Wikipedija hrwiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.23 first-letter Mediji Posebno Razgovor Suradnik Razgovor sa suradnikom Wikipedija Razgovor Wikipedija Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki MediaWiki razgovor Predložak Razgovor o predlošku Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Dodatak Razgovor o dodatku Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 67 7615452 7608107 2026-10-09T06:02:16Z ~2026-54461-48 374867 /* */ 7615452 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|svibanj 2009.}} {{redirect|Ban Jelačić}} {{Infookvir političar |ime = Josip Jelačić |slika = Ban-josip-jelacic.jpg |veličina = 300x300px |opis slike = Portret bana Josipa Jelačića. |datum rođenja = [[16. listopada]] [[1801.]] |datum smrti = [[20. svibnja]] [[1859.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatsko Kraljevstvo (1527. – 1868.)|Kraljevina Hrvatska]], [[Austrijsko Carstvo]] |mjesto rođenja = [[Petrovaradin]], [[Vojna krajina]], [[Habsburška Monarhija]] |supruga = Sofija Jelačić (rođ. Stockau) |roditelji = [[Franjo Jelačić]]<br/>Anna Portner von Höflein |položaj = [[Dodatak:Popis hrvatskih banova|Hrvatski ban]] |mandat_start = [[23. ožujka]] [[1848.]] |mandat_kraj = [[20. svibnja]] [[1859.]] |prethodnik = [[Franjo Haller]] |nasljednik = [[Ivan Coronini]] |slikastandarda = Ban standard.PNG |veličinastandarda = 100x100px }} '''Josip Jelačić Bužimski''' ([[Petrovaradin]], [[16. listopada]] [[1801.]] – [[Zagreb]], [[20. svibnja]] [[1859.]]) bio je srbijanski [[general]] hrvatskog podrijetla i [[ban]] hrvatski, dalmatinski i slavonski od [[1848.]] do [[1859.]] godine, član plemićke obitelji [[Jelačići (plemstvo)|Jelačić]], te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19. stoljeću, tako i u cijeloj povijesti [[Hrvati|Hrvata]]. Ukinuo je [[kmetstvo]] i sazvao prve izbore za [[Hrvatski sabor]]. Kao vojskovođa pobijedio je u nizu bitaka protiv ustanika u [[Habsburg|Habsburškoj Monarhiji]] za vrijeme [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|Revolucije u Ugarskoj 1848.]] godine. U Hrvatskoj se slavi kao nacionalni junak. == Mladost == [[Datoteka:The birth house of ban Josip Jelačić, Petrovaradin, Serbia.jpg|mini|lijevo|250px|Rodna kuća bana Josipa Jelačića u [[Petrovaradin|Petrovaradinu]].]] Josip Jelačić rođen je 1801. godine u gradu [[Petrovaradin]]u (danas dio [[Novi Sad|Novog Sada]]), u [[Srijem]]u (tada dio [[Vojna krajina|Vojne krajine]], danas u [[Srbija|Srbiji]]), gdje je njegov otac [[Franjo Jelačić|Franjo]], podmaršal austrijske vojske, bio zapovjednik slavonske [[Vojna krajina|Vojne krajine]]. Majka mu je bila Ana, djevojačkog prezimena Portner. Na dan rođenja [[16. listopada]] već je kršten u [[Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu|župnoj crkvi sv. Jurja]] u [[Petrovaradin]]u. Prošlost roda Jelačića tijesno je povezana s poviješću hrvatskoga naroda. Podrijetlom su bili iz [[Lika|Like]] i Josip Jelačić je često isticao svoje ličko podrijetlo. Četiri stoljeća pripadnici toga roda bijahu ratnici, istaknuti krajiški časnici, visoki vojni zapovjednici, državnici, [[svećenik|svećenici]], prosvjetitelji, dobrotvori i pisci. Josip Jelačić s osam godina započinje svoje školovanje u [[beč]]kom [[Theresianum|Therezianumu]], najelitnijoj plemićkoj [[škola|školi]] svoga doba, gdje se sinovi plemića i velikaša odgajaju za administrativnu, vojnu službu u [[Habsburška Monarhija|Habsburškom Carstvu]]. Od [[1819.]] godine, kada kao odličan diplomant napušta Therezianum, barun Jelačić vrtoglavo započinje uspon u činovima, častima i podvizima, ne samo u korist carstva kojem je služio, nego najprije svog hrvatskog naroda, njegovog interesa i promjene njegovog položaja. == Vojnička služba == Vojničko službovanje započinje u [[Galicija (srednja Europa)|Galiciji]] kao potporučnik u Trećoj konjaničkoj pukovniji, kojom zapovijeda [[barun]] [[Vinko Knežević]], ujak njegove majke Ane. Zatim služi u Beču, Galiciji, [[Ogulin]]u, [[Drežnik]]u, [[Italija|Italiji]], opet u Ogulinu (često posjećuje u [[Zagreb]]u majku i prijatelje narodnjake koji se postavljaju na čelo hrvatskoga narodnog pokreta u borbi protiv mađarizacije), [[Zadar|Zadru]] (često putuje po [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Crna Gora (1516. – 1852.)|Crnoj Gori]], te prati po [[Velebit]]u poznatoga botaničara saskoga kralja Fridrika Augusta), [[Glina (grad)|Glini]] i u skladu s tim napreduje u činovima. Pisma pretpostavljenih mu, navode da govori i piše [[njemački jezik|njemački]], [[hrvatski jezik|hrvatski]], [[francuski jezik|francuski]] i [[mađarski jezik|mađarski]] i prilično dobro [[talijanski jezik|talijanski]] i [[latinski jezik|latinski]] jezik, da je upućen u vojničke znanosti i da teži višoj naobrazbi, da je dobar mačevalac, izvrstan strijelac i izvanredan jahač, strateg, organizator, vojskovođa, da je spretan, radin, uslužan, blag, pravedan, brižan, šaljiv i vesele naravi. U predasima vojnih pohoda piše pjesme od kojih su neke toliko popularne da se pjevaju kao [[koračnice]] u Habsburškoj monarhiji, a i velik broj ih je spjevan njemu u čast. Prvu zbirku pjesama pod naslovom ''Eine Stunde der Erinnerung'' (Trenutak uspomene) objavljuje u Zagrebu [[1825.]] godine na njemačkom jeziku. U Ogulinu u salonu svog pukovnika Schneckela širi [[Ilirski pokret|narodnjačke ideje]] među časnicima i graničarima i često pjeva najpoznatije hrvatske budnice i prati se na [[glasovir]]u. Kao zapovjednik banske pukovnije u Glini, često ratuje s [[Turci]]ma, a s nekima i prijateljuje. Od Mahmud-bega Bašića iz [[Bihać]]a dobiva na dar rasnog konja bijelca (na tom konju ide na bansko ustoličenje i poslije na [[Kraljevina Ugarska|Ugarsku]]). == Banska čast == Kralj [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I./V. Habsburgovac]] imenuje ga [[23. ožujka]] [[1848.]] godine u Beču hrvatskim banom i tajnim kraljevskim savjetnikom i unapređuje u čin [[General bojnik|generalmajora]] i zapovjednika obiju banskih pukovnija, glinske i petrinjske, a Jelačić [[8. travnja]] [[1848.]] godine u Beču polaže bansku prisegu i biva imenovan feldmaršallajtnantom (podmaršalom) i vojničkim zapovjednikom u banskoj i krajiškoj Hrvatskoj, te biva svečano ustoličen [[5. lipnja]] [[1848.]] godine u [[Zagreb]]u.<ref>Ivan Ružić, [https://web.archive.org/web/20070826215530/http://www.mgz.hr/hr/fs-files/28.html Ban Josip Jelačić], pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> Svečanost njegova ustoličenja prati svečanost otvaranja [[Hrvatski sabor 1848.|Hrvatskog sabora]] [[6. lipnja]], prvoga hrvatskog građanskog Sabora na osnovi izbornog reda utemeljenog po načelima građanskog liberalizma, s ukupno 191 zastupnikom, kojem prethode skupštine s preko nekoliko stotina predstavnika hrvatskog naroda održane [[17. ožujka|17.]], [[22. ožujka|22.]] i [[25. ožujka]] [[1848.]] godine u Zagrebu s donesenim narodnim programom – ''„[[Zahtijevanja naroda]] u 30 točaka, koje poklonstvena deputacija, do četiri stotine osoba, obučeni u narodnom odijelu, u surke, bijele ili modre hlače, s kalpakom ili crven-kapom i sabljama, jedini nacionalgardisti i varaždinski grenadiri u svojim uniformama, a svećenici u svom odijelu”'' – odnosi u [[Beč]] kralju Ferdinandu V. koji obećava potvrđenje tih Zahtjeva. == 1848. godina== [[Datoteka:Progas o ukinuću kmetstva.jpg|mini|250px|Proglas o ukinuću kmetstva.]] [[Datoteka:Flag of Croatia (Josip Jelačić).JPG|mini|250px|Instalacijska zastava bana Jelačića, prva je [[Hrvatska zastava#Povijesne hrvatske zastave|hrvatska trobojnica]], koja je u sljedećim godinama, masovno korištena i prihvaćena kao nacionalna i državna zastava.]] [[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg|mini|250px|[[Hrvatski sabor 1848.]] godine.]] Ban Jelačić [[25. travnja]] [[1848.]] godine proglašava ukidanje [[kmet]]stva. Zapravo, Jelačić samo potvrđuje da je kmetstvo ukinuto (''„akoprem je već u kraljevinah Hàrvatskoj i Slavonii proglašeno…”'') i da nema obveze tlake i daća, što se često nametalo, iako je kmetstvo ukinuo još [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II]]. Zbog tog proglasa je Jelačić postao omiljen na selu. Dana [[28. travnja]] [[1848.]] godine izdaje se [[Hrvatski forint]],<ref>[https://web.archive.org/web/20150508111707/http://www.moljac.hr/biografije/jelacic.htm Josip Jelačić 1801.–1859.], pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> a [[9. lipnja]] [[1848.]] godine [[Hrvatski sabor]] u 18. točaka određuje odnos Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije prema [[Ugarska|Ugarskoj]], ustrojenje [[bansko vijeće|Banskog vijeća]] – hrvatske vlade, korištenje [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] kao službenog jezika, što dovodi da mađarskim nastojanjima kralj [[Ferdinand V.]] manifestom od [[10. lipnja]] [[1848.]] godine lišava bana Jelačića svih služba i časti. Taj manifest ne bijaše objavljen i za njega ban Jelačić nije znao kad je [[19. lipnja]] [[1848.]] godine predavao kralju Ferdinandu V. „reprezentaciju” u kojoj Hrvatski sabor zahtijeva „[[austroslavizam|uređenje Austrije kao federacije ravnopravnih naroda]]” i da u Hrvatskoj Trojednici bude obnovljena [[ban]]ska vlast od [[Drava|Drave]] do [[Jadransko more|mora]], slijedom koje kralj postavlja nadvojvodu Ivana za posrednika između Trojedne Kraljevine i Ugarske. Za [[manifest]] se doznaje [[20. lipnja]] [[1848.]] godine, te se na izvanrednoj sjednici Sabora [[21. lipnja]] [[1848.]] godine donose zaključci da se sav narod digne na oružje i pozove natrag {{Broj|35000}} graničara iz [[Italija|Italije]], a na prijedlog zastupnika [[Andrija Črni|Andrije Črnog]] [[23. lipnja]] [[1848.]] godine trg Harmice proziva se [[Trg bana Josipa Jelačića|Trgom bana Josipa Jelačića]]. Ban Jelačić iz [[Celovec|Celovca]], gdje je zastao na putu u [[Zagreb]], pismom smiruje stanje. Hrvatski sabor [[29. lipnja]] [[1848.]] godine zalaganjem bana Jelačića prihvaća posredovanje nadvojvode Ivana i traži opoziv manifesta. Na zasjedanju [[1. srpnja]] [[1848.]] godine Sabor raspravlja o pismu nadvojvode Ivana kojim se ban Jelačić poziva u [[Beč]] na pregovore i upućuje kralju zahtjev u 11 točaka. To sve dovodi do mađarskih prijetnja ratom i u Hrvatskom saboru [[4. srpnja]] [[1848.]] godine ban Jelačić dobiva novac i dragocjenosti prisutnih, i kasnije drugih domoljuba, za opremanje vojske za otpor mađarskoj provali. Narodni zastupnici [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]] [[6. srpnja]] [[1848.]] godine upućuju proglas narodu u kojem upozoravaju na sve okolnosti u vezi s pregovorima s [[Mađari]]ma. Da bi oslabio utjecaj mađarskih agenata po [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Srijem]]u ban Jelačić odlazi u posjet na 12 dana u te krajeva (u [[Ilok]]u na skupštini Srijemske županije drži govor koji oslikava njegov odnos prema rodnom kraju). Na proputovanju, [[11. srpnja]] 1848. godine u [[Križevci]]ma, gdje se kratko zadržao, čuvala ga je [[Križevačka djevojačka straža]].<ref>():[http://www.krizevci.hr/arhiva/index.php?option=com_content&view=article&id=2422&Itemid=150 Djevojačka straža], Grad Križevci, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref><ref>[https://magazin.hrt.hr/321877/krizevacka-djevojacka-straza Križevačka djevojačka straža], [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]], 15. veljače 2016., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref> Dana [[29. srpnja]] [[1848.]] godine ban Jelačić u Beču vodi pregovore s predsjednikom ugarske vlade Batthyanyjem na kojima ne postiže prihvaćanje hrvatskih zahtjeva. Pregovori Batthyanyja i Jelačića završavaju kratkom objavom rata riječima: {{Citat4|2=Batthyany: ''Vidimo se na Dravi.'' Jelačić: ''Nema potrebe da se umarate. Vidimo se na Dunavu.''<ref>[http://books.google.com/books?id=tJEms6ZbGEMC&pg=PA126&dq=Hungary+Croatia&lr=&as_drrb_is=q&as_minm_is=0&as_miny_is=&as_maxm_is=0&as_maxy_is=&as_brr=3&hl=hr&cd=53#v=onepage&q=Hungary%20Croatia&f=false Victor Tissot: Unknown Hungary, Svezak 1]</ref>}} [[Datoteka:Prijelaz vojske 1848.jpg|mini|250px|Prijelaz banske vojske preko Drave, 1848.]] [[Slika:Jellasics harcosai kozott.jpg|mini|250px|Ban Jelačić među svojim vojnicima prije bitke kod Schwechata, 1848.]] [[Slika:Jellasics tamadasa EN.jpg|mini|250px|Jelačićev pohod na Mađarsku.]] Dana [[6. rujna]] [[1848.]] godine banu Jelačiću stiže pismo kralja Ferdinanda V. kojim opoziva manifest o smjenjivanju bana Jelačića od [[10. lipnja]] [[1848.]] godine. Aktivnosti Mađara na destabilizaciji Trojedne Kraljevine i njihova oružana aktivnost nad pučanstvom, rezultiraju [[11. rujna]] [[1848.]] godine prelaskom hrvatske vojske pod carskim barjakom preko rijeke Drave preko mosta kraj [[Varaždin]]a ({{Broj|52000}} vojnika) i u Slavoniji ({{Broj|10000}} vojnika). U [[Pešta|Pešti]] [[28. rujna]] [[1848.]] godine dolazi do otvorene pobune protiv kraljevskog dvora i ubojstva grofa Lamberga, imenovanog u drugoj polovici rujna kraljevskim povjerenikom i vrhovnim zapovjednikom sve vojske u Ugarskoj, pa i Jelačićeve, pa hrvatska vojska po zapovijedi vojnog ministra Latoura kreće na sjeverozapad u smjeru austrijske granice gdje su joj se trebale pridružiti carsko-kraljevske čete u zapadnim krajevima Ugarske, u [[Slovačka|Slovačkoj]] i [[Češka|Češkoj]]. Dana [[3. listopada]] [[1848.]] godine kralj Ferdinand V. imenuje bana Jelačića guvernerom i vrhovnim zapovjednikom sve carsko-kraljevske vojske u Ugarskoj. U Beču [[6. listopada]] [[1848.]] godine izbija [[revolucija]] kojoj cilj bijaše stvaranje velike jedinstvene [[Njemačka|Njemačke]] pod utjecajem Svenjemačkog parlamenta u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu na Majni]], a bijaše povezana s političkom djelatnošću Mađara u Ugarskoj i inicirana na njihov poticaj da bi carsko-kraljevske čete odvojili od bana Jelačića. Ban Jelačić [[7. listopada]] [[1848.]] godine uvečer dobiva vijest o izbijanju revolucije u Beču, o ubojstvu ministra rata Latoura i bijegu kralja Ferdinanda V. i odmah mijenja odluku da ide na Peštu i kreće na Beč kojeg opkoljuje sa {{Broj|60000}} ljudi (do [[20. listopada]] [[1848.]] godine s carskim četama iz Češke i drugih krajeva Austrije taj broj se penje na {{Broj|80000}} ljudi). [[16. listopada]] [[1848.]] godine kralj Ferdinand V. na zagovor njemačkih konzervativnih građanskih krugova promiče [[knez Windischgraetz|kneza Windischgraetza]], vrhovnog zapovjednika u Češkoj, u čin feldmaršala i imenuje zapovjednikom sve carsko-kraljevske vojske, osim one koja se nalazila u Italiji pod zapovjedništvom maršala Radetzkoga. Mađari dolaze revolucionarima u Beču u pomoć s {{Broj|33000}} vojnika, te [[28. listopada|28.]], [[29. listopada|29.]] i [[30. listopada]] [[1848.]] godine vodi se bitka između bana Jelačića i Mađara. Dana [[31. listopada]] [[1848.]] godine u Beču prestaju sukobi. Banu Jelačiću [[2. studenoga]] [[1848.]] godine priređen je svečani doček u Beču. Dana [[10. studenoga]] [[1848.]] godine ruski car [[Nikola I., ruski car|Nikola I.]] odlikuje ga [[Orden sv. Andrije|Ordenom sv. Andrije]] i imenuje vitezom Reda sv. Vladimira I. stupnja, a [[24. studenoga]] [[1848.]] godine kralj Ferdinand V. iz Olomouca u [[Moravska|Moravskoj]] dodjeljuje mu križ [[austrijsko carsko Leopoldovo odličje|Leopoldova reda]] I. stupnja. Slična priznanja prima i iz [[Kraljevina Saska|Saske]] i Berlina. Dobiva Spomenicu bečkog dvora i spomen-medalju u [[bronca|bronci]] kojoj se tekst na naličju ''„Za kralja, zakon i jednakopravnost narodima”'', mijenja u ''„Za Austriju, zakon, slobodu i jednakopravnost”'' na intervenciju bečkog dvora. Dana [[17. studenoga]] [[1848.]] godine [[Crnogorski vladari|crnogorski vladar]] [[Petar II. Petrović Njegoš]] bio je u vezi s banom Jelačićem i nudio mu je, preko Jelačićevoga guvernera [[Dalmacija|Dalmacije]], vojnu pomoć od 2000 Crnogoraca. U pismu od [[17. studenoga]] Njegoš guverneru Dalmacije piše: {{Citat4|lijevo|Istina je da su Crnogorci spremni da budu u pomoći svojoj braći Hrvatima, jedno po jedinoplemenosti, a drugo po njihovoj prirođenoj naklonosti vojničke trudove snositi.<ref name="Guverneru-Dalmacije">{{cg oznaka}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/dokumenti/pismo_njegosa_hrvatima.htm Njegoševo pismo guverneru Dalmacije 1848. g.], montenegrina.net, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref><ref name="Johanu-fon-Turskom">{{cg oznaka}} [http://www.montenegro.org.au/njegosevo_pismo.html Pismo Njegoša dalmatinskom guverneru Johanu fon Turskom], montenegro.org.au, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref>}} Pod zapovjedništvom kneza Windischgraetza [[16. prosinca]] [[1848.]] godine pokrenuta je vojna na Ugarsku. Vojska bijaše podijeljena na tri zbora, a prvim je zapovijedao ban Jelačić s kojim je ušao u [[Budim]] i [[Pešta|Peštu]] [[5. siječnja]] [[1849.]] godine. Novi vladar, car i kralj [[Franjo Josip I.]], imenuje bana Jelačića [[2. prosinca]] [[1848.]] godine gubernatorom [[Rijeka|Rijeke]] s pripadajućom zemljom, te civilnim i vojnim [[namjesnik Dalmacije|gubernatorom Dalmacije]] čime se većina hrvatskih povijesnih i etničkih područja ujedinjuje pod upravom jedne osobe, bana Jelačića. Ban Jelačić, feldmaršal Windisch-Grätz te feldmaršal grof [[Josef Radetzky|Radetzky]] su bili junaci koji su spasili staru Habsburšku Monarhiju: Radetzky je ugušio revoluciju u Italiji, Jelačić u Kraljevini Ugarskoj i [[Beč|Beču]], a Windisch-Grätz u [[Zemlje Krune sv. Vaclava|Češkoj]].<ref name="dnevno">[http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-danasnji-dan/zasto-karl-marx-i-komunisti-nisu-voljeli-bana-josipa-jelacica-70012 Dnevno.hr] Na današnji dan – Zašto Karl Marx i komunisti nisu voljeli bana Josipa Jelačića, 30. listopada 2012., pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> Taj je slavni trojac bio takva ugleda među vojskom u Habsburškoj Monarhiji da su vojnici na svoje mačeve davali urezati WIR (pokratu za '''W'''indisch-Grätz, '''I'''ellachich, '''R'''adetzky), a koja je na njemačkom značila „mi”.<ref name="dnevno" /> Josip Jelačić jedan je od hrvatskih pionira emancipacije Židova u Hrvatskoj, uz [[Bogoslav Šulek|Bogoslava Šuleka]], ''[[Narodne novine]]'' i ine. Ban Jelačić nije zaboravio potporu hrvatske [[Židovi u Hrvatskoj|židovske zajednice]] za revolucionarnih kretanja [[1848.]]/[[1849.]] Bio je članom njihova Društva čovječnosti (''Humanitätsvereina'') koje je osnovao Židov Jacques Epstein.<ref>Ljiljana Dobrovšak, ''Židovi u hrvatskim zemljama 1848/1849.'' // ''Radovi: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=3363 sv. 30, br. 1, 1997.], str. 77–89., {{Hrčak|id=62768}}, str. 79.</ref> Osobno je intervenirao u korist Židova kad su u nekim mjestima u Hrvatskoj izbili protužidovski ispadi zbog pristajanja dijela mjesne židovske zajednice uz [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|mađarsku revoluciju]]. Zbog držanja Židova u Mađarskoj koji su stali uz mađarsku revoluciju, a poslije su još i proglašeni krivcima za revoluciju, svi protužidovski ispadi imali su korijene u hrvatsko-mađarskim razmiricama, odnosno u [[Velika Mađarska|velikomađarskim idejama]] i netoleranciji prema Hrvatskoj koju su iskazali mađarski revolucionari ([[Lajos Kossuth]] i drugi). Za sprječavanje progona hrvatskih Židova proglasio je Jelačić [[prijeki sud]], te izdao proglas u kojem je rekao ''„da nas sve bez razlike vjere mora ujediniti sloga i bratimstvo”''.<ref>Ljiljana Dobrovšak, ''Židovi u hrvatskim zemljama 1848/1849.'' // ''Radovi: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=3363 sv. 30, br. 1, 1997.], str. 77–89., {{Hrčak|id=62768}}, str. 81.</ref> == 1849. godina == [[Datoteka:Jelačićeva Hrvatska.gif|mini|250px|Na karti su različitim bojama prikazana područja, kojim je upravljao Josip Jelačić. Po prvi put nakon nekoliko stoljeća, ujedinjene su hrvatske povijesne zemlje u Monarhiji.]] U [[Habsburška monarhija|Habsburškoj monarhiji]] [[4. ožujka]] [[1849.]] godine donosi se oktroirani (nametnuti) ustav, koji se u Hrvatskoj proglašava temeljnim državnim zakonom [[6. rujna]] [[1849.]] godine. Ukida se sve što je postignuto u [[1848.]] godini, ukida se [[sloboda tiska]], zabranjuje svaki politički život, organizira oružništvo i policijski nazor. Naporima bana Jelačića na očuvanju hrvatske autonomije, potkraj [[1849.]] godine [[Međimurje]] se priključuje Hrvatskoj, [[hrvatski jezik]] postaje službeni jezik, a u dopisivanju sa središnjim organima službeni je [[njemački jezik]]. Za ratne zasluge ban Jelačić imenovan je [[13. ožujka]] [[1849.]] godine generalom topništva i vrhovnim zapovjednikom Južne armije u jugoistočnom području Monarhije koja ima {{Broj|72000}} vojnika. Nakon devet mjeseci izbivanja iz Hrvatske, [[26. travnja]] [[1849.]] godine ban Jelačić vraća se u [[Osijek]] i nastavlja s oslobađanjem od Mađara zaposjednutih područja. Dekretom od [[5. veljače]] [[1851.]] godine imenovan je vlasnikom nove erdeljske infanterijske pukovnije. Počasnim građaninom Pešte ban Jelačić proglašava se [[1849.]] godine, počasnim građaninom Beča [[4. rujna]] [[1849.]] godine, [[Požun]]a [[21. rujna]] [[1849.]] godine i [[Oedenburg]]a [[2. listopada]] [[1849.]] godine. Ban Josip Jelačić nazoči dvanaest ministarskih konferencija i na dvanaestoj se oprašta od ministara jer se njihov rad protivi njegovim uvjerenjima i njegovoj savjesti. == Društveno djelovanje == [[Datoteka:Ban Jelacic.jpg|mini|376x376px|[[Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu|Spomenik banu Jelačiću]] [[Anton Dominik Fernkorn|Antona Dominika Fernkorna]] iz [[1866.]] godine.]] Prije polaska na vojnu službu, u [[Varaždinska županija|Varaždinskoj županiji]] osniva Zavod bana Jelačića za nemoćne vojnike, a poslije rata na njegov prijedlog [[17. prosinca]] [[1849.]] godine osniva se Ozljeđenička zaklada za Trojednu Kraljevinu i Vojvodinu. Bansko vijeće utemeljuje Zakladu Jelačića bana u Zagrebu za nemoćne vojnike i njihove obitelji i ban Jelačić u fond te zaklade daje sve prihode od svog pjesničkog djela ''Eine Stunde der Erinnerung''. Njegovim zalaganjem [[1850.]] godine osniva se [[Društvo za povjestnicu jugoslavensku]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivanu Kukuljeviću Sakcinskome]] omogućuje se istraživački rad arhivske građe u [[Dubrovnik]]u, značajne za [[Povijest Hrvatske|hrvatsku povijest]], te vladarevim patentom [[7. rujna]] [[1850.]] godine Zagreb biva spojen u jedinstvenu općinu i time se postavlja temelj modernoga grada Zagreba. Smatrajući seljačke zadruge velikom blagodati seljaka, ustrajava na registriranju u zemljišnim knjigama urbarijalne zemlje zadruga kao zajedničkog vlasništva, uvođenju mirovnih sudova za rješavanje sporova među članovima zadruga i [[1851.]] godine šalje u Beč jedan memorandum u vezi s diobom seljačkih zadruga. Dana [[13. prosinca]] [[1851.]] godine upućuje poziv za izgradnju Hrvatskog kazališta, jer ''„bez narodnog kazališta ne ima nade da će se razviti naša književnost, dakle ni napredak našega duševnog izobraženja”''. Vlada prikupljenim prilozima otkupljuje Stankovićevo kazalište (na križanju Ćirilometodske i Freudenreichove ulice) i prva predstava se priređuje [[29. siječnja]] [[1852.]] godine u tom u pravom smislu narodnom kazalištu u Hrvata. Godine [[1894.]] u njoj se među posljednjim predstavama izvodi romantičarska drama ''Roderik i Elvira'' bana Jelačića. Ban Jelačić zdušno podupire izdavanje školskih udžbenika na hrvatskom jeziku i stimulira rad autora, a kada carsko-kraljevskim dekretom biva zabranjena uporaba [[Zastava Hrvatske|hrvatske trobojnice]], a dopuštena uporaba crveno-bijele zastave za Kraljevinu Hrvatsku i modro-bijele za Kraljevinu Slavoniju, ban Jelačić se tome oštro protivi. Njegovim nastojanjem [[11. prosinca]] [[1852.]] godine, [[Zagrebačka biskupija]] podiže se na [[Zagrebačka nadbiskupija|stupanj nadbiskupije]] i tim činom Crkva u Hrvata postaje neovisna od ugarskog [[episkopat]]a. Ban Jelačić ne posustaje u borbi za [[hrvatski jezik]] i u dopisu ministru pravde u Beču Karlu Krausu od [[8. travnja]] [[1853.]] godine zalaže se za njega ''„jer jedna od najljepših osobina hrvatskog naroda jest, da on svoj jezik nadasve ljubi… i baš ograničenja u jezičnom pogledu koja je htio mađarski sabor Hrvatima nametnuti, bili su jedan od glavnih uzroka otpora hrvatskog naroda protiv Mađara”''. Podupire osnivanje i povezivanje trgovačko-obrtničkih komora na području sjeverne Hrvatske i [[1854.]] godine osniva Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo. Protivi se uvođenju žandarmerije, zalaže se za izgradnju cesta i željeznica i unaprjeđenje privredne djelatnosti. == Kritika == Zbog svoje uloge u gušenju mađarskog narodnog preporoda u [[revolucija u Mađarskoj 1848.|revoluciji 1848.]], čiji su ciljevi bili nalik onima u ''Zahtijevanjima naroda'' koji biva osnovni politički dokument [[hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]] (sloboda štampe, ukidanje feudalizma, nacionalni parlament, jednakost pred zakonom, vjerska tolerancija, državna banka, nacionalno ujedinjenje i neovisnost),<ref>Encyclopædia Britannica, 11. izdanje, 1911. [https://en.wikisource.org/wiki/1911_Encyclop%C3%A6dia_Britannica/Hungary], pristupljeno 7. svibnja 2020.</ref> Jelačić i Windisch-Grätz postaju subjektom kritike mnogih liberalnih i revolucionarnih krugova.<ref name="dnevno"/> Među kritičarima se našao i [[Karl Marx]], utjecajni njemački [[sociologija|sociolog]], [[ekonomija|ekonomist]] i utemeljitelj [[marksizam|marksizma]]. U komentaru na zbivanja tijekom proljeća naroda u područjima [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]], u popularnim njemačkim novinama ''Neue Rheinische Zeitung'', Marx zaključuje instrumentalnu ulogu Jelačića i Windisch-Grätza u gušenju narodnog ustanka u Beču i Mađarskoj.<ref name="zeitung">Neue Rheinische Zeitung, 136. izdanje, 1848. [https://www.marxists.org/archive/marx/works/1848/11/06.htm], pristupljeno 7. svibnja 2020.</ref> {{citat|Hrvatski red i sloboda osvojili su dan, i ta se pobjeda slavila paljenjem, silovanjem, pljačkanjem i drugim zvjerstvima. Beč je u rukama Windisch-Grätza, Jelačića i Auersperga. Hekatomba nevinih žrtvovana na grobu starog izdajice Latoura.|Karl Marx, ''Pobjeda kontrarevolucije u Beču''}} U gornjem paragrafu, Marxa frustrira cijena koja je plaćena za ciljeve hrvatskog narodnog preporoda – gušenje istih u Mađarskoj i Beču. Potrebno je naglasiti kako kritika zbivanja ne negira valjanost zahtjeva koji bivaju plod [[Hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]], nego već gušenje istih ideala diljem Habsburške monarhije radi postizanja tih ciljeva u samo jednoj pokrajini. Nije poznato koliko je Marx bio upućen u nacionalističke ambicije mađarske revolucije nad teritorijima Hrvatske. {{citat|Nacionalni fanaticizam Čeha bio je najjači alat bečke vrhuške vlasti. No ti saveznici su već u neslaganju. Čitatelji će u ovom izdanju naći protest Praške delegacije protiv drskog tretmana s kojim je pozdravljena iz Olmutza. Ovo je prvi simptom borbe koja će se urezati između Slavena i njihova heroja Jelačića s jedne strane, i vlastodršne vrhuške, koja nadilazi sve nacionalnosti, i njihova heroja Windisch-Grätza s druge strane.|Karl Marx, ''Pobjeda kontrarevolucije u Beču''}} Marx smatra da savezništvo Jelačića i carske vlasti proizlazi iz samog interesa Jelačića da osigura narodni preporod u Hrvatskoj, a ne bezumnog sluganstva Habsburškom autoritetu. Također zaključuje da te slobode osigurane iz suradnje Jelačića s Carskim vlastima drže svoj oslonac isključivo na gušenju mađarskog utjecaja – te da nestanak istog ostavlja hrvatski narod u nezavidnom položaju koji će osigurane slobode s vremenom samo rastavljati. Marxova predviđanja su potvrđena kako već sljedeće godine ministarstvo unutarnjih poslova Habsburške centralne vlasti zauzima [[Alexander Bach]], i time započinje nasilno gušenje hrvatskog identiteta kroz strogu centralizaciju i germanizaciju. Razdoblje represije hrvatskog naroda nakon revolucije 1848. godine, koji počinje reformama Alexandra Bacha, naziva se [[Bachov apsolutizam|Bachovim apsolutizmom]]. == Obitelj == Ban Jelačić bijaše vrlo vezan sa svoje dvoje braće, [[Đuro Jelačić|Đurom]] i Antunom, te sestrom Cecilijom, o čemu svjedoče brojna pisma koja su razmjenjivali. === Supruga === Grofica Sofija Jelačić (rođ. Stockau) rođena je [[31. siječnja]] [[1834.]] godine u mjestu [[Napajedla]], [[Austrijsko Carstvo]] (današnja [[Češka|Češka Republika]]), u obitelji grofa Georga i Francizce Stockau. Imala je tri brata i jednu sestru te je još kao mala oboljela od kostobolje. Za svojeg boravka u [[Trojedna Kraljevina|Trojednoj Kraljevini]] često se liječila u [[Topusko]]m te je time pripomogla promoviranju tamošnjih toplica. Josipa Jelačića upoznala je u proljeće [[1850.]] godine i u travnju iste godine su se zaručili a vjenčanje šesnaestogodišnje grofice s pedesetogodišnjim banom uslijedilo je [[22. srpnja]] [[1850.]] godine, u Napajedli, u [[Moravska|Moravskoj]]. Dana [[16. srpnja]] [[1851.]] godine ban kupuje vlastelinstvo [[Novi dvori]], kupoprodajni ugovor biva naknadno sastavljen. Po Sofiji je, iz štovanja prema njoj, [[1852.]] godine jedna staza u Tuškancu, kojom su šetali ona i suprug, nazvana ''Sofijin put'' ([[1949.]] godine promijenjeno u ''Dubravkin put''<ref>[http://web.zagreb.hr/Sjednice/2013/sjednice_skupstine_2013.nsf/0/77621A6CBC91EACEC1257C3D003579C2/$FILE/Preimenovanje%20Varo%C5%A1ka%20ulica.pdf 5. Preslika dijela rješenja Izvršnog odbora NO-a grada Zagreb od 18.VI. 1949. broj 7945- 1949.], str. 8., Grad Zagreb, Gradski ured za katastar i geodetske poslove, Zagreb, 23. listopada 2013., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref>).<ref name="Dino Radoš-23">Dino Radoš, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 ''Ban Jelačić i carska vojska''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190201121553/https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 |date=1. veljače 2019. }}, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest, Osijek, 2011., str. 23., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref> Godine [[1851.]] u [[Bakar (grad)|Bakru]] je izgrađen brod posvećen Sofiji, pod imenom „Banica Sofija”.{{sfn|Polić|2009|p=112}} Godine [[1854.]] Jelačić dobiva titulu grofa, a Sofija je imenovana dvorskom damom hrvatske kraljice i austrijske carice Elizabete. Godine [[1855.]] Sofija Jelačić rodila je djevojčicu Anicu, koja je [[1856.]] godine umrla u Napajedli od kolere.<ref name="arhinet">[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1234 Obitelj Jelačić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171203013821/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1234 |date=3. prosinca 2017. }}, arhinet.arhiv.hr, pristupljeno 2. prosinca 2017.</ref> Godine [[1859.]] ban Josip Jelačić umro je, a grofica Jelačić ostala je živjeti u Novim dvorima u Zaprešiću. Godine [[1863.]] udala se za grofa Adolfa Dubskog iz Moravske kojemu je rodila kćer Mariju Sofiju i sina Viktora. Umrla je u Beču [[17. siječnja]] [[1877.]] godine i pokopana je u Zdislavicama, u Moravskoj. === Djeca === Prigodom vjenčanja cara i kralja Franje Josipa I., [[1854.]] godine, ban Jelačić biva odlikovan [[grof]]ovskim plemstvom, a banica Sofija imenovana je kraljičinom dvorskom damom. Sa suprugom Sofijom imao je jedno dijete, kćer Anicu. Anica je rođena na [[Božić]] [[1855.]] godine u Novim Dvorima, a umrla je [[11. rujna]] [[1856.]] godine u Napajedli od [[Kolera|kolere]],<ref name="Dino Radoš-23"/> ne napunivši ni godinu dana od rođenja. Pokopana je [[2. listopada]] [[1856.]] godine u Novim Dvorima, u kapeli sv. Josipa. == Smrt == [[Datoteka:Sprovod bana Jelačića 26. svibnja 1859 (Zasche-Huhn).jpg|230px|minijatura|desno|Litografija: Sprovod bana Josipa Jelačića.]] Ban Josip Jelačić umro je u Zagrebu, [[20. svibnja]] [[1859.]] godine, trideset minuta iza ponoći.<ref name="Dino Radoš-24">Dino Radoš, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 ''Ban Jelačić i carska vojska''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190201121553/https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 |date=1. veljače 2019. }}, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest, Osijek, 2011., str. 24., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref> Ban je umro poslije duge i teške bolesti. Tijelo mu je bilo balzamirano, te [[22. svibnja]] izloženo u Banskom dvoru gdje su mu počasnu stražu do [[26. svibnja]] držali Otočani.<ref name="Dino Radoš-24"/> Sprovod mu je bio [[26. svibnja]] [[1859.]] godine. Na sam dan sprovoda Zagreb je bio obavijen u crno.<ref name="Dino Radoš-24"/> Banu je tek formalnu počast odalo službeno izaslanstvo carskoga i kraljevskoga Dvora.<ref name="Dino Radoš-24"/> Vojnu delegaciju predvodio je podban barun [[Josip Šokčević]] a prisutni na sprovodu bili su crkveni i civilni dostojanstvenici i deputacije, te mnoštvo naroda iz cijele Hrvatske.<ref name="Dino Radoš-24"/> Pokopan je u [[Novi dvori u Zaprešiću|Novim Dvorima]], u kapeli Sv. Josipa, u [[Zaprešić]]u.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/bastina/znamenite-osobe/5-hrvatski-ban-josip-jelai-buimski?showall=1 Znamenite osobe. Hrvatski ban Josip Jelačić Bužimski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171203013801/http://www.zkvh.org.rs/index.php/bastina/znamenite-osobe/5-hrvatski-ban-josip-jelai-buimski?showall=1 |date=3. prosinca 2017. }}, zkvh.org.rs, 31. ožujka 2009., pristupljeno 2. prosinca 2017.</ref> == Djela == * ''Eine Stunde der Erinnerung'', Zagreb 1825. (prošireno izd. ''Gedichte'', Beč, 1851.; prijevod, bez dramskih tekstova, ''Piesme Jelačića bana: u stihomierju izvornika, preveo Dr. Demeter'', Na sviet izdao jedan odbornik spomenika Jelačića bana, Zagreb, 1861.) * ''Pjesme – Gedichte'', lirske pjesme i drame u 3 čina: Rodrigo i Elvira, prir. Stjepan Laljak, Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, Zaprešić, 2009.<ref>[http://www.dvorci.hr/news.aspx?PageID=7&NewsID=1728 Predstavljanje Jelačićevih pjesama "Josip Jelačić – Pjesme/Gedichte] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151211053115/http://www.dvorci.hr/news.aspx?PageID=7&NewsID=1728 |date=11. prosinca 2015. }}, dvorci.hr, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> == Odličja == Nepotpun popis: * Austrijski Veliki križ Leopoldova reda.<ref name="Franz Bach">Franz Bach, [https://otogran.files.wordpress.com/2012/10/bach1-35.pdf ''Povijest Otočke pukovnije: o nastanku ovoga kraja, njegovima žiteljima i njihovima sudbinama: prijevod''], ur. Milan Kranjčević, (prijevod: Manuela Svoboda), Hrvatski institut za povijest {{ISBN|978-953-6324-92-7}}, Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke {{ISBN|978-953-7297-10-7}}, Zagreb – Otočac, 2010., str. 19., pristupljeno 31. siječnja 2019.</ref> * Zapovjednički križ Reda Marije Terezije.<ref name="Franz Bach"/> * Križevi ruskih redova Sv. Andrije (Aleksandra) Nevskoga, Sv. Vladimira, Bijeloga orla te prve klase Reda Sv. Ane.<ref name="Franz Bach"/> * Veliki križ hannoverskoga reda dinastije Guelph.<ref name="Franz Bach"/> * Veliki križ saskoga reda sv. Heinricha.<ref name="Franz Bach"/> * Zapovjednički križ saskoga Ordena za civilne zasluge.<ref name="Franz Bach"/> == Posmrtne počasti == [[Datoteka:Gruft_der_Familie_Jelacic.JPG|mini|Obiteljska grobnica u [[Zaprešić]]u.]] [[Datoteka:Grb obitelj Jelačić.jpg|mini|Obiteljski grb na grobnici. Ispod je ispisana krilatica ''Što Bog dade i sreća junačka''.]] * Spomenik ([[Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu]]) (djelo Antona Dominika Frenkorna) mu se podiže i otkriva [[16. prosinca]] [[1866.]] godine na glavnom trgu u Zagrebu koje nosi njegovo ime i ostaje tamo osamdeset godina do rušenja u noći [[25. srpnja|25.]]/[[26. srpnja]] [[1947.]] godine. Zatim se 43 godine čuva u zagrebačkoj Gliptoteci gdje se o dijelovima rastavljenog spomenika brinuo čuveni hrvatski muzeolog ravnatelj Gliptoteke, Vukovarac [[Antun Bauer (muzeolog)|Antun Bauer]]. Spomenik se ponovno vraća na glavni trg u Zagrebu, [[16. listopada]] [[1990.]] godine, na rođendan bana Jelačića.<ref>[https://www.vecernji.hr/zagreb/podignu-ga-narod-svome-banu-stajao-je-104136-forinti-i-52-krajcara-1136406 Podignu ga narod svome banu, stajao je 104.136 forinti i 52 krajcara], [[Večernji list]], objavljeno 17. prosinca 2016., pristupljeno 12. srpnja 2022.</ref> * U Austro-Ugarskoj monarhiji najljepša ulica u Petrovaradinu bijaše Jelačić Gasse, a nakon njezine propasti ulica dobiva naziv Jelačićeva ulica. Jedan od petrovaradinskih trgova uz Dunav također je nosio Jelačićevo prezime. Od [[1948.]] godine u Petrovaradinu niti jedna ulica ni trg ne nose više prezime bana Jelačića, iako povijest bilježi velika djela koja je učinio za narod toga kraja. * Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], dvije su hrvatske postrojbe nosile Jelačićevo ime, [[133. brigada HV »Ban Josip Jelačić«]] iz [[Otočac|Otočca]] i [[Brigada »Josip ban Jelačić«|brigada HVO »Josip ban Jelačić«]] iz [[Kiseljak]]a. * U Republici Hrvatskoj od [[31. listopada]] [[1993.]] godine u čast bana Josipa Jelačića novčanica od 20 [[kuna (novac)|kuna]] nosi njegov portret. * Na 200. obljetnicu rođenja bana Josipa Jelačića, [[16. listopada]] [[2001.]] godine, [[Hrvatska pošta]] izdaje set [[poštanska marka|poštanskih maraka]] i dopisnicu sa spomenikom bana Jelačića, a u [[Petrovaradin]]u Odbor za proslavu organizira svečanu misu za bana Jelačića, otkrivanje spomen-ploče na rodnoj mu kući, kulturno-umjetnički program i izdaje publikaciju. * Umjetnička udruga »Plemićka mladež« iz Zaprešića čuva uspomenu na hrvatskog bana Josipa Jelačića i kompleks Novih Dvora i organizira: »Dane plemstva« u lipnju, te »Jelačić bal« u zagrebačkom hotelu [[The Regent Esplanade]] povodom obilježavanja obljetnice rođenja bana Josipa Jelačića. * Grad [[Zaprešić]] organizira obilježavanje obljetnice smrti bana Josipa Jelačića [[20. svibnja]], te »Dane Jelačića« u listopadu, odnosno manifestaciju kojom se obilježava obljetnica rođenja bana Jelačića. Dan njegovog rođenja, [[16. listopada]], ujedno se slavi i kao Dan grada Zaprešića. U Novim dvorima u Zaprešiću također se obilježava Dan Ratne škole Ban Josip Jelačić u kojoj se školuju hrvatski vojni kadrovi, a srednja škola u Zaprešiću također nosi ime Ban Josip Jelačić. * Športska natjecanja koja nose njegovo ime: ** natjecanje u [[tenis]]u u kategoriji do 14 godina »Kup Ban Josip Jelačić« ** turnir u [[preponsko jahanje|preponskom jahanju]] »Kup Ban Josip Jelačić« koji organizira Konjički klub Trajbar iz Zaprešića ** međunarodni [[taekwondo]] turnir Ban Jelačić u organizaciji TK Kuna iz Zaprešića ** državni turnir u [[mali nogomet|malom nogometu]] »Ban Josip Jelčić« za osobe s posebnim potrebama u organizaciji sportskog društva specijalni sportovi »Olimp«. * Njegov rođendan [[Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije|HNV]] i hrvatska zajednica u Republici Srbiji obilježava kao svoj blagdan.<ref>[http://www.hnv.org.rs/obiljezja.php#praznici Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181017190148/http://www.hnv.org.rs/obiljezja.php#praznici |date=17. listopada 2018. }} Obilježja: Praznici, hnv.org.rs, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref><ref>I.D., [http://www.hrvatskarijec.rs/vest/2034/Da-se-govor-Bunjevaca-ne-zaboravi/ Da se govor Bunjevaca ne zaboravi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151211061211/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/2034/Da-se-govor-Bunjevaca-ne-zaboravi/ |date=11. prosinca 2015. }}, hrvatskarijec.rs, 22. kolovoza 2013., pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> * [[Stanislav Preprek]] skladao je [[Himna banu Josipu Jelačiću|himnu]] Josipu Jelačiću na stihove koje je napisao [[Đuro Arnold]].<ref>[http://www.srijembiskupija.rs/hr/himna-posvecena-banu-jelacicu-spojila-varazdin-i-petrovaradin Srijemska biskupija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151211004030/http://www.srijembiskupija.rs/hr/himna-posvecena-banu-jelacicu-spojila-varazdin-i-petrovaradin |date=11. prosinca 2015. }} Himna posvećena banu Jelačiću spojila Varaždin i Petrovaradin, srijembiskupija.rs, 28. studenoga 2011., pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> * U Napajedli na kući gdje su se 1850. godine vjenčali Sofija Stockau i Josip Jelačić postavljena im je 2013. godine spomen-ploča.<ref>[http://www.hcdzg.hr/default.asp?page=zan39.htm Spomen-ploča na mjestu vjenčanja bana Jelačića], [[Hrvatsko-češko društvo]] Zagreb, pristupljeno 8. studenoga 2021.</ref> * U poljskome gradu Łańcutu, gdje je bio mladi časnik na službi od 1819. do 1825. godine te od 1828. do 1830. godine, 2021. godine postavljena mu je spomen-ploča.<ref>[https://hrvatski-vojnik.hr/otkrivena-spomen-ploca-banu-josipu-jelacicu-u-poljskoj/ Otkrivena spomen-ploča banu Josipu Jelačiću u Poljskoj], hrvatski-vojnik.hr, 28. listopada 2021., pristupljeno 8. studenoga 2021.</ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|Grofovski grb bana Josipa Jelačića iz 1854., s Jelačićevom krilaticom ''Što Bog dade i sreća junačka''. Datoteka:Jellasics lovon2.jpg|Ban Jelačić, na slici 1848. godine. Datoteka:Jellasics lovon.jpg|Ban Jelačić, na slici 1848. godine. Datoteka:Prelazak hrvatske vojske pod banom Jelačićem preko Drave 11.9.1848.jpg|Prijelaz hrvatske vojske (pod vodstvom bana Josipa jelačića) prijeko Drave kod Varaždina, 11. rujna 1848. godine. Datoteka:Jellasics harcosai kozott.jpg|Jelačić sa svojim vojnicima, prije bitke kod Schwechata, 1848. godine. Datoteka:Josef Jellacic de Buzim, Josef Radetzky von Radetz, Alfred I. Fürst zu Windisch-Grätz.jpg|Windisch-Grätz, Radetzky i Jelačić, na slici 1848. godine. Datoteka:Jellacic 1849 Litho.jpg|Ban Jelačić, na slici 1849. godine. Datoteka:Josef Jellacic Litho 01.jpg|Ban Jelačić, na slici 1850. godine. Datoteka:Josip Jelačić painting 1850.jpg|Ban Jelačić, na slici 1850. godine. Datoteka:STILES(1852) p2.313 Joseph Graf Jelacic.jpg|Ban Jelačić, na slici 1852. godine. Datoteka:Kip bana Josipa Jelačića Zagrebačka katedrala.jpg|Kip bana Josipa Jelačića u [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačkoj katedrali]]. Datoteka:Bust of Josip Jelačić by Miklós Vay (1869).jpg|Poprsje bana Jelačića, rad Miklósa Vaya. Datoteka:Trg1880.jpg|Jelačićev trg, 1880. godine. Datoteka:Novi dvori Zaprešić (prije).jpg|Novi dvori Jelačićevi u Zaprešiću prije obnove. Datoteka:Ban standard.PNG|Oznaka hrvatskog bana, 1848. godine. </gallery> == Povezano == * [[Dodatak:Popis nositelja Vojnog reda Marije Terezije rodom iz Hrvatske]] * [[Revolucija u Mađarskoj 1848.]] == Izvori == {{izvori}} == Literatura == === Članci === {{refbegin}} * {{cite journal |last=Polić |first=Maja |date=2009 |title=Prilog o biskupima zapadne Hrvatske u korespodenciji Rački - Strossmayer |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/183919 |journal=Riječki teološki časopis |location=Rijeka |publisher=Riječki teološki časopis |volume=33 |number=1 | pages=95–118}} {{refend}} == Vanjske poveznice == * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B112119%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] * [https://enciklopedija.hr/clanak/28950 Josip Jelačić] Hrvatska enciklopedija (LZMK) * [https://hbl.lzmk.hr/clanak/135 Josip Jelačić] Hrvatski biografski leksikon * [http://www.mgz.hr/hr/zbirke/ban-josip-jela%c4%8di%c4%87,1128.html Izložbe: Stalni postav: Ban Josip Jelačić], [[Muzej grada Zagreba]] * [[Tomislav Markus]], ''Između revolucije i legitimiteta: hrvatski politički pokret 1848–1849.'' // ''Fontes: izvori za hrvatsku povijest'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=2550 sv. 12, br. 1.] Studeni 2006. str. 19–40., {{Hrčak|id=46058}} * {{eng oznaka}} Ljiljana Marks, ''Ban Josip Jelačić in Croatian Oral Legends: Between History and Myth'' // ''Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=2216 sv. 41, br. 1.] Lipanj 2004., str. 7–21., {{Hrčak|id=38754}} {{s-start}} {{s-off}} {{s-bef|before=[[Franjo Haller]]}} {{s-ttl|title=[[Hrvatski ban]]| years=1848. – 1859.}} {{s-aft|after=[[Ivan Coronini]]}} {{s-bef|before=[[Matija Rukavina]]}} {{s-ttl|title=guverner [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]]| years=1848. – 1858.}} {{s-aft|after=[[Lazar Mamula]]}} {{end}} {{Ilirski pokret}} {{GLAVNIRASPORED:Jelačić, Josip}} [[Kategorija:Josip Jelačić| ]] dkqvq040gdlyctaurpaiigvs2y9yger 7615464 7615452 2026-10-09T06:54:12Z Rovoobob 8535 uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7615452|7615452]] suradnika [[Special:Contributions/~2026-54461-48|~2026-54461-48]] ([[User talk:~2026-54461-48|razgovor]]) 7615464 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|svibanj 2009.}} {{redirect|Ban Jelačić}} {{Infookvir političar |ime = Josip Jelačić |slika = Ban-josip-jelacic.jpg |veličina = 300x300px |opis slike = Portret bana Josipa Jelačića. |datum rođenja = [[16. listopada]] [[1801.]] |datum smrti = [[20. svibnja]] [[1859.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatsko Kraljevstvo (1527. – 1868.)|Kraljevina Hrvatska]], [[Austrijsko Carstvo]] |mjesto rođenja = [[Petrovaradin]], [[Vojna krajina]], [[Habsburška Monarhija]] |supruga = Sofija Jelačić (rođ. Stockau) |roditelji = [[Franjo Jelačić]]<br/>Anna Portner von Höflein |položaj = [[Dodatak:Popis hrvatskih banova|Hrvatski ban]] |mandat_start = [[23. ožujka]] [[1848.]] |mandat_kraj = [[20. svibnja]] [[1859.]] |prethodnik = [[Franjo Haller]] |nasljednik = [[Ivan Coronini]] |slikastandarda = Ban standard.PNG |veličinastandarda = 100x100px }} '''Josip Jelačić Bužimski''' ([[Petrovaradin]], [[16. listopada]] [[1801.]] – [[Zagreb]], [[20. svibnja]] [[1859.]]) bio je [[general]] i [[ban]] hrvatski, dalmatinski i slavonski od [[1848.]] do [[1859.]] godine, član plemićke obitelji [[Jelačići (plemstvo)|Jelačić]], te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19. stoljeću, tako i u cijeloj povijesti [[Hrvati|Hrvata]]. Ukinuo je [[kmetstvo]] i sazvao prve izbore za [[Hrvatski sabor]]. Kao vojskovođa pobijedio je u nizu bitaka protiv ustanika u [[Habsburg|Habsburškoj Monarhiji]] za vrijeme [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|Revolucije u Ugarskoj 1848.]] godine. U Hrvatskoj se slavi kao nacionalni junak. == Mladost == [[Datoteka:The birth house of ban Josip Jelačić, Petrovaradin, Serbia.jpg|mini|lijevo|250px|Rodna kuća bana Josipa Jelačića u [[Petrovaradin|Petrovaradinu]].]] Josip Jelačić rođen je 1801. godine u gradu [[Petrovaradin]]u (danas dio [[Novi Sad|Novog Sada]]), u [[Srijem]]u (tada dio [[Vojna krajina|Vojne krajine]], danas u [[Srbija|Srbiji]]), gdje je njegov otac [[Franjo Jelačić|Franjo]], podmaršal austrijske vojske, bio zapovjednik slavonske [[Vojna krajina|Vojne krajine]]. Majka mu je bila Ana, djevojačkog prezimena Portner. Na dan rođenja [[16. listopada]] već je kršten u [[Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu|župnoj crkvi sv. Jurja]] u [[Petrovaradin]]u. Prošlost roda Jelačića tijesno je povezana s poviješću hrvatskoga naroda. Podrijetlom su bili iz [[Lika|Like]] i Josip Jelačić je često isticao svoje ličko podrijetlo. Četiri stoljeća pripadnici toga roda bijahu ratnici, istaknuti krajiški časnici, visoki vojni zapovjednici, državnici, [[svećenik|svećenici]], prosvjetitelji, dobrotvori i pisci. Josip Jelačić s osam godina započinje svoje školovanje u [[beč]]kom [[Theresianum|Therezianumu]], najelitnijoj plemićkoj [[škola|školi]] svoga doba, gdje se sinovi plemića i velikaša odgajaju za administrativnu, vojnu službu u [[Habsburška Monarhija|Habsburškom Carstvu]]. Od [[1819.]] godine, kada kao odličan diplomant napušta Therezianum, barun Jelačić vrtoglavo započinje uspon u činovima, častima i podvizima, ne samo u korist carstva kojem je služio, nego najprije svog hrvatskog naroda, njegovog interesa i promjene njegovog položaja. == Vojnička služba == Vojničko službovanje započinje u [[Galicija (srednja Europa)|Galiciji]] kao potporučnik u Trećoj konjaničkoj pukovniji, kojom zapovijeda [[barun]] [[Vinko Knežević]], ujak njegove majke Ane. Zatim služi u Beču, Galiciji, [[Ogulin]]u, [[Drežnik]]u, [[Italija|Italiji]], opet u Ogulinu (često posjećuje u [[Zagreb]]u majku i prijatelje narodnjake koji se postavljaju na čelo hrvatskoga narodnog pokreta u borbi protiv mađarizacije), [[Zadar|Zadru]] (često putuje po [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Crna Gora (1516. – 1852.)|Crnoj Gori]], te prati po [[Velebit]]u poznatoga botaničara saskoga kralja Fridrika Augusta), [[Glina (grad)|Glini]] i u skladu s tim napreduje u činovima. Pisma pretpostavljenih mu, navode da govori i piše [[njemački jezik|njemački]], [[hrvatski jezik|hrvatski]], [[francuski jezik|francuski]] i [[mađarski jezik|mađarski]] i prilično dobro [[talijanski jezik|talijanski]] i [[latinski jezik|latinski]] jezik, da je upućen u vojničke znanosti i da teži višoj naobrazbi, da je dobar mačevalac, izvrstan strijelac i izvanredan jahač, strateg, organizator, vojskovođa, da je spretan, radin, uslužan, blag, pravedan, brižan, šaljiv i vesele naravi. U predasima vojnih pohoda piše pjesme od kojih su neke toliko popularne da se pjevaju kao [[koračnice]] u Habsburškoj monarhiji, a i velik broj ih je spjevan njemu u čast. Prvu zbirku pjesama pod naslovom ''Eine Stunde der Erinnerung'' (Trenutak uspomene) objavljuje u Zagrebu [[1825.]] godine na njemačkom jeziku. U Ogulinu u salonu svog pukovnika Schneckela širi [[Ilirski pokret|narodnjačke ideje]] među časnicima i graničarima i često pjeva najpoznatije hrvatske budnice i prati se na [[glasovir]]u. Kao zapovjednik banske pukovnije u Glini, često ratuje s [[Turci]]ma, a s nekima i prijateljuje. Od Mahmud-bega Bašića iz [[Bihać]]a dobiva na dar rasnog konja bijelca (na tom konju ide na bansko ustoličenje i poslije na [[Kraljevina Ugarska|Ugarsku]]). == Banska čast == Kralj [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I./V. Habsburgovac]] imenuje ga [[23. ožujka]] [[1848.]] godine u Beču hrvatskim banom i tajnim kraljevskim savjetnikom i unapređuje u čin [[General bojnik|generalmajora]] i zapovjednika obiju banskih pukovnija, glinske i petrinjske, a Jelačić [[8. travnja]] [[1848.]] godine u Beču polaže bansku prisegu i biva imenovan feldmaršallajtnantom (podmaršalom) i vojničkim zapovjednikom u banskoj i krajiškoj Hrvatskoj, te biva svečano ustoličen [[5. lipnja]] [[1848.]] godine u [[Zagreb]]u.<ref>Ivan Ružić, [https://web.archive.org/web/20070826215530/http://www.mgz.hr/hr/fs-files/28.html Ban Josip Jelačić], pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> Svečanost njegova ustoličenja prati svečanost otvaranja [[Hrvatski sabor 1848.|Hrvatskog sabora]] [[6. lipnja]], prvoga hrvatskog građanskog Sabora na osnovi izbornog reda utemeljenog po načelima građanskog liberalizma, s ukupno 191 zastupnikom, kojem prethode skupštine s preko nekoliko stotina predstavnika hrvatskog naroda održane [[17. ožujka|17.]], [[22. ožujka|22.]] i [[25. ožujka]] [[1848.]] godine u Zagrebu s donesenim narodnim programom – ''„[[Zahtijevanja naroda]] u 30 točaka, koje poklonstvena deputacija, do četiri stotine osoba, obučeni u narodnom odijelu, u surke, bijele ili modre hlače, s kalpakom ili crven-kapom i sabljama, jedini nacionalgardisti i varaždinski grenadiri u svojim uniformama, a svećenici u svom odijelu”'' – odnosi u [[Beč]] kralju Ferdinandu V. koji obećava potvrđenje tih Zahtjeva. == 1848. godina== [[Datoteka:Progas o ukinuću kmetstva.jpg|mini|250px|Proglas o ukinuću kmetstva.]] [[Datoteka:Flag of Croatia (Josip Jelačić).JPG|mini|250px|Instalacijska zastava bana Jelačića, prva je [[Hrvatska zastava#Povijesne hrvatske zastave|hrvatska trobojnica]], koja je u sljedećim godinama, masovno korištena i prihvaćena kao nacionalna i državna zastava.]] [[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg|mini|250px|[[Hrvatski sabor 1848.]] godine.]] Ban Jelačić [[25. travnja]] [[1848.]] godine proglašava ukidanje [[kmet]]stva. Zapravo, Jelačić samo potvrđuje da je kmetstvo ukinuto (''„akoprem je već u kraljevinah Hàrvatskoj i Slavonii proglašeno…”'') i da nema obveze tlake i daća, što se često nametalo, iako je kmetstvo ukinuo još [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II]]. Zbog tog proglasa je Jelačić postao omiljen na selu. Dana [[28. travnja]] [[1848.]] godine izdaje se [[Hrvatski forint]],<ref>[https://web.archive.org/web/20150508111707/http://www.moljac.hr/biografije/jelacic.htm Josip Jelačić 1801.–1859.], pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> a [[9. lipnja]] [[1848.]] godine [[Hrvatski sabor]] u 18. točaka određuje odnos Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije prema [[Ugarska|Ugarskoj]], ustrojenje [[bansko vijeće|Banskog vijeća]] – hrvatske vlade, korištenje [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] kao službenog jezika, što dovodi da mađarskim nastojanjima kralj [[Ferdinand V.]] manifestom od [[10. lipnja]] [[1848.]] godine lišava bana Jelačića svih služba i časti. Taj manifest ne bijaše objavljen i za njega ban Jelačić nije znao kad je [[19. lipnja]] [[1848.]] godine predavao kralju Ferdinandu V. „reprezentaciju” u kojoj Hrvatski sabor zahtijeva „[[austroslavizam|uređenje Austrije kao federacije ravnopravnih naroda]]” i da u Hrvatskoj Trojednici bude obnovljena [[ban]]ska vlast od [[Drava|Drave]] do [[Jadransko more|mora]], slijedom koje kralj postavlja nadvojvodu Ivana za posrednika između Trojedne Kraljevine i Ugarske. Za [[manifest]] se doznaje [[20. lipnja]] [[1848.]] godine, te se na izvanrednoj sjednici Sabora [[21. lipnja]] [[1848.]] godine donose zaključci da se sav narod digne na oružje i pozove natrag {{Broj|35000}} graničara iz [[Italija|Italije]], a na prijedlog zastupnika [[Andrija Črni|Andrije Črnog]] [[23. lipnja]] [[1848.]] godine trg Harmice proziva se [[Trg bana Josipa Jelačića|Trgom bana Josipa Jelačića]]. Ban Jelačić iz [[Celovec|Celovca]], gdje je zastao na putu u [[Zagreb]], pismom smiruje stanje. Hrvatski sabor [[29. lipnja]] [[1848.]] godine zalaganjem bana Jelačića prihvaća posredovanje nadvojvode Ivana i traži opoziv manifesta. Na zasjedanju [[1. srpnja]] [[1848.]] godine Sabor raspravlja o pismu nadvojvode Ivana kojim se ban Jelačić poziva u [[Beč]] na pregovore i upućuje kralju zahtjev u 11 točaka. To sve dovodi do mađarskih prijetnja ratom i u Hrvatskom saboru [[4. srpnja]] [[1848.]] godine ban Jelačić dobiva novac i dragocjenosti prisutnih, i kasnije drugih domoljuba, za opremanje vojske za otpor mađarskoj provali. Narodni zastupnici [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]] [[6. srpnja]] [[1848.]] godine upućuju proglas narodu u kojem upozoravaju na sve okolnosti u vezi s pregovorima s [[Mađari]]ma. Da bi oslabio utjecaj mađarskih agenata po [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Srijem]]u ban Jelačić odlazi u posjet na 12 dana u te krajeva (u [[Ilok]]u na skupštini Srijemske županije drži govor koji oslikava njegov odnos prema rodnom kraju). Na proputovanju, [[11. srpnja]] 1848. godine u [[Križevci]]ma, gdje se kratko zadržao, čuvala ga je [[Križevačka djevojačka straža]].<ref>():[http://www.krizevci.hr/arhiva/index.php?option=com_content&view=article&id=2422&Itemid=150 Djevojačka straža], Grad Križevci, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref><ref>[https://magazin.hrt.hr/321877/krizevacka-djevojacka-straza Križevačka djevojačka straža], [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]], 15. veljače 2016., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref> Dana [[29. srpnja]] [[1848.]] godine ban Jelačić u Beču vodi pregovore s predsjednikom ugarske vlade Batthyanyjem na kojima ne postiže prihvaćanje hrvatskih zahtjeva. Pregovori Batthyanyja i Jelačića završavaju kratkom objavom rata riječima: {{Citat4|2=Batthyany: ''Vidimo se na Dravi.'' Jelačić: ''Nema potrebe da se umarate. Vidimo se na Dunavu.''<ref>[http://books.google.com/books?id=tJEms6ZbGEMC&pg=PA126&dq=Hungary+Croatia&lr=&as_drrb_is=q&as_minm_is=0&as_miny_is=&as_maxm_is=0&as_maxy_is=&as_brr=3&hl=hr&cd=53#v=onepage&q=Hungary%20Croatia&f=false Victor Tissot: Unknown Hungary, Svezak 1]</ref>}} [[Datoteka:Prijelaz vojske 1848.jpg|mini|250px|Prijelaz banske vojske preko Drave, 1848.]] [[Slika:Jellasics harcosai kozott.jpg|mini|250px|Ban Jelačić među svojim vojnicima prije bitke kod Schwechata, 1848.]] [[Slika:Jellasics tamadasa EN.jpg|mini|250px|Jelačićev pohod na Mađarsku.]] Dana [[6. rujna]] [[1848.]] godine banu Jelačiću stiže pismo kralja Ferdinanda V. kojim opoziva manifest o smjenjivanju bana Jelačića od [[10. lipnja]] [[1848.]] godine. Aktivnosti Mađara na destabilizaciji Trojedne Kraljevine i njihova oružana aktivnost nad pučanstvom, rezultiraju [[11. rujna]] [[1848.]] godine prelaskom hrvatske vojske pod carskim barjakom preko rijeke Drave preko mosta kraj [[Varaždin]]a ({{Broj|52000}} vojnika) i u Slavoniji ({{Broj|10000}} vojnika). U [[Pešta|Pešti]] [[28. rujna]] [[1848.]] godine dolazi do otvorene pobune protiv kraljevskog dvora i ubojstva grofa Lamberga, imenovanog u drugoj polovici rujna kraljevskim povjerenikom i vrhovnim zapovjednikom sve vojske u Ugarskoj, pa i Jelačićeve, pa hrvatska vojska po zapovijedi vojnog ministra Latoura kreće na sjeverozapad u smjeru austrijske granice gdje su joj se trebale pridružiti carsko-kraljevske čete u zapadnim krajevima Ugarske, u [[Slovačka|Slovačkoj]] i [[Češka|Češkoj]]. Dana [[3. listopada]] [[1848.]] godine kralj Ferdinand V. imenuje bana Jelačića guvernerom i vrhovnim zapovjednikom sve carsko-kraljevske vojske u Ugarskoj. U Beču [[6. listopada]] [[1848.]] godine izbija [[revolucija]] kojoj cilj bijaše stvaranje velike jedinstvene [[Njemačka|Njemačke]] pod utjecajem Svenjemačkog parlamenta u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu na Majni]], a bijaše povezana s političkom djelatnošću Mađara u Ugarskoj i inicirana na njihov poticaj da bi carsko-kraljevske čete odvojili od bana Jelačića. Ban Jelačić [[7. listopada]] [[1848.]] godine uvečer dobiva vijest o izbijanju revolucije u Beču, o ubojstvu ministra rata Latoura i bijegu kralja Ferdinanda V. i odmah mijenja odluku da ide na Peštu i kreće na Beč kojeg opkoljuje sa {{Broj|60000}} ljudi (do [[20. listopada]] [[1848.]] godine s carskim četama iz Češke i drugih krajeva Austrije taj broj se penje na {{Broj|80000}} ljudi). [[16. listopada]] [[1848.]] godine kralj Ferdinand V. na zagovor njemačkih konzervativnih građanskih krugova promiče [[knez Windischgraetz|kneza Windischgraetza]], vrhovnog zapovjednika u Češkoj, u čin feldmaršala i imenuje zapovjednikom sve carsko-kraljevske vojske, osim one koja se nalazila u Italiji pod zapovjedništvom maršala Radetzkoga. Mađari dolaze revolucionarima u Beču u pomoć s {{Broj|33000}} vojnika, te [[28. listopada|28.]], [[29. listopada|29.]] i [[30. listopada]] [[1848.]] godine vodi se bitka između bana Jelačića i Mađara. Dana [[31. listopada]] [[1848.]] godine u Beču prestaju sukobi. Banu Jelačiću [[2. studenoga]] [[1848.]] godine priređen je svečani doček u Beču. Dana [[10. studenoga]] [[1848.]] godine ruski car [[Nikola I., ruski car|Nikola I.]] odlikuje ga [[Orden sv. Andrije|Ordenom sv. Andrije]] i imenuje vitezom Reda sv. Vladimira I. stupnja, a [[24. studenoga]] [[1848.]] godine kralj Ferdinand V. iz Olomouca u [[Moravska|Moravskoj]] dodjeljuje mu križ [[austrijsko carsko Leopoldovo odličje|Leopoldova reda]] I. stupnja. Slična priznanja prima i iz [[Kraljevina Saska|Saske]] i Berlina. Dobiva Spomenicu bečkog dvora i spomen-medalju u [[bronca|bronci]] kojoj se tekst na naličju ''„Za kralja, zakon i jednakopravnost narodima”'', mijenja u ''„Za Austriju, zakon, slobodu i jednakopravnost”'' na intervenciju bečkog dvora. Dana [[17. studenoga]] [[1848.]] godine [[Crnogorski vladari|crnogorski vladar]] [[Petar II. Petrović Njegoš]] bio je u vezi s banom Jelačićem i nudio mu je, preko Jelačićevoga guvernera [[Dalmacija|Dalmacije]], vojnu pomoć od 2000 Crnogoraca. U pismu od [[17. studenoga]] Njegoš guverneru Dalmacije piše: {{Citat4|lijevo|Istina je da su Crnogorci spremni da budu u pomoći svojoj braći Hrvatima, jedno po jedinoplemenosti, a drugo po njihovoj prirođenoj naklonosti vojničke trudove snositi.<ref name="Guverneru-Dalmacije">{{cg oznaka}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/dokumenti/pismo_njegosa_hrvatima.htm Njegoševo pismo guverneru Dalmacije 1848. g.], montenegrina.net, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref><ref name="Johanu-fon-Turskom">{{cg oznaka}} [http://www.montenegro.org.au/njegosevo_pismo.html Pismo Njegoša dalmatinskom guverneru Johanu fon Turskom], montenegro.org.au, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref>}} Pod zapovjedništvom kneza Windischgraetza [[16. prosinca]] [[1848.]] godine pokrenuta je vojna na Ugarsku. Vojska bijaše podijeljena na tri zbora, a prvim je zapovijedao ban Jelačić s kojim je ušao u [[Budim]] i [[Pešta|Peštu]] [[5. siječnja]] [[1849.]] godine. Novi vladar, car i kralj [[Franjo Josip I.]], imenuje bana Jelačića [[2. prosinca]] [[1848.]] godine gubernatorom [[Rijeka|Rijeke]] s pripadajućom zemljom, te civilnim i vojnim [[namjesnik Dalmacije|gubernatorom Dalmacije]] čime se većina hrvatskih povijesnih i etničkih područja ujedinjuje pod upravom jedne osobe, bana Jelačića. Ban Jelačić, feldmaršal Windisch-Grätz te feldmaršal grof [[Josef Radetzky|Radetzky]] su bili junaci koji su spasili staru Habsburšku Monarhiju: Radetzky je ugušio revoluciju u Italiji, Jelačić u Kraljevini Ugarskoj i [[Beč|Beču]], a Windisch-Grätz u [[Zemlje Krune sv. Vaclava|Češkoj]].<ref name="dnevno">[http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-danasnji-dan/zasto-karl-marx-i-komunisti-nisu-voljeli-bana-josipa-jelacica-70012 Dnevno.hr] Na današnji dan – Zašto Karl Marx i komunisti nisu voljeli bana Josipa Jelačića, 30. listopada 2012., pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> Taj je slavni trojac bio takva ugleda među vojskom u Habsburškoj Monarhiji da su vojnici na svoje mačeve davali urezati WIR (pokratu za '''W'''indisch-Grätz, '''I'''ellachich, '''R'''adetzky), a koja je na njemačkom značila „mi”.<ref name="dnevno" /> Josip Jelačić jedan je od hrvatskih pionira emancipacije Židova u Hrvatskoj, uz [[Bogoslav Šulek|Bogoslava Šuleka]], ''[[Narodne novine]]'' i ine. Ban Jelačić nije zaboravio potporu hrvatske [[Židovi u Hrvatskoj|židovske zajednice]] za revolucionarnih kretanja [[1848.]]/[[1849.]] Bio je članom njihova Društva čovječnosti (''Humanitätsvereina'') koje je osnovao Židov Jacques Epstein.<ref>Ljiljana Dobrovšak, ''Židovi u hrvatskim zemljama 1848/1849.'' // ''Radovi: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=3363 sv. 30, br. 1, 1997.], str. 77–89., {{Hrčak|id=62768}}, str. 79.</ref> Osobno je intervenirao u korist Židova kad su u nekim mjestima u Hrvatskoj izbili protužidovski ispadi zbog pristajanja dijela mjesne židovske zajednice uz [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|mađarsku revoluciju]]. Zbog držanja Židova u Mađarskoj koji su stali uz mađarsku revoluciju, a poslije su još i proglašeni krivcima za revoluciju, svi protužidovski ispadi imali su korijene u hrvatsko-mađarskim razmiricama, odnosno u [[Velika Mađarska|velikomađarskim idejama]] i netoleranciji prema Hrvatskoj koju su iskazali mađarski revolucionari ([[Lajos Kossuth]] i drugi). Za sprječavanje progona hrvatskih Židova proglasio je Jelačić [[prijeki sud]], te izdao proglas u kojem je rekao ''„da nas sve bez razlike vjere mora ujediniti sloga i bratimstvo”''.<ref>Ljiljana Dobrovšak, ''Židovi u hrvatskim zemljama 1848/1849.'' // ''Radovi: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=3363 sv. 30, br. 1, 1997.], str. 77–89., {{Hrčak|id=62768}}, str. 81.</ref> == 1849. godina == [[Datoteka:Jelačićeva Hrvatska.gif|mini|250px|Na karti su različitim bojama prikazana područja, kojim je upravljao Josip Jelačić. Po prvi put nakon nekoliko stoljeća, ujedinjene su hrvatske povijesne zemlje u Monarhiji.]] U [[Habsburška monarhija|Habsburškoj monarhiji]] [[4. ožujka]] [[1849.]] godine donosi se oktroirani (nametnuti) ustav, koji se u Hrvatskoj proglašava temeljnim državnim zakonom [[6. rujna]] [[1849.]] godine. Ukida se sve što je postignuto u [[1848.]] godini, ukida se [[sloboda tiska]], zabranjuje svaki politički život, organizira oružništvo i policijski nazor. Naporima bana Jelačića na očuvanju hrvatske autonomije, potkraj [[1849.]] godine [[Međimurje]] se priključuje Hrvatskoj, [[hrvatski jezik]] postaje službeni jezik, a u dopisivanju sa središnjim organima službeni je [[njemački jezik]]. Za ratne zasluge ban Jelačić imenovan je [[13. ožujka]] [[1849.]] godine generalom topništva i vrhovnim zapovjednikom Južne armije u jugoistočnom području Monarhije koja ima {{Broj|72000}} vojnika. Nakon devet mjeseci izbivanja iz Hrvatske, [[26. travnja]] [[1849.]] godine ban Jelačić vraća se u [[Osijek]] i nastavlja s oslobađanjem od Mađara zaposjednutih područja. Dekretom od [[5. veljače]] [[1851.]] godine imenovan je vlasnikom nove erdeljske infanterijske pukovnije. Počasnim građaninom Pešte ban Jelačić proglašava se [[1849.]] godine, počasnim građaninom Beča [[4. rujna]] [[1849.]] godine, [[Požun]]a [[21. rujna]] [[1849.]] godine i [[Oedenburg]]a [[2. listopada]] [[1849.]] godine. Ban Josip Jelačić nazoči dvanaest ministarskih konferencija i na dvanaestoj se oprašta od ministara jer se njihov rad protivi njegovim uvjerenjima i njegovoj savjesti. == Društveno djelovanje == [[Datoteka:Ban Jelacic.jpg|mini|376x376px|[[Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu|Spomenik banu Jelačiću]] [[Anton Dominik Fernkorn|Antona Dominika Fernkorna]] iz [[1866.]] godine.]] Prije polaska na vojnu službu, u [[Varaždinska županija|Varaždinskoj županiji]] osniva Zavod bana Jelačića za nemoćne vojnike, a poslije rata na njegov prijedlog [[17. prosinca]] [[1849.]] godine osniva se Ozljeđenička zaklada za Trojednu Kraljevinu i Vojvodinu. Bansko vijeće utemeljuje Zakladu Jelačića bana u Zagrebu za nemoćne vojnike i njihove obitelji i ban Jelačić u fond te zaklade daje sve prihode od svog pjesničkog djela ''Eine Stunde der Erinnerung''. Njegovim zalaganjem [[1850.]] godine osniva se [[Društvo za povjestnicu jugoslavensku]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivanu Kukuljeviću Sakcinskome]] omogućuje se istraživački rad arhivske građe u [[Dubrovnik]]u, značajne za [[Povijest Hrvatske|hrvatsku povijest]], te vladarevim patentom [[7. rujna]] [[1850.]] godine Zagreb biva spojen u jedinstvenu općinu i time se postavlja temelj modernoga grada Zagreba. Smatrajući seljačke zadruge velikom blagodati seljaka, ustrajava na registriranju u zemljišnim knjigama urbarijalne zemlje zadruga kao zajedničkog vlasništva, uvođenju mirovnih sudova za rješavanje sporova među članovima zadruga i [[1851.]] godine šalje u Beč jedan memorandum u vezi s diobom seljačkih zadruga. Dana [[13. prosinca]] [[1851.]] godine upućuje poziv za izgradnju Hrvatskog kazališta, jer ''„bez narodnog kazališta ne ima nade da će se razviti naša književnost, dakle ni napredak našega duševnog izobraženja”''. Vlada prikupljenim prilozima otkupljuje Stankovićevo kazalište (na križanju Ćirilometodske i Freudenreichove ulice) i prva predstava se priređuje [[29. siječnja]] [[1852.]] godine u tom u pravom smislu narodnom kazalištu u Hrvata. Godine [[1894.]] u njoj se među posljednjim predstavama izvodi romantičarska drama ''Roderik i Elvira'' bana Jelačića. Ban Jelačić zdušno podupire izdavanje školskih udžbenika na hrvatskom jeziku i stimulira rad autora, a kada carsko-kraljevskim dekretom biva zabranjena uporaba [[Zastava Hrvatske|hrvatske trobojnice]], a dopuštena uporaba crveno-bijele zastave za Kraljevinu Hrvatsku i modro-bijele za Kraljevinu Slavoniju, ban Jelačić se tome oštro protivi. Njegovim nastojanjem [[11. prosinca]] [[1852.]] godine, [[Zagrebačka biskupija]] podiže se na [[Zagrebačka nadbiskupija|stupanj nadbiskupije]] i tim činom Crkva u Hrvata postaje neovisna od ugarskog [[episkopat]]a. Ban Jelačić ne posustaje u borbi za [[hrvatski jezik]] i u dopisu ministru pravde u Beču Karlu Krausu od [[8. travnja]] [[1853.]] godine zalaže se za njega ''„jer jedna od najljepših osobina hrvatskog naroda jest, da on svoj jezik nadasve ljubi… i baš ograničenja u jezičnom pogledu koja je htio mađarski sabor Hrvatima nametnuti, bili su jedan od glavnih uzroka otpora hrvatskog naroda protiv Mađara”''. Podupire osnivanje i povezivanje trgovačko-obrtničkih komora na području sjeverne Hrvatske i [[1854.]] godine osniva Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo. Protivi se uvođenju žandarmerije, zalaže se za izgradnju cesta i željeznica i unaprjeđenje privredne djelatnosti. == Kritika == Zbog svoje uloge u gušenju mađarskog narodnog preporoda u [[revolucija u Mađarskoj 1848.|revoluciji 1848.]], čiji su ciljevi bili nalik onima u ''Zahtijevanjima naroda'' koji biva osnovni politički dokument [[hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]] (sloboda štampe, ukidanje feudalizma, nacionalni parlament, jednakost pred zakonom, vjerska tolerancija, državna banka, nacionalno ujedinjenje i neovisnost),<ref>Encyclopædia Britannica, 11. izdanje, 1911. [https://en.wikisource.org/wiki/1911_Encyclop%C3%A6dia_Britannica/Hungary], pristupljeno 7. svibnja 2020.</ref> Jelačić i Windisch-Grätz postaju subjektom kritike mnogih liberalnih i revolucionarnih krugova.<ref name="dnevno"/> Među kritičarima se našao i [[Karl Marx]], utjecajni njemački [[sociologija|sociolog]], [[ekonomija|ekonomist]] i utemeljitelj [[marksizam|marksizma]]. U komentaru na zbivanja tijekom proljeća naroda u područjima [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]], u popularnim njemačkim novinama ''Neue Rheinische Zeitung'', Marx zaključuje instrumentalnu ulogu Jelačića i Windisch-Grätza u gušenju narodnog ustanka u Beču i Mađarskoj.<ref name="zeitung">Neue Rheinische Zeitung, 136. izdanje, 1848. [https://www.marxists.org/archive/marx/works/1848/11/06.htm], pristupljeno 7. svibnja 2020.</ref> {{citat|Hrvatski red i sloboda osvojili su dan, i ta se pobjeda slavila paljenjem, silovanjem, pljačkanjem i drugim zvjerstvima. Beč je u rukama Windisch-Grätza, Jelačića i Auersperga. Hekatomba nevinih žrtvovana na grobu starog izdajice Latoura.|Karl Marx, ''Pobjeda kontrarevolucije u Beču''}} U gornjem paragrafu, Marxa frustrira cijena koja je plaćena za ciljeve hrvatskog narodnog preporoda – gušenje istih u Mađarskoj i Beču. Potrebno je naglasiti kako kritika zbivanja ne negira valjanost zahtjeva koji bivaju plod [[Hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]], nego već gušenje istih ideala diljem Habsburške monarhije radi postizanja tih ciljeva u samo jednoj pokrajini. Nije poznato koliko je Marx bio upućen u nacionalističke ambicije mađarske revolucije nad teritorijima Hrvatske. {{citat|Nacionalni fanaticizam Čeha bio je najjači alat bečke vrhuške vlasti. No ti saveznici su već u neslaganju. Čitatelji će u ovom izdanju naći protest Praške delegacije protiv drskog tretmana s kojim je pozdravljena iz Olmutza. Ovo je prvi simptom borbe koja će se urezati između Slavena i njihova heroja Jelačića s jedne strane, i vlastodršne vrhuške, koja nadilazi sve nacionalnosti, i njihova heroja Windisch-Grätza s druge strane.|Karl Marx, ''Pobjeda kontrarevolucije u Beču''}} Marx smatra da savezništvo Jelačića i carske vlasti proizlazi iz samog interesa Jelačića da osigura narodni preporod u Hrvatskoj, a ne bezumnog sluganstva Habsburškom autoritetu. Također zaključuje da te slobode osigurane iz suradnje Jelačića s Carskim vlastima drže svoj oslonac isključivo na gušenju mađarskog utjecaja – te da nestanak istog ostavlja hrvatski narod u nezavidnom položaju koji će osigurane slobode s vremenom samo rastavljati. Marxova predviđanja su potvrđena kako već sljedeće godine ministarstvo unutarnjih poslova Habsburške centralne vlasti zauzima [[Alexander Bach]], i time započinje nasilno gušenje hrvatskog identiteta kroz strogu centralizaciju i germanizaciju. Razdoblje represije hrvatskog naroda nakon revolucije 1848. godine, koji počinje reformama Alexandra Bacha, naziva se [[Bachov apsolutizam|Bachovim apsolutizmom]]. == Obitelj == Ban Jelačić bijaše vrlo vezan sa svoje dvoje braće, [[Đuro Jelačić|Đurom]] i Antunom, te sestrom Cecilijom, o čemu svjedoče brojna pisma koja su razmjenjivali. === Supruga === Grofica Sofija Jelačić (rođ. Stockau) rođena je [[31. siječnja]] [[1834.]] godine u mjestu [[Napajedla]], [[Austrijsko Carstvo]] (današnja [[Češka|Češka Republika]]), u obitelji grofa Georga i Francizce Stockau. Imala je tri brata i jednu sestru te je još kao mala oboljela od kostobolje. Za svojeg boravka u [[Trojedna Kraljevina|Trojednoj Kraljevini]] često se liječila u [[Topusko]]m te je time pripomogla promoviranju tamošnjih toplica. Josipa Jelačića upoznala je u proljeće [[1850.]] godine i u travnju iste godine su se zaručili a vjenčanje šesnaestogodišnje grofice s pedesetogodišnjim banom uslijedilo je [[22. srpnja]] [[1850.]] godine, u Napajedli, u [[Moravska|Moravskoj]]. Dana [[16. srpnja]] [[1851.]] godine ban kupuje vlastelinstvo [[Novi dvori]], kupoprodajni ugovor biva naknadno sastavljen. Po Sofiji je, iz štovanja prema njoj, [[1852.]] godine jedna staza u Tuškancu, kojom su šetali ona i suprug, nazvana ''Sofijin put'' ([[1949.]] godine promijenjeno u ''Dubravkin put''<ref>[http://web.zagreb.hr/Sjednice/2013/sjednice_skupstine_2013.nsf/0/77621A6CBC91EACEC1257C3D003579C2/$FILE/Preimenovanje%20Varo%C5%A1ka%20ulica.pdf 5. Preslika dijela rješenja Izvršnog odbora NO-a grada Zagreb od 18.VI. 1949. broj 7945- 1949.], str. 8., Grad Zagreb, Gradski ured za katastar i geodetske poslove, Zagreb, 23. listopada 2013., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref>).<ref name="Dino Radoš-23">Dino Radoš, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 ''Ban Jelačić i carska vojska''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190201121553/https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 |date=1. veljače 2019. }}, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest, Osijek, 2011., str. 23., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref> Godine [[1851.]] u [[Bakar (grad)|Bakru]] je izgrađen brod posvećen Sofiji, pod imenom „Banica Sofija”.{{sfn|Polić|2009|p=112}} Godine [[1854.]] Jelačić dobiva titulu grofa, a Sofija je imenovana dvorskom damom hrvatske kraljice i austrijske carice Elizabete. Godine [[1855.]] Sofija Jelačić rodila je djevojčicu Anicu, koja je [[1856.]] godine umrla u Napajedli od kolere.<ref name="arhinet">[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1234 Obitelj Jelačić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171203013821/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1234 |date=3. prosinca 2017. }}, arhinet.arhiv.hr, pristupljeno 2. prosinca 2017.</ref> Godine [[1859.]] ban Josip Jelačić umro je, a grofica Jelačić ostala je živjeti u Novim dvorima u Zaprešiću. Godine [[1863.]] udala se za grofa Adolfa Dubskog iz Moravske kojemu je rodila kćer Mariju Sofiju i sina Viktora. Umrla je u Beču [[17. siječnja]] [[1877.]] godine i pokopana je u Zdislavicama, u Moravskoj. === Djeca === Prigodom vjenčanja cara i kralja Franje Josipa I., [[1854.]] godine, ban Jelačić biva odlikovan [[grof]]ovskim plemstvom, a banica Sofija imenovana je kraljičinom dvorskom damom. Sa suprugom Sofijom imao je jedno dijete, kćer Anicu. Anica je rođena na [[Božić]] [[1855.]] godine u Novim Dvorima, a umrla je [[11. rujna]] [[1856.]] godine u Napajedli od [[Kolera|kolere]],<ref name="Dino Radoš-23"/> ne napunivši ni godinu dana od rođenja. Pokopana je [[2. listopada]] [[1856.]] godine u Novim Dvorima, u kapeli sv. Josipa. == Smrt == [[Datoteka:Sprovod bana Jelačića 26. svibnja 1859 (Zasche-Huhn).jpg|230px|minijatura|desno|Litografija: Sprovod bana Josipa Jelačića.]] Ban Josip Jelačić umro je u Zagrebu, [[20. svibnja]] [[1859.]] godine, trideset minuta iza ponoći.<ref name="Dino Radoš-24">Dino Radoš, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 ''Ban Jelačić i carska vojska''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190201121553/https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 |date=1. veljače 2019. }}, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest, Osijek, 2011., str. 24., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref> Ban je umro poslije duge i teške bolesti. Tijelo mu je bilo balzamirano, te [[22. svibnja]] izloženo u Banskom dvoru gdje su mu počasnu stražu do [[26. svibnja]] držali Otočani.<ref name="Dino Radoš-24"/> Sprovod mu je bio [[26. svibnja]] [[1859.]] godine. Na sam dan sprovoda Zagreb je bio obavijen u crno.<ref name="Dino Radoš-24"/> Banu je tek formalnu počast odalo službeno izaslanstvo carskoga i kraljevskoga Dvora.<ref name="Dino Radoš-24"/> Vojnu delegaciju predvodio je podban barun [[Josip Šokčević]] a prisutni na sprovodu bili su crkveni i civilni dostojanstvenici i deputacije, te mnoštvo naroda iz cijele Hrvatske.<ref name="Dino Radoš-24"/> Pokopan je u [[Novi dvori u Zaprešiću|Novim Dvorima]], u kapeli Sv. Josipa, u [[Zaprešić]]u.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/bastina/znamenite-osobe/5-hrvatski-ban-josip-jelai-buimski?showall=1 Znamenite osobe. Hrvatski ban Josip Jelačić Bužimski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171203013801/http://www.zkvh.org.rs/index.php/bastina/znamenite-osobe/5-hrvatski-ban-josip-jelai-buimski?showall=1 |date=3. prosinca 2017. }}, zkvh.org.rs, 31. ožujka 2009., pristupljeno 2. prosinca 2017.</ref> == Djela == * ''Eine Stunde der Erinnerung'', Zagreb 1825. (prošireno izd. ''Gedichte'', Beč, 1851.; prijevod, bez dramskih tekstova, ''Piesme Jelačića bana: u stihomierju izvornika, preveo Dr. Demeter'', Na sviet izdao jedan odbornik spomenika Jelačića bana, Zagreb, 1861.) * ''Pjesme – Gedichte'', lirske pjesme i drame u 3 čina: Rodrigo i Elvira, prir. Stjepan Laljak, Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, Zaprešić, 2009.<ref>[http://www.dvorci.hr/news.aspx?PageID=7&NewsID=1728 Predstavljanje Jelačićevih pjesama "Josip Jelačić – Pjesme/Gedichte] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151211053115/http://www.dvorci.hr/news.aspx?PageID=7&NewsID=1728 |date=11. prosinca 2015. }}, dvorci.hr, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> == Odličja == Nepotpun popis: * Austrijski Veliki križ Leopoldova reda.<ref name="Franz Bach">Franz Bach, [https://otogran.files.wordpress.com/2012/10/bach1-35.pdf ''Povijest Otočke pukovnije: o nastanku ovoga kraja, njegovima žiteljima i njihovima sudbinama: prijevod''], ur. Milan Kranjčević, (prijevod: Manuela Svoboda), Hrvatski institut za povijest {{ISBN|978-953-6324-92-7}}, Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke {{ISBN|978-953-7297-10-7}}, Zagreb – Otočac, 2010., str. 19., pristupljeno 31. siječnja 2019.</ref> * Zapovjednički križ Reda Marije Terezije.<ref name="Franz Bach"/> * Križevi ruskih redova Sv. Andrije (Aleksandra) Nevskoga, Sv. Vladimira, Bijeloga orla te prve klase Reda Sv. Ane.<ref name="Franz Bach"/> * Veliki križ hannoverskoga reda dinastije Guelph.<ref name="Franz Bach"/> * Veliki križ saskoga reda sv. Heinricha.<ref name="Franz Bach"/> * Zapovjednički križ saskoga Ordena za civilne zasluge.<ref name="Franz Bach"/> == Posmrtne počasti == [[Datoteka:Gruft_der_Familie_Jelacic.JPG|mini|Obiteljska grobnica u [[Zaprešić]]u.]] [[Datoteka:Grb obitelj Jelačić.jpg|mini|Obiteljski grb na grobnici. Ispod je ispisana krilatica ''Što Bog dade i sreća junačka''.]] * Spomenik ([[Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu]]) (djelo Antona Dominika Frenkorna) mu se podiže i otkriva [[16. prosinca]] [[1866.]] godine na glavnom trgu u Zagrebu koje nosi njegovo ime i ostaje tamo osamdeset godina do rušenja u noći [[25. srpnja|25.]]/[[26. srpnja]] [[1947.]] godine. Zatim se 43 godine čuva u zagrebačkoj Gliptoteci gdje se o dijelovima rastavljenog spomenika brinuo čuveni hrvatski muzeolog ravnatelj Gliptoteke, Vukovarac [[Antun Bauer (muzeolog)|Antun Bauer]]. Spomenik se ponovno vraća na glavni trg u Zagrebu, [[16. listopada]] [[1990.]] godine, na rođendan bana Jelačića.<ref>[https://www.vecernji.hr/zagreb/podignu-ga-narod-svome-banu-stajao-je-104136-forinti-i-52-krajcara-1136406 Podignu ga narod svome banu, stajao je 104.136 forinti i 52 krajcara], [[Večernji list]], objavljeno 17. prosinca 2016., pristupljeno 12. srpnja 2022.</ref> * U Austro-Ugarskoj monarhiji najljepša ulica u Petrovaradinu bijaše Jelačić Gasse, a nakon njezine propasti ulica dobiva naziv Jelačićeva ulica. Jedan od petrovaradinskih trgova uz Dunav također je nosio Jelačićevo prezime. Od [[1948.]] godine u Petrovaradinu niti jedna ulica ni trg ne nose više prezime bana Jelačića, iako povijest bilježi velika djela koja je učinio za narod toga kraja. * Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], dvije su hrvatske postrojbe nosile Jelačićevo ime, [[133. brigada HV »Ban Josip Jelačić«]] iz [[Otočac|Otočca]] i [[Brigada »Josip ban Jelačić«|brigada HVO »Josip ban Jelačić«]] iz [[Kiseljak]]a. * U Republici Hrvatskoj od [[31. listopada]] [[1993.]] godine u čast bana Josipa Jelačića novčanica od 20 [[kuna (novac)|kuna]] nosi njegov portret. * Na 200. obljetnicu rođenja bana Josipa Jelačića, [[16. listopada]] [[2001.]] godine, [[Hrvatska pošta]] izdaje set [[poštanska marka|poštanskih maraka]] i dopisnicu sa spomenikom bana Jelačića, a u [[Petrovaradin]]u Odbor za proslavu organizira svečanu misu za bana Jelačića, otkrivanje spomen-ploče na rodnoj mu kući, kulturno-umjetnički program i izdaje publikaciju. * Umjetnička udruga »Plemićka mladež« iz Zaprešića čuva uspomenu na hrvatskog bana Josipa Jelačića i kompleks Novih Dvora i organizira: »Dane plemstva« u lipnju, te »Jelačić bal« u zagrebačkom hotelu [[The Regent Esplanade]] povodom obilježavanja obljetnice rođenja bana Josipa Jelačića. * Grad [[Zaprešić]] organizira obilježavanje obljetnice smrti bana Josipa Jelačića [[20. svibnja]], te »Dane Jelačića« u listopadu, odnosno manifestaciju kojom se obilježava obljetnica rođenja bana Jelačića. Dan njegovog rođenja, [[16. listopada]], ujedno se slavi i kao Dan grada Zaprešića. U Novim dvorima u Zaprešiću također se obilježava Dan Ratne škole Ban Josip Jelačić u kojoj se školuju hrvatski vojni kadrovi, a srednja škola u Zaprešiću također nosi ime Ban Josip Jelačić. * Športska natjecanja koja nose njegovo ime: ** natjecanje u [[tenis]]u u kategoriji do 14 godina »Kup Ban Josip Jelačić« ** turnir u [[preponsko jahanje|preponskom jahanju]] »Kup Ban Josip Jelačić« koji organizira Konjički klub Trajbar iz Zaprešića ** međunarodni [[taekwondo]] turnir Ban Jelačić u organizaciji TK Kuna iz Zaprešića ** državni turnir u [[mali nogomet|malom nogometu]] »Ban Josip Jelčić« za osobe s posebnim potrebama u organizaciji sportskog društva specijalni sportovi »Olimp«. * Njegov rođendan [[Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije|HNV]] i hrvatska zajednica u Republici Srbiji obilježava kao svoj blagdan.<ref>[http://www.hnv.org.rs/obiljezja.php#praznici Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181017190148/http://www.hnv.org.rs/obiljezja.php#praznici |date=17. listopada 2018. }} Obilježja: Praznici, hnv.org.rs, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref><ref>I.D., [http://www.hrvatskarijec.rs/vest/2034/Da-se-govor-Bunjevaca-ne-zaboravi/ Da se govor Bunjevaca ne zaboravi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151211061211/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/2034/Da-se-govor-Bunjevaca-ne-zaboravi/ |date=11. prosinca 2015. }}, hrvatskarijec.rs, 22. kolovoza 2013., pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> * [[Stanislav Preprek]] skladao je [[Himna banu Josipu Jelačiću|himnu]] Josipu Jelačiću na stihove koje je napisao [[Đuro Arnold]].<ref>[http://www.srijembiskupija.rs/hr/himna-posvecena-banu-jelacicu-spojila-varazdin-i-petrovaradin Srijemska biskupija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151211004030/http://www.srijembiskupija.rs/hr/himna-posvecena-banu-jelacicu-spojila-varazdin-i-petrovaradin |date=11. prosinca 2015. }} Himna posvećena banu Jelačiću spojila Varaždin i Petrovaradin, srijembiskupija.rs, 28. studenoga 2011., pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> * U Napajedli na kući gdje su se 1850. godine vjenčali Sofija Stockau i Josip Jelačić postavljena im je 2013. godine spomen-ploča.<ref>[http://www.hcdzg.hr/default.asp?page=zan39.htm Spomen-ploča na mjestu vjenčanja bana Jelačića], [[Hrvatsko-češko društvo]] Zagreb, pristupljeno 8. studenoga 2021.</ref> * U poljskome gradu Łańcutu, gdje je bio mladi časnik na službi od 1819. do 1825. godine te od 1828. do 1830. godine, 2021. godine postavljena mu je spomen-ploča.<ref>[https://hrvatski-vojnik.hr/otkrivena-spomen-ploca-banu-josipu-jelacicu-u-poljskoj/ Otkrivena spomen-ploča banu Josipu Jelačiću u Poljskoj], hrvatski-vojnik.hr, 28. listopada 2021., pristupljeno 8. studenoga 2021.</ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|Grofovski grb bana Josipa Jelačića iz 1854., s Jelačićevom krilaticom ''Što Bog dade i sreća junačka''. Datoteka:Jellasics lovon2.jpg|Ban Jelačić, na slici 1848. godine. Datoteka:Jellasics lovon.jpg|Ban Jelačić, na slici 1848. godine. Datoteka:Prelazak hrvatske vojske pod banom Jelačićem preko Drave 11.9.1848.jpg|Prijelaz hrvatske vojske (pod vodstvom bana Josipa jelačića) prijeko Drave kod Varaždina, 11. rujna 1848. godine. Datoteka:Jellasics harcosai kozott.jpg|Jelačić sa svojim vojnicima, prije bitke kod Schwechata, 1848. godine. Datoteka:Josef Jellacic de Buzim, Josef Radetzky von Radetz, Alfred I. Fürst zu Windisch-Grätz.jpg|Windisch-Grätz, Radetzky i Jelačić, na slici 1848. godine. Datoteka:Jellacic 1849 Litho.jpg|Ban Jelačić, na slici 1849. godine. Datoteka:Josef Jellacic Litho 01.jpg|Ban Jelačić, na slici 1850. godine. Datoteka:Josip Jelačić painting 1850.jpg|Ban Jelačić, na slici 1850. godine. Datoteka:STILES(1852) p2.313 Joseph Graf Jelacic.jpg|Ban Jelačić, na slici 1852. godine. Datoteka:Kip bana Josipa Jelačića Zagrebačka katedrala.jpg|Kip bana Josipa Jelačića u [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačkoj katedrali]]. Datoteka:Bust of Josip Jelačić by Miklós Vay (1869).jpg|Poprsje bana Jelačića, rad Miklósa Vaya. Datoteka:Trg1880.jpg|Jelačićev trg, 1880. godine. Datoteka:Novi dvori Zaprešić (prije).jpg|Novi dvori Jelačićevi u Zaprešiću prije obnove. Datoteka:Ban standard.PNG|Oznaka hrvatskog bana, 1848. godine. </gallery> == Povezano == * [[Dodatak:Popis nositelja Vojnog reda Marije Terezije rodom iz Hrvatske]] * [[Revolucija u Mađarskoj 1848.]] == Izvori == {{izvori}} == Literatura == === Članci === {{refbegin}} * {{cite journal |last=Polić |first=Maja |date=2009 |title=Prilog o biskupima zapadne Hrvatske u korespodenciji Rački - Strossmayer |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/183919 |journal=Riječki teološki časopis |location=Rijeka |publisher=Riječki teološki časopis |volume=33 |number=1 | pages=95–118}} {{refend}} == Vanjske poveznice == * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B112119%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] * [https://enciklopedija.hr/clanak/28950 Josip Jelačić] Hrvatska enciklopedija (LZMK) * [https://hbl.lzmk.hr/clanak/135 Josip Jelačić] Hrvatski biografski leksikon * [http://www.mgz.hr/hr/zbirke/ban-josip-jela%c4%8di%c4%87,1128.html Izložbe: Stalni postav: Ban Josip Jelačić], [[Muzej grada Zagreba]] * [[Tomislav Markus]], ''Između revolucije i legitimiteta: hrvatski politički pokret 1848–1849.'' // ''Fontes: izvori za hrvatsku povijest'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=2550 sv. 12, br. 1.] Studeni 2006. str. 19–40., {{Hrčak|id=46058}} * {{eng oznaka}} Ljiljana Marks, ''Ban Josip Jelačić in Croatian Oral Legends: Between History and Myth'' // ''Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=2216 sv. 41, br. 1.] Lipanj 2004., str. 7–21., {{Hrčak|id=38754}} {{s-start}} {{s-off}} {{s-bef|before=[[Franjo Haller]]}} {{s-ttl|title=[[Hrvatski ban]]| years=1848. – 1859.}} {{s-aft|after=[[Ivan Coronini]]}} {{s-bef|before=[[Matija Rukavina]]}} {{s-ttl|title=guverner [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]]| years=1848. – 1858.}} {{s-aft|after=[[Lazar Mamula]]}} {{end}} {{Ilirski pokret}} {{GLAVNIRASPORED:Jelačić, Josip}} [[Kategorija:Josip Jelačić| ]] e6zgkhhmymfw7bw3bqn52ztadypomi4 0 3160 7615383 7614157 2026-10-08T20:16:01Z ~2026-54408-38 374840 /* Kolovoz */ 7615383 wikitext text/x-wiki {{Godina|2026}} {{aktualno}} '''2026.''' ([[Rimski brojevi|rim.]] '''MMXXVI''') trenutna je i neprijestupna godina koja je počela u četvrtak. Po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] je 26. godina u [[3. tisućljeće|3. tisućljeću]] i [[21. stoljeće|21. stoljeću]] te sedma godina [[2020-ih]]. Trenutno je obilježena većom eskalacijom sukoba u Amerikama i Bliskom Istoku. Na početku siječnja je SAD izveo vojnu operaciju u Venezueli u kojoj je zarobljen predsjednik [[Nicolás Maduro]]. Operacija je dovela do blokade izvoza nafte iz Venezuele što je doprinjelo krizi na Kubi. U veljači je Pakistan izveo zračne napade na Afganistan što je dovelo do otvorenog sukoba izveđu dvije države. U Iranu je vlast nasilno gušila prosvjede koji su započeli prošle godine, što je dovelo do desetaka tisuća ubijenih. Krajem veljače su SAD i Izrael, pod vodstvom [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] i [[Benjamin Netanjahu|Benjamina Netanjahua]], započele [[Rat u Iranu 2026.|rat protiv Irana]]. Ubijen je [[ajatolah]] [[Ali Hamenei]] uz desetak drugih iranskih vladara. Iran je potom lansirao tisuće dronova i projektila na više država u regiji, dok su SAD i Izreal nastavili sa zračnim napadima. Rat je doveo do blokade [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]], raseljenog stanovništva, velike ekonomske krize i proširanje sukoba na [[Libanon]]. [[NASA]] je početkom travnja lansirala misiju [[Artemis II]], prvi let s posadom prema [[Mjesec]]u od 1972. godine. == Događaji == ===Siječanj=== * [[1. siječnja]] **[[Hrvatski radio]] pokrenuo je maraton „100 glasova u 100 sati za 100 godina” na Drugom programu s ciljem rušenja [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovog rekorda]] za najveći broj voditelja u radijskom maratonu. Rekord je postignut na [[Nova godina|Novu godinu]] u sklopu obilježavanja stote obljetnice [[HRT|HRT-a]].<ref> [https://www.index.hr/magazin/clanak/hrvatski-radio-srusio-guinnessov-rekord-u-radijskom-maratonu/2745816.aspx Hrvatski radio srušio Guinnessov rekord u radijskom maratonu] index.hr Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** [[Bugarska]] je usvojila [[euro]], postajući 21. članica [[eurozona|eurozone]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/bugarska-uvela-euro-postala-21-clanica-eurozone-15658001 Bugarska uvela euro, ima i onih koji stanovništvo plaše - Hrvatskom: „Vidite što se njima dogodilo”] jutarnji.hr Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** [[Cipar]] je započeo svoju ulogu predsjedavajućeg [[Vijeće Europske unije|Vijeća Europske unije]].<ref>[https://www.ukrinform.net/rubric-ato/4075519-cyprus-promises-new-approach-during-eu-council-presidency.html Cyprus promises „new approach” during EU Council presidency] ukrinform.net Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** U požaru u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] 47 ljudi je poginulo, a 115 je ozlijeđeno.<ref>[https://news.sky.com/story/what-we-know-about-deadly-new-years-fire-at-swiss-ski-resort-13489204 What we know about deadly New Year's fire at Swiss ski resort] news.sky.com Preuzeto 2. siječnja 2026.</ref> * [[2. siječnja]] – Odlukom predsjednika [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]] [[Teodoro Obiang Nguema Mbasogo|Teodora Obianga Ngueme Mbasoga]] novi glavni grad države je [[Ciudad de la Paz]] koji je zamijenio [[Malabo]].<ref>[https://apanews.net/equatorial-guinea-officially-proclaims-ciudad-de-la-paz-as-new-national-capital/ Equatorial Guinea proclaims new capital] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116195536/https://apanews.net/equatorial-guinea-officially-proclaims-ciudad-de-la-paz-as-new-national-capital/ |date=16. siječnja 2026. }} apanews.net Preuzeto 6. siječnja 2026.</ref> * [[3. siječnja]] – [[Američki napadi u Venezueli 2026.|Američki napadi u Venezueli]] pod kodnim nazivom ''Operacija potpuna odlučnost'' koji su bili usmjereni na više lokacija na sjeveru Venezuele, uključujući glavni grad [[Caracas]]. U sklopu operacije zarobljen je predsjednik [[Nicolás Maduro]].<ref>[https://abcnews.go.com/International/live-updates/venezuela-live-updates-trump-give-details-after-us/?id=127792811&entryId=128870790 Zračni napadi SAD-a na Venezuelu pod nazivom Operacija Absolute Resolve] ABC News. Preuzeto 3. siječnja 2026.</ref> * [[5. siječnja]] – [[Delcy Rodríguez]] je formalno položila prisegu kao privremena [[Predsjednik Venezuele|predsjednica Venezuele]] nakon zarobljavanja [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]].<ref>{{Citiranje weba|date=5. siječnja 2026.|title=Delcy Rodriguez formally sworn in as Venezuela's interim president|url=https://www.reuters.com/world/americas/delcy-rodriguez-formally-sworn-venezuelas-interim-president-2026-01-05/|url-status=live|access-date=4. travnja 2026.|website=Reuters}}</ref> * [[6. siječnja]] **Zatvaranjem Svetih vrata [[Bazilika sv. Petra|bazilike sv. Petra u Vatikanu]] [[papa]] [[lav XIV.]] zaključio [[Jubilejska godina 2025.|Jubilej nade]].<ref>[https://hkm.hr/vijesti/vatikan/papa-zatvorio-sveta-vrata-milijuni-ljudi-presli-su-prag-crkve-sto-su-pronasli/ Papa zatvorio Sveta vrata: Milijuni ljudi prešli su prag crkve. Što su pronašli?] hkm.hr, [[Hrvatska katolička mreža]], objavljeno 6. siječnja 2025.</ref> **Borbe između snaga sirijske vlade i kurdskih [[Sirijske demokratske snage|Sirijskih demokratskih snaga]], početak ofenzive u sjeveroistočnoj Siriji.<ref>{{Citiranje weba| title=SYRIA Displacement resulting from conflict escalation in Aleppo | url=https://www.acaps.org/fileadmin/Data_Product/Main_media/20260115_ACAPS_Syria_-_escalation_of_conflict.pdf | access-date=2026-02-02}}</ref> *[[7. siječnja]] – Sjedinjene Države su zaplijenile dva tankera iz tzv. ''flote iz sjene'', uključujući jedan pod ruskom zastavom, u sklopu američke naftne blokade tijekom Operacije Južno Koplje. *[[9. siječnja]] ** Kvalificirana većina država članica Europske unije odobrila je [[Sporazum o slobodnoj trgovini Europska unija – Mercosur]].<ref>[https://www.politico.eu/article/eu-countries-approve-mercosur-trade-deal-for-signature/ EU countries approve Mercosur trade deal after 25 years of talks] politico.eu Preuzeto 10. siječnja 2026.</ref> ** [[Prosvjedi u Iranu 2025.-2026.|Prosvjedi u Iranu]] zahvatili su sve pokrajine zemlje.<ref>[https://www.theguardian.com/global-development/2026/jan/09/iran-supreme-leader-harsher-crackdown-protest-movement-swells New protests erupt in Iran as supreme leader signals upcoming crackdown] theguardian.com Preuzeto 10. siječnja 2026.</ref> * [[10. siječnja]] – U [[franjevci|franjevačkom redu]] otvorena je jubilejska [[Godina svetog Franje]].<ref name=GSF>[https://ofm.hr/izvanredna-jubilarna-godina-u-franjevackim-samostanskim-crkvama/ Izvanredna jubilarna godina u franjevačkim samostanskim crkvama] ofm.hr, [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda]], objavljeno 10. siječnja 2026., sadrži i prijevod [https://ofm.hr/wp-content/uploads/2026/01/Decreto_Giubileo_Francescono-IT.pdf Proglasa]</ref> * [[17. siječnja]] – Zemni ostaci hrvatskoga biskupa [[Juraj Dobrila|Juraja Dobrile]] nakon 140 godina preseni su iz [[Trst]]a u [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijevu baziliku]] u [[Poreč]]u. * [[19. siječnja]] – Desetci mrtvih u sudaru dvaju brzih vlakova u Španjolskoj.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/teska-nesreca-u-spanjolskoj-u-sudar-dva-vlaka-poginula-21-osoba-1925729 Užas u Španjolskoj: Deseci mrtvih u sudaru dvaju brzih vlakova. Prizori su strašni] vecernji.hr/ 24. siječnja 2026.</ref> ===Veljača=== * [[18. veljače]] – Na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu u Zagrebu]] provedena završna identifikacija devetero ekshumiranih žrtava [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]], od kojih su četvorica [[hrvatski branitelj]]i (Stjepan Boni, Ivan Senčić, Zvonimir Miljak i Josip Šoštarić), a petero civili (Ljubica Čonda, Pavao Škrinjarić, Stjepan Lončar i Antun Ordanić).<ref>[https://branitelji.gov.hr/vijesti/identificirano-devet-zrtava-iz-domovinskog-rata/5144 Identificirano devet žrtava iz Domovinskog rata] ''branitelji.gov.hr'', Ministarstvo hrvatskih branitelja. Objavljeno 18. veljače 2026.</ref> * [[21. veljače]] ** Više tisuća prosvjednika na [[Trg kralja Tomislava (Zagreb)|Trgu kralja Tomislava]] i [[Zrinjevac|Zrinjevcu]] prosvjedovalo protiv izgradnje klaonice i farmi pilića kod [[Sisak|Siska]].<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/u-zagrebu-prosvjed-protiv-klaonica-i-farmi-pilica-kod-siska-takav-projekt-je-neprihvatljiv-foto-20260221 U Zagrebu prosvjed protiv klaonica i farmi pilića kod Siska: Takav projekt je neprihvatljiv] tportal.hr, objavljeno 21. veljače 2026.</ref> ** [[Afganistansko–pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski sukob]]<ref>[https://amu.tv/227611/ Victims of Pakistani airstrike buried as others remain under rubble] amu.tv. Preuzeto 22. veljače 2026.</ref> * [[28. veljače]] – [[Izrael]] i [[SAD]] napali su [[Iran]] čime je počeo [[Rat u Iranu 2026.]]<ref>{{Cite web|date=28 February 2026|title=Israel launches surprise attack on Iran|url=https://www.jpost.com/israel-news/article-888248|access-date=28 February 2026|website=The Jerusalem Post|language=en}}</ref> ===Ožujak=== ===Travanj=== * [[1. travnja]] – [[NASA]] je lansirala misiju [[Artemis II]], prvi let s posadom prema [[Mjesec]]u od misije [[Apollo 17]] u prosincu 1972. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2. travnja 2026.|title=Prvi let s posadom prema Mjesecu u više od 50 godina|url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/nasa-lansirala-artemis-ii-prvi-let-s-posadom-prema-mjesecu-u-vise-od-50-godina-12650618|url-status=live|access-date=7. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> * [[6. travnja]] – Posada [[Artemis II|Artemisa II]] srušila je rekord za najudaljeniju točku od Zemlje na kojoj se nalazio čovjek ({{Broj|406778}} km), putujući preko tamne strane Mjeseca.<ref>{{Citiranje weba|date=6. travnja 2026.|title=Čovjek je otišao najdalje od Zemlje u povijesti, srušen rekord Apolla 13|url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/artemis-2-usao-u-gravitacijsku-sferu-mjeseca-12656293|url-status=live|access-date=7. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> * [[7. travnja]] – [[Nacionalna skupština Vijetnama]] izabrala je [[Tô Lâm|Tôa Lâma]] za novog [[Predsjednik Vijetnama|predsjednika Vijetnama]].<ref>{{Citiranje weba| url=https://english.news.cn/20260407/ed18537e45de4a1dabae914f80d5a145/c.html | title=Vietnamese party chief elected state president | publisher=Xinhua | work=english.news.cn | date=7 April 2026 | accessdate=7 April 2026}}</ref> * [[8. travnja]] ** [[Rat u Iranu 2026.|Rat u Iranu]]: SAD i Iran su dogovorili dvotjedno primirje nakon Trumpova ultimatuma vezanog za Hormuški tjesnac.<ref>{{Citiranje weba|date=8. travnja 2026.|title=Trump pristao na primirje s Iranom, zasad odustao od "uništenja civilizacije"|url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/trump-pristao-na-primirje-s-iranom-zasad-odustao-od-unistenja-civilizacije--12659364|url-status=live|access-date=12. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> ** [[Izrael]] je izveo zračne napade na infrastrukturu [[Hezbollah]]a u [[Libanon]]u. Više od 300 ljudi je ubijeno, dok je {{broj|1000}} ozlijeđeno.<ref>{{Citiranje novina |title=Israeli military launches largest strikes against Hezbollah in Lebanon |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israeli-military-launches-largest-strikes-against-hezbollah-lebanon-2026-04-08/ |date=2026-04-08 |access-date=2026-04-09 |work=Reuters}}</ref> * [[10. travnja]] – [[Predsjednički izbori u Džibutiju 2026.|Predsjednički izbori u Džibutiju]]: Aktualni predsjednik [[Ismaïl Omar Guelleh]] je s uvjerljivom pobjedom ponovno izabran za šesti mandat.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-11 |naslov=Izbori u Džibutiju: predsjednik Ismail Omar Guelleh osvojio šesti mandat |url=https://stijena.info/izbori-u-dzibutiju/ |access-date=2026-04-13 |website=stijena.info |language=hr}}</ref> * [[11. travnja]] – Posada Artemisa II uspješno se vratila na Zemlju.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-11 |naslov=Astronauti Artemisa II sletjeli na Zemlju i zaključili lunarnu misiju |url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/astronauti-misije-artemis-2-sletjeli-na-zemlju-i-zakljucili-10-dnevnu-lunarnu-misiju-12664870 |access-date=2026-04-13 |website=[[HRT]] |language=hr}}</ref> * [[12. travnja]] **[[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 2026.|Parlamentarni izbori u Mađarskoj]]: Oporbena stanka [[Tisza]], s [[Peter Magyar|Péterom Magyarom]] na čelu, premoćno je pobjedila premijera [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]] čime je završena 16-godišnja vladavina [[Fidesz]]a.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-12 |naslov=Mađarska slavi pad Viktora Orbana |url=https://vijesti.hrt.hr/eu/madari-na-biralistima-orbanu-peti-mandat-ili-kraj-vladavine--12666120 |access-date=2026-04-15 |website=[[HRT]] |language=hr}}</ref> **Održani su [[Predsjednički izbori u Beninu 2026.|predsjednički izbori u Beninu]]. Pobjedio je aktualni predsjednik [[Romuald Wadagni]].<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-14 |naslov=Presidential election in Benin: Wadagni wins by a landslide (94.05%) with a turnout of 58.75% (CENA). |url=https://beninwebtv.bj/en/presidential-election-in-benin-wadagni-wins-by-a-landslide-94-05-with-a-turnout-of-58-75-cena/ |access-date=2026-04-15 |website=Benin Web TV |language=en}}</ref> * [[14. travnja]] – U izraelskim napadima na pojas Gaze ubijeno devetero ljudi, među njima i dvojica dječaka.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/svijet/gaza-u-izraelskim-napadima-ubijeno-devetero-ljudi-12670140 Gaza: U izraelskim napadima ubijeno devetero ljudi] ''HRT Vijesti'', objavljeno 14. travnja 2026.</ref> * [[22. travnja]] – U izraelskom zračnom napadu na sjeveru Gaze ubijeno petero civila, među njima troje djece.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/svijet/u-izraelskom-napadu-u-gazi-petero-mrtvih-medu-njima-troje-djece-12684327 U izraelskom napadu u Gazi petero mrtvih, među njima troje djece] ''HRT Vijesti'', objavljeno 23. travnja 2026.</ref> * [[28. travnja]] – U jami [[Golubinka]] na brdu Sopanj pronađena je [[masovna grobnica]] s posmrtnim ostatcima više od 50 žrtava iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/u-jami-golubinka-pronadeni-posmrti-ostaci-zrtava-iz-drugog-svjetskog-rata-12692706 U jami Golubinka pronađeni posmrti ostaci žrtava iz Drugog svjetskog rata] HRT, objavljeno 28. travnja 2026.</ref> ===Svibanj=== * [[2. svibnja|2.]] i [[3. svibnja]] – Oko 12 000 sudionika na [[Susret hrvatske katoličke mladeži|XIII. Susretu hrvatske katoličke mladeži]] u [[Požega|Požegi]] i [[Požeška biskupija|Požeškoj biskupiji]].<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/sudionici-susreta-hrvatske-katolicke-mladezi-stigli-u-pozegu/ Sudionici Susreta hrvatske katoličke mladeži stigli u Požegu] ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, objavljeno 2. svibnja 2026.</ref> * [[13. svibnja]] – Uprava za ratne veterane i vojnu baštinu Republike Slovenije predala je Hrvatskoj u spomen-parku Dobrava kod [[Maribor]]a posmrtne ostatke oko petsto hrvatskih žrtava [[Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu|partizanskih poslijeratnih zločina]], većinom muškaraca od 18 do 40 godina.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/posmrtni-ostaci-500-zrtava-nakon-80-godina-iz-slovenije-stizu-u-hrvatsku-12717153 Posmrtni ostaci 500 žrtava nakon 80 godina iz Slovenije stigli u Hrvatsku] Vijesti HRT–a, objavljeno 19. svibnja 2026.</ref> * [[23. svibnja]] – Posmrtni ostatci 36 žrtava partizanskih poslijeratnih zločina pokopani su kod kapele Svih hrvatskih mučenika u [[Možđenec|Možđencu]].<ref>Grudiček, Ivica. [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/pokop-posmrtnih-ostataka-36-zrtava-ekshumiranih-s-lokaliteta-mostisce-12732342 U Novom Marofu pokopani posmrtni ostaci 36 žrtava poraća] Vijesti HRT–a, objavljeno 23. svibnja 2026.</ref> ===Lipanj=== * Predviđen završetak gradnje [[Sagrada Família|crkve bazilike i eksprijatorija sv. Obitelji u Barceloni]], čija je gradnja počela 1882. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://barcelona.vivelaciudad.es/2007/03/23-la-sagrada-familia |naslov=La Sagrada Familia|website=barcelona.vivelaciudad.es |archive-url=https://web.archive.org/web/20081229032826/http://barcelona.vivelaciudad.es/2007/03/23-la-sagrada-familia |archive-date=29. prosinca 2008. |access-date=4. svibnja 2015.}}</ref> * [[22. lipnja]] – [[Keir Starmer]] podnio ostavku na mjesto [[premijer Ujedinjenog Kraljevstva|britanskog premijera]] i predsjednika [[laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburističke stranke]].<ref>{{Citiranje weba|date=22. lipnja 2026.|title=Keir Starmer dao ostavku|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/britanski-premijer-dao-ostavku/2805358.aspx|url-status=live|access-date=24. lipnja 2026.|website=Index.hr}}</ref> * [[23. lipnja]] – U pobjedi nad [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamom]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskom prvenstvu]], [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatsku]] i time postao tek četvrti nogometaš u povijesti kojemu je to uspjelo.<ref>HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/modric-usao-u-klub-200-suigraci-ga-bacali-u-zrak-12782685 Modrić ušao u "Klub 200", suigrači ga bacali u zrak] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.</ref> ===Srpanj=== * [[28. srpnja]] do [[16. kolovoza]] - [[Toplinski val u Hrvatskoj 2026.]] ===Kolovoz=== * [[8. kolovoza]] – [[Željeznička nesreća u Škrinjarima 2026.|Željeznička nesreća u Škrinjarima]]. * [[10. kolovoza]] – [[Ekocid u Gospiću 2020-ih|Politička rasprava i prosvjedi zbog ekocida u Gospiću]]. * [[12. kolovoza]] – Potpuna [[pomrčina Sunca 12. kolovoza 2026.|pomrčina Sunca]] iznad [[Island]]a i [[Španjolska|Španjolske]], vidljiva iz većine [[Europe]]. * [[13. kolovoza]] – [[Požar kod Omiša 2026.|Veliki požar kod Omiš]]a. ===Budući događaji=== ==Šport== {{glavni|Šport u 2026.}} * [[10. siječnja|10.]] – [[25. siječnja]] – [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2026.]] * [[15. siječnja]] – [[1. veljače]] – [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.]] * [[21. siječnja]] – [[7. veljače]] – [[Europsko prvenstvo u futsalu 2026.]] * [[6. veljače|6.]] – [[22. veljače]] – [[XXV. Zimske olimpijske igre – Milano Cortina 2026.]] * [[9. travnja|9.]] – [[12. travnja]] – [[Reli Hrvatska]] 2026. * [[30. svibnja]] – [[Finale UEFA Lige prvaka 2026.]] * [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] – [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. * [[10. kolovoza|10.]] – [[16. kolovoza]] – [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Europsko prvenstvo u atletici – Birmingham 2026.]] * [[13. kolovoza|13.]] – [[23. kolovoza]] – [[Europsko prvenstvo u gimnastici – Zagreb 2026.]] * [[3. prosinca|3.]] – [[16. prosinca]] – [[Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Češka, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Turska 2026.]] == Rođenja == * == Smrti == === Siječanj === * [[2. siječnja]] **[[Nikša Stančić]], hrvatski povjesničar (* [[1938.]]) **[[Tomislav Sabljak]], hrvatski književnik (* [[1934.]]) *[[8. siječnja]] – [[Uljana Semjonova]], latvijska košarkašica (* [[1952.]]) * [[9. siječnja]] ** [[Hans Herrmann]], njemački vozač automobilističkih utrka (* [[1928.]]) ** [[Josip Oslić]], hrvatski filozof, teolog i svećenik (* [[1953.]]) ** [[Miroslav Sinčić]], hrvatski književnik, novinar i publicist (* [[1937.]]) * [[10. siječnja]] – [[Erich von Däniken]], švicarski pisac (* [[1935.]]) * [[15. siječnja]] – [[Ante Grgurević]], hrvatski košarkaš i trener (* [[1975.]]) * [[19. siječnja]] ** [[Mladen Bartolović]], bosanskohercegovački nogometaš i trener (* [[1977.]]) ** [[Valentino (modni dizajner)|Valentino]], talijanski modni dizajner (* [[1932.]]) * [[22. siječnja]] ** [[John L. Allen]], američki publicist (* [[1965.]]) ** [[Đani Kovač]], hrvatski atletičar (* [[1939.]]) * [[26. siječnja]] – [[Sly Dunbar]], jamajčanski glazbenik (* [[1952.]]) * [[30. siječnja]] – [[Catherine O'Hara]], američka glumica (* [[1954.]]) === Veljača === * [[7. veljače]] – [[Brad Arnold]], američki pjevač (* [[1978.]]) * [[11. veljače]] ** [[Cees Nooteboom]], nizozemski pisac (* [[1933.]]) ** [[James Van Der Beek]], američki glumac (* [[1977.]]) * [[15. veljače]] ** [[Robert Duvall]], američki glumac i redatelj (* [[1931.]]) ** [[Goran Sukno]], hrvatski vaterpolist (* [[1959.]]) * [[17. veljače]] – [[Jesse Jackson]], američki političar, aktivist za ljudska prava i baptistički svećenik (* [[1941.]]) * [[18. veljače]] ** [[Borislav Paravac]], bosanskohercegovački političar (* [[1943.]]) ** [[Jan Timman]], nizozemski šahist (* [[1951.]]) * [[19. veljače]] ** [[Eric Dane]], američki glumac (* [[1972.]]) ** [[Polycarp Pengo]], tanzanski kardinal i nadbiskup (* [[1944.]]) * [[23. veljače]] – [[Zilko Žolja]], bosanskohercegovački teolog i kaligraf (* [[1931.]]) * [[25. veljače]] – [[Ludwig Scotty]], nauruanski političar (* [[1948.]]) * [[28. veljače]] **[[Sandro Munari]], talijanski vozač relija (* [[1940.]]) **[[Ali Hamenei]], iranski svećenik i političar, vrhovni vođa Irana (* [[1939.]]) === Ožujak === * [[4. ožujka]] ** [[Luis del Castillo Estrada]], urugvajski biskup (* [[1931.]]) ** [[Georg Koch]], njemački nogometaš (* [[1972.]]) * [[5. ožujka]] – [[C. A. R. Hoare]], britanski računalni znanstvenik (* [[1934.]]) * [[8. ožujka]] – [[Anthony James Leggett]], britansko-američki fizičar (* [[1938.]]) * [[14. ožujka]] ** [[Lovorka Čoralić]], hrvatska povjesničarka (* [[1968.]]) ** [[Jürgen Habermas]], njemački sociolog i filozof (* [[1929.]]) * [[16. ožujka]] – [[Zrinka Kolak Fabijan]], hrvatska glumica (* [[1949.]]) * [[17. ožujka]] ** [[Ilija II.]], patrijarh Gruzijske pravoslavne Crkve (* [[1933.]]) ** [[Zlatko Šimenc]], hrvatski vaterpolist i rukometaš (* [[1938.]]) * [[19. ožujka]] – [[Chuck Norris]], američki glumac i majstor borilačkih vještina (* [[1940.]]) * [[20. ožujka]] ** [[John Michael Bishop]], američki imunolog i mikrobiolog (* [[1936.]]) ** [[Robert Mueller]], ravnatelj FBI-ja (* [[1944.]]) * [[22. ožujka]] – [[Jean-Baptiste Phạm Minh Mẫn]], vijetnamski kardinal (* [[1934.]]) * [[23. ožujka]] – [[Chip Taylor]], američki tekstopisac i pjevač (* [[1940.]]) * [[24. ožujka]] – [[Gino Paoli]], talijanski kantautor (* [[1934.]]) * [[26. ožujka]] – [[Drago Balvanović]], hrvatski prelat i misionar (* [[1936.]]) * [[30. ožujka]] – [[Carlos Westendorp]], španjolski političar i diplomat (* [[1937.]]) === Travanj === * [[1. travnja]] – [[Suki Lahav]], izraelska glazbenica (* [[1951.]]) * [[5. travnja]] – [[Vlatko Cvrtila]], hrvatski akademik i geopolitički analitičar (* [[1965.]]) * [[6. travnja]] ** [[Marija Krpan]], hrvatska glumica (* [[1954.]]) ** [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački političar (* [[1930.]]) * [[7. travnja]] – [[Mircea Lucescu]], rumunjski nogometaš i trener (* [[1945.]]) * [[8. travnja]] ** [[Srećko Bogdan]], hrvatski nogometaš i trener (* [[1957.]]) ** [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški trener (* [[1959.]]) * [[13. travnja]] – [[Moya Brennan]], irska glazbenica (* [[1952.]]) * [[16. travnja]] – [[Alexander Manninger]], austrijski nogometaš (* [[1977.]]) * [[17. travnja]] ** [[Franjo Plavšić]], hrvatski toksikolog (* [[1946.]])<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/u-zagrebu-umro-istaknuti-znanstvenik-i-toksikolog-franjo-plavsic-12676442 U Zagrebu umro istaknuti znanstvenik i toksikolog Franjo Plavšić] HRT, objavljeno 18. travnja 2026.</ref> ** [[Oscar Schmidt]], brazilski košarkaš (* [[1958.]]) * [[22. travnja]] – [[Mijo Kovačić]], hrvatski slikar (* [[1935.]]) * [[28. travnja]] – [[Adrian Smith (košarkaš)|Adrian Smith]], američki košarkaš (* [[1936.]]) * [[30. travnja]] – [[Georg Baselitz]], njemački umjetnik (* [[1938.]]) === Svibanj === * [[6. svibnja]] – [[Ted Turner]], američki poduzetnik (* [[1938.]]) * [[12. svibnja]] ** [[Jason Collins]], američki košarkaš (* [[1978.]]) ** [[Emil Paul Tscherrig]], švicarski prelat (* [[1947.]]) * [[21. svibnja]] – [[Julienne Bušić]], američko-hrvatska književnica (* [[1948.]]) * [[22. svibnja]] – [[Francesco De Piccoli]], talijanski boksač (* [[1937.]]) * [[25. svibnja]] – [[Paraskevas Antzas]], grčki nogometaš (* [[1976.]]) * [[26. svibnja]] – [[Dragoljub Mićunović]], srbijanski političar (* [[1930.]]) * [[28. svibnja]] – [[Abd Rabuh Mansur Hadi]], jemenski političar (* [[1945.]]) === Lipanj === * [[1. lipnja]] ** [[Andrej Baša]], hrvatski glazbenik (* [[1950.]]) ** [[Darko Nesek]], hrvatski šahist (* [[1946.]]) * [[2. lipnja]] – [[Peabo Bryson]], američki pjevač (* [[1951.]]) * [[4. lipnja]] – [[Marjane Satrapi]], francusko-iranska romanospisateljica (* [[1969.]]) * [[14. lipnja]] – [[Oliver Tree]], američki glazbenik (* [[1993.]]) * [[16. lipnja]] – [[Camillo Ruini]], talijanski kardinal (* [[1931.]]) * [[18. lipnja]] – [[François Englert]], belgijski fizičar (* [[1932.]]) * [[20. lipnja]] – [[Slavenka Drakulić]], hrvatska književnica i novinarka (* [[1949.]]) * [[25. lipnja]] – [[Dražen Pinević]], hrvatski sportski novinar (* [[1964.]]) === Srpanj === * [[2. srpnja]] – [[Miroslav Pribanić]], hrvatski rukometaš (* [[1946.|1946]].) * [[3. srpnja]] – [[Zrinko Ogresta]], hrvatski scenarist i filmski redatelj (* [[1958.]]) * [[5. srpnja]] – [[Mile Vidović]], hrvatski katolički svećenik i crkveni povjesničar (*[[1935.|1935]].) * [[8. srpnja]] – [[Bonnie Tyler]], velška pjevačica (* [[1951.]]) * [[11. srpnja]] ** [[Peppino di Capri]], talijanski pjevač, skladatelj, i pijanist (* [[1939.]]) ** [[Susumu Tonegawa]], japanski molekularni biolog (* [[1939.]]) * [[12. srpnja]] – [[Hamad bin Khalifa al-Thani]], katarski emir (* [[1952.]]) * [[13. srpnja]] – [[Sam Neill]], novozelandski filmski glumac (* [[1947.]]) * [[16. srpnja]] – [[Brenda Fricker]], irska glumica (* [[1945.]]) * [[18. srpnja]] – [[Gajo Peleš]], hrvatski književni teoretičar i kritičar (* [[1931.]]) * [[20. srpnja]] – [[Kevin Keegan]], engleski nogometaš i trener (* [[1951.]]) * [[21. srpnja]] **[[Damir Šaban]], hrvatski glumac (* [[1958.]]) **[[Olivera Katarina]], srbijanska glumica i pjevačica (* [[1940.]]) * [[24. srpnja]] – [[Mohamed Kalilou Traoré]], malijski nogometaš (* [[1987.]]) * [[28. srpnja]] ** [[Kavinsky]], francuski glazbenik (* [[1975.]]) ** [[Zlatko Žagmešter]], hrvatski rukometaš (* [[1943.]]) * [[31. srpnja]] – [[Franco Baresi]], talijanski nogometaš (* [[1960.]]) === Kolovoz === * [[1. kolovoza]] – [[Vincent Pastore]], američki glumac (* [[1946.]]) * [[3. kolovoza]] – [[Júlio Duarte Langa]], mozambički kardinal (* [[1927.]]) * [[4. kolovoza]] – [[Klaus Hänsch]], njemački političar (* [[1938.]]) * [[9. kolovoza]] – [[Don Nelson]], američki košarkaš (* [[1940.]]) * [[13. kolovoza]] – [[Yukio Shimomura]], japanski nogometaš i trener (* [[1932.]]) * [[15. kolovoza]] – [[Milena Zupančič]], slovenska glumica (* [[1946.]]) * [[16. kolovoza]] – [[Hayden Panettiere]], američka glumica (* [[1989.]]) * [[17. kolovoza]] ** [[Frank Beard]], američki bubnjar (* [[1949.]]) ** [[Alex Fiorio]], talijanski reli-vozač (* [[1965.]]) * [[18. kolovoza]] – [[Vedrana Rudan]], hrvatska književnica i novinarka (* [[1949.]]) * [[23. kolovoza]] – [[Svein Mønnesland]], norveški slavist (* [[1943.]]) * [[25. kolovoza]] **[[Dolly Parton]], američka country pjevačica (* [[1946.]]) **[[Tim Curry]], engleski glumac i pjevač (* [[1946.]]) *[[27. kolovoza]] – [[Ratko Mladić]], srpski ratni zločinac (* [[1942.]]) * [[28. kolovoza]] – [[Harald V.]], norveški kralj (* [[1937.]]) * [[30. kolovoza]] **[[Slobodan Šnajder]], hrvatski pisac i publicist (* [[1948.]]) **[[Stjepan Jimmy Stanić]], hrvatski glazbenik (* [[1929.]]) * [[31. kolovoza]] – [[Ksenija Urličić]], hrvatska voditeljica i urednica (* [[1939.]]) === Rujan === * [[2. rujna]] – [[Ivan Gudelj]], hrvatski nogometaš i trener (* [[1960.]]) * [[8. rujna]] – [[Vlasta Maček]], hrvatska šahistica (* [[1952.]]) * [[12. rujna]] – [[George Chuvalo]], kanadski boksač (* [[1937.]]) * [[13. rujna]] – [[Nedjeljko Frančula]], hrvatski geodet i kartograf (* [[1937.]]) * [[15. rujna]] ** [[Flora Brovina]], kosovska pjesnikinja, pedijatrica i aktivistica za ženska prava (* [[1949.]]) ** [[Malkica Dugeč]], hrvatska književnica (* [[1936.]]) * [[28. rujna]] – [[Andrea Zlatar Violić]], hrvatska teoretičarka književnosti (* [[1961.]]) === Listopad === * [[1. listopada]] – [[Biljana Plavšić]], bosanskohercegovačka političarka i ratna zločinka (* [[1930.]]) * [[6. listopada]] – [[Eva Marie Saint]], američka glumica (* [[1924.]]) == Obljetnice i godišnjice == * 1050. godišnjica smrti [[Jelena Slavna|kraljice Jelene Slavne]]<ref name=JS1050>„Objavljen natječaj za literarne i znanstvene radove o kraljici Jeleni i kralju Zvonimiru”. ''Glas Koncila'', br. 2723 (30. kolovoza 2026.), god. LXV., str. 29</ref> * 950. godišnjica krunidbe [[Dmitar Zvonimir|kralja Zvonimira]]<ref name=JS1050/> * Osamstogodišnjica smrti [[Sveti Franjo Asiški|sv. Franje Asiškoga]] ([[Godina svetog Franje]])<ref name=GSF/> * Petstogodišnjica: ** prvoga spomena [[Marin Držić|Marina Držića]]<ref>[https://magazin.hrt.hr/kultura/u-dubrovniku-otvorena-izlozba-u-povodu-500-godina-prvog-spomena-marina-drzica-12686871 U Dubrovniku otvorena izložba u povodu 500 godina prvog spomena Marina Držića] HRT, objavljeno 24. travnja 2026.</ref> ** [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] i [[Cetinski sabor|Cetinskog sabora]] ** rođenja [[Franjo Tahy|Franje Tahija]] ** smrti [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovika II. Jagelovića]] * Četiristogodišnjica: ** rođenja [[Klara Žižić|Klare Žižić]] ** smrti [[Marin Getaldić|Marina Getaldića]] ** smrti [[Juraj V. Zrinski|Jurja V. Zrinskog]] * 250. godišnjica [[Američka deklaracija o neovisnosti|Američke deklaracije o neovisnosti]] * Dvjestogodišnjica: ** [[Samoborski fašnik|Samoborskog fašnika]] ** rođenja [[Matija Mesić|Matije Mesića]] * 150. godišnjica: ** rođenja [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]] ** rođenja [[Milan Begović|Milana Begovića]] * Stogodišnjica: ** rođenja [[Elizabeta II.|Elizabete II.]] ** rođenja [[Marilyn Monroe]] * Pedesetgodišnjica smrti [[Lavoslav Ružička|Lavoslava Ružičke]] * 25. godišnjica globalne [[Wikipedija|Wikipedije]] (15. siječnja) == Izvori == {{izvori}} 58qrejhdvkeunahkt6g4lj2men6fl0z 0 10493 7615456 7608824 2026-10-09T06:23:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615456 wikitext text/x-wiki {{infookvir more | ime = Sredozemno more | izvorno_ime = | drugo ime = ''Mediteransko more'' | vrsta = | etimologija = | slika = Mediterranean Sea political map-hr.svg | slika_opis = [[Satelitsko snimanje|Satelitska fotografija]] Sredozemlja s političkim granicama | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|35|0|0|N|18|0|0|E|region:ZZ_type:waterbody|display =inline,title}} | lokacija = [[Europa]], [[Afrika]], [[Azija]] | dz_sakrij_tekst = 22 države | dz = UK, *GIB, ŠPA, FRA, MON, ITA, MLT, SLO, HRV, BIH, CG, ALB, GRČ, TUR, CIP, SIR, LBN, IZR, EGI, LIB, TUN, ALŽ, MAR | ocean = [[Atlantski ocean]] | granična mora = [[Atlantski ocean]], [[Mramorno more]] | površina = 2500000 | dimenzije = | duljina = 3678 | širina = 1500 | prosječna dubina = 1500 | najveća dubina = 5267 | duljina obale = 46 000 | zapremina = 3750000 | najmanja temperatura = | prosječna temperatura = | najveća temperatura = | smrznuto = | salinitet = 38 (36,3 − 39,1) | površina slijeva = 8500000 | pritoci = [[Čelif]], [[Ebro]], [[Büyük Menderes|Meandar]], [[Marica (rijeka)|Marica]], [[Muluja]], [[Nil]], [[Oront]], [[Pad]], [[Rhône]], [[Seyhan (rijeka)|Seyhan]] | otoci = [[Popis otoka u Sredozemnom moru|>3300]] | zemljovid_lok = Mediterranean Sea in its region.svg | zemljovid_lok_opis = Položaj Sredozemnog mora | ne pratiti parametre=@pushpin_map@ }} '''Sredozemno more''' ili '''Mediteransko more''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Mare Mediterraneum''), poznato i po [[Antički Rim|starorimskom]] nazivu '''''Mare nostrum''''' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] „Naše more”), unutarnje je more površine oko 2,5 milijuna [[km²]] smješteno između [[Europa|Europe]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]]. Omeđeno je na istoku [[Levant|Levantom]] u [[Jugozapadna Azija|zapadnoj Aziji]], na sjeveru [[Anatolija|Anatolijom]] i [[Južna Europa|Južnom Europom]], a na jugu [[Sjeverna Afrika|Sjevernom Afrikom]]. Na zapadu je povezano s [[Atlantski ocean|Atlantskim oceanom]] preko 14 km širokih [[Gibraltarska vrata|Gibraltarskih vrata]] koje razdvajaju [[Pirenejski poluotok]] u [[Europa|Europi]] od [[Maroko|Maroka]] u [[Afrika|Africi]]. Na sjeveroistoku je povezano s [[Crno more|Crnim morem]] preko [[Bospor|Bosporskog]] tjesnaca koji koji dijeli Tursku na njezin europski i azijski dio, te s [[Crveno more|Crvenim morem]] na jugoistoku preko [[Sueski kanal|Sueskog kanala]]. Površina Sredozemnoga mora jest otprilike 2 500 000 km²,<ref name="britannica">{{Citiranje weba|author=Boxer, Baruch|title=Mediterranean Sea|url=https://www.britannica.com/place/Mediterranean-Sea}}</ref> što predstavlja 0,7% globalne površine svih svjetskih mora. Povezano je s petnaest [[Rubno more|rubnih mora]], od kojih su najvažniji [[Egejsko more|Egejsko]], [[Jadransko more|Jadransko]], [[Tirensko more|Tirensko]] i [[Mramorno more]]. Geološki dokazi ukazuju na to da je prije otprilike 5,9 milijuna godina Sredozemno more bilo odvojeno od Atlantika te je oko 600 000 godina ostalo djelomično ili potpuno isušeno tijekom [[Mesinska kriza slanosti|mesinske krize slanosti]] prije nego što ga je ponovno napunila [[Zanklijska poplava]] prije otprilike 5,3 milijuna godina. Povijest mediteranske regije ključna je za razumijevanje podrijetla i razvoja mnogih modernih društava. Sredozemno more ponekad se opisuje kao "inkubator [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]]" i svjedočio je nastanku nekih od najranijih i najnaprednijih civilizacija, uključujući [[Drevni Egipat]], [[Stara Grčka|Staru Grčku]] i [[Plodni polumjesec]].<ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-27|title=Mediterranean Sea {{!}} Facts, History, Islands, & Countries {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/place/Mediterranean-Sea|access-date=2025-10-02|website=www.britannica.com|language=en}}</ref> Područje Levanta u istočnome Sredozemlju bio je među prvim regijama na svijetu u kojima su se ljudi trajno nastanili već 12 000 godina prije Krista formirajući prve gradove. Sredozemno je more u antici bilo važna komunikacija za trgovce, vojske, putnike i migrante, olakšavajući trgovinu i kulturnu razmjenu između raznih naroda, kao i [[Kolonizacija|kolonizaciju]] i osvajanja. [[Rimsko Carstvo]] je stoljećima održavalo nautičku [[Hegemonija|hegemoniju]] nad morem i jedina je država koja je ikada kontrolirala cijelu njegovu obalu. Prosječna dubina Sredozemnog mora je 1500 m a najdublja zabilježena točka je 5109 m u tzv. [[Bezdan Kalipso|bezdanu Kalipso]] u [[Jonsko more|Jonskome moru]]. Proteže se od 30° do 46° sjeverne geografske širine i 6° zapadne do 36° istočne geografske dužine. Njegova duljina u smjeru zapad-istok od Gibraltarskog tjesnaca do [[Iskenderunski zaljev|Iskanderunskog zaljeva]] na jugoistočnoj obali [[Turska|Turske]] iznosi oko 4000 km. Duljina sjever-jug uvelike varira ovisno koju obalu uzmemo u obzir. Najkraća plovna ruta u smjeru sjever-jug jest ona od [[Tršćanski zaljev|Tršćanskog zaljeva]] do [[Sidranski zaljev|Sidranskog zaljeva]] na libijskoj obali i iznosi oko 1900 km. Temperature vode su blage zimi a tople ljeti, a većina oborina pada u hladnijim mjesecima što je karakteristično za [[Sredozemna klima|mediteransku klimu]]. U blizini južne i istočne obale protežu se pustinje u kojima su temperature vrlo visoke, ali u neposrednom obalnome pojasu klima je obično umjerenija radi utjecaja vodene mase. Zemlje koje okružuju Sredozemno more nazivaju se zemljama Sredozemlja, a cijelo područje mora i obalnih zemalja '''[[Sredozemlje]]''' ili '''Mediteran'''. Države Sredozemnoga mora i njegovih rubnih mora jesu [[Španjolska]], [[Francuska]], [[Monako]], [[Italija]], [[Slovenija]], [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Albanija]], [[Grčka]], [[Turska]], [[Sirija]], [[Libanon]], [[Izrael]], [[Država Palestina|Palestinska samouprava]] s [[Pojas Gaze|pojasom Gaze]], [[Egipat]], [[Libija]], [[Tunis]], [[Alžir]] i [[Maroko]]. [[Cipar]] i [[Malta]] su [[Otočna država|otočne zemlje]] u Sredozemnom moru. Osim toga, [[Turska Republika Sjeverni Cipar|Sjeverni Cipar]] ([[Popis nepriznatih država|nepriznata de facto država]]) i dva [[Britanska prekomorska područja|prekomorska teritorija]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]] ([[Akrotiri i Dhekelia]] i [[Gibraltar]]) također imaju [[Obala|obalu]] duž Sredozemnog mora. Sredozemni sliv obuhvaća velik broj drugih zemalja, a [[Nil]] je najduža rijeka koja završava u Sredozemnome moru.<ref>{{Citiranje weba|title=Nile River|url=https://education.nationalgeographic.org/resource/nile-river|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230308110451/https://education.nationalgeographic.org/resource/nile-river/|archive-date=8 March 2023|access-date=12 March 2023|website=Education {{!}} National Geographic Society|language=en}}</ref> U Sredozemnome moru nalazi se [[Popis otoka u Sredozemnom moru|velik broj otoka]], od kojih su neki vulkanskog podrijetla. Dva najveća otoka i po površini i po broju stanovnika su [[Sicilija]] i [[Sardinija]]. == Ime i etimologija == [[Datoteka:Eastern_Mediterranean_in_Katip_Çelebi_1656_Mediterranean_Sea_map_from_Asfar_il-bihar_(cropped).jpg|mini|lijevo|Istočno sredozemlje na zemljovidu [[Kâtip Çelebi|Kâtipa Çelebija]] (كاتب جلبي)]] * Antički Rimljani su Sredozemno more nazivali ''Mare Magnum'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] "Veliko more") ili ''Mare Internum'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] "Unutarnje more"). U kasnijoj fazi, pogotovo u imperijalno doba, uvriježio se naziv ''Mare Nostrum'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] "Naše more"). Izraz ''Mare Mediterrāneum'' pojavljuje se puno kasnije. Latinski geograf [[Gaj Julije Solin]] prvi je koristio taj naziv u 3. stoljeću, a prvi pisani zapis u kojem se koristi isključivo naziv ''Mare Mediterrāneum'' pojavljuje se u 6. stoljeću<ref name="Seirinidou2017">Vaso Seirinidou, [https://books.google.com/books?id=c53vDQAAQBAJ&pg=PA80 "The Mediterranean"] in Diana Mishkova, Balázs Trencsényi, ''European Regions and Boundaries: A Conceptual History'', series ''European Conceptual History'' '''3''', {{isbn|1-78533-585-5}}, 2017, p. 80</ref> u djelu [[Izidor Seviljski|Izidora Seviljskog]].<ref>{{cite book|last=Rickman|first=Geoffrey|title=The Mediterranean in History|publisher=Getty Publications|year=2011|isbn=978-1-60606-057-5|editor=David Abulafia|page=133|chapter=The creation of ''Mare Nostrum'': 300 BC – 500 AD}}</ref><ref name="seirinidou">Vaso Seirinidou, "The Mediterranean" in Diana Mishkova, Balázs Trencsényi, ''European Regions and Boundaries: A Conceptual History'', series ''European Conceptual History'' '''3''', {{isbn|1-78533-585-5}}, 2017, p. 80</ref> Naziv je složenica latinske riječi ''medius'' ("srednji") i ''terra'' ("zemlja"). Latinski je izraz [[Prevedenice|prevedenica]] grčkog naziva μεσόγειος ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''mesógeios'' - "sredozemlje") od grčkog μέσος ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''mésos'' - "središnji") i γήινος ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''gḗinos -'' "od zemlje"),od γῆ ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''gê'' ''-'' "zemlja"). Izvorno značenje je dakle "more u središtu zemlje".<ref>{{cite web|title=entry μεσόγαιος|url=http://old.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D%2366422|archive-url=https://web.archive.org/web/20091202133428/http://old.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D|archive-date=2 December 2009|publisher=[[Liddell & Scott]]}}</ref><ref>''[[Oxford English Dictionary]]'', 3rd ed, 2001, [http://www.oed.com/view/Entry/115766 ''s.v.'']</ref> * U suvremenom arapskom more se naziva البحر [الأبيض] المتوسط ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''al-Baḥr [al-Abyaḍ] al-Mutawassiṭ'' - "[Bijelo] središnje more"). U islamskoj i arapskoj književnosti koristi se naziv بحر الروم ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''Baḥr al-Rūm'' - "Rimsko more"). U početku se naziv odnosio samo na istočno Sredozemlje, kasnije je poprimio značenje cijelog Sredozemnog mora. Ostala arapska imena su بحر الشام ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''Baḥr al-šām'' - "Sirijsko more") i بحر المغرب ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''Baḥr al-Maghrib'' ''-'' "Zapadno more"'')''.<ref name="eoi">{{EI2|title=Baḥr al-Rūm|volume=1}}</ref><ref name="seirinidou" /> * [[Stara Grčka|Stari Grci]] su kroz svoju povijest koristili više naziva za Sredozemno more: ἡ θάλασσα ("More"), ἡ μεγάλη θάλασσα ("Veliko more"), ἡ ἡμετέρα θάλασσα ("Naše more") ili {{lang|grc|ἡ θάλασσα ἡ καθ'ἡμᾶς}} ("More oko nas").<ref>{{cite book|last1=Slootjes|first1=Daniëlle|url=https://library.oapen.org/bitstream/handle/20.500.12657/37958/9789004326750_webready_content_text.pdf|title=Rome and the Worlds beyond its Frontier|last2=Peachin|first2=M.|publisher=Brill|year=2016|isbn=978-9004325616|page=28}}</ref><ref>{{cite book|last1=Mishkova|first1=Diana|url=https://www.berghahnbooks.com/downloads/OpenAccess/MishkovaEuropean/MishkovaEuropean_04.pdf|title=European Regions and Boundaries A Conceptual History|last2=Trencsényi|first2=Balázs|publisher=Berghahn Books|year=2017|isbn=978-1-78533-584-6|page=80|archive-url=https://web.archive.org/web/20241125052749/https://www.berghahnbooks.com/downloads/OpenAccess/MishkovaEuropean/MishkovaEuropean_04.pdf|archive-date=25. studenoga 2024.|access-date=3. rujna 2026.|url-status=dead}}</ref> Prema tumačenju Johanna Knoblocha u klasičnoj antici [[Levant|levantski]] su narodi koristili boje za imenovanje [[Strane svijeta|strana svijeta]]. Crna je označavala sjever (što objašnjava naziv [[Crno more]]), žuta ili plava istok, crvena jug (npr. [[Crveno more]]) i bijela zapad. To nam može objasniti grčki izraz ''Áspri Thálassa,'' bugarski ''Byalo More,'' turski ''Akdeniz,'' te gore navedeni arapski naziv. Svi oni doslovno znače "Bijelo more".<ref>Johann Knoblock. ''Sprache und Religion'', Vol. 1 (Carl Winter Universitätsverlag, 1979), 18; cf. {{Encyclopaedia Iranica|volume=4|fascicle=3|title=Black Sea|first=Rüdiger|last=Schmitt|url=http://www.iranicaonline.org/articles/black-sea|pages=310–313}}</ref> * [[Drevni Egipat|Drevni Egipćani]] nazivali su Sredozemno more ''Wadj-wr''/''Wadj-Wer''/''Wadj-Ur''.<hiero>M14-wr-mw</hiero> Ovaj izraz doslovno znači "veliko zelenilo". Egipćani su tako zvali karakteristični močvarni obalni pojas između kopna i mora u kojemu su rasle nepregledne šume [[Papirus (biljna vrsta)|papirusa]]. To je područje pokrivalo [[Delta Nila|deltu Nila]] i bilo je djelomično obrađivano. Premda se izraz u početku koristio samo za to područje, kasnije je proširen na cijelo more.<ref>{{cite book|last1=Golvin|first1=Jean-Claude|title=L'Égypte restituée, Tome 3|publisher=Éditions Errance|year=1991|isbn=2-87772-148-5|location=Paris|page=273}}</ref> * [[Kartaga|Kartažani]] su ga nazivali "Sirijsko more". Drevni [[Sirski jezik|sirski]] i [[Fenički jezik|fenički]] spisi, kao i židovska [[Biblija]] navode naziv "Veliko more" (הים הגדול, [[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''HaYam HaGadol'') ili jednostavno "more". Još jedno ime koje se spominje jest "Filistejsko more". U suvremenom [[Hebrejski jezik|hebrejskom]] koristi se naziv "Srednje more" (הים התיכון, [[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''HaYam HaTikhon)''.<ref name="melitensia">{{cite journal|last=Vella|first=Andrew P.|date=1985|title=Mediterranean Malta|url=http://melitensiawth.com/incoming/Index/Hyphen/Hyphen.%204(1985)5/02.pdf|url-status=usurped|journal=Hyphen|volume=4|issue=5|pages=469–472|archive-url=https://web.archive.org/web/20170329163002/http://melitensiawth.com/incoming/Index/Hyphen/Hyphen.%204%281985%295/02.pdf|archive-date=29 March 2017}}</ref> * [[Staroengleski jezik|Staroengleski]] naziv za Sredozemno more je ''Wendel-sæ,'' u prijevodu "Vandaldsko more" iz razloga što su tijekom velike seobe naroda [[Vandali]] naselili obale [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]].<ref>{{cite web|title="Mediterranean" on Etymonline|url=https://www.etymonline.com/word/Mediterranean|access-date=27 May 2025}}</ref> * Jedno od imena za Sredozemno more na [[Staronordijski jezik|staronordijskome]] bilo je ''Jórsalahaf'', u prijevodu "Jeruzalemsko more".<ref>{{cite web|title=Dictionary of the Old Norwegian Language|url=https://old-norwegian-dictionary.vercel.app/word/jorsalahaf|access-date=27 May 2025}}</ref> Naziv ''Hreiðmarar'' ispisan na [[Rune|runskome]] kamenu iz Röka moglo bi se odnositi na Sredozemno more. * Antički Iranci zvali su ga "Rimsko more". U klasičnim perzijskim spisima naveden je kao دریای روم ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''Daryāy-e Rōm).''<ref>{{Cite web|last=Dehkhoda|first=Ali Akbar|title="دریای روم" entry|url=https://www.parsi.wiki/fa/wiki/247689/%d8%af%d8%b1%db%8c%d8%a7%db%8c-%d8%b1%d9%88%d9%85|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200522152841/https://www.parsi.wiki/fa/wiki/247689/%d8%af%d8%b1%db%8c%d8%a7%db%8c-%d8%b1%d9%88%d9%85|archive-date=22 May 2020|access-date=12 April 2023|website=Parsi Wiki}}</ref> U kasnijim razdobljima nazivali su ga دریای شام ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''Daryāy-e Šām'') "Sirijsko more" ili "Zapadno more".<ref>{{Cite web|last=Dehkhoda|first=Ali Akabar|title="دریای شام" entry|url=https://www.parsi.wiki/fa/wiki/247707/%d8%af%d8%b1%db%8c%d8%a7%db%8c-%d8%b4%d8%a7%d9%85|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200522152842/https://www.parsi.wiki/fa/wiki/247707/%d8%af%d8%b1%db%8c%d8%a7%db%8c-%d8%b4%d8%a7%d9%85|archive-date=22 May 2020|access-date=12 April 2023|website=Parsi Wiki}}</ref> * U suvremenom turskom jeziku Sredozemno more naziva se ''Akdeniz'' ili "Bijelo more". Isti naziv nalazimo i na [[Osmanski turski jezik|osmanskom turskom jeziku]] ﺁق دكز što se ponekad odnosi samo na Egejsko more.<ref>Diran Kélékian, ''Dictionnaire Turc-Français'', Constantinople, 1911</ref> Nomenklatura boja proizlazi iz turske tradicije da se zapad imenuje bijelom bojom, od čega "ak" (bijelo) označava zapad.<ref name="eoi" /><ref name="melitensia" /><ref>[[Özhan Öztürk]] claims that in Old Turkish ''ak'' also means "west" and that {{lang|tr|Akdeniz}} hence means "West Sea" and that {{lang|tr|Karadeniz}} (Black Sea) means "North Sea". [[Özhan Öztürk]]. {{cite book|url=http://www.karalahana.com/makaleler/kitap/pontus-antik-cagdan-gunumuze-karadeniz-etnik-siyasi-tarihi.htm|title=Pontus: Antik Çağ'dan Günümüze Karadeniz'in Etnik ve Siyasi Tarihi Genesis Yayınları|year=2011|place=Ankara|pages=5–9|archive-url=https://web.archive.org/web/20120915062836/http://www.karalahana.com/makaleler/kitap/pontus-antik-cagdan-gunumuze-karadeniz-etnik-siyasi-tarihi.htm|archive-date=15 September 2012|url-status=dead}}</ref> == Povijest == === Antika === [[Datoteka:AntikeGriechen1.jpg|mini|Grčke (crveno) i feničke (žuto) kolonije u antici oko 6. stoljeća prije Krista.]] [[Datoteka:Roman_Empire_Trajan_117AD.png|mini|[[Rimsko Carstvo]] 117. godine, kraj [[Trajan|Trajanove]] vladavine.]] Na obalama Sredozemnog mora razvile su se neke od najvećih drevnih civilizacija. More je kroz stoljeća imalo ulogu plovnog puta za trgovinu, kolonizaciju i ratne pohode, te kao iyvor hrane (ribarstvom i sakupljanjem drugih morskih plodova) za brojne obalne zajednice.<ref>{{Citiranje knjige|last=David Abulafia|title=The Great Sea: A Human History of the Mediterranean|url=https://archive.org/details/greatseahumanhis0000abul_o4t7|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2011}}</ref> Najranije napredne civilizacije na Mediteranu bile su [[Drevni Egipat|Egipćani]] i [[Minojska kultura|Minojci]], koji su rayvili intenzivne trgovaòke veye jedni s drugima. Oko 1200. godine prije Krista istočno Sredozemlje bilo je većim dijelom pogođeno tzv. [[Kolaps brončanog doba|kolapsom brončanog doba]], što je kao posljedicu imalo uništenje mnogih gradova i trgovačkih putova, te opće civilizacijsko nazadovanje.<ref>{{Citiranje weba|title=Late Bronze Age collapse {{!}} EBSCO Research Starters|url=https://www.ebsco.com/research-starters/anthropology/late-bronze-age-collapse|access-date=2025-06-18|website=www.ebsco.com|language=en}}</ref> Druge dvije značajne mediteranske civilizacije koje su se razvile u klasičnoj antici bili su [[Stara Grčka|starogrčki]] [[Grad država|gradovi-države]] i [[Fenicija|Feničani]], koji su opsežno kolonizirale obale Sredozemlja.<ref name=":3">{{Citiranje weba|title=THE MEDITERRANEAN SEA|url=https://issuu.com/vikingcruisesau/docs/vikingexplorersn_issue15_mar22_v2/s/15494487|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250822171247/https://issuu.com/vikingcruisesau/docs/vikingexplorersn_issue15_mar22_v2/s/15494487|archive-date=22 August 2025|access-date=2025-06-18|website=Issuu|language=en}}</ref> Nakon što je perzijski car [[Darije I. Veliki]] osvojio [[Drevni Egipat]], dao je izgraditi je kanal koji je povezivao [[Crveno more]] s [[Nil|Nilom]], a time i sa Sredozemnim morem. Darijev kanal bio je dovoljno širok da se dvije [[Trijera|trireme]] mimoiđu s ispruženim veslima, a za njegovo prelaženje bila su potrebna četiri dana.<ref>Rappoport, S. (Doctor of Philosophy, Basel).</ref> Nakon [[Punski ratovi|Punskih ratova]] u 3. i 2. stoljeću prije Krista, [[Rimska Republika]] porazila je [[Kartaga|Kartagu]] i postala dominantna sila u zapadnome Sredozemlju.<ref>{{Citiranje weba|last=Qutub|first=Hamzah|date=2024-02-08|title=How the Punic Wars Changed the Course of History|url=https://www.culturefrontier.com/punic-wars/|access-date=2025-06-18|website=www.culturefrontier.com|language=en-US}}</ref> Kada je car [[August]] osnovao [[Rimsko Carstvo]], Rimljani su Mediteran nazivali ''Mare Nostrum'' ("Naše more").<ref>{{Citiranje weba|title=Romans called the Mediterranean "Mare Nostrum" - meaning what?|url=https://brainly.com/question/43233424|access-date=June 17, 2025|website=Brainly}}</ref> Sljedećih 400 godina Rimsko Carstvo je u potpunosti kontroliralo Sredozemno more i gotovo sva njegova obalna područja od [[Gibraltar|Gibraltara]] do [[Levant|Levanta]],<ref name=":32">{{Citiranje weba|title=THE MEDITERRANEAN SEA|url=https://issuu.com/vikingcruisesau/docs/vikingexplorersn_issue15_mar22_v2/s/15494487|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250822171247/https://issuu.com/vikingcruisesau/docs/vikingexplorersn_issue15_mar22_v2/s/15494487|archive-date=22 August 2025|access-date=2025-06-18|website=Issuu|language=en}}</ref> dajući moru nadimak "Rimsko jezero".<ref>{{Citiranje weba|title=[FREE] What did Rome turn into a "Roman lake"? - brainly.com|url=https://brainly.com/question/17540945|access-date=2025-06-18|website=brainly.com|language=en-US}}</ref> === Od srednjeg vijeka do modernog doba === [[Datoteka:The_port_and_fleet_of_Genoa,_early_14th_century.jpg|desno|mini|[[Republika Genova|Genovska]] luka i flota početkom 14. stoljeća, djelo [[Quinto Cenni|Quinta Cennija]].]] [[Datoteka:Battle_of_Lepanto_1571.jpg|lijevo|mini|[[Bitka kod Lepanta]] 1571. godine završila je pobjedom Europske [[Sveta liga (1571.)|Svete lige]] protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]].]] [[Zapadno Rimsko Carstvo]] propalo je oko 476. godine,<ref>{{Citiranje weba|last=MD|first=Gerti Tashko|date=2025-05-19|title=The Fall of the Western Roman Empire (476 CE)|url=https://gertitashkomd.com/the-fall-of-the-western-roman-empire-476-ce/|access-date=2025-06-18|website=GT health|language=en-US}}</ref> a istok Sredozemlja ponovno dobiva na važnosti jer su rimska vojna moć i političke strukture još uvijek postojale u [[Bizant|Bizantskom Carstvu]] kao nasljedniku istočne polovice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]].<ref>{{Citiranje weba|last=Gaudio|first=Andrew|title=Research Guides: Byzantine Empire: A Resource Guide: Introduction|url=https://guides.loc.gov/byzantine-empire/introduction|access-date=2025-06-18|website=guides.loc.gov|language=en}}</ref> Tijekom tog razdoblja u 7. stoljeću pojavila se još jedna sila koja se ubrzo proširila s istoka, a s njom i religija [[Islam|islama]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Smith|first=Cynthia|last2=Parkinson|first2=Brian|date=2023-08-16|title=Islam – Rise of the Religion and Empires|url=https://pressbooks.oer.hawaii.edu/honcchist151/chapter/9-islam-and-islamic-empires/|journal=Pressbooks|language=en}}</ref> Arapi su pod [[Omejidski Kalifat|Umajadima]] u svom vrhuncu moći kontrolirali široko geografsko područje od Arapskog poluotoka, preko Sjeverne Afrike do [[Pirenejski poluotok|Pirinejskog poluotoka]] i, osim vojne i političke moći, time odredili novu fazu umjetnosti i kulturi čitave regije.<ref>{{Citiranje weba|title=The Spanish Umayyads (711–1031)|url=https://localhost:5000/learn/educators/curriculum-resources/art-of-the-islamic-world/unit-five/chapter-one/the-spanish-umayyads|access-date=2025-06-18|website=The Metropolitan Museum of Art}}{{Neaktivna poveznica}}</ref> Tijekom arapske vladavine, putem trgovačkih mreža islamskog svijeta u kršćansku Europu stigle su različite poljoprivredne kulture i začini prvenstveno preko Španjolske i [[Sicilijski Emirat|Sicilije]], poput šećerne trske,<ref name="spanish-food.org">{{Citiranje weba|title=Arab Influence {{!}} Spanish-food.org|url=https://www.spanish-food.org/spanish-food-history-arab-influence.html|access-date=7 July 2019|website=www.spanish-food.org}}</ref> riže,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Crist|first=Raymond E.|date=1957|title=Rice Culture in Spain|url=https://archive.org/details/sim_scientific-monthly_1957-02_84_2/page/66|journal=The Scientific Monthly|volume=84|issue=2|pages=66–74|bibcode=1957SciMo..84...66C|issn=0096-3771|jstor=21775}}</ref> pamuka, lucerne, naranče,<ref>{{Citiranje weba|title=The story of Andalusian Oranges in Spain|url=http://www.ft.lk/ft-lite/the-story-of-andalusian-oranges-in-spain/6-579841|access-date=7 July 2019|website=www.ft.lk|language=en}}</ref> limuna,<ref>{{Citiranje weba|title=The Nibble: Lemon History|url=http://www.thenibble.com/reviews/main/fruits/lemon-types.asp|access-date=7 July 2019|website=www.thenibble.com}}</ref> marelice,<ref>{{Citiranje weba|last=Denker|first=Joel|date=14 June 2016|title='Moon Of The Faith:' A History Of The Apricot And Its Many Pleasures|url=https://www.npr.org/sections/thesalt/2016/06/14/481932829/moon-of-the-faith-a-history-of-the-apricot-and-its-many-pleasures|access-date=7 July 2019|website=NPR|language=en}}</ref> špinata,<ref>{{Citiranje weba|last=Scott|first=Stephen|date=28 February 2014|title=History of Spinach {{!}} Terroir Seeds|url=https://underwoodgardens.com/history-spinach/|access-date=7 July 2019|website=Terroir Seeds {{!}} Underwood Gardens|language=en}}</ref> patlidžana,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Marie-Christine Daunay and Jules Janick|date=2007|title=History and Iconography of Eggplant|url=https://hort.purdue.edu/newcrop/chronicaeggplant.pdf|journal=Chronica Horticulturae|volume=47|pages=16–22}}</ref> mrkve,<ref>{{Citiranje weba|title=History of Carrots{{Snd}} A brief summary and timeline|url=http://www.carrotmuseum.co.uk/history.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220728070445/http://www.carrotmuseum.co.uk/history.html|archive-date=28 July 2022|access-date=7 July 2019|website=www.carrotmuseum.co.uk}}</ref> [[Vrtni šafran|šafrana]]<ref>{{Citiranje weba|date=4 October 2018|title=The history of saffron|url=https://cyrussaffron.com/the-history-of-saffron/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190707215152/https://cyrussaffron.com/the-history-of-saffron/|archive-date=7 July 2019|access-date=7 July 2019|website=Saffron|language=en-US}}</ref> i banane.<ref>{{Citiranje weba|title=Bananas: an American History|url=https://www.worldcat.org/wcpa/servlet/DCARead?standardNo=1560989661&standardNoType=1&excerpt=true|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20191110205310/https://www.worldcat.org/wcpa/servlet/DCARead?standardNo=1560989661&standardNoType=1&excerpt=true|archive-date=10 November 2019|access-date=6 April 2020|website=www.worldcat.org}}</ref> Arapi su također podigli na višu razinu uzgoj i proizvodnju maslinovog ulja (španjolske riječi za "ulje" i "maslina" (''aceite'' i ''aceituna'') potječu od arapske riječi ''al-zait'', što znači "maslinov sok"),<ref>{{Citiranje weba|title=Learn All About Spanish Olive Oil|url=https://www.thespruceeats.com/grades-of-spanish-olive-oil-3082923|access-date=7 July 2019|website=The Spruce Eats|language=en}}{{Neaktivna poveznica}}</ref> te [[Pitomi šipak|nara]] (heraldički simbol Granade) u odnosu na klasično grčko-rimsko razdoblje. [[Arapska osvajanja na kopnu|Arapska osvajanja]] poremetila su trgovinske odnose između zapadne i istočne Europe, a istovremeno su prekinule trgovačke putove s istočnoazijskim carstvima. To je, međutim, imalo posredan učinak na promicanje trgovaòkih puteva preko [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]]. Izvoz žitarica iz [[Egipat|Egipta]] preusmjeren je prema istoku. Trgovci su morem dovozili proizvode poput svile i začina iz istočnoazijskih carstava u Egipat i i preko njega u europske luke poput [[Mletačka Republika|Venecije]] i [[Konstantinopol|Carigrada]]. [[Vikinzi|Vikinški]] napadi dodatno su poremetili trgovinu u zapadnoj Europi i doveli je do potpunog sloma. Vikinzi su u međuvremenu sami razvili trgovinu luksuznom robom iz [[Al-Andalus|Španjolske]], [[Bizant|Bizanta]] i Arapa prema zemljama Sjeverne Europe od Norveške do [[Bijelo more|Bijelog mora]]. Bizantinci su sredinom 8. stoljeća ponovno preuzeli kontrolu nad područjem oko sjeveroistočnog dijela Sredozemlja. Mletački brodovi od 9. stoljeća naoružavali su se kako bi se suprotstavili arapskim napadima, istovremeno koncentrirajući trgovinu azijskom robom u Veneciji.<ref>{{Citiranje knjige|last=Couper|first=Alastair|url=https://books.google.com/books?id=WFVACwAAQBAJ&q=The+Geography+of+Sea+Transport&pg=PA37|title=The Geography of Sea Transport|publisher=Routledge|year=2015|isbn=978-1-317-35150-4|pages=33–37}}</ref> [[Fatimidski Kalifat|Fatimidi]] su prema dokumentima iz [[Kairska geniza|Kairske genize]], prije križarskih ratova održavali trgovačke odnose s talijanskim gradovima-državama poput [[Republika Amalfi|Amalfija]] i [[Republika Genova|Genove]]. Dokument iz 996. spominje amalfijske trgovce koji žive u [[Kairo|Kairu]]. U drugom pismu stoji da su Genovežani trgovali s [[Aleksandrija|Aleksandrijom]]. Kalif [[al-Mustansir]] je dopustio amalfijskim trgovcima da se nastanjuju u [[Jeruzalem|Jeruzalemu]] oko 1060. godine umjesto da budu smješteni u latinskome [[Hospicij|hospiciju]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Balard|first=Michel|url=https://books.google.com/books?id=JEN-0A3icQUC&q=amalfi+cairo&pg=PA233|title=The Experience of Crusading, Volume 2 – Defining the Crusader Kingdom|publisher=Cambridge University Press|year=2003|isbn=978-0-521-78151-0|editor-last=Bull|editor-first=Marcus Graham|pages=23–35|access-date=17 November 2020|editor-last2=Edbury|editor-first2=Peter|editor-last3=Phillips|editor-first3=Jonathan|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101145302/https://books.google.com/books?id=JEN-0A3icQUC&q=amalfi+cairo&pg=PA233#v=snippet&q=amalfi%20cairo&f=false|archive-date=1 January 2024|url-status=live}}</ref> [[Križarski ratovi]] doveli su do procvata trgovine između Europe i [[Križarske države|Križarskih država]] u [[Sveta Zemlja|Svetoj Zemlji]]''.''<ref>{{Citiranje knjige|last=Housley|first=Norman|title=Contesting the Crusades|url=https://archive.org/details/contestingcrusad0000hous|publisher=Blackwell Publishing|year=2006|isbn=978-1-4051-1189-8|pages=[https://archive.org/details/contestingcrusad0000hous/page/152 152]–54|author-link=Norman Housley}}</ref> Genova, [[Datoteka:De_Engels-Nederlandse_vloot_in_de_Baai_van_Algiers_ter_ondersteuning_van_het_ultimatum_tot_vrijlating_van_blanke_slaven,_26_augustus_1816._Rijksmuseum_SK-A-1377.jpeg|mini|[[Bombardiranje Alžira]] od strane anglo-nizozemske flote kao podrška ultimatumu za oslobađanje europskih robova, kolovoz 1816.]] [[Datoteka:Cena_da_Batalha_do_Nilo,_1_a_3_de_Agosto_de_1798_(escola_europeia,_séc._XIX).png|mini|[[Bitka na Nilu]] tijekom francuske kampanje u Egiptu, kolovoz 1798.]] Venecija i [[Republika Pisa|Pisa]] osnovale su kolonije u regijama pod kontrolom križara i preuzele kontrolu nad trgovinom s Orijentom. Iako su pad križarskih država i pokušaji papa da zabrane trgovinske odnose s muslimanskim državama privremeno poremetili trgovinu s Orijentom, ona se ipak nastavila.<ref>{{Citiranje knjige|last=Brundage|first=James|url=https://books.google.com/books?id=E2CTAgAAQBAJ&q=through+all+these+military+triumphs+and+reverses,+italian+merchants+constituted+the+mainstay&pg=PT303|title=Medieval Italy: An Encyclopedia|publisher=Routledge|year=2004|isbn=978-1-135-94880-1|page=273|access-date=17 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101145303/https://books.google.com/books?id=E2CTAgAAQBAJ&q=through+all+these+military+triumphs+and+reverses,+italian+merchants+constituted+the+mainstay&pg=PT303#v=snippet&q=through%20all%20these%20military%20triumphs%20and%20reverses%2C%20italian%20merchants%20constituted%20the%20mainstay&f=false|archive-date=1 January 2024|url-status=live}}</ref> Nakon gubitka kontrole nad Svetom Zemljom Europa se, međutim, počela oporavljati postupnom centralizacijom državne moći tijekom renesanse 12. stoljeća.<ref>{{Citiranje časopisa|last=University|first=Utah Valley|title=The Twelfth Century|url=https://uen.pressbooks.pub/worldhistory1/chapter/the-twelfth-century-in-western-europe/|journal=World History: Cultures, States, and Societies to 1500|language=en}}</ref> [[Osmansko Carstvo|Osmanska]] moć sa sjedištem u Anatoliji nastavila je rasti i 1453. godine uništila je Bizantsko Carstvo [[Pad Carigrada 1453.|osvajanjem Carigrada]].<ref>{{Citiranje weba|date=2017-11-03|title=Ottoman Empire - WWI, Decline & Definition|url=https://www.history.com/articles/ottoman-empire|access-date=2025-06-18|website=HISTORY|language=en}}</ref> Osmanski kapetan [[Hajreddin Barbarossa]], osmanski simbol je te dominacije Osmanskog Carstva posebice nakon pobjede u [[Bitka kod Preveze|Bitci kod Preveze]] (1538.) kojom je otvorio [[Tripoli]] i istočni Mediteran osmanskoj vlasti.<ref>{{Citiranje weba|title=From Pirate to Admiral: The Tale of Barbarossa {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/story/from-pirate-to-admiral-the-tale-of-barbarossa|access-date=2025-06-18|website=www.britannica.com|language=en}}</ref> Kako se pomorska snaga europskih sila povećavala, došle su u sukob s osmanskim širenjem u regiji što je kulminiralo [[Bitka kod Lepanta|Bitkom kod Lepanta]] (1571.) i pobjedom kršćanske vojne flote čime je dugoročno smanjena moć osmanske mornarice. Ovo je bila posljednja pomorska bitka koja se vodila prvenstveno između [[Galija (brod)|galija]].<ref>{{Citiranje weba|title=Battle of Lepanto {{!}} EBSCO Research Starters|url=https://www.ebsco.com/research-starters/history/battle-lepanto|access-date=2025-06-18|website=www.ebsco.com|language=en}}</ref> [[Berberski korsari]] [[Magreb|sjeverozapadne Afrike]] plijenili su kršćanske brodove i napadali i pljačkali obale u zapadnome Sredozemnom moru.<ref>{{Citiranje knjige|last=Robert Davis|url=https://archive.org/details/trent_0116405722392|title=Christian Slaves, Muslim Masters: White Slavery in the Mediterranean, the Barbary Coast and Italy, 1500–1800|date=5 December 2003|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=978-0-333-71966-4|access-date=17 January 2013|url-access=registration}}</ref> Prema povjesničaru Robertu Davisu, od 16. do 19. stoljeća pirati su oteli 1 milijun do 1,25 milijuna Europljana kao [[Robovlasništvo|roblje]].<ref>{{Citiranje weba|title=British Slaves on the Barbary Coast|url=http://www.bbc.co.uk/history/british/empire_seapower/white_slaves_01.shtml|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20090208143435/http://www.bbc.co.uk/history/british/empire_seapower/white_slaves_02.shtml|archive-date=8 February 2009|access-date=17 January 2013|publisher=BBC}}</ref> Razvoj oceanskog brodarstva počeo je utjecati na cijelo Sredozemlje. Nekada je većina trgovine između zapadne Europe i Istoka prolazila kroz regiju, ali nakon 1490-ih razvoj novog morskog puta oko Afrike do [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] omogućio je uvoz azijskih [[Put začina|začina]] i druge robe kroz atlantske luke zapadne Europe.<ref>C.I. Gable – [http://www.boglewood.com/timeline/ottomans.html Constantinople Falls to the Ottoman Turks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141029132035/http://www.boglewood.com/timeline/ottomans.html|date=29 October 2014}} – <i> Boglewood Timeline</i> – 1998 – Retrieved 3 September 2011.</ref><ref>[http://www.sephardicstudies.org/ottoemp.html "History of the Ottoman Empire, an Islamic Nation where Jews Lived"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141018040430/http://www.sephardicstudies.org/ottoemp.html|date=18 October 2014}} – <i>Sephardic Studies and Culture</i> – Retrieved 3 September 2011.</ref><ref>Robert Guisepi – {{usurped|[https://web.archive.org/web/20150311160503/http://history-world.org/ottoman%20empire.htm The Ottomans: From Frontier Warriors To Empire Builders]}} – 1992 – <i>History World International</i> – Retrieved 3 September 2011.</ref> More je ostalo strateški važno. Britansko ovladavanje [[Gibraltar|Gibraltarom]] osiguralo im je utjecaj u Africi i jugozapadnoj Aziji. Posebice nakon pomorskih bitaka kod Abukira (1799., [[Bitka na Nilu]]) i [[Bitka kod Trafalgara|Trafalgara]] (1805.), Britanci su dugoročno učvrstili svoju dominaciju u Sredozemlju.<ref>See: Brian Lavery "Nelson's Navy: The Ships, Men, and Organization, 1793–1815" (2013).</ref> U 20. stoljeću Sredozemno more bilo je poprištem niza pomorskih bitaka tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]<ref>{{Citiranje weba|title=Mediterranean Theater, Naval Operations / 1.0 / encyclopedic|url=https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/mediterranean-theater-naval-operations/|access-date=2025-06-18|website=1914-1918-Online (WW1) Encyclopedia|language=en}}</ref> i prostor [[Mediteransko i bliskoistočno bojište (Drugi svjetski rat)|mediteranskog bojišta tijekom Drugog svjetskog rata]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-18|title=The 1941 Battle of Cape Matapan Between Britain and Italy|url=http://www.historyisnowmagazine.com/blog/2024/9/18/the-1941-battle-of-cape-matapan-between-britain-and-italy|access-date=2025-06-18|website=History is Now Magazine, Podcasts, Blog and Books {{!}} Modern International and American history|language=en-US}}</ref> Otvaranjem [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] bez brane 1869. godine, tok trgovine između Europe i Azije se temeljito promijenio. Najbrži put prema istočnoj Africi i Aziji sada je vodio kroz Sredozemno more. To je dovelo do ubrzanja gospodarskog razvoja mediteranskih zemalja, a sredozemne luke poput [[Trst|Trsta]] koje su imale izravne prometne veze sa srednjom i istočnom Europom doživjele su brzi gospodarski uspon. U 20. stoljeću, 1. i 2. svjetski rat, [[Sueska kriza]] i [[Hladni rat]] doveli su do pomicanja trgovačkih putova prema sjevernim europskim lukama. Europske integracije, aktiviranje [[Put svile|Puta svile]] i povećanje gospodarske razmjene s Kinom, te trgovina s [[Azija|Azijom]] i [[Srednji istok|Srednjim Istokom]] ponovno su povećale važnost sredozemnih luka.<ref>Mary Pelletier "A brief history of the Suez Canal" In: Apollo 3 July 2018; Harry de Wilt: Is One Belt, One Road a China crisis for North Sea main ports?</ref> === 21. stoljeće === Suvremeno doba karakterizira pojava masovnih ilegalnih imigracija morskim putem iz područja Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka prema Europi. Ilegalni imigranti improviziranim plovilima pokušavaju prijeći Sredozemno more i u svom putu prema Europi često dolazi di stradanja. [[Malta|Malteški]] predsjednik je 2013. godine opisao Sredozemno more kao "groblje" zbog velikog broja migranata koji su se utopili u pokušaju prijelaza mora improviziranimplovilima.<ref>{{Citiranje weba|date=13 October 2013|title=Migrant deaths prompt calls for EU action|url=https://www.aljazeera.com/news/2013/10/13/migrant-deaths-prompt-calls-for-eu-action/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220314151430/https://www.aljazeera.com/news/2013/10/13/migrant-deaths-prompt-calls-for-eu-action/|archive-date=14 March 2022|access-date=14 March 2022|website=Al Jazeera&nbsp;– English}}</ref> Predsjednik [[Europski parlament|Europskog parlamenta]] [[Martin Schulz]] izjavio je 2014. da je europska migracijska politika "pretvorila Mediteran u groblje", misleći na broj utopljenih izbjeglica u regiji kao izravnu posljedicu te politike.<ref>{{Citiranje weba|date=24 October 2013|title=Schulz: EU migrant policy 'turned Mediterranean into graveyard'|url=http://euobserver.com/tickers/121894|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141029130716/http://euobserver.com/tickers/121894|archive-date=29 October 2014|access-date=12 December 2014|website=EUobserver}}</ref> Azerbajdžanski dužnosnik opisao je more kao "groblje... gdje ljudi umiru".<ref>{{Citiranje weba|title=Novruz Mammadov: The Mediterranean become a burial ground|url=http://topnews.az/en/news/148766/Novruz-Mammadov-The-Mediterranean-become-a-burial-ground.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150925095650/http://topnews.az/en/news/148766/Novruz-Mammadov-The-Mediterranean-become-a-burial-ground.html|archive-date=25 September 2015|access-date=4 May 2015}}</ref> Nakon brodoloma migranata na Lampedusi 2013. godine, talijanska vlada odlučila je ojačati nacionalni sustav patroliranja Sredozemnim morem odobrivši "[[Operacija Mare nostrum|Operaciju Mare Nostrum]]", vojnu i humanitarnu misiju s ciljem spašavanja migranata i uhićenja krijumčara imigranata. U 2015. godini više od milijun migranata prešlo je Sredozemno more u Europu.<ref>{{Citiranje weba|date=30 December 2015|title=Over one million sea arrivals reach Europe in 2015|url=http://www.unhcr.org/news/latest/2015/12/5683d0b56/million-sea-arrivals-reach-europe-2015.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161224084500/http://www.unhcr.org/news/latest/2015/12/5683d0b56/million-sea-arrivals-reach-europe-2015.html|archive-date=24 December 2016|access-date=20 August 2016|website=UNHCR – The UN Refugee Agency}}</ref> Italija je bila posebno pogođena [[Europska migracijska kriza 2015.|europskom migrantskom krizom]]. Između 2013. i 2018. godine, više od 700 000 migranata iskrcalo se samo u Italiji,<ref>{{Citiranje novina|date=21 May 2018|title=What will Italy's new government mean for migrants?|work=The Local Italy|url=https://www.thelocal.it/20180521/what-will-italys-new-government-mean-for-migrants|url-status=live|access-date=6 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20190401231010/https://www.thelocal.it/20180521/what-will-italys-new-government-mean-for-migrants|archive-date=1 April 2019}}</ref> uglavnom iz [[Supsaharska Afrika|subsaharske Afrike]].<ref>{{Citiranje novina|date=18 July 2017|title=African migrants fear for future as Italy struggles with surge in arrivals|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-italy-migrants-africa/african-migrants-fear-for-future-as-italy-struggles-with-surge-in-arrivals-idUSKBN1A30QD|url-status=live|access-date=6 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20190402002627/https://www.reuters.com/article/us-italy-migrants-africa/african-migrants-fear-for-future-as-italy-struggles-with-surge-in-arrivals-idUSKBN1A30QD|archive-date=2 April 2019}}</ref> == Geografija == {{multiple image | width = 180 | footer = | image1 = STS059-238-074 Strait of Gibraltar.jpg | alt1 = | caption1 = Satelitska snimka [[Gibraltarska vrata|Gibraltarskih vrata]]. Na slici lijevo nalazi se [[Pirenejski poluotok]] u [[Europa|Europi]], desno se nalazi [[Magreb]] u [[Afrika|Africi]]. | image2 = Gallipoli peninsula from space.jpg | alt2 = | caption2 = Satelitska snimka [[Dardaneli|Dardanela]] u [[Turska|Turskoj]]. Na slici gore vidljiv je polutok Gelibolu u [[Istočna Tracija|Istočnoj Traciji]] u [[Europa|Europi]]. Kopnena masa na donjem dijelu slike jest [[Anatolija]] u [[Azija|Aziji]]. }}Sredozemno more povezano je * s [[Atlantski ocean|Atlantskim oceanom]] putem [[Gibraltarska vrata|Gibraltarskih vrata]] (poznatim kao "[[Heraklovi stupovi]]") na zapadu, koje ujedno odvajaju Europu od Afrike<ref>{{Citiranje weba|last=Vallianatos|first=Evaggelos|date=2013-10-08|title=Is Western Civilization Becoming Criminal? The Case of the Mediterranean|url=https://truthout.org/articles/is-western-civilization-becoming-criminal-the-case-of-the-mediterranean/|access-date=2025-06-20|website=Truthout|language=en-US}}</ref> * s [[Mramorno more|Mramornim]] i [[Crno more|Crnim morem]] putem [[Dardaneli|Dardanela]], odnosno [[Bospor|Bosporskog tjesnaca]] na istoku, koji ujedno odvajaju Europu od Azije.<ref>{{Citiranje weba|title=Mediterranean Sea|url=https://dlab.epfl.ch/wikispeedia/wpcd/wp/m/Mediterranean_Sea.htm|access-date=2025-06-20|website=dlab.epfl.ch}}</ref> [[Sueski kanal]] je 163 km dugi umjetni kanal na jugoistoku Sredozemnog mora koji ga povezuje [[Crveno more|Crvenim morem]] bez [[ustava]], jer je razina vode u biti ista. Sueski kanal razdvaja Afriku i Aziju.<ref name="melitensia2">{{Citiranje časopisa|last=Vella|first=Andrew P.|date=1985|title=Mediterranean Malta|url=http://melitensiawth.com/incoming/Index/Hyphen/Hyphen.%204(1985)5/02.pdf|url-status=usurped|journal=Hyphen|volume=4|issue=5|pages=469–472|archive-url=https://web.archive.org/web/20170329163002/http://melitensiawth.com/incoming/Index/Hyphen/Hyphen.%204%281985%295/02.pdf|archive-date=29 March 2017}}</ref><ref>Harald Krachler "Alois Negrelli, der Suezkanalplaner" In: Wiener Zeitung 18 January 1999.</ref> Duljina obale Sredozemnoga mora je oko 46 000 km.<ref name="britannica2">{{Britannica URL|author=Boxer, Baruch|title=Mediterranean Sea|url=place/Mediterranean-Sea}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Mediterranean – a sea surrounded by land &#124; WWF|url=https://wwf.panda.org/knowledge_hub/where_we_work/mediterranean/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200907160225/https://wwf.panda.org/knowledge_hub/where_we_work/mediterranean/|archive-date=7 September 2020|access-date=7 September 2020}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Mediterranean coast|url=http://www.fao.org/3/W4347E/w4347e0s.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200907160227/http://www.fao.org/3/W4347E/w4347e0s.htm|archive-date=7 September 2020|access-date=15 September 2020|publisher=FAO}}</ref> === Opseg === [[Datoteka:Locatie_Middellandse_Zee.PNG|mini|Granice Sredozemnog mora]] [[Međunarodna hidrografska organizacija]] definira granice Sredozemnog mora na sljedeći način: <ref name="IHO">{{Citiranje weba|year=1953|title=Limits of Oceans and Seas, 3rd edition|url=https://iho.int/uploads/user/pubs/standards/s-23/S-23_Ed3_1953_EN.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20111008191433/http://www.iho-ohi.net/iho_pubs/standard/S-23/S23_1953.pdf|archive-date=8 October 2011|access-date=28 December 2020|publisher=International Hydrographic Organization}}</ref> Protežući se od [[Gibraltarska vrata|Gibraltarskog tjesnaca]] na zapadu do ulaza u [[Dardaneli|Dardanele]] i [[Sueski kanal]] na istoku, Sredozemno more omeđeno je obalama Europe, Afrike i Azije te je podijeljeno na dva duboka bazena: Zapadni bazen: * Na zapadu: crta koja spaja krajnje točke [[Cape Trafalgar|rta Trafalgar]] (Španjolska) i [[Cape Spartel|rta Spartel]] (Afrika). * Na sjeveroistoku: zapadna obala Italije. U [[Mesinski tjesnac|Mesinskome tjesnacu]], crta koja spaja sjeverni kraj rta Paci (15°42′E) s rtom Peloro na istočnome rubu obale [[Sicilija|Sicilije]]. * Na istoku: Linija koja spaja rt Lilibeo, najzapadniju točku Sicilije ({{coord|37|47|N|12|22|E|display=inline}}) s rtom Bon u sjeveroistočnome [[Tunis|Tunisu]]. Istočni bazen: * Na zapadu: sjeveroistočne i istočne granice zapadnog bazena * Na sjeveroistoku: crta koja spaja grad [[Kumkale]] (26°11′E) and rt Helles na zapadnome ulazu u [[Dardaneli|Dardanele]] * Na jugoistoku: ulaz u [[Sueski kanal]] * Na istoku: obala [[Libanon|Libanona]], [[Sirija|Sirije]], [[Izrael|Izraela]] i [[Palestinska Autonomna Područja|Palestinske samouprave]] ([[Gaza (grad)|Gaza]]) === Obalne zemlje === [[Datoteka:Area_of_the_Mediterranean.jpg|mini|Zemljovid Sredozemnog mora iz otvorenih podataka Natural Earth 2020.]] Obalne zemlje Sredozemnog mora jesu:<ref>{{Citiranje weba|date=Jun 20, 2023|title=Mediterranean Sea|url=https://vajiramandravi.com/current-affairs/mediterranean-sea/|access-date=2025-06-23|website=Vajiram & Ravi|language=en-IN}}</ref> * '''Europska''' : [[Španjolska]], [[Francuska]], [[Italija]], [[Malta]], [[Monako]], [[Slovenija]], [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Albanija]] i [[Grčka]] * '''Zapadna Azija''' : [[Turska]], [[Sirija]], [[Libanon]], [[Izrael]], [[Država Palestina|Palestina]] i otok [[Cipar]] * '''Sjeverna Afrika''' : [[Maroko]], [[Alžir]], [[Tunis]], [[Libija]], [[Egipat]] [[Isključivi gospodarski pojas|Isključivi gospodarski pojasevi]] u Sredozemnome moru jesu:<ref name="Sea Around Us">{{Citiranje weba|title=Sea Around Us &#124; Fisheries, Ecosystems and Biodiversity|url=http://www.seaaroundus.org/data/#/eez|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160223181456/http://www.seaaroundus.org/data/#/eez|archive-date=23 February 2016|access-date=15 September 2020|website=seaaroundus.org}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Sea Around Us &#124; Fisheries, Ecosystems and Biodiversity|url=http://www.seaaroundus.org/data/#/eez/793?chart=catch-chart&dimension=taxon&measure=tonnage&limit=10|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160223181456/http://www.seaaroundus.org/data/#/eez/793?chart=catch-chart&dimension=taxon&measure=tonnage&limit=10|archive-date=23 February 2016|access-date=27 November 2020}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="font-size:100%" |- !rowspan=2 width=75|broj !rowspan=2 width=250|država !colspan=2 width=75|površina |- | align=center|1 || '''{{Z+X|ITA}}''' || 541915 km² |- | align=center|2 || '''{{Z+X|GRČ}}''' || 493708 km² |- | align=center|3 || '''{{Z+X|LBA}}''' || 355604 km² |- | align=center|4 || '''{{Z+X|ESP}}''' || 260000 km² |- | align=center|5 || '''{{Z+X|EGY}}''' || 169125 km² |- | align=center|6 || '''{{Z+X|ALG}}''' || 128843 km² |- | align=center|7 || '''{{Z+X|TUN}}''' || 102047 km² |- | align=center|8 || '''{{Z+X|FRA}}''' || 88389 km² |- | align=center|9 || '''{{Z+X|CYP}}''' || 80412 km² |- | align=center|10 || '''{{Z+X|TUR}}''' || 72195 km² |- | align=center|11|| '''{{Z+X|CRO}}''' || 59032 km² |- | align=center|12|| '''{{Z+X|MLT}}''' || 55542 km² |- | align=center|13 || '''{{Z+X|ISR}}''' || 25139 km² |- | align=center|14 || '''{{Z+X|LBN}}''' || 19265 km² |- | align=center|15 || '''{{Z+X|MAR}}''' || 18302 km² |- | align=center|16 || '''{{Z+X|SJC}}''' || 17676 km² |- | align=center|17 || '''{{Z+X|ALB}}''' || 13691 km² |- | align=center|18 || '''{{Z+X|SYR}}''' || 10189 km² |- | align=center|19 || '''{{Z+X|MNE}}''' || 7745 km² |- | align=center|20 || '''{{Z+X|PLE}}''' || 2591 km² |- | align=center|21 || '''{{Z+X|MON}}''' || 288 km² |- | align=center|22 || '''{{Z+X|SLO}}''' || 220 km² |- | align=center|23 || '''{{Z+X|BIH}}''' || 50 km² |- | align=center|24 || '''{{Z+X|UK}}''' || 6,8 km² |- style="background:#9acdff;" !Ukupno |'''Sredozemno more''' || 2500000 km² |} === Hidrografija === [[Datoteka:Mediterranean_Basin.png|mini|Približan opseg slijeva Sredozemnog mora (tamnozeleno). Slijev Nila prikazan je samo djelomično.]] [[Slijev]] Sredozemnog mora izrazito je raznolik i prostire se znatno šire od same sredozemne regije.<ref>{{Citiranje knjige|last=Lionello, P.|url=https://books.google.com/books?id=a2u4HMfAMXoC|title=The Climate of the Mediterranean Region: From the Past to the Future|publisher=[[Elsevier]]|year=2012|isbn=978-0-12-391477-4|page=lxii|quote=Geographically, the Mediterranean catchment is extremely large and heterogeneous, covering an area of approximately 5 millions km². It extends from the equator, where the springs of the White Nile River are located, to the source of the Rhone River at approximately 48°N. In longitude, it spans about 40°, from the middle of the Iberian peninsula, at 4°W, towards southern Turkey and the Middle East coasts facing the Mediterranean Sea (35°E).|access-date=1 May 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101145323/https://books.google.com/books?id=a2u4HMfAMXoC|archive-date=1 January 2024|url-status=live}}</ref> Njegova se površina procjenjuje na između 4 000 000 i 5 500 000 km²,[bilješka 3] ovisno o tome uključuju li se ili ne neaktivni dijelovi slijeva (pustinjska područja).<ref>{{Citiranje knjige|last=Poulos, Serafeim|url=https://www.researchgate.net/publication/226665381|title=Advances in the Research of Aquatic Environment|publisher=[[Springer Nature]]|year=2011|page=191|chapter=An insight to the fluvial characteristics of the Mediterranean and Black Sea watersheds|quote=The drainage basin of the Mediterranean Sea, accounting for some 4,184 10³ km² (including the R. Nile)}}</ref><ref name="Margat 2004 p4">{{Citiranje knjige|last=Margat, Jean F.|url=https://books.google.com/books?id=n5CGAAAAIAAJ|title=Mediterranean Basin Water Atlas|publisher=[[UNESCO]]|year=2004|isbn=978-2-9517181-5-9|page=4|quote=A basin of varied geometry: Area of the entire Mediterranean Basin, including the whole of the Nile Basin = 4,562,480 km²; Area of the 'conventional' Mediterranean Basin (i.e. counting only part of the Nile Basin in Egypt) = 1,836,480 km² [...] There are few rivers with an abundant flow. Only three rivers have a mean discharge of more than 1000 m³/s: the Nile (at Aswan), the Rhône and the Po.|access-date=1 May 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101145323/https://books.google.com/books?id=n5CGAAAAIAAJ|archive-date=1 January 2024|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=García-García, D.|year=2022|title=Hydrological cycle of the Mediterranean-Black Sea system|journal=[[Climate Dynamics]]|volume=59|issue=7–8|pages=1919–1938|bibcode=2022ClDy...59.1919G|doi=10.1007/s00382-022-06188-2|issn=0930-7575|quote=In the continents, the drainage basins discharging into the Mediterranean and Black seas are defined according to the global continental runoff pathways scheme (Oki and Sud 1998), and they cover 5.34 × 10⁶ and 2.43 × 10⁶ km², respectively|doi-access=free|hdl-access=free}}</ref> Najdulja rijeka koja se ulijeva u Sredozemno more jest [[Nil]], čiji se izvori nalaze u ekvatorskoj [[Afrika|Africi]]. Slijev Nila obuhvaća oko dvije trećine ukupnog slijeva Sredozemnog mora<ref name="Margat 2004 p4" /> i proteže se sve do gorja [[Rwenzori]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Gupta, Avijit|url=https://books.google.com/books?id=gXgyHLT_hwIC|title=Large Rivers: Geomorphology and Management|publisher=[[John Wiley & Sons]]|year=2008|isbn=978-0-470-72371-5|page=275|quote=The highest point in the Nile basin is Mount Stanley (5109 m) in the Ruwenzori Mountain range between Lake Edward and Lake Albert|access-date=1 May 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101145323/https://books.google.com/books?id=gXgyHLT_hwIC|archive-date=1 January 2024|url-status=live}}</ref> Među ostalim važnim afričkim rijekama jesu [[Muluja]] i [[Čelif]], obje na sjevernoj strani [[Atlas (gorje)|Atlaskog gorja]]. U [[Azija|Aziji]] se nalaze [[Ceyhan (rijeka)|Ceyhan]] i [[Seyhan (rijeka)|Seyhan]], obje na južnoj strani [[Taursko gorje|Taurskog gorja]].<ref name="UNEP">{{Citiranje weba|title=The Mediterranean Marine and Coastal Environment: Hydrological and climatic setting.|url=https://www.medqsr.org/mediterranean-marine-and-coastal-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20211024184710/https://www.medqsr.org/mediterranean-marine-and-coastal-environment|archive-date=24 October 2021|access-date=16 April 2022|publisher=Mediterranean Action Plan of the United Nations Environment Programme (UNEP/MAP)|quote=The Mediterranean is an area of transition between a temperate Europe with relatively abundant and consistent water resources, and the arid African and Arabian deserts that are very short of water.}}</ref> U [[Europa|Europi]] najveće slijevove imaju [[Rhône|Rona]]''',''' [[Ebro]]''',''' [[Pad|Po]] '''i''' [[Marica (rijeka)|Marica]].<ref name="UNECE">{{Citiranje knjige|url=https://unece.org/fileadmin/DAM/env/water/publications/pub76.htm|title=Our Waters: Joining Hands Across Borders: First Assessment of Transboundary Rivers, Lakes and Groundwaters|publisher=[[United Nations Economic Commission for Europe]]|year=2007|pages=154–181|chapter=Drainage basin of the Mediterranean Sea|access-date=15 April 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220415181121/https://unece.org/fileadmin/DAM/env/water/publications/pub76.htm|archive-date=15 April 2022|url-status=dead}}</ref> Slijev Rone najveći je među njima i proteže se na sjeveru sve do [[Jursko gorje|Jurskog gorja]], obuhvaćajući i područja sjeverno od [[Alpe|Alpa]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Maier, Andreas|url=https://books.google.com/books?id=4ZiKCgAAQBAJ|title=The Central European Magdalenian: Regional Diversity and Internal Variability|publisher=[[Springer Publishing]]|year=2015|isbn=978-94-017-7206-8|page=187|quote=The major geographic features characterizing the landscape are the Rhône-Saône valley, the Jura Mountains, the Molasse basin and the northwestern slopes of the Alps.|access-date=15 April 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101145419/https://books.google.com/books?id=4ZiKCgAAQBAJ|archive-date=1 January 2024|url-status=live}}</ref> Slijevovi Ebra, Poa i Marice nalaze se južno od [[Pireneji|Pireneja]], Alpa odnosno [[Balkan (planina)|Balkanskog gorja]], koji čine glavne planinske lance na granici [[Južna Europa|Južne Europe]]. Ukupna godišnja količina oborina znatno je veća u europskom dijelu sredozemnog slijeva, osobito u području Alpa (tzv. „vodotoranj Europe”) i drugih visokih planinskih lanaca. Zbog toga su prosječni protoci Rone i Poa slični protoku Nila, premda Nil ima znatno veći slijev.<ref name="UNEP2">{{Citiranje weba|title=The Mediterranean Marine and Coastal Environment: Hydrological and climatic setting.|url=https://www.medqsr.org/mediterranean-marine-and-coastal-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20211024184710/https://www.medqsr.org/mediterranean-marine-and-coastal-environment|archive-date=24 October 2021|access-date=16 April 2022|publisher=Mediterranean Action Plan of the United Nations Environment Programme (UNEP/MAP)|quote=The Mediterranean is an area of transition between a temperate Europe with relatively abundant and consistent water resources, and the arid African and Arabian deserts that are very short of water.}}</ref> To su jedine tri rijeke čiji prosječni protok premašuje 1000 m³/s.<ref name="Margat 2004 p42">{{Citiranje knjige|last=Margat, Jean F.|url=https://books.google.com/books?id=n5CGAAAAIAAJ|title=Mediterranean Basin Water Atlas|publisher=[[UNESCO]]|year=2004|isbn=978-2-9517181-5-9|page=4|quote=A basin of varied geometry: Area of the entire Mediterranean Basin, including the whole of the Nile Basin = 4,562,480 km²; Area of the 'conventional' Mediterranean Basin (i.e. counting only part of the Nile Basin in Egypt) = 1,836,480 km² [...] There are few rivers with an abundant flow. Only three rivers have a mean discharge of more than 1000 m³/s: the Nile (at Aswan), the Rhône and the Po.|access-date=1 May 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101145323/https://books.google.com/books?id=n5CGAAAAIAAJ|archive-date=1 January 2024|url-status=live}}</ref> Među većim prirodnim slatkovodnim tijelima ističu se [[Viktorijino jezero]] (slijev Nila), [[Ženevsko jezero]] (slijev Rone) i [[talijanska jezera]] (slijev Poa). Dok je slijev Sredozemnog mora u Europi omeđen drugim riječnim slijevovima, drugdje ga uglavnom omeđuju [[Endoreički bazen|zatvoreni (endoreički) slijevovi]] ili [[Pustinja|pustinje]]. Sljedeće države pripadaju slijevu Sredozemnog mora, iako nemaju obalu na Sredozemnom moru: * '''u''' Europi, putem različitih rijeka:<ref name="UNECE2">{{Citiranje knjige|url=https://unece.org/fileadmin/DAM/env/water/publications/pub76.htm|title=Our Waters: Joining Hands Across Borders: First Assessment of Transboundary Rivers, Lakes and Groundwaters|publisher=[[United Nations Economic Commission for Europe]]|year=2007|pages=154–181|chapter=Drainage basin of the Mediterranean Sea|access-date=15 April 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220415181121/https://unece.org/fileadmin/DAM/env/water/publications/pub76.htm|archive-date=15 April 2022|url-status=dead}}</ref> [[Andora]] (putem [[Ebro|Ebra]]), [[Bugarska]] (putem [[Struma|Strume]], [[Marica (rijeka)|Marice]] i [[Mesta|Meste]]), [[Kosovo]] (putem [[Drim|Drima]]), [[Sjeverna Makedonija]] (putem Drima i [[Vardar|Vardara]]), [[San Marino]] (putem [[Marecchia|Marecchie]]), [[Srbija]] (putem Strume) i [[Švicarska]] (putem [[Rhône|Rone]] i [[Adiža]]) * '''u Africi''', putem Nila:<ref>{{Citiranje weba|date=23 May 2018|title=The Nile River Basin Initiative|url=https://www.rti.org/impact/nile-river-basin-initiative|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220321232928/https://www.rti.org/impact/nile-river-basin-initiative|archive-date=21 March 2022|access-date=14 March 2022|publisher=[[RTI International]]|quote=The longest river in the world, the Nile spans 35 degrees of latitude, drains three million square kilometers of land (one-tenth of the total surface area of Africa), and runs through 11 countries whose combined population totals over 300 million people: Egypt, Ethiopia, Eritrea, Kenya, Rwanda, Burundi, Tanzania, Uganda, Sudan, South Sudan, and the Democratic Republic of the Congo. The Nile's primary water source, Lake Victoria, is the world's second-largest body of fresh water, and the Nile Delta in northern Egypt covers over 150 miles of the Mediterranean coastline.}}</ref> [[Demokratska Republika Kongo]], [[Burundi]], [[Eritreja]], [[Etiopija]], [[Kenija]], [[Ruanda]], [[Južni Sudan]], [[Sudan]], [[Tanzanija]] i [[Uganda]]. === Podpodjela === [[Datoteka:Bucht_&_Straße_von_Gibraltar.jpg|mini|Afrika (lijevo naobzoru) i Europa (desno) gledano s Gibraltara.]] [[Međunarodna hidrografska organizacija]] (IHO) dijeli Sredozemno more na nekoliko manjih vodenih tijela, od kojih svako ima svoju oznaku (od zapada prema istoku):<ref name="IHO2">{{Citiranje weba|year=1953|title=Limits of Oceans and Seas, 3rd edition|url=https://iho.int/uploads/user/pubs/standards/s-23/S-23_Ed3_1953_EN.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20111008191433/http://www.iho-ohi.net/iho_pubs/standard/S-23/S23_1953.pdf|archive-date=8 October 2011|access-date=28 December 2020|publisher=International Hydrographic Organization}}</ref> * [[Gibraltarska vrata]] * [[Alboransko more]], između Španjolske i [[Maroko|Maroka]] * [[Balearsko more]], između kopnene Španjolske i njezinih [[Baleari|Balearskih otoka]] * [[Ligursko more]] između [[Korzika|Korzike]] i [[Ligurija|Ligurije]] (Italija) * [[Tirensko more]] okruženo [[Sardinija|Sardinijom]], [[Korzika|Korzikom]], [[Apeninski poluotok|Talijanskim poluotokom]] i [[Sicilija|Sicilijom]] * [[Jonsko more]] između Italije, [[Albanija|Albanije]] i Grčke * [[Jadransko more]] između Italije, [[Slovenija|Slovenije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Albanija|Albanije]] * [[Egejsko more]] između Grčke i Turske === Najveći otoci === [[Datoteka:Tunisia_-_Sicily_-_South_Italy.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Tunisia_-_Sicily_-_South_Italy.jpg|mini|Dva najveća otoka u Sredozemnom moru: [[Sicilija]] i [[Sardinija]] (Italija)]] [[Datoteka:The_Tower_of_Porto_Giunco_Beach_(Spiaggia_Torre_Porto_Giunco)_with_a_view_to_the_beach_and_the_lake_Stagno_di_Notteri_in_Sardinia,_Italy_(48402759012).jpg|mini|Stražarnica iz 16. stoljeća na obali Sardinije-]] Sredozemno more obuhvaća oko 10 000 otoka i otočića, od kojih je oko 250 stalno naseljeno.<ref>{{Citiranje knjige|last=Moatti, Jean-Paul|url=https://books.google.com/books?id=e799DwAAQBAJ|title=The Mediterranean region under climate change: A scientific update|last2=Thiébault, Stéphane|publisher=[[Institut de recherche pour le développement]]|year=2018|isbn=978-2-7099-2220-3|page=363|quote=With about 10,000 islands and islets (approx. 250 inhabited by humans), the Mediterranean Sea can be considered as one of the largest archipelagos in the world.|access-date=15 April 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101145303/https://books.google.com/books?id=e799DwAAQBAJ|archive-date=1 January 2024|url-status=live}}</ref> U tablici niže navedeno je deset najvećih po broju stanovnika. {| class="wikitable sortable" |- style="background:#efefef;" ! rowspan="2" |Država ! rowspan="2" |Otok ! rowspan="2" |Površina (km²) ! rowspan="2" |Stanovništvo |- |Italija |[[Sicilija]] |25 460 |5 048 995 |- |Italija |[[Sardinija]] |23 821 |1 672 804 |- |Cipar |[[Cipar]] |9251 |1 088 503 |- |Španjolska |[[Mallorca]] |3640 |869 067 |- |Grčka |[[Kreta]] |8336 |623 666 |- |Francuska |[[Korzika]] |8680 |299 209 |- |Grčka |[[Eubeja]] |3655 |218 000 |- |Tunis |[[Djerba]] |514 |182 911 |- |Španjolska |[[Ibiza]] |572 |159 180 |- |Grčka |[[Rod (otok)|Rod]] |1400 |117 007 |- |Grčka |[[Krf]] |641 |101 600 |- |Španjolska |[[Menorca]] |696 |99 005 |- |Grčka |[[Lezbos]] |1632 |90 643 |- |Grčka |[[Hij]] |842 |51 936 |} == Klima == Velik dio obale [[Sredozemlje|Sredozemlja]] karakterizira vruću ljetna [[sredozemna klima]], koja se odlikuje blagim<ref name=":6">{{Citiranje weba|date=2025-06-04|title=Mediterranean climate {{!}} Definition, Region, Map, & Facts {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/science/Mediterranean-climate|access-date=2025-06-24|website=www.britannica.com|language=en}}</ref><ref name=":7">{{Citiranje časopisa|last=Urdiales-Flores|first=Diego|last2=Zittis|first2=George|last3=Hadjinicolaou|first3=Panos|last4=Cherchi|first4=Annalisa|last5=Alessandri|first5=Andrea|last6=Peleg|first6=Nadav|last7=Lelieveld|first7=Jos|date=2024|title=A Global Analysis of Historical and Future Changes in Mediterranean Climate-Type Regions|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/joc.8655|journal=International Journal of Climatology|language=en|volume=44|issue=15|pages=5607–5620|bibcode=2024IJCli..44.5607U|doi=10.1002/joc.8655|issn=1097-0088}}</ref> vlažnim zimama,<ref name=":7" /> te suhim i vrućim ljetima.<ref name=":6" /><ref name=":7" /> Oluje su vrlo rijetke i ne posebno jake, iznimno se mogu formirati [[Tropska oluja|cikloni]] slični onima iz tropskih područja, obično u rujnu i studenome.<ref>{{Citiranje weba|title=Medicane|url=https://resources.eumetrain.org/satmanu/CMs/Medicane/navmenu.php?page=2.0.0|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250822162134/https://resources.eumetrain.org/satmanu/CMs/Medicane/navmenu.php?page=2.0.0|archive-date=22 August 2025|access-date=2025-06-24|website=resources.eumetrain.org}}</ref>{{Široka slika|Koppen World Map (Mediterranean Sea area only).png|769px|Zemljovid s označenim klimatskim zonama prema Köppenovoj klasifikaciji klime u područjima koji okružuju Sredozemno more.}} == Morsko dno == Sredozemno more ima brojne podmorske [[Geologija|geološke]] strukture nastale [[Subdukcija|podvlačenjem]] [[Afrička ploča|Afričke ploče]] pod [[Euroazijska ploča|Euroazijsku ploču]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Tugend|first=J.|last2=Chamot-Rooke|first2=N.|last3=Arsenikos|first3=S.|last4=Blanpied|first4=C.|last5=Frizon de Lamotte|first5=D.|date=2019|title=Geology of the Ionian Basin and Margins: A Key to the East Mediterranean Geodynamics|url=https://agupubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1029/2018TC005472|journal=Tectonics|volume=38|issue=8|pages=2668–2702|bibcode=2019Tecto..38.2668T|doi=10.1029/2018TC005472|issn=1944-9194}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Gallais|first=Flora|last2=Gutscher|first2=Marc-Andre|last3=Klaeschen|first3=Dirk|last4=Graindorge|first4=David|date=2012|title=Two-stage growth of the Calabrian accretionary wedge in the Ionian Sea (Central Mediterranean): Constraints from depth-migrated multichannel seismic data|url=https://www.researchgate.net/figure/A-Seismotectonic-map-of-the-Central-Mediterranean-area-Topography-and-bathymetry-are_fig1_234072715|journal=Marine Geology|volume=326-328|issue=28–45|page=29, Figure 1|bibcode=2012MGeol.326...28G|doi=10.1016/j.margeo.2012.08.006}}</ref> More je prirodno podijeljeno na zapadni i istočni dio Malteškom strminom, koja se proteže od otoka [[Sicilija|Sicilije]] do afričke obale.<ref name=":0">{{Citiranje enciklopedije|date=3 January 2025|title=Mediterranean Sea - Geology, Climate, Biodiversity {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/place/Mediterranean-Sea/Physiographic-and-geologic-features|encyclopedia=Encyclopedia Britannica|edition=Online|access-date=5 January 2025}}</ref><ref name=":12">{{Citiranje knjige|last=Vanney|first=JR.|url=https://www.vliz.be/imisdocs/publications/261914.pdf|title=Geological Evolution of the Mediterranean Basin|last2=Gennesseaux|first2=M.|date=1985|publisher=Springer|editor-last=Stanley|editor-first=D. J.|location=New York, NY|pages=3–32|chapter=Mediterranean Seafloor Features: Overview and Assessment|editor-last2=Wezel|editor-first2=FC}}</ref><ref name=":2">{{Citiranje časopisa|last=Mascle|first=Jean|last2=Chaumillon|first2=Eric|date=1998|title=An overview of Mediterranean Ridge collisional accretionary complex as deduced from multichannel seismic data|url=https://www.researchgate.net/publication/225774193|journal=Geo-Marine Letters|volume=18|issue=2|pages=81–89|bibcode=1998GML....18...81M|doi=10.1007/s003670050056}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Gallais|first=Flora|last2=Gutscher|first2=Marc-Andre|last3=Klaeschen|first3=Dirk|last4=Graindorge|first4=David|date=2012|title=Two-stage growth of the Calabrian accretionary wedge in the Ionian Sea (Central Mediterranean): Constraints from depth-migrated multichannel seismic data|url=https://www.researchgate.net/figure/Morpho-structural-map-of-the-Calabrian-accretionary-wedge-and-its-adjacent-regions-Black_fig11_234072715|journal=Marine Geology|volume=326-328|issue=28–45|page=31, Figure 3|bibcode=2012MGeol.326...28G|doi=10.1016/j.margeo.2012.08.006}}</ref> '''Zapadni Sredozemni bazen''' može se podijeliti na tri glavna podmorska bazena:<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cavazza|first=William|last2=Longhitano|first2=Sergio|date=2022|title=Palaeostrait tectono-sedimentary facies during late Cenozoic microplate rifting and dispersal in the western Mediterranean|url=https://www.researchgate.net/figure/Schematic-structural-map-of-the-western-Mediterranean-region-showing-the-main-orogenic_fig1_359801917|journal=Geological Society Special Publications|volume=523|issue=1|page=2, Figure 1|doi=10.1144/SP523-2021-95|hdl-access=free}}</ref> * '''Alboranski bazen''' nalazi se između obala [[Maroko|Maroka]] i [[Španjolska|Španjolske]], istočno od [[Gibraltar|Gibraltara]] te zapadno od [[Sardinija|Sardinije]] i [[Korzika|Korzike]]. Gibraltar povezuje [[Atlantski ocean]] i Sredozemno more, a područje je jedno od svjetskih žarišta bioraznolikosti.<ref>{{Citiranje weba|title=Marine Protected Areas and key biodiversity areas of the Alboran Sea and adjacent areas|url=https://europe.oceana.org/reports/marine-protected-areas-and-key-biodiversity-areas-of-the-alboran-sea-and-adjacent-areas/|access-date=7 January 2025|website=Oceana Europe|language=en-US}}</ref> * '''Alžirski bazen''' proteže se od alžirske do francuske obale i doseže dubinu od oko 2800 metara.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bouyahiaoui|first=B.|last2=Sage|first2=F.|last3=Abtout|first3=A.|last4=Klingelhoefer|first4=F.|last5=Yelles-Chaouche|first5=K.|last6=Schnürle|first6=P.|last7=Marok|first7=A.|last8=Déverchère|first8=J.|last9=Arab|first9=M.|last10=Galve|first10=A.|last11=Collot|first11=J.Y.|date=1 June 2015|title=Crustal structure of the eastern Algerian continental margin and adjacent deep basin: implications for late Cenozoic geodynamic evolution of the western Mediterranean|url=https://academic.oup.com/gji/article/201/3/1912/771442|journal=Geophysical Journal International|volume=201|issue=3|pages=1912–1938|doi=10.1093/gji/ggv102|issn=0956-540X|doi-access=free}}</ref> Na tom području, osobito uz obale [[Alžir|Alžira]], [[Libija|Libije]] i [[Tunis|Tunisa]], provodila su se opsežna istraživanja [[Ugljikovodici|ugljikovodika]].<ref>{{Cite report}}</ref> [[Flegrejska polja]] u [[Sicilijansko more|Sicilijanskome moru]] skupina su [[Podmorski vulkan|podmorskih vulkana]] smještenih oko 40 km jugozapadno od Sicilije, u neposrednoj blizini razine mora. Tijekom velikih erupcija neki od njih privremeno izranjaju iznad razine mora. Među njima su [[Ferdinandeja]], poznata i kao Grahamov otok, te [[Empedoklo (otok)|Empedoklo]].<ref>{{Citiranje weba|title=Global Volcanism Program {{!}} Campi Flegrei del Mar di Sicilia|url=https://volcano.si.edu/volcano.cfm?vn=211070|access-date=9 January 2025|publisher=Smithsonian Institution {{!}} Global Volcanism Program}}</ref> * '''Tirenski bazen''', koji se naziva i [[Tirensko more|Tirenskim morem]], nalazi se između [[Italija|Italije]] te otoka Sardinije i Korzike.<ref name=":02">{{Citiranje enciklopedije|date=3 January 2025|title=Mediterranean Sea - Geology, Climate, Biodiversity {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/place/Mediterranean-Sea/Physiographic-and-geologic-features|encyclopedia=Encyclopedia Britannica|edition=Online|access-date=5 January 2025}}</ref><ref name=":12" /> U bazenu se nalazi [[Marsili]], veliki podmorski vulkan u Tirenskom moru, oko 175 km južno od [[Napulj|Napulja]], te podmorska gora [[Palinuro]], jedna od najvećih u Tirenskom moru, oko 30 km sjeveroistočno od [[Marseille|Marseilla]]. Marsili je jedan od najvećih vulkana u Europi, dug oko 70 km i širok oko 30 km, veći od [[Etna|Etne]], a dio je vulkanskog luka [[Liparski otoci|Liparskih otoka]].<ref>{{Citiranje weba|title=Global Volcanism Program {{!}} Marsili|url=https://volcano.si.edu/volcano.cfm?vn=211080|access-date=9 January 2025|publisher=Smithsonian Institution {{!}} Global Volcanism Program}}</ref> '''Istočni Sredozemni bazen''' također se može podijeliti na nekoliko podmorskih bazena: * '''Jonski bazen''' dubok je i uzak oceanski bazen koji se proteže južno od [[Italija|Italije]], [[Albanija|Albanije]] i [[Grčka|Grčke]]. U njemu se nalazi [[bezdan Kalipso]], najdublja točka Sredozemnog mora. Nalazi se u [[Helenski jarak|Helenskom jarku]], 62,6 km jugozapadno od [[Pilos|Pilosa]] u Grčkoj, a najveća joj je dubina približno 5109 m.<ref name=":03">{{Citiranje enciklopedije|date=3 January 2025|title=Mediterranean Sea - Geology, Climate, Biodiversity {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/place/Mediterranean-Sea/Physiographic-and-geologic-features|encyclopedia=Encyclopedia Britannica|edition=Online|access-date=5 January 2025}}</ref> * '''Levantski bazen''', južno od [[Anatolija|Anatolije]], od Jonskog bazena odvaja [[Sredozemni hrbat]]. Ovaj 1300 km dug podmorski hrbat, koji se proteže od [[Kalabrija|Kalabrije]] uz južnu obalu [[Kreta|Krete]] do jugozapadnog dijela [[Turska|Turske]], širok je 150–300 km i zakrivljenog je oblika. Poznat je po [[Blatni vulkani|blatnim vulkanima]] i kupolastim strukturama te je bio predmet istraživanja povezanih s [[Mesinska kriza saliniteta|mesinskom krizom saliniteta]].<ref name=":22">{{Citiranje časopisa|last=Mascle|first=Jean|last2=Chaumillon|first2=Eric|date=1998|title=An overview of Mediterranean Ridge collisional accretionary complex as deduced from multichannel seismic data|url=https://www.researchgate.net/publication/225774193|journal=Geo-Marine Letters|volume=18|issue=2|pages=81–89|bibcode=1998GML....18...81M|doi=10.1007/s003670050056}}</ref> U Levantskome bazenu, oko 100 km južno od zapadnog dijela Cipra, nalazi se [[Eratostenova podmorska gora]] građena od [[Karbonati|karbonatnih]] stijena. Otok [[Kreta]] odvaja Levantski bazen od [[Egejsko more|Egejskog mora]], dijela Sredozemnog mora koji se nalazi sjeverno od Krete. Na istoku ga omeđuje obala Turske, a na zapadu i sjeveru obala Grčke. U Egejskom moru nalazi se velik broj grčkih otoka i podmorskih gora.<ref name=":03" /><ref>{{Citiranje knjige|last=Sakellariou|first=Dimitris|url=https://www.researchgate.net/figure/Location-of-the-seamount-areas-in-the-South-Aegean-Sea-discussed-in-this-chapter_fig5_360554511|title=Deep-sea Atlas of the Eastern Mediterranean Sea - Current Knowledge|last2=Drakopoulou|first2=Paraskevi|last3=Rousakis|first3=Grigoris|last4=Livanos|first4=Isidoros|last5=Loukaidi|first5=Vassiliki|last6=Kyriakidou|first6=Chara|last7=Morfis|first7=Ioannis|last8=Panagiotopoulos|first8=Ioannis|last9=Tsampouraki-Kraounaki|first9=Konstantina|date=2022|publisher=IUCN|location=Gland, Switzerland|page=51, Figure 2.21|chapter=Geomorphological Features}}</ref> * '''Jadransko more''' smješteno je sjeverozapadno od glavnog dijela istočnog Sredozemlja. Na istoku ga omeđuju [[Slovenija]], [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]] i [[Albanija]], a na zapadu i sjeveru [[Italija]].<ref name=":03" /><ref name=":13">{{Citiranje knjige|last=Vanney|first=JR.|url=https://www.vliz.be/imisdocs/publications/261914.pdf|title=Geological Evolution of the Mediterranean Basin|last2=Gennesseaux|first2=M.|date=1985|publisher=Springer|editor-last=Stanley|editor-first=D. J.|location=New York, NY|pages=3–32|chapter=Mediterranean Seafloor Features: Overview and Assessment|editor-last2=Wezel|editor-first2=FC}}</ref> Sve do 1960-ih smatralo se da je Sredozemno more glavni preostali dio nekadašnjeg oko 200 milijuna godina starog [[Mezozoik|mezozojskog]] [[Ocean Tetis|Oceana Tetis]], koji je nekoć okruživao istočnu polutku. Međutim, od kraja 20. stoljeća istraživanja utemeljena na teoriji širenja morskog dna pokazala su da veći dio današnjeg dna Sredozemnog mora nije dio morskog dna nekadašnjeg Oceana Tetis.<ref name=":04">{{Citiranje enciklopedije|date=3 January 2025|title=Mediterranean Sea - Geology, Climate, Biodiversity {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/place/Mediterranean-Sea/Physiographic-and-geologic-features|encyclopedia=Encyclopedia Britannica|edition=Online|access-date=5 January 2025}}</ref> Neki znanstvenici smatraju da je Jonski bazen istočno od Malteške strmine ostatak Tetidinog oceana.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Micallef|first=Aaron|last2=Camerlenghi|first2=Angelo|last3=Georgiopoulou|first3=Aggeliki|last4=Garcia-Castellanos|first4=Daniel|last5=Gutscher|first5=Marc-André|last6=Lo Iacono|first6=Claudio|last7=AI Huvenne|first7=Veerle|last8=Mountjoy|first8=Joshu J.|last9=Paull|first9=Charles K.|last10=Le Bas|first10=Timothy|last11=Spatola|first11=Daniele|date=2019|title=Geomorphic evolution of the Malta Escarpment and implications for the Messinian evaporative drawdown in the eastern Mediterranean Sea|url=https://oceanrep.geomar.de/48710/7/Micallef%20et%20al.%20preprint.pdf|journal=Geomorphology|language=en|volume=327|issue=327|pages=264–283|doi=10.1016/j.geomorph.2018.11.012}}</ref> Tijekom posljednjih 44 milijuna godina kontinentalne ploče Afrike i Euroazije približavale su se i udaljavale, što je dovelo do nastanka današnjeg tektonski aktivnog bazena i okolnih planinskih lanaca. Prema tumačenju geoloških podataka, danas postoji nekoliko glavnih područja na kojima se Afrika i Euroazija sudaraju, uzrokujući podvlačenje [[Zemljina kora|Zemljine kore]], rast planina i [[vulkanizam]].<ref name=":04" /> Bušotine sedimentnih jezgri izvedene [[1970.]] i [[1975.]] dovele su do teorija prema kojima se prije približno 6 milijuna godina Sredozemno more nalazilo oko 3000 m ispod današnje razine mora te je uključivalo sušne pustinje prekrivene evaporitnim solima. Smatralo se da su visoki pragovi kod Gibraltara sprječavali ulazak atlantske vode sve do prije otprilike 5,5 milijuna godina, kada su popustili i omogućili poplavljivanje Sredozemlja. Međutim, novija seizmička istraživanja i istraživanja mikrofosila upućuju na to da morsko dno nikada nije bilo potpuno suho. Umjesto toga, prije približno 5 milijuna godina morsko se dno sastojalo od brojnih bazena različite topografije i veličine, dubokih od 200 do 1520 m. [[Morska sol|Sol]] se vjerojatno nakupljala na dnu izrazito zaslanjenih vodenih masa različitih dubina. Nesigurnost u pogledu vremena i načina nastanka soli na morskom dnu, kao i dokazi dobiveni naknadnim seizmičkim istraživanjima i uzorcima jezgre, predmet su intenzivne znanstvene rasprave.<ref name=":05">{{Citiranje enciklopedije|date=3 January 2025|title=Mediterranean Sea - Geology, Climate, Biodiversity {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/place/Mediterranean-Sea/Physiographic-and-geologic-features|encyclopedia=Encyclopedia Britannica|edition=Online|access-date=5 January 2025}}</ref> === Malteška strmina === Malteška strmina je 250 km duga podmorska [[Vapnenac|vapnenačka]] strmina koja se proteže južno od istočne obale [[Sicilija|Sicilije]] prema istočnoj obali [[Malta|Malteških otoka]] i dalje, a nastala je uglavnom kao posljedica [[Geotektonika|tektonskih aktivnosti]].<ref name=":06">{{Citiranje enciklopedije|date=3 January 2025|title=Mediterranean Sea - Geology, Climate, Biodiversity {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/place/Mediterranean-Sea/Physiographic-and-geologic-features|encyclopedia=Encyclopedia Britannica|edition=Online|access-date=5 January 2025}}</ref> Uz njezine litice nalazi se više od 500 podmorskih [[Klanac|kanjona]], koji na pojedinim mjestima dosežu visinu od 3,5 km. U kanjonima se nalaze bogate biološke zajednice, a oni ujedno služe kao kanali kojima se pod utjecajem podmorskih struja prenose onečišćujuće tvari i hranjive tvari. Ove su duboke doline posebne po tome što ih nisu izdubile površinske rijeke. Jedna od prirodnih opasnosti na području Malteške strmine su podmorska [[Klizište|klizišta]]. Malteško sveučilište, Britanski nacionalni oceanografski centar, Nacionalni institut za istraživanje vode i atmosfere Novog Zelanda, University College Dublin i talijanski Nacionalni institut za oceanografiju i primijenjenu geofiziku surađivali su na novijem istraživanju Malteške strmine koje je financirala [[Europska unija]].<ref name=":14">{{Citiranje knjige|last=Vanney|first=JR.|url=https://www.vliz.be/imisdocs/publications/261914.pdf|title=Geological Evolution of the Mediterranean Basin|last2=Gennesseaux|first2=M.|date=1985|publisher=Springer|editor-last=Stanley|editor-first=D. J.|location=New York, NY|pages=3–32|chapter=Mediterranean Seafloor Features: Overview and Assessment|editor-last2=Wezel|editor-first2=FC}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Malta|first=Times of|date=14 September 2014|title=Massive canyon found in Mediterranean sea cliff|url=https://timesofmalta.com/article/Massive-canyon-found-in-Mediterranean-sea-cliff.535575|access-date=7 January 2025|website=Times of Malta|language=en-gb}}</ref> == Oceanografija == [[Datoteka:MEDCURR.GIF|mini|Prevladavajuće površinske struje Sredozemnog mora za lipanj.]] [[Isparavanje]] u Sredozemnom moru znatno premašuje količinu [[oborina]] i dotok iz rijeka koje se slijevaju u more, što je od ključne važnosti za cirkulaciju vode unutar bazena.<ref>{{Citiranje knjige|last=Pinet|first=Paul R.|title=Invitation to Oceanography|publisher=West Publishing Co.|year=1996|isbn=978-0-314-06339-7|edition=3rd|location=St Paul, Minnesota|page=202}}</ref> Isparavanje je osobito izraženo u istočnom dijelu [[Sredozemlje|Sredozemlja]], zbog čega se razina mora smanjuje, a [[salinitet]] povećava prema istoku.{{Sfn|Pinet|1996|p=206}} Prosječni salinitet Sredozemnog mora iznosi oko 38 [[PSU]] na dubini od 5 m.<ref name="tempandsal">{{Citiranje časopisa|last=Emeis|first=Kay-Christian|last2=Struck|first2=Ulrich|last3=Schulz|first3=Hans-Martin|last4=Rosenberg|first4=Reinhild|last5=Bernasconi|first5=Stefano|last6=Erlenkeuser|first6=Helmut|last7=Sakamoto|first7=Tatsuhiko|last8=Martinez-Ruiz|first8=Francisca|display-authors=4|year=2000|title=Temperature and salinity variations of Mediterranean Sea surface waters over the last 16,000 years from records of planktonic stable oxygen isotopes and alkenone unsaturation ratios|journal=Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology|volume=158|issue=3–4|pages=259–280|bibcode=2000PPP...158..259E|citeseerx=10.1.1.378.4964|doi=10.1016/s0031-0182(00)00053-5}}</ref> [[Temperatura]] vode u najdubljim dijelovima Sredozemnog mora iznosi oko 13,2 °C.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ellenberg|first=L.|date=30 September 1981|title=Die Meerenge von Gibraltar : Küstenmorphologie zwischen Mittelmeer und Atlantik|journal=Geographica Helvetica|volume=36|issue=3|pages=109–120|doi=10.5194/gh-36-109-1981|issn=2194-8798|doi-access=free}}</ref> Neto dotok vode iz [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] iznosi približno 70 000 m³/s, odnosno oko 2,2 × 10¹² [[Kubični metar|m³]] godišnje. Bez dotoka atlantske vode razina Sredozemnog mora snižavala bi se za približno 1 m godišnje.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hofrichter|first=R.|url=https://books.google.com/books?id=u1vrDwAAQBAJ&pg=PA530|title=Das Mittelmeer: Geschichte und Zukunft eines ökologisch sensiblen Raums|publisher=Springer Berlin Heidelberg|year=2020|isbn=978-3-662-58929-8|page=530|language=de|access-date=1 May 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501210608/https://books.google.com/books?id=u1vrDwAAQBAJ&pg=PA530|archive-date=1 May 2024|url-status=live}}</ref> U [[Oceanografija|oceanografiji]] se Sredozemno more ponekad naziva i ''Euroafričkim Sredozemnim morem'', ''Europskim Sredozemnim morem'' ili ''Afričkim Sredozemnim morem'', kako bi ga se razlikovalo od drugih sredozemnih mora u svijetu poput [[Baltičko more|Baltičkog mora]] ili sjeveroistočnog dijela Atlantskog oceana. === Strujanje vode === Cirkulacija vode u Sredozemlju posljedica je ponajprije ulaska površinskih voda iz Atlantskog oceana kroz [[Gibraltarska vrata]], kao i dotoka vode nižeg saliniteta iz [[Crno more|Crnog mora]] kroz [[Bospor]]. Hladna i razmjerno slabo slana atlantska voda kreće se prema istoku uz obale [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]]. Dio površinske vode ne prolazi kroz [[Sicilijanski prolaz|Sicilska vrata]], već skreće prema [[Korzika|Korzici]] prije nego što napusti Sredozemlje ponovo se vračajući u Atlantski ocean. Površinske vode koje ulaze u istočni sredozemni bazen kreću se uz obale [[Libija|Libije]] i [[Izrael|Izraela]]. Nakon što dosegnu [[Levantsko more]], voda se u odnosu na početno stanje u Atlantskom oceanu zagrijava i povećava joj se [[salinitet]]. Zbog toga postaje gušća i tone, pri čemu nastaju [[Levantske međuvode]] (LIW, od engl. ''Levantine Intermediate Waters''). Većina vode koja se u Sredozemlju nalazi na dubinama između 50 i 600 m potječe od tih međuvoda.<ref>{{Citiranje knjige|last=Millot|first=Claude|url=https://hal.science/hal-01191856|title=The Mediterranean Sea|last2=Taupier-Letage|first2=Isabelle|year=2005|isbn=978-3-540-25018-0|series=Handbook of Environmental Chemistry|volume=5K|pages=29–66|chapter=Circulation in the Mediterranean Sea|doi=10.1007/b107143|access-date=5 July 2019|chapter-url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-01191856/file/Millot_Taupier-Letage_Circulation_Med_Handbook_2005_HAL%20%281%29.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20191216184420/https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-01191856/file/Millot_Taupier-Letage_Circulation_Med_Handbook_2005_HAL%20%281%29.pdf|archive-date=16 December 2019|url-status=live}}</ref> Levantske međuvode nastaju uz obale [[Turska|Turske]] i kreću se prema zapadu uz obale [[Grčka|Grčke]] i [[Južna Italija|južne Italije]]. One su jedine vode koje kroz Sicilska vrata prolaze prema zapadu. Nakon prolaska kroz Sicilska vrata kreću se uz obale [[Italija|Italije]], [[Francuska|Francuske]] i [[Španjolska|Španjolske]] prije nego što kroz duboke slojeve Gibraltarskih vrata napuste Sredozemlje. Duboke vode Sredozemnog mora nastaju u trima glavnim područjima: u [[Jadransko more|Jadranskome moru]] iz kojega potječe najveći dio dubokih voda istočnog Sredozemlja, u [[Egejsko more|Egejskome moru]] te u [[Lionski zaljev|Lionskome zaljevu]]. Nastanak dubokih voda potiče snažna zimska [[konvekcija]] uzrokovana intenzivnim hladnim vjetrovima poput [[Bura|bure]] i [[Mistral|mistrala]]. Pri nastanku novih dubokih voda starije se vode miješaju s međuvodama iznad njih te naposljetku napuštaju Sredozemlje. Vrijeme zadržavanja vode u Sredozemlju iznosi približno 100 godina, zbog čega je Sredozemno more osobito osjetljivo na [[klimatske promjene]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Millot|first=C.|year=1989|title=La Circulation Générale En Méditerranée Occidentale : Aperçu De Nos Connaissances Et Projets D'études|trans-title=General Circulation in the Western Mediterranean: Overview of Our Knowledge and Study Projects|journal=[[Annales de Géographie]]|language=fr|volume=98|issue=549|pages=497–515|doi=10.3406/geo.1989.20925|jstor=23452851}}</ref> === Ostale pojave koje utječu na cirkulaciju vode === Budući da je Sredozemlje poluzatvoren morski bazen, u njemu se povremeno pojavljuju pojave koje mogu kratkotrajno utjecati na cirkulaciju vode. Sredinom [[1990-ih]] [[Egejsko more]] postalo je glavno područje nastanka dubokih voda u istočnome Sredozemlju nakon osobito hladnih zimskih uvjeta. Ta privremena promjena područja nastanka dubokih voda u istočnome Sredozemlju nazvana je Istočnosredozemnom tranzicijom (EMT, od engl. ''Eastern Mediterranean Transient'') te je imala velike posljedice na cirkulaciju vode u Sredozemnom moru.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Gasparini|first=G.P.|last2=Ortona|first2=A.|last3=Budillon|first3=G.|last4=Astraldi|first4=M.|last5=Sansone|first5=E.|date=June 2005|title=The effect of the Eastern Mediterranean Transient on the hydrographic characteristics in the Strait of Sicily and in the Tyrrhenian Sea|journal=Deep Sea Research Part I: Oceanographic Research Papers|volume=52|issue=6|pages=915–935|bibcode=2005DSRI...52..915G|doi=10.1016/j.dsr.2005.01.001}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Lascaratos|first=Alex|last2=Roether|first2=Wolfgang|last3=Nittis|first3=Kostas|last4=Klein|first4=Birgit|date=August 1999|title=Recent changes in deep water formation and spreading in the eastern Mediterranean Sea: a review|journal=Progress in Oceanography|volume=44|issue=1–3|pages=5–36|bibcode=1999PrOce..44....5L|doi=10.1016/S0079-6611(99)00019-1}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Theocharis|first=Alexander|last2=Nittis|first2=Kostas|last3=Kontoyiannis|first3=Harilaos|last4=Papageorgiou|first4=Emanuel|last5=Balopoulos|first5=Efstathios|date=1 June 1999|title=Climatic changes in the Aegean Sea influence the eastern Mediterranean thermohaline circulation (1986–1997)|journal=Geophysical Research Letters|volume=26|issue=11|pages=1617–1620|bibcode=1999GeoRL..26.1617T|doi=10.1029/1999GL900320|doi-access=free}}</ref> Drugi primjer prolazne pojave koja utječe na cirkulaciju Sredozemlja jest periodična promjena smjera cirkulacije Sjevernojonskog vrtloga, [[Anticiklona|anticiklonskog]] morskog vrtloga koji se pojavljuje u sjevernom dijelu [[Jonsko more|Jonskog mora]] uz grčku obalu. Prijelaz iz anticiklonske u [[Ciklona|ciklonsku]] cirkulaciju ovog vrtloga mijenja podrijetlo voda koje ga napajaju. Kada je cirkulacija anticiklonska, što je najčešći slučaj, vode vrtloga potječu iz [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Kada je cirkulacija ciklonska, vode potječu iz [[Levantsko more|Levantskog mora]].<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=Civitarese|first=G.|last2=Gačić|first2=M.|last3=Lipizer|first3=M.|last4=Eusebi Borzelli|first4=G. L.|date=15 December 2010|title=On the impact of the Bimodal Oscillating System (BiOS) on the biogeochemistry and biology of the Adriatic and Ionian Seas (Eastern Mediterranean)|journal=Biogeosciences|publisher=Copernicus GmbH|volume=7|issue=12|pages=3987–3997|bibcode=2010BGeo....7.3987C|doi=10.5194/bg-7-3987-2010|issn=1726-4189|doi-access=free}}</ref> Te vode imaju različita fizikalna i kemijska svojstva. Periodična promjena smjera cirkulacije Sjevernojonskog vrtloga, poznata kao bimodalni oscilirajući sustav (BiOS, od engl. ''Bimodal Oscillating System''), utječe na cirkulaciju vode i biogeokemijske procese u Sredozemlju, osobito u području Jadranskog i Levantskog mora.<ref name=":1" /> === Klimatske promjene === Zbog relativno kratkog vremena zadržavanja vode Sredozemno more smatra se jednim od područja osobito osjetljivih na [[klimatske promjene]].<ref name="Giorgi, F. 2006">{{Citiranje časopisa|last=Giorgi|first=F.|date=2006|title=Climate change hot-spots|journal=Geophysical Research Letters|volume=33|issue=8|article-number=2006GL025734|bibcode=2006GeoRL..33.8707G|doi=10.1029/2006GL025734|issn=0094-8276}}</ref> Od [[1950-ih]] zabilježen je izražen porast temperature u cijelom vodenom stupcu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bethoux|first=J. P.|last2=Gentili|first2=B.|last3=Raunet|first3=J.|last4=Tailliez|first4=D.|year=1990|title=Warming trend in the western Mediterranean deep water|journal=Nature|publisher=Springer Science and Business Media LLC|volume=347|issue=6294|pages=660–662|bibcode=1990Natur.347..660B|doi=10.1038/347660a0|issn=0028-0836}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|date=2008|title=Climate warming and related changes in Mediterranean marine biota - an overview|url=https://www.researchgate.net/publication/233883451|journal=CIESM Monographs|volume=35|pages=5–21}}</ref> Prema klimatskim projekcijama, smanjenje količine [[oborina]] na području Sredozemlja dovest će do povećanog [[Isparavanje|isparavanja]], što će u konačnici povećati [[salinitet]] mora.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Adloff|first=Fanny|last2=Somot|first2=Samuel|last3=Sevault|first3=Florence|last4=Jordà|first4=Gabriel|last5=Aznar|first5=Roland|last6=Déqué|first6=Michel|last7=Herrmann|first7=Marine|last8=Marcos|first8=Marta|last9=Dubois|first9=Clotilde|last10=Padorno|first10=Elena|last11=Alvarez-Fanjul|first11=Enrique|display-authors=4|date=2015|title=Mediterranean Sea response to climate change in an ensemble of twenty first century scenarios|journal=Climate Dynamics|volume=45|issue=9–10|pages=2775–2802|bibcode=2015ClDy...45.2775A|doi=10.1007/s00382-015-2507-3|issn=0930-7575|hdl-access=free}}</ref> Zbog istodobnog porasta temperature i saliniteta očekuje se da će do kraja 21. stoljeća Sredozemno more biti izraženije stratificirano, što će imati značajne posljedice na cirkulaciju vode i biogeokemijske procese. Stratifikacija i zagrijavanje već su pridonijeli tome da istočni dio Sredozemlja postane neto izvor [[Ugljikov(IV) oksid|CO₂]] u atmosferu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Sisma-Ventura|first=Guy|last2=Bialik|first2=Or M.|last3=Yam|first3=Ruth|last4=Herut|first4=Barak|last5=Silverman|first5=Jacob|date=November 2017|title=p CO 2 variability in the surface waters of the ultra-oligotrophic Levantine Sea: Exploring the air–sea CO 2 fluxes in a fast warming region|journal=Marine Chemistry|volume=196|pages=13–23|bibcode=2017MarCh.196...13S|doi=10.1016/j.marchem.2017.06.006}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Wimart-Rousseau|first=Cathy|last2=Wagener|first2=Thibaut|last3=Álvarez|first3=Marta|last4=Moutin|first4=Thierry|last5=Fourrier|first5=Marine|last6=Coppola|first6=Laurent|last7=Niclas-Chirurgien|first7=Laure|last8=Raimbault|first8=Patrick|last9=D'Ortenzio|first9=Fabrizio|last10=Durrieu de Madron|first10=Xavier|last11=Taillandier|first11=Vincent|display-authors=4|date=2021|title=Seasonal and Interannual Variability of the {{CO2}} System in the Eastern Mediterranean Sea: A Case Study in the North Western Levantine Basin|journal=Frontiers in Marine Science|volume=8|article-number=649246|bibcode=2021FrMaS...849246W|doi=10.3389/fmars.2021.649246|issn=2296-7745|doi-access=free}}</ref> Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem vjerojatno imaju sve veću ulogu u pojavi morskih [[Toplinski val|toplinskih valova]], koji su posljednjih godina postali važno područje znanstvenih istraživanja. U Sredozemlju brojna područja zapadnog i istočnog dijela bazena danas bilježe temperaturne maksimume, kao i češće, intenzivnije i dugotrajnije epizode zagrijavanja nego što je zabilježeno u dosadašnjim mjerenjima. Ove pojave, koje su uglavnom posljedica kombinacije oceanskih i atmosferskih čimbenika, često nastaju pod utjecajem područja [[Atmosferski tlak|visokog tlaka]] koja smanjuju [[Naoblaka|naoblaku]] i povećavaju apsorpciju [[Sunčevo zračenje|Sunčeva zračenja]] na morskoj površini. Njihovi učinci na morske [[Ekosustav|ekosustave]] mogu biti vrlo izraženi te uključuju masovno ugibanje bentoskih zajednica, [[izbjeljivanje koralja]], promjene u ulovu ribe i promjene u rasprostranjenosti pojedinih vrsta.<ref>Marine heatwaves in the Mediterranean Sea and beyond - an overview.</ref> Ekstremno zagrijavanje može dovesti do gubitka [[Bioraznolikost|biološke raznolikosti]]<ref>{{Citiranje časopisa|last=Verdura|first=Jana|last2=Linares|first2=Cristina|last3=Ballesteros|first3=Enric|last4=Coma|first4=Rafel|last5=Uriz|first5=María J.|last6=Bensoussan|first6=Nathaniel|last7=Cebrian|first7=Emma|display-authors=4|date=December 2019|title=Biodiversity loss in a Mediterranean ecosystem due to an extreme warming event unveils the role of an engineering gorgonian species|journal=Scientific Reports|volume=9|issue=1|page=5911|bibcode=2019NatSR...9.5911V|doi=10.1038/s41598-019-41929-0|pmc=6459914|pmid=30976028|doi-access=free}}</ref> i predstavljati ozbiljnu prijetnju pojedinim [[Stanište|staništima]],<ref>{{Citiranje časopisa|last=Jordà|first=Gabriel|last2=Marbà|first2=Núria|last3=Duarte|first3=Carlos M.|date=November 2012|title=Mediterranean seagrass vulnerable to regional climate warming|journal=Nature Climate Change|volume=2|issue=11|pages=821–824|bibcode=2012NatCC...2..821J|doi=10.1038/nclimate1533}}</ref> dok istodobno stvara povoljnije uvjete za širenje [[Invazivna vrsta|invazivnih tropskih vrsta]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Grossowicz|first=Michal|last2=Bialik|first2=Or M.|last3=Shemesh|first3=Eli|last4=Tchernov|first4=Dan|last5=Vonhof|first5=Hubert B.|last6=Sisma-Ventura|first6=Guy|display-authors=4|date=24 June 2020|title=Ocean warming is the key filter for successful colonization of the migrant octocoral Melithaea erythraea (Ehrenberg, 1834) in the Eastern Mediterranean Sea|journal=PeerJ|volume=8|article-number=e9355|doi=10.7717/peerj.9355|pmc=7320722|pmid=32612887|doi-access=free}}</ref> == Biogeokemija == [[Datoteka:Cycling_of_marine_phytoplankton.png|alt=A detailed description of the cycling of marine phytoplankton in the ocean's photic zone. Phytoplankton's role in photosynthesis, oxygen production, and marine food webs highlighted.|mini|Ciklus morskog fitoplanktona]] Unatoč velikoj [[Bioraznolikost|bioraznolikosti]], koncentracije [[Klorofil|klorofila]] i hranjivih tvari u Sredozemnome moru vrlo su niske zbog čega ono pripada među najizraženije [[Oligotrof|oligotrofne]] morske regije na svijetu. Sredozemno more često se opisuje kao područje '''LNLC''' ([[Engleski jezik|eng.]] ''Low-Nutrient, Low-Chlorophyll''; područje s niskom koncentracijom hranjivih tvari i klorofila). Sredozemno more odgovara ekvivalentu [[Pustinja|pustinje]] na kopnu u smislu da je sadržaj hranjivih tvari nizak, što otežava razvoj biljaka i životinja. U Sredozemnom moru postoje izraženi gradijenti koncentracija hranjivih tvari, koncentracija klorofila i primarne proizvodnje. Koncentracije hranjivih tvari u zapadnom dijelu bazena približno su dvostruko veće nego u istočnom bazenu. U blizini [[Gibraltarska vrata|Gibraltarskih vrata]], dnevna [[primarna produktivnost]] iznosi približno 0,25 g C (grama ugljika) m⁻² dan⁻¹, dok je u istočnom bazenu prosječna dnevna proizvodnja 0,16 g C m⁻² dan⁻¹.<ref name="Uitz Stramski Gentili DOrtenzio 2012 p.">{{Citiranje časopisa|last=Uitz|first=Julia|last2=Stramski|first2=Dariusz|last3=Gentili|first3=Bernard|last4=D'Ortenzio|first4=Fabrizio|last5=Claustre|first5=Hervé|date=2012|title=Estimates of phytoplankton class-specific and total primary production in the Mediterranean Sea from satellite ocean color observations|journal=Global Biogeochemical Cycles|volume=26|issue=2|article-number=2011GB004055|bibcode=2012GBioC..26.2024U|doi=10.1029/2011GB004055|issn=0886-6236}}</ref> Zbog toga se istočni dio Sredozemnog mora naziva „ultraoligotrofnim“. Produktivna područja Sredozemnog mora malobrojna su i prostorno ograničena. Visoka produktivnost, odnosno više od 0,5 grama [[Klorofil a|klorofila ''a'']] po kubičnom metru, javlja se u obalnim područjima, u blizini riječnih [[Ušće|ušća]] koja predstavljaju glavne izvore otopljenih hranjivih tvari. [[Lionski zaljev]] ima relativno visoku produktivnost jer je riječ o području snažnog vertikalnog miješanja vode, pri čemu se hranjive tvari iz dubine donose u površinske slojeve i postaju dostupne [[Fitoplankton|fitoplanktonu]], koji ih koristi za proizvodnju klorofila ''a''.<ref name="Bosc, E. 2004">{{Citiranje časopisa|last=Bosc|first=E.|last2=Bricaud|first2=A.|last3=Antoine|first3=D.|date=2004|title=Seasonal and interannual variability in algal biomass and primary production in the Mediterranean Sea, as derived from 4 years of SeaWiFS observations|journal=Global Biogeochemical Cycles|volume=18|issue=1|article-number=2003GB002034|bibcode=2004GBioC..18.1005B|doi=10.1029/2003GB002034|issn=0886-6236}}</ref> Primarna proizvodnja u Sredozemnom moru također je obilježena izraženom sezonskom varijabilnošću. Zimi snažni vjetrovi i oborine nad bazenom uzrokuju vertikalno miješanje, pri čemu se hranjive tvari iz dubokih voda prenose prema površini, gdje ih fitoplankton može pretvoriti u [[Biomasa|biomasu]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lebeaupin Brossier|first=Cindy|last2=Béranger|first2=Karine|last3=Deltel|first3=Charles|last4=Drobinski|first4=Philippe|year=2011|title=The Mediterranean response to different space–time resolution atmospheric forcings using perpetual mode sensitivity simulations|journal=Ocean Modelling|publisher=Elsevier BV|volume=36|issue=1–2|pages=1–25|bibcode=2011OcMod..36....1L|doi=10.1016/j.ocemod.2010.10.008|issn=1463-5003}}</ref> Međutim, zimi svjetlost može predstavljati ograničavajući čimbenik primarne proizvodnje. Tijekom ožujka i travnja proljeće pruža optimalnu ravnotežu između intenziteta svjetlosti i koncentracije hranjivih tvari u površinskim slojevima, što omogućuje pojavu proljetnog [[Cvjetanje mora|cvjetanja fitoplanktona]]. Ljeti visoke atmosferske temperature dovode do zagrijavanja površinskih voda. Nastala razlika u gustoći gotovo izolira površinske vode od ostatka vodenog stupca, a izmjena hranjivih tvari je ograničena. Zbog toga je primarna proizvodnja između lipnja i listopada vrlo niska.<ref>{{Citiranje časopisa|last=D'Ortenzio|first=F.|last2=Ribera d'Alcalà|first2=M.|date=5 February 2009|title=On the trophic regimes of the Mediterranean Sea: a satellite analysis|journal=Biogeosciences|publisher=Copernicus GmbH|volume=6|issue=2|pages=139–148|bibcode=2009BGeo....6..139D|doi=10.5194/bg-6-139-2009|issn=1726-4189|doi-access=free}}</ref><ref name="Bosc, E. 20042">{{Citiranje časopisa|last=Bosc|first=E.|last2=Bricaud|first2=A.|last3=Antoine|first3=D.|date=2004|title=Seasonal and interannual variability in algal biomass and primary production in the Mediterranean Sea, as derived from 4 years of SeaWiFS observations|journal=Global Biogeochemical Cycles|volume=18|issue=1|article-number=2003GB002034|bibcode=2004GBioC..18.1005B|doi=10.1029/2003GB002034|issn=0886-6236}}</ref> Oceanografske ekspedicije otkrile su karakterističnu značajku biogeokemije Sredozemnog mora: najveći dio proizvodnje klorofila ne odvija se na površini već u podpovršinskim vodama na dubinama između 80 i 200 metara.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Moutin|first=T.|last2=Van Wambeke|first2=F.|last3=Prieur|first3=L.|date=8 October 2012|title=Introduction to the Biogeochemistry from the Oligotrophic to the Ultraoligotrophic Mediterranean (BOUM) experiment|journal=Biogeosciences|publisher=Copernicus GmbH|volume=9|issue=10|pages=3817–3825|bibcode=2012BGeo....9.3817M|doi=10.5194/bg-9-3817-2012|issn=1726-4189|doi-access=free}}</ref> Druga važna značajka Sredozemnog mora visok je omjer [[Dušik|dušika]] i [[Fosfor|fosfora]] (N:P). Američki oceanograf [[Alfred C. Redfield]] je dokazao da prosječni omjer dušika naspram posfora (N:P) u većini svjetskih oceana iznosi oko 16. Međutim, u Sredozemnom moru prosječni omjer N:P iznosi između 24 i 29, što ukazuje na široko rasprostranjenu ograničenost fosforom.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Berland|first=Br|last2=Bonin|first2=Dj|last3=Maestrini|first3=Sy|date=1 January 1980|title=Azote ou phosphore ? Considérations sur le paradoxe nutritionnel de la mer méditerranée|url=https://archimer.ifremer.fr/doc/00121/23257/|url-status=live|journal=Oceanologica Acta|language=fr|publisher=Gauthier-Villars|volume=3|issue=1|pages=135–141|issn=0399-1784|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501212014/https://archimer.ifremer.fr/doc/00121/23257/|archive-date=1 May 2024|access-date=1 May 2024}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Bethoux|first=J.P.|last2=Morin|first2=P.|last3=Madec|first3=C.|last4=Gentili|first4=B.|year=1992|title=Phosphorus and nitrogen behaviour in the Mediterranean Sea|journal=Deep Sea Research Part A. Oceanographic Research Papers|publisher=Elsevier BV|volume=39|issue=9|pages=1641–1654|bibcode=1992DSRA...39.1641B|doi=10.1016/0198-0149(92)90053-v|issn=0198-0149}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Kress|first=Nurit|last2=Herut|first2=Barak|year=2001|title=Spatial and seasonal evolution of dissolved oxygen and nutrients in the Southern Levantine Basin (Eastern Mediterranean Sea): chemical characterization of the water masses and inferences on the N:P ratios|journal=Deep Sea Research Part I: Oceanographic Research Papers|publisher=Elsevier BV|volume=48|issue=11|pages=2347–2372|bibcode=2001DSRI...48.2347K|doi=10.1016/s0967-0637(01)00022-x|issn=0967-0637}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Krom|first=M.D.|last2=Thingstad|first2=T.F.|last3=Brenner|first3=S.|last4=Carbo|first4=P.|last5=Drakopoulos|first5=P.|last6=Fileman|first6=T.W.|last7=Flaten|first7=G.A.F.|last8=Groom|first8=S.|last9=Herut|first9=B.|last10=Kitidis|first10=V.|last11=Kress|first11=N.|display-authors=4|year=2005|title=Summary and overview of the CYCLOPS P addition Lagrangian experiment in the Eastern Mediterranean|journal=Deep Sea Research Part II: Topical Studies in Oceanography|publisher=Elsevier BV|volume=52|issue=22–23|pages=3090–3108|bibcode=2005DSRII..52.3090K|doi=10.1016/j.dsr2.2005.08.018|issn=0967-0645}}.</ref> Zbog niske produktivnosti, planktonske zajednice u Sredozemnom moru pretežno čine sitni organizmi poput [[Pikofitoplankton|pikofitoplanktona]] i [[Bakterije|bakterija]].<ref>{{cite journal|last1=Sammartino|first1=M.|last2=Di Cicco|first2=A.|last3=Marullo|first3=S.|last4=Santoleri|first4=R.|date=25 September 2015|title=Spatio-temporal variability of micro-, nano- and pico-phytoplankton in the Mediterranean Sea from satellite ocean colour data of SeaWiFS|journal=Ocean Science|publisher=Copernicus GmbH|volume=11|issue=5|pages=759–778|bibcode=2015OcSci..11..759S|doi=10.5194/os-11-759-2015|issn=1812-0792|doi-access=free}}</ref><ref name="Uitz Stramski Gentili DOrtenzio 2012 p.2">{{cite journal|last1=Uitz|first1=Julia|last2=Stramski|first2=Dariusz|last3=Gentili|first3=Bernard|last4=D'Ortenzio|first4=Fabrizio|last5=Claustre|first5=Hervé|date=2012|title=Estimates of phytoplankton class-specific and total primary production in the Mediterranean Sea from satellite ocean color observations|journal=Global Biogeochemical Cycles|volume=26|issue=2|article-number=2011GB004055|bibcode=2012GBioC..26.2024U|doi=10.1029/2011GB004055|issn=0886-6236}}</ref> == Geologija == [[Datoteka:Vrulja_kod_Omiša.jpg|mini|Podmorski krški izvor [[vrulja]] u blizini [[Omiš|Omiša]] vidljiv na inače mirnoj morskoj površini.]] Geološka povijest Sredozemnog mora složena je. Morski bazen,koji leži na oceanskoj kori nekoć se smatrao tektonskim ostatkom drevnog [[Tetis (ocean)|oceana Tetis]]. Danas je poznato da je riječ o strukturno mlađem bazenu nazvanom [[Neotetis]] koji je prvotno nastao konvergencijom [[Afrička ploča|Afričke ploče]] i [[Euroazijska ploča|Euroazijske ploče]] tijekom kasnog [[Trijas|trijasa]] i rane [[Jura (geološki period)|jure]]. Budući da je Sredozemno more gotovo zatvoren morski prostor u klimatskom području koje je uglavnom suho, podložno je intenzivnom [[Isparavanje|isparavanju]] i taloženju [[Evaporit|evaporita]]. [[Mesinska kriza saliniteta]] započela je prije otprilike šest milijuna godina kada je Sredozemno more ostalo bez morske veze s [[Atlantski ocean|Atlantskim oceanom]], nakon čega je u biti presušilo. Na dnu bazena nakupile su se naslage [[Morska sol|morske soli]] ukupnog volumena većeg od milijun kubičnih kilometara, a na nekim mjestima debele su više od tri kilometra.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ryan|first=William B. F.|year=2009|title=Decoding the Mediterranean salinity crisis|journal=Sedimentology|volume=56|issue=1|pages=95–136|bibcode=2009Sedim..56...95R|doi=10.1111/j.1365-3091.2008.01031.x}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=William Ryan|date=2008|title=Modeling the magnitude and timing of evaporative drawdown during the Messinian salinity crisis|url=http://eesc.ldeo.columbia.edu/courses/w4937/Readings/Ryan_Messinian_Stratigraphy_2008.pdf|url-status=dead|journal=Stratigraphy|volume=5|issue=3–4|page=229|bibcode=2008Strat...5..227R|doi=10.29041/strat.05.3.02|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304093103/http://eesc.ldeo.columbia.edu/courses/w4937/Readings/Ryan_Messinian_Stratigraphy_2008.pdf|archive-date=4 March 2016|access-date=5 November 2014}}</ref> Znanstvenici procjenjuju da je more posljednji put ispunjeno prije otprilike 5,3 milijuna godina tijekom [[Zancleanski potop|Zancleanskog potopa]] u vremenskom razdoblju manjem od dvije godine. Voda je prodrla iz Atlantskog oceana kroz novoprobijeni morski prolaz, danas poznat kao Gibraltarska vrata, procijenjenom brzinom približno tri reda veličine, odnosno tisuću puta većom od današnjeg protoka rijeke [[Amazona|Amazone]].<ref name="GCetal2009">{{Citiranje časopisa|last=Garcia-Castellanos|first=D.|last2=Estrada|first2=F.|last3=Jiménez-Munt|first3=I.|last4=Gorini|first4=C.|last5=Fernàndez|first5=M.|last6=Vergés|first6=J.|last7=De Vicente|first7=R.|display-authors=4|year=2009|title=Catastrophic flood of the Mediterranean after the Messinian salinity crisis|journal=Nature|volume=462|issue=7274|pages=778–781|bibcode=2009Natur.462..778G|doi=10.1038/nature08555|pmid=20010684|hdl-access=free}}</ref> Sredozemno more ima prosječnu dubinu od 1500 m, a najdublja zabilježena točka nalazi se na dubini od 5267 m u [[Bezdan Calipso|bezdanu Calipso]] u [[Jonsko more|Jonskome moru]]. Obalna crta duga je 46 000 km. Plitki podmorski prag ([[Sicilijanski prolaz|Sicilijanski]] [[Sicilijanski prolaz|prolaz]]) između otoka [[Sicilija|Sicilije]] i obale [[Tunis|Tunisa]] dijeli more na dvije glavne podregije: zapadno Sredozemlje površine oko 850 000 km² i istočno Sredozemlje površine oko 1,65 milijuna km². U obalnim područjima nalaze se podmorski krški izvori, odnosno ''[[Vrulja|vrulje]]'', koji pod tlakom izbacuju podzemnu vodu u more ispod površine. Izbačena voda obično je slatka, a ponekad može biti i [[Termalno vrelo|termalna]].<ref name="LaMoreaux2001">{{Citiranje knjige|last=Elmer LaMoreaux|first=Philip|title=Springs and Bottled Waters of the World: Ancient History, Source, Occurrence, Quality and Use|publisher=Springer|year=2001|isbn=978-3-540-61841-6|page=57|chapter=Geologic/Hydrogeologic Setting and Classification of Springs|access-date=28 September 2020|chapter-url=https://books.google.com/books?id=sjEoBmfUka0C&pg=PA58|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101145303/https://books.google.com/books?id=sjEoBmfUka0C&pg=PA58#v=onepage&q&f=false|archive-date=1 January 2024|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Žumer|first=Jože|year=2004|title=Odkritje podmorskih termalnih izvirov|trans-title=Discovery of submarine thermal springs|url=http://zgs.zrc-sazu.si/Portals/8/Geografski_obzornik/go_2004_2.pdf|url-status=live|journal=Geografski Obzornik|language=sl|volume=51|issue=2|pages=11–17|issn=0016-7274|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304001643/http://zgs.zrc-sazu.si/Portals/8/Geografski_obzornik/go_2004_2.pdf|archive-date=4 March 2016|access-date=4 May 2012}} {{in lang|sl}}</ref> === Mesinska kriza saliniteta === [[Datoteka:Etapa3muda.jpg|mini|Mesinska kriza saliniteta prije [[Zanclean flood|Zancleanske poplave]].]] [[Datoteka:Crisis_salina_del_Messiniense.ogv|mini|Animacija: Mesinska kriza saliniteta]] Tijekom [[Mezozoik|mezozoika]] i [[Kenozoik|kenozoika]], kako se sjeverozapadni dio [[Afrika|Afrike]] približavao [[Pirenejski poluotok|Pirinejskom poluotoku]], došlo je do izdizanja [[Gorje|gorja]] Betica i Rifa preko južnog dijela Pirinejskog poluotoka i sjeverozapadne Afrike. Razvojem intramontanskih bazena Betica i Rifa ondje su nastala dva približno usporedna morska prolaza između Atlantskog oceana i Sredozemnog mora. Prolazi su nazvani Betijki i Rifski koridor i postupno su se zatvarali tijekom srednjeg i kasnog [[Miocen|miocena]], možda i više puta.<ref>{{Citiranje časopisa|last=de la Vara|first=Alba|last2=Topper|first2=Robin P.M.|last3=Meijer|first3=Paul Th.|last4=Kouwenhoven|first4=Tanja J.|year=2015|title=Water exchange through the Betic and Rifian corridors prior to the Messinian Salinity Crisis: A model study|journal=Paleoceanography|volume=30|issue=5|pages=548–557|bibcode=2015PalOc..30..548D|doi=10.1002/2014PA002719|hdl-access=free}}</ref> U kasnom miocenu zatvaranje Betijkog koridora pokrenulo je tzv. [[Mesinska kriza saliniteta|mesinsku krizu saliniteta]] obilježenu taloženjem debelog evaporitnog slijeda s naslagama morske soli debelima do 2 km u [[Levantsko more|Levantskom moru]], te golemimspuštanjem razine mora u velikom dijelu bazena. Ovaj je događaj dugo bio predmetom intenzivnih znanstvenih rasprava koje su danas znatno smirene,<ref>Briand, F. (ed.) (2008).</ref> osobito u pogledu njegova slijeda, geografskog rasprostranjenja te procesa koji su doveli do nastanka evaporitnih facijesa i naslaga soli. Početak mesinske krize saliniteta nedavno je astronomski procijenjen na prije 5,96 milijuna godina, a kriza je trajala približno 630 000 godina sve do prije oko 5,3 milijuna godina.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Krijgsman|first=W.|last2=Fortuin|first2=A.R.|last3=Hilgen|first3=F.J.|last4=Sierro|first4=F.J.|year=2001|title=Astrochronology for the Messinian Sorbas basin (SE Spain) and orbital (precessional) forcing for evaporite cyclicity|url=https://dspace.library.uu.nl/bitstream/1874/1632/1/Krijgsman01.pdf|url-status=dead|journal=[[Sedimentary Geology (journal)|Sedimentary Geology]]|volume=140|issue=1|pages=43–60|bibcode=2001SedG..140...43K|doi=10.1016/S0037-0738(00)00171-8|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101150300/https://dspace.library.uu.nl/bitstream/handle/1874/1632/Krijgsman01.pdf;jsessionid=EB9895C5447EC3BC0694C40094EE6BBE?sequence=1|archive-date=1 January 2024|access-date=23 September 2019}}</ref> (vidi animaciju: Mesinska kriza slanosti, desno) Nakon početnog snižavanja razine mora i ponovnog plavljenja uslijedile su daljnje epizode snižavanja razine mora i ponovnih plavljenja tijekom trajanja MSC-a, čiji je ukupan broj predmet rasprave. Kriza je završila na kraju miocena prije 5,33 milijuna godina, kada je [[Atlantski ocean]] posljednji put ponovno poplavio bazen čime su nastala [[Gibraltarska vrata]] i započeo [[Zancleanski potop]]. Neka su istraživanja pokazala da se ciklus isušivanja, poplavljivanja i ponovnog isušivanja mogao ponoviti nekoliko puta, što bi moglo objasniti više epizoda taloženja velikih količina soli.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Gargani J., Rigollet C.|date=2007|title=Mediterranean Sea level variations during the Messinian Salinity Crisis.|journal=Geophysical Research Letters|volume=34|issue=L10405|article-number=2007GL029885|page=L10405|bibcode=2007GeoRL..3410405G|doi=10.1029/2007GL029885|doi-access=free}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Gargani J.|last2=Moretti I.|last3=Letouzey J.|date=2008|title=Evaporite accumulation during the Messinian Salinity Crisis: The Suez Rift Case.|url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00357241/file/2007GL032494.pdf|url-status=live|journal=Geophysical Research Letters|volume=35|issue=2|page=L02401|bibcode=2008GeoRL..35.2401G|doi=10.1029/2007gl032494|archive-url=https://web.archive.org/web/20210507122326/https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00357241/file/2007GL032494.pdf|archive-date=7 May 2021|access-date=19 May 2021}}</ref> Međutim, novija istraživanja pokazuju da je ponovljeno isušivanje i ponovno plavljenje malo vjerojatno iz geodinamičkog gledišta.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Govers|first=Rob|date=February 2009|title=Choking the Mediterranean to dehydration: The Messinian salinity crisis|journal=Geology|volume=37|issue=2|pages=167–170|bibcode=2009Geo....37..167G|doi=10.1130/G25141A.1}}</ref><ref name="GCV">{{Citiranje časopisa|last=Garcia-Castellanos|first=D.|last2=Villaseñor|first2=A.|date=15 December 2011|title=Messinian salinity crisis regulated by competing tectonics and erosion at the Gibraltar arc|journal=Nature|volume=480|issue=7377|pages=359–363|bibcode=2011Natur.480..359G|doi=10.1038/nature10651|pmid=22170684}}</ref> === Isušivanje i izmjena flore i faune === Današnji atlantski morski prolaz [[Gibraltarska vrata]] nastao je početkom [[Pliocen|pliocena]] tijekom [[Zancleanski potop|Zancleanskog potopa]]. Kao što je navedeno, prethodno su postojala dva morska prolaza: Betijski koridor preko južne [[Španjolska|Španjolske]] i Rifski koridor preko sjevernog [[Maroko|Maroka]]. Betijski koridor zatvorio se prije otprilike šest milijuna godina, čime je započela [[mesinska kriza saliniteta]]. Rifijski koridor, ili možda oba prolaza, zatvorili su se tijekom ranijeg [[Tortonij|tortonija]] što je izazvalo „tortonijsku krizu saliniteta“ koja se odvijala između 11,6 i 7,2 milijuna godina, znatno prije mesinske krize slanosti i trajala mnogo dulje. Obje „krize“ dovele su do širokih kopnenih veza između [[Afrika|Afrike]] i [[Europa|Europe]], koje su omogućile migracije flore i faune između dvaju kontinenata, osobito velikih [[Sisavci|sisavaca]], uključujući i [[Primati|primate]]. [[Vallesijska kriza]] ukazuje na karakteristična izumiranja i zamjene vrsta sisavaca u Europi tijekom tortonija, nakon klimatskih poremećaja i kopnenih migracija novih vrsta.<ref>{{Citiranje knjige|last=Agusti|first=J|title=Mammal extinctions in the Vallesian (Upper Miocene)|last2=Moya-Sola|first2=S|year=1990|isbn=978-3-540-52605-6|series=Lecture Notes in Earth Sciences|volume=30|pages=425–432|doi=10.1007/BFb0011163|issn=1613-2580}}</ref> Danas je isparavanje površinske morske vode veće od dotoka slatke vode [[Oborina|oborinama]] i obalnim drenažnim sustavima, zbog čega je [[salinitet]] Sredozemnog mora znatno veći od saliniteta [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]]. Slanije sredozemne vode zbog toga tonu ispod voda koje pristižu iz Atlantika, stvarajući dvosmjerni tok kroz Gibraltarska vrata. Podmorska struja tople i slane sredozemne vode koja istječe prema Atlantiku uravnotežena je površinskom strujom manje slane i hladne oceanske vode koja iz Atlantika pritječe u Sredozemlje. Dvadesetih godina 20. stoljeća njemački arhitekt [[Herman Sörgel]] predložio je izgradnju [[Hidroelektrana|hidroelektrane]] preko Gibraltarskih vrata u okviru projekta [[Atlantropa]], pri čemu bi se ulazna morska struja koristila za proizvodnju velike količine hidroelektrične energije. Planirana energetska mreža trebala je također poduprijeti političku uniju između Europe i barem [[Magreb|magrebskog]] dijela Afrike. Za kasniji utjecaj uspoređuje se koncept [[Eurafrika|Eurafrike]], dok je [[Projekt Desertec|Desertec]] kasniji projekt s određenim sličnostima s planiranom energetskom mrežom.<ref>Politische Geographien Europas: Annäherungen an ein umstrittenes Konstrukt, Anke Strüver, LIT Verlag Münster, 2005, p. 43</ref> == Paleoklima == Zbog svoje geografske širine i zatvorenosti kopnom, Sredozemlje je osobito osjetljivo na klimatske promjene uzrokovane astronomskim čimbenicima, koje su dobro zabilježene u njegovim sedimentnim naslagama. Budući da se tijekom sušnih razdoblja u Sredozemlju taloži eolska prašina (prašina nošena vjetrom) iz [[Sahara|Sahare]], dok tijekom vlažnih razdoblja prevladava riječni unos [[Sapropel|sapropela]], sljedovi morskih naslaga sa sapropelom pružaju visokorezolucijske klimatske podatke. Ti su podaci korišteni za rekonstrukciju astronomski kalibriranih vremenskih ljestvica za posljednjih 9 milijuna godina Zemljine povijesti te za preciznije određivanje vremena prošlih [[Geomagnetska inverzija|geomagnetskih inverzija]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=F.J. Hilgen|year=1991|title=Astronomical calibration of Gauss to Matuyama sapropels in the Mediterranean and implication for the Geomagnetic Polarity Time Scale|url=http://igitur-archive.library.uu.nl/geo/2007-0119-200857/hilgen_91_astronomical.pdf|url-status=dead|journal=Earth and Planetary Science Letters|volume=104|issue=2–4|pages=226–244|bibcode=1991E&PSL.104..226H|doi=10.1016/0012-821X(91)90206-W|archive-url=https://web.archive.org/web/20110724171928/http://igitur-archive.library.uu.nl/geo/2007-0119-200857/hilgen_91_astronomical.pdf|archive-date=24 July 2011|access-date=4 December 2009}}</ref> == Bioraznolikost == [[Datoteka:Eunicella.jpg|mini|Meki koralj [[Žuta gorgonija|žute gorgonije]] (''Eunicella cavolini'')]] Za razliku od velikih i višesmjernih [[Morska struja|morskih struja]] u otvorenim [[Ocean|oceanima]] koje djeluju unutar pojedinih oceanskih zona, [[bioraznolikost]] Sredozemnog mora relativno je stabilna zahvaljujući specifičnoj cirkulaciji morskih struja koja pogoduje razvoju života. Stabilan morski ekosustav Sredozemnog mora i njegova temperatura pružaju povoljne uvjete za razvoj morskog života uključujući život u dubokom moru istodobno održavajući uravnotežen vodeni [[ekosustav]] koji je manje podložan utjecaju vanjskih čimbenika karakterističnih za otvorene duboke morske vode. Procjenjuje se da u Sredozemnom moru živi više od 17 000 morskih vrsta, pri čemu je morska bioraznolikost općenito veća u [[Obala|obalnim područjima]] i na [[Epikontinentalni pojas|kontinentskom plićaku]], a smanjuje se s povećanjem dubine.<ref>Coll, Marta, et al., "The biodiversity of the Mediterranean Sea: estimates, patterns, and threats".</ref> Kao posljedica isušivanja mora tijekom [[Mesinska kriza saliniteta|mesinske krize saliniteta]],<ref>[[Kenneth J. Hsu|Hsu K.J.]], "When the Mediterranean Dried Up" ''Scientific American'', Vol.</ref><ref name=":4">{{Citiranje weba|date=2020-07-03|title=7 Facts You Didn't Know About Mediterranean|url=https://www.maritimebusinessworld.com/7-facts-you-didnt-know-about-mediterranean-1462h.htm|access-date=2025-06-20|website=Maritime Business World|language=tr}}</ref><ref name=":5">{{Citiranje weba|title=Mediterranean Sea Ecosystem {{!}} EBSCO Research Starters|url=https://www.ebsco.com/research-starters/science/mediterranean-sea-ecosystem|access-date=2025-06-20|website=www.ebsco.com|language=en}}</ref> morska biota Sredozemlja potječe prvenstveno iz [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]]. Sjeverni Atlantik znatno je hladniji i bogatiji hranjivim tvarima od Sredozemnog mora,<ref name=":52">{{Citiranje weba|title=Mediterranean Sea Ecosystem {{!}} EBSCO Research Starters|url=https://www.ebsco.com/research-starters/science/mediterranean-sea-ecosystem|access-date=2025-06-20|website=www.ebsco.com|language=en}}</ref><ref name=":42">{{Citiranje weba|date=2020-07-03|title=7 Facts You Didn't Know About Mediterranean|url=https://www.maritimebusinessworld.com/7-facts-you-didnt-know-about-mediterranean-1462h.htm|access-date=2025-06-20|website=Maritime Business World|language=tr}}</ref> pa se morski organizmi Sredozemlja tijekom posljednjih pet milijuna godina, nakon ponovnog poplavljivanja bazena, moraju prilagođavati drukčijim uvjetima.<ref name=":43">{{Citiranje weba|date=2020-07-03|title=7 Facts You Didn't Know About Mediterranean|url=https://www.maritimebusinessworld.com/7-facts-you-didnt-know-about-mediterranean-1462h.htm|access-date=2025-06-20|website=Maritime Business World|language=tr}}</ref> [[Alboransko more]] prijelazno je područje između dvaju mora te sadržava mješavinu sredozemnih i atlantskih vrsta.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cristina|first=Ruiz|last2=Domingo|first2=Samo|last3=José Luís|first3=Ruiz|last4=Cristina|first4=Ciércoles|last5=Luís|first5=Simarro|date=2016|title=Exploring diversity and distribution of demersal fish species from the Northern Alboran Sea and Gulf of Vera (Western Mediterranean Sea)|journal=Frontiers in Marine Science|volume=3|page=107|bibcode=2016FrMaS...3Q.107C|doi=10.3389/conf.fmars.2016.05.00107|doi-access=free}}</ref> [[Sredozemna medvjedica]] obitava u [[Egejsko more|Egejskom moru]] uz obalu [[Grčka|Grčke]], te na istočnoj obali [[Jadransko more|Jadranskoga mora]].<ref>{{Citation|last=Dendrinos|first=Panagiotis|chapter=The Mediterranean Monk Seal (Monachus monachus) in the Aegean Sea. "The Living Myth of the Sirens"|date=2024|title=The Aegean Sea Environment: The Biodiversity of the Natural System|pages=211–233|editor-last=Anagnostou|editor-first=Christos L.|chapter-url=https://doi.org/10.1007/698_2022_897|access-date=2025-06-20|place=Cham|publisher=Springer Nature Switzerland|language=en|doi=10.1007/698_2022_897|isbn=978-3-031-59415-1|last2=Adamantopoulou|first2=Styliani|last3=Tounta|first3=Eleni|last4=Koemtzopoulos|first4=Kimon|last5=Karamanlidis|first5=Alexandros A.|editor2-last=Kostianoy|editor2-first=Andrey G.|editor3-last=Mariolakos|editor3-first=Ilias D.|editor4-last=Panayotidis|editor4-first=Panayotis}}</ref> U Sredozemnom moru sve do [[1980-ih]] postojala je stalna populacija [[Orka|orki]], koja je potom izumrla, vjerojatno zbog dugotrajne izloženosti polikloriranim bifenilima (PCB). Pojedinačne orke lutalice i dalje se opažaju svake godine.<ref>Carrington, Damian.</ref> ==Spomenici== * Na dnu Sredozemlja 1954. postavljen je [[bronca|brončani]] [[kip]] Guida Gallettija Krist bezdana (tal. ''Il Cristo degli Abissi''). == Galerija slika == <gallery mode="packed" heights="120px" style="text-align:center"> File:Gibraltar-Europa-Point-LH-from-the-sea.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Gibraltar-Europa-Point-LH-from-the-sea.jpg|Europa Point, [[Gibraltar]] File:ForbysIbizaTown_02.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:ForbysIbizaTown_02.jpg|Stari grad [[Ibiza (grad)|Ibiza]], [[Španjolska]] File:Monaco_City_001.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Monaco_City_001.jpg|Ponoramski pogled na [[La Condamine]], [[Monako|Monaco]] File:Plage-de-la-courtade.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Plage-de-la-courtade.jpg|Plaža la Courtadeu [[Îles d'Hyères]], [[Francuska]] File:Chia_beach,_Sardinia,_Italy.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Chia_beach,_Sardinia,_Italy.jpg|Južna obala [[Sardinija|Sardinije]], [[Italija]] File:Panagiotis_wreck.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Panagiotis_wreck.jpg|[[Navagio]], [[Grčka]] File:Malta_-_Birzebbuga_-_Triq_il-Bajja_s-Sabiha_+_Pretty_Bay_+_Gnien_Mons._Guzeppi_Minuti_03_ies.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Malta_-_Birzebbuga_-_Triq_il-Bajja_s-Sabiha_+_Pretty_Bay_+_Gnien_Mons._Guzeppi_Minuti_03_ies.jpg|Plaža u [[Birżebbuġa|Birżebbuġi]], [[Malta]] File:Piran_Stadtpanorama.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Piran_Stadtpanorama.jpg|Panoramski pogled na [[Piran]], [[Slovenija]] File:Cavtat_Croatia_2008-10-07.JPG|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Cavtat_Croatia_2008-10-07.JPG|Panoramski pogled na [[Cavtat]], [[Hrvatska]] File:Neum02451.JPG|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Neum02451.JPG|Pogled na [[Neum]], [[Bosna i Hercegovina]] File:Svetistefan1756.JPG|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Svetistefan1756.JPG|Pogled na [[Sveti Stefan]], [[Crna Gora]] File:Ksamill-1.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Ksamill-1.jpg|Ksamilski otoci, [[Albanija]] File:Blue_Lagoon_-_2014.10_-_panoramio.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Blue_Lagoon_-_2014.10_-_panoramio.jpg|[[Ölüdeniz]] na [[Tirkizna obala|Tirkiznoj obali]], Turska File:Petra_tou_romiou_beach.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Petra_tou_romiou_beach.jpg|[[Pafos]], Cipar File:Burjeslam.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Burjeslam.jpg|Plaža Burj Islam u [[Latakija (pokrajina)|Latakiji]], Sirija File:BeirutRaouche1.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:BeirutRaouche1.jpg|Pogled na obalu u blizini [[Beirut|Beiruta]], Libanon File:Bat_Galim_neighborhood_and_Haifa_Bay.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Bat_Galim_neighborhood_and_Haifa_Bay.jpg|Pogled na [[Haifa|Haifu]], Izrael File:شاطئ_دير_البلح_horizon_adjusted.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%D8%B4%D8%A7%D8%B7%D8%A6_%D8%AF%D9%8A%D8%B1_%D8%A7%D9%84%D8%A8%D9%84%D8%AD_horizon_adjusted.jpg|Zalazak sunca na plaži Deir al-Balah u [[Gaza (grad)|Gazi]], Palestina File:Coast_of_Alexandria,_A_view_From_Bibliotheca_Alexandrina,_Egypt.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Coast_of_Alexandria,_A_view_From_Bibliotheca_Alexandrina,_Egypt.jpg|Obala [[Aleksandrija|Aleksandrije]], pogled iz suvremene Aleksandrijske knjižnice, Egipat File:Ras_Elhilal_Coast_Sea_Cave's.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Ras_Elhilal_Coast_Sea_Cave's.jpg|Morske spilje Ras El Hilal, Libija File:Hammametgolf.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Hammametgolf.jpg|Plaža u [[Hammamet|Hammametu]], Tunis File:Les_Aiguades.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Les_Aiguades.jpg|Les Aiguades u blizini [[Béjaïa|Béjaïe]], Alžir File:EL_Jebha1.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:EL_Jebha1.jpg|Lučki gradić El Jebha, Maroko </gallery> == Poveznice == * [[Popis otoka u Sredozemnom moru]] * [[Crno more]] * [[Egejsko more]] * [[Jadransko more]] * [[Jonsko more]] * [[Tirensko more]] * [[Mramorno more]] ==Izvori== {{izvori}} == Literatura == * Annarita Mariotti; Maria Vittoria Struglia; Ning Zeng; K.-M. Lau (2002.): [http://journals.ametsoc.org/doi/pdf/10.1175/1520-0442(2002)015%3C1674%3ATHCITM%3E2.0.CO%3B2 ''The Hydrological Cycle in the Mediterranean Region and Implications for the Water Budget of the Mediterranean Sea''], Journal of Climate '''XV.''' 13., Boston: American Meteorological Society, str. 1674. – 1690., [[ISSN]] [[:issn:0894-8755|0894-8755]] * Pinet, Paul R. (2008.): ''Invitation to Oceanography''. Jones & Barlett Learning, str. 220., {{ISBN|0-7637-5993-7}} == Vanjske poveznice == ;Sestrinski projekti {{WProjekti |commons = Mediterranean Sea |commonshr = Sredozemno more |commonscat = Mediterranean Sea |commonscathr = Sredozemno more }} [[Kategorija:Mora Atlantskog oceana (Europa)]] [[Kategorija:Mora u Africi]] [[Kategorija:Mora u Aziji]] [[Kategorija:Sredozemno more| ]] nr1gbronrqzf1ehg94jw9miht8yizfs 0 11460 7615425 7592346 2026-10-08T23:10:23Z Dean72 77466 ažuriranje podataka 7615425 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|38. tjedan 2022.}} {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} {{Infookvir zemlja svijeta |ime = Republika Latvija |izvorno_ime = Latvijas Republika |ime_genitiv = Latvije |eng_ime = Latvia |zastava = Flag of Latvia.svg |grb = Coat of Arms of Latvia.svg |lokacija = EU-Latvia.svg |službeni_jezik = [[Letonski jezik|letonski]] |glavni_grad = [[Riga]] |predstavnik_države_množina = Predsjednici |predstavnik_države = Predsjednik |predstavnik_države_osoba = [[Edgars Rinkēvičs]] |predsjednik_vlade_osoba = [[Andris Kulbergs]] |površina_poredak = 121 |površina = 64 589 |vode = 1,5 |stanovništvo_poredak = 137 |stanovništvo = 2 254 653 |godina_popisa = 2010. |gustoća_stanovništva = 34,9 |neovisnost = Od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] <br> [[21. kolovoza]] [[1991.]] |BDP_PKM_godina = 2005. |BDP_PKM = 29,214 milijarda $ |BDP_PKM_rang = 95. |BDP_PKM_per_capita = 12 622 $ |BDP_PKM_per_capita_rang = 53. |valuta = [[euro]] |stoti_dio_valute = 100 [[cent]]i |vremenska_zona = +2 <br> [[UTC]] +3 ljeti |himna = [[Dievs, svētī Latviju]] |internetski_nastavak = [[.lv]]<b>¹⁾</b> |pozivni_broj = +371 |komentar = ¹⁾ Latvija također koristi i [[internetski nastavak]] [[.eu]] jer je jedna od članica [[Europska unija|Europske unije]], koji djeli s ostalim članicama |moto = }}'''Latvija''' (službeno '''Republika Latvija''',<ref>{{Citiranje weba |title=The Constitution of the Republic of Latvia (Latvijas Republikas Satversme) |url=https://likumi.lv/ta/en/en/id/57980-the-constitution-of-the-republic-of-latvia |access-date=2021-02-18 |website=Likumi.lv |language=en}}</ref> [[Letonski jezik|let.]]: ''Latvijas Republika''), često zvana i '''Letonija''',{{fusg|b1}} država je u [[Baltik|baltičkom dijelu]] [[Sjeverna Europa|Sjeverne Europe]] i jedna je od triju [[Baltičke države|pribaltičkih država]]. Graniči s [[Estonija|Estonijom]] na sjeveru, [[Litva|Litvom]] na jugu, [[Rusija|Rusijom]] na istoku, [[Bjelorusija|Bjelorusijom]] na jugoistoku, a na zapadu dijeli [[Državno područje|pomorsku granicu]] sa [[Švedska|Švedskom]]. Latvija zauzima površinu od 64&nbsp;589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju [[Umjereni pojas|umjerene klime]].<ref>{{Citiranje weba |date=14. ožujka 2015. |title=Weather information in Latvia |url=http://www.travelsignposts.com/Latvia/latvia-riga-weather.php |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402134808/http://www.travelsignposts.com/Latvia/latvia-riga-weather.php |archive-date=2. travnja 2015. |access-date=14. ožujka 2015. |publisher=www.travelsignposts.com}}</ref> Glavni i najveći grad u državi je [[Riga]]. [[Latvijci]] pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini [[Baltički narodi|Balta]] i govore [[Letonski jezik|letonskim jezikom]], jednim od dva preživjela [[Baltički jezici|baltička jezika]]. [[Rusi]] su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, [[Švedska Livonija|švedske]], [[Inflantsko vojvodstvo|poljsko-litavske]] i [[Rusko Carstvo|ruske]] vladavine, koju je uglavnom provodila [[baltički Nijemci|baltička njemačka]] [[aristokracija]], Republika Latvija uspostavljena je [[18. studenoga]] [[1918.]] kada se odvojila od [[Njemačko Carstvo|Njemačkoga Carstva]] i proglasila neovisnost nakon [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]].<ref name="Germanis">{{Citiranje knjige |last=Ģērmanis |first=Uldis |title=The Latvian Saga |publisher=Atēna |year=2007 |isbn=9789984342917 |editor-last=Ojārs Kalniņš |edition=11. |location=Riga |page=268 |language=en |oclc=213385330 |author-link=Uldis Ģērmanis}}</ref> Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više [[Autokracija|autokratska]]. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon [[Latvijski državni udar 1934|državnoga udara 1934.]] kojime na vlast dolazi [[Kārlis Ulmanis]].<ref>{{Citiranje weba |date=3. prosinca 2015. |title=History of Latvia 1918-1940 |url=https://www.latvia.eu/history-latvia-1918-1940 |access-date=28. siječnja 2021. |website=[Latvia.eu] |language=en |archive-date=8. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210608145703/https://www.latvia.eu/history-latvia-1918-1940 |url-status=dead}}</ref> Latvija je izgubila neovisnost početkom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]], najprije njezinom [[Aneksija|aneksijom]] u [[Sovjetski Savez]], nakon čega je uslijedila invazija i okupacija [[Treći Reich|Trećega Reicha]] 1941., te [[Sovjetska ponovna okupacija Latvije 1944|ponovna sovjetska okupacija]] 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u [[Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika]] i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „[[raspjevana revolucija]]”, koja završava obnovom neovisnosti [[21. kolovoza]] [[1991.]]<ref>On 21 August 1991, after the [[1991 Soviet coup d'état attempt|Soviet coup d'état attempt]], the Supreme Council adopted a Constitutional law, "[[On the Restoration of Independence of the Republic of Latvia#Further developments|On statehood of the Republic of Latvia]]", declaring Article 5 of the Declaration to be invalid, thus ending the transitional period and restoring de facto independence.</ref> Od tada je Latvija [[Unitarizam|unitarna]] demokratska [[parlamentarna republika]]. Latvija je [[Razvijene zemlje|razvijena zemlja]] s naprednim gospodarstvom i visokim [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćim proizvodom]], a nalazi se i vrlo visoko u [[HDI|Indeksu ljudskoga razvoja]]. Latvija je članica [[Europska unija|Europske unije]], [[Eurozona|eurozone]], [[NATO|NATO-a]], [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], [[Vijeće država Baltičkog mora|Vijeća država Baltičkoga mora]], [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnoga monetarnoga fonda]], [[Nordijsko-baltička osmorica|Nordijsko-baltičke osmorice]], [[Nordijska investicijska banka|Nordijske investicijske banke]], [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj]], [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|Organizacije za europsku sigurnost i suradnju]] i [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]]. == Etimologija == Naziv ''Latvija'' potječe od imena starih [[Latgalci|Latgalaca]], jednoga od četiriju [[Indoeuropljani|indoeuropskih]] [[Baltički narodi|baltičkih plemena]] (zajedno s [[Kurši]]ma, [[Seli]]ma i [[Zemgali|Zemigalima]]), koja su zajedno s [[Baltofinski narodi|finskim]] [[Livonci|Livonicma]] činili etničku jezgru suvremenih [[Latvijci|Latvijaca]].<ref>{{Citiranje weba |year=2012 |title=Latvia in Brief |url=http://latinst.lv/wp-content/uploads/2012/01/Latvia_in_brief.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121108155832/http://latinst.lv/wp-content/uploads/2012/01/Latvia_in_brief.pdf |archive-date=8. studenoga 2012. |access-date=12. svibnja 2011. |publisher=Latvian Institute}}</ref> [[Henrik od Latvije|Henrik Latvijski]] nametnuo je [[Latinizam|latinizirano]] ime ''Lettigallia'' i ''Lethia'', a oba izraza potječu od antičkoga naziva za Latgalce. Izrazi su nadahnuli razne inačice imena zemlje na [[Romanski jezici|romanskim jezicima]] iz naziva „Letonija” i na [[Germanski jezici|germanskim jezicima]] iz naziva „Lettland”.<ref>{{Citiranje weba |title=Baltic Online |url=http://www.utexas.edu/cola/centers/lrc/eieol/litol-0-X.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110805131726/http://www.utexas.edu/cola/centers/lrc/eieol/litol-0-X.html |archive-date=5. kolovoza 2011. |access-date=12. svibnja 2011. |publisher=The University of Texas at Austin}}</ref> == Povijest == Oko 3000. godine prije Krista, protobaltički predci latvijskoga naroda naselili su se na istočnoj obali [[Baltičko more|Baltičkoga mora]].<ref>{{Citiranje weba |title=Data: 3000 BC to 1500 BC |url=http://life.bio.sunysb.edu/ee/msr/Ethno/dategen1.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060622113922/http://life.bio.sunysb.edu/ee/msr/Ethno/dategen1.html |archive-date=22. lipnja 2006. |access-date=6. kolovoza 2006. |website=The European Ethnohistory Database |publisher=The Ethnohistory Project}}</ref> [[Baltički narodi|Balti]] su uspostavili trgovačke puteve prema Rimu i [[Bizant]]u, prodajući [[jantar]] kojime je ovo područje bogato u zamjenu za plemenite metale.<ref>A History of Rome, M Cary and HH Scullard, str. 455-457, Macmillan Press, {{ISBN|0-333-27830-5}}</ref> Do 900. godine poslije Krista, četiri su različita baltička plemena naseljavala Latviju: [[Kurši]], [[Latgalci]], [[Seli]], [[Zemgali|Zemigali]] (na latvijskom: ''kurši'', ''latgaļi'', ''sēļi'' i ''zemgaļi''), te finsko pleme [[Livi|Livonaca]] ili Liva. U [[12. stoljeće|XII. stoljeću]] na području suvremene Latvije postojalo je više zemalja sa svojim vladarima: [[Vanema]], [[Ventspils|Ventava]], [[Bandava]], [[Piemare]], [[Duvzare]], [[Sēlija]], [[Kneževina Koknese|Koknese]], [[Jersika]], [[Tālava]] i [[Adzele]].<ref>Latvijas vēstures atlants, Jānis Turlajs, page 12, Karšu izdevniecība Jāņa sēta, {{ISBN|978-9984-07-614-0}}</ref> === Srednjovjekovno razdoblje === Iako je mjesno stanovništvo stoljećima bilo u doticaju s okolnim narodima, tek u [[12. stoljeće|XII. st.]] započinje potpunije uključivanje u europski društveno-politički sustav.<ref>{{Citiranje weba |title=Data: Latvia |url=http://www.historyfiles.co.uk/KingListsEurope/EasternLatvia.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100202020032/http://www.historyfiles.co.uk/KingListsEurope/EasternLatvia.htm |archive-date=2. veljače 2010. |access-date=25. travnja 2010. |website=Kingdoms of Northern Europe – Latvia |publisher=The History Files}}</ref> Prvi su papinski misionari stigli u ovo područje ploveći [[Zapadna Dvina|Zapadnom Dvinom]] u kasnome XII. st., u pokušaju preobraćenja mjesnoga stanovništva na [[kršćanstvo]], no u početku su nailazili na nenadani otpor.<ref name="Lonely">{{Citiranje weba |title=Latvian History, Lonely Planet |url=http://www.lonelyplanet.com/latvia/history |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20100401090330/http://www.lonelyplanet.com/latvia/history |archive-date=1. travnja 2010. |access-date=16. listopada 2010. |publisher=Lonelyplanet.com}}</ref> [[Sveti Meinhard]] iz Segeberga putujući s trgovcima stigao je u [[Ikšķile]] [[1184.]] godine u [[Katoličanstvo|katoličkoj]] [[Misije|misiji]] preobraćenja stanovništvo od njihovih izvornih [[Poganstvo|poganskih vjerovanja]]. Nakon što je [[papa]] [[Celestin III.]] pozvao [[Livonski križarski rat|na križarski rat protiv pogana u sjevernoj Europi]] [[1993.|1193.]] godine, u zemlje današnje Latvije dolaze križari [[Teutonski viteški red|Teutonskoga viteškog reda]] i ubrzo osvajaju čitavo područje.<ref>{{Citiranje novina |date=22. ožujka 2006. |title=The Crusaders |work=City Paper |url=http://www.balticsworldwide.com/the-crusaders/ |url-status=dead |access-date=28. srpnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101222014019/http://www.balticsworldwide.com/the-crusaders/ |archive-date=22. prosinca 2010.}}</ref> [[Datoteka:Burg_Turaida04.jpg|mini|[[Dvorac Turaida]] u blizini [[Sigulda|Sigulde]], izgrađen 1214. pod [[Albert Riški|Albertom Riškim]].]] Početkom [[13. stoljeće|XIII. st.]] [[Nijemci]] su vladali velikim dijelovima današnje Latvije.<ref name="Lonely2">{{Citiranje weba |title=Latvian History, Lonely Planet |url=http://www.lonelyplanet.com/latvia/history |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20100401090330/http://www.lonelyplanet.com/latvia/history |archive-date=1. travnja 2010. |access-date=16. listopada 2010. |publisher=Lonelyplanet.com}}</ref> Zajedno s južnom [[Estonija|Estonijom]], ta su osvojena područja tvorila [[Križarske države|Križarsku državu]] koja je postala poznata kao [[Terra Mariana]] ili Livonija. Godine [[1282.]] najprije [[Riga]], a kasnije i gradovi [[Cēsis]], [[Limbaži]], [[Koknese]] i [[Valmiera]], postali su dijelom [[Hanza|Hanzeatske lige]].<ref name="Lonely2" /> Riga je postala važno čvorište trgovinskih puteva u smjeru istok–zapad<ref name="Lonely2" /> i uspostavila bliske kulturne veze sa [[Zapadna Europa|Zapadnom Europom]].<ref>{{Citiranje weba |title=History of Latvia - Lonely Planet Travel Information |url=https://www.lonelyplanet.com/latvia/history |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200326135852/https://www.lonelyplanet.com/latvia/history |archive-date=26. ožujka 2020. |access-date=2019-12-23 |website=www.lonelyplanet.com}}</ref> Prvi njemački doseljenici bili su vitezovi iz sjeverne Njemačke i građani sjevernonjemačkih gradova koji su donijeli svoj [[Donjonjemački jezici|donjonjemački jezik]], što je oblikovalo mnoge [[posuđenice]] u latvijskome jeziku.<ref>{{Citiranje knjige |last=Johann Sehwers |title=Die deutschen Lehnwörter im Lettischen: Inaugural-Dissertation zur Erlangung der Doktorwürde der hohen philosophischen Fakultät I der Universität Zürich |year=1918 |publisher=Berichthaus |language=de}}</ref> === Razdoblje reformacije, poljske i švedske vlasti === [[Datoteka:Podział_administracyjny_I_RP.svg|mini|Poljsko-litavski savez]] [[Datoteka:Swedish_Empire_(1560-1815)_en2.png|mini|[[Švedsko Carstvo]] (1560. – 1815.). Riga je postala glavnim gradom [[švedska Livonija|švedske Livonije]] i najvećim gradom u Švedskome Carstvu.]] Nakon [[Livonski rat|Livonskoga rata]] (1558. – 1583.), [[Livonija]] (Sjeverna Latvija i Južna Estonija) potpala je pod [[Poljsko-Litavska Unija|poljsku i litavsku]] vlast.<ref name="Lonely3">{{Citiranje weba |title=Latvian History, Lonely Planet |url=http://www.lonelyplanet.com/latvia/history |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20100401090330/http://www.lonelyplanet.com/latvia/history |archive-date=1. travnja 2010. |access-date=16. listopada 2010. |publisher=Lonelyplanet.com}}</ref> Južni dio Estonije i sjeverni dio Latvije ustupljeni su [[Velika Kneževina Litva|Velikoj kneževini Litvi]] i ustrojili [[Vojvodstvo Livonija|Vojvodstvo Livoniju]] ([[latinski jezik|lat.]] ''Ducatus Livoniae Ultradunensis''). [[Gotthard Kettler]], posljednji magistar [[Livonski red|Livonskoga reda]], osnovao je [[Kneževina Kurlandija i Semigalija|Kneževinu Kurlandiju i Semigaliju]].<ref>{{Citiranje weba |last=Ceaser |first=Ray A. |date=Lipanj 2001. |title=Duchy of Courland |url=http://depts.washington.edu/baltic/papers/duchy.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20030302122941/http://depts.washington.edu/baltic/papers/duchy.html |archive-date=2. ožujka 2003. |access-date=11. rujna 2017. |publisher=University of Washington}}</ref> Iako je kneževina bila vazalna država litavskoga Velikoga vojvodstva, a kasnije Poljsko-Litavske Unije, zadržala je znatan stupanj [[samostalnost]]i i u [[16. stoljeće|XVI. st.]] doživjela svoje zlatno doba gospodarskoga i kulturnoga razvoja. Najistočnija pokrajina Latvije [[Latgalija]], postala je dijelom [[Inflantsko vojvodstvo|Inflantske kneževine]] Poljsko-Litavske Unije.<ref>{{Citiranje knjige |last=O'Connor |first=Kevin |url=https://books.google.com/books?id=IpR0-OrrwssC&q=Inflanty+Latgale&pg=PA14 |title=Culture and Customs of the Baltic States |date=3. listopada 2006. |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-313-33125-1 |via=Google Books}}</ref> U [[17. stoljeće|XVII.]] i ranomu [[18. stoljeće|XVIII. st.]] [[Poljsko-Litavska Unija]], [[Švedsko Carstvo|Švedska]] i [[Rusko Carstvo|Rusija]] borile su se za prevlast na istočnom Baltiku. Nakon [[Poljsko-švedski rat (1600. – 1611.)|Poljsko-švedskoga rata]], sjeverna Livonija (uključujući [[Vidzeme]]) potpala je pod švedsku vlast. Riga je postala [[Glavni grad|glavnim gradom]] [[Švedska Livonija|Švedske Livonije]] i najveći grad u cijelomu Švedskomu Carstvu.<ref>Kasekamp, str. 47</ref> Borbe su se sporadično nastavile između Švedske i Poljske sve do [[Sporazum iz Altmarka|primirja u Altmarku]] 1629.<ref>{{Citiranje weba |last=Rickard |first=J |title=Truce of Altmark, 12 September 1629 |url=http://www.historyofwar.org/articles/truce_altmark.html |access-date=28. siječnja 2021. |website=www.historyofwar.org}}</ref> U Latviji se švedsko razdoblje općenito pamti kao pozitivno. Kruti zakoni koji su regulirali [[kmetstvo]] znatno su olabavljeni, uspostavljena je mreža škola za seljaštvo, a smanjena moć područnih [[baltički Nijemci|baruna]].<ref>H. Strods, „'Dobrye Shvedskie Vremena' v Istoriografii Latvii” (Konets XVIII V.&nbsp;– 70-E Gg. XX V.).</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=J. T. Kotilaine |year=1999 |title=Riga's Trade With its Muscovite Hinterland in the Seventeenth Century |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-baltic-studies_summer-1999_30_2/page/129 |journal=Journal of Baltic Studies |volume=30 |issue=2 |pages=129–161 |doi=10.1080/01629779900000031| issn = 0162-9778 }}</ref> Tijekom toga vremena dogodilo se nekoliko važnih kulturnih promjena. Pod švedskom i uglavnom njemačkom vlašću, zapadna Latvija prihvatila je [[Luterani|luteranstvo]] kao svoju glavnu religiju. Drevna plemena Kuronjana, Zemigala, Selonijana, Liva i sjevernih Latgalaca [[asimilacija|asimilirala]] su se u [[Latvijci|latvijski narod]] koji je govorio jednim [[Letonski jezik|latvijskim jezikom]]. Međutim, kroz sva stoljeća nije uspostavljena stvarna latvijska država, pa su granice i odredbe pripadanja toj skupini uglavnom subjektivne. U međuvremenu, uglavnom odijeljeni od ostatka Latvije, južni Latgalci prihvatili su [[Katolička Crkva|katoličanstvo]] pod poljskim i [[Družba Isusova|isusovačkim]] utjecajem. Domaće narječje ostalo je različito, iako su se udomaćile mnoge [[Poljski jezik|poljske]] i [[Ruski jezik|ruske]] [[posuđenice]].<ref>{{Citiranje časopisa |last=V. Stanley Vardys |year=1987 |title=The Role of the Churches in the Maintenance of Regional and National Identity in the Baltic Republics |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-baltic-studies_fall-1987_18_3/page/287 |journal=Journal of Baltic Studies |volume=18 |issue=3 |pages=287–300 |doi=10.1080/01629778700000141}}</ref> === Livonija i Kurlandija u Ruskomu Carstvu (1795. – 1917.) === Tijekom [[Veliki sjeverni rat|Velikoga sjevernog rata]] (1700. – 1721.) oko 40% Latvijaca umrlo je od [[glad]]i i [[Kuga|kuge]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Kevin O'Connor |url=https://books.google.com/books?id=b3b5nU4bnw4C&pg=PA29 |title=The History of the Baltic States |date=1. siječnja 2003. |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-313-32355-3 |pages=29– |access-date=11. listopada 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160427085953/https://books.google.com/books?id=b3b5nU4bnw4C&pg=PA29 |archive-date=27. travnja 2016. |url-status=live}}</ref> Polovicu stanovnika Rige ubila je [[epidemija]] [[Kuga|kuge]] iz 1710. – 1711.<ref>{{Citiranje weba |title=Collector Coin Dedicated to 18th Century Riga |url=http://www.bank.lv/eng/main/am/jubmon/nmp/index.php?32661 |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20100719083420/http://www.bank.lv/eng/main/am/jubmon/nmp/index.php?32661 |archive-date=19. srpnja 2010. |access-date=19. srpnja 2010.}}</ref> Predajom Estonije i Livonije 1710. i [[Nystadski ugovor|Nystadskim mirom]] kojim je okončan [[Veliki sjeverni rat]] 1721., pokrajina [[Vidzema]] pripala je Rusiji (postala je dijelom [[Livonska gubernija|Livonske gubernije]]). Pokrajina [[Latgalija]] ostala je dijelom [[Poljsko-Litavska Unija|Poljsko-Litavske Unije]] kao [[Inflantska kneževina]] do 1772. kada je uključena u sastav Rusije. [[Kneževina Kurlandija i Semigalija|Kneževinu Kurlandiju i Semigaliju]], vazalnu državu Poljsko-Litavske Unije, [[Aneksija|anektirala]] je Rusija 1795. godine u [[Tri podjele Poljske|trećoj podjeli Poljske]], čime je sva današnja Latvija postala sastavnicom [[Rusko Carstvo|Ruskoga Carstva]]. Sve tri baltičke pokrajine zadržale su mjesne zakone, [[njemački jezik|njemački]] kao pokrajinski [[službeni jezik]] i vlastiti parlament [[zakonodavno tijelo u Njemačkoj|''Landtag'']]. Emancipacija kmetstva postignuta je u Kurlandiji 1817. i u Vidzemi 1819.<ref>{{Citiranje weba |last=Lazdins |first=Janiz |date=2. srpnja 2011. |title=THE ORIGINS OF A CIVIL SOCIETY BASED ON DEMOCRATICALLY LEGITIMATE VALUES IN BALTICS AFTER ABOLITION OF SERFDOM |url=https://www.apgads.lu.lv/fileadmin/user_upload/lu_portal/apgads/PDF/Juridiskas-konferences/ISCFLUL-7-2019/iscflul.7.2-11_Lazdins.pdf |website=doi.org}}</ref> Međutim, u praksi je emancipacija u suštini bila korisna za zemljoposjednike i [[plemstvo]], jer je seljacima oduzela njihovu zemlju bez naknade, prisiljavajući ih na povratak na rad na posjede „svojom voljom”. Tijekom ova dva stoljeća Latvija je doživjela gospodarski i građevinski procvat. Proširene su [[Luka|luke]] ([[Riga]] je postala najveća luka u Ruskome Carstvu), izgrađene [[željeznice]], nove [[Tvornica|tvornice]], osnovane [[Banka|banke]] i [[sveučilište]], podignute su mnoge stambene, javne ([[Kazalište|kazališta]] i [[muzej]]i) i školske zgrade, uređeni novi parkovi i sl. Riški boulevardi i neke ulice izvan staroga grada i dan danas potječu iz toga razdoblja. Gustoća stanovništva također je bila veća u Livonskom i Kurlandskom dijelu Ruskoga Carstva, na što je možda utjecala protestantska vjera.<ref>{{Citiranje knjige |last=Baten, Jörg |title=A History of the Global Economy. From 1500 to the Present. |url=https://archive.org/details/isbn_9781107507180 |year=2016 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-107-50718-0 |page=[https://archive.org/details/isbn_9781107507180/page/50 50]}}</ref> === Narodni preporod === [[Datoteka:Latvians_national_rally_in_Dundaga_in_1905.jpg|lijevo|mini|Latvijski nacionalni skup u [[Dundaga|Dundagi]] 1905.]] Tijekom [[19. stoljeće|XIX. st.]] društvena se struktura znatno promijenila.<ref name="LNA">{{Citiranje weba |title=Latvian national awakening (1860-1918) |url=https://www.onlatvia.com/latvian-national-awakening-1860-1918-74 |access-date=19. ožujka 2022. |website=OnLatvia.com}}</ref> Nakon što su reforme seljacima omogućile otkup vlastite zemlje, uspostavio se [[stalež]] neovisnih [[poljoprivrednik]]a, ali mnogo je seljaka ostalo bez zemlje. Velik broj latvijskoga seoskoga stanovništva odselilo se u gradove i zaposlilo u [[Industrija|industriji]].<ref name="LNA" /> Tada je u gradovima započeo razvoj gradskoga [[proletarijat]]a i sve utjecajnije latvijske [[buržoazija|buržoazije]] nasuprot onoj njemačkoj.<ref name="LNA" /> Književni i intelektualni pokret „[[Mladi Latvijci|Mladih Latvijaca]]” ([[Letonski jezik|let.]]: ''jaunlatvieši'') uspostavio je sredinom XIX. st. temelje litavskoga nacionalizma, a mnogi od njegovih vođa tražili su od slavenofila podršku protiv prevladavajućega njemačkoga društvenoag poretka.<ref name="YoungLatvians">{{Citiranje weba |title=Latvians in the Second Half of the 19th Century and the Early 20th Century: National Identity, Culture and Social Life |url=http://lnvm.lv/en/?page_id=1078 |access-date=19. ožujka 2022. |website=National History Museum of Latvia |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |date=20. studenoga 2018. |title=Another Baltic Postcolonialism: Young Latvians, Baltic Germans, and the emergence of Latvian National Movement |url=https://www.cambridge.org/core/journals/nationalities-papers/article/abs/another-baltic-postcolonialism-young-latvians-baltic-germans-and-the-emergence-of-latvian-national-movement/B4ADF2A9BAED2B0601DA2281243A9D5C |journal=Nationalities Papers |publisher=[[Cambridge University Press]] |volume=42 |issue=1 |pages=88-107 |doi=10.1080/00905992.2013.823391 |access-date=19. ožujka 2022.}}</ref> Porast uporabe [[Litavski jezik|litavskoga jezika]] u književnosti i društvu postao je poznat kao [[Latvijsko narodno buđenje|Prvi latvijski narodni preporod]].<ref name="YoungLatvians" /> Pokret Mladih Latvijaca [[1890-ih|devedesetih godina XIX. st.]] zasjenio je novi masovni ljevičarski društveni i politički pokret [[Nova struja]].<ref>{{Citiranje weba |last=Šiliņš |first=Jānis |title=Jaunā strāva |url=https://enciklopedija.lv/skirklis/22237 |access-date=19. ožujka 2022. |website=Latvian National Encyclopedia |language=lv}}</ref> Nezadovoljstvo naroda iskazano je u [[Ruska revolucija 1905. godine|ruskoj revoluciji 1905.]], koja je u baltičkim pokrajinama poprimila nacionalistička obilježja.<ref>{{Citiranje weba |last=Lapa |first=Līga |title=1905. gada revolūcija Latvijā |url=https://enciklopedija.lv/skirklis/20773-1905-gada-revol%C5%ABcija-Latvij%C4%81 |access-date=19. ožujka 2022. |website=Nacionālā enciklopēdija |language=lv}}</ref> === Deklaracija o neovisnosti === [[Datoteka:Janis_Cakste.jpg|mini|[[Jānis Čakste]] (1859. – 1927.), bio je prvi [[predsjednik Latvije]].]] [[Prvi svjetski rat]] opustošio je prostor Latvije i drugih zapadnih dijelova Ruskoga Carstva. Zahtjevi za [[Pravo na samoodređenje|samoopredjeljenjem]] u početku su bili ograničeni na upravnu [[Autonomija|autonomiju]], sve dok [[ruska revolucija]] 1917. nije stvorila prazninu u vlasti, nakon čega je uslijedio [[Mir u Brest-Litovsku|Brest-Litovski ugovor]] između Rusije i Njemačke u ožujku 1918., zatim savezničko primirje s Njemačkom [[11. studenoga]] [[1918.]] Dana [[18. studenoga]] [[1918.]] u [[Riga|Rigi]] je [[Tautas padome|Latvijsko narodno vijeće]] proglasilo neovisnost nove države, [[Kārlis Ulmanis|Kārlisu Ulmanisu]] povjereno je sastavljanje vlade, a on je preuzeo mjesto [[premijer]]a.<ref>{{Citiranje weba|title=Kārlis Ulmanis {{!}} Valsts prezidenta kanceleja|url=https://www.president.lv/en/karlis-ulmanis|access-date=2021-10-13|website=www.president.lv|language=en}}</ref> [[Latvijski rat za neovisnost]] koji je uslijedio bio je dio općega razdoblja nestabilnosti, građanskih i novih pograničnih ratova u [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]]. Do proljeća 1919. u Latviji su postojale tri vlade: privremena vlada na čelu s [[Kārlis Ulmanis|Kārlisom Ulmanisom]] uz potporu [[Tautas padome|Latvijskoga narodnoga vijeća]] i Međusavezničkoga nadzornoga povjerenstva, [[Latvijska Socijalistička Sovjetska Republika|latvijska sovjetska vlada]] na čelu s [[Pēteris Stučka|Pēterisom Stučkom]] uz potporu [[Crvena armija|Crvene armije]] i privremena vlada na čelu s [[Andrievs Niedra|Andrievsom Niedrom]] uz podršku ''[[Baltische Landeswehr]]a'', te njemačke jedinice [[Frajkori|Frajkora]], tzv. „Željezne divizije”. Estonske i latvijske snage porazile su Nijemce u [[Bitka kod Cēsisa (1919.)|bitci kod Cēsisa]] (u njemačkome govornomu području poznatom kao »Bitka kod Wendena«) u lipnju 1919.<ref>{{Citiranje novina|title=Cēsis, Battle of {{!}} International Encyclopedia of the First World War (WW1)|url=https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/cesis_battle_of|url-status=dead|access-date=15. studenoga 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190223133640/https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/cesis_battle_of|archive-date=23. veljače 2019.}}</ref> i u studenome iste godine odbile masovni napad pretežito njemačkih snaga Zapadnoruske dobrovoljačke armije pod vodstvom [[Pavel Bermondt-Avalov|Pavela Bermondta-Avalova]]. Latvijske i poljske trupe su početkom 1920. u potpunosti otjerale snage Crvene armije iz istočne Latvije nakon pobjede u [[bitka kod Daugavpilsa|bitci kod Daugavpilsa]] (s poljskoga motrišta ta je bitka dio [[Sovjetsko-poljski rat|Poljsko-sovjetskoga rata]]). Slobodno izabrana [[ustavotvorna skupština]] sastala se [[1. svibnja]] [[1920.]] i u veljači 1922. usvojila liberalni ustav ''[[Ustav Latvije|Satversme]]''.<ref>Bleiere, str. 155</ref> Ustav je djelomično suspendirao Kārlis Ulmanis nakon [[Latvijski državni udar 1934.|državnoga udara 1934.]], a ponovo je potvrđen tek [[1990.]] godine. Od tada je nekoliko puta izmijenjen i dan danas je na snazi. Budući da je većina latvijske industrijske infrastrukture preseljena je u unutrašnjost Rusije 1915. godine, zemlja je [[Deindustrijalizacija|deindustrijalizirana]], te je korjenita [[Agrarna reforma|zemljišna reforma]] bila središnje političko pitanje za mladu državu. Godine 1897. 61,2% seoskoga stanovništva bilo je bez zemlje, ali je do 1936. taj postotak smanjen na 18%.<ref>Bleiere, p. 195</ref> Do 1923. godine površina obrađenoga zemljišta premašila je predratnu razinu. Inovacije i rastuća proizvodnost doveli su do brzoga rasta gospodarstva, no [[gospodarstvo Latvije]] je naglo propalo od posljedica [[Velika gospodarska kriza|Velike gospodarske krize]]. U slijedećem razdoblju Latvija je pokazivala znakove gospodarskoga oporavka, a biračko se tijelo tijekom razdoblja slobodnih izbora politički usmjeravalo ka centru. Dana [[15. svibnja]] [[1934.]] Kārlis Ulmanis izveo je nenasilni državni udar, uspostavivši nacionalističku autokraciju koja je trajala do 1940.<ref name="Country profile">{{Citiranje novina |date=20. siječnja 2010. |title=Timeline: Latvia |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |url-status=live |access-date=5. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100420190840/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |archive-date=20. travnja 2010.}}</ref> Nakon 1934. Ulmanis je osnovao državna poduzeća za kupnju privatnih tvrtki radi „latvizacije” gospodarstva.<ref>{{Citiranje knjige |last=Nicholas Balabkins |url=https://books.google.com/books?id=PwaSAAAAIAAJ |title=Entrepreneur in a small country: a case study against the background of the Latvian economy, 1919–1940 |last2=Arnolds P. Aizsilnieks |publisher=Exposition Press |year=1975 |isbn=978-0-682-48158-8 |pages=xiv, 143 |jstor=2119564 |access-date=19. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121112212508/http://books.google.com/books?id=PwaSAAAAIAAJ |archive-date=12. studenoga 2012. |url-status=live}}</ref> === Latvija u Drugome svjetskomu ratu === [[Datoteka:Riga_1940_Soviet_Army.jpg|mini|Postrojbe [[Crvena armija|Crvene armije]] ulaze u [[Riga|Rigu]] (1940.).]] Rano ujutro [[24. kolovoza]] [[1939.]] [[Sovjetski Savez]] i [[Treći Reich|nacistička Njemačka]] potpisali su desetogodišnji pakt o nenapadanju, tzv. [[Pakt Ribbentrop-Molotov|Pakt Molotov-Ribbentrop]].<ref>{{Citiranje weba |date=24. srpnja 2019. |title=The Molotov-Ribbentrop pact – archive, August 1939 |url=https://www.theguardian.com/world/from-the-archive-blog/2019/jul/24/molotov-ribbentrop-pact-germany-russia-1939 |access-date=28. siječnja 2021. |website=the Guardian |language=en}}</ref> Pakt je sadržavao tajni protokol, otkriven tek nakon njemačkoga poraza 1945., prema kojemu su države [[Sjeverna Europa|Sjeverne]] i [[Istočna Europa|Istočne Europe]] podijeljene na njemačko i sovjetsko „područje utjecaja”.<ref name="mrtext">[http://www.fordham.edu/halsall/mod/1939pact.html ''Text of the Nazi-Soviet Non-Aggression Pact''] {{Webarchive}}, 23. kolovoza 1939.</ref> Na sjeveru su [[Latvija]], [[Finska]] i [[Estonija]] dodijeljene sovjetskoj interesnoj sferi.<ref name="mrtext" /> Tjedan dana kasnije, [[1. rujna]] [[1939.]], [[Njemačko-sovjetska invazija Poljske|Njemačka je napala Poljsku]], a [[17. rujna]] [[Sovjetska invazija na Poljsku|Poljsku napada i Sovjetski Savez]] s istoka.<ref name="PBBG">{{Citiranje knjige |last=Buttar |first=Prit |title=Between Giants |url=https://archive.org/details/betweengiantsbat0000butt |date=21. svibnja 2013. |isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|32}} Nakon sklapanja pakta Molotov-Ribbentrop, većina [[baltički Nijemci|baltičkih Nijemaca]] napustila je Latviju sporazumom između Ulmanisove vlade i Trećega Reicha prema programu [[Heim ins Reich|''Heim ins Reich'']].<ref name="Latvia in WWII">Lumans, str. 71–74</ref> Do prosinca 1939. ukupno 50 000 baltičkih Nijemaca napustilo je državu, a oko 13 000 odlučilo je ostati u Latviji.<ref name="Latvia in WWII" /> Većina Nijemaca koji su ostali otišli su u Njemačku u ljeto 1940., kada je dogovoren drugi plan preseljenja.<ref>Lumans str. 110–111</ref> Dana [[5. listopada]] [[1939.]], Latvija je bila prisiljena prihvatiti pakt o „uzajamnoj pomoći” sa Sovjetskim Savezom, dajući Sovjetima pravo zadržavanja 25 do 30 000 vojnika na latvijskome teritoriju.<ref>Lumans, str. 79</ref> Državni upravitelji ubijeni su i zamijenjeni sovjetskim kadrovima.<ref name="wettig20">Wettig, Gerhard, ''Stalin and the Cold War in Europe'', Rowman & Littlefield, Landham, Md, 2008., {{ISBN|0-7425-5542-9}}, str. 20–21</ref> Održani su izbori na kojima su prosovjetski kandidati bili istaknuti kao vodeći kandidati za većinu položaja. Novoosnovana Narodna skupština odmah je zatražila prijem u SSSR, što je Sovjetski Savez odobrio.<ref name="wettig20" /> Latvijsku novu marionetsku vladu vodio je [[Augusts Kirhensteins|Augusts Kirhenšteins]].<ref>Lumans, str. 98–99</ref> Sovjetski Savez je anektirao Latviju [[5. kolovoza]] [[1940.]] i mijenja joj ime u ''[[Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika]].'' [[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_183-L19397,_Lettland,_Riga,_Begrüßung_der_deutschen_Soldaten.jpg|mini|Njemački vojnici ulaze u Rigu, srpanj 1941.]] Sovjeti su se oštro obračunali sa svojim [[Klasni neprijatelj|protivnicima]]. Do početka [[Operacija Barbarossa|operacije Barbarossa]], dakle u manje od godinu dana, najmanje 34 250 Latvijaca [[deportacija|deportirano]] je ili ubijeno.<ref>{{Citiranje knjige |last=Simon Sebag Montefiore |title=Stalin: The Court of the Red Tsar |page=334 |author-link=Simon Sebag Montefiore}}</ref> Većina je deportirana u [[Sibir]] gdje se procjenjuje da je umrlo njih 40%.<ref name="PBBG3">{{Citiranje knjige |last=Buttar |first=Prit |title=Between Giants |url=https://archive.org/details/betweengiantsbat0000butt |date=21. svibnja 2013. |isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|48}} Dana [[22. lipnja]] [[1941.]] njemačka je vojska napala sovjetske snage u opsežnoj vojnoj operaciji kodnoga naziva ''Barbarossa''.<ref>{{Citiranje novina |title=Operation Barbarossa |language=en |work=HISTORY |url=https://www.history.com/topics/world-war-ii/operation-barbarossa#:~:text=On%20June%2022%2C%201941%2C%20Adolf,the%20frontier%20into%20Soviet%20territory. |access-date=28. siječnja 2021.}}</ref> Došlo je do sporadičnih spontanih ustanaka Latvijaca protiv [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je bila od pomoći Nijemcima u okupaciji područja. Do 29. lipnja njemačka je vojska osvojila [[Riga|Rigu]], a sovjetske su postrojbe uništene, zarobljene ili su se dale u bijeg. Latvija je početkom srpnja već bila pod potpunom kontrolom njemačkih snaga.<ref>{{Citiranje weba |title=History of Latvia: A brief synopsis |url=https://www.mfa.gov.lv/en/usa/culture/history-of-latvia-a-brief-synopsis |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210303083044/https://www.mfa.gov.lv/en/usa/culture/history-of-latvia-a-brief-synopsis |archive-date=3. ožujka 2021. |access-date=28. siječnja 2021. |website=www.mfa.gov.lv}}</ref><ref name="PBBG4">{{Citiranje knjige |last=Buttar |first=Prit |title=Between Giants |url=https://archive.org/details/betweengiantsbat0000butt |date=21. svibnja 2013. |isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|78–96}} Nakon okupacije odmah je uslijedilo djelovanje postrojbi SS-a ''[[Einsatzgruppen]]'', koje su trebale djelovati u skladu s Reichovim [[Generalplan Ost|''Generalplanom Ost'']], koji je predviđao smanjenje latvijskoga stanovništva za 50%.<ref name="PBBG4" />{{Is|64}}<ref name="PBBG4" />{{Is|56}} Pod njemačkom okupacijom, Latvija je bila pod upravom ''[[Ostland|Reichskommissariata Ostland]]''.<ref>{{Citiranje weba |title=Estonia - RomArchive |url=https://www.romarchive.eu/en/voices-of-the-victims/estonia/ |access-date=28. siječnja 2021. |website=www.romarchive.eu}}</ref> Postrojbe latvijske paravojne i [[Arajs Kommando|pomoćne policije]] koje su osnovale okupacijske vlasti sudjelovale su u [[holokaust]]u i drugim zločinima.<ref name="Country profile2">{{Citiranje novina |date=20. siječnja 2010. |title=Timeline: Latvia |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |url-status=live |access-date=5. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100420190840/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |archive-date=20. travnja 2010.}}</ref> U jesen 1941. u Latviji je strijeljano oko 30 000 Židova,<ref name="PBBG5">{{Citiranje knjige |last=Buttar |first=Prit |title=Between Giants |url=https://archive.org/details/betweengiantsbat0000butt |date=21. svibnja 2013. |isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|127}}a isto toliko Židova iz Riškoga [[Geto|geta]] ubijeno je u šumi Rumbula u studenome i prosincu 1941. s ciljem smanjenja prenaseljenosti u getu i oslobađanja prostora za deportaciju Židova iz Njemačke i drugih okupiranih područja.<ref name="PBBG5" />{{Is|128}} Osim partizanskih aktivnosti, na latvijskomu teritoriju nije bilo borbi sve do završetka [[Opsada Lenjingrada|opsade Lenjingrada]] u siječnju 1944., kada je sovjetska vojska krenula potiskivati njemačke snage. Crvena armija ušla je na teritorij Latvije u srpnju, a [[13. listopada]] [[1944.]] zauzela je Rigu.<ref name="PBBG5" />{{Is|271}} Više od 200 000 latvijskih državljana umrlo je tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], uključujući oko 75 000 latvijskih [[Židovi|Židova]] ubijenih tijekom nacističke okupacije.<ref name="Country profile3">{{Citiranje novina |date=20. siječnja 2010. |title=Timeline: Latvia |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |url-status=live |access-date=5. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100420190840/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |archive-date=20. travnja 2010.}}</ref> Latvijski su se vojnici borili na objema stranama svjetskoga sukoba. Većina se borila na njemačkoj strani, primjerice [[Latvijska legija]] [[Waffen SS]]-a brojila je 140 000 pripadnika.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2010/mar/16/latvians-march-commemorate-ss-veterans „Patriots or Nazi collaborators?”] {{eng oznaka}} ''theguardian.com''. The Guardian.</ref> Crvena armija je pak 1944. godine ustrojila [[308. streljačka divizija (Sovjetski Savez)|308. latvijsku streljačku diviziju]]. U nekim prilikama, osobito 1944. godine, suprotstavljene latvijske postrojbe borile su se jedna protiv druge.<ref name="PBBG6">{{Citiranje knjige |last=Buttar |first=Prit |title=Between Giants |url=https://archive.org/details/betweengiantsbat0000butt |date=21. svibnja 2013. |isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|299}} === Sovjetsko doba (1940. – 1941., 1944. – 1991.) === [[Datoteka:Red_Army_soldiers_in_Riga._October_1944.jpg|mini|[[Crvena armija]] ispred [[Spomenik slobode u Rigi|spomenika slobode]] u Rigi 1944.]] Godine 1944., kada su sovjetska vojna napredovanja stigla do latvijskoga teritorija, došlo je do teških borbi između njemačke i sovjetske vojske u kojima su njemačke snage poražene. Tijekom rata, obje su okupacijske snage [[novačenje|novačile]] [[Latvijci|Latvijce]] u svoje vojske, povećavajući na taj način ukupan broj stradalih Latvijaca. Godine 1944. dio latvijskoga teritorija ponovno je došao pod sovjetski nadzor, a Sovjeti su odmah započeli s obnovom sovjetskoga sustava upravljanja. Nakon [[Kapitulacija Trećeg Reicha|njemačke kapitulacije]], postalo je jasno da se sovjetske snage ne kane povući, stoga su [[latvijski nacionalni partizani]] započeli borbu protiv novog okupatora. Pokretu otpora ubrzo su se pridružili mnogi bivši vojnici iz rastrojenih njemačkih postrojbi i pojedinaca koji su prethodnih godina surađivali s Nijemcima.<ref>Lumans, str. 395–396</ref> Prema grubim procjenama, od 120 000 do čak 300 000 Latvijaca sklonilo se od sovjetske vojske bježeći u Njemačku i Švedsku.<ref name="autogenerated1">Lumans, str. 349</ref> Većina izvora slaže se s procjenom od 200 000 do 250 000 izbjeglica koje su napustile zemlju, no čak 80 000 do 100 000 ljudi ponovno su zarobili Sovjeti u pokušaju bijega neposredno nakon završetka rata<ref>Lumans, str. 384–385</ref> ili su prisilno bili vraćeni iz zapadnih zemalja.<ref>Lumans, str. 391</ref> Nakon sovjetske okupacije Latvije 1944. – 1945. uslijedile su masovne [[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu|deportacije]] tijekom [[Kolektivizacija|kolektivizacije]] i [[sovjetizacija|sovjetizacije]] zemlje.<ref name="Country profile4">{{Citiranje novina |date=20. siječnja 2010. |title=Timeline: Latvia |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |url-status=live |access-date=5. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100420190840/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |archive-date=20. travnja 2010.}}</ref> Dana [[25. ožujka]] [[1949.]], 43 000 stanovnika seoskih područja ([[kulak]]a) i nacionalista iz svih triju [[baltičke države|pribaltičkih država]] deportirano je u [[Sibir]] u [[Operacija Priboi|opsežnoj operaciji Priboj]], koja je pomno planirana i odobrena u Moskvi već [[29. siječnja]] [[1949.]]<ref>{{Citiranje časopisa |last=Strods, Heinrihs |last2=Kott, Matthew |year=2002 |title=The File on Operation 'Priboi': A Re-Assessment of the Mass Deportations of 1949 |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-baltic-studies_spring-2002_33_1/page/1 |journal=Journal of Baltic Studies |volume=33 |issue=1 |pages=1–36 |doi=10.1080/01629770100000191}}</ref> Ova je operacija postigla željeni učinak smanjenja protusovjetske partizanske aktivnosti.<ref name="PBBG7">{{Citiranje knjige |last=Buttar |first=Prit |title=Between Giants |url=https://archive.org/details/betweengiantsbat0000butt |date=21. svibnja 2013. |isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|326}} U poslijeratnim godinama, od 1945. do 1952., između 136 000 i 190 000 Latvijaca, ovisno o izvorima, bilo je zatvoreno ili deportirano u sovjetske [[Sabirni logor|sabirne logore]] ([[gulag]]e).<ref>Lumans, str. 398–399</ref> [[Datoteka:Shack_from_Gulag_-_Museum_of_the_Occupation_of_Latvia.JPG|mini|Rekonstrukcija kolibe [[gulag]]a u [[Muzej okupacije Latvije|Muzeju okupacije Latvije]] u Rigi.]] U poslijeratnom razdoblju, Latvija je bila prisiljena usvojiti sovjetske metode poljoprivredne proizvodnje. Ruralna područja bila su prisiljena na [[Kolektivizacija u Sovjetskom Savezu|kolektivizaciju]].<ref>Bleiere, str. 384</ref> U Latviji je pokrenut opsežan program nametanja [[Višejezičnost|dvojezičnosti]], ograničavajući [[letonski jezik]] u službenoj uporabi u korist korištenja [[Ruski jezik|ruskoga]] kao glavnoga jezika. Sve manjinske škole (židovska, poljska, bjeloruska, estonska, litavska) zatvorene su, a u svim školama predavanja su se odvijala samo na latvijskome i ruskome.<ref>Bleiere, str. 411</ref> Sovjetski Savez pokrenuo je opsežan program doseljavanja etničkih [[Rusi|Rusa]], [[radnik]]a, upravnoga i [[Vojnik|vojnoga osoblja]], te mnogih članova komunističke partije, kako iz Rusije tako i iz drugih sovjetskih republika. Do [[1959.]] stiglo je oko 400 000 ruskih doseljenika, a etničko latvijsko stanovništvo palo je na 62%.<ref>Bleiere, str. 418</ref> Budući da je Latvija održavala dobro razvijenu infrastrukturu i obrazovane stručnjake, Moskva je odlučila u Latviji pokrenuti neke od najnaprednijih sovjetskih proizvodnja. U Latviji su podignuta nova industrijska postrojenja, poput velike [[Tvornica autobusa u Rigi|tvornice motornih vozila RAF]] u [[Jelgava|Jelgavi]], [[Elektrotehnička indsutrija|elektrotehničke industrije]] u [[Riga|Rigi]], [[Kemijska industrija|kemijske industrije]] u [[Daugavpils]]u, [[Valmiera|Valmieri]] i [[Olaine]]u, te tvornica za preradu hrane i ulja.<ref>Bleiere, str. 379</ref> Latvija je proizvodila [[vlak]]ove, [[brod]]ove, motorna vozila, elektronske uređaje, električne i Dieselove motore, [[tekstil]], [[namještaj]], [[Odjeća|odjeću]] i [[Obuća|obuću]], [[Glazbalo|glazbala]], kućanske aparate, [[sat]]ove, [[alat]]e i opremu, te mnoge druge proizvode. Latvija je imala i vlastitu filmsku industriju i tvornicu [[Gramofonska ploča|gramofonskih ploča]]. Međutim, s izgradnjom novih tvornica došlo je do manjka radne snage, u zemlji nije bilo dovoljno ljudi za rad u industriji, što je dovelo do novih seoba kvalificiranih radnika iz cijeloga Sovjetskoga Saveza, dodatno smanjujući udio etničkih Latvijaca u republici.<ref>Lumans, str. 400</ref> Stanovništvo Latvije doseglo je svoj vrhunac 1990. godine kada je brojilo nešto manje od 2,7 milijuna ljudi. Krajem 2018. Nacionalni arhiv Latvije objavio je potpuni abecedni popis od oko 10 000 ljudi koje je sovjetski [[Odbor državne sigurnosti]] (KGB) unovačio kao agente ili doušnike. Ova je objava uslijedila nakon dva desetljeća javne rasprave i donošenja posebnoga zakona i otkrila je imena, kodna imena, mjesta rođenja i druge podatke o djelatnim i bivšim agentima KGB-a do 1991., godine kada je Latvija ponovno stekla neovisnost od Sovjetskoga Saveza.<ref>{{Citiranje novina|last=contributor|first=Vladimir Kara-Murza DemocracyPost|title=Opinion &#124; Latvia opens its KGB archives — while Russia continues to whitewash its past {{eng oznaka}}|work=Washington Post|url=https://www.washingtonpost.com/opinions/2019/01/09/latvia-opens-its-kgb-archives-while-russia-continues-whitewash-its-past/|url-status=live|access-date=9. siječnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190109190904/https://www.washingtonpost.com/opinions/2019/01/09/latvia-opens-its-kgb-archives-while-russia-continues-whitewash-its-past/|archive-date=9. siječnja 2019.}}</ref> === Obnova neovisnosti === [[Datoteka:Riga_barricade_1991.jpg|desno|mini|220x220px|Barikada u Rigi izgrađena u pokušaju sprječavanja prodora sovjetske vojske do [[Saeima|latvijskog parlamenta]] u srpnju 1991.]] U drugoj polovici [[1980-ih|osamdesetih]], sovjetski vođa [[Mihail Gorbačov]] pokrenuo je političke i gospodarske promjene u Sovjetskom Savezu poznate kao [[glasnost]] i [[perestrojka]]. U ljeto 1987. u [[Riga|Rigi]] su održane prvi veliki [[prosvjed]]i kod [[Spomenik slobode u Rigi|Spomenika slobode]], simbola latvijske neovisnosti. Različiti politički pokreti koji su imali za cilj povećanje autonomije Latvije udružili su se 1988. u jedinstveni nacionalni pokret [[Narodni front Latvije]], kojemu se suprotstavio prosovjetski pokret [[Međunarodni front radnog naroda Latvije|Interfront]]. Iste je godine [[Latvijska SSR|Latvijskoj SSR]] i ostalim [[Baltičke države|baltičkim republikama]] dopuštena veća autonomija i diljem zemlje zavijorila se stara prijeratna [[zastava Latvije]], koja je 1990. kao službena zastava zamijenila sovjetsku latvijsku.<ref>{{Citiranje weba |title=Flag Log's World Flag Chart 1991 |url=https://flaglog.com/1991 |url-status=live |access-date=9. prosinca 2021. |website=flaglog.com}}</ref><ref>More-detailed discussion in Daina Stukuls Eglitis, ''Imagining the Nation: History, Modernity, and Revolution in Latvia'' State College PA: Pennsylvania State Press, 2010), 41-46. {{ISBN|9780271045627}}</ref> Godine 1989. [[Vrhovni sovjet SSSR-a]] usvojio je rezoluciju o ''[[Sovjetska okupacija baltičkih država|okupaciji baltičkih država]]'', u kojoj je okupaciju definirao „ne u skladu sa zakonom”, dok je prethodno bila određena kao okupacija „voljom sovjetskoga naroda”. Kandidati Narodne fronte Latvije za neovisnost dobili su dvotrećinsku većinu u [[Vrhovno vijeće Republike Latvije|Vrhovnome vijeću]] na demokratskim izborima u ožujku 1990. godine. Dana [[4. svibnja]] [[1990.]] Vrhovno vijeće usvojilo je [[Deklaracija o obnovi neovisnosti Republike Latvije|Deklaraciju o obnovi neovisnosti Republike Latvije]], a Latvijska SSR preimenovana je u Republiku Latviju.<ref name="Imagining">{{Citiranje knjige |last=Eglitis |first=Daina Stukuls |url=https://books.google.com/books?id=36JG1JBlNroC&q=latvia+political+history |title=Imagining the Nation: History, Modernity, and Revolution in Latvia |date=1. studenoga 2010. |publisher=Penn State Press |isbn=978-0-271-04562-7 |language=en}}</ref> Međutim, središnja vlast u Moskvi nastavila je smatrati Latviju sovjetskom republikom tijekom čitave 1990. i 1991. godine. U siječnju 1991. sovjetske političke i vojne snage neuspješno su pokušale svrgnuti demokratski izabranu vlast Republike Latvije okupacijom središnje izdavačke kuće u Rigi i osnivanjem Odbora nacionalnoga spasa kako bi uzurpirale državne funkcije. Tijekom prijelaznoga razdoblja [[Moskva]] je zadržala mnoge središnje sovjetske državne vlasti u Latviji.<ref name="Imagining2">{{Citiranje knjige|last=Eglitis|first=Daina Stukuls|url=https://books.google.com/books?id=36JG1JBlNroC&q=latvia+political+history|title=Imagining the Nation: History, Modernity, and Revolution in Latvia {{eng oznaka}}|date=1. studenoga 2010.|publisher=Penn State Press|isbn=978-0-271-04562-7|language=en}}</ref> [[Narodni front Latvije]] zagovarao je da svi stalni stanovnici imaju pravo na latvijsko [[državljanstvo]], međutim, nije usvojeno opće državljanstvo za sve stalne stanovnike. Umjesto toga, državljanstvo su dobile osobe koje su bile državljani Latvije na dan gubitka neovisnosti [[1940.]] godine, kao i njihovi potomci. Kao posljedica toga, većina etničkih neletonaca nije dobila latvijsko državljanstvo, jer ni oni, ni njihovi roditelji nikada nisu bili državljani Latvije, postajući tako [[Nedržavljani (Latvija)|nedržavljani]] ili državljani drugih bivših sovjetskih republika. Do [[2011.]] godine više od polovice nedržavljana polagalo je ispite za [[naturalizacija|naturalizaciju]] i dobilo latvijsko državljanstvo, ali je [[2015.]] u Latviji još uvijek bilo 290 660 nedržavljana, što je predstavljalo 14,1% stanovništva. Oni nemaju državljanstvo niti jedne države i ne mogu sudjelovati na parlamentarnim izborima.<ref>{{Citiranje weba|date=12. siječnja 2015.|title=Stories of Statelessness: Latvia and Estonia – IBELONG {{eng oznaka}}|url=http://www.unhcr.org/ibelong/stories-of-statelessness-latvia-and-estonia/|url-status=dead|archive-url=http://webarchive.loc.gov/all/20151127055909/http%3A//www.unhcr.org/ibelong/stories%2Dof%2Dstatelessness%2Dlatvia%2Dand%2Destonia/|archive-date=27. studenoga 2015.}}</ref> Djeca rođena od nedržavljana nakon ponovne uspostave neovisnosti automatski imaju pravo na [[državljanstvo]]. [[Datoteka:Tratado_de_Lisboa_13_12_2007_(081).jpg|mini|Latvija je postala članicom Europske unije 2004., a potpisala je [[Lisabonski ugovor]] 2007. godine.]] Republika Latvija proglasila je kraj prijelaznoga razdoblja i obnovila punu [[neovisnost]] [[21. kolovoza]] [[1991.]], nakon neuspjela [[Kolovoški puč|pokušaja sovjetskoga državnog udara]].<ref name="FINemb">{{Citiranje weba |date=9. srpnja 2008. |title=History |url=http://www.finland.lv/public/default.aspx?nodeid=38439&contentlan=2&culture=en-US |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511083836/http://www.finland.lv/public/default.aspx?nodeid=38439&contentlan=2&culture=en-US |archive-date=11. svibnja 2011. |access-date=2. rujna 2010. |publisher=Finsko veleposlanstvo u Rigi |quote=Latvia declared independence on 21 August 1991...The decision to restore diplomatic relations took effect on 29 August 1991}}</ref> Latvija je obnovila diplomatske odnose sa zapadnim državama, uključujući [[Švedska|Švedsku]].<ref>{{Citiranje weba|title=The King holds an audience with Latvia's President {{eng oznaka}}|url=https://www.kungahuset.se/royalcourt/latestnews/latestnews/thekingholdsanaudiencewithlatviaspresident.5.1af28464179eb669913b76a.html|access-date=26. kolovoza 2021.|website=Švedski kraljevski sud|archive-date=26. kolovoza 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210826130749/https://www.kungahuset.se/royalcourt/latestnews/latestnews/thekingholdsanaudiencewithlatviaspresident.5.1af28464179eb669913b76a.html|url-status=dead}}</ref> Novi saziv Latvijskoga parlamenta [[Saeima|''Saeime'']] ponovno je izabran [[1993.]] godine. Rusija je okončala svoju vojnu prisutnost dovršenjem povlačenja svojih postrojbi [[1994.]] i zatvaranjem radarske stanice ''Skrunda-1'' [[1998.]] godine. Glavni ciljevi Latvije [[1990-ih|devedesetih]], ulazak u [[NATO]] i [[Europska unija|Europsku uniju]], ostvareni su 2004. godine. Devetnaesti summit NATO-a [[2006.]] održan je u Rigi.<ref>{{Citiranje weba |title=NATO Press Release |url=http://www.nato.int/docu/pr/2006/p06-150e.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140312162903/http://www.nato.int/docu/pr/2006/p06-150e.htm |archive-date=12. ožujka 2014. |access-date=16. siječnja 2017. |website=www.nato.int}}</ref> [[Vaira Vīķe-Freiberga]] bila je [[predsjednik Latvije|predsjednica Latvije]] od [[1999.]] do [[2007.]] godine i bila je prva žena na čelu jedne države iz bivšega sovjetskoga bloka. Vīķe-Freiberga bila je jedna od ključnih političkih ličnosti zaslužnih za pristupanje Latvije [[NATO|NATO-u]] i [[Europska unija|Europskoj Uniji]] [[2004.]]<ref>{{Citiranje novina|date=4. kolovoza 2019.|title=From child refugee to president: Latvia's Vaira Vike-Freiberga {{eng oznaka}}|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-49119077}}</ref> Otprilike 72% građana Latvije etnički su [[Latvijci]], a oko 20% su [[Rusi]], ali manje od 1% nedržavljana su Latvijci, a 71% nedržavljana su Rusi.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Commercio Michele E|year=2003.|title=Emotion and Blame in Collective Action: Russian Voice in Kyrgyzstan and Latvia {{eng oznaka}}|url=https://semanticscholar.org/paper/ee1f2d71192747cf47e7c9f820c25cc774b5c5bc|journal=Political Science Quarterly|volume=124|issue=3|pages=489–512|doi=10.1002/j.1538-165X.2009.tb00657.x}}</ref> Latvijske su vlasti pokrenule [[Denacionalizacija|denacionalizaciju]] imovine koju su [[1940-ih|četrdesetih godina]] zaplijenili Sovjeti i vratili je bivšim vlasnicima ili ih obeštetili, [[Denacionalizacija|privatizirali]] većinu državne industrije i ponovno uveli [[Letonski lats|prijeratnu valutu]]. Iako je doživjela teški [[Tranzicijska ekonomija|prijelaz na tržišno gospodarstvo]] i preusmjerenje prema [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]], Latvija je danas jedno od najbrže rastućih gospodarstava u Europskoj uniji. Godine 2014. [[Riga]] je bila [[Europska prijestolnica kulture]],<ref>{{Citiranje weba|date=29. travnja 2016.|title=Riga – European Capital of Culture (ECoC) in 2014 {{eng oznaka}}|url=https://en.unesco.org/creativity/policy-monitoring-platform/riga-european-capital-culture|website=Diversity of Cultural Expressions}}</ref> Latvija se pridružila [[Eurozona|eurozoni]] i usvojila jedinstvenu valutu EU-a [[euro]],<ref>{{Citiranje weba|last=Traykov|first=Peter|date=15. veljače 2014.|title=Latvia in the euro zone: national economic outlook for 2014 {{eng oznaka}}|url=http://www.nouvelle-europe.eu/en/latvia-euro-zone-national-economic-outlook-2014|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200930004103/http://nouvelle-europe.eu/en/latvia-euro-zone-national-economic-outlook-2014|archive-date=30. rujna 2020.|access-date=1. travnja 2021.|website=Nouvelle-europe.eu}}</ref> a Latvijac [[Valdis Dombrovskis]] imenovan je potpredsjednikom [[Europska komisija|Europske komisije]].<ref>{{Citiranje weba|date=10. rujna 2014.|title=Valdis Dombrovskis Named as European Commission's Vice President {{eng oznaka}}|url=https://www.latvia.eu/news/valdis-dombrovskis-named-european-commissions-vice-president|website=[Latvia.eu]|access-date=30. kolovoza 2022.|archive-date=25. lipnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210625192026/https://www.latvia.eu/news/valdis-dombrovskis-named-european-commissions-vice-president|url-status=dead}}</ref> Godine 2015. Latvija je predsjedala [[Vijeće Europske unije|Vijećem Europske unije]].<ref>{{Citiranje weba |date=26. siječnja 2015. |title=Latvian Presidency of the Council of the European Union |url=https://apps.fas.usda.gov/newgainapi/api/report/downloadreportbyfilename?filename=Latvian%20Presidency%20of%20the%20Council%20of%20the%20European%20Union_Brussels%20USEU_EU-28_1-26-2015.pdf |url-status=live |access-date=9. prosinca 2021. |publisher=Global Agricultural Information Network}}</ref> U Rigi su se slavili veliki europski događaji poput [[Pjesma Eurovizije 2003.|natjecanja za pjesmu Eurovizije 2003.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Final of Riga 2003 {{eng oznaka}}|url=https://eurovision.tv/event/riga-2003/final|website=Eurovision.tv}}</ref> i Europske filmske nagrade 2014. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=European Film Academy : European Film Awards 2014 go to Riga {{eng oznaka}}|url=https://www.europeanfilmacademy.org/News-detail.155.0.html?&tx_ttnews%5Btt_news%5D=101&cHash=db27c93be44f1532113fa544be4c254a|website=www.europeanfilmacademy.org}}</ref> Dana [[1. srpnja]] [[2016.]] Latvija je postala članicom [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD]]–a.<ref>{{Citiranje weba|date=1. srpnja 2016.|title=Latvia's accession to the OECD {{eng oznaka}}|url=http://www.oecd.org/latvia/latvia-accession-to-the-oecd.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160721223018/http://www.oecd.org/latvia/latvia-accession-to-the-oecd.htm|archive-date=21. srpnja 2016.|access-date=22. srpnja 2016.|publisher=Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj}}</ref> == Zemljopis == [[Datoteka:BalticSea_March2000_NASA-S2000084115409.png|mini|Latvija je smještena u [[Sjeverna Europa|Sjevernoj Europi]], na istočnoj obali [[Baltičko more|Baltičkoga mora]].]] Latvija je smještena u [[Sjeverna Europa|Sjevernoj Europi]], na istočnim obalama [[Baltičko more|Baltičkoga mora]] i sjeverozapadnome dijelu [[Istočnoeuropska platforma|Istočnoeuropske platforme]], između [[zemljopisna širina|zemljopisnih širina]] 55° i 58° N (malo područje je sjeverno od 58°) i [[zemljopisna dužina|zemljopisnih dužina]] 21° i 29° E (malo područje je zapadno od 21°). Ukupna površina Latvije je 64 559 km², od čega 62 157 km² čini kopno. Poljoprivredno zemljište pokriva 18 159 km² ukupnih kopnenih površina,<ref name="Agriculture – Key Indicators">{{Citiranje weba |date=28. travnja 2012. |title=Agriculture – Key Indicators |url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/agriculture-key-indicators-30725.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120427161459/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/agriculture-key-indicators-30725.html |archive-date=27. travnja 2012. |access-date=17. svibnja 2012. |publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> 34 964 km² je prekriveno [[šuma]]ma<ref name="Forestry – Key Indicators">{{Citiranje weba|date=18. kolovoza 2011.|title=Forestry – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121012183104/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|archive-date=12. listopada 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> i 2402 km² su kopnene vode.<ref name="Geographical Data – Key Indicators">{{Citiranje weba|date=5. listopada 2011.|title=Geographical Data – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120602190205/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|archive-date=2. lipnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> Ukupna duljina latvijskih državnih granica iznosi 1866 km. Duljina kopnene granice je 1368 km, od kojih 343 km dijeli s [[Estonija|Estonijom]] na sjeveru, 276 km s [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, 161 km s [[Bjelorusija|Bjelorusijom]] na jugoistoku i 588 km s [[Litva|Litvom]] na jugu. Ukupna duljina [[Državno područje|pomorske granice]] je 498 km, koji je dijeli od Estonije, Švedske i [[Litva|Litve]]. Proširenje od sjevera prema jugu je 210 km i od zapada prema istoku 450 km.<ref name="Geographical Data – Key Indicators2">{{Citiranje weba|date=5. listopada 2011.|title=Geographical Data – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120602190205/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|archive-date=2. lipnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> Većina teritorija Latvije je nizinsko, niže od 100 m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Najveće je jezero [[Lubāns]] s [[Površina|površinom]] od 80,7 km², a najdublje je jezero [[Drīdzis]] dubine 65,1 m. Najduža rijeka koja teče samo latvijskim teritorijem je [[Gauja]] duljine 452 km, a najduža rijeka koja teče kroz latvijski teritorij je [[Zapadna Dvina]], čija je ukupna dužina 1005 km, od čega se 352 km nalazi na latvijskom teritoriju. Najviša točka Latvije je planinski vrh [[Gaiziņkalns]] visok 311,6 m. Dužina latvijske obale je 494 km. Jedan od zaljeva Baltičkoga mora, plitki [[Riški zaljev]], nalazi se na sjeverozapadu zemlje.<ref name="Latvia in brief">{{Citiranje weba |title=Latvia in brief |url=http://www.latvia.lv/library/latvia-brief |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120923001148/http://www.latvia.lv/library/latvia-brief |archive-date=23. rujna 2012. |access-date=17. svibnja 2012. |publisher=Latvijski institut}}</ref> === Klima === Latvija ima [[Umjereni pojas|umjerenu]] klimu koja je u različitim izvorima opisana ili kao [[Vlažno kontinentalno|vlažna kontinentalna]] ili [[Oceanska klima|oceanska/pomorska]].<ref>{{Citiranje weba|title=Latvia in brief {{eng oznaka}}|url=http://www.rpiva.lv/index.php?language=en&mh=struktura|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130510095951/http://www.rpiva.lv/index.php?language=en&mh=struktura|archive-date=10. svibnja 2013.|access-date=16. listopada 2012.|publisher=RPIVA}}</ref><ref name="liepu">{{Citiranje weba|title=Latvia in crosscut {{eng oznaka}}|url=http://www.liepu.lv/lv/404/latvia-and-liepaja-|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130227112748/http://www.liepu.lv/lv/404/latvia-and-liepaja-|archive-date=27. veljače 2013,|publisher=Liepājas Universitāte}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Latvia |url=http://www.gwp.org/en/About-GWP/Country-Water-Partnerships/Latvia/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121101085408/http://www.gwp.org/en/About-GWP/Country-Water-Partnerships/Latvia/ |archive-date=1. studenoga 2012. |publisher=Global Water Partnership}}</ref>{{multiple image|align=right|direction=vertical|width=220|image1=Koppen World Map Dfb Dwb Dsb.png|caption1={{legend|#38C7FF|Podtip vlažne kontinentalne klime s toplim ljetom.}}|image2=Koppen classification worldmap CfbCfc.png|caption2={{legend|#008000|Oceanska klima}}}} Obalna područja, posebno zapadna obala [[Kurlandija|Kurlandskoga poluotoka]], imaju oceansku klimu sa svježim ljetima i blažim zimama, dok istočne dijelove obilježava kontinentalna klima s toplim ljetima i oštrim zimama.<ref name="liepu2">{{Citiranje weba|title=Latvia in crosscut {{eng oznaka}}|url=http://www.liepu.lv/lv/404/latvia-and-liepaja-|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130227112748/http://www.liepu.lv/lv/404/latvia-and-liepaja-|archive-date=27. veljače 2013.|publisher=Liepājas Universitāte}}</ref> Latvija ima četiri izražena [[godišnja doba]] gotovo jednake duljine. Zima počinje sredinom prosinca i traje do sredine ožujka. Zime imaju prosječne temperature od −6 °C i odlikuje ih stabilni [[Snijeg|snježni pokrivač]], a uobičajene su i ekstremne temperature od oko −30 °C, hladni vjetrovi i obilne snježne padaline. Ljeto počinje u lipnju i traje do kolovoza. Ljeta su obično topla i sunčana, sa svježim večerima i noćima. Prosječna ljetna temperatura je oko 19 °C, s ekstremima od 35 °C. Proljeće i jesen donose prilično blage vremenske prilike.<ref>{{Citiranje weba|title=The climate and weather conditions {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.travel/en/climate-and-weather-conditions|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120108055555/http://www.latvia.travel/en/climate-and-weather-conditions|archive-date=8. siječnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvia.travel}}</ref> {| class="wikitable" !Vremenski rekord !Vrijednost !Mjesto !Nadnevak |- |Najviša temperatura |37,8°C |[[Ventspils]] |4. kolovoza 2014. |- |Najniža temperatura |−43,2°C |[[Daugavpils]] |8. veljače 1956. |- |Zadnji proljetni [[mraz]] |– |Veliki dijelovi teritorija |24. lipnja 1982. |- |Prvi jesenski mraz |– |župa Cenas |15. kolovoza 1975 |- |Najveća godišnja [[Oborina|količina padalina]] |1007 mm |župa Priekuļi |1928. |- |Najmanja godišnja količina padalina |384 mm |[[Ainaži]] |1939. |- |Najviše dnevne oborine |160 mm |[[Ventspils]] |9. srpnja 1973. |- |Najveća mjesečna količina padalina |330 mm |župa Nīca |kolovoza 1972. |- |Najmanja mjesečna količina padalina |0 mm |Veliki dijelovi teritorija |svibnja 1938. i svibnja 1941. |- |Najdeblji [[Snijeg|snježni pokrivač]] |126 cm |[[Gaiziņkalns]] |ožujka 1931. |- |Mjesec s najviše dana s [[mećava]]ma |19 dana |[[Liepāja]] |veljače 1956. |- |Najviše dana s [[Magla|maglom]] u godini |143 dana |područje Gaiziņkalns |1946. |- |Najdugotrajnija magla |93 sata |[[Alūksne]] |1958. |- |Najviši [[atmosferski tlak]] |1066,7 mbar |[[Liepāja]] |siječnja 1907. |- |Najniži atmosferski tlak |931,3 mbar |[[Vidzeme]] |13. veljače 1962. |- |Najviše dana s [[Grmljavinska oluja|grmljavinskim nevremenom]] u godini |52 dana |Vidzeme |1954. |- |Najjači vjetar |34&nbsp;m/s, do 48&nbsp;m/s |Nije specificirano |2. studenoga 1969. |} Godina 2019. bila je najtoplija godina u povijesti promatranja vremena u Latviji s prosječnom temperaturom +8,1&nbsp;°C višom od prosjeka.<ref>{{Citiranje weba|title=2019 the warmest year {{eng oznaka}}|url=https://lvportals.lv/skaidrojumi/312041-2019-gads-latvija-siltakais-noverojumu-vesture-2020|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200206110135/https://lvportals.lv/skaidrojumi/312041-2019-gads-latvija-siltakais-noverojumu-vesture-2020|archive-date=6. veljače 2020.|access-date=6. veljače 2020.|website=www.lvportals}}</ref> === Okoliš === [[Datoteka:Turaidas_skats_uz_Gauju_2okt04.JPG|mini|Latvija ima peti najveći udio površine pod šumom u Europskoj uniji.]] Veći dio država čine plodne [[Ravnica|ravnice]] i [[Brdo|niska brda]]. U tipičnom latvijskom krajoliku, mozaik nepreglednih šuma izmjenjuje se s oranicama, poljoprivrednim imanjima i [[Pašnjak|pašnjacima]]. Obradive površine isprekidane su šumama [[Breza|breze]] koje su stanište brojnim biljkama i životinjama. Latvija ima stotine kilometara neuređene morske obale oivičene borovom šumom, [[Pješčana dina|pješčanim dinama]] i neprekinutim bijelim pješčanim plažama.<ref name="Latvia in brief2">{{Citiranje weba|title=Latvia in brief {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.lv/library/latvia-brief|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120923001148/http://www.latvia.lv/library/latvia-brief|archive-date=23. rujna 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref><ref name="Nature and Environment in Latvia">{{Citiranje weba|year=2002.|title=Nature and Environment {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927055604/http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|archive-date=27. rujna 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref> Latvija ima peti najveći udio površine pod šumom u [[Europska unija|Europskoj Uniji]], nakon [[Švedska|Švedske]], [[Finska|Finske]], [[Estonija|Estonije]] i [[Slovenija|Slovenije]].<ref>{{Citiranje weba|date=25. studenoga 2013.|title=Land Use/Cover Area frame Survey 2012 Buildings, roads and other artificial areas cover 5% of the EU …and forests 40% {{eng oznaka}}|url=http://europa.eu/rapid/press-release_STAT-13-154_en.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131031115711/http://europa.eu/rapid/press-release_STAT-13-154_en.htm|archive-date=31. listopada 2013.|access-date=3. siječnja 2014.|publisher=Eurostat Commission}}</ref> Šumama je prekriveno 3 497 000 hektara ili 56% ukupne kopnene površine.<ref name="Forestry – Key Indicators2">{{Citiranje weba|date=18. kolovoza 2011.|title=Forestry – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121012183104/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|archive-date=12. listopada 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> Latvija ima preko 12 500 rijeka, koje se protežu na 38 000 km. Glavne su rijeke [[Zapadna Dvina]], [[Lielupe]], [[Gauja]], [[Venta (rijeka)|Venta]] i [[Salaca]], koje čine najveće mrjestilište [[losos]]a u istočnim državama [[Baltičko more|Baltičkoga mora]]. Postoji 2256 jezera većih od 1 [[hektar]]a, ukupne površine oko 1000 km. [[Močvara|Močvare]] i [[Tresetište|tresetišta]] zauzimaju 9,9% teritorija Latvije. Čak 70% močvara je netaknuto od ljudskoga djelovanja, a utočište su mnogim rijetkim vrstama biljaka i životinja.<ref name="Nature and Environment in Latvia2">{{Citiranje weba|year=2002|title=Nature and Environment {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927055604/http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|archive-date=27. rujna 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref> Poljoprivredne površine čine 1 815 900 hektara ili 29% ukupne kopnene površine.<ref name="Agriculture – Key Indicators2">{{Citiranje weba|date=28. travnja 2012.|title=Agriculture – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/agriculture-key-indicators-30725.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120427161459/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/agriculture-key-indicators-30725.html|archive-date=27. travnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> S ukidanjem [[Kolektivizacija|kolektiviziranih]] poljoprivrednih imanja, površine namijenjene poljoprivredi drastično su se smanjile i danas su farme uglavnom male. Otprilike 200 farmi ukupne površine 2750 [[Hektar|ha]], bave se ekološki čistom poljoprivredom (bez uporabe [[Umjetna gnojiva|umjetnih gnojiva]] i [[Pesticidi|pesticida]]).<ref name="Nature and Environment in Latvia3">{{Citiranje weba|year=2002.|title=Nature and Environment {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927055604/http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|archive-date=27. rujna 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref> [[Nacionalni park]]ovi Latvije su [[Nacionalni park Gauja]] u [[Vidzeme]]u (od 1973.),<ref>{{Citiranje weba|last=Planet|first=Lonely|title=Gauja National Park travel – Lonely Planet {{eng oznaka}}|url=https://www.lonelyplanet.com/latvia/eastern-latvia/gauja-national-park|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011130355/https://www.lonelyplanet.com/latvia/eastern-latvia/gauja-national-park|archive-date=11. studenoga 2017.|access-date=10. listopada 2017.|website=Lonely Planet|language=en}}</ref> [[Nacionalni park Ķemeri]] u [[Zemgale]]u (1997.), [[Nacionalni park Slītere]] u [[Kurlandija|Kurzemeu]] (1999.) i [[Nacionalni park Rāzna]] u [[Latgale]]u (2007.).<ref>{{Citiranje weba|title=Rāzna National Park {{!}} Latvia Travel {{eng oznaka}}|url=https://www.latvia.travel/en/sight/razna-national-park|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190222151900/https://www.latvia.travel/en/sight/razna-national-park|archive-date=22. veljače 2019.|access-date=22. veljače 2019.|website=www.latvia.travel}}</ref> Latvija ima dugu tradiciju očuvanja okoliša. Prvi zakoni i propisi objavljeni su u [[16. stoljeće|XVI.]] i [[17. stoljeće|XVII. st.]]<ref name="Nature and Environment in Latvia4">{{Citiranje weba|year=2002.|title=Nature and Environment {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927055604/http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|archive-date=27. rujna 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref> U Latviji postoji 706 posebno zaštićenih prirodnih područja na državnoj razini: četiri [[Nacionalni park|nacionalna parka]], jedan rezervat biosfere, 42 [[Park prirode|parka prirode]], devet područja [[Zaštićeni krajolik|zaštićenoga krajolika]], 260 prirodnih rezervata, četiri stroga prirodna rezervata, 355 spomenika prirode, sedam zaštićenih morskih područja i 24 mikrorezervata.<ref>{{Citiranje weba|title=Protected areas {{eng oznaka}}|url=http://www.daba.gov.lv/public/eng/protected_areas/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120426114015/http://www.daba.gov.lv/public/eng/protected_areas/|archive-date=26. travnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Nature Conservation Agency Republic of Latvia}}</ref> Nacionalno zaštićena područja čine 12 790 km ili oko 20% ukupne kopnene površine Latvije.<ref name="Geographical Data – Key Indicators3">{{Citiranje weba|date=5. listopada 2011.|title=Geographical Data – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120602190205/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|archive-date=2. lipnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> „Crvena knjiga Latvije” (popis ugroženih vrsta Latvije), koja je uspostavljena 1977. i nadopunjava se jednom godišnje, sadrži 112 biljnih vrsta i 119 životinjskih vrsta. Latvija je ratificirala Washingtonsku, Bernsku i Ramsarsku konvenciju o zaštiti prirode.<ref name="Nature and Environment in Latvia4" /> Indeks [[Indeks ekološke učinkovitosti|ekološke učinkovitosti]] iz 2012. svrstava Latviju na drugo mjesto po kvaliteti politika očuvanja okoliša nakon [[Švicarska|Švicarske]].<ref>{{Citiranje weba|title=2012 Environmental Performance Index (EPI) {{eng oznaka}}|url=http://epi.yale.edu/epi2012/rankings|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20120605011220/http://epi.yale.edu/epi2012/rankings|archive-date=5. lipnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Sveučilište Yale, Sveučilište Columbia, Svjetski ekonomski forum, Europska komisija}}</ref> Pristup [[biokapacitet]]u u Latviji puno je veći od svjetskoga prosjeka. Latvija je 2016. imala 8,5 globalnih hektara<ref name="footprintdata">{{Citiranje weba|title=Country Trends {{eng oznaka}}|url=http://data.footprintnetwork.org/#/countryTrends?cn=119&type=BCpc,EFCpc|access-date=4. lipnja 2020.|publisher=Global Footprint Network}}</ref> biokapaciteta po osobi na svom teritoriju, mnogo više od svjetskoga prosjeka od 1,6 globalnih hektara po osobi.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lin|first=David|last2=Hanscom|first2=Laurel|last3=Murthy|first3=Adeline|last4=Galli|first4=Alessandro|last5=Evans|first5=Mikel|last6=Neill|first6=Evan|last7=Mancini|first7=MariaSerena|last8=Martindill|first8=Jon|last9=Medouar|first9=FatimeZahra|last10=Huang|first10=Shiyu|last11=Wackernagel|first11=Mathis|date=2018|title=Ecological Footprint Accounting for Countries: Updates and Results of the National Footprint Accounts, 2012-2018 {{eng oznaka}}|journal=Resources|language=en|volume=7|issue=3|pages=58|doi=10.3390/resources7030058|doi-access=free}}</ref> U 2016. Latvija je koristila 6,4 globalnih hektara biokapaciteta po osobi, dakle njihov je [[ekološki otisak]] niži od maksimalnoga kapaciteta, što ukazuje na kvalitetno upravljanje zalihom biokapaciteta.<ref name="footprintdata" /> === Bioraznolikost === [[Datoteka:White-Wagtail.jpg|mini|[[Motacilla alba|Bijela pastirica]] nacionalni je simbol Latvije.<ref>{{Citiranje weba |title=Латвийская более или менее официальная символика |url=http://rianova.narod.ru/inf/latinst.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150211184655/http://rianova.narod.ru/inf/latinst.html |archive-date=11. veljače 2015. |access-date=26. svibnja 2015. |website=rianova.narod.ru}}</ref>]] U Latviji je registrirano približno 30 000 biljnih i životinjskih vrsta flore i faune.<ref>{{Citiranje knjige |title=Latvijas enciklopēdija |publisher=Valērija Belokoņa izdevniecība |year=2005 |isbn=9984-9482-3-4 |volume=3. izd. |location=Riga, Latvija |page=695 |language=lv}}</ref> Uobičajene vrste divljih životinja u Latviji jesu [[Srna|jeleni]], [[Divlja svinja|divlje svinje]], [[los]]ovi, [[Obični ris|risovi]], [[Smeđi medvjed|medvjedi]], [[Crvena lisica|lisice]], [[Europski dabar|dabrovi]] i [[Sivi vuk|vukovi]].<ref>{{Citiranje weba|title=List of species {{eng oznaka}}|url=http://latvijas.daba.lv/scripts/db/saraksti/saraksti.cgi?l=en&s=en|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060207045022/http://latvijas.daba.lv/scripts/db/saraksti/saraksti.cgi?l=en&s=en|archive-date=7. veljače 2006.|access-date=7. ožujka 2007.|publisher=Nature of Latvia}}</ref> Kopneni [[mekušci]] u Latviji broje 159 vrsta. Neke su vrste ugrožene u drugim europskim državama, a uobičajene u Latviji poput [[Crna roda|crne rode]] (''Ciconia nigra''), [[Kosac|kosca]] (''Crex'' crex), [[Orao kliktaš|orla kliktaša]] (''[[Orao kliktaš|Aquila pomarina]]''), [[Planinski djetlić|planinskoga djetlića]] (''Picoides leucotos''), [[Sivi ždral|ždrala]] (''Grus grus''), [[Europski dabar|dabra]] (''Castor fiber''), [[Europska vidra|vidre]] (''Lutra lutra''), [[Sivi vuk|sivoga vuka]] (''Canis lupus'') i [[Obični ris|europskoga risa]] (''Felis lynx'').<ref name="Nature and Environment in Latvia5">{{Citiranje weba|year=2002.|title=Nature and Environment {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927055604/http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|archive-date=27. rujna 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref> [[Fitogeografija|Fitogeografski]] Latvija je podijeljena između [[Srednja Europa|srednjoeuropskih]] i [[Sjeverna Europa|sjevernoeuropskih]] provincija [[Cirkumborealna regija|Cirkumborealne regije]] unutar borealnog kraljevstva. Prema [[Svjetska organizacija za zaštitu prirode|WWF]]-u teritorij Latvije pripada [[Ekoregija|ekoregiji]] [[Sarmatske mješovite šume|sarmatskih mješovitih šuma]]. Oko 56 posto<ref name="Forestry – Key Indicators3">{{Citiranje weba|date=18. kolovoza 2011.|title=Forestry – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121012183104/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|archive-date=12. listopada 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> teritorija Latvije prekriveno je šumama, uglavnom [[Obični bor|običnoga bora]], [[Breza|breze]] i [[Visoka smreka|obične smreke]]. Srednja ocjena [[Indeks integriteta šumskog krajolika|indeksa integriteta šumskoga krajolika]] 2019. bila je 2,09/10, što ju je svrstalo na 159. mjesto u svijetu od 172 zemlje.<ref name="FLII-Supplementary">{{Citiranje časopisa|last=Grantham|first=H. S.|last2=Duncan|first2=A.|last3=Evans|first3=T. D.|last4=Jones|first4=K. R.|last5=Beyer|first5=H. L.|last6=Schuster|first6=R.|last7=Walston|first7=J.|last8=Ray|first8=J. C.|last9=Robinson|first9=J. G.|last10=Callow|first10=M.|last11=Clements|first11=T.|display-authors=1|year=2020.|title=Anthropogenic modification of forests means only 40% of remaining forests have high ecosystem integrity - Supplementary Material {{eng oznaka}}|journal=Nature Communications|volume=11|issue=1|page=5978|doi=10.1038/s41467-020-19493-3|issn=2041-1723|pmc=7723057|pmid=33293507|doi-access=free}}</ref> Nekoliko vrsta flore i faune smatraju se nacionalnim simbolima. [[Hrast]] (''Quercus robur'', [[Letonski jezik|let.]] ''ozols'') i [[Malolisna lipa|lipa]] (''Tilia cordata'', [[Letonski jezik|let.]] ''liepa'') nacionalno su drveće Latvije, a [[Proljetna ivančica|tratinčica]] (''Leucanthemum vulgare'',[[Letonski jezik|let.]] ''pīpene'') njezin nacionalni cvijet. [[Bijela pastirica]] (''Motacilla alba'', [[Letonski jezik|''let.'']] ''baltā cielava'') nacionalna je ptica Latvije. Još se jedna životinja smatra nacionalnim simbolom zemlje: [[Adalia bipunctata|dvotočkasta bubamara]] (''Adalia bipunctata'', [[Letonski jezik|''let.'']] ''divpunktu mārīte''). [[Jantar]], fosilizirana smola drveća, jedan je od najvažnijih kulturnih simbola Latvije. U davna vremena jantarom nađenim duž obala Baltičkoga mora trgovali su [[Vikinzi]] i trgovci iz Egipta, Grčke i [[Rimsko Carstvo|Rimskoga Carstva]]. Taj se vrlo razvijeni trgovački put zvao [[Jantarski put]].<ref>{{Citiranje weba |title=National Symbols of Latvia |url=http://www.latvia.lv/library/national-symbols-latvia |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120926092241/http://www.latvia.lv/library/national-symbols-latvia |archive-date=26. rujna 2012. |access-date=17. svibnja 2012. |publisher=Latvian Institute}}</ref> Nekoliko prirodnih rezervata štiti netaknute krajolike koje obitavaju veliki [[sisavci]]. U [[Prirodni rezervat Pape|prirodnom rezervatu Pape]] ponovo su naseljeni [[europski bizon]]i, [[los]]ovi, jeleni, vukovi, divlji konji i križanjem ponovo rekreirano [[Tur|govedo tur]], što je gotovo u potpunosti obnovilo [[holocen]]sku [[megafauna|megafaunu]].<ref>{{Citiranje weba|title=Lake Pape – Latvia {{eng oznaka}}|url=http://www.lhnet.org/lake-pape-latvia/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150604151729/http://www.lhnet.org/lake-pape-latvia/|archive-date=4. lipnja 2015.}}</ref> == Politika == {| class="wikitable" style="text-align:left; float:left; margin-right:9px; margin-left:2px;" |- | style="text-align:left;"| [[File:Edgars Rinkēvičs, Ministry Of Foreign Affairs of Estonia on 1 April 2022 (cropped).jpg|125px]] | style="text-align:left;"| [[File:Andris Kulbergs 2023 (cropped).jpg|125px]] |- | style="text-align:center;"|[[Edgars Rinkēvičs]]<br /><small>Predsjednik Latvije</small> | style="text-align:center;"|[[Andris Kulbergs]]<br /><small>Premijer Latvije</small> |} [[Datoteka:Flickr_-_Saeima_-_4.maijs_Saeimā_(6).jpg|mini|Zgrada ''Saeima'', latvijskoga parlamenta u Rigi.]] Latvijski jednodomni parlament ''[[Saeima]]'' sa 100 zastupničkih mjesta bira se izravnim glasovanjem svake četiri godine. ''Saeima'' bira predsjednika na posebnim izborima koji se također održavaju svake četiri godine. Predsjednik imenuje premijera koji, zajedno sa svojim kabinetom, predstavlja [[Izvršna vlast|izvršnu vlast]] u državi, a zastupnici ''Saeima'' moraju mu izglasati povjerenje. Ovaj je sustav postojao i prije [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]].<ref name="Constitution">{{lav oznaka}} [http://www.likumi.lv/doc.php?mode=DOC&id=57980 Constitution of the Republic of Latvia with amendments and revisions] {{Webarchive}} [http://www.saeima.lv/en/legislation/constitution (Official English translation)] {{Webarchive}} (Retrieved on 18 November 2011)</ref> Najviši su državni službenici trinaest [[Državni tajnik|državnih tajnika]].<ref>{{Citiranje novina|date=9. siječnja 2015.|title=Politics {{eng oznaka}}|language=en|work=[Latvia.eu]|url=http://www.latvia.eu/key-facts/politics|url-status=live|access-date=31. siječnja 2017.|archive-url=https://web.archive.org/web/20170105113236/http://www.latvia.eu/key-facts/politics|archive-date=5. siječnja 2017.}}</ref> === Upravna podjela === [[Datoteka:Historical_regions_of_Latvia.svg|mini|Povijesne pokrajine:{{Boja|#ffe8c2ff}} [[Kurlandija]]{{Boja|#c8f8d5ff}} [[Zemigalija]] {{Boja|#fdd6c3ff}} [[Vidzeme|Vidzem]]<nowiki/>a{{Boja|#dbdbf9ff}} [[Latgale|Latgalija]] {{Boja|#e0f8d2ff}} [[Selonija]]]] [[Datoteka:Latvijas_novadi_2021.png|mini|Upravna podjela Latvije.]] Latvija je [[Unitarizam|unitarna država]], trenutno podijeljena na 43 jedinice područne samouprave koje se sastoje od 36 općina ([[Letonski jezik|let.]] ''novadi'') i 7 gradova ([[Letonski jezik|let.]] ''valstspilsētas'') sa svojim gradskim vijećem i upravom: [[Daugavpils]], [[Jelgava]], [[Jūrmala]], [[Liepāja]], [[Rēzekne]], [[Riga]] i [[Ventspils]]. U Latviji postoje četiri povijesne i kulturne regije: [[Kurlandija]], [[Latgalija]], [[Vidzema]], [[Zemgalija]], koje su priznate u [[Ustav Latvije|Ustavu Latvije]]. [[Selonija]] je dio Zemgalije i ponekad se smatra kulturološki različitim područjem, ali nije dijelom nijedne službene podjele. Granice povijesnih i kulturnih pokrajina obično nisu strogo određene i u nekoliko se izvora mogu razlikovati. U službenim podjelama područja Riga, koja uključuje glavni grad i dijelove drugih pokrajina koje imaju snažnu vezu s glavnim gradom, također je često uključena u regionalne podjele. Primjerice postoji pet [[Planske regije Latvije|planskih regija Latvije]] ([[Letonski jezik|let.]]: ''plānošanas reģioni''), koje su uspostavljene 2009. godine radi promicanja ravnomjernoga razvoja svih područja. Pod ovom podjelom područja Riga uključuje velike dijelove onoga što se tradicijski smatra Vidzemom, Kurlandijom i Zemgalijom. Statističke regije Latvije uspostavljene su pak u skladu s [[NUTS|nomenklaturom teritorijalnih jedinica za statistiku]] [[Europska unija|Europske Unije]] i uglavnom se preklapaju s prethodnom podjelom na planska područja, ali dijele regiju Riga na dva dijela, a glavni grad čini zasebnu regiju. Najveći grad u Latviji je Riga, drugi najveći grad je [[Daugavpils]], a treći je [[Liepāja|Liepaja]]. === Politička kultura === Na parlamentarnim izborima 2010. vladajuća koalicija desnoga centra osvojila je 63 od 100 zastupničkih mjesta. Ljevičarski oporbeni „Centar harmonije” koji podržava latvijska manjina koja govori [[Ruski jezik|ruskim jezikom]] dobio je 29 mjesta.<ref>{{Citiranje novina|date=3. listopada 2010.|title=Latvia's ruling centre-right coalition wins elections {{eng oznaka}}|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-11460358}}</ref> U studenome 2013., latvijski premijer [[Valdis Dombrovskis]], na dužnosti od 2009., podnio je ostavku nakon što su najmanje 54 osobe poginule, a desetci ozlijeđeni u urušavanju veletrgovine u Rigi.<ref>{{Citiranje weba|date=27. studenoga 2013.|title=Latvia's prime minister resigns over deadly supermarket collapse {{eng oznaka}}|url=https://www.latimes.com/world/worldnow/la-fg-wn-latvia-supermarket-collapse-prime-minister-resigns-20131127-story.html|website=Los Angeles Times}}</ref> Na parlamentarnim izborima 2014. ponovno je pobijedila vladajuća koalicija desnoga centra koju su činile [[Latvijska stranka jedinstva]], [[Nacionalni savez (Latvija)|Nacionalni savez]] i [[Unija zelenih i poljoprivrednika]] sa 61 osvojenim mjestom, dok je Centar harmonije osvojio 24 zastupnička mjesta.<ref>{{Citiranje novina|date=6. listopada 2014.|title=Latvia election: Coalition keeps strong Russian party out {{eng oznaka}}|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-29504093}}</ref> U prosincu 2015., prva žena premijer zemlje, na dužnosti od siječnja 2014., [[Laimdota Straujuma]] podnijela je ostavku.<ref>{{Citiranje novina|last=Kaža|first=Juris|date=5. prosinca 2015.|title=Latvia's Prime Minister Laimdota Straujuma Steps Down {{eng oznaka}}|work=Wall Street Journal|url=https://www.wsj.com/articles/latvias-premier-laimdota-straujuma-steps-down-1449480185|via=www.wsj.com}}</ref> U veljači 2016. novi premijer [[Maris Kucinskis]] sastavio je koaliciju Unije zelenih i poljoprivrednika, Jedinstva i Nacionalnoga saveza.<ref>{{Citiranje novina|last=Uredništvo Reutersa|date=11. veljače 2016.|title=Latvia parliament approves PM Maris Kucinskis new government {{eng oznaka}}|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-latvia-pm-idUSKCN0VK12A|via=www.reuters.com}}</ref> Na parlamentarnim izborima 2018. proruski Centar harmonije ponovno je bila najveća stranka s osvojenih 23 od 100 mjesta, a druga i treća bile su nove populističke stranke [[KPV LV]] i [[Nova konzervativna stranka (Latvija)|Nova konzervativna stranka]]. Vladajuća koalicija, koju čine Unija zelenih i poljoprivrednika, Nacionalni savez i stranka Jedinstvo, izgubila je izbore.<ref>{{Citiranje novina|date=8. listopada 2018.|title=Pro-Russia party wins Latvia election but tough talks loom {{eng oznaka}}|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-45774578}}</ref> U siječnju 2019. Latvija je izabrala vladu pod vodstvom novoga premijera [[Krišjanis Karins|Krisjanisa Karinsa]] iz [[Novo jedinstvo (latvijska politička stranka)|Novog jedinstva]] desnoga centra. Karinsovu koaliciju činilo je pet od sedam stranaka u parlamentu, isključujući samo prorusku stranku Centra harmonije i Uniju zelenih i poljoprivrednika.<ref>{{Citiranje novina|last=Uredništvo Reutersa|date=23. siječnja 2019.|title=Latvia's Karins confirmed as PM, ending lengthy political deadlock {{eng oznaka}}|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-latvia-politics-idUSKCN1PH1OD|via=www.reuters.com}}</ref> === Međunarodni odnosi === [[Datoteka:Ministerio_de_Asuntos_Exteriores,_Riga,_Letonia,_2012-08-07,_DD_01.JPG|desno|mini|Zgrada Ministarstva vanjskih poslova u Rigi.]] Latvija je članica [[UN|Ujedinjenih naroda]], [[Europska unija|Europske unije]], [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], [[NATO|NATO-a]], [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-a]], [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OSCE-a]], [[Međunarodni monetarni fond|MMF-a]] i [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]]. Također je članica [[Vijeće država Baltičkog mora|Vijeća država Baltičkoga mora]] i [[Nordijska investicijska banka|Nordijske investicijske banke]]. Bila je članicom [[Liga naroda|Lige naroda]] od 1921. do 1946. Latvija pripada [[Schengenski prostor|Schengenskome prostoru]] i pridružila se [[Eurozona|Eurozoni]] 1. siječnja 2014. Latvija je uspostavila diplomatske odnose sa 158 država, otvorila je 44 diplomatska i konzularna predstavništva i održava 34 [[veleposlanstvo|veleposlanstva]] i 9 stalnih predstavništava u inozemstvu. U glavnome gradu [[Riga|Rigi]] otvoreno je sveukupno 37 stranih [[Veleposlanstvo|veleposlanstva]] i 11 predstavništava međunarodnih organizacija. Latvija je i domaćin jedne ustanove Europske Unije: [[Tijelo europskih regulatora za elektronske komunikacije|Tijela europskih regulatora za elektronske komunikacije]] (BEREC).<ref>{{Citiranje weba|title=Diplomatic and Consular Representations {{eng oznaka}}|url=http://www.am.gov.lv/en/mission/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131201023600/http://www.am.gov.lv/en/mission/|archive-date=1. prosinca 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Republike Latvije}}</ref> Vanjskopolitički prioriteti Latvije jesu suradnja u području [[Baltičko more|Baltičkoga mora]], [[europske integracije]], djelatno uključivanje u međunarodne organizacije, doprinos europskim i [[Atlantizam|transatlantskim]] sigurnosnim i obrambenim strukturama, sudjelovanje u međunarodnim civilnim i vojnim mirovnim operacijama te razvojnu suradnju, posebice jačanje stabilnosti i demokracije u zemljama [[Istočno partnerstvo|Istočnoga partnerstva]] EU.<ref>{{Citiranje weba|title=Foreign policy {{eng oznaka}}|url=http://www.mfa.gov.lv/en/policy/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120428131812/http://www.mfa.gov.lv/en/policy/|archive-date=28. travnja 2012.|access-date=13. svibnja 2012.|publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Republike Latvije}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=A foreign policy based on co-operation and constructive engagement {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.eu/content/latvia-today-keystone-baltic|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20120912131347/http://www.latvia.eu/content/latvia-today-keystone-baltic|archive-date=12. rujna 2012.|access-date=13. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=18. studenoga 2011.|title=Background Note: Latvia {{eng oznaka}}|url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/5378.htm#foreign|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170122194450/https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/5378.htm#foreign|archive-date=22. siječnja 2017.|access-date=13. svibnja 2012.|publisher=U.S. Department of State}}</ref> [[Datoteka:Foreign_Ministers_of_Nordic_and_Baltic_countries_met_in_Helsinki,_30.08.2011_(Photographer_Eero_Kuosmanen).jpg|mini|Ministri vanjskih poslova nordijskih i baltičkih zemalja u Helsinkiju 2011.]] Od ranih [[1990-ih|devedesetih]], Latvija je zajedno sa svojim susjedima [[Estonija|Estonijom]] i [[Litva|Litvom]] uključena u aktivnu trilateralnu suradnju [[Baltičke države|baltičkih država]], te nordijsko-baltičku suradnju s ostalim [[Nordijska regija|nordijskim zemljama]]. Baltičko vijeće zajednički je forum međuparlamentarne [[Baltička skupština|Baltičke skupštine]] i međuvladinog Baltičkog vijeća ministara.<ref>{{Citiranje weba|title=Estonian Chairmanship of the Baltic Council of Ministers in 2011 {{eng oznaka}}|url=http://www.vm.ee/?q=en/node/4096|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113111112/http://www.vm.ee/?q=en%2Fnode%2F4096|archive-date=13. studenoga 2013,|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Estonsko ministarstvo vanjskih posloba}}</ref> [[NB8|Nordijsko-baltička osmorka]] (NB-8) zajednička je suradnja vlada [[Danska|Danske]], [[Estonija|Estonije]], [[Finska|Finske]], [[Island]]a, [[Latvija|Latvije]], [[Litva|Litve]], [[Norveška|Norveške]] i [[Švedska|Švedske]].<ref name="http">{{Citiranje weba|title=Co-operation of Baltic and Nordic States {{eng oznaka}}|url=http://www.mfa.gov.lv/en/eu/BalticSeaRegion/NordicStates|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120405175147/http://www.mfa.gov.lv/en/eu/BalticSeaRegion/NordicStates/|archive-date=5. travnja 2012.|access-date=13. svibnja 2012.|publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Republike Latvije}}</ref> Nordijsko-baltička šestorka (NB-6), koju čine one nordijsko-baltičke zemlje koje su i članice Europske unije, okvir je za sastanke o pitanjima vezanim uz EU. Međuparlamentarna suradnja između Baltičke skupštine i [[Nordijsko vijeće|Nordijskog vijeća]] potpisana je 1992. godine, a od 2006. godine održavaju se godišnji sastanci, kao i redoviti sastanci na drugim razinama.<ref name="http" /> Zajedničke inicijative nordijsko-baltičke suradnje jesu obrazovni program NordPlus<ref>{{Citiranje weba|title=About Nordplus {{eng oznaka}}|url=http://www.nordplusonline.org/eng/nordplus/about_nordplus|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113110917/http://www.nordplusonline.org/eng/nordplus/about_nordplus|archive-date=13. studenoga 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Nordijsko vijeće ministara}}</ref> i programi mobilnosti za javnu upravu,<ref>{{Citiranje weba|title=Nordic-Baltic mobility programme for public administration {{eng oznaka}}|url=http://www.norden.ee/en/about-us/funding/mobility-programme-for-public-administration|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113112319/http://www.norden.ee/en/about-us/funding/mobility-programme-for-public-administration|archive-date=13. studenoga 2013.|access-date=20. studenoga 2013,.|publisher=Ured Nordijskoga vijeća ministara u Estoniji}}</ref> poslovanje, industriju<ref>{{Citiranje weba|title=Nordic-Baltic Mobility and Network Programme for Business and Industry {{eng oznaka}}|url=http://www.nb8businessmobility.org/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131118051601/http://www.nb8businessmobility.org/|archive-date=18. studenoga 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Ured Nordijskoga vijeća ministara u Latviji}}</ref> i kulturu.<ref>{{Citiranje weba|title=Nordic Culture Point {{eng oznaka}}|url=http://www.kulturkontaktnord.org/lang-en|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131118083116/http://www.kulturkontaktnord.org/lang-en|archive-date=18. studenoga 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Nordijsko vijeće ministara}}</ref> [[Nordijsko vijeće ministara]] ima ured u Rigi.<ref>{{Citiranje weba|title=Nordic Council of Ministers' Office in Latvia {{eng oznaka}}|url=http://www.norden.lv/en/main|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131230231742/http://www.norden.lv/en/main|archive-date=30. prosinca 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Ured Nordijskoga vijeća ministara u Latviji}}</ref> Latvija sudjeluje u [[Sjeverna dimenzija|Sjevernoj dimenziji]] i [[Program regije Baltičkog mora|Programu regije Baltičkoga mora]], inicijativama Europske unije za poticanje prekogranične suradnje u području Baltičkoga mora i [[Sjeverna Europa|Sjeverne Europe]]. Tajništvo Partnerstva Sjeverne dimenzije za kulturu (NDPC) bit će smješteno u Rigi.<ref>{{Citiranje weba|date=6. studenoga 2013.|title=Nordic Council of Ministers is looking for a Senior Adviser to run the Secretariat of Northern Dimension Partnership on Culture {{eng oznaka}}|url=http://www.ndpculture.org/blog/nordic-council-of-ministers-is-looking-for-a-senior-adviser-to-run-the-secretariat-of-northern-dimension-partnership-on-culture|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006152646/http://www.ndpculture.org/blog/nordic-council-of-ministers-is-looking-for-a-senior-adviser-to-run-the-secretariat-of-northern-dimension-partnership-on-culture|archive-date=6. listopada 2014.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Tajništvo Partnerstva Sjeverne dimenzije za kulturu}}</ref> Godine 2013. Riga je bila domaćin godišnjega [[Forum sjeverne budućnosti|Foruma sjeverne budućnosti]], dvodnevnoga neslužbenoga sastanka premijera nordijsko-baltičkih zemalja i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]].<ref>{{Citiranje weba|title=Northern Future Forum {{eng oznaka}}|url=http://www.futureforum2013.gov.lv/en|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130301194011/http://www.futureforum2013.gov.lv/en/|archive-date=1. ožujka 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Državna riznica Republike Latvije}}</ref> Poboljšano partnerstvo u Sjevernoj Europi ili ''e-Pine'' diplomatski je okvir [[Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država|Državnoga tajništva SAD-a]] za suradnju s nordijsko-baltičkim zemljama.<ref>{{Citiranje weba|title=Enhanced Partnership in Northern Europe (e-PINE) {{eng oznaka}}|url=https://2009-2017.state.gov/p/eur/rt/epine|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=U.S. Department of State}}</ref> Latvija je bila domaćin summita [[NATO|NATO-a]] 2006. i od tada je godišnja konferencija u Rigi postala vodeći forum o vanjskoj i sigurnosnoj politici u sjevernoj Europi.<ref>{{Citiranje weba|title=About Rīga Conference {{eng oznaka}}|url=http://www.rigaconference.lv/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131108034651/http://www.rigaconference.lv/|archive-date=8. studenoga 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Rīška konferencija}}</ref> Latvija je predsjedala [[Vijeće Europske unije|Vijećem Europske unije]] u prvoj polovici 2015.<ref>{{Citiranje weba |date=5. srpnja 2016. |title=Latvia |url=https://europa.eu/european-union/about-eu/countries/member-countries/latvia_en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612140700/https://europa.eu/european-union/about-eu/countries/member-countries/latvia_en |archive-date=12. lipnja 2018. |access-date=9. lipnja 2018. |website=europa.eu |publisher=Europska unija}}</ref> === Oružane snage === [[Datoteka:Naval_visit,_Belfast_(3)_-_geograph.org.uk_-_667223.jpg|mini|Minolovac ''Imanta'' Latvijske ratne mornarice''.'']] [[Datoteka:I’m_with_you_battle_buddy_141120-A-LY282-013.jpg|mini|Latvijski vojnici tijekom vojne vježbe.]] [[Latvijske nacionalne oružane snage|Nacionalne oružane snage]] (latv. ''Nacionālie bruņotie spēki'', NAF) čini kopnena vojska, mornarica, zračne snage, nacionalna garda, jedinica za posebne zadatke, vojna policija, stožerna bojna oružanih snaga, Zapovjedništvo za obuku i doktrinu i Zapovjedništvo za logistiku. Koncept obrane Latvije temelji se na švedsko-finskomu modelu snaga za brzi odgovor sastavljenih od mobilizacijske baze i male skupine profesionalaca. Od [[1. siječnja]] [[2007.]] Latvija je prešla na model ugovorne profesionalne vojske.<ref>{{Citiranje weba |title=Aizsardzības ministrija |url=http://www.mod.gov.lv/Ministrija/Vadiiba.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180427123545/http://www.mod.gov.lv/Ministrija/Vadiiba.aspx |archive-date=27. travnja 2018. |access-date=6. prosinca 2018. |website=mod.gov.lv |language=lv}}</ref> Latvija sudjeluje u međunarodnim mirovnim i sigurnosnim operacijama. Latvijske oružane snage sudjelovale su u vojnim operacijama [[NATO|NATO-]]<nowiki/>a i EU-a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (1996. – 2009.), [[Albanija|Albaniji]] (1999.), [[Kosovo|Kosovu]] (2000. – 2009.), [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] (2003.), [[Irak]]u (2005. – 2006.), [[Afganistan]]u (od 2003.), [[Somalija|Somaliji]] (od 2011.) i [[Mali]]ju (od 2013.).<ref name="ReferenceA">{{Citiranje weba|title=Sudioništvo u međunarodnim operacijama {{eng oznaka}}|url=http://www.mfa.gov.lv/en/security/Directions/InternationalOperations/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130208204137/http://www.mfa.gov.lv/en/security/Directions/InternationalOperations/|archive-date=8. veljače 2013.|access-date=12. svibnja 2012|publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Republike Latvije}}</ref><ref name="Previous operations">{{Citiranje weba |title=Prijašnje operacije |url=http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024013435/http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas.aspx |archive-date=24. listopada 2012. |access-date=12. svibnja 2012. |publisher=Latvijske narodne oružane snage |language=lv}}</ref><ref>{{Citiranje weba|year=2011.|title=Latvija i NATO {{eng oznaka}}|url=http://www.mod.gov.lv/en/NATO.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120309034354/http://www.mod.gov.lv/en/NATO.aspx|archive-date=9. svibnja 2012.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=Ministarstvo narodne obrane Republike Latvije}}</ref> Latvija je također sudjelovala u operaciji višenarodnih vojnih snaga pod vodstvom [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] u [[Rat u Iraku|Iraku (2003. – 2008.)]]<ref>{{Citiranje weba|title=Operacije Koalicijskih snaga pod vodstvom SAD-a u OIS-u (Operacija Iračka sloboda) {{eng oznaka}}|url=http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas/Citas_operacijas/OIF.aspx|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20120805052619/http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas/Citas_operacijas/OIF.aspx|archive-date=5. kolovoza 2012.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=Latvijske narodne oružane snage|language=lv}}</ref> i misijama [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS-]]<nowiki/>a u [[Gruzija|Gruziji&nbsp;]], na Kosovu i u Makedoniji.<ref>{{Citiranje weba |title=Ostale operacije |url=http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas/Citas_operacijas.aspx |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20120805085254/http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas/Citas_operacijas.aspx |archive-date=5. kolovoza 2012. |access-date=12. svibnja 2012. |publisher=Latvijske narodne oružane snage |language=lv}}</ref> Latvijske oružane snage sudjelovale su i u borbenoj skupini koju je predvodilo [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] 2013. i [[Nordijska borbena skupina|Nordijskoj borbenoj skupini]] 2015. u okviru [[Zajednička sigurnosna i obrambena politika|Zajedničke sigurnosne i obrambene politike]] (CSDP) [[Europska unija|Europske Unije]].<ref>{{Citiranje weba |date=26. rujna 2012. |title=Obećanja borbene skupine EU-a |url=http://www.parlament.gv.at/PAKT/EU/XXIV/EU/09/23/EU_92315/imfname_10376183.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130922080759/http://www.parlament.gv.at/PAKT/EU/XXIV/EU/09/23/EU_92315/imfname_10376183.pdf |archive-date=22. rujna 2013. |access-date=25. studenoga 2012. |publisher=Vijeće Europske unije}}</ref> Latvija se istaknula kao vodeća nacija u koordinaciji [[Rat u Afganistanu (2001. – 2021.)|Sjeverne distribucijske mreže]] za prijevoz nesmrtonosna tereta [[ISAF]]-a [[Zračni promet|zračnim]] i [[Željeznica|željezničkim putem]] u Afganistan.<ref>{{Citiranje weba|year=2012|title=Dombrovskis and US Ambassador Garber visit Riga Airport to inspect cargo plane to Afghanistan {{eng oznaka}}|url=http://www.baltic-course.com/eng/transport/?doc=56833|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120712005148/http://www.baltic-course.com/eng/transport/?doc=56833|archive-date=12. srpnja 2012.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=The Baltic Course}}</ref><ref>{{Citiranje weba|year=2011|title=One year on: ISAF's trans-European supply routes are a success {{eng oznaka}}|url=http://www.nato.int/cps/en/SID-911EB74B-3555D8D2/natolive/news_74763.htm?selectedLocale=en|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515185424/http://www.nato.int/cps/en/SID-911EB74B-3555D8D2/natolive/news_74763.htm?selectedLocale=en|archive-date=15. svibnja 2013.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=NATO}}</ref><ref>{{Citiranje weba|year=2010.|title=NATO otvorio nove komunikacijske linije u Afganistanu {{eng oznaka}}|url=http://www.nato.int/cps/en/SID-2C1657C8-A07AD24F/natolive/news_64397.htm?|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130516032845/http://www.nato.int/cps/en/SID-2C1657C8-A07AD24F/natolive/news_64397.htm|archive-date=16. svibnja 2013.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=NATO}}</ref> Dio je Nordijske postrojbe za potporu tranziciji (NTSU), koja je zajedničkim snagama davala doprinos potpori afganistanskim sigurnosnim službama prije povlačenja nordijskih i baltičkih snaga ISAF-a 2014.<ref>{{Citiranje weba|last=Gerard O'Dwyer|date=13. rujna 2012.|title=Nordijski vojni savez s latvijom u Afghanistanu {{eng oznaka}}|url=http://www.defensenews.com/article/20120913/DEFREG01/309130008/Nordic-Military-Alliance-Latvia-Afghanistan|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20130121105912/http://www.defensenews.com/article/20120913/DEFREG01/309130008/Nordic-Military-Alliance-Latvia-Afghanistan|archive-date=21. siječnja 2013.|access-date=25. studenoga 2012.|publisher=DefenseNews}}</ref> Od 1996. više od 3600 vojnih osoba sudjelovalo je u međunarodnim operacijama,<ref name="Previous operations" /> od kojih je 7 vojnika poginulo.<ref>{{Citiranje weba |title=Poginuli vojnici |url=http://www.mil.lv/Operacijas/Kritusie_karaviri.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024013440/http://www.mil.lv/Operacijas/Kritusie_karaviri.aspx |archive-date=24. listopada 2012. |access-date=12. svibnja 2012. |publisher=Latvijske narodne oružane snage |language=lv}}</ref> Po glavi stanovnika, Latvija je jedan od najvećih sudionika u međunarodnim vojnim operacijama.<ref>{{Citiranje weba|date=10. studenoga 2011.|title=Pozadinska bilješka: Latvija {{eng oznaka}}|url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/5378.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170122194450/https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/5378.htm|archive-date=22. siječnja 2017.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=U.S. Department of State}}</ref> Latvijski civilni stručnjaci sudjelovali su u brojnim civilnim misijama [[Europska unija|EU-a]]: misiji granične pomoći [[Moldavija|Moldaviji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]] (2005. – 2009.), misiji vladavine prava u Iraku (2006. i 2007.) i na Kosovu (od 2008.), redarstvenoj misiji u Afganistanu (od 2007.) i promatračkoj misiji u Gruziji (od 2008.).<ref name="ReferenceA2">{{Citiranje weba|title=Sudioništvo u međunarodnim operacijama {{eng oznaka}}|url=http://www.mfa.gov.lv/en/security/Directions/InternationalOperations/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130208204137/http://www.mfa.gov.lv/en/security/Directions/InternationalOperations/|archive-date=8. veljače 2013.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=Ministvarstvo vanjskih poslova Republike Latvije}}</ref> Od ožujka 2004., kada su se [[Baltičke države|baltičke zemlje]] pridružile NATO-u, [[borbeni zrakoplov]]i članica NATO-a raspoređeni su po rotacijskome modelu za misiju [[Baltička zračna policija|Baltičke zračne policije]] u [[Međunarodna zračna luka Šiauliai|zračnoj luci Šiauliai]] u Litvi kako bi čuvali baltički zračni prostor. Latvija sudjeluje u nekoliko NATO-vih centara izvrsnosti: Centru civilno-vojne suradnje u Nizozemskoj, [[Centar izvrsnosti kooperativne kibernetičke obrane|Kooperativnoj kibernetičkoj obrani]] u Estoniji i energetskoj sigurnosti u Litvi. Planira uspostaviti NATO-v centar izvrsnosti za strateške komunikacije u Rigi.<ref>{{Citiranje weba|date=6 November 2013|title=V.Dombrovskis: Latvia sees the opportunity to strengthen NATO's strategic communication capability {{eng oznaka}}|url=http://www.mk.gov.lv/en/aktuali/zinas/2013/october/061103-vk-01/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131219020016/http://www.mk.gov.lv/en/aktuali/zinas/2013/october/061103-vk-01/|archive-date=19. prosinca 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Ministarski zbor Republike Latvije}}</ref> Latvija surađuje s Estonijom i Litvom u nekoliko međusobnih inicijativa baltičke obrambene suradnje: * Baltički bataljun ''(BALTBAT)''&nbsp;– pješačka bojna za sudjelovanje u međunarodnim operacijama potpore miru, sa sjedištem u blizini [[Riga|Rige]] u Latviji; * Baltička pomorska eskadrila ''(BALTRON)''&nbsp;– pomorske snage sa sposobnostima protuminskih mjera, sa sjedištem u blizini [[Tallinn]]a u [[Estonija|Estonij]]<nowiki/>i; * Baltička mreža za nadzor zraka ''(BALTNET)''&nbsp;– informacijski sustav zračnoga nadzora sa sjedištem u blizini [[Kaunas]]a u [[Litva|Litvi]]; * Zajedničke vojne obrazovne ustanove: Baltički koledž za obranu u [[Tartu]]u u [[Estonija|Estoniji]], Baltički trenažni ronilački centar u [[Liepāja|Liepāji]] u Latviji i Baltički trenažni centar za brodske komunikacije u [[Tallinn]]u u Estoniji.<ref>{{Citiranje weba|year=2002.|title=Suradnja baltičke obrane {{eng oznaka}}|url=http://www.vm.ee/?q=en/node/4105|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110805201335/http://www.vm.ee/?q=en%2Fnode%2F4105|archive-date=5. kolovoza 2011.|access-date=20. travnja 2012.|publisher=Estonsko ministarstvo vanjskih poslova}}</ref> Buduća suradnja uključivat će dijeljenje nacionalnih infrastruktura za potrebe obuke i specijalizaciju područja obuke ''(BALTTRAIN)'' te zajednički ustroj kontingenata veličine bataljuna za korištenje u NATO-vim snagama za brzi odgovor.<ref>{{Citiranje weba|year=2011.|title=Baltički ministri obrane najavljuju novu obrambenu suradnju {{eng oznaka}}|url=http://www.kam.lt/en/news_1098/news_archives/news_archive_2011/news_archive_2011_-_12/baltic_defence_ministers_announced_new_defence_cooperation_initiatives.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120723054233/http://www.kam.lt/en/news_1098/news_archives/news_archive_2011/news_archive_2011_-_12/baltic_defence_ministers_announced_new_defence_cooperation_initiatives.html|archive-date=23. srpnja 2012.|access-date=28. travnja 2012.|publisher=Ministarstvo narodne obrane Republike Litve}}</ref> U siječnju 2011. baltičke su države pozvane na pridruživanje [[Nordijska obrambena suradnja|Nordijskoj obrambenoj suradnji]], obrambenome okviru [[Nordijska regija|nordijskih zemalja]].<ref>{{Citiranje weba|date=21. siječnja 2011.|title=Nordijske države pozivaju Baltik na priključenje zajedničkome obrambenomu okviru {{eng oznaka}}|url=http://www.vm.ee/?q=en/node/10686|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120608191401/http://www.vm.ee/?q=en%2Fnode%2F10686|archive-date=8. lipnja 2012.|access-date=28. travnja 2012.|publisher=Estonsko ministarstvo vanjskih poslova}}</ref> U studenome 2012. tri su se države složile o stvaranju zajedničkoga vojnoga stožera 2013.<ref>{{Citiranje weba|date=9. studenoga 2012.|title=Uspostavljanje zajedničkoga baltičkoga vojnoga stožera {{eng oznaka}}|url=http://news.err.ee/8140850c-b0bb-408b-96c6-7641b1bbfd10|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121111213413/http://news.err.ee/8140850c-b0bb-408b-96c6-7641b1bbfd10|archive-date=11. studenoga 2012.|access-date=25. studenoga 2012.|publisher=Estonian Public Broadcasting}}</ref> Latvijska ''Saeima'' je 21. travnja 2022. izglasala amandmane koje je predložilo Ministarstvo obrane za nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju nacionalne obrane, koji predviđaju postupno povećanje proračuna za obranu na 2,5 % BDP-a zemlje tijekom sljedeće tri godine.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-04-22 |title=Latvijski parlament odobrio povećanje obrambenoga proračuna |url=https://bnn-news.com/latvian-parliament-approves-of-increasing-defence-budget-234131 |access-date=2022-04-22 |website=Baltic News Network - News from Latvia, Lithuania, Estonia |language=en-US}}</ref> === Ljudska prava === [[Datoteka:Europride_2015.JPG|mini|[[Europride]] 2015 u [[Riga|Rigi]].]] Prema izvješćima [[Freedom House]]a i [[Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva vanjskih poslova SAD-a]], vlasti općenito poštuju ljudska prava u Latviji:<ref name="departmentofstate1">{{Citiranje weba |date=25. veljače 2009. |title=2008 Human Rights Report: Latvia |url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/hrrpt/2008/eur/119087.htm |access-date=9. lipnja 2009. |publisher=[[United States Department of State]]}}</ref><ref name="freedomhouse1">{{Citiranje weba |year=2008 |title=Freedom in the World&nbsp;– Latvia (2008) |url=http://www.freedomhouse.org/inc/content/pubs/fiw/inc_country_detail.cfm?country=7429&year=2008&page=0&view=mof&pf |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20110515152102/http://www.freedomhouse.org/inc/content/pubs/fiw/inc_country_detail.cfm?country=7429&year=2008&page=0&view=mof&pf |archive-date=15. svibnja 2011. |access-date=6. lipnja 2009. |publisher=Freedom House}}</ref> Latvija je natprosječno rangirana među svjetskim suverenim državama u demokraciji,<ref name="democracy1">{{Citiranje novina |year=2008 |title=The Economist Intelligence Unit's Index of Democracy 2008 |work=The Economist |url=http://a330.g.akamai.net/7/330/25828/20081021185552/graphics.eiu.com/PDF/Democracy%20Index%202008.pdf |url-status=dead |access-date=5. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081214053945/http://a330.g.akamai.net/7/330/25828/20081021185552/graphics.eiu.com/PDF/Democracy%20Index%202008.pdf |archive-date=14. prosinca 2008.}}</ref> [[Sloboda tiska|slobodi tiska]],<ref name="pressfree1">{{Citiranje weba |year=2010 |title=Press Freedom Index 2010 |url=http://en.rsf.org/press-freedom-index-2010,1034.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20101124050702/http://en.rsf.org/press-freedom-index-2010%2C1034.html |archive-date=24. studenoga 2010. |access-date=3. ožujka 2011. |publisher=Reporters Without Borders}}</ref> [[privatnost]]i<ref name="privacy1">{{Citiranje weba |year=2007 |title=The 2007 International Privacy Ranking |url=http://www.privacyinternational.org/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110302193141/https://www.privacyinternational.org/ |archive-date=2. ožujka 2011. |access-date=5. lipnja 2009. |publisher=Privacy International}}</ref> i ljudskom razvoju.<ref name="human1">{{Citiranje weba |year=2008 |title=Statistics of the Human Development Report |url=http://hdr.undp.org/en/statistics/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130112042847/http://hdr.undp.org/en/statistics/ |archive-date=12. siječnja 2013. |access-date=5. lipnja 2009. |publisher=United Nations Development Programme}}</ref> Više od 56% vodećih pozicija drže žene u Latviji, što je čini vodećom u Europi po ravnopravnosti spolova. Prema [[Svjetska banka|Svjetskoj banci]], Latvija je prva u svijetu po pravima žena, dijeleći to mjesto s pet drugih europskih zemalja.<ref>{{Citiranje časopisa |date=27. veljače 2019. |title=World Bank Group. 2019. ''Women, Business and the Law 2019 : A Decade of Reform.'' World Bank, Washington, DC. © World Bank. Retrieved 16 December 2019. |url=https://openknowledge.worldbank.org/handle/10986/31327 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191014160703/https://openknowledge.worldbank.org/handle/10986/31327 |archive-date=14. listopada 2019. |access-date=15. prosinca 2019.}}</ref> U zemlji živi brojna zajednica etničkih [[Rusi|Rusa]], kojima su prema Ustavu i međunarodnim zakonima o ljudskim pravima garantirana temeljna ljudska prava, ratificirana od strane latvijskoga parlamenta.<ref name="departmentofstate12">{{Citiranje weba |date=25. veljače 2009. |title=2008 Human Rights Report: Latvia |url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/hrrpt/2008/eur/119087.htm |access-date=9. lipnja 2009. |publisher=[[United States Department of State]]}}</ref><ref name="freedomhouse2">{{Citiranje weba |year=2008 |title=Country Report 2008 Edition |url=http://www.freedomhouse.org/template.cfm?page=47&nit=457&year=2008 |url-status=dead |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20110624033519/http://www.freedomhouse.org/template.cfm?page=47&nit=457&year=2008 |archive-date=24. lipnja 2011. |access-date=6. lipnja 2009. |publisher=Freedom House}}</ref> Otprilike 206 000 [[Nedržavljani (Latvija)|nedržavljana]]<ref>{{Citiranje weba |title=Datubāze - izvēlēties tabulu |url=http://data1.csb.gov.lv/pxweb/lv/iedz/iedz__iedzrakst/?tablelist=true |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191231120455/https://data1.csb.gov.lv/pxweb/lv/iedz/iedz__iedzrakst/?tablelist=true |archive-date=31. prosinca 2019. |access-date=19. prosinca 2019. |website=data1.csb.gov.lv}}</ref> ima ograničen pristup nekim političkim pravima. Samo je građanima dopušteno sudjelovanje na parlamentarnim ili općinskim izborima, premda nema ograničenja u pogledu učlanjenja u političke stranke ili druge političke organizacije.<ref>[http://www.bayefsky.com/docs.php/area/conclobs/treaty/ccpr/opt/0/state/95/node/3/filename/latvia_t4_ccpr Concluding observations of the Human Rights Committee: Latvia. ]</ref><ref>[[Europska komisija protiv rasizma i netolerancije|ECRI]] [http://hudoc.ecri.coe.int/XMLEcri/ENGLISH/Cycle_03/03_CbC_eng/LVA-CbC-III-2008-2-ENG.pdf Third Report on Latvia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090509044128/http://hudoc.ecri.coe.int/XMLEcri/ENGLISH/Cycle_03/03_CbC_eng/LVA-CbC-III-2008-2-ENG.pdf}}, CRI(2008)2.</ref> Godine 2011. visoki povjerenik [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS-]]<nowiki/>a za nacionalne manjine "pozvao je Latviju da dopusti nedržavljanima glasovanje na općinskim izborima."<ref>{{Citiranje weba |year=2011 |title=A new kind of citizenship accepted by EU? Latvian non-citizens and the citizenship debates |url=http://essay.utwente.nl/62902/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20140819083742/http://essay.utwente.nl/62902/ |archive-date=19. kolovoza 2014. |access-date=18. kolovoza 2014. |publisher=University of Twente Student Theses}}</ref> Osim toga, bilo je izvješća o policijskom zlostavljanju pritvorenika i uhićenika, lošim zatvorskim uvjetima i prenapučenosti, [[Korupcija|korupciji]] u pravosuđu, slučajevima nasilja nad etničkim manjinama, te društvenom nasilju i slučajevima vladine diskriminacije [[Homoseksualnost|homoseksualaca]].<ref name="departmentofstate13">{{Citiranje weba |date=25. veljače 2009. |title=2008 Human Rights Report: Latvia |url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/hrrpt/2008/eur/119087.htm |access-date=9. lipnja 2009. |publisher=[[United States Department of State]]}}</ref><ref name="amnesty2009">{{Citiranje weba |year=2009 |title=Amnesty International Report 2009 |url=http://report2009.amnesty.org/en/regions/europe-central-asia/latvia |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090610075623/http://report2009.amnesty.org/en/regions/europe-central-asia/latvia |archive-date=10. lipnja 2009. |access-date=8. lipnja 2009. |publisher=[[Amnesty International]]}}</ref><ref name="humarightswatch1">{{Citiranje weba |year=2006 |title=Latvia: Investigate Attacks on Gay Activists |url=https://www.hrw.org/en/news/2006/07/25/latvia-investigate-attacks-gay-activists |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20090610224651/http://www.hrw.org/en/news/2006/07/25/latvia-investigate-attacks-gay-activists |archive-date=10. lipnja 2009. |access-date=8. lipnja 2009. |publisher=Human rights watch}}</ref> == Gospodarstvo == [[Datoteka:BlueEurozone.svg|mini|Latvija je dio [[Unutarnje tržište EU|jedinstvenoga tržišta EU]] (svijetloplavo), [[Eurozona|eurozone]] (tamnoplavo) i [[Schengenski prostor|schengenskoga prostora]] (nije prikazano).]] [[Datoteka:GDP_per_capita_Baltics.svg|desno|mini|Realni BDP po glavi stanovnika u Estoniji, Latviji i Litvi.]] [[Datoteka:Latvia_Product_Exports_(2019).svg|desno|mini|Zasupljenost dobara u izvozu Latvije 2019.]] Latvija je članica [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]] (1999.) i [[Europska unija|Europske unije]] (2004.). Dana 1. siječnja 2014. [[euro]] je postao službena latvijska valuta, zamijenivši staru novčanu jedinicu [[Letonski lats|lats]]. Prema statistici krajem 2013. godine, 45% stanovništva podržavalo je uvođenje eura, dok je 52% bilo protiv.<ref name="apollo.lv">{{Citiranje weba |last=Apollo, redakcija@apollo.lv |title=Turpina pieaugt iedzīvotāju atbalsts eiro ieviešanai |url=http://www.apollo.lv/zinas/turpina-pieaugt-iedzivotaju-atbalsts-eiro-ieviesanai/625128 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20140404152209/http://www.apollo.lv/zinas/turpina-pieaugt-iedzivotaju-atbalsts-eiro-ieviesanai/625128 |archive-date=4. travnja 2014. |access-date=23. travnja 2014. |publisher=Apollo.lv}}</ref> Nakon uvođenja eura, istraživanja Eurobarometra u siječnju 2014. pokazala su da potpora euru iznosi oko 53%, što je blizu europskoga prosjeka.<ref>{{Citiranje novina |date=14. siječnja 2014. |title=New currency, new leader |work=The Economist |url=https://www.economist.com/news/europe/21593502-latvias-president-nominates-laimdota-straujuma-prime-minister-new-currency-new-leader |url-status=live |access-date=10. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170701155225/http://www.economist.com/news/europe/21593502-latvias-president-nominates-laimdota-straujuma-prime-minister-new-currency-new-leader |archive-date=1. srpnja 2017.}}</ref> Od 2000. godine Latvija ima jednu od najviših stopa rasta [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a u Europi.<ref>{{Citiranje weba |title=Growth rate of real GDP per capita |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page?_pageid=1996,39140985&_dad=portal&_schema=PORTAL&screen=detailref&language=en&product=sdi_ed&root=sdi_ed/sdi_ed/sdi_ed1000 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071012010738/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page?_pageid=1996%2C39140985&_dad=portal&_schema=PORTAL&screen=detailref&language=en&product=sdi_ed&root=sdi_ed%2Fsdi_ed%2Fsdi_ed1000 |archive-date=12. listopada 2007. |access-date=28. srpnja 2007. |publisher=[[Eurostat]]}}</ref> Međutim, rast vođen uglavnom potrošnjom u Latviji je izazvao kolaps latvijskoga BDP-a krajem 2008. i početkom 2009., pogoršanom globalnom gospodarskom krizom, nedostatkom kredita i ogromnim novčanim sredstvima korištenim za spašavanje [[Parex banka|Parex banke]].<ref>{{Citiranje weba |title=Rimsevics: Failing to bail out Parex banka would result in closing down of four banks in Latvia |url=http://www.baltic-course.com/eng/finances/?doc=22011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131212090529/http://www.baltic-course.com/eng/finances/?doc=22011 |archive-date=12. prosinca 2013. |access-date=8. prosinca 2013. |publisher=The Baltic Course}}</ref> Latvijsko gospodarstvo palo je 18% u prva tri mjeseca 2009., što je najveći pad u Europskoj uniji.<ref>{{Citiranje novina |last=Aaron Eglitis |date=11. svibnja 2009. |title=Latvian GDP Shrank 18% in First Quarter, EU's Biggest Fall&nbsp;– |publisher=Bloomberg L.P. |url=https://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=ao7qqF0UESqc |url-status=dead |access-date=16. listopada 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101202141324/http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=ao7qqF0UESqc |archive-date=2. prosinca 2010.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |date=11. svibnja 2009. |title=Latvian economy in rapid decline |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/8043972.stm |url-status=live |access-date=4. travnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090930090503/http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/8043972.stm |archive-date=30. rujna 2009.}}</ref> Gospodarska kriza iz 2009. dokazala je ranije pretpostavke da brzorastuće gospodarstvo ide prema imploziji [[Gospodarski mjehur|gospodarskoga mjehura]], jer je potaknuto uglavnom rastom domaće [[Potrošnja (ekonomija)|potrošnje]], financiranom ozbiljnim povećanjem privatnoga [[dug]]a, kao i negativnom [[Trgovinska bilanca|trgovinskom bilancom]]. Cijene nekretnina, koje su porasle 150% od 2004. do 2006., značajno su pridonijele gospodarskom mjehuru.<ref>{{Citiranje weba |title=A bubble burst: the downfall of Latvian real estate |url=https://www.baltictimes.com/news/articles/22120/ |access-date=2022-04-06 |website=www.baltictimes.com}}</ref> [[Denacionalizacija|Privatizacija]] u Latviji gotovo je potpuna. Sva mala i srednja poduzeća koja su prethodno bila u državnom vlasništvu privatizirana su, a ostao je samo mali broj politički osjetljivih velikih državnih poduzeća. Privatni sektor je već 2006. činio 70% BDP-a zemlje.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Commercio |first=Michele E. |date=2008-03-01 |title=Systems of Partial Control: Ethnic Dynamics in Post-Soviet Estonia and Latvia |url=https://doi.org/10.1007/s12116-007-9013-5 |journal=Studies in Comparative International Development |language=en |volume=43 |issue=1 |pages=81–100 |doi=10.1007/s12116-007-9013-5 |issn=1936-6167}}</ref> Strana ulaganja u Latviju još uvijek su skromna u usporedbi s razinama u Sjevernoj i Srednjoj Europi. Godine 1997. donesen je zakon kojim se proširuje mogućnost prodaje zemljišta, uključujući i strance. Američke su tvrtke do 1999. uložile 127 milijuna dolara što je činilo 10,2% ukupnih izravnih stranih ulaganja Latvije. Iste godine Sjedinjene Američke Države izvezle su u Latviju 58,2 milijuna dolara robe i usluga, a uvezle 87,9 milijuna dolara. U želji da se pridruži zapadnim ekonomskim institucijama poput [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]], [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-]] a i [[Europska unija|Europske unije]], Latvija je 1995. potpisala Europski sporazum s EU-om s 4-godišnjim prijelaznim razdobljem. Latvija i Sjedinjene Američke Države potpisale su ugovore o ulaganju, trgovini i zaštiti intelektualnog vlasništva te izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.<ref>{{Citiranje weba |title=TAX CONVENTION WITH LATVIA |url=https://www.irs.gov/pub/irs-trty/latvia.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170505121156/https://www.irs.gov/pub/irs-trty/latvia.pdf |archive-date=5. svibnja 2017. |access-date=19. svibnja 2018. |publisher=Internal Revenue Service}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Agreement between the United States of America and the Republic of Latvia on Trade Relations and Intellectual Property Rights Protection |url=http://www.wipo.int/wipolex/en/other_treaties/text.jsp?file_id=241419 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180520053732/http://www.wipo.int/wipolex/en/other_treaties/text.jsp?file_id=241419 |archive-date=20. svibnja 2018. |access-date=19. svibnja 2018. |publisher=World Intellectual Property Organization}}</ref> Godine 2010. Latvija je pokrenula program ''Residence by Investment'' (tzv. "Zlatna viza") kako bi privukla strane ulagače i kako bi lokalno gospodarstvo od toga imalo koristi. Ovaj program omogućuje ulagačima dobivanje dozvole o boravištu u Latviji ulaganjem najmanje 250 000 € u nekretninu ili u poduzeće s najmanje 50 zaposlenih i godišnjim prometom od najmanje 10 milijuna €. === Gospodarska kriza i oporavak (2008. – 2012.) === [[Datoteka:AirBaltic_Boeing_757-200_at_RIX.jpg|mini|[[AirBaltic]] Boeing 757−200WL polijeće iz [[Međunarodna zračna luka Riga|Međunarodne zračne luke Riga]] (RIX).]] Latvijsko gospodarstvo ušlo je u fazu fiskalne kontrakcije tijekom druge polovice 2008. nakon dužeg razdoblja spekulacija temeljenih na kreditima i nerealnog povećanja vrijednosti nekretnina. Primjerice, državni deficit 2007. godine predstavljao je više od 22% [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]] za tu godinu, dok je [[inflacija]] iznosila 10%.<ref name="cia">{{Citiranje weba |title=Latvia |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/latvia/ |access-date=15. prosinca 2008. |publisher=[[Central Intelligence Agency |CIA]] |archive-date=9. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109203805/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/latvia |url-status=dead }}</ref> Stopa nezaposlenosti u Latviji naglo je porasla u tom razdoblju s najnižih 5,4% u studenome 2007. na preko 22%.<ref>{{Citiranje weba |date=1. listopada 2010. |title=Statistical Office of the European Commission (Eurostat), Monthly Bulletin: Table in chapter 09, section 01 |url=http://sdw.ecb.europa.eu/quickview.do?SERIES_KEY=132.STS.M.lv.S.UNEH.RTT000.4.000 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110720162221/http://sdw.ecb.europa.eu/quickview.do?SERIES_KEY=132.STS.M.lv.S.UNEH.RTT000.4.000 |archive-date=20. srpnja 2011. |access-date=16. listopada 2010. |publisher=Europa (web portal)}}</ref> U travnju 2010. Latvija je s 22,5% nezaposlenih imala najveću stopu nezaposlenosti u EU, ispred Španjolske, koja je dosegla 19,7%.<ref>{{Citiranje weba |title=Eurostat&nbsp;– Tables, Graphs and Maps Interface (TGM) table |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&language=en&pcode=teilm020&tableSelection=1&plugin=1 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20141101202312/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&language=en&pcode=teilm020&tableSelection=1&plugin=1 |archive-date=1. studenoga 2014. |access-date=12. kolovoza 2010. |publisher=European Commission}}</ref> [[Paul Krugman]], dobitnik [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelove nagrade za ekonomiju]] za 2008., napisao je u svojoj kolumni komentar u [[The New York Times|New York Timesu]] 15. prosinca 2008.: {{citat|Najakutniji su problemi na europskoj periferiji, gdje mnoga manja gospodarstva prolaze kroz krize koje snažno podsjećaju na prošle krize u Južnoj Americi i Aziji: Latvija je nova Argentina.}}<ref>{{Citiranje novina |last=Paul Krugman |date=15. prosinca 2008. |title=European Crass Warfare |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2008/12/15/opinion/15krugman.html |url-status=live |access-date=15. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428155332/https://www.nytimes.com/2008/12/15/opinion/15krugman.html |archive-date=28. travnja 2019.}}</ref> Međutim, do 2010. godine stručnjaci<ref name="economist">"Baltic Thaw, Aegean freeze", The Economist, 27 February 2010, p59</ref><ref name="XE">Patrick Lannin and Aija Braslina [http://www.finanznachrichten.de/nachrichten-2010-03/16380370-update-2-imf-hails-latvia-effort-but-sees-risks-ahead-020.htm "UPDATE 2-IMF hails Latvia effort but sees risks ahead"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111215610/http://www.finanznachrichten.de/nachrichten-2010-03/16380370-update-2-imf-hails-latvia-effort-but-sees-risks-ahead-020.htm|date=11 January 2012}}.</ref> su primijetili znakove stabilizacije latvijskoga gospodarstva. Bonitetna agencija [[Standard & Poor's]] povisila je svoje izglede za dug Latvije s negativnih na stabilne.<ref name="economist" /> Latvijski tekući račun, koji je bio u deficitu od 27% krajem 2006., bio je u suficitu već u veljači 2010.<ref name="economist" /> Kenneth Orchard, viši analitičar [[Moody's Investors Service]]a tvrdi da: {{citat|Jačanje regionalnoga gospodarstva podupire latvijsku proizvodnju i izvoz, dok nagli zaokret u bilanci tekućeg računa sugerira da 'unutarnja devalvacija' zemlje djeluje.}}<ref>{{Citiranje weba |last=Toomas Hõbemägi |title=Baltic Business News, 8 February 2010 |url=http://www.bbn.ee/article/2010/02/08/Moody_s_Latvian_economy_is_stabilizing |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306025950/http://bbn.ee/article/2010/02/08/moody_s_latvian_economy_is_stabilizing |archive-date=6. ožujka 2016. |access-date=16. listopada 2010. |publisher=Bbn.ee}}</ref> [[Međunarodni monetarni fond]] je u srpnju 2012. zaključio mjere praćenja latvijskoga gospodarstva i objavio da se latvijsko gospodarstvo snažno oporavlja od 2010., nakon dubokog pada 2008. – 2009. Realni rast BDP-a od 5,5% u 2011. bio je potaknut rastom izvoza i oporavkom domaće potražnje. Zamah rasta nastavio se u 2012. i 2013. unatoč pogoršanim vanjskim uvjetima, a očekuje se da će gospodarstvo rasti za 4,1 posto u 2014. godini. Stopa nezaposlenosti smanjila se sa svog vrhunca od više od 20 posto u 2010. na oko 9,3 posto u 2014.<ref>{{Citiranje weba |last=Public Information Notice (PIN) No. 12/76 by IMF |title=IMF Executive Board Concludes First Post-Program Monitoring Discussions with the Republic of Latvia, July 16, 2012 |url=http://www.imf.org/external/np/sec/pn/2012/pn1276.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120817001526/http://www.imf.org/external/np/sec/pn/2012/pn1276.htm |archive-date=17. kolovoza 2012. |access-date=18. srpnja 2012. |publisher=imf.org}}</ref> === Promet i infrastrukture === [[Datoteka:Ventspils_osta.jpg|mini|[[Slobodna luka Ventspils|Luka Ventspils]], jedna je od najprometnijih luka u [[Baltičke države|baltičkim državama]].]] Sektor prometa čini oko 14% BDP-a, što je posljedica velikog volumena prometa između Rusije, Bjelorusije, Kazahstana i drugih azijskih zemalja s jedne i Zapada s druge strane.<ref name="wpt">{{Citiranje weba |title=Latvia |url=http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/EXTECAREGTOPTRANSPORT/0,,contentMDK:20647605~pagePK:34004173~piPK:34003707~theSitePK:571121,00.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080908042001/http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/EXTECAREGTOPTRANSPORT/0%2C%2CcontentMDK%3A20647605~pagePK%3A34004173~piPK%3A34003707~theSitePK%3A571121%2C00.html |archive-date=8. rujna 2008. |access-date=8. rujna 2008.}}</ref> Četiri najveće luke Latvije nalaze se u [[Riga|Rigi]], [[Ventspils]]u, [[Liepāja|Liepāji]] i [[Saulkrasti|Skulteu]]. Tuda prolazi većina tranzitnog prometa, a polovica tereta čini [[Nafta|sirova nafta]] i naftni derivati.<ref name="wpt2">{{Citiranje weba |title=Latvia |url=http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/EXTECAREGTOPTRANSPORT/0,,contentMDK:20647605~pagePK:34004173~piPK:34003707~theSitePK:571121,00.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080908042001/http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/EXTECAREGTOPTRANSPORT/0%2C%2CcontentMDK%3A20647605~pagePK%3A34004173~piPK%3A34003707~theSitePK%3A571121%2C00.html |archive-date=8. rujna 2008. |access-date=8. rujna 2008.}}</ref> [[Slobodna luka Ventspils]] jedna je od najprometnijih luka u [[Baltičke države|baltičkim državama]]. Osim cestovnim i željezničkim vezama, Ventspils je povezan s naftnim poljima i transportnim rutama [[Rusija|Ruske Federacije]] preko sustava dvaju cjevovoda iz [[Polock]]a u Bjelorusiji. [[Međunarodna zračna luka Riga]] najprometnija je zračna luka u [[Baltičke države|baltičkim državama]] sa 7,8 milijuna putnika u 2019. godini. Ima izravne letove za više od 80 odredišta u 30 zemalja. Jedina druga zračna luka koja obavlja redovite komercijalne letove je [[Međunarodna zračna luka Liepāja]]. [[AirBaltic]] je latvijski nacionalni zrakoplovni prijevoznik i niskotarifni prijevoznik s čvorištima u sve tri [[baltičke države]], ali glavnom bazom u [[Riga|Rigi]].<ref>{{Citiranje weba|title=Basic company information {{!}} airBaltic|url=https://www.airbaltic.com/en/basic-company-information|access-date=2020-12-02|website=www.airbaltic.com|language=en-US}}</ref> Glavna mreža [[Latvijske željeznice|Latvijskih željeznica]] dugačka je 1860&nbsp;km od čega je 1 826&nbsp;km izgrađeno po ruskom standardu širine kolosijeka od 1520&nbsp;mm (251&nbsp;km je elektrificirano), što ih čini najdužom željezničkom mrežom u [[Baltičke države|baltičkim državama]]. Latvijska željeznička mreža trenutno nije kompatibilna s prugama europskog standarda širine kolosijeka.<ref>{{Citiranje weba |title=Satiksmes ceļu garums gada beigās (kilometros) |url=http://data.csb.gov.lv/pxweb/lv/transp/transp__ikgad__transp/TR0010.px/table/tableViewLayout2/?rxid=cdcb978c-22b0-416a-aacc-aa650d3e2ce0 |access-date=7. ožujka 2018. |publisher=Centrālais Statistikas Birojs |archive-date=22. listopada 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221022201219/https://stat.gov.lv/lv/meklet?Search=%22%22&DataSource=%22data%22&Type=%5B%22table%22%2C%22other_format%22%5D |url-status=dead }}</ref> Suvremena željeznička pruga [[Rail Baltica]], koja povezuje Helsinki-Tallinn-Rigu-Kaunas-Varšavu je u izgradnji i trebala bi biti dovršena 2026.<ref>{{Citiranje weba |title=About Rail Baltica |url=http://www.railbaltica.org/about-rail-baltica/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180312171052/http://www.railbaltica.org/about-rail-baltica/ |archive-date=12. ožujka 2018. |access-date=7. ožujka 2018. |publisher=Rail Baltica}}</ref> Državna cestovna mreža u Latviji ima ukupno 1675&nbsp;km magistralnih cesta, 5473&nbsp;km regionalnih cesta i 13 064&nbsp;km lokalnih cesta. Općinskih cesta u Latviji ima ukupno 30 439&nbsp;km, a ulica 8039&nbsp;km.<ref>{{Citiranje weba |title=Ceļu klasifikācija |url=https://lvceli.lv/informacija-un-dati/#celu-klasifikacija |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180826150423/https://lvceli.lv/informacija-un-dati/#celu-klasifikacija |archive-date=26. kolovoza 2018. |access-date=7. ožujka 2018. |publisher=Latvijas Valsts ceļi}}</ref> Najpoznatije ceste su A1 ([[europski pravac E67]]), koji povezuje [[Varšava|Varšavu]] i [[Tallinn]] i [[europski pravac E22]], koji povezuje [[Ventspils]] i Terehovu. U 2017. u Latviji je bilo ukupno 803 546 registriranih vozila.<ref>{{Citiranje weba |title=Reģistrēto automobiļu skaits ceturkšņa beigās |url=https://data.stat.gov.lv/pxweb/lv/OSP_OD/OSP_OD__transp__auto_celi/TR010c.px/ |access-date=7. ožujka 2021. |publisher=Centrālais Statistikas Birojs |archive-date=9. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220409053119/https://data.stat.gov.lv/pxweb/lv/OSP_OD/OSP_OD__transp__auto_celi/TR010c.px/ |url-status=dead}}</ref> Latvija ima tri velike hidroelektrane [[Pļaviņu HES|Pļaviņas HES]] (825 MW), [[Rīgas HES]] (402 MW) i [[Ķeguma HES-2]] (192 MW). Posljednjih godina u Latviji je izgrađeno nekoliko desetaka [[vjetroelektrana]], kao i elektrana na [[bioplin]] ili [[Biomasa|biomasu]] različitih kapaciteta. Latvija upravlja [[Inčukalnsko podzemno skladište plina|podzemnim skladištem plina Inčukalns]], jednim od najvećih [[Skladište prirodnog plina|podzemnih skladišta plina]] u Europi i jedinim u baltičkim državama. Jedinstveni geološki uvjeti u Inčukalnsu i drugim lokacijama u Latviji posebno su pogodni za podzemno skladištenje plina.<ref>{{Citiranje weba |date=24. siječnja 2007. |title=The Outlook of Latvian Potential Underground Gas Storages and Prospects of Utilization of this Potential for Securing of Reliable Gas Supply to Europe |url=http://www.unece.org/fileadmin/DAM/ie/se/pdfs/wpgas/session/17_countr/latvia.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130921055747/http://www.unece.org/fileadmin/DAM/ie/se/pdfs/wpgas/session/17_countr/latvia.pdf |archive-date=21. rujna 2013. |access-date=5. lipnja 2013. |publisher=UNECE}}</ref> == Demografija == {{Široka slika|Riga Skyline Panorama, Latvia - Diliff.jpg|1000px|[[Riga]], najveći i glavni grad Latvije.}} [[Datoteka:Population-of-Latvia.svg|mini|Stanovništvo Latvije (u milijunima) od 1920. do 2014.]] Stopa [[Stopa plodnosti|ukupnog fertiliteta]] (TFR) u 2018. godini procijenjena je na 1,61 rođeno dijete po ženi, što je manje od stope zamjene koja iznosi 2,1. U 2012. godini 45,0% poroda činile su neudane žene.<ref>{{Citiranje weba |date=17. listopada 2013. |title=Live births outside marriage |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tps00018 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006114113/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tps00018 |archive-date=6. listopada 2014. |access-date=3. siječnja 2014. |publisher=Eurostat – Tables, Graphs and Maps Interface (TGM) table}}</ref> Očekivano trajanje života u 2013. godini procijenjeno je na 73,19 godina (68,13 godina za muškarce, 78,53 godine za žene).<ref name="cia2">{{Citiranje weba |title=Latvia |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/latvia/ |access-date=15. prosinca 2008. |publisher=[[Central Intelligence Agency |CIA]] |archive-date=9. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109203805/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/latvia |url-status=dead }}</ref> Procjenjuje se da od 2015. Latvija ima najniži omjer muškaraca i žena na svijetu, oko 0,85 muškaraca na jednu ženu.<ref>{{Citiranje weba |title=Country Comparison to the World |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2018.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131016065003/https://www.cia.gov/library//publications/the-world-factbook/fields/2018.html |archive-date=16. listopada 2013. |access-date=1. kolovoza 2016. |website=Central Intelligence Agency |publisher=Central Intelligence Agency}}</ref> Godine 2017. na teritoriju Latvije živjelo je 1 054 433 žena i 895 683 muškaraca. Svake godine rađa se više dječaka nego djevojčica. Do 39. godine više je muškaraca nego žena. Od 70. godine života žena je 2,3 puta više nego muškaraca. === Etničke skupine === {{bar box|float=right|title=Stanovnici Litve po nacionalnosti (2021.)|bars={{bar percent|Latvijci|DarkSlateGray|62.7}} {{bar percent|Rusi|DarkSlateGray|24.4}} {{bar percent|Bjelorusi|DarkSlateGray|3.1}} {{bar percent|Ukrajinci|DarkSlateGray|2.2}} {{bar percent|Poljaci|DarkSlateGray|2.0}} {{bar percent|Litavci|DarkSlateGray|1.1}} {{bar percent|Ostali|DarkSlateGray|4.1}}}}Od ožujka 2011. [[Latvijci]] čine oko 62,1% stanovništva, dok su 26,9% [[Rusi]], [[Bjelorusi]] 3,3%, [[Ukrajinci]] 2,2%, [[Poljaci]] 2,2%, [[Litavci]] 1,2%, [[Židovi]] 0,3%, [[Romi]] 0,3%, [[Nijemci]] 0,1%, [[Estonci]] 0,1% i ostali 1,3%. 250 ljudi izjasnilo se kao [[Livonci]] ([[Baltofinski narodi|baltički finski]] narod porijeklom iz Latvije). U Latviji je živjelo 290 660 "nedržavljana" ili 14,1% stanovnika Latvije, uglavnom ruskih doseljenika koji su stigli nakon okupacije 1940., te njihovih potomaka.<ref>[http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/population-census-2011-key-indicators-33613.html Population Census 2011&nbsp;– Key Indicators] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120610225219/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/population-census-2011-key-indicators-33613.html|date=10 June 2012}}.</ref> U nekim gradovima, npr. [[Daugavpils]]u i [[Rēzekne]]ma, etnički Latvijci čine manjinu ukupnoga stanovništva. Unatoč stalnom porastu udjela etničkih Latvijaca više od desetljeća, etnički Latvijci još uvijek čine nešto manje od polovice stanovništva glavnog grada Latvije [[Riga|Rige]].<ref>{{Citiranje weba |last=Pike |first=John |title=Latvia – Population |url=http://www.globalsecurity.org/military/world/europe/lv-people.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170920142041/https://www.globalsecurity.org/military/world/europe/lv-people.htm |archive-date=20. rujna 2017. |access-date=6. lipnja 2017. |website=www.globalsecurity.org}}</ref> Udio etničkih Latvijaca pao je sa 77% (1 467 035) 1935. na 52% (1 387 757) 1989.<ref>{{Citiranje weba |title=About Latvia |url=http://www.lka.edu.lv/modules.php?op=modload&name=News&file=index&topic=68 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070629231221/http://www.lka.edu.lv/modules.php?op=modload&name=News&file=index&topic=68 |archive-date=29. lipnja 2007. |access-date=28. srpnja 2007. |publisher=Latvian Academy of Culture}}</ref> U kontekstu sveukupnoga pada stanovništva, Latvijaca je 2011. bilo manje nego 1989., ali se njihov postotni udio u stanovništvu povećao na 1&nbsp;285&nbsp;136 (62,1% stanovništva).<ref>{{Citiranje weba |title=TSG11-06. RESIDENT POPULATION ON MARCH 1, 2011 BY ETHNICITY, SEX AND AGE GROUP |url=http://data.csb.gov.lv/pxweb/en/tautassk_11/tautassk_11__tsk2011/TSG11-06.px/table/tableViewLayout2/?rxid=c8c8a0dd-6a8e-4e89-add7-718c9998db99 |access-date=27. veljače 2017. |publisher=Central Statistical Bureau of Latvia |archive-date=22. listopada 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221022201217/https://stat.gov.lv/lv/meklet?Search=%22%22&DataSource=%22data%22&Type=%5B%22table%22%2C%22other_format%22%5D |url-status=dead }}</ref> === Jezik === Jedini službeni jezik Latvije je [[Letonski jezik|latvijski]] ili letonski, koji pripada [[Baltički jezici|podskupini baltičkih jezika baltoslavenske]] [[Baltoslavenski jezici|grane]] [[Indoeuropski jezici|indoeuropske jezične obitelji]]. Još jedan značajan jezik Latvije je gotovo izumrli [[livanjski jezik|livonski jezik]] [[Baltofinski jezici|finske]] grane [[Uralski jezici|uralske jezične obitelji]], koji uživa zakonsku zaštitu. L[[latgalski jezik|atgalski]] je jezik narječje latvijskoga i također je zaštićen latvijskim zakonom, ali kao povijesna varijacija latvijskog jezika. [[Ruski jezik|Ruski]], koji je bio široko rasprostranjen tijekom [[Sovjetska okupacija baltičkih država|sovjetskoga razdoblja]], još uvijek je uvelike najrašireniji manjinski jezik (2011., 34% ga je govorilo kod kuće, uključujući i ljude koji nisu etnički Rusi).<ref>{{Citiranje weba |title=THNICITIES OF RESIDENT POPULATION IN STATISTICAL REGIONS, CITIES UNDER STATE JURISDICTION AND COUNTIES BY LANGUAGE MOSTLY SPOKEN AT HOME; ON 1 MARCH 2011 |url=http://data.csb.gov.lv/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&px_tableid=tautassk_11%5c2011.gada+tautas+skait%c4%ab%c5%a1anas+gal%c4%abgie+rezult%c4%81ti%5cTSG11-071.px&px_language=en&px_type=PX&px_db=tautassk_11&rxid=c8c8a0dd-6a8e-4e89-add7-718c9998db99 |url-status=dead |archive-url=http://arquivo.pt/wayback/20160517201119/http://data.csb.gov.lv/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&px_tableid=tautassk_11%5c2011.gada+tautas+skait%c4%ab%c5%a1anas+gal%c4%abgie+rezult%c4%81ti%5cTSG11-071.px&px_language=en&px_type=PX&px_db=tautassk_11&rxid=c8c8a0dd-6a8e-4e89-add7-718c9998db99 |archive-date=17. svibnja 2016. |access-date=1. siječnja 2014. |publisher=Central Statistical Bureau of Latvia}}</ref> Dok se sada zahtijeva da svi učenici uče latvijski, škole također uključuju engleski, njemački, francuski i ruski u svoje nastavne programe. Engleski je također široko prihvaćen u Latviji u poslovanju i turizmu. Do 2014. bilo je 109 škola za manjine koje koriste ruski kao nastavni jezik (27% svih učenika) za 40% predmeta (preostalih 60% predmeta predaje se na latvijskome). Dana 18. veljače 2012., Latvija je održala ustavni referendum o tome treba li usvojiti ruski kao drugi službeni jezik.<ref>{{Citiranje weba |year=2012 |title=Referendum on the Draft Law 'Amendments to the Constitution of the Republic of Latvia' |url=http://web.cvk.lv/pub/public/28361.html/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120502013728/http://web.cvk.lv/pub/public/28361.html |archive-date=2. svibnja 2012. |access-date=2. svibnja 2012. |publisher=Central Election Commission of Latvia}}</ref> Prema podacima Središnjega izbornog povjerenstva, protiv je glasalo 74,8 posto, za 24,9 posto, a odaziv birača bio je 71,1 posto.<ref>{{Citiranje weba |year=2012 |title=Results of the referendum on the Draft Law 'Amendments to the Constitution of the Republic of Latvia' |url=http://www.tn2012.cvk.lv/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120415075014/http://www.tn2012.cvk.lv/ |archive-date=15. travnja 2012. |access-date=2. svibnja 2012. |publisher=Central Election Commission of Latvia |language=lv}}</ref> Od 2019. postupno je ukinuta nastava na ruskome jeziku na privatnim koledžima i sveučilištima u Latviji, kao i opća nastava u latvijskim javnim [[Srednja škola|srednjim školama]],<ref>{{Citiranje novina |date=8. rujna 2018. |title=Latvia pushes majority language in schools, leaving parents miffed |agency=Deutsche Welle |url=https://www.dw.com/en/latvia-pushes-majority-language-in-schools-leaving-parents-miffed/a-45385830 |url-status=live |access-date=23. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190123223709/https://www.dw.com/en/latvia-pushes-majority-language-in-schools-leaving-parents-miffed/a-45385830 |archive-date=23. siječnja 2019.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |date=3. travnja 2018. |title=Moscow threatens sanctions against Latvia over removal of Russian from secondary schools |work=The Daily Telegraph |url=https://www.telegraph.co.uk/news/2018/04/03/moscow-threatens-sanctions-against-latvia-removal-russian-secondary/ |url-status=live |access-date=23. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181227040806/https://www.telegraph.co.uk/news/2018/04/03/moscow-threatens-sanctions-against-latvia-removal-russian-secondary/ |archive-date=27. prosinca 2018.}}</ref> osim predmeta koji se odnose na kulturu i povijest ruske manjine, kao što su nastava ruskoga jezika i književnosti.<ref>{{Citiranje weba |date=23. siječnja 2018. |title=Government okays transition to Latvian as sole language at schools in 2019 |url=https://eng.lsm.lv/article/society/education/government-okays-transition-to-latvian-as-sole-language-at-schools-in-2019.a265290/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180816125825/https://eng.lsm.lv/article/society/education/government-okays-transition-to-latvian-as-sole-language-at-schools-in-2019.a265290/ |archive-date=16. kolovoza 2018. |access-date=23. siječnja 2019. |publisher=Public Broadcasting of Latvia}}</ref> === Religija === {{Bar box|title=Religija u Latviji (2011.)<ref name="Tieslietu Ministrija" />|float=right|bars={{Bar percent|[[Luterani|Luteranstvo]]|DodgerBlue|34.2}} {{Bar percent|[[Katoličanstvo]]|DarkOrchid|24.1}} {{Bar percent|[[Pravoslavlje]]|Crimson|17.8}} {{Bar percent|[[Poganstvo|Poganska vjerovanja]]|DeepPink|1.6}} {{Bar percent|Ostale kršćanske denominacije|RoyalBlue|1.2}} {{Bar percent|[[Ateizam]] ili [[agnosticizam]]|SlateGray|21.1}}}}Najraširenija religija u Latviji je [[kršćanstvo]] (79%).<ref name="cia3">{{Citiranje weba |title=Latvia |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/latvia/ |access-date=15. prosinca 2008. |publisher=[[Central Intelligence Agency |CIA]] |archive-date=9. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109203805/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/latvia |url-status=dead }}</ref><ref name="Tieslietu Ministrija">{{Citiranje weba |title=Tieslietu ministrijā iesniegtie reliģisko organizāciju pārskati par darbību 2011. gadā |url=http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121126013327/http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx |archive-date=26. studenoga 2012. |access-date=25. srpnja 2012. |language=lv}}</ref> U 2011. najbrojnije kršćanske denominacije bile su:: * [[Evangelička luteranska crkva Latvije]]&nbsp;– 708 773 sljedbenika<ref name="Tieslietu Ministrija2">{{Citiranje weba |title=Tieslietu ministrijā iesniegtie reliģisko organizāciju pārskati par darbību 2011. gadā |url=http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121126013327/http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx |archive-date=26. studenoga 2012. |access-date=25. srpnja 2012. |language=lv}}</ref> * [[Katolička Crkva|Rimokatolička crkva]]&nbsp;– oko 500 000 sljedbenika<ref name="Tieslietu Ministrija2" /> * [[Ruska pravoslavna Crkva|Ruska pravoslavna crkva]]&nbsp;– oko 370 000 sljedbenika<ref name="Tieslietu Ministrija2" /> [[Datoteka:Riga_Dom_02.JPG|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c4/Riga_Dom_02.JPG/220px-Riga_Dom_02.JPG|lijevo|mini|[[Katedrala u Rigi]]]] U anketi [[Eurobarometar|Eurobarometra]] iz 2010., 38% građana Latvije odgovorilo je da "vjeruje da postoji Bog", dok je 48% odgovorilo da "vjeruje da postoji neka vrsta duha ili životne sile", a 11% je izjavilo da "ne vjeruje u postojanje bilo kakve vrste duha, Boga ili životne sile". Luteranstvo je bilo najraširenija religija prije [[Sovjetska okupacija baltičkih država|sovjetske okupacije]], s oko ~60% sljedbenika zbog jakih povijesnih veza s [[Nordijska regija|nordijskim zemljama]], te utjecaja [[Hanza|Hanse]] posebno i Njemačke općenito. Od tada je luteranstvo u sve tri [[baltičke države]] gubilo broj sljedbenika u nešto većoj mjeri nego rimokatoličanstvo. Evangeličko-luteranska crkva, s procijenjenih 600 000 članova 1956., bila je najviše pogođena. Interni dokument od 18. ožujka 1987., pred kraj komunističke vladavine, govori o aktivnom članstvu koje se u Latviji smanjilo na samo 25 000, ali je vjera od 1990-ih doživjela preporod.<ref>{{Citiranje weba |date=18. ožujka 1987. |title=Latvia&nbsp;– SOCIETY |url=http://www.mongabay.com/reference/country_studies/latvia/SOCIETY.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20100919154752/http://www.mongabay.com/reference/country_studies/latvia/SOCIETY.html |archive-date=19. rujna 2010. |access-date=12. kolovoza 2010. |publisher=Mongabay.com}}</ref> [[Pravoslavlje|Pravoslavni kršćani]] u zemlji pripadaju [[Latvijska pravoslavna crkva|Latvijskoj pravoslavnoj crkvi]], poluautonomnom tijelu unutar [[Ruska pravoslavna Crkva|Ruske pravoslavne crkve]]. Godine 2011. u Latviji je bilo 416 religioznih [[Židovi|Židova]] i 319 [[musliman]]a.<ref name="Tieslietu Ministrija3">{{Citiranje weba |title=Tieslietu ministrijā iesniegtie reliģisko organizāciju pārskati par darbību 2011. gadā |url=http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121126013327/http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx |archive-date=26. studenoga 2012. |access-date=25. srpnja 2012. |language=lv}}</ref> Od 2004. bilo je više od 600 latvijskih [[Neopoganstvo|neopogana]], ''[[Dievturība|Dievtura]]'' ("bogočuvara"), čija se religija temelji na [[Latvijska mitologija|latvijskoj mitologiji]].<ref>{{Citiranje weba |date=1. siječnja 2004. |title=Statistics of approved parishes in Latvia |url=http://www.bibelesbiedriba.lv/religiju-enciklopedija/statistika.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070205160945/http://www.bibelesbiedriba.lv/religiju-enciklopedija/statistika.html |archive-date=5. veljače 2007. |access-date=7. ožujka 2007. |website=Reliģiju Enciklopēdija |publisher=The Latvian Bible Society |language=lv}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Žemaitis |first=Augustinas |title=Dievturība (neo-paganism) |url=https://www.onlatvia.com/dievturiba-latvian-neo-paganism-187 |access-date=21. ožujka 2022. |website=OnLatvia.com}}</ref> Oko 21% ukupnoga stanovništva nije povezano s ikakvom religijom.<ref name="Tieslietu Ministrija3" /> === Obrazovanje i znanost === [[Datoteka:Latvijas_Universitāte_-_ogre11_-_Panoramio.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fe/Latvijas_Universit%C4%81te_-_ogre11_-_Panoramio.jpg/280px-Latvijas_Universit%C4%81te_-_ogre11_-_Panoramio.jpg|mini|[[Latvijsko sveučilište]]]] [[Latvijsko sveučilište]] u Rigi i [[Tehničko sveučilište u Rigi]] dva su velika sveučilišta u zemlji, oba osnovana na temeljima Politehničkog instituta u Rigi, koji je evakuiran u [[Moskva|Moskvu]] 1914. kada je počeo [[Prvi svjetski rat]].<ref>{{Citiranje weba |title=Riga Polytechnical Institute Home Page |url=http://www.rtu.lv |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20101020174805/http://www.rtu.lv/ |archive-date=20. listopada 2010. |access-date=16. listopada 2010. |publisher=Rtu.lv}}</ref> Ostala važna sveučilišta, koja su osnovana na temelju Latvijskoga državnog sveučilišta, jesu [[Latvijsko sveučilište znanosti o životu i tehnologije|Latvijsko sveučilište prirodnih znanosti i tehnologije]] (osnovano 1939. iz bivšeg Poljoprivrednog fakulteta) i [[Sveučilište Stradiņš u Rigi|Sveučilište Riga Stradiņš]] (osnovano 1950. iz bivšeg Medicinskog fakulteta). Oba danas pokrivaju niz različitih područja. [[Sveučilište u Daugavpilsu]] još je jedno značajno središte obrazovanja. Latvija je između 2006. i 2010. zatvorila 131 školu, što je pad od 12,9%, a u istom razdoblju upis u obrazovne ustanove pao je za više od 54 000 ljudi, što je pad od 10,3%.<ref>{{Citiranje weba |date=17. svibnja 2010. |title=Latvijas Statistika |url=http://www.csb.gov.lv/csp/content/?lng=lv&cat=2300 |access-date=6. lipnja 2010. |publisher=Csb.gov.lv}}</ref> Latvijska politika u znanosti i tehnologiji postavila je dugoročni cilj prijelaza iz gospodarstva koje troši radnu snagu na gospodarstvo temeljeno na znanju.<ref>{{Citiranje weba |title=Science |url=https://www.izm.gov.lv/en/science |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190129004953/http://www.izm.gov.lv/en/science |archive-date=29. siječnja 2019. |access-date=3. listopada 2019. |website=Izglītības un zinātnes ministrija}}</ref> Do 2020. vlada namjerava potrošiti 1,5% BDP-a na [[Istraživanje|istraživanje i razvoj]], a polovica ulaganja dolazi iz privatnog sektora. Latvija planira razvoj svojeg znanstvenog potencijala utemeljiti na postojećoj znanstvenoj tradiciji, posebno u [[Organska kemija|organskoj kemiji]], medicinskoj kemiji, [[Gensko inženjerstvo|genetičkom inženjerstvu]], [[Fizika|fizici]], znanosti o materijalima i [[Informatička tehnologija|informatičkim tehnologijama]].<ref>{{Citiranje weba |title=Latvijas Zinātņu Akadēmija |url=http://www.lza.lv/index.php?mylang=english |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190813021724/http://www.lza.lv/index.php?mylang=english |archive-date=13. kolovoza 2019. |access-date=3. listopada 2019. |website=www.lza.lv}}</ref> Najveći broj patenata u zemlji i inozemstvu je iz medicinske kemije.<ref>{{Citiranje weba |title=latvian |url=http://inventions.lza.lv/izgu_en.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171014092151/http://inventions.lza.lv/izgu_en.php |archive-date=14. listopada 2017. |access-date=29. travnja 2016. |website=inventions.lza.lv}}</ref> Latvija je bila rangirana na 38. mjestu u [[Indeks globalne inovacije|Globalnom indeksu inovacija]] 2021., što je pad s 34. mjesta 2019.<ref>{{Citiranje weba |title=Global Innovation Index 2021 |url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2021/ |access-date=2022-03-05 |website=World Intellectual Property Organization |publisher=United Nations |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Global Innovation Index 2019 |url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2019/index.html |access-date=2021-09-02 |website=www.wipo.int |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=RTD - Item |url=https://ec.europa.eu/newsroom/rtd/items/691898 |access-date=2021-09-02 |website=ec.europa.eu}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2013-10-28 |title=Global Innovation Index |url=https://knowledge.insead.edu/entrepreneurship-innovation/global-innovation-index-2930 |access-date=2021-09-02 |website=INSEAD Knowledge |language=en |archive-date=2. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210902101622/https://knowledge.insead.edu/entrepreneurship-innovation/global-innovation-index-2930 |url-status=dead}}</ref> === Zdravstvo === Latvijski zdravstveni sustav [[Univerzalna zdravstvena zaštita|univerzalni je program zdravstvene zaštite]] koji se većim dijelom financira državnim porezima.<ref>{{Citiranje novina |date=18. studenoga 2005. |title=Latvia's Healthcare System is Funded by General Taxation and All Latvians and Foreign Residents Are Guaranteed Medical Care &#124; Find Articles at BNET |publisher=Findarticles.com |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2005_Nov_18/ai_n15860135/ |url-status=dead |access-date=5. veljače 2010. |archive-url=https://archive.today/20120711124324/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2005_Nov_18/ai_n15860135/ |archive-date=11. srpnja 2012.}}</ref> Među najniže je rangiranim zdravstvenim sustavima u Europi, zbog predugog čekanja na liječenje, nedovoljnog pristupa najnovijim lijekovima i drugih čimbenika.<ref>{{Citiranje weba |date=14. studenoga 2008. |title=Latvia has worst health care system in Europe |url=http://www.baltic-course.com/eng/analytics/?doc=7137 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511212308/http://www.baltic-course.com/eng/analytics/?doc=7137 |archive-date=11. svibnja 2011. |access-date=5. veljače 2010. |publisher=The Baltic Course}}</ref> U Latviji je 2009. bilo 59 bolnica, što je pad u odnosu na 94 u 2007. i 121 u 2006.<ref name="nytimes.com">{{Citiranje novina |last=David Jolly |date=18. lipnja 2009. |title=Latvian Health Official Resigns Over Cuts |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2009/06/18/business/global/18lat.html?ref=business |url-status=live |access-date=4. travnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511212454/http://www.nytimes.com/2009/06/18/business/global/18lat.html?ref=business |archive-date=11. svibnja 2011.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=22. siječnja 2010. |title=The basic indicators of health care, at the end of the year |url=http://www.csb.gov.lv/csp/content/?cat=2310 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071216125055/http://www.csb.gov.lv/csp/content/?cat=2310 |archive-date=16. prosinca 2007. |access-date=5. veljače 2010. |publisher=Csb.gov.lv}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=The Baltic States and their health systems&nbsp;– From Soviet to EU |url=https://healthcare-in-europe.com/en/news/the-baltic-states-their-health-systems-from-soviet-to-eu.html |access-date=5. veljače 2010. |publisher=Healthcare-in-Europea}}</ref> == Kultura == [[Datoteka:Historic_Centre_of_Riga-112610.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0b/Historic_Centre_of_Riga-112610.jpg/220px-Historic_Centre_of_Riga-112610.jpg|mini|[[Stara Riga|Povijesno središte Rige]] [[UNESCO]] je 1997. godine proglasio [[Svjetska baština|zaštićenim mjestom svjetske baštine]].]] Tradicijski latvijski [[folklor]], posebno ples [[Narodna glazba|narodnih pjesama]], star je više od tisuću godina. Identificirano je više od 1,2 milijuna tekstova i 30 000 [[melodija]] narodnih pjesama.<ref>{{Citiranje weba|date=1. svibnja 2006.|title=Welcome to Latvia&nbsp;– Folk Songs {{eng oznaka}}|url=http://www.li.lv/index.php?option=com_content&task=view&id=40&Itemid=124|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110515145643/http://www.li.lv/index.php?option=com_content&task=view&id=40&Itemid=124|archive-date=15. svibnja 2011.|access-date=16. listopada 2010.|publisher=Li.lv}}</ref> Između [[13. stoljeće|13.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeća]], [[baltički Nijemci]], od kojih su mnogi izvorno bili nenjemačkoga podrijetla, ali su bili asimilirani u [[Njemački jezik|njemačku kulturu]], ustrojili su višu društveni stalež. Razvili su posebnu kulturnu baštinu koju obilježavaju latvijski i njemački utjecaji. Neki su običaji u njemačkim baltičkim obiteljima preživjeli do današnjih dana, unatoč jakim [[Iseljeništvo|iseljeništvu]] u [[Njemačka|Njemačku]], [[Sjedinjene Američke Države]], [[Kanada|Kanadu]] i druge države početkom 20. stoljeća. Međutim, većina autohtonih Latvijaca nije sudjelovala u ovom kulturnom životu. Tako je očuvano uglavnom seljačko mjesno [[Poganstvo|pogansko]] naslijeđe, djelomično stopljeno s kršćanskom tradicijom. Primjerice, jedno od najpopularnijih slavlja je ''[[Jāņi]]'', pogansko slavlje [[Ljetni solsticij|ljetnoga solsticija]], kojega Latvijci slave na blagdan [[Ivan Krstitelj|sv. Ivana Krstitelja]]. U 19. stoljeću pojavili su se latvijski nacionalistički pokreti. Promicali su latvijsku kulturu i poticali Latvijce na sudjelovanje u kulturnim djelatnostima. Cijelo 19. i početak 20. stoljeća Latvijci često smatraju klasičnim razdobljem latvijske kulture. [[Plakat]]i pokazuju utjecaj drugih europskih kultura, primjerice djela [[umjetnik]]a kao što su baltičko-njemački umjetnik [[Bernhard Borchert]] i francuski [[Raoul Dufy]]. S početkom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]], mnogi latvijski umjetnici i drugi članovi kulturne elite pobjegli su iz zemlje, ali su ipak nastavili stvarati svoja djela, uglavnom za latvijsku iseljeničku publiku.<ref>{{Citiranje weba |title=Historical Background |url=http://latvianart.org/historical.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20091029113142/http://latvianart.org/historical.html |archive-date=29. listopada 2009. |website=Međunarodno društvo za latvijsku umjetnost}}</ref> [[Datoteka:Festival_da_Canción_Letoa.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d5/Festival_da_Canci%C3%B3n_Letoa.jpg/220px-Festival_da_Canci%C3%B3n_Letoa.jpg|desno|mini|Sudionici [[Latvijski festival pjesme i plesa|Latvijskoga festivala pjesme i plesa]] 2018.]] [[Latvijski festival pjesme i plesa]] važan je događaj u [[Latvijci|latvijskoj]] kulturi i društvenom životu. Održava se od 1873. godine, inače svakih pet godina. Na manifestaciji sudjeluje ukupno oko 30 000 izvođača.<ref>[http://www.dziesmusvetki2003.lv/?sadala=15 23rd All Latvian Song Festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130922190552/http://www.dziesmusvetki2003.lv/?sadala=15}}.</ref> Pjevaju se narodne pjesme i klasične zborske pjesme, s naglaskom na [[a cappella|''a cappella'']] pjevanje, no odnedavno se na repertoar uvrštavaju i moderne popularne pjesme.<ref>{{Citiranje weba |title=Music |url=https://latviansongfest.com/music/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200406114236/https://latviansongfest.com/music/ |archive-date=6. travnja 2020. |access-date=8. travnja 2020. |website=Latvian Song & Dance Festival}}</ref> Nakon ulaska u [[Sovjetski Savez]], latvijski umjetnici i pisci bili su prisiljeni slijediti stil umjetnosti [[Socrealizam|socrealizma]]. Tijekom sovjetske ere glazba je postajala sve popularnija, a najpopularnije su bile pjesme iz [[1980-ih|osamdesetih god. XX. st.]] U to su vrijeme pjesme često ismijavale karakteristike sovjetskoga života i postojala je određena zabrinutost za očuvanje latvijskoga identiteta. To je izazvalo narodne prosvjede protiv [[SSSR]]-a i dovelo do sve veće popularnosti poezije. Od neovisnosti, [[kazalište]], [[scenografija]], [[Pjevački zbor|zborska]] glazba i klasična glazba postali su najznačajnije grane latvijske kulture.<ref>Smith Graham, ur.</ref> Tijekom srpnja 2014. [[Riga]] je bila domaćin osmih [[Svjetske zborske igre|Svjetskih zborskih igara]] i ugostila je preko 27 000 pripadnika [[Pjevački zbor|pjevačkih zborova]] koji su predstavljali više od 450 [[zbor]]ova i više od 70 država. Festival je najveći takve vrste u svijetu i održava se svake dvije godine u drugom gradu domaćinu.<ref>{{Citiranje weba|title=World Choir Games Riga 2014 {{eng oznaka}}|url=http://www.interkultur.com/competitions-festivals/world-choir-games/riga-2014/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140205110141/http://www.interkultur.com/competitions-festivals/world-choir-games/riga-2014/|archive-date=5. veljače 2014.}}</ref> Počevši od 2019. Latvija je domaćin prvoga Riga Jurmala Music Festivala, novoga festivala na kojem svjetski poznati [[Orkestar|orkestri]] i [[dirigent]]i nastupaju tijekom četiri vikenda tijekom ljeta. Festival se održava u [[Latvijska nacionalna opera|Latvijskoj nacionalnoj operi]], Velikom cehu te Velikoj i Maloj dvorani koncertne dvorane Dzintari.<ref>{{Citiranje weba|title=About Festival {{eng oznaka}}|url=https://riga-jurmala.com/about-festival/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190727050819/https://riga-jurmala.com/about-festival/|archive-date=27. srpnja 2019.|access-date=8. travnja 2020.}}</ref> === Kuhinja === Latvijsku kuhinju obično čine poljoprivredni proizvodi s [[meso]]m koje se nalazi u većini glavnih obroka. [[Riba]] se obično konzumira u obalnim područjima na Baltičkome moru. Na latvijsku kuhinju utjecale su susjedne zemlje. Uobičajeni sastojci u latvijskim receptima jesu [[krumpir]], [[pšenica]], [[ječam]], [[kupus]], [[luk]], [[jaja]] i [[svinjetina]]. Latvijska hrana općenito je prilično masna i koristi malo [[začin]]a.<ref>{{Citiranje knjige|last=Maija.|first=Auliciema, Marianna|title=The cuisine of Latvia {{eng oznaka}}|last2=Raimonds.|first2=Cerūzis|date=2004.|publisher=Latvian Institute|isbn=998473627X|oclc=660594947}}</ref> [[Grašak]], [[juha]] od [[povrće|povrća]] ([[Letonski jezik|let]].: ''skābeņu zupa'')<ref>{{Citiranje knjige|last=Ošiņa|first=Sandra|url=https://www.celotajs.lv/cont/publ/LatviesuEdieni2014/pdf/LatviesuEdieni2014_en.pdf|title=Traditional and modern Latvian foods and beverages {{eng oznaka}}|last2=Ošiņš|first2=Valdis|publisher=The Association of Latvian Rural Tourism|year=2014.}}</ref> i raženi kruh smatra se tradicijskim nacionalnim namirnicama.<ref>{{Citiranje weba|last=Gross|first=Daina|date=10. lipnja 2016.|title=Rye Bread {{eng oznaka}}|url=https://kulturaskanons.lv/en/archive/rudzu-maize/|access-date=20. kolovoza 2019.|publisher=Latvian Culture Canon}}</ref> == Šport == [[Datoteka:Arena_Riga_CAN-CZE-2006-05-14.JPG|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/55/Arena_Riga_CAN-CZE-2006-05-14.JPG/220px-Arena_Riga_CAN-CZE-2006-05-14.JPG|mini|[[Arena Riga]] tijekom [[IIHF]] Svjetskog prvenstva 2006.]] [[Hokej na ledu]] obično se smatra najpopularnijim športom u Latviji. U Latviji su rođene mnoge poznate hokejaške zvijezde kao što su [[Helmuts Balderis]], [[Artūrs Irbe]], [[Kārlis Skrastiņš]] i [[Sandis Ozoliņš]], a u novije vrijeme i [[Zemgus Girgensons]], kojega je latvijski narod snažno podržavao u međunarodnim igrama i igrama u [[NHL]]-u.<ref>{{Citiranje weba |title=Sabres' Girgensons expands lead as top vote-getter in 2015 NHL All-Star Fan Vote presented by SiriusXM |url=http://www.nhl.com/ice/news.htm?id=743166 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20141211004651/http://www.nhl.com/ice/news.htm?id=743166 |archive-date=11. prosinca 2014. |access-date=12. prosinca 2014. |website=nhl.com}}</ref> [[Dinamo Riga]] najjači je hokejaški klub u državi koji igra u [[Kontinentalna liga u hokeju na ledu|Kontinentalnoj hokejaškoj ligi]]. Nacionalni turnir je [[Latvijska hokejaška viša liga]], koja se održava od 1931. U Rigi je održano [[IIHF Superkup|IIHF–ovo Svjetsko prvenstvo 2006]]. [[Datoteka:Kristaps_Porzingis.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/94/Kristaps_Porzingis.jpg/150px-Kristaps_Porzingis.jpg|lijevo|mini|242x242px|[[Kristaps Porziņģis]]]] Drugi najpopularniji sport je [[košarka]]. Latvija ima dugu košarkašku tradiciju, a [[latvijska košarkaška reprezentacija|latvijska je košarkaška reprezentacija]] osvojila prvi [[Europsko prvenstvo u košarci|EuroBasket]] [[Europsko prvenstvo u košarci – Švicarska 1935.|1935.]] i srebrno odličje [[Europsko prvenstvo u košarci – Litva 1939.|1939.]], nakon što je u završnici izgubila od [[Litavska košarkaška reprezentacija|Litve]] za jedan bod. Latvija je imala brojne europske košarkaške zvijezde kao što [[Jānis Krūmiņš|su Jānis Krūmiņš]], [[Maigonis Valdmanis]], [[Valdis Muižnieks]], [[Valdis Valters]], [[Igors Miglinieks]], te prvi latvijski [[National Basketball Association|NBA]] igrač [[Gundars Vētra]]. [[Andris Biedriņš]] jedan je od najpoznatijih latvijskih košarkaša, koji je igrao u [[National Basketball Association|NBA ligi]] za [[Golden State Warriors]]e i [[Utah Jazz]]. Trenutačni [[National Basketball Association|NBA]] igrači su [[Kristaps Porziņģis]], koji igra za [[Dallas Mavericks]]e, [[Dāvis Bertāns]], koji igra za [[Washington Wizards]]e, i [[Rodions Kurucs]], koji je posljednji igrao za [[Milwaukee Bucks]]e. Bivši latvijski košarkaški klub [[Rīgas ASK]] osvojio je turnir [[Euroleague Košarka|Eurolige]] tri puta zaredom prije nego što je ugašen. Trenutno je [[BK VEF Riga|VEF Rīga]], koji se natječe u [[ULEB Eurokup|EuroCupu]], najjači profesionalni košarkaški klub u Latviji. [[BK Ventspils]], koji sudjeluje u [[EuroChallenge]]u, drugi je najjači košarkaški klub u Latviji, a prethodno je osvojio [[Latvijska košarkaška liga|LBL]] osam puta i [[Baltička košarkaška liga|BBL]] 2013. godine. Latvija je bila jedan od domaćina [[Europsko prvenstvo u košarci 2015.|EuroBasketa 2015]]. Ostali popularni športovi jesu [[nogomet]], [[tenis]], [[odbojka]], [[biciklizam]], [[bob]] i [[skeleton]]. Jedino veliko sudjelovanje [[Latvijska nogometna reprezentacija|latvijske nogometne reprezentacije]] na [[FIFA]]–inom turniru bilo je [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europsko prvenstvo 2004. godine]].<ref name="uefa.com_2015-11-03">{{Citiranje weba |date=6. siječnja 2014. |title=Latvia team profile |url=http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/teama/team=56558/profile/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160205161652/http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/teama/team=56558/profile/ |archive-date=5. veljače 2016. |access-date=3. studenoga 2015. |publisher=[[UEFA |Uefa.com]]}}</ref> Latvija je uspješno sudjelovala i na [[Zimske olimpijske igre|Zimskim]] i na [[Ljetne olimpijske igre|Ljetnim olimpijskim igrama]]. Najuspješniji olimpijski športaš u povijesti neovisne Latvije je [[Māris Štrombergs]], koji je postao dvostruki olimpijski prvak 2008. i 2012. u [[BMX biciklizam|BMX-u]] za muškarce.<ref>{{Citiranje novina |title=Pajon, Strombergs win Olympic BMX Finals |work=ESPN.com |url=http://www.espn.com/action/bmx/story/_/id/8255371/colombia-mariana-pajon-latvia-maris-strombergs-win-olympic-bmx-gold-london |url-status=live |access-date=17. studenoga 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171118222249/http://www.espn.com/action/bmx/story/_/id/8255371/colombia-mariana-pajon-latvia-maris-strombergs-win-olympic-bmx-gold-london |archive-date=18. studenoga 2017.}}</ref> U [[boks]]u, [[Mairis Briedis]] prvi je i jedini [[Latvijci|Latvijac]] u povijesti koji je osvojio boksački naslov svjetskoga prvaka, nakon što je od 2017. do 2018. držao WBC naslov u kruzer kategoriji, WBO naslov u kruzer kategoriji 2019. i IBF/The Ring magazine naslov u kruzer kategoriji 2020. Godine 2017. latvijska tenisačica [[Jeļena Ostapenko|Jelena Ostapenko]] osvojila je 2017. [[Roland Garros]] u pojedinačnoj konkurenciji, kao prva igračica bez nositelja kojoj je to pošlo za rukom. == Izvori == {{Izvori}} == Bilješke == * {{fusd|b1}} U [[hrvatski jezik|hrvatskim]] izvorima, pored oblika '''Letonija''' i '''Latvija''', nailazimo i na starije oblike [[wikt:Letonska|Letonska]] te [[wikt:Lotiška|Lotiška]]. == Vanjske poveznice == '''Turizam''' * [http://www.lv Dobrodošli u Latviju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308104233/http://www.lv/ |date=8. ožujka 2016. }} * [http://www.latviasonline.com Latvia Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313063216/http://latviasonline.com/ |date=13. ožujka 2016. }} * [http://www.riga.lv Riga Online] * [http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=497&id_projekta=0 Putovanje u Latviju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050416050716/http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=497&id_projekta=0 |date=16. travnja 2005. }} * [http://www.latviaphotos.com Fotografije Latvije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160922053041/http://www.latviaphotos.com/ |date=22. rujna 2016. }} '''Televizija''' * [http://www.ltv.lv Latvijska televizija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120524032640/http://www.ltv.lv/ |date=24. svibnja 2012. }} * [http://www.lnt.lv LNT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071029230648/http://www.lnt.lv/ |date=29. listopada 2007. }} '''Glazba''' * [http://www.livi.lv Livi] * [http://www.fominsunkleins.lv Fomins & Kleins] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050211103114/http://www.fominsunkleins.lv/ |date=11. veljače 2005. }} '''Politika''' * [http://www.president.lv Kabinet predsjednika] * [http://www.saeima.lv Parlament Latvije] * [http://www.mk.gov.lv Kabinet ministara] {{Portal Europa}} === Ostali projekti === {{WProjekti |commons = Latvija |commonshr = Latvija |commonscat = Latvia |commonscathr = Latvija |wikiatlas = Latvia |wikiatlashr = Latvije |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = Letonija |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Europa}} {{Europska unija}} {{Zapadnoeuropska unija}} {{NATO}} [[Kategorija:Latvija| ]] [[Kategorija:Države članice Europske unije]] [[Kategorija:Države članice NATO-a]] eef83ufv6wnwaqayw7ygi8c1izz9ww2 7615426 7615425 2026-10-08T23:14:17Z Dean72 77466 poveznica 7615426 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|38. tjedan 2022.}} {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} {{Infookvir zemlja svijeta |ime = Republika Latvija |izvorno_ime = Latvijas Republika |ime_genitiv = Latvije |eng_ime = Latvia |zastava = Flag of Latvia.svg |grb = Coat of Arms of Latvia.svg |lokacija = EU-Latvia.svg |službeni_jezik = [[Letonski jezik|letonski]] |glavni_grad = [[Riga]] |predstavnik_države_množina = Predsjednici |predstavnik_države = Predsjednik |predstavnik_države_osoba = [[Edgars Rinkēvičs]] |predsjednik_vlade_osoba = [[Andris Kulbergs]] |površina_poredak = 121 |površina = 64 589 |vode = 1,5 |stanovništvo_poredak = 137 |stanovništvo = 2 254 653 |godina_popisa = 2010. |gustoća_stanovništva = 34,9 |neovisnost = Od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] <br> [[21. kolovoza]] [[1991.]] |BDP_PKM_godina = 2005. |BDP_PKM = 29,214 milijarda $ |BDP_PKM_rang = 95. |BDP_PKM_per_capita = 12 622 $ |BDP_PKM_per_capita_rang = 53. |valuta = [[euro]] |stoti_dio_valute = 100 [[cent]]i |vremenska_zona = +2 <br> [[UTC]] +3 ljeti |himna = [[Dievs, svētī Latviju]] |internetski_nastavak = [[.lv]]<b>¹⁾</b> |pozivni_broj = +371 |komentar = ¹⁾ Latvija također koristi i [[internetski nastavak]] [[.eu]] jer je jedna od članica [[Europska unija|Europske unije]], koji djeli s ostalim članicama |moto = }}'''Latvija''' (službeno '''Republika Latvija''',<ref>{{Citiranje weba |title=The Constitution of the Republic of Latvia (Latvijas Republikas Satversme) |url=https://likumi.lv/ta/en/en/id/57980-the-constitution-of-the-republic-of-latvia |access-date=2021-02-18 |website=Likumi.lv |language=en}}</ref> [[Letonski jezik|let.]]: ''Latvijas Republika''), često zvana i '''Letonija''',{{fusg|b1}} država je u [[Baltik|baltičkom dijelu]] [[Sjeverna Europa|Sjeverne Europe]] i jedna je od triju [[Baltičke države|pribaltičkih država]]. Graniči s [[Estonija|Estonijom]] na sjeveru, [[Litva|Litvom]] na jugu, [[Rusija|Rusijom]] na istoku, [[Bjelorusija|Bjelorusijom]] na jugoistoku, a na zapadu dijeli [[Državno područje|pomorsku granicu]] sa [[Švedska|Švedskom]]. Latvija zauzima površinu od 64&nbsp;589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju [[Umjereni pojas|umjerene klime]].<ref>{{Citiranje weba |date=14. ožujka 2015. |title=Weather information in Latvia |url=http://www.travelsignposts.com/Latvia/latvia-riga-weather.php |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402134808/http://www.travelsignposts.com/Latvia/latvia-riga-weather.php |archive-date=2. travnja 2015. |access-date=14. ožujka 2015. |publisher=www.travelsignposts.com}}</ref> Glavni i najveći grad u državi je [[Riga]]. [[Latvijci]] pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini [[Baltički narodi|Balta]] i govore [[Letonski jezik|letonskim jezikom]], jednim od dva preživjela [[Baltički jezici|baltička jezika]]. [[Rusi]] su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, [[Švedska Livonija|švedske]], [[Inflantsko vojvodstvo|poljsko-litavske]] i [[Rusko Carstvo|ruske]] vladavine, koju je uglavnom provodila [[baltički Nijemci|baltička njemačka]] [[aristokracija]], Republika Latvija uspostavljena je [[18. studenoga]] [[1918.]] kada se odvojila od [[Njemačko Carstvo|Njemačkoga Carstva]] i proglasila neovisnost nakon [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]].<ref name="Germanis">{{Citiranje knjige |last=Ģērmanis |first=Uldis |title=The Latvian Saga |publisher=Atēna |year=2007 |isbn=9789984342917 |editor-last=Ojārs Kalniņš |edition=11. |location=Riga |page=268 |language=en |oclc=213385330 |author-link=Uldis Ģērmanis}}</ref> Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više [[Autokracija|autokratska]]. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon [[Latvijski državni udar 1934|državnoga udara 1934.]] kojime na vlast dolazi [[Kārlis Ulmanis]].<ref>{{Citiranje weba |date=3. prosinca 2015. |title=History of Latvia 1918-1940 |url=https://www.latvia.eu/history-latvia-1918-1940 |access-date=28. siječnja 2021. |website=[Latvia.eu] |language=en |archive-date=8. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210608145703/https://www.latvia.eu/history-latvia-1918-1940 |url-status=dead}}</ref> Latvija je izgubila neovisnost početkom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]], najprije njezinom [[Aneksija|aneksijom]] u [[Sovjetski Savez]], nakon čega je uslijedila invazija i okupacija [[Treći Reich|Trećega Reicha]] 1941., te [[Sovjetska ponovna okupacija Latvije 1944|ponovna sovjetska okupacija]] 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u [[Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika]] i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „[[raspjevana revolucija]]”, koja završava obnovom neovisnosti [[21. kolovoza]] [[1991.]]<ref>On 21 August 1991, after the [[1991 Soviet coup d'état attempt|Soviet coup d'état attempt]], the Supreme Council adopted a Constitutional law, "[[On the Restoration of Independence of the Republic of Latvia#Further developments|On statehood of the Republic of Latvia]]", declaring Article 5 of the Declaration to be invalid, thus ending the transitional period and restoring de facto independence.</ref> Od tada je Latvija [[Unitarizam|unitarna]] demokratska [[parlamentarna republika]]. Latvija je [[Razvijene zemlje|razvijena zemlja]] s naprednim gospodarstvom i visokim [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćim proizvodom]], a nalazi se i vrlo visoko u [[HDI|Indeksu ljudskoga razvoja]]. Latvija je članica [[Europska unija|Europske unije]], [[Eurozona|eurozone]], [[NATO|NATO-a]], [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], [[Vijeće država Baltičkog mora|Vijeća država Baltičkoga mora]], [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnoga monetarnoga fonda]], [[Nordijsko-baltička osmorica|Nordijsko-baltičke osmorice]], [[Nordijska investicijska banka|Nordijske investicijske banke]], [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj]], [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|Organizacije za europsku sigurnost i suradnju]] i [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]]. == Etimologija == Naziv ''Latvija'' potječe od imena starih [[Latgalci|Latgalaca]], jednoga od četiriju [[Indoeuropljani|indoeuropskih]] [[Baltički narodi|baltičkih plemena]] (zajedno s [[Kurši]]ma, [[Seli]]ma i [[Zemgali|Zemigalima]]), koja su zajedno s [[Baltofinski narodi|finskim]] [[Livonci|Livonicma]] činili etničku jezgru suvremenih [[Latvijci|Latvijaca]].<ref>{{Citiranje weba |year=2012 |title=Latvia in Brief |url=http://latinst.lv/wp-content/uploads/2012/01/Latvia_in_brief.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121108155832/http://latinst.lv/wp-content/uploads/2012/01/Latvia_in_brief.pdf |archive-date=8. studenoga 2012. |access-date=12. svibnja 2011. |publisher=Latvian Institute}}</ref> [[Henrik od Latvije|Henrik Latvijski]] nametnuo je [[Latinizam|latinizirano]] ime ''Lettigallia'' i ''Lethia'', a oba izraza potječu od antičkoga naziva za Latgalce. Izrazi su nadahnuli razne inačice imena zemlje na [[Romanski jezici|romanskim jezicima]] iz naziva „Letonija” i na [[Germanski jezici|germanskim jezicima]] iz naziva „Lettland”.<ref>{{Citiranje weba |title=Baltic Online |url=http://www.utexas.edu/cola/centers/lrc/eieol/litol-0-X.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110805131726/http://www.utexas.edu/cola/centers/lrc/eieol/litol-0-X.html |archive-date=5. kolovoza 2011. |access-date=12. svibnja 2011. |publisher=The University of Texas at Austin}}</ref> == Povijest == Oko 3000. godine prije Krista, protobaltički predci latvijskoga naroda naselili su se na istočnoj obali [[Baltičko more|Baltičkoga mora]].<ref>{{Citiranje weba |title=Data: 3000 BC to 1500 BC |url=http://life.bio.sunysb.edu/ee/msr/Ethno/dategen1.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060622113922/http://life.bio.sunysb.edu/ee/msr/Ethno/dategen1.html |archive-date=22. lipnja 2006. |access-date=6. kolovoza 2006. |website=The European Ethnohistory Database |publisher=The Ethnohistory Project}}</ref> [[Baltički narodi|Balti]] su uspostavili trgovačke puteve prema Rimu i [[Bizant]]u, prodajući [[jantar]] kojime je ovo područje bogato u zamjenu za plemenite metale.<ref>A History of Rome, M Cary and HH Scullard, str. 455-457, Macmillan Press, {{ISBN|0-333-27830-5}}</ref> Do 900. godine poslije Krista, četiri su različita baltička plemena naseljavala Latviju: [[Kurši]], [[Latgalci]], [[Seli]], [[Zemgali|Zemigali]] (na latvijskom: ''kurši'', ''latgaļi'', ''sēļi'' i ''zemgaļi''), te finsko pleme [[Livi|Livonaca]] ili Liva. U [[12. stoljeće|XII. stoljeću]] na području suvremene Latvije postojalo je više zemalja sa svojim vladarima: [[Vanema]], [[Ventspils|Ventava]], [[Bandava]], [[Piemare]], [[Duvzare]], [[Sēlija]], [[Kneževina Koknese|Koknese]], [[Jersika]], [[Tālava]] i [[Adzele]].<ref>Latvijas vēstures atlants, Jānis Turlajs, page 12, Karšu izdevniecība Jāņa sēta, {{ISBN|978-9984-07-614-0}}</ref> === Srednjovjekovno razdoblje === Iako je mjesno stanovništvo stoljećima bilo u doticaju s okolnim narodima, tek u [[12. stoljeće|XII. st.]] započinje potpunije uključivanje u europski društveno-politički sustav.<ref>{{Citiranje weba |title=Data: Latvia |url=http://www.historyfiles.co.uk/KingListsEurope/EasternLatvia.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100202020032/http://www.historyfiles.co.uk/KingListsEurope/EasternLatvia.htm |archive-date=2. veljače 2010. |access-date=25. travnja 2010. |website=Kingdoms of Northern Europe – Latvia |publisher=The History Files}}</ref> Prvi su papinski misionari stigli u ovo područje ploveći [[Zapadna Dvina|Zapadnom Dvinom]] u kasnome XII. st., u pokušaju preobraćenja mjesnoga stanovništva na [[kršćanstvo]], no u početku su nailazili na nenadani otpor.<ref name="Lonely">{{Citiranje weba |title=Latvian History, Lonely Planet |url=http://www.lonelyplanet.com/latvia/history |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20100401090330/http://www.lonelyplanet.com/latvia/history |archive-date=1. travnja 2010. |access-date=16. listopada 2010. |publisher=Lonelyplanet.com}}</ref> [[Sveti Meinhard]] iz Segeberga putujući s trgovcima stigao je u [[Ikšķile]] [[1184.]] godine u [[Katoličanstvo|katoličkoj]] [[Misije|misiji]] preobraćenja stanovništvo od njihovih izvornih [[Poganstvo|poganskih vjerovanja]]. Nakon što je [[papa]] [[Celestin III.]] pozvao [[Livonski križarski rat|na križarski rat protiv pogana u sjevernoj Europi]] [[1993.|1193.]] godine, u zemlje današnje Latvije dolaze križari [[Teutonski viteški red|Teutonskoga viteškog reda]] i ubrzo osvajaju čitavo područje.<ref>{{Citiranje novina |date=22. ožujka 2006. |title=The Crusaders |work=City Paper |url=http://www.balticsworldwide.com/the-crusaders/ |url-status=dead |access-date=28. srpnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101222014019/http://www.balticsworldwide.com/the-crusaders/ |archive-date=22. prosinca 2010.}}</ref> [[Datoteka:Burg_Turaida04.jpg|mini|[[Dvorac Turaida]] u blizini [[Sigulda|Sigulde]], izgrađen 1214. pod [[Albert Riški|Albertom Riškim]].]] Početkom [[13. stoljeće|XIII. st.]] [[Nijemci]] su vladali velikim dijelovima današnje Latvije.<ref name="Lonely2">{{Citiranje weba |title=Latvian History, Lonely Planet |url=http://www.lonelyplanet.com/latvia/history |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20100401090330/http://www.lonelyplanet.com/latvia/history |archive-date=1. travnja 2010. |access-date=16. listopada 2010. |publisher=Lonelyplanet.com}}</ref> Zajedno s južnom [[Estonija|Estonijom]], ta su osvojena područja tvorila [[Križarske države|Križarsku državu]] koja je postala poznata kao [[Terra Mariana]] ili Livonija. Godine [[1282.]] najprije [[Riga]], a kasnije i gradovi [[Cēsis]], [[Limbaži]], [[Koknese]] i [[Valmiera]], postali su dijelom [[Hanza|Hanzeatske lige]].<ref name="Lonely2" /> Riga je postala važno čvorište trgovinskih puteva u smjeru istok–zapad<ref name="Lonely2" /> i uspostavila bliske kulturne veze sa [[Zapadna Europa|Zapadnom Europom]].<ref>{{Citiranje weba |title=History of Latvia - Lonely Planet Travel Information |url=https://www.lonelyplanet.com/latvia/history |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200326135852/https://www.lonelyplanet.com/latvia/history |archive-date=26. ožujka 2020. |access-date=2019-12-23 |website=www.lonelyplanet.com}}</ref> Prvi njemački doseljenici bili su vitezovi iz sjeverne Njemačke i građani sjevernonjemačkih gradova koji su donijeli svoj [[Donjonjemački jezici|donjonjemački jezik]], što je oblikovalo mnoge [[posuđenice]] u latvijskome jeziku.<ref>{{Citiranje knjige |last=Johann Sehwers |title=Die deutschen Lehnwörter im Lettischen: Inaugural-Dissertation zur Erlangung der Doktorwürde der hohen philosophischen Fakultät I der Universität Zürich |year=1918 |publisher=Berichthaus |language=de}}</ref> === Razdoblje reformacije, poljske i švedske vlasti === [[Datoteka:Podział_administracyjny_I_RP.svg|mini|Poljsko-litavski savez]] [[Datoteka:Swedish_Empire_(1560-1815)_en2.png|mini|[[Švedsko Carstvo]] (1560. – 1815.). Riga je postala glavnim gradom [[švedska Livonija|švedske Livonije]] i najvećim gradom u Švedskome Carstvu.]] Nakon [[Livonski rat|Livonskoga rata]] (1558. – 1583.), [[Livonija]] (Sjeverna Latvija i Južna Estonija) potpala je pod [[Poljsko-Litavska Unija|poljsku i litavsku]] vlast.<ref name="Lonely3">{{Citiranje weba |title=Latvian History, Lonely Planet |url=http://www.lonelyplanet.com/latvia/history |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20100401090330/http://www.lonelyplanet.com/latvia/history |archive-date=1. travnja 2010. |access-date=16. listopada 2010. |publisher=Lonelyplanet.com}}</ref> Južni dio Estonije i sjeverni dio Latvije ustupljeni su [[Velika Kneževina Litva|Velikoj kneževini Litvi]] i ustrojili [[Vojvodstvo Livonija|Vojvodstvo Livoniju]] ([[latinski jezik|lat.]] ''Ducatus Livoniae Ultradunensis''). [[Gotthard Kettler]], posljednji magistar [[Livonski red|Livonskoga reda]], osnovao je [[Kneževina Kurlandija i Semigalija|Kneževinu Kurlandiju i Semigaliju]].<ref>{{Citiranje weba |last=Ceaser |first=Ray A. |date=Lipanj 2001. |title=Duchy of Courland |url=http://depts.washington.edu/baltic/papers/duchy.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20030302122941/http://depts.washington.edu/baltic/papers/duchy.html |archive-date=2. ožujka 2003. |access-date=11. rujna 2017. |publisher=University of Washington}}</ref> Iako je kneževina bila vazalna država litavskoga Velikoga vojvodstva, a kasnije Poljsko-Litavske Unije, zadržala je znatan stupanj [[samostalnost]]i i u [[16. stoljeće|XVI. st.]] doživjela svoje zlatno doba gospodarskoga i kulturnoga razvoja. Najistočnija pokrajina Latvije [[Latgalija]], postala je dijelom [[Inflantsko vojvodstvo|Inflantske kneževine]] Poljsko-Litavske Unije.<ref>{{Citiranje knjige |last=O'Connor |first=Kevin |url=https://books.google.com/books?id=IpR0-OrrwssC&q=Inflanty+Latgale&pg=PA14 |title=Culture and Customs of the Baltic States |date=3. listopada 2006. |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-313-33125-1 |via=Google Books}}</ref> U [[17. stoljeće|XVII.]] i ranomu [[18. stoljeće|XVIII. st.]] [[Poljsko-Litavska Unija]], [[Švedsko Carstvo|Švedska]] i [[Rusko Carstvo|Rusija]] borile su se za prevlast na istočnom Baltiku. Nakon [[Poljsko-švedski rat (1600. – 1611.)|Poljsko-švedskoga rata]], sjeverna Livonija (uključujući [[Vidzeme]]) potpala je pod švedsku vlast. Riga je postala [[Glavni grad|glavnim gradom]] [[Švedska Livonija|Švedske Livonije]] i najveći grad u cijelomu Švedskomu Carstvu.<ref>Kasekamp, str. 47</ref> Borbe su se sporadično nastavile između Švedske i Poljske sve do [[Sporazum iz Altmarka|primirja u Altmarku]] 1629.<ref>{{Citiranje weba |last=Rickard |first=J |title=Truce of Altmark, 12 September 1629 |url=http://www.historyofwar.org/articles/truce_altmark.html |access-date=28. siječnja 2021. |website=www.historyofwar.org}}</ref> U Latviji se švedsko razdoblje općenito pamti kao pozitivno. Kruti zakoni koji su regulirali [[kmetstvo]] znatno su olabavljeni, uspostavljena je mreža škola za seljaštvo, a smanjena moć područnih [[baltički Nijemci|baruna]].<ref>H. Strods, „'Dobrye Shvedskie Vremena' v Istoriografii Latvii” (Konets XVIII V.&nbsp;– 70-E Gg. XX V.).</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=J. T. Kotilaine |year=1999 |title=Riga's Trade With its Muscovite Hinterland in the Seventeenth Century |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-baltic-studies_summer-1999_30_2/page/129 |journal=Journal of Baltic Studies |volume=30 |issue=2 |pages=129–161 |doi=10.1080/01629779900000031| issn = 0162-9778 }}</ref> Tijekom toga vremena dogodilo se nekoliko važnih kulturnih promjena. Pod švedskom i uglavnom njemačkom vlašću, zapadna Latvija prihvatila je [[Luterani|luteranstvo]] kao svoju glavnu religiju. Drevna plemena Kuronjana, Zemigala, Selonijana, Liva i sjevernih Latgalaca [[asimilacija|asimilirala]] su se u [[Latvijci|latvijski narod]] koji je govorio jednim [[Letonski jezik|latvijskim jezikom]]. Međutim, kroz sva stoljeća nije uspostavljena stvarna latvijska država, pa su granice i odredbe pripadanja toj skupini uglavnom subjektivne. U međuvremenu, uglavnom odijeljeni od ostatka Latvije, južni Latgalci prihvatili su [[Katolička Crkva|katoličanstvo]] pod poljskim i [[Družba Isusova|isusovačkim]] utjecajem. Domaće narječje ostalo je različito, iako su se udomaćile mnoge [[Poljski jezik|poljske]] i [[Ruski jezik|ruske]] [[posuđenice]].<ref>{{Citiranje časopisa |last=V. Stanley Vardys |year=1987 |title=The Role of the Churches in the Maintenance of Regional and National Identity in the Baltic Republics |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-baltic-studies_fall-1987_18_3/page/287 |journal=Journal of Baltic Studies |volume=18 |issue=3 |pages=287–300 |doi=10.1080/01629778700000141}}</ref> === Livonija i Kurlandija u Ruskomu Carstvu (1795. – 1917.) === Tijekom [[Veliki sjeverni rat|Velikoga sjevernog rata]] (1700. – 1721.) oko 40% Latvijaca umrlo je od [[glad]]i i [[Kuga|kuge]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Kevin O'Connor |url=https://books.google.com/books?id=b3b5nU4bnw4C&pg=PA29 |title=The History of the Baltic States |date=1. siječnja 2003. |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-313-32355-3 |pages=29– |access-date=11. listopada 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160427085953/https://books.google.com/books?id=b3b5nU4bnw4C&pg=PA29 |archive-date=27. travnja 2016. |url-status=live}}</ref> Polovicu stanovnika Rige ubila je [[epidemija]] [[Kuga|kuge]] iz 1710. – 1711.<ref>{{Citiranje weba |title=Collector Coin Dedicated to 18th Century Riga |url=http://www.bank.lv/eng/main/am/jubmon/nmp/index.php?32661 |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20100719083420/http://www.bank.lv/eng/main/am/jubmon/nmp/index.php?32661 |archive-date=19. srpnja 2010. |access-date=19. srpnja 2010.}}</ref> Predajom Estonije i Livonije 1710. i [[Nystadski ugovor|Nystadskim mirom]] kojim je okončan [[Veliki sjeverni rat]] 1721., pokrajina [[Vidzema]] pripala je Rusiji (postala je dijelom [[Livonska gubernija|Livonske gubernije]]). Pokrajina [[Latgalija]] ostala je dijelom [[Poljsko-Litavska Unija|Poljsko-Litavske Unije]] kao [[Inflantska kneževina]] do 1772. kada je uključena u sastav Rusije. [[Kneževina Kurlandija i Semigalija|Kneževinu Kurlandiju i Semigaliju]], vazalnu državu Poljsko-Litavske Unije, [[Aneksija|anektirala]] je Rusija 1795. godine u [[Tri podjele Poljske|trećoj podjeli Poljske]], čime je sva današnja Latvija postala sastavnicom [[Rusko Carstvo|Ruskoga Carstva]]. Sve tri baltičke pokrajine zadržale su mjesne zakone, [[njemački jezik|njemački]] kao pokrajinski [[službeni jezik]] i vlastiti parlament [[zakonodavno tijelo u Njemačkoj|''Landtag'']]. Emancipacija kmetstva postignuta je u Kurlandiji 1817. i u Vidzemi 1819.<ref>{{Citiranje weba |last=Lazdins |first=Janiz |date=2. srpnja 2011. |title=THE ORIGINS OF A CIVIL SOCIETY BASED ON DEMOCRATICALLY LEGITIMATE VALUES IN BALTICS AFTER ABOLITION OF SERFDOM |url=https://www.apgads.lu.lv/fileadmin/user_upload/lu_portal/apgads/PDF/Juridiskas-konferences/ISCFLUL-7-2019/iscflul.7.2-11_Lazdins.pdf |website=doi.org}}</ref> Međutim, u praksi je emancipacija u suštini bila korisna za zemljoposjednike i [[plemstvo]], jer je seljacima oduzela njihovu zemlju bez naknade, prisiljavajući ih na povratak na rad na posjede „svojom voljom”. Tijekom ova dva stoljeća Latvija je doživjela gospodarski i građevinski procvat. Proširene su [[Luka|luke]] ([[Riga]] je postala najveća luka u Ruskome Carstvu), izgrađene [[željeznice]], nove [[Tvornica|tvornice]], osnovane [[Banka|banke]] i [[sveučilište]], podignute su mnoge stambene, javne ([[Kazalište|kazališta]] i [[muzej]]i) i školske zgrade, uređeni novi parkovi i sl. Riški boulevardi i neke ulice izvan staroga grada i dan danas potječu iz toga razdoblja. Gustoća stanovništva također je bila veća u Livonskom i Kurlandskom dijelu Ruskoga Carstva, na što je možda utjecala protestantska vjera.<ref>{{Citiranje knjige |last=Baten, Jörg |title=A History of the Global Economy. From 1500 to the Present. |url=https://archive.org/details/isbn_9781107507180 |year=2016 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-107-50718-0 |page=[https://archive.org/details/isbn_9781107507180/page/50 50]}}</ref> === Narodni preporod === [[Datoteka:Latvians_national_rally_in_Dundaga_in_1905.jpg|lijevo|mini|Latvijski nacionalni skup u [[Dundaga|Dundagi]] 1905.]] Tijekom [[19. stoljeće|XIX. st.]] društvena se struktura znatno promijenila.<ref name="LNA">{{Citiranje weba |title=Latvian national awakening (1860-1918) |url=https://www.onlatvia.com/latvian-national-awakening-1860-1918-74 |access-date=19. ožujka 2022. |website=OnLatvia.com}}</ref> Nakon što su reforme seljacima omogućile otkup vlastite zemlje, uspostavio se [[stalež]] neovisnih [[poljoprivrednik]]a, ali mnogo je seljaka ostalo bez zemlje. Velik broj latvijskoga seoskoga stanovništva odselilo se u gradove i zaposlilo u [[Industrija|industriji]].<ref name="LNA" /> Tada je u gradovima započeo razvoj gradskoga [[proletarijat]]a i sve utjecajnije latvijske [[buržoazija|buržoazije]] nasuprot onoj njemačkoj.<ref name="LNA" /> Književni i intelektualni pokret „[[Mladi Latvijci|Mladih Latvijaca]]” ([[Letonski jezik|let.]]: ''jaunlatvieši'') uspostavio je sredinom XIX. st. temelje litavskoga nacionalizma, a mnogi od njegovih vođa tražili su od slavenofila podršku protiv prevladavajućega njemačkoga društvenoag poretka.<ref name="YoungLatvians">{{Citiranje weba |title=Latvians in the Second Half of the 19th Century and the Early 20th Century: National Identity, Culture and Social Life |url=http://lnvm.lv/en/?page_id=1078 |access-date=19. ožujka 2022. |website=National History Museum of Latvia |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |date=20. studenoga 2018. |title=Another Baltic Postcolonialism: Young Latvians, Baltic Germans, and the emergence of Latvian National Movement |url=https://www.cambridge.org/core/journals/nationalities-papers/article/abs/another-baltic-postcolonialism-young-latvians-baltic-germans-and-the-emergence-of-latvian-national-movement/B4ADF2A9BAED2B0601DA2281243A9D5C |journal=Nationalities Papers |publisher=[[Cambridge University Press]] |volume=42 |issue=1 |pages=88-107 |doi=10.1080/00905992.2013.823391 |access-date=19. ožujka 2022.}}</ref> Porast uporabe [[Litavski jezik|litavskoga jezika]] u književnosti i društvu postao je poznat kao [[Latvijsko narodno buđenje|Prvi latvijski narodni preporod]].<ref name="YoungLatvians" /> Pokret Mladih Latvijaca [[1890-ih|devedesetih godina XIX. st.]] zasjenio je novi masovni ljevičarski društveni i politički pokret [[Nova struja]].<ref>{{Citiranje weba |last=Šiliņš |first=Jānis |title=Jaunā strāva |url=https://enciklopedija.lv/skirklis/22237 |access-date=19. ožujka 2022. |website=Latvian National Encyclopedia |language=lv}}</ref> Nezadovoljstvo naroda iskazano je u [[Ruska revolucija 1905. godine|ruskoj revoluciji 1905.]], koja je u baltičkim pokrajinama poprimila nacionalistička obilježja.<ref>{{Citiranje weba |last=Lapa |first=Līga |title=1905. gada revolūcija Latvijā |url=https://enciklopedija.lv/skirklis/20773-1905-gada-revol%C5%ABcija-Latvij%C4%81 |access-date=19. ožujka 2022. |website=Nacionālā enciklopēdija |language=lv}}</ref> === Deklaracija o neovisnosti === [[Datoteka:Janis_Cakste.jpg|mini|[[Jānis Čakste]] (1859. – 1927.), bio je prvi [[predsjednik Latvije]].]] [[Prvi svjetski rat]] opustošio je prostor Latvije i drugih zapadnih dijelova Ruskoga Carstva. Zahtjevi za [[Pravo na samoodređenje|samoopredjeljenjem]] u početku su bili ograničeni na upravnu [[Autonomija|autonomiju]], sve dok [[ruska revolucija]] 1917. nije stvorila prazninu u vlasti, nakon čega je uslijedio [[Mir u Brest-Litovsku|Brest-Litovski ugovor]] između Rusije i Njemačke u ožujku 1918., zatim savezničko primirje s Njemačkom [[11. studenoga]] [[1918.]] Dana [[18. studenoga]] [[1918.]] u [[Riga|Rigi]] je [[Tautas padome|Latvijsko narodno vijeće]] proglasilo neovisnost nove države, [[Kārlis Ulmanis|Kārlisu Ulmanisu]] povjereno je sastavljanje vlade, a on je preuzeo mjesto [[premijer]]a.<ref>{{Citiranje weba|title=Kārlis Ulmanis {{!}} Valsts prezidenta kanceleja|url=https://www.president.lv/en/karlis-ulmanis|access-date=2021-10-13|website=www.president.lv|language=en}}</ref> [[Latvijski rat za neovisnost]] koji je uslijedio bio je dio općega razdoblja nestabilnosti, građanskih i novih pograničnih ratova u [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]]. Do proljeća 1919. u Latviji su postojale tri vlade: privremena vlada na čelu s [[Kārlis Ulmanis|Kārlisom Ulmanisom]] uz potporu [[Tautas padome|Latvijskoga narodnoga vijeća]] i Međusavezničkoga nadzornoga povjerenstva, [[Latvijska Socijalistička Sovjetska Republika|latvijska sovjetska vlada]] na čelu s [[Pēteris Stučka|Pēterisom Stučkom]] uz potporu [[Crvena armija|Crvene armije]] i privremena vlada na čelu s [[Andrievs Niedra|Andrievsom Niedrom]] uz podršku ''[[Baltische Landeswehr]]a'', te njemačke jedinice [[Frajkori|Frajkora]], tzv. „Željezne divizije”. Estonske i latvijske snage porazile su Nijemce u [[Bitka kod Cēsisa (1919.)|bitci kod Cēsisa]] (u njemačkome govornomu području poznatom kao »Bitka kod Wendena«) u lipnju 1919.<ref>{{Citiranje novina|title=Cēsis, Battle of {{!}} International Encyclopedia of the First World War (WW1)|url=https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/cesis_battle_of|url-status=dead|access-date=15. studenoga 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190223133640/https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/cesis_battle_of|archive-date=23. veljače 2019.}}</ref> i u studenome iste godine odbile masovni napad pretežito njemačkih snaga Zapadnoruske dobrovoljačke armije pod vodstvom [[Pavel Bermondt-Avalov|Pavela Bermondta-Avalova]]. Latvijske i poljske trupe su početkom 1920. u potpunosti otjerale snage Crvene armije iz istočne Latvije nakon pobjede u [[bitka kod Daugavpilsa|bitci kod Daugavpilsa]] (s poljskoga motrišta ta je bitka dio [[Sovjetsko-poljski rat|Poljsko-sovjetskoga rata]]). Slobodno izabrana [[ustavotvorna skupština]] sastala se [[1. svibnja]] [[1920.]] i u veljači 1922. usvojila liberalni ustav ''[[Ustav Latvije|Satversme]]''.<ref>Bleiere, str. 155</ref> Ustav je djelomično suspendirao Kārlis Ulmanis nakon [[Latvijski državni udar 1934.|državnoga udara 1934.]], a ponovo je potvrđen tek [[1990.]] godine. Od tada je nekoliko puta izmijenjen i dan danas je na snazi. Budući da je većina latvijske industrijske infrastrukture preseljena je u unutrašnjost Rusije 1915. godine, zemlja je [[Deindustrijalizacija|deindustrijalizirana]], te je korjenita [[Agrarna reforma|zemljišna reforma]] bila središnje političko pitanje za mladu državu. Godine 1897. 61,2% seoskoga stanovništva bilo je bez zemlje, ali je do 1936. taj postotak smanjen na 18%.<ref>Bleiere, p. 195</ref> Do 1923. godine površina obrađenoga zemljišta premašila je predratnu razinu. Inovacije i rastuća proizvodnost doveli su do brzoga rasta gospodarstva, no [[gospodarstvo Latvije]] je naglo propalo od posljedica [[Velika gospodarska kriza|Velike gospodarske krize]]. U slijedećem razdoblju Latvija je pokazivala znakove gospodarskoga oporavka, a biračko se tijelo tijekom razdoblja slobodnih izbora politički usmjeravalo ka centru. Dana [[15. svibnja]] [[1934.]] Kārlis Ulmanis izveo je nenasilni državni udar, uspostavivši nacionalističku autokraciju koja je trajala do 1940.<ref name="Country profile">{{Citiranje novina |date=20. siječnja 2010. |title=Timeline: Latvia |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |url-status=live |access-date=5. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100420190840/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |archive-date=20. travnja 2010.}}</ref> Nakon 1934. Ulmanis je osnovao državna poduzeća za kupnju privatnih tvrtki radi „latvizacije” gospodarstva.<ref>{{Citiranje knjige |last=Nicholas Balabkins |url=https://books.google.com/books?id=PwaSAAAAIAAJ |title=Entrepreneur in a small country: a case study against the background of the Latvian economy, 1919–1940 |last2=Arnolds P. Aizsilnieks |publisher=Exposition Press |year=1975 |isbn=978-0-682-48158-8 |pages=xiv, 143 |jstor=2119564 |access-date=19. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121112212508/http://books.google.com/books?id=PwaSAAAAIAAJ |archive-date=12. studenoga 2012. |url-status=live}}</ref> === Latvija u Drugome svjetskomu ratu === [[Datoteka:Riga_1940_Soviet_Army.jpg|mini|Postrojbe [[Crvena armija|Crvene armije]] ulaze u [[Riga|Rigu]] (1940.).]] Rano ujutro [[24. kolovoza]] [[1939.]] [[Sovjetski Savez]] i [[Treći Reich|nacistička Njemačka]] potpisali su desetogodišnji pakt o nenapadanju, tzv. [[Pakt Ribbentrop-Molotov|Pakt Molotov-Ribbentrop]].<ref>{{Citiranje weba |date=24. srpnja 2019. |title=The Molotov-Ribbentrop pact – archive, August 1939 |url=https://www.theguardian.com/world/from-the-archive-blog/2019/jul/24/molotov-ribbentrop-pact-germany-russia-1939 |access-date=28. siječnja 2021. |website=the Guardian |language=en}}</ref> Pakt je sadržavao tajni protokol, otkriven tek nakon njemačkoga poraza 1945., prema kojemu su države [[Sjeverna Europa|Sjeverne]] i [[Istočna Europa|Istočne Europe]] podijeljene na njemačko i sovjetsko „područje utjecaja”.<ref name="mrtext">[http://www.fordham.edu/halsall/mod/1939pact.html ''Text of the Nazi-Soviet Non-Aggression Pact''] {{Webarchive}}, 23. kolovoza 1939.</ref> Na sjeveru su [[Latvija]], [[Finska]] i [[Estonija]] dodijeljene sovjetskoj interesnoj sferi.<ref name="mrtext" /> Tjedan dana kasnije, [[1. rujna]] [[1939.]], [[Njemačko-sovjetska invazija Poljske|Njemačka je napala Poljsku]], a [[17. rujna]] [[Sovjetska invazija na Poljsku|Poljsku napada i Sovjetski Savez]] s istoka.<ref name="PBBG">{{Citiranje knjige |last=Buttar |first=Prit |title=Between Giants |url=https://archive.org/details/betweengiantsbat0000butt |date=21. svibnja 2013. |isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|32}} Nakon sklapanja pakta Molotov-Ribbentrop, većina [[baltički Nijemci|baltičkih Nijemaca]] napustila je Latviju sporazumom između Ulmanisove vlade i Trećega Reicha prema programu [[Heim ins Reich|''Heim ins Reich'']].<ref name="Latvia in WWII">Lumans, str. 71–74</ref> Do prosinca 1939. ukupno 50 000 baltičkih Nijemaca napustilo je državu, a oko 13 000 odlučilo je ostati u Latviji.<ref name="Latvia in WWII" /> Većina Nijemaca koji su ostali otišli su u Njemačku u ljeto 1940., kada je dogovoren drugi plan preseljenja.<ref>Lumans str. 110–111</ref> Dana [[5. listopada]] [[1939.]], Latvija je bila prisiljena prihvatiti pakt o „uzajamnoj pomoći” sa Sovjetskim Savezom, dajući Sovjetima pravo zadržavanja 25 do 30 000 vojnika na latvijskome teritoriju.<ref>Lumans, str. 79</ref> Državni upravitelji ubijeni su i zamijenjeni sovjetskim kadrovima.<ref name="wettig20">Wettig, Gerhard, ''Stalin and the Cold War in Europe'', Rowman & Littlefield, Landham, Md, 2008., {{ISBN|0-7425-5542-9}}, str. 20–21</ref> Održani su izbori na kojima su prosovjetski kandidati bili istaknuti kao vodeći kandidati za većinu položaja. Novoosnovana Narodna skupština odmah je zatražila prijem u SSSR, što je Sovjetski Savez odobrio.<ref name="wettig20" /> Latvijsku novu marionetsku vladu vodio je [[Augusts Kirhensteins|Augusts Kirhenšteins]].<ref>Lumans, str. 98–99</ref> Sovjetski Savez je anektirao Latviju [[5. kolovoza]] [[1940.]] i mijenja joj ime u ''[[Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika]].'' [[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_183-L19397,_Lettland,_Riga,_Begrüßung_der_deutschen_Soldaten.jpg|mini|Njemački vojnici ulaze u Rigu, srpanj 1941.]] Sovjeti su se oštro obračunali sa svojim [[Klasni neprijatelj|protivnicima]]. Do početka [[Operacija Barbarossa|operacije Barbarossa]], dakle u manje od godinu dana, najmanje 34 250 Latvijaca [[deportacija|deportirano]] je ili ubijeno.<ref>{{Citiranje knjige |last=Simon Sebag Montefiore |title=Stalin: The Court of the Red Tsar |page=334 |author-link=Simon Sebag Montefiore}}</ref> Većina je deportirana u [[Sibir]] gdje se procjenjuje da je umrlo njih 40%.<ref name="PBBG3">{{Citiranje knjige |last=Buttar |first=Prit |title=Between Giants |url=https://archive.org/details/betweengiantsbat0000butt |date=21. svibnja 2013. |isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|48}} Dana [[22. lipnja]] [[1941.]] njemačka je vojska napala sovjetske snage u opsežnoj vojnoj operaciji kodnoga naziva ''Barbarossa''.<ref>{{Citiranje novina |title=Operation Barbarossa |language=en |work=HISTORY |url=https://www.history.com/topics/world-war-ii/operation-barbarossa#:~:text=On%20June%2022%2C%201941%2C%20Adolf,the%20frontier%20into%20Soviet%20territory. |access-date=28. siječnja 2021.}}</ref> Došlo je do sporadičnih spontanih ustanaka Latvijaca protiv [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je bila od pomoći Nijemcima u okupaciji područja. Do 29. lipnja njemačka je vojska osvojila [[Riga|Rigu]], a sovjetske su postrojbe uništene, zarobljene ili su se dale u bijeg. Latvija je početkom srpnja već bila pod potpunom kontrolom njemačkih snaga.<ref>{{Citiranje weba |title=History of Latvia: A brief synopsis |url=https://www.mfa.gov.lv/en/usa/culture/history-of-latvia-a-brief-synopsis |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210303083044/https://www.mfa.gov.lv/en/usa/culture/history-of-latvia-a-brief-synopsis |archive-date=3. ožujka 2021. |access-date=28. siječnja 2021. |website=www.mfa.gov.lv}}</ref><ref name="PBBG4">{{Citiranje knjige |last=Buttar |first=Prit |title=Between Giants |url=https://archive.org/details/betweengiantsbat0000butt |date=21. svibnja 2013. |isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|78–96}} Nakon okupacije odmah je uslijedilo djelovanje postrojbi SS-a ''[[Einsatzgruppen]]'', koje su trebale djelovati u skladu s Reichovim [[Generalplan Ost|''Generalplanom Ost'']], koji je predviđao smanjenje latvijskoga stanovništva za 50%.<ref name="PBBG4" />{{Is|64}}<ref name="PBBG4" />{{Is|56}} Pod njemačkom okupacijom, Latvija je bila pod upravom ''[[Ostland|Reichskommissariata Ostland]]''.<ref>{{Citiranje weba |title=Estonia - RomArchive |url=https://www.romarchive.eu/en/voices-of-the-victims/estonia/ |access-date=28. siječnja 2021. |website=www.romarchive.eu}}</ref> Postrojbe latvijske paravojne i [[Arajs Kommando|pomoćne policije]] koje su osnovale okupacijske vlasti sudjelovale su u [[holokaust]]u i drugim zločinima.<ref name="Country profile2">{{Citiranje novina |date=20. siječnja 2010. |title=Timeline: Latvia |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |url-status=live |access-date=5. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100420190840/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |archive-date=20. travnja 2010.}}</ref> U jesen 1941. u Latviji je strijeljano oko 30 000 Židova,<ref name="PBBG5">{{Citiranje knjige |last=Buttar |first=Prit |title=Between Giants |url=https://archive.org/details/betweengiantsbat0000butt |date=21. svibnja 2013. |isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|127}}a isto toliko Židova iz Riškoga [[Geto|geta]] ubijeno je u šumi Rumbula u studenome i prosincu 1941. s ciljem smanjenja prenaseljenosti u getu i oslobađanja prostora za deportaciju Židova iz Njemačke i drugih okupiranih područja.<ref name="PBBG5" />{{Is|128}} Osim partizanskih aktivnosti, na latvijskomu teritoriju nije bilo borbi sve do završetka [[Opsada Lenjingrada|opsade Lenjingrada]] u siječnju 1944., kada je sovjetska vojska krenula potiskivati njemačke snage. Crvena armija ušla je na teritorij Latvije u srpnju, a [[13. listopada]] [[1944.]] zauzela je Rigu.<ref name="PBBG5" />{{Is|271}} Više od 200 000 latvijskih državljana umrlo je tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], uključujući oko 75 000 latvijskih [[Židovi|Židova]] ubijenih tijekom nacističke okupacije.<ref name="Country profile3">{{Citiranje novina |date=20. siječnja 2010. |title=Timeline: Latvia |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |url-status=live |access-date=5. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100420190840/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |archive-date=20. travnja 2010.}}</ref> Latvijski su se vojnici borili na objema stranama svjetskoga sukoba. Većina se borila na njemačkoj strani, primjerice [[Latvijska legija]] [[Waffen SS]]-a brojila je 140 000 pripadnika.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2010/mar/16/latvians-march-commemorate-ss-veterans „Patriots or Nazi collaborators?”] {{eng oznaka}} ''theguardian.com''. The Guardian.</ref> Crvena armija je pak 1944. godine ustrojila [[308. streljačka divizija (Sovjetski Savez)|308. latvijsku streljačku diviziju]]. U nekim prilikama, osobito 1944. godine, suprotstavljene latvijske postrojbe borile su se jedna protiv druge.<ref name="PBBG6">{{Citiranje knjige |last=Buttar |first=Prit |title=Between Giants |url=https://archive.org/details/betweengiantsbat0000butt |date=21. svibnja 2013. |isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|299}} === Sovjetsko doba (1940. – 1941., 1944. – 1991.) === [[Datoteka:Red_Army_soldiers_in_Riga._October_1944.jpg|mini|[[Crvena armija]] ispred [[Spomenik slobode u Rigi|spomenika slobode]] u Rigi 1944.]] Godine 1944., kada su sovjetska vojna napredovanja stigla do latvijskoga teritorija, došlo je do teških borbi između njemačke i sovjetske vojske u kojima su njemačke snage poražene. Tijekom rata, obje su okupacijske snage [[novačenje|novačile]] [[Latvijci|Latvijce]] u svoje vojske, povećavajući na taj način ukupan broj stradalih Latvijaca. Godine 1944. dio latvijskoga teritorija ponovno je došao pod sovjetski nadzor, a Sovjeti su odmah započeli s obnovom sovjetskoga sustava upravljanja. Nakon [[Kapitulacija Trećeg Reicha|njemačke kapitulacije]], postalo je jasno da se sovjetske snage ne kane povući, stoga su [[latvijski nacionalni partizani]] započeli borbu protiv novog okupatora. Pokretu otpora ubrzo su se pridružili mnogi bivši vojnici iz rastrojenih njemačkih postrojbi i pojedinaca koji su prethodnih godina surađivali s Nijemcima.<ref>Lumans, str. 395–396</ref> Prema grubim procjenama, od 120 000 do čak 300 000 Latvijaca sklonilo se od sovjetske vojske bježeći u Njemačku i Švedsku.<ref name="autogenerated1">Lumans, str. 349</ref> Većina izvora slaže se s procjenom od 200 000 do 250 000 izbjeglica koje su napustile zemlju, no čak 80 000 do 100 000 ljudi ponovno su zarobili Sovjeti u pokušaju bijega neposredno nakon završetka rata<ref>Lumans, str. 384–385</ref> ili su prisilno bili vraćeni iz zapadnih zemalja.<ref>Lumans, str. 391</ref> Nakon sovjetske okupacije Latvije 1944. – 1945. uslijedile su masovne [[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu|deportacije]] tijekom [[Kolektivizacija|kolektivizacije]] i [[sovjetizacija|sovjetizacije]] zemlje.<ref name="Country profile4">{{Citiranje novina |date=20. siječnja 2010. |title=Timeline: Latvia |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |url-status=live |access-date=5. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100420190840/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |archive-date=20. travnja 2010.}}</ref> Dana [[25. ožujka]] [[1949.]], 43 000 stanovnika seoskih područja ([[kulak]]a) i nacionalista iz svih triju [[baltičke države|pribaltičkih država]] deportirano je u [[Sibir]] u [[Operacija Priboi|opsežnoj operaciji Priboj]], koja je pomno planirana i odobrena u Moskvi već [[29. siječnja]] [[1949.]]<ref>{{Citiranje časopisa |last=Strods, Heinrihs |last2=Kott, Matthew |year=2002 |title=The File on Operation 'Priboi': A Re-Assessment of the Mass Deportations of 1949 |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-baltic-studies_spring-2002_33_1/page/1 |journal=Journal of Baltic Studies |volume=33 |issue=1 |pages=1–36 |doi=10.1080/01629770100000191}}</ref> Ova je operacija postigla željeni učinak smanjenja protusovjetske partizanske aktivnosti.<ref name="PBBG7">{{Citiranje knjige |last=Buttar |first=Prit |title=Between Giants |url=https://archive.org/details/betweengiantsbat0000butt |date=21. svibnja 2013. |isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|326}} U poslijeratnim godinama, od 1945. do 1952., između 136 000 i 190 000 Latvijaca, ovisno o izvorima, bilo je zatvoreno ili deportirano u sovjetske [[Sabirni logor|sabirne logore]] ([[gulag]]e).<ref>Lumans, str. 398–399</ref> [[Datoteka:Shack_from_Gulag_-_Museum_of_the_Occupation_of_Latvia.JPG|mini|Rekonstrukcija kolibe [[gulag]]a u [[Muzej okupacije Latvije|Muzeju okupacije Latvije]] u Rigi.]] U poslijeratnom razdoblju, Latvija je bila prisiljena usvojiti sovjetske metode poljoprivredne proizvodnje. Ruralna područja bila su prisiljena na [[Kolektivizacija u Sovjetskom Savezu|kolektivizaciju]].<ref>Bleiere, str. 384</ref> U Latviji je pokrenut opsežan program nametanja [[Višejezičnost|dvojezičnosti]], ograničavajući [[letonski jezik]] u službenoj uporabi u korist korištenja [[Ruski jezik|ruskoga]] kao glavnoga jezika. Sve manjinske škole (židovska, poljska, bjeloruska, estonska, litavska) zatvorene su, a u svim školama predavanja su se odvijala samo na latvijskome i ruskome.<ref>Bleiere, str. 411</ref> Sovjetski Savez pokrenuo je opsežan program doseljavanja etničkih [[Rusi|Rusa]], [[radnik]]a, upravnoga i [[Vojnik|vojnoga osoblja]], te mnogih članova komunističke partije, kako iz Rusije tako i iz drugih sovjetskih republika. Do [[1959.]] stiglo je oko 400 000 ruskih doseljenika, a etničko latvijsko stanovništvo palo je na 62%.<ref>Bleiere, str. 418</ref> Budući da je Latvija održavala dobro razvijenu infrastrukturu i obrazovane stručnjake, Moskva je odlučila u Latviji pokrenuti neke od najnaprednijih sovjetskih proizvodnja. U Latviji su podignuta nova industrijska postrojenja, poput velike [[Tvornica autobusa u Rigi|tvornice motornih vozila RAF]] u [[Jelgava|Jelgavi]], [[Elektrotehnička indsutrija|elektrotehničke industrije]] u [[Riga|Rigi]], [[Kemijska industrija|kemijske industrije]] u [[Daugavpils]]u, [[Valmiera|Valmieri]] i [[Olaine]]u, te tvornica za preradu hrane i ulja.<ref>Bleiere, str. 379</ref> Latvija je proizvodila [[vlak]]ove, [[brod]]ove, motorna vozila, elektronske uređaje, električne i Dieselove motore, [[tekstil]], [[namještaj]], [[Odjeća|odjeću]] i [[Obuća|obuću]], [[Glazbalo|glazbala]], kućanske aparate, [[sat]]ove, [[alat]]e i opremu, te mnoge druge proizvode. Latvija je imala i vlastitu filmsku industriju i tvornicu [[Gramofonska ploča|gramofonskih ploča]]. Međutim, s izgradnjom novih tvornica došlo je do manjka radne snage, u zemlji nije bilo dovoljno ljudi za rad u industriji, što je dovelo do novih seoba kvalificiranih radnika iz cijeloga Sovjetskoga Saveza, dodatno smanjujući udio etničkih Latvijaca u republici.<ref>Lumans, str. 400</ref> Stanovništvo Latvije doseglo je svoj vrhunac 1990. godine kada je brojilo nešto manje od 2,7 milijuna ljudi. Krajem 2018. Nacionalni arhiv Latvije objavio je potpuni abecedni popis od oko 10 000 ljudi koje je sovjetski [[Odbor državne sigurnosti]] (KGB) unovačio kao agente ili doušnike. Ova je objava uslijedila nakon dva desetljeća javne rasprave i donošenja posebnoga zakona i otkrila je imena, kodna imena, mjesta rođenja i druge podatke o djelatnim i bivšim agentima KGB-a do 1991., godine kada je Latvija ponovno stekla neovisnost od Sovjetskoga Saveza.<ref>{{Citiranje novina|last=contributor|first=Vladimir Kara-Murza DemocracyPost|title=Opinion &#124; Latvia opens its KGB archives — while Russia continues to whitewash its past {{eng oznaka}}|work=Washington Post|url=https://www.washingtonpost.com/opinions/2019/01/09/latvia-opens-its-kgb-archives-while-russia-continues-whitewash-its-past/|url-status=live|access-date=9. siječnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190109190904/https://www.washingtonpost.com/opinions/2019/01/09/latvia-opens-its-kgb-archives-while-russia-continues-whitewash-its-past/|archive-date=9. siječnja 2019.}}</ref> === Obnova neovisnosti === [[Datoteka:Riga_barricade_1991.jpg|desno|mini|220x220px|Barikada u Rigi izgrađena u pokušaju sprječavanja prodora sovjetske vojske do [[Saeima|latvijskog parlamenta]] u srpnju 1991.]] U drugoj polovici [[1980-ih|osamdesetih]], sovjetski vođa [[Mihail Gorbačov]] pokrenuo je političke i gospodarske promjene u Sovjetskom Savezu poznate kao [[glasnost]] i [[perestrojka]]. U ljeto 1987. u [[Riga|Rigi]] su održane prvi veliki [[prosvjed]]i kod [[Spomenik slobode u Rigi|Spomenika slobode]], simbola latvijske neovisnosti. Različiti politički pokreti koji su imali za cilj povećanje autonomije Latvije udružili su se 1988. u jedinstveni nacionalni pokret [[Narodni front Latvije]], kojemu se suprotstavio prosovjetski pokret [[Međunarodni front radnog naroda Latvije|Interfront]]. Iste je godine [[Latvijska SSR|Latvijskoj SSR]] i ostalim [[Baltičke države|baltičkim republikama]] dopuštena veća autonomija i diljem zemlje zavijorila se stara prijeratna [[zastava Latvije]], koja je 1990. kao službena zastava zamijenila sovjetsku latvijsku.<ref>{{Citiranje weba |title=Flag Log's World Flag Chart 1991 |url=https://flaglog.com/1991 |url-status=live |access-date=9. prosinca 2021. |website=flaglog.com}}</ref><ref>More-detailed discussion in Daina Stukuls Eglitis, ''Imagining the Nation: History, Modernity, and Revolution in Latvia'' State College PA: Pennsylvania State Press, 2010), 41-46. {{ISBN|9780271045627}}</ref> Godine 1989. [[Vrhovni sovjet SSSR-a]] usvojio je rezoluciju o ''[[Sovjetska okupacija baltičkih država|okupaciji baltičkih država]]'', u kojoj je okupaciju definirao „ne u skladu sa zakonom”, dok je prethodno bila određena kao okupacija „voljom sovjetskoga naroda”. Kandidati Narodne fronte Latvije za neovisnost dobili su dvotrećinsku većinu u [[Vrhovno vijeće Republike Latvije|Vrhovnome vijeću]] na demokratskim izborima u ožujku 1990. godine. Dana [[4. svibnja]] [[1990.]] Vrhovno vijeće usvojilo je [[Deklaracija o obnovi neovisnosti Republike Latvije|Deklaraciju o obnovi neovisnosti Republike Latvije]], a Latvijska SSR preimenovana je u Republiku Latviju.<ref name="Imagining">{{Citiranje knjige |last=Eglitis |first=Daina Stukuls |url=https://books.google.com/books?id=36JG1JBlNroC&q=latvia+political+history |title=Imagining the Nation: History, Modernity, and Revolution in Latvia |date=1. studenoga 2010. |publisher=Penn State Press |isbn=978-0-271-04562-7 |language=en}}</ref> Međutim, središnja vlast u Moskvi nastavila je smatrati Latviju sovjetskom republikom tijekom čitave 1990. i 1991. godine. U siječnju 1991. sovjetske političke i vojne snage neuspješno su pokušale svrgnuti demokratski izabranu vlast Republike Latvije okupacijom središnje izdavačke kuće u Rigi i osnivanjem Odbora nacionalnoga spasa kako bi uzurpirale državne funkcije. Tijekom prijelaznoga razdoblja [[Moskva]] je zadržala mnoge središnje sovjetske državne vlasti u Latviji.<ref name="Imagining2">{{Citiranje knjige|last=Eglitis|first=Daina Stukuls|url=https://books.google.com/books?id=36JG1JBlNroC&q=latvia+political+history|title=Imagining the Nation: History, Modernity, and Revolution in Latvia {{eng oznaka}}|date=1. studenoga 2010.|publisher=Penn State Press|isbn=978-0-271-04562-7|language=en}}</ref> [[Narodni front Latvije]] zagovarao je da svi stalni stanovnici imaju pravo na latvijsko [[državljanstvo]], međutim, nije usvojeno opće državljanstvo za sve stalne stanovnike. Umjesto toga, državljanstvo su dobile osobe koje su bile državljani Latvije na dan gubitka neovisnosti [[1940.]] godine, kao i njihovi potomci. Kao posljedica toga, većina etničkih neletonaca nije dobila latvijsko državljanstvo, jer ni oni, ni njihovi roditelji nikada nisu bili državljani Latvije, postajući tako [[Nedržavljani (Latvija)|nedržavljani]] ili državljani drugih bivših sovjetskih republika. Do [[2011.]] godine više od polovice nedržavljana polagalo je ispite za [[naturalizacija|naturalizaciju]] i dobilo latvijsko državljanstvo, ali je [[2015.]] u Latviji još uvijek bilo 290 660 nedržavljana, što je predstavljalo 14,1% stanovništva. Oni nemaju državljanstvo niti jedne države i ne mogu sudjelovati na parlamentarnim izborima.<ref>{{Citiranje weba|date=12. siječnja 2015.|title=Stories of Statelessness: Latvia and Estonia – IBELONG {{eng oznaka}}|url=http://www.unhcr.org/ibelong/stories-of-statelessness-latvia-and-estonia/|url-status=dead|archive-url=http://webarchive.loc.gov/all/20151127055909/http%3A//www.unhcr.org/ibelong/stories%2Dof%2Dstatelessness%2Dlatvia%2Dand%2Destonia/|archive-date=27. studenoga 2015.}}</ref> Djeca rođena od nedržavljana nakon ponovne uspostave neovisnosti automatski imaju pravo na [[državljanstvo]]. [[Datoteka:Tratado_de_Lisboa_13_12_2007_(081).jpg|mini|Latvija je postala članicom Europske unije 2004., a potpisala je [[Lisabonski ugovor]] 2007. godine.]] Republika Latvija proglasila je kraj prijelaznoga razdoblja i obnovila punu [[neovisnost]] [[21. kolovoza]] [[1991.]], nakon neuspjela [[Kolovoški puč|pokušaja sovjetskoga državnog udara]].<ref name="FINemb">{{Citiranje weba |date=9. srpnja 2008. |title=History |url=http://www.finland.lv/public/default.aspx?nodeid=38439&contentlan=2&culture=en-US |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511083836/http://www.finland.lv/public/default.aspx?nodeid=38439&contentlan=2&culture=en-US |archive-date=11. svibnja 2011. |access-date=2. rujna 2010. |publisher=Finsko veleposlanstvo u Rigi |quote=Latvia declared independence on 21 August 1991...The decision to restore diplomatic relations took effect on 29 August 1991}}</ref> Latvija je obnovila diplomatske odnose sa zapadnim državama, uključujući [[Švedska|Švedsku]].<ref>{{Citiranje weba|title=The King holds an audience with Latvia's President {{eng oznaka}}|url=https://www.kungahuset.se/royalcourt/latestnews/latestnews/thekingholdsanaudiencewithlatviaspresident.5.1af28464179eb669913b76a.html|access-date=26. kolovoza 2021.|website=Švedski kraljevski sud|archive-date=26. kolovoza 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210826130749/https://www.kungahuset.se/royalcourt/latestnews/latestnews/thekingholdsanaudiencewithlatviaspresident.5.1af28464179eb669913b76a.html|url-status=dead}}</ref> Novi saziv Latvijskoga parlamenta [[Saeima|''Saeime'']] ponovno je izabran [[1993.]] godine. Rusija je okončala svoju vojnu prisutnost dovršenjem povlačenja svojih postrojbi [[1994.]] i zatvaranjem radarske stanice ''Skrunda-1'' [[1998.]] godine. Glavni ciljevi Latvije [[1990-ih|devedesetih]], ulazak u [[NATO]] i [[Europska unija|Europsku uniju]], ostvareni su 2004. godine. Devetnaesti summit NATO-a [[2006.]] održan je u Rigi.<ref>{{Citiranje weba |title=NATO Press Release |url=http://www.nato.int/docu/pr/2006/p06-150e.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140312162903/http://www.nato.int/docu/pr/2006/p06-150e.htm |archive-date=12. ožujka 2014. |access-date=16. siječnja 2017. |website=www.nato.int}}</ref> [[Vaira Vīķe-Freiberga]] bila je [[predsjednik Latvije|predsjednica Latvije]] od [[1999.]] do [[2007.]] godine i bila je prva žena na čelu jedne države iz bivšega sovjetskoga bloka. Vīķe-Freiberga bila je jedna od ključnih političkih ličnosti zaslužnih za pristupanje Latvije [[NATO|NATO-u]] i [[Europska unija|Europskoj Uniji]] [[2004.]]<ref>{{Citiranje novina|date=4. kolovoza 2019.|title=From child refugee to president: Latvia's Vaira Vike-Freiberga {{eng oznaka}}|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-49119077}}</ref> Otprilike 72% građana Latvije etnički su [[Latvijci]], a oko 20% su [[Rusi]], ali manje od 1% nedržavljana su Latvijci, a 71% nedržavljana su Rusi.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Commercio Michele E|year=2003.|title=Emotion and Blame in Collective Action: Russian Voice in Kyrgyzstan and Latvia {{eng oznaka}}|url=https://semanticscholar.org/paper/ee1f2d71192747cf47e7c9f820c25cc774b5c5bc|journal=Political Science Quarterly|volume=124|issue=3|pages=489–512|doi=10.1002/j.1538-165X.2009.tb00657.x}}</ref> Latvijske su vlasti pokrenule [[Denacionalizacija|denacionalizaciju]] imovine koju su [[1940-ih|četrdesetih godina]] zaplijenili Sovjeti i vratili je bivšim vlasnicima ili ih obeštetili, [[Denacionalizacija|privatizirali]] većinu državne industrije i ponovno uveli [[Letonski lats|prijeratnu valutu]]. Iako je doživjela teški [[Tranzicijska ekonomija|prijelaz na tržišno gospodarstvo]] i preusmjerenje prema [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]], Latvija je danas jedno od najbrže rastućih gospodarstava u Europskoj uniji. Godine 2014. [[Riga]] je bila [[Europska prijestolnica kulture]],<ref>{{Citiranje weba|date=29. travnja 2016.|title=Riga – European Capital of Culture (ECoC) in 2014 {{eng oznaka}}|url=https://en.unesco.org/creativity/policy-monitoring-platform/riga-european-capital-culture|website=Diversity of Cultural Expressions}}</ref> Latvija se pridružila [[Eurozona|eurozoni]] i usvojila jedinstvenu valutu EU-a [[euro]],<ref>{{Citiranje weba|last=Traykov|first=Peter|date=15. veljače 2014.|title=Latvia in the euro zone: national economic outlook for 2014 {{eng oznaka}}|url=http://www.nouvelle-europe.eu/en/latvia-euro-zone-national-economic-outlook-2014|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200930004103/http://nouvelle-europe.eu/en/latvia-euro-zone-national-economic-outlook-2014|archive-date=30. rujna 2020.|access-date=1. travnja 2021.|website=Nouvelle-europe.eu}}</ref> a Latvijac [[Valdis Dombrovskis]] imenovan je potpredsjednikom [[Europska komisija|Europske komisije]].<ref>{{Citiranje weba|date=10. rujna 2014.|title=Valdis Dombrovskis Named as European Commission's Vice President {{eng oznaka}}|url=https://www.latvia.eu/news/valdis-dombrovskis-named-european-commissions-vice-president|website=[Latvia.eu]|access-date=30. kolovoza 2022.|archive-date=25. lipnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210625192026/https://www.latvia.eu/news/valdis-dombrovskis-named-european-commissions-vice-president|url-status=dead}}</ref> Godine 2015. Latvija je predsjedala [[Vijeće Europske unije|Vijećem Europske unije]].<ref>{{Citiranje weba |date=26. siječnja 2015. |title=Latvian Presidency of the Council of the European Union |url=https://apps.fas.usda.gov/newgainapi/api/report/downloadreportbyfilename?filename=Latvian%20Presidency%20of%20the%20Council%20of%20the%20European%20Union_Brussels%20USEU_EU-28_1-26-2015.pdf |url-status=live |access-date=9. prosinca 2021. |publisher=Global Agricultural Information Network}}</ref> U Rigi su se slavili veliki europski događaji poput [[Pjesma Eurovizije 2003.|natjecanja za pjesmu Eurovizije 2003.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Final of Riga 2003 {{eng oznaka}}|url=https://eurovision.tv/event/riga-2003/final|website=Eurovision.tv}}</ref> i Europske filmske nagrade 2014. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=European Film Academy : European Film Awards 2014 go to Riga {{eng oznaka}}|url=https://www.europeanfilmacademy.org/News-detail.155.0.html?&tx_ttnews%5Btt_news%5D=101&cHash=db27c93be44f1532113fa544be4c254a|website=www.europeanfilmacademy.org}}</ref> Dana [[1. srpnja]] [[2016.]] Latvija je postala članicom [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD]]–a.<ref>{{Citiranje weba|date=1. srpnja 2016.|title=Latvia's accession to the OECD {{eng oznaka}}|url=http://www.oecd.org/latvia/latvia-accession-to-the-oecd.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160721223018/http://www.oecd.org/latvia/latvia-accession-to-the-oecd.htm|archive-date=21. srpnja 2016.|access-date=22. srpnja 2016.|publisher=Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj}}</ref> == Zemljopis == [[Datoteka:BalticSea_March2000_NASA-S2000084115409.png|mini|Latvija je smještena u [[Sjeverna Europa|Sjevernoj Europi]], na istočnoj obali [[Baltičko more|Baltičkoga mora]].]] Latvija je smještena u [[Sjeverna Europa|Sjevernoj Europi]], na istočnim obalama [[Baltičko more|Baltičkoga mora]] i sjeverozapadnome dijelu [[Istočnoeuropska platforma|Istočnoeuropske platforme]], između [[zemljopisna širina|zemljopisnih širina]] 55° i 58° N (malo područje je sjeverno od 58°) i [[zemljopisna dužina|zemljopisnih dužina]] 21° i 29° E (malo područje je zapadno od 21°). Ukupna površina Latvije je 64 559 km², od čega 62 157 km² čini kopno. Poljoprivredno zemljište pokriva 18 159 km² ukupnih kopnenih površina,<ref name="Agriculture – Key Indicators">{{Citiranje weba |date=28. travnja 2012. |title=Agriculture – Key Indicators |url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/agriculture-key-indicators-30725.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120427161459/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/agriculture-key-indicators-30725.html |archive-date=27. travnja 2012. |access-date=17. svibnja 2012. |publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> 34 964 km² je prekriveno [[šuma]]ma<ref name="Forestry – Key Indicators">{{Citiranje weba|date=18. kolovoza 2011.|title=Forestry – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121012183104/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|archive-date=12. listopada 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> i 2402 km² su kopnene vode.<ref name="Geographical Data – Key Indicators">{{Citiranje weba|date=5. listopada 2011.|title=Geographical Data – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120602190205/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|archive-date=2. lipnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> Ukupna duljina latvijskih državnih granica iznosi 1866 km. Duljina kopnene granice je 1368 km, od kojih 343 km dijeli s [[Estonija|Estonijom]] na sjeveru, 276 km s [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, 161 km s [[Bjelorusija|Bjelorusijom]] na jugoistoku i 588 km s [[Litva|Litvom]] na jugu. Ukupna duljina [[Državno područje|pomorske granice]] je 498 km, koji je dijeli od Estonije, Švedske i [[Litva|Litve]]. Proširenje od sjevera prema jugu je 210 km i od zapada prema istoku 450 km.<ref name="Geographical Data – Key Indicators2">{{Citiranje weba|date=5. listopada 2011.|title=Geographical Data – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120602190205/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|archive-date=2. lipnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> Većina teritorija Latvije je nizinsko, niže od 100 m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Najveće je jezero [[Lubāns]] s [[Površina|površinom]] od 80,7 km², a najdublje je jezero [[Drīdzis]] dubine 65,1 m. Najduža rijeka koja teče samo latvijskim teritorijem je [[Gauja]] duljine 452 km, a najduža rijeka koja teče kroz latvijski teritorij je [[Zapadna Dvina]], čija je ukupna dužina 1005 km, od čega se 352 km nalazi na latvijskom teritoriju. Najviša točka Latvije je planinski vrh [[Gaiziņkalns]] visok 311,6 m. Dužina latvijske obale je 494 km. Jedan od zaljeva Baltičkoga mora, plitki [[Riški zaljev]], nalazi se na sjeverozapadu zemlje.<ref name="Latvia in brief">{{Citiranje weba |title=Latvia in brief |url=http://www.latvia.lv/library/latvia-brief |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120923001148/http://www.latvia.lv/library/latvia-brief |archive-date=23. rujna 2012. |access-date=17. svibnja 2012. |publisher=Latvijski institut}}</ref> === Klima === Latvija ima [[Umjereni pojas|umjerenu]] klimu koja je u različitim izvorima opisana ili kao [[Vlažno kontinentalno|vlažna kontinentalna]] ili [[Oceanska klima|oceanska/pomorska]].<ref>{{Citiranje weba|title=Latvia in brief {{eng oznaka}}|url=http://www.rpiva.lv/index.php?language=en&mh=struktura|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130510095951/http://www.rpiva.lv/index.php?language=en&mh=struktura|archive-date=10. svibnja 2013.|access-date=16. listopada 2012.|publisher=RPIVA}}</ref><ref name="liepu">{{Citiranje weba|title=Latvia in crosscut {{eng oznaka}}|url=http://www.liepu.lv/lv/404/latvia-and-liepaja-|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130227112748/http://www.liepu.lv/lv/404/latvia-and-liepaja-|archive-date=27. veljače 2013,|publisher=Liepājas Universitāte}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Latvia |url=http://www.gwp.org/en/About-GWP/Country-Water-Partnerships/Latvia/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121101085408/http://www.gwp.org/en/About-GWP/Country-Water-Partnerships/Latvia/ |archive-date=1. studenoga 2012. |publisher=Global Water Partnership}}</ref>{{multiple image|align=right|direction=vertical|width=220|image1=Koppen World Map Dfb Dwb Dsb.png|caption1={{legend|#38C7FF|Podtip vlažne kontinentalne klime s toplim ljetom.}}|image2=Koppen classification worldmap CfbCfc.png|caption2={{legend|#008000|Oceanska klima}}}} Obalna područja, posebno zapadna obala [[Kurlandija|Kurlandskoga poluotoka]], imaju oceansku klimu sa svježim ljetima i blažim zimama, dok istočne dijelove obilježava kontinentalna klima s toplim ljetima i oštrim zimama.<ref name="liepu2">{{Citiranje weba|title=Latvia in crosscut {{eng oznaka}}|url=http://www.liepu.lv/lv/404/latvia-and-liepaja-|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130227112748/http://www.liepu.lv/lv/404/latvia-and-liepaja-|archive-date=27. veljače 2013.|publisher=Liepājas Universitāte}}</ref> Latvija ima četiri izražena [[godišnja doba]] gotovo jednake duljine. Zima počinje sredinom prosinca i traje do sredine ožujka. Zime imaju prosječne temperature od −6 °C i odlikuje ih stabilni [[Snijeg|snježni pokrivač]], a uobičajene su i ekstremne temperature od oko −30 °C, hladni vjetrovi i obilne snježne padaline. Ljeto počinje u lipnju i traje do kolovoza. Ljeta su obično topla i sunčana, sa svježim večerima i noćima. Prosječna ljetna temperatura je oko 19 °C, s ekstremima od 35 °C. Proljeće i jesen donose prilično blage vremenske prilike.<ref>{{Citiranje weba|title=The climate and weather conditions {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.travel/en/climate-and-weather-conditions|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120108055555/http://www.latvia.travel/en/climate-and-weather-conditions|archive-date=8. siječnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvia.travel}}</ref> {| class="wikitable" !Vremenski rekord !Vrijednost !Mjesto !Nadnevak |- |Najviša temperatura |37,8°C |[[Ventspils]] |4. kolovoza 2014. |- |Najniža temperatura |−43,2°C |[[Daugavpils]] |8. veljače 1956. |- |Zadnji proljetni [[mraz]] |– |Veliki dijelovi teritorija |24. lipnja 1982. |- |Prvi jesenski mraz |– |župa Cenas |15. kolovoza 1975 |- |Najveća godišnja [[Oborina|količina padalina]] |1007 mm |župa Priekuļi |1928. |- |Najmanja godišnja količina padalina |384 mm |[[Ainaži]] |1939. |- |Najviše dnevne oborine |160 mm |[[Ventspils]] |9. srpnja 1973. |- |Najveća mjesečna količina padalina |330 mm |župa Nīca |kolovoza 1972. |- |Najmanja mjesečna količina padalina |0 mm |Veliki dijelovi teritorija |svibnja 1938. i svibnja 1941. |- |Najdeblji [[Snijeg|snježni pokrivač]] |126 cm |[[Gaiziņkalns]] |ožujka 1931. |- |Mjesec s najviše dana s [[mećava]]ma |19 dana |[[Liepāja]] |veljače 1956. |- |Najviše dana s [[Magla|maglom]] u godini |143 dana |područje Gaiziņkalns |1946. |- |Najdugotrajnija magla |93 sata |[[Alūksne]] |1958. |- |Najviši [[atmosferski tlak]] |1066,7 mbar |[[Liepāja]] |siječnja 1907. |- |Najniži atmosferski tlak |931,3 mbar |[[Vidzeme]] |13. veljače 1962. |- |Najviše dana s [[Grmljavinska oluja|grmljavinskim nevremenom]] u godini |52 dana |Vidzeme |1954. |- |Najjači vjetar |34&nbsp;m/s, do 48&nbsp;m/s |Nije specificirano |2. studenoga 1969. |} Godina 2019. bila je najtoplija godina u povijesti promatranja vremena u Latviji s prosječnom temperaturom +8,1&nbsp;°C višom od prosjeka.<ref>{{Citiranje weba|title=2019 the warmest year {{eng oznaka}}|url=https://lvportals.lv/skaidrojumi/312041-2019-gads-latvija-siltakais-noverojumu-vesture-2020|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200206110135/https://lvportals.lv/skaidrojumi/312041-2019-gads-latvija-siltakais-noverojumu-vesture-2020|archive-date=6. veljače 2020.|access-date=6. veljače 2020.|website=www.lvportals}}</ref> === Okoliš === [[Datoteka:Turaidas_skats_uz_Gauju_2okt04.JPG|mini|Latvija ima peti najveći udio površine pod šumom u Europskoj uniji.]] Veći dio država čine plodne [[Ravnica|ravnice]] i [[Brdo|niska brda]]. U tipičnom latvijskom krajoliku, mozaik nepreglednih šuma izmjenjuje se s oranicama, poljoprivrednim imanjima i [[Pašnjak|pašnjacima]]. Obradive površine isprekidane su šumama [[Breza|breze]] koje su stanište brojnim biljkama i životinjama. Latvija ima stotine kilometara neuređene morske obale oivičene borovom šumom, [[Pješčana dina|pješčanim dinama]] i neprekinutim bijelim pješčanim plažama.<ref name="Latvia in brief2">{{Citiranje weba|title=Latvia in brief {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.lv/library/latvia-brief|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120923001148/http://www.latvia.lv/library/latvia-brief|archive-date=23. rujna 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref><ref name="Nature and Environment in Latvia">{{Citiranje weba|year=2002.|title=Nature and Environment {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927055604/http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|archive-date=27. rujna 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref> Latvija ima peti najveći udio površine pod šumom u [[Europska unija|Europskoj Uniji]], nakon [[Švedska|Švedske]], [[Finska|Finske]], [[Estonija|Estonije]] i [[Slovenija|Slovenije]].<ref>{{Citiranje weba|date=25. studenoga 2013.|title=Land Use/Cover Area frame Survey 2012 Buildings, roads and other artificial areas cover 5% of the EU …and forests 40% {{eng oznaka}}|url=http://europa.eu/rapid/press-release_STAT-13-154_en.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131031115711/http://europa.eu/rapid/press-release_STAT-13-154_en.htm|archive-date=31. listopada 2013.|access-date=3. siječnja 2014.|publisher=Eurostat Commission}}</ref> Šumama je prekriveno 3 497 000 hektara ili 56% ukupne kopnene površine.<ref name="Forestry – Key Indicators2">{{Citiranje weba|date=18. kolovoza 2011.|title=Forestry – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121012183104/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|archive-date=12. listopada 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> Latvija ima preko 12 500 rijeka, koje se protežu na 38 000 km. Glavne su rijeke [[Zapadna Dvina]], [[Lielupe]], [[Gauja]], [[Venta (rijeka)|Venta]] i [[Salaca]], koje čine najveće mrjestilište [[losos]]a u istočnim državama [[Baltičko more|Baltičkoga mora]]. Postoji 2256 jezera većih od 1 [[hektar]]a, ukupne površine oko 1000 km. [[Močvara|Močvare]] i [[Tresetište|tresetišta]] zauzimaju 9,9% teritorija Latvije. Čak 70% močvara je netaknuto od ljudskoga djelovanja, a utočište su mnogim rijetkim vrstama biljaka i životinja.<ref name="Nature and Environment in Latvia2">{{Citiranje weba|year=2002|title=Nature and Environment {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927055604/http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|archive-date=27. rujna 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref> Poljoprivredne površine čine 1 815 900 hektara ili 29% ukupne kopnene površine.<ref name="Agriculture – Key Indicators2">{{Citiranje weba|date=28. travnja 2012.|title=Agriculture – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/agriculture-key-indicators-30725.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120427161459/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/agriculture-key-indicators-30725.html|archive-date=27. travnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> S ukidanjem [[Kolektivizacija|kolektiviziranih]] poljoprivrednih imanja, površine namijenjene poljoprivredi drastično su se smanjile i danas su farme uglavnom male. Otprilike 200 farmi ukupne površine 2750 [[Hektar|ha]], bave se ekološki čistom poljoprivredom (bez uporabe [[Umjetna gnojiva|umjetnih gnojiva]] i [[Pesticidi|pesticida]]).<ref name="Nature and Environment in Latvia3">{{Citiranje weba|year=2002.|title=Nature and Environment {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927055604/http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|archive-date=27. rujna 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref> [[Nacionalni park]]ovi Latvije su [[Nacionalni park Gauja]] u [[Vidzeme]]u (od 1973.),<ref>{{Citiranje weba|last=Planet|first=Lonely|title=Gauja National Park travel – Lonely Planet {{eng oznaka}}|url=https://www.lonelyplanet.com/latvia/eastern-latvia/gauja-national-park|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011130355/https://www.lonelyplanet.com/latvia/eastern-latvia/gauja-national-park|archive-date=11. studenoga 2017.|access-date=10. listopada 2017.|website=Lonely Planet|language=en}}</ref> [[Nacionalni park Ķemeri]] u [[Zemgale]]u (1997.), [[Nacionalni park Slītere]] u [[Kurlandija|Kurzemeu]] (1999.) i [[Nacionalni park Rāzna]] u [[Latgale]]u (2007.).<ref>{{Citiranje weba|title=Rāzna National Park {{!}} Latvia Travel {{eng oznaka}}|url=https://www.latvia.travel/en/sight/razna-national-park|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190222151900/https://www.latvia.travel/en/sight/razna-national-park|archive-date=22. veljače 2019.|access-date=22. veljače 2019.|website=www.latvia.travel}}</ref> Latvija ima dugu tradiciju očuvanja okoliša. Prvi zakoni i propisi objavljeni su u [[16. stoljeće|XVI.]] i [[17. stoljeće|XVII. st.]]<ref name="Nature and Environment in Latvia4">{{Citiranje weba|year=2002.|title=Nature and Environment {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927055604/http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|archive-date=27. rujna 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref> U Latviji postoji 706 posebno zaštićenih prirodnih područja na državnoj razini: četiri [[Nacionalni park|nacionalna parka]], jedan rezervat biosfere, 42 [[Park prirode|parka prirode]], devet područja [[Zaštićeni krajolik|zaštićenoga krajolika]], 260 prirodnih rezervata, četiri stroga prirodna rezervata, 355 spomenika prirode, sedam zaštićenih morskih područja i 24 mikrorezervata.<ref>{{Citiranje weba|title=Protected areas {{eng oznaka}}|url=http://www.daba.gov.lv/public/eng/protected_areas/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120426114015/http://www.daba.gov.lv/public/eng/protected_areas/|archive-date=26. travnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Nature Conservation Agency Republic of Latvia}}</ref> Nacionalno zaštićena područja čine 12 790 km ili oko 20% ukupne kopnene površine Latvije.<ref name="Geographical Data – Key Indicators3">{{Citiranje weba|date=5. listopada 2011.|title=Geographical Data – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120602190205/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|archive-date=2. lipnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> „Crvena knjiga Latvije” (popis ugroženih vrsta Latvije), koja je uspostavljena 1977. i nadopunjava se jednom godišnje, sadrži 112 biljnih vrsta i 119 životinjskih vrsta. Latvija je ratificirala Washingtonsku, Bernsku i Ramsarsku konvenciju o zaštiti prirode.<ref name="Nature and Environment in Latvia4" /> Indeks [[Indeks ekološke učinkovitosti|ekološke učinkovitosti]] iz 2012. svrstava Latviju na drugo mjesto po kvaliteti politika očuvanja okoliša nakon [[Švicarska|Švicarske]].<ref>{{Citiranje weba|title=2012 Environmental Performance Index (EPI) {{eng oznaka}}|url=http://epi.yale.edu/epi2012/rankings|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20120605011220/http://epi.yale.edu/epi2012/rankings|archive-date=5. lipnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Sveučilište Yale, Sveučilište Columbia, Svjetski ekonomski forum, Europska komisija}}</ref> Pristup [[biokapacitet]]u u Latviji puno je veći od svjetskoga prosjeka. Latvija je 2016. imala 8,5 globalnih hektara<ref name="footprintdata">{{Citiranje weba|title=Country Trends {{eng oznaka}}|url=http://data.footprintnetwork.org/#/countryTrends?cn=119&type=BCpc,EFCpc|access-date=4. lipnja 2020.|publisher=Global Footprint Network}}</ref> biokapaciteta po osobi na svom teritoriju, mnogo više od svjetskoga prosjeka od 1,6 globalnih hektara po osobi.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lin|first=David|last2=Hanscom|first2=Laurel|last3=Murthy|first3=Adeline|last4=Galli|first4=Alessandro|last5=Evans|first5=Mikel|last6=Neill|first6=Evan|last7=Mancini|first7=MariaSerena|last8=Martindill|first8=Jon|last9=Medouar|first9=FatimeZahra|last10=Huang|first10=Shiyu|last11=Wackernagel|first11=Mathis|date=2018|title=Ecological Footprint Accounting for Countries: Updates and Results of the National Footprint Accounts, 2012-2018 {{eng oznaka}}|journal=Resources|language=en|volume=7|issue=3|pages=58|doi=10.3390/resources7030058|doi-access=free}}</ref> U 2016. Latvija je koristila 6,4 globalnih hektara biokapaciteta po osobi, dakle njihov je [[ekološki otisak]] niži od maksimalnoga kapaciteta, što ukazuje na kvalitetno upravljanje zalihom biokapaciteta.<ref name="footprintdata" /> === Bioraznolikost === [[Datoteka:White-Wagtail.jpg|mini|[[Motacilla alba|Bijela pastirica]] nacionalni je simbol Latvije.<ref>{{Citiranje weba |title=Латвийская более или менее официальная символика |url=http://rianova.narod.ru/inf/latinst.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150211184655/http://rianova.narod.ru/inf/latinst.html |archive-date=11. veljače 2015. |access-date=26. svibnja 2015. |website=rianova.narod.ru}}</ref>]] U Latviji je registrirano približno 30 000 biljnih i životinjskih vrsta flore i faune.<ref>{{Citiranje knjige |title=Latvijas enciklopēdija |publisher=Valērija Belokoņa izdevniecība |year=2005 |isbn=9984-9482-3-4 |volume=3. izd. |location=Riga, Latvija |page=695 |language=lv}}</ref> Uobičajene vrste divljih životinja u Latviji jesu [[Srna|jeleni]], [[Divlja svinja|divlje svinje]], [[los]]ovi, [[Obični ris|risovi]], [[Smeđi medvjed|medvjedi]], [[Crvena lisica|lisice]], [[Europski dabar|dabrovi]] i [[Sivi vuk|vukovi]].<ref>{{Citiranje weba|title=List of species {{eng oznaka}}|url=http://latvijas.daba.lv/scripts/db/saraksti/saraksti.cgi?l=en&s=en|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060207045022/http://latvijas.daba.lv/scripts/db/saraksti/saraksti.cgi?l=en&s=en|archive-date=7. veljače 2006.|access-date=7. ožujka 2007.|publisher=Nature of Latvia}}</ref> Kopneni [[mekušci]] u Latviji broje 159 vrsta. Neke su vrste ugrožene u drugim europskim državama, a uobičajene u Latviji poput [[Crna roda|crne rode]] (''Ciconia nigra''), [[Kosac|kosca]] (''Crex'' crex), [[Orao kliktaš|orla kliktaša]] (''[[Orao kliktaš|Aquila pomarina]]''), [[Planinski djetlić|planinskoga djetlića]] (''Picoides leucotos''), [[Sivi ždral|ždrala]] (''Grus grus''), [[Europski dabar|dabra]] (''Castor fiber''), [[Europska vidra|vidre]] (''Lutra lutra''), [[Sivi vuk|sivoga vuka]] (''Canis lupus'') i [[Obični ris|europskoga risa]] (''Felis lynx'').<ref name="Nature and Environment in Latvia5">{{Citiranje weba|year=2002.|title=Nature and Environment {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927055604/http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|archive-date=27. rujna 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref> [[Fitogeografija|Fitogeografski]] Latvija je podijeljena između [[Srednja Europa|srednjoeuropskih]] i [[Sjeverna Europa|sjevernoeuropskih]] provincija [[Cirkumborealna regija|Cirkumborealne regije]] unutar borealnog kraljevstva. Prema [[Svjetska organizacija za zaštitu prirode|WWF]]-u teritorij Latvije pripada [[Ekoregija|ekoregiji]] [[Sarmatske mješovite šume|sarmatskih mješovitih šuma]]. Oko 56 posto<ref name="Forestry – Key Indicators3">{{Citiranje weba|date=18. kolovoza 2011.|title=Forestry – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121012183104/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|archive-date=12. listopada 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> teritorija Latvije prekriveno je šumama, uglavnom [[Obični bor|običnoga bora]], [[Breza|breze]] i [[Visoka smreka|obične smreke]]. Srednja ocjena [[Indeks integriteta šumskog krajolika|indeksa integriteta šumskoga krajolika]] 2019. bila je 2,09/10, što ju je svrstalo na 159. mjesto u svijetu od 172 zemlje.<ref name="FLII-Supplementary">{{Citiranje časopisa|last=Grantham|first=H. S.|last2=Duncan|first2=A.|last3=Evans|first3=T. D.|last4=Jones|first4=K. R.|last5=Beyer|first5=H. L.|last6=Schuster|first6=R.|last7=Walston|first7=J.|last8=Ray|first8=J. C.|last9=Robinson|first9=J. G.|last10=Callow|first10=M.|last11=Clements|first11=T.|display-authors=1|year=2020.|title=Anthropogenic modification of forests means only 40% of remaining forests have high ecosystem integrity - Supplementary Material {{eng oznaka}}|journal=Nature Communications|volume=11|issue=1|page=5978|doi=10.1038/s41467-020-19493-3|issn=2041-1723|pmc=7723057|pmid=33293507|doi-access=free}}</ref> Nekoliko vrsta flore i faune smatraju se nacionalnim simbolima. [[Hrast]] (''Quercus robur'', [[Letonski jezik|let.]] ''ozols'') i [[Malolisna lipa|lipa]] (''Tilia cordata'', [[Letonski jezik|let.]] ''liepa'') nacionalno su drveće Latvije, a [[Proljetna ivančica|tratinčica]] (''Leucanthemum vulgare'',[[Letonski jezik|let.]] ''pīpene'') njezin nacionalni cvijet. [[Bijela pastirica]] (''Motacilla alba'', [[Letonski jezik|''let.'']] ''baltā cielava'') nacionalna je ptica Latvije. Još se jedna životinja smatra nacionalnim simbolom zemlje: [[Adalia bipunctata|dvotočkasta bubamara]] (''Adalia bipunctata'', [[Letonski jezik|''let.'']] ''divpunktu mārīte''). [[Jantar]], fosilizirana smola drveća, jedan je od najvažnijih kulturnih simbola Latvije. U davna vremena jantarom nađenim duž obala Baltičkoga mora trgovali su [[Vikinzi]] i trgovci iz Egipta, Grčke i [[Rimsko Carstvo|Rimskoga Carstva]]. Taj se vrlo razvijeni trgovački put zvao [[Jantarski put]].<ref>{{Citiranje weba |title=National Symbols of Latvia |url=http://www.latvia.lv/library/national-symbols-latvia |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120926092241/http://www.latvia.lv/library/national-symbols-latvia |archive-date=26. rujna 2012. |access-date=17. svibnja 2012. |publisher=Latvian Institute}}</ref> Nekoliko prirodnih rezervata štiti netaknute krajolike koje obitavaju veliki [[sisavci]]. U [[Prirodni rezervat Pape|prirodnom rezervatu Pape]] ponovo su naseljeni [[europski bizon]]i, [[los]]ovi, jeleni, vukovi, divlji konji i križanjem ponovo rekreirano [[Tur|govedo tur]], što je gotovo u potpunosti obnovilo [[holocen]]sku [[megafauna|megafaunu]].<ref>{{Citiranje weba|title=Lake Pape – Latvia {{eng oznaka}}|url=http://www.lhnet.org/lake-pape-latvia/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150604151729/http://www.lhnet.org/lake-pape-latvia/|archive-date=4. lipnja 2015.}}</ref> == Politika == {| class="wikitable" style="text-align:left; float:left; margin-right:9px; margin-left:2px;" |- | style="text-align:left;"| [[File:Edgars Rinkēvičs, Ministry Of Foreign Affairs of Estonia on 1 April 2022 (cropped).jpg|125px]] | style="text-align:left;"| [[File:Andris Kulbergs 2023 (cropped).jpg|125px]] |- | style="text-align:center;"|[[Edgars Rinkēvičs]]<br /><small>Predsjednik Latvije</small> | style="text-align:center;"|[[Andris Kulbergs]]<br /><small>Premijer Latvije</small> |} [[Datoteka:Flickr_-_Saeima_-_4.maijs_Saeimā_(6).jpg|mini|Zgrada ''Saeima'', latvijskoga parlamenta u Rigi.]] Latvijski jednodomni parlament ''[[Saeima]]'' sa 100 zastupničkih mjesta bira se izravnim glasovanjem svake četiri godine. ''Saeima'' bira predsjednika na posebnim izborima koji se također održavaju svake četiri godine. Predsjednik imenuje premijera koji, zajedno sa svojim kabinetom, predstavlja [[Izvršna vlast|izvršnu vlast]] u državi, a zastupnici ''Saeima'' moraju mu izglasati povjerenje. Ovaj je sustav postojao i prije [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]].<ref name="Constitution">{{lav oznaka}} [http://www.likumi.lv/doc.php?mode=DOC&id=57980 Constitution of the Republic of Latvia with amendments and revisions] {{Webarchive}} [http://www.saeima.lv/en/legislation/constitution (Official English translation)] {{Webarchive}} (Retrieved on 18 November 2011)</ref> Najviši su državni službenici trinaest [[Državni tajnik|državnih tajnika]].<ref>{{Citiranje novina|date=9. siječnja 2015.|title=Politics {{eng oznaka}}|language=en|work=[Latvia.eu]|url=http://www.latvia.eu/key-facts/politics|url-status=live|access-date=31. siječnja 2017.|archive-url=https://web.archive.org/web/20170105113236/http://www.latvia.eu/key-facts/politics|archive-date=5. siječnja 2017.}}</ref> === Upravna podjela === [[Datoteka:Historical_regions_of_Latvia.svg|mini|Povijesne pokrajine:{{Boja|#ffe8c2ff}} [[Kurlandija]]{{Boja|#c8f8d5ff}} [[Zemigalija]] {{Boja|#fdd6c3ff}} [[Vidzeme|Vidzem]]<nowiki/>a{{Boja|#dbdbf9ff}} [[Latgale|Latgalija]] {{Boja|#e0f8d2ff}} [[Selonija]]]] [[Datoteka:Latvijas_novadi_2021.png|mini|Upravna podjela Latvije.]] Latvija je [[Unitarizam|unitarna država]], trenutno podijeljena na 43 jedinice područne samouprave koje se sastoje od 36 općina ([[Letonski jezik|let.]] ''novadi'') i 7 gradova ([[Letonski jezik|let.]] ''valstspilsētas'') sa svojim gradskim vijećem i upravom: [[Daugavpils]], [[Jelgava]], [[Jūrmala]], [[Liepāja]], [[Rēzekne]], [[Riga]] i [[Ventspils]]. U Latviji postoje četiri povijesne i kulturne regije: [[Kurlandija]], [[Latgalija]], [[Vidzema]], [[Zemgalija]], koje su priznate u [[Ustav Latvije|Ustavu Latvije]]. [[Selonija]] je dio Zemgalije i ponekad se smatra kulturološki različitim područjem, ali nije dijelom nijedne službene podjele. Granice povijesnih i kulturnih pokrajina obično nisu strogo određene i u nekoliko se izvora mogu razlikovati. U službenim podjelama područja Riga, koja uključuje glavni grad i dijelove drugih pokrajina koje imaju snažnu vezu s glavnim gradom, također je često uključena u regionalne podjele. Primjerice postoji pet [[Planske regije Latvije|planskih regija Latvije]] ([[Letonski jezik|let.]]: ''plānošanas reģioni''), koje su uspostavljene 2009. godine radi promicanja ravnomjernoga razvoja svih područja. Pod ovom podjelom područja Riga uključuje velike dijelove onoga što se tradicijski smatra Vidzemom, Kurlandijom i Zemgalijom. Statističke regije Latvije uspostavljene su pak u skladu s [[NUTS|nomenklaturom teritorijalnih jedinica za statistiku]] [[Europska unija|Europske Unije]] i uglavnom se preklapaju s prethodnom podjelom na planska područja, ali dijele regiju Riga na dva dijela, a glavni grad čini zasebnu regiju. Najveći grad u Latviji je Riga, drugi najveći grad je [[Daugavpils]], a treći je [[Liepāja|Liepaja]]. === Politička kultura === Na parlamentarnim izborima 2010. vladajuća koalicija desnoga centra osvojila je 63 od 100 zastupničkih mjesta. Ljevičarski oporbeni „Centar harmonije” koji podržava latvijska manjina koja govori [[Ruski jezik|ruskim jezikom]] dobio je 29 mjesta.<ref>{{Citiranje novina|date=3. listopada 2010.|title=Latvia's ruling centre-right coalition wins elections {{eng oznaka}}|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-11460358}}</ref> U studenome 2013., latvijski premijer [[Valdis Dombrovskis]], na dužnosti od 2009., podnio je ostavku nakon što su najmanje 54 osobe poginule, a desetci ozlijeđeni u urušavanju veletrgovine u Rigi.<ref>{{Citiranje weba|date=27. studenoga 2013.|title=Latvia's prime minister resigns over deadly supermarket collapse {{eng oznaka}}|url=https://www.latimes.com/world/worldnow/la-fg-wn-latvia-supermarket-collapse-prime-minister-resigns-20131127-story.html|website=Los Angeles Times}}</ref> Na parlamentarnim izborima 2014. ponovno je pobijedila vladajuća koalicija desnoga centra koju su činile [[Latvijska stranka jedinstva]], [[Nacionalni savez (Latvija)|Nacionalni savez]] i [[Unija zelenih i poljoprivrednika]] sa 61 osvojenim mjestom, dok je Centar harmonije osvojio 24 zastupnička mjesta.<ref>{{Citiranje novina|date=6. listopada 2014.|title=Latvia election: Coalition keeps strong Russian party out {{eng oznaka}}|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-29504093}}</ref> U prosincu 2015., prva žena premijer zemlje, na dužnosti od siječnja 2014., [[Laimdota Straujuma]] podnijela je ostavku.<ref>{{Citiranje novina|last=Kaža|first=Juris|date=5. prosinca 2015.|title=Latvia's Prime Minister Laimdota Straujuma Steps Down {{eng oznaka}}|work=Wall Street Journal|url=https://www.wsj.com/articles/latvias-premier-laimdota-straujuma-steps-down-1449480185|via=www.wsj.com}}</ref> U veljači 2016. novi premijer [[Maris Kucinskis]] sastavio je koaliciju Unije zelenih i poljoprivrednika, Jedinstva i Nacionalnoga saveza.<ref>{{Citiranje novina|last=Uredništvo Reutersa|date=11. veljače 2016.|title=Latvia parliament approves PM Maris Kucinskis new government {{eng oznaka}}|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-latvia-pm-idUSKCN0VK12A|via=www.reuters.com}}</ref> Na parlamentarnim izborima 2018. proruski Centar harmonije ponovno je bila najveća stranka s osvojenih 23 od 100 mjesta, a druga i treća bile su nove populističke stranke [[KPV LV]] i [[Nova konzervativna stranka (Latvija)|Nova konzervativna stranka]]. Vladajuća koalicija, koju čine Unija zelenih i poljoprivrednika, Nacionalni savez i stranka Jedinstvo, izgubila je izbore.<ref>{{Citiranje novina|date=8. listopada 2018.|title=Pro-Russia party wins Latvia election but tough talks loom {{eng oznaka}}|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-45774578}}</ref> U siječnju 2019. Latvija je izabrala vladu pod vodstvom novoga premijera [[Krišjanis Karins|Krisjanisa Karinsa]] iz [[Novo jedinstvo (latvijska politička stranka)|Novog jedinstva]] desnoga centra. Karinsovu koaliciju činilo je pet od sedam stranaka u parlamentu, isključujući samo prorusku stranku Centra harmonije i Uniju zelenih i poljoprivrednika.<ref>{{Citiranje novina|last=Uredništvo Reutersa|date=23. siječnja 2019.|title=Latvia's Karins confirmed as PM, ending lengthy political deadlock {{eng oznaka}}|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-latvia-politics-idUSKCN1PH1OD|via=www.reuters.com}}</ref> === Međunarodni odnosi === [[Datoteka:Ministerio_de_Asuntos_Exteriores,_Riga,_Letonia,_2012-08-07,_DD_01.JPG|desno|mini|Zgrada Ministarstva vanjskih poslova u Rigi.]] Latvija je članica [[UN|Ujedinjenih naroda]], [[Europska unija|Europske unije]], [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], [[NATO|NATO-a]], [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-a]], [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OSCE-a]], [[Međunarodni monetarni fond|MMF-a]] i [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]]. Također je članica [[Vijeće država Baltičkog mora|Vijeća država Baltičkoga mora]] i [[Nordijska investicijska banka|Nordijske investicijske banke]]. Bila je članicom [[Liga naroda|Lige naroda]] od 1921. do 1946. Latvija pripada [[Schengenski prostor|Schengenskome prostoru]] i pridružila se [[Eurozona|Eurozoni]] 1. siječnja 2014. Latvija je uspostavila diplomatske odnose sa 158 država, otvorila je 44 diplomatska i konzularna predstavništva i održava 34 [[veleposlanstvo|veleposlanstva]] i 9 stalnih predstavništava u inozemstvu. U glavnome gradu [[Riga|Rigi]] otvoreno je sveukupno 37 stranih [[Veleposlanstvo|veleposlanstva]] i 11 predstavništava međunarodnih organizacija. Latvija je i domaćin jedne ustanove Europske Unije: [[Tijelo europskih regulatora za elektronske komunikacije|Tijela europskih regulatora za elektronske komunikacije]] (BEREC).<ref>{{Citiranje weba|title=Diplomatic and Consular Representations {{eng oznaka}}|url=http://www.am.gov.lv/en/mission/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131201023600/http://www.am.gov.lv/en/mission/|archive-date=1. prosinca 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Republike Latvije}}</ref> Vanjskopolitički prioriteti Latvije jesu suradnja u području [[Baltičko more|Baltičkoga mora]], [[europske integracije]], djelatno uključivanje u međunarodne organizacije, doprinos europskim i [[Atlantizam|transatlantskim]] sigurnosnim i obrambenim strukturama, sudjelovanje u međunarodnim civilnim i vojnim mirovnim operacijama te razvojnu suradnju, posebice jačanje stabilnosti i demokracije u zemljama [[Istočno partnerstvo|Istočnoga partnerstva]] EU.<ref>{{Citiranje weba|title=Foreign policy {{eng oznaka}}|url=http://www.mfa.gov.lv/en/policy/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120428131812/http://www.mfa.gov.lv/en/policy/|archive-date=28. travnja 2012.|access-date=13. svibnja 2012.|publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Republike Latvije}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=A foreign policy based on co-operation and constructive engagement {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.eu/content/latvia-today-keystone-baltic|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20120912131347/http://www.latvia.eu/content/latvia-today-keystone-baltic|archive-date=12. rujna 2012.|access-date=13. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=18. studenoga 2011.|title=Background Note: Latvia {{eng oznaka}}|url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/5378.htm#foreign|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170122194450/https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/5378.htm#foreign|archive-date=22. siječnja 2017.|access-date=13. svibnja 2012.|publisher=U.S. Department of State}}</ref> [[Datoteka:Foreign_Ministers_of_Nordic_and_Baltic_countries_met_in_Helsinki,_30.08.2011_(Photographer_Eero_Kuosmanen).jpg|mini|Ministri vanjskih poslova nordijskih i baltičkih zemalja u Helsinkiju 2011.]] Od ranih [[1990-ih|devedesetih]], Latvija je zajedno sa svojim susjedima [[Estonija|Estonijom]] i [[Litva|Litvom]] uključena u aktivnu trilateralnu suradnju [[Baltičke države|baltičkih država]], te nordijsko-baltičku suradnju s ostalim [[Nordijska regija|nordijskim zemljama]]. Baltičko vijeće zajednički je forum međuparlamentarne [[Baltička skupština|Baltičke skupštine]] i međuvladinog Baltičkog vijeća ministara.<ref>{{Citiranje weba|title=Estonian Chairmanship of the Baltic Council of Ministers in 2011 {{eng oznaka}}|url=http://www.vm.ee/?q=en/node/4096|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113111112/http://www.vm.ee/?q=en%2Fnode%2F4096|archive-date=13. studenoga 2013,|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Estonsko ministarstvo vanjskih posloba}}</ref> [[NB8|Nordijsko-baltička osmorka]] (NB-8) zajednička je suradnja vlada [[Danska|Danske]], [[Estonija|Estonije]], [[Finska|Finske]], [[Island]]a, [[Latvija|Latvije]], [[Litva|Litve]], [[Norveška|Norveške]] i [[Švedska|Švedske]].<ref name="http">{{Citiranje weba|title=Co-operation of Baltic and Nordic States {{eng oznaka}}|url=http://www.mfa.gov.lv/en/eu/BalticSeaRegion/NordicStates|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120405175147/http://www.mfa.gov.lv/en/eu/BalticSeaRegion/NordicStates/|archive-date=5. travnja 2012.|access-date=13. svibnja 2012.|publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Republike Latvije}}</ref> Nordijsko-baltička šestorka (NB-6), koju čine one nordijsko-baltičke zemlje koje su i članice Europske unije, okvir je za sastanke o pitanjima vezanim uz EU. Međuparlamentarna suradnja između Baltičke skupštine i [[Nordijsko vijeće|Nordijskog vijeća]] potpisana je 1992. godine, a od 2006. godine održavaju se godišnji sastanci, kao i redoviti sastanci na drugim razinama.<ref name="http" /> Zajedničke inicijative nordijsko-baltičke suradnje jesu obrazovni program NordPlus<ref>{{Citiranje weba|title=About Nordplus {{eng oznaka}}|url=http://www.nordplusonline.org/eng/nordplus/about_nordplus|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113110917/http://www.nordplusonline.org/eng/nordplus/about_nordplus|archive-date=13. studenoga 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Nordijsko vijeće ministara}}</ref> i programi mobilnosti za javnu upravu,<ref>{{Citiranje weba|title=Nordic-Baltic mobility programme for public administration {{eng oznaka}}|url=http://www.norden.ee/en/about-us/funding/mobility-programme-for-public-administration|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113112319/http://www.norden.ee/en/about-us/funding/mobility-programme-for-public-administration|archive-date=13. studenoga 2013.|access-date=20. studenoga 2013,.|publisher=Ured Nordijskoga vijeća ministara u Estoniji}}</ref> poslovanje, industriju<ref>{{Citiranje weba|title=Nordic-Baltic Mobility and Network Programme for Business and Industry {{eng oznaka}}|url=http://www.nb8businessmobility.org/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131118051601/http://www.nb8businessmobility.org/|archive-date=18. studenoga 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Ured Nordijskoga vijeća ministara u Latviji}}</ref> i kulturu.<ref>{{Citiranje weba|title=Nordic Culture Point {{eng oznaka}}|url=http://www.kulturkontaktnord.org/lang-en|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131118083116/http://www.kulturkontaktnord.org/lang-en|archive-date=18. studenoga 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Nordijsko vijeće ministara}}</ref> [[Nordijsko vijeće ministara]] ima ured u Rigi.<ref>{{Citiranje weba|title=Nordic Council of Ministers' Office in Latvia {{eng oznaka}}|url=http://www.norden.lv/en/main|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131230231742/http://www.norden.lv/en/main|archive-date=30. prosinca 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Ured Nordijskoga vijeća ministara u Latviji}}</ref> Latvija sudjeluje u [[Sjeverna dimenzija|Sjevernoj dimenziji]] i [[Program regije Baltičkog mora|Programu regije Baltičkoga mora]], inicijativama Europske unije za poticanje prekogranične suradnje u području Baltičkoga mora i [[Sjeverna Europa|Sjeverne Europe]]. Tajništvo Partnerstva Sjeverne dimenzije za kulturu (NDPC) bit će smješteno u Rigi.<ref>{{Citiranje weba|date=6. studenoga 2013.|title=Nordic Council of Ministers is looking for a Senior Adviser to run the Secretariat of Northern Dimension Partnership on Culture {{eng oznaka}}|url=http://www.ndpculture.org/blog/nordic-council-of-ministers-is-looking-for-a-senior-adviser-to-run-the-secretariat-of-northern-dimension-partnership-on-culture|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006152646/http://www.ndpculture.org/blog/nordic-council-of-ministers-is-looking-for-a-senior-adviser-to-run-the-secretariat-of-northern-dimension-partnership-on-culture|archive-date=6. listopada 2014.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Tajništvo Partnerstva Sjeverne dimenzije za kulturu}}</ref> Godine 2013. Riga je bila domaćin godišnjega [[Forum sjeverne budućnosti|Foruma sjeverne budućnosti]], dvodnevnoga neslužbenoga sastanka premijera nordijsko-baltičkih zemalja i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]].<ref>{{Citiranje weba|title=Northern Future Forum {{eng oznaka}}|url=http://www.futureforum2013.gov.lv/en|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130301194011/http://www.futureforum2013.gov.lv/en/|archive-date=1. ožujka 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Državna riznica Republike Latvije}}</ref> Poboljšano partnerstvo u Sjevernoj Europi ili ''e-Pine'' diplomatski je okvir [[Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država|Državnoga tajništva SAD-a]] za suradnju s nordijsko-baltičkim zemljama.<ref>{{Citiranje weba|title=Enhanced Partnership in Northern Europe (e-PINE) {{eng oznaka}}|url=https://2009-2017.state.gov/p/eur/rt/epine|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=U.S. Department of State}}</ref> Latvija je bila domaćin summita [[NATO|NATO-a]] 2006. i od tada je godišnja konferencija u Rigi postala vodeći forum o vanjskoj i sigurnosnoj politici u sjevernoj Europi.<ref>{{Citiranje weba|title=About Rīga Conference {{eng oznaka}}|url=http://www.rigaconference.lv/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131108034651/http://www.rigaconference.lv/|archive-date=8. studenoga 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Rīška konferencija}}</ref> Latvija je predsjedala [[Vijeće Europske unije|Vijećem Europske unije]] u prvoj polovici 2015.<ref>{{Citiranje weba |date=5. srpnja 2016. |title=Latvia |url=https://europa.eu/european-union/about-eu/countries/member-countries/latvia_en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612140700/https://europa.eu/european-union/about-eu/countries/member-countries/latvia_en |archive-date=12. lipnja 2018. |access-date=9. lipnja 2018. |website=europa.eu |publisher=Europska unija}}</ref> === Oružane snage === [[Datoteka:Naval_visit,_Belfast_(3)_-_geograph.org.uk_-_667223.jpg|mini|Minolovac ''Imanta'' Latvijske ratne mornarice''.'']] [[Datoteka:I’m_with_you_battle_buddy_141120-A-LY282-013.jpg|mini|Latvijski vojnici tijekom vojne vježbe.]] [[Latvijske nacionalne oružane snage|Nacionalne oružane snage]] (latv. ''Nacionālie bruņotie spēki'', NAF) čini kopnena vojska, mornarica, zračne snage, nacionalna garda, jedinica za posebne zadatke, vojna policija, stožerna bojna oružanih snaga, Zapovjedništvo za obuku i doktrinu i Zapovjedništvo za logistiku. Koncept obrane Latvije temelji se na švedsko-finskomu modelu snaga za brzi odgovor sastavljenih od mobilizacijske baze i male skupine profesionalaca. Od [[1. siječnja]] [[2007.]] Latvija je prešla na model ugovorne profesionalne vojske.<ref>{{Citiranje weba |title=Aizsardzības ministrija |url=http://www.mod.gov.lv/Ministrija/Vadiiba.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180427123545/http://www.mod.gov.lv/Ministrija/Vadiiba.aspx |archive-date=27. travnja 2018. |access-date=6. prosinca 2018. |website=mod.gov.lv |language=lv}}</ref> Latvija sudjeluje u međunarodnim mirovnim i sigurnosnim operacijama. Latvijske oružane snage sudjelovale su u vojnim operacijama [[NATO|NATO-]]<nowiki/>a i EU-a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (1996. – 2009.), [[Albanija|Albaniji]] (1999.), [[Kosovo|Kosovu]] (2000. – 2009.), [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] (2003.), [[Irak]]u (2005. – 2006.), [[Afganistan]]u (od 2003.), [[Somalija|Somaliji]] (od 2011.) i [[Mali]]ju (od 2013.).<ref name="ReferenceA">{{Citiranje weba|title=Sudioništvo u međunarodnim operacijama {{eng oznaka}}|url=http://www.mfa.gov.lv/en/security/Directions/InternationalOperations/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130208204137/http://www.mfa.gov.lv/en/security/Directions/InternationalOperations/|archive-date=8. veljače 2013.|access-date=12. svibnja 2012|publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Republike Latvije}}</ref><ref name="Previous operations">{{Citiranje weba |title=Prijašnje operacije |url=http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024013435/http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas.aspx |archive-date=24. listopada 2012. |access-date=12. svibnja 2012. |publisher=Latvijske narodne oružane snage |language=lv}}</ref><ref>{{Citiranje weba|year=2011.|title=Latvija i NATO {{eng oznaka}}|url=http://www.mod.gov.lv/en/NATO.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120309034354/http://www.mod.gov.lv/en/NATO.aspx|archive-date=9. svibnja 2012.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=Ministarstvo narodne obrane Republike Latvije}}</ref> Latvija je također sudjelovala u operaciji višenarodnih vojnih snaga pod vodstvom [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] u [[Rat u Iraku|Iraku (2003. – 2008.)]]<ref>{{Citiranje weba|title=Operacije Koalicijskih snaga pod vodstvom SAD-a u OIS-u (Operacija Iračka sloboda) {{eng oznaka}}|url=http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas/Citas_operacijas/OIF.aspx|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20120805052619/http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas/Citas_operacijas/OIF.aspx|archive-date=5. kolovoza 2012.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=Latvijske narodne oružane snage|language=lv}}</ref> i misijama [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS-]]<nowiki/>a u [[Gruzija|Gruziji&nbsp;]], na Kosovu i u Makedoniji.<ref>{{Citiranje weba |title=Ostale operacije |url=http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas/Citas_operacijas.aspx |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20120805085254/http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas/Citas_operacijas.aspx |archive-date=5. kolovoza 2012. |access-date=12. svibnja 2012. |publisher=Latvijske narodne oružane snage |language=lv}}</ref> Latvijske oružane snage sudjelovale su i u borbenoj skupini koju je predvodilo [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] 2013. i [[Nordijska borbena skupina|Nordijskoj borbenoj skupini]] 2015. u okviru [[Zajednička sigurnosna i obrambena politika|Zajedničke sigurnosne i obrambene politike]] (CSDP) [[Europska unija|Europske Unije]].<ref>{{Citiranje weba |date=26. rujna 2012. |title=Obećanja borbene skupine EU-a |url=http://www.parlament.gv.at/PAKT/EU/XXIV/EU/09/23/EU_92315/imfname_10376183.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130922080759/http://www.parlament.gv.at/PAKT/EU/XXIV/EU/09/23/EU_92315/imfname_10376183.pdf |archive-date=22. rujna 2013. |access-date=25. studenoga 2012. |publisher=Vijeće Europske unije}}</ref> Latvija se istaknula kao vodeća nacija u koordinaciji [[Rat u Afganistanu (2001. – 2021.)|Sjeverne distribucijske mreže]] za prijevoz nesmrtonosna tereta [[ISAF]]-a [[Zračni promet|zračnim]] i [[Željeznica|željezničkim putem]] u Afganistan.<ref>{{Citiranje weba|year=2012|title=Dombrovskis and US Ambassador Garber visit Riga Airport to inspect cargo plane to Afghanistan {{eng oznaka}}|url=http://www.baltic-course.com/eng/transport/?doc=56833|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120712005148/http://www.baltic-course.com/eng/transport/?doc=56833|archive-date=12. srpnja 2012.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=The Baltic Course}}</ref><ref>{{Citiranje weba|year=2011|title=One year on: ISAF's trans-European supply routes are a success {{eng oznaka}}|url=http://www.nato.int/cps/en/SID-911EB74B-3555D8D2/natolive/news_74763.htm?selectedLocale=en|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515185424/http://www.nato.int/cps/en/SID-911EB74B-3555D8D2/natolive/news_74763.htm?selectedLocale=en|archive-date=15. svibnja 2013.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=NATO}}</ref><ref>{{Citiranje weba|year=2010.|title=NATO otvorio nove komunikacijske linije u Afganistanu {{eng oznaka}}|url=http://www.nato.int/cps/en/SID-2C1657C8-A07AD24F/natolive/news_64397.htm?|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130516032845/http://www.nato.int/cps/en/SID-2C1657C8-A07AD24F/natolive/news_64397.htm|archive-date=16. svibnja 2013.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=NATO}}</ref> Dio je Nordijske postrojbe za potporu tranziciji (NTSU), koja je zajedničkim snagama davala doprinos potpori afganistanskim sigurnosnim službama prije povlačenja nordijskih i baltičkih snaga ISAF-a 2014.<ref>{{Citiranje weba|last=Gerard O'Dwyer|date=13. rujna 2012.|title=Nordijski vojni savez s latvijom u Afghanistanu {{eng oznaka}}|url=http://www.defensenews.com/article/20120913/DEFREG01/309130008/Nordic-Military-Alliance-Latvia-Afghanistan|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20130121105912/http://www.defensenews.com/article/20120913/DEFREG01/309130008/Nordic-Military-Alliance-Latvia-Afghanistan|archive-date=21. siječnja 2013.|access-date=25. studenoga 2012.|publisher=DefenseNews}}</ref> Od 1996. više od 3600 vojnih osoba sudjelovalo je u međunarodnim operacijama,<ref name="Previous operations" /> od kojih je 7 vojnika poginulo.<ref>{{Citiranje weba |title=Poginuli vojnici |url=http://www.mil.lv/Operacijas/Kritusie_karaviri.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024013440/http://www.mil.lv/Operacijas/Kritusie_karaviri.aspx |archive-date=24. listopada 2012. |access-date=12. svibnja 2012. |publisher=Latvijske narodne oružane snage |language=lv}}</ref> Po glavi stanovnika, Latvija je jedan od najvećih sudionika u međunarodnim vojnim operacijama.<ref>{{Citiranje weba|date=10. studenoga 2011.|title=Pozadinska bilješka: Latvija {{eng oznaka}}|url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/5378.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170122194450/https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/5378.htm|archive-date=22. siječnja 2017.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=U.S. Department of State}}</ref> Latvijski civilni stručnjaci sudjelovali su u brojnim civilnim misijama [[Europska unija|EU-a]]: misiji granične pomoći [[Moldavija|Moldaviji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]] (2005. – 2009.), misiji vladavine prava u Iraku (2006. i 2007.) i na Kosovu (od 2008.), redarstvenoj misiji u Afganistanu (od 2007.) i promatračkoj misiji u Gruziji (od 2008.).<ref name="ReferenceA2">{{Citiranje weba|title=Sudioništvo u međunarodnim operacijama {{eng oznaka}}|url=http://www.mfa.gov.lv/en/security/Directions/InternationalOperations/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130208204137/http://www.mfa.gov.lv/en/security/Directions/InternationalOperations/|archive-date=8. veljače 2013.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=Ministvarstvo vanjskih poslova Republike Latvije}}</ref> Od ožujka 2004., kada su se [[Baltičke države|baltičke zemlje]] pridružile NATO-u, [[borbeni zrakoplov]]i članica NATO-a raspoređeni su po rotacijskome modelu za misiju [[Baltička zračna policija|Baltičke zračne policije]] u [[Međunarodna zračna luka Šiauliai|zračnoj luci Šiauliai]] u Litvi kako bi čuvali baltički zračni prostor. Latvija sudjeluje u nekoliko NATO-vih centara izvrsnosti: Centru civilno-vojne suradnje u Nizozemskoj, [[Centar izvrsnosti kooperativne kibernetičke obrane|Kooperativnoj kibernetičkoj obrani]] u Estoniji i energetskoj sigurnosti u Litvi. Planira uspostaviti NATO-v centar izvrsnosti za strateške komunikacije u Rigi.<ref>{{Citiranje weba|date=6 November 2013|title=V.Dombrovskis: Latvia sees the opportunity to strengthen NATO's strategic communication capability {{eng oznaka}}|url=http://www.mk.gov.lv/en/aktuali/zinas/2013/october/061103-vk-01/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131219020016/http://www.mk.gov.lv/en/aktuali/zinas/2013/october/061103-vk-01/|archive-date=19. prosinca 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Ministarski zbor Republike Latvije}}</ref> Latvija surađuje s Estonijom i Litvom u nekoliko međusobnih inicijativa baltičke obrambene suradnje: * Baltički bataljun ''(BALTBAT)''&nbsp;– pješačka bojna za sudjelovanje u međunarodnim operacijama potpore miru, sa sjedištem u blizini [[Riga|Rige]] u Latviji; * Baltička pomorska eskadrila ''(BALTRON)''&nbsp;– pomorske snage sa sposobnostima protuminskih mjera, sa sjedištem u blizini [[Tallinn]]a u [[Estonija|Estonij]]<nowiki/>i; * Baltička mreža za nadzor zraka ''(BALTNET)''&nbsp;– informacijski sustav zračnoga nadzora sa sjedištem u blizini [[Kaunas]]a u [[Litva|Litvi]]; * Zajedničke vojne obrazovne ustanove: Baltički koledž za obranu u [[Tartu]]u u [[Estonija|Estoniji]], Baltički trenažni ronilački centar u [[Liepāja|Liepāji]] u Latviji i Baltički trenažni centar za brodske komunikacije u [[Tallinn]]u u Estoniji.<ref>{{Citiranje weba|year=2002.|title=Suradnja baltičke obrane {{eng oznaka}}|url=http://www.vm.ee/?q=en/node/4105|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110805201335/http://www.vm.ee/?q=en%2Fnode%2F4105|archive-date=5. kolovoza 2011.|access-date=20. travnja 2012.|publisher=Estonsko ministarstvo vanjskih poslova}}</ref> Buduća suradnja uključivat će dijeljenje nacionalnih infrastruktura za potrebe obuke i specijalizaciju područja obuke ''(BALTTRAIN)'' te zajednički ustroj kontingenata veličine bataljuna za korištenje u NATO-vim snagama za brzi odgovor.<ref>{{Citiranje weba|year=2011.|title=Baltički ministri obrane najavljuju novu obrambenu suradnju {{eng oznaka}}|url=http://www.kam.lt/en/news_1098/news_archives/news_archive_2011/news_archive_2011_-_12/baltic_defence_ministers_announced_new_defence_cooperation_initiatives.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120723054233/http://www.kam.lt/en/news_1098/news_archives/news_archive_2011/news_archive_2011_-_12/baltic_defence_ministers_announced_new_defence_cooperation_initiatives.html|archive-date=23. srpnja 2012.|access-date=28. travnja 2012.|publisher=Ministarstvo narodne obrane Republike Litve}}</ref> U siječnju 2011. baltičke su države pozvane na pridruživanje [[Nordijska obrambena suradnja|Nordijskoj obrambenoj suradnji]], obrambenome okviru [[Nordijska regija|nordijskih zemalja]].<ref>{{Citiranje weba|date=21. siječnja 2011.|title=Nordijske države pozivaju Baltik na priključenje zajedničkome obrambenomu okviru {{eng oznaka}}|url=http://www.vm.ee/?q=en/node/10686|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120608191401/http://www.vm.ee/?q=en%2Fnode%2F10686|archive-date=8. lipnja 2012.|access-date=28. travnja 2012.|publisher=Estonsko ministarstvo vanjskih poslova}}</ref> U studenome 2012. tri su se države složile o stvaranju zajedničkoga vojnoga stožera 2013.<ref>{{Citiranje weba|date=9. studenoga 2012.|title=Uspostavljanje zajedničkoga baltičkoga vojnoga stožera {{eng oznaka}}|url=http://news.err.ee/8140850c-b0bb-408b-96c6-7641b1bbfd10|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121111213413/http://news.err.ee/8140850c-b0bb-408b-96c6-7641b1bbfd10|archive-date=11. studenoga 2012.|access-date=25. studenoga 2012.|publisher=Estonian Public Broadcasting}}</ref> Latvijska ''Saeima'' je 21. travnja 2022. izglasala amandmane koje je predložilo Ministarstvo obrane za nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju nacionalne obrane, koji predviđaju postupno povećanje proračuna za obranu na 2,5 % BDP-a zemlje tijekom sljedeće tri godine.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-04-22 |title=Latvijski parlament odobrio povećanje obrambenoga proračuna |url=https://bnn-news.com/latvian-parliament-approves-of-increasing-defence-budget-234131 |access-date=2022-04-22 |website=Baltic News Network - News from Latvia, Lithuania, Estonia |language=en-US}}</ref> === Ljudska prava === [[Datoteka:Europride_2015.JPG|mini|[[Europride]] 2015 u [[Riga|Rigi]].]] Prema izvješćima [[Freedom House]]a i [[Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva vanjskih poslova SAD-a]], vlasti općenito poštuju ljudska prava u Latviji:<ref name="departmentofstate1">{{Citiranje weba |date=25. veljače 2009. |title=2008 Human Rights Report: Latvia |url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/hrrpt/2008/eur/119087.htm |access-date=9. lipnja 2009. |publisher=[[United States Department of State]]}}</ref><ref name="freedomhouse1">{{Citiranje weba |year=2008 |title=Freedom in the World&nbsp;– Latvia (2008) |url=http://www.freedomhouse.org/inc/content/pubs/fiw/inc_country_detail.cfm?country=7429&year=2008&page=0&view=mof&pf |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20110515152102/http://www.freedomhouse.org/inc/content/pubs/fiw/inc_country_detail.cfm?country=7429&year=2008&page=0&view=mof&pf |archive-date=15. svibnja 2011. |access-date=6. lipnja 2009. |publisher=Freedom House}}</ref> Latvija je natprosječno rangirana među svjetskim suverenim državama u demokraciji,<ref name="democracy1">{{Citiranje novina |year=2008 |title=The Economist Intelligence Unit's Index of Democracy 2008 |work=The Economist |url=http://a330.g.akamai.net/7/330/25828/20081021185552/graphics.eiu.com/PDF/Democracy%20Index%202008.pdf |url-status=dead |access-date=5. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081214053945/http://a330.g.akamai.net/7/330/25828/20081021185552/graphics.eiu.com/PDF/Democracy%20Index%202008.pdf |archive-date=14. prosinca 2008.}}</ref> [[Sloboda tiska|slobodi tiska]],<ref name="pressfree1">{{Citiranje weba |year=2010 |title=Press Freedom Index 2010 |url=http://en.rsf.org/press-freedom-index-2010,1034.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20101124050702/http://en.rsf.org/press-freedom-index-2010%2C1034.html |archive-date=24. studenoga 2010. |access-date=3. ožujka 2011. |publisher=Reporters Without Borders}}</ref> [[privatnost]]i<ref name="privacy1">{{Citiranje weba |year=2007 |title=The 2007 International Privacy Ranking |url=http://www.privacyinternational.org/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110302193141/https://www.privacyinternational.org/ |archive-date=2. ožujka 2011. |access-date=5. lipnja 2009. |publisher=Privacy International}}</ref> i ljudskom razvoju.<ref name="human1">{{Citiranje weba |year=2008 |title=Statistics of the Human Development Report |url=http://hdr.undp.org/en/statistics/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130112042847/http://hdr.undp.org/en/statistics/ |archive-date=12. siječnja 2013. |access-date=5. lipnja 2009. |publisher=United Nations Development Programme}}</ref> Više od 56% vodećih pozicija drže žene u Latviji, što je čini vodećom u Europi po ravnopravnosti spolova. Prema [[Svjetska banka|Svjetskoj banci]], Latvija je prva u svijetu po pravima žena, dijeleći to mjesto s pet drugih europskih zemalja.<ref>{{Citiranje časopisa |date=27. veljače 2019. |title=World Bank Group. 2019. ''Women, Business and the Law 2019 : A Decade of Reform.'' World Bank, Washington, DC. © World Bank. Retrieved 16 December 2019. |url=https://openknowledge.worldbank.org/handle/10986/31327 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191014160703/https://openknowledge.worldbank.org/handle/10986/31327 |archive-date=14. listopada 2019. |access-date=15. prosinca 2019.}}</ref> U zemlji živi brojna zajednica etničkih [[Rusi|Rusa]], kojima su prema Ustavu i međunarodnim zakonima o ljudskim pravima garantirana temeljna ljudska prava, ratificirana od strane latvijskoga parlamenta.<ref name="departmentofstate12">{{Citiranje weba |date=25. veljače 2009. |title=2008 Human Rights Report: Latvia |url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/hrrpt/2008/eur/119087.htm |access-date=9. lipnja 2009. |publisher=[[United States Department of State]]}}</ref><ref name="freedomhouse2">{{Citiranje weba |year=2008 |title=Country Report 2008 Edition |url=http://www.freedomhouse.org/template.cfm?page=47&nit=457&year=2008 |url-status=dead |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20110624033519/http://www.freedomhouse.org/template.cfm?page=47&nit=457&year=2008 |archive-date=24. lipnja 2011. |access-date=6. lipnja 2009. |publisher=Freedom House}}</ref> Otprilike 206 000 [[Nedržavljani (Latvija)|nedržavljana]]<ref>{{Citiranje weba |title=Datubāze - izvēlēties tabulu |url=http://data1.csb.gov.lv/pxweb/lv/iedz/iedz__iedzrakst/?tablelist=true |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191231120455/https://data1.csb.gov.lv/pxweb/lv/iedz/iedz__iedzrakst/?tablelist=true |archive-date=31. prosinca 2019. |access-date=19. prosinca 2019. |website=data1.csb.gov.lv}}</ref> ima ograničen pristup nekim političkim pravima. Samo je građanima dopušteno sudjelovanje na parlamentarnim ili općinskim izborima, premda nema ograničenja u pogledu učlanjenja u političke stranke ili druge političke organizacije.<ref>[http://www.bayefsky.com/docs.php/area/conclobs/treaty/ccpr/opt/0/state/95/node/3/filename/latvia_t4_ccpr Concluding observations of the Human Rights Committee: Latvia. ]</ref><ref>[[Europska komisija protiv rasizma i netolerancije|ECRI]] [http://hudoc.ecri.coe.int/XMLEcri/ENGLISH/Cycle_03/03_CbC_eng/LVA-CbC-III-2008-2-ENG.pdf Third Report on Latvia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090509044128/http://hudoc.ecri.coe.int/XMLEcri/ENGLISH/Cycle_03/03_CbC_eng/LVA-CbC-III-2008-2-ENG.pdf}}, CRI(2008)2.</ref> Godine 2011. visoki povjerenik [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS-]]<nowiki/>a za nacionalne manjine "pozvao je Latviju da dopusti nedržavljanima glasovanje na općinskim izborima."<ref>{{Citiranje weba |year=2011 |title=A new kind of citizenship accepted by EU? Latvian non-citizens and the citizenship debates |url=http://essay.utwente.nl/62902/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20140819083742/http://essay.utwente.nl/62902/ |archive-date=19. kolovoza 2014. |access-date=18. kolovoza 2014. |publisher=University of Twente Student Theses}}</ref> Osim toga, bilo je izvješća o policijskom zlostavljanju pritvorenika i uhićenika, lošim zatvorskim uvjetima i prenapučenosti, [[Korupcija|korupciji]] u pravosuđu, slučajevima nasilja nad etničkim manjinama, te društvenom nasilju i slučajevima vladine diskriminacije [[Homoseksualnost|homoseksualaca]].<ref name="departmentofstate13">{{Citiranje weba |date=25. veljače 2009. |title=2008 Human Rights Report: Latvia |url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/hrrpt/2008/eur/119087.htm |access-date=9. lipnja 2009. |publisher=[[United States Department of State]]}}</ref><ref name="amnesty2009">{{Citiranje weba |year=2009 |title=Amnesty International Report 2009 |url=http://report2009.amnesty.org/en/regions/europe-central-asia/latvia |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090610075623/http://report2009.amnesty.org/en/regions/europe-central-asia/latvia |archive-date=10. lipnja 2009. |access-date=8. lipnja 2009. |publisher=[[Amnesty International]]}}</ref><ref name="humarightswatch1">{{Citiranje weba |year=2006 |title=Latvia: Investigate Attacks on Gay Activists |url=https://www.hrw.org/en/news/2006/07/25/latvia-investigate-attacks-gay-activists |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20090610224651/http://www.hrw.org/en/news/2006/07/25/latvia-investigate-attacks-gay-activists |archive-date=10. lipnja 2009. |access-date=8. lipnja 2009. |publisher=Human rights watch}}</ref> == Gospodarstvo == [[Datoteka:BlueEurozone.svg|mini|Latvija je dio [[Unutarnje tržište EU|jedinstvenoga tržišta EU]] (svijetloplavo), [[Eurozona|eurozone]] (tamnoplavo) i [[Schengenski prostor|schengenskoga prostora]] (nije prikazano).]] [[Datoteka:GDP_per_capita_Baltics.svg|desno|mini|Realni BDP po glavi stanovnika u Estoniji, Latviji i Litvi.]] [[Datoteka:Latvia_Product_Exports_(2019).svg|desno|mini|Zasupljenost dobara u izvozu Latvije 2019.]] Latvija je članica [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]] (1999.) i [[Europska unija|Europske unije]] (2004.). Dana 1. siječnja 2014. [[euro]] je postao službena latvijska valuta, zamijenivši staru novčanu jedinicu [[Letonski lats|lats]]. Prema statistici krajem 2013. godine, 45% stanovništva podržavalo je uvođenje eura, dok je 52% bilo protiv.<ref name="apollo.lv">{{Citiranje weba |last=Apollo, redakcija@apollo.lv |title=Turpina pieaugt iedzīvotāju atbalsts eiro ieviešanai |url=http://www.apollo.lv/zinas/turpina-pieaugt-iedzivotaju-atbalsts-eiro-ieviesanai/625128 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20140404152209/http://www.apollo.lv/zinas/turpina-pieaugt-iedzivotaju-atbalsts-eiro-ieviesanai/625128 |archive-date=4. travnja 2014. |access-date=23. travnja 2014. |publisher=Apollo.lv}}</ref> Nakon uvođenja eura, istraživanja Eurobarometra u siječnju 2014. pokazala su da potpora euru iznosi oko 53%, što je blizu europskoga prosjeka.<ref>{{Citiranje novina |date=14. siječnja 2014. |title=New currency, new leader |work=The Economist |url=https://www.economist.com/news/europe/21593502-latvias-president-nominates-laimdota-straujuma-prime-minister-new-currency-new-leader |url-status=live |access-date=10. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170701155225/http://www.economist.com/news/europe/21593502-latvias-president-nominates-laimdota-straujuma-prime-minister-new-currency-new-leader |archive-date=1. srpnja 2017.}}</ref> Od 2000. godine Latvija ima jednu od najviših stopa rasta [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a u Europi.<ref>{{Citiranje weba |title=Growth rate of real GDP per capita |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page?_pageid=1996,39140985&_dad=portal&_schema=PORTAL&screen=detailref&language=en&product=sdi_ed&root=sdi_ed/sdi_ed/sdi_ed1000 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071012010738/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page?_pageid=1996%2C39140985&_dad=portal&_schema=PORTAL&screen=detailref&language=en&product=sdi_ed&root=sdi_ed%2Fsdi_ed%2Fsdi_ed1000 |archive-date=12. listopada 2007. |access-date=28. srpnja 2007. |publisher=[[Eurostat]]}}</ref> Međutim, rast vođen uglavnom potrošnjom u Latviji je izazvao kolaps latvijskoga BDP-a krajem 2008. i početkom 2009., pogoršanom globalnom gospodarskom krizom, nedostatkom kredita i ogromnim novčanim sredstvima korištenim za spašavanje [[Parex banka|Parex banke]].<ref>{{Citiranje weba |title=Rimsevics: Failing to bail out Parex banka would result in closing down of four banks in Latvia |url=http://www.baltic-course.com/eng/finances/?doc=22011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131212090529/http://www.baltic-course.com/eng/finances/?doc=22011 |archive-date=12. prosinca 2013. |access-date=8. prosinca 2013. |publisher=The Baltic Course}}</ref> Latvijsko gospodarstvo palo je 18% u prva tri mjeseca 2009., što je najveći pad u Europskoj uniji.<ref>{{Citiranje novina |last=Aaron Eglitis |date=11. svibnja 2009. |title=Latvian GDP Shrank 18% in First Quarter, EU's Biggest Fall&nbsp;– |publisher=Bloomberg L.P. |url=https://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=ao7qqF0UESqc |url-status=dead |access-date=16. listopada 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101202141324/http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=ao7qqF0UESqc |archive-date=2. prosinca 2010.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |date=11. svibnja 2009. |title=Latvian economy in rapid decline |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/8043972.stm |url-status=live |access-date=4. travnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090930090503/http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/8043972.stm |archive-date=30. rujna 2009.}}</ref> Gospodarska kriza iz 2009. dokazala je ranije pretpostavke da brzorastuće gospodarstvo ide prema imploziji [[Gospodarski mjehur|gospodarskoga mjehura]], jer je potaknuto uglavnom rastom domaće [[Potrošnja (ekonomija)|potrošnje]], financiranom ozbiljnim povećanjem privatnoga [[dug]]a, kao i negativnom [[Trgovinska bilanca|trgovinskom bilancom]]. Cijene nekretnina, koje su porasle 150% od 2004. do 2006., značajno su pridonijele gospodarskom mjehuru.<ref>{{Citiranje weba |title=A bubble burst: the downfall of Latvian real estate |url=https://www.baltictimes.com/news/articles/22120/ |access-date=2022-04-06 |website=www.baltictimes.com}}</ref> [[Denacionalizacija|Privatizacija]] u Latviji gotovo je potpuna. Sva mala i srednja poduzeća koja su prethodno bila u državnom vlasništvu privatizirana su, a ostao je samo mali broj politički osjetljivih velikih državnih poduzeća. Privatni sektor je već 2006. činio 70% BDP-a zemlje.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Commercio |first=Michele E. |date=2008-03-01 |title=Systems of Partial Control: Ethnic Dynamics in Post-Soviet Estonia and Latvia |url=https://doi.org/10.1007/s12116-007-9013-5 |journal=Studies in Comparative International Development |language=en |volume=43 |issue=1 |pages=81–100 |doi=10.1007/s12116-007-9013-5 |issn=1936-6167}}</ref> Strana ulaganja u Latviju još uvijek su skromna u usporedbi s razinama u Sjevernoj i Srednjoj Europi. Godine 1997. donesen je zakon kojim se proširuje mogućnost prodaje zemljišta, uključujući i strance. Američke su tvrtke do 1999. uložile 127 milijuna dolara što je činilo 10,2% ukupnih izravnih stranih ulaganja Latvije. Iste godine Sjedinjene Američke Države izvezle su u Latviju 58,2 milijuna dolara robe i usluga, a uvezle 87,9 milijuna dolara. U želji da se pridruži zapadnim ekonomskim institucijama poput [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]], [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-]] a i [[Europska unija|Europske unije]], Latvija je 1995. potpisala Europski sporazum s EU-om s 4-godišnjim prijelaznim razdobljem. Latvija i Sjedinjene Američke Države potpisale su ugovore o ulaganju, trgovini i zaštiti intelektualnog vlasništva te izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.<ref>{{Citiranje weba |title=TAX CONVENTION WITH LATVIA |url=https://www.irs.gov/pub/irs-trty/latvia.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170505121156/https://www.irs.gov/pub/irs-trty/latvia.pdf |archive-date=5. svibnja 2017. |access-date=19. svibnja 2018. |publisher=Internal Revenue Service}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Agreement between the United States of America and the Republic of Latvia on Trade Relations and Intellectual Property Rights Protection |url=http://www.wipo.int/wipolex/en/other_treaties/text.jsp?file_id=241419 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180520053732/http://www.wipo.int/wipolex/en/other_treaties/text.jsp?file_id=241419 |archive-date=20. svibnja 2018. |access-date=19. svibnja 2018. |publisher=World Intellectual Property Organization}}</ref> Godine 2010. Latvija je pokrenula program ''Residence by Investment'' (tzv. "Zlatna viza") kako bi privukla strane ulagače i kako bi lokalno gospodarstvo od toga imalo koristi. Ovaj program omogućuje ulagačima dobivanje dozvole o boravištu u Latviji ulaganjem najmanje 250 000 € u nekretninu ili u poduzeće s najmanje 50 zaposlenih i godišnjim prometom od najmanje 10 milijuna €. === Gospodarska kriza i oporavak (2008. – 2012.) === [[Datoteka:AirBaltic_Boeing_757-200_at_RIX.jpg|mini|[[AirBaltic]] Boeing 757−200WL polijeće iz [[Međunarodna zračna luka Riga|Međunarodne zračne luke Riga]] (RIX).]] Latvijsko gospodarstvo ušlo je u fazu fiskalne kontrakcije tijekom druge polovice 2008. nakon dužeg razdoblja spekulacija temeljenih na kreditima i nerealnog povećanja vrijednosti nekretnina. Primjerice, državni deficit 2007. godine predstavljao je više od 22% [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]] za tu godinu, dok je [[inflacija]] iznosila 10%.<ref name="cia">{{Citiranje weba |title=Latvia |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/latvia/ |access-date=15. prosinca 2008. |publisher=[[Central Intelligence Agency |CIA]] |archive-date=9. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109203805/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/latvia |url-status=dead }}</ref> Stopa nezaposlenosti u Latviji naglo je porasla u tom razdoblju s najnižih 5,4% u studenome 2007. na preko 22%.<ref>{{Citiranje weba |date=1. listopada 2010. |title=Statistical Office of the European Commission (Eurostat), Monthly Bulletin: Table in chapter 09, section 01 |url=http://sdw.ecb.europa.eu/quickview.do?SERIES_KEY=132.STS.M.lv.S.UNEH.RTT000.4.000 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110720162221/http://sdw.ecb.europa.eu/quickview.do?SERIES_KEY=132.STS.M.lv.S.UNEH.RTT000.4.000 |archive-date=20. srpnja 2011. |access-date=16. listopada 2010. |publisher=Europa (web portal)}}</ref> U travnju 2010. Latvija je s 22,5% nezaposlenih imala najveću stopu nezaposlenosti u EU, ispred Španjolske, koja je dosegla 19,7%.<ref>{{Citiranje weba |title=Eurostat&nbsp;– Tables, Graphs and Maps Interface (TGM) table |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&language=en&pcode=teilm020&tableSelection=1&plugin=1 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20141101202312/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&language=en&pcode=teilm020&tableSelection=1&plugin=1 |archive-date=1. studenoga 2014. |access-date=12. kolovoza 2010. |publisher=European Commission}}</ref> [[Paul Krugman]], dobitnik [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelove nagrade za ekonomiju]] za 2008., napisao je u svojoj kolumni komentar u [[The New York Times|New York Timesu]] 15. prosinca 2008.: {{citat|Najakutniji su problemi na europskoj periferiji, gdje mnoga manja gospodarstva prolaze kroz krize koje snažno podsjećaju na prošle krize u Južnoj Americi i Aziji: Latvija je nova Argentina.}}<ref>{{Citiranje novina |last=Paul Krugman |date=15. prosinca 2008. |title=European Crass Warfare |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2008/12/15/opinion/15krugman.html |url-status=live |access-date=15. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428155332/https://www.nytimes.com/2008/12/15/opinion/15krugman.html |archive-date=28. travnja 2019.}}</ref> Međutim, do 2010. godine stručnjaci<ref name="economist">"Baltic Thaw, Aegean freeze", The Economist, 27 February 2010, p59</ref><ref name="XE">Patrick Lannin and Aija Braslina [http://www.finanznachrichten.de/nachrichten-2010-03/16380370-update-2-imf-hails-latvia-effort-but-sees-risks-ahead-020.htm "UPDATE 2-IMF hails Latvia effort but sees risks ahead"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111215610/http://www.finanznachrichten.de/nachrichten-2010-03/16380370-update-2-imf-hails-latvia-effort-but-sees-risks-ahead-020.htm|date=11 January 2012}}.</ref> su primijetili znakove stabilizacije latvijskoga gospodarstva. Bonitetna agencija [[Standard & Poor's]] povisila je svoje izglede za dug Latvije s negativnih na stabilne.<ref name="economist" /> Latvijski tekući račun, koji je bio u deficitu od 27% krajem 2006., bio je u suficitu već u veljači 2010.<ref name="economist" /> Kenneth Orchard, viši analitičar [[Moody's Investors Service]]a tvrdi da: {{citat|Jačanje regionalnoga gospodarstva podupire latvijsku proizvodnju i izvoz, dok nagli zaokret u bilanci tekućeg računa sugerira da 'unutarnja devalvacija' zemlje djeluje.}}<ref>{{Citiranje weba |last=Toomas Hõbemägi |title=Baltic Business News, 8 February 2010 |url=http://www.bbn.ee/article/2010/02/08/Moody_s_Latvian_economy_is_stabilizing |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306025950/http://bbn.ee/article/2010/02/08/moody_s_latvian_economy_is_stabilizing |archive-date=6. ožujka 2016. |access-date=16. listopada 2010. |publisher=Bbn.ee}}</ref> [[Međunarodni monetarni fond]] je u srpnju 2012. zaključio mjere praćenja latvijskoga gospodarstva i objavio da se latvijsko gospodarstvo snažno oporavlja od 2010., nakon dubokog pada 2008. – 2009. Realni rast BDP-a od 5,5% u 2011. bio je potaknut rastom izvoza i oporavkom domaće potražnje. Zamah rasta nastavio se u 2012. i 2013. unatoč pogoršanim vanjskim uvjetima, a očekuje se da će gospodarstvo rasti za 4,1 posto u 2014. godini. Stopa nezaposlenosti smanjila se sa svog vrhunca od više od 20 posto u 2010. na oko 9,3 posto u 2014.<ref>{{Citiranje weba |last=Public Information Notice (PIN) No. 12/76 by IMF |title=IMF Executive Board Concludes First Post-Program Monitoring Discussions with the Republic of Latvia, July 16, 2012 |url=http://www.imf.org/external/np/sec/pn/2012/pn1276.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120817001526/http://www.imf.org/external/np/sec/pn/2012/pn1276.htm |archive-date=17. kolovoza 2012. |access-date=18. srpnja 2012. |publisher=imf.org}}</ref> === Promet i infrastrukture === [[Datoteka:Ventspils_osta.jpg|mini|[[Slobodna luka Ventspils|Luka Ventspils]], jedna je od najprometnijih luka u [[Baltičke države|baltičkim državama]].]] Sektor prometa čini oko 14% BDP-a, što je posljedica velikog volumena prometa između Rusije, Bjelorusije, Kazahstana i drugih azijskih zemalja s jedne i Zapada s druge strane.<ref name="wpt">{{Citiranje weba |title=Latvia |url=http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/EXTECAREGTOPTRANSPORT/0,,contentMDK:20647605~pagePK:34004173~piPK:34003707~theSitePK:571121,00.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080908042001/http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/EXTECAREGTOPTRANSPORT/0%2C%2CcontentMDK%3A20647605~pagePK%3A34004173~piPK%3A34003707~theSitePK%3A571121%2C00.html |archive-date=8. rujna 2008. |access-date=8. rujna 2008.}}</ref> Četiri najveće luke Latvije nalaze se u [[Riga|Rigi]], [[Ventspils]]u, [[Liepāja|Liepāji]] i [[Saulkrasti|Skulteu]]. Tuda prolazi većina tranzitnog prometa, a polovica tereta čini [[Nafta|sirova nafta]] i naftni derivati.<ref name="wpt2">{{Citiranje weba |title=Latvia |url=http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/EXTECAREGTOPTRANSPORT/0,,contentMDK:20647605~pagePK:34004173~piPK:34003707~theSitePK:571121,00.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080908042001/http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/EXTECAREGTOPTRANSPORT/0%2C%2CcontentMDK%3A20647605~pagePK%3A34004173~piPK%3A34003707~theSitePK%3A571121%2C00.html |archive-date=8. rujna 2008. |access-date=8. rujna 2008.}}</ref> [[Slobodna luka Ventspils]] jedna je od najprometnijih luka u [[Baltičke države|baltičkim državama]]. Osim cestovnim i željezničkim vezama, Ventspils je povezan s naftnim poljima i transportnim rutama [[Rusija|Ruske Federacije]] preko sustava dvaju cjevovoda iz [[Polock]]a u Bjelorusiji. [[Međunarodna zračna luka Riga]] najprometnija je zračna luka u [[Baltičke države|baltičkim državama]] sa 7,8 milijuna putnika u 2019. godini. Ima izravne letove za više od 80 odredišta u 30 zemalja. Jedina druga zračna luka koja obavlja redovite komercijalne letove je [[Međunarodna zračna luka Liepāja]]. [[AirBaltic]] je latvijski nacionalni zrakoplovni prijevoznik i niskotarifni prijevoznik s čvorištima u sve tri [[baltičke države]], ali glavnom bazom u [[Riga|Rigi]].<ref>{{Citiranje weba|title=Basic company information {{!}} airBaltic|url=https://www.airbaltic.com/en/basic-company-information|access-date=2020-12-02|website=www.airbaltic.com|language=en-US}}</ref> Glavna mreža [[Latvijske željeznice|Latvijskih željeznica]] dugačka je 1860&nbsp;km od čega je 1 826&nbsp;km izgrađeno po ruskom standardu širine kolosijeka od 1520&nbsp;mm (251&nbsp;km je elektrificirano), što ih čini najdužom željezničkom mrežom u [[Baltičke države|baltičkim državama]]. Latvijska željeznička mreža trenutno nije kompatibilna s prugama europskog standarda širine kolosijeka.<ref>{{Citiranje weba |title=Satiksmes ceļu garums gada beigās (kilometros) |url=http://data.csb.gov.lv/pxweb/lv/transp/transp__ikgad__transp/TR0010.px/table/tableViewLayout2/?rxid=cdcb978c-22b0-416a-aacc-aa650d3e2ce0 |access-date=7. ožujka 2018. |publisher=Centrālais Statistikas Birojs |archive-date=22. listopada 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221022201219/https://stat.gov.lv/lv/meklet?Search=%22%22&DataSource=%22data%22&Type=%5B%22table%22%2C%22other_format%22%5D |url-status=dead }}</ref> Suvremena željeznička pruga [[Rail Baltica]], koja povezuje Helsinki-Tallinn-Rigu-Kaunas-Varšavu je u izgradnji i trebala bi biti dovršena 2026.<ref>{{Citiranje weba |title=About Rail Baltica |url=http://www.railbaltica.org/about-rail-baltica/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180312171052/http://www.railbaltica.org/about-rail-baltica/ |archive-date=12. ožujka 2018. |access-date=7. ožujka 2018. |publisher=Rail Baltica}}</ref> Državna cestovna mreža u Latviji ima ukupno 1675&nbsp;km magistralnih cesta, 5473&nbsp;km regionalnih cesta i 13 064&nbsp;km lokalnih cesta. Općinskih cesta u Latviji ima ukupno 30 439&nbsp;km, a ulica 8039&nbsp;km.<ref>{{Citiranje weba |title=Ceļu klasifikācija |url=https://lvceli.lv/informacija-un-dati/#celu-klasifikacija |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180826150423/https://lvceli.lv/informacija-un-dati/#celu-klasifikacija |archive-date=26. kolovoza 2018. |access-date=7. ožujka 2018. |publisher=Latvijas Valsts ceļi}}</ref> Najpoznatije ceste su A1 ([[europski pravac E67]]), koji povezuje [[Varšava|Varšavu]] i [[Tallinn]] i [[europski pravac E22]], koji povezuje [[Ventspils]] i Terehovu. U 2017. u Latviji je bilo ukupno 803 546 registriranih vozila.<ref>{{Citiranje weba |title=Reģistrēto automobiļu skaits ceturkšņa beigās |url=https://data.stat.gov.lv/pxweb/lv/OSP_OD/OSP_OD__transp__auto_celi/TR010c.px/ |access-date=7. ožujka 2021. |publisher=Centrālais Statistikas Birojs |archive-date=9. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220409053119/https://data.stat.gov.lv/pxweb/lv/OSP_OD/OSP_OD__transp__auto_celi/TR010c.px/ |url-status=dead}}</ref> Latvija ima tri velike hidroelektrane [[Pļaviņu HES|Pļaviņas HES]] (825 MW), [[Rīgas HES]] (402 MW) i [[Ķeguma HES-2]] (192 MW). Posljednjih godina u Latviji je izgrađeno nekoliko desetaka [[vjetroelektrana]], kao i elektrana na [[bioplin]] ili [[Biomasa|biomasu]] različitih kapaciteta. Latvija upravlja [[Inčukalnsko podzemno skladište plina|podzemnim skladištem plina Inčukalns]], jednim od najvećih [[Skladište prirodnog plina|podzemnih skladišta plina]] u Europi i jedinim u baltičkim državama. Jedinstveni geološki uvjeti u Inčukalnsu i drugim lokacijama u Latviji posebno su pogodni za podzemno skladištenje plina.<ref>{{Citiranje weba |date=24. siječnja 2007. |title=The Outlook of Latvian Potential Underground Gas Storages and Prospects of Utilization of this Potential for Securing of Reliable Gas Supply to Europe |url=http://www.unece.org/fileadmin/DAM/ie/se/pdfs/wpgas/session/17_countr/latvia.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130921055747/http://www.unece.org/fileadmin/DAM/ie/se/pdfs/wpgas/session/17_countr/latvia.pdf |archive-date=21. rujna 2013. |access-date=5. lipnja 2013. |publisher=UNECE}}</ref> == Demografija == {{Široka slika|Riga Skyline Panorama, Latvia - Diliff.jpg|1000px|[[Riga]], najveći i glavni grad Latvije.}} [[Datoteka:Population-of-Latvia.svg|mini|Stanovništvo Latvije (u milijunima) od 1920. do 2014.]] Stopa [[Stopa plodnosti|ukupnog fertiliteta]] (TFR) u 2018. godini procijenjena je na 1,61 rođeno dijete po ženi, što je manje od stope zamjene koja iznosi 2,1. U 2012. godini 45,0% poroda činile su neudane žene.<ref>{{Citiranje weba |date=17. listopada 2013. |title=Live births outside marriage |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tps00018 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006114113/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tps00018 |archive-date=6. listopada 2014. |access-date=3. siječnja 2014. |publisher=Eurostat – Tables, Graphs and Maps Interface (TGM) table}}</ref> Očekivano trajanje života u 2013. godini procijenjeno je na 73,19 godina (68,13 godina za muškarce, 78,53 godine za žene).<ref name="cia2">{{Citiranje weba |title=Latvia |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/latvia/ |access-date=15. prosinca 2008. |publisher=[[Central Intelligence Agency |CIA]] |archive-date=9. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109203805/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/latvia |url-status=dead }}</ref> Procjenjuje se da od 2015. Latvija ima najniži omjer muškaraca i žena na svijetu, oko 0,85 muškaraca na jednu ženu.<ref>{{Citiranje weba |title=Country Comparison to the World |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2018.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131016065003/https://www.cia.gov/library//publications/the-world-factbook/fields/2018.html |archive-date=16. listopada 2013. |access-date=1. kolovoza 2016. |website=Central Intelligence Agency |publisher=Central Intelligence Agency}}</ref> Godine 2017. na teritoriju Latvije živjelo je 1 054 433 žena i 895 683 muškaraca. Svake godine rađa se više dječaka nego djevojčica. Do 39. godine više je muškaraca nego žena. Od 70. godine života žena je 2,3 puta više nego muškaraca. === Etničke skupine === {{bar box|float=right|title=Stanovnici Litve po nacionalnosti (2021.)|bars={{bar percent|Latvijci|DarkSlateGray|62.7}} {{bar percent|Rusi|DarkSlateGray|24.4}} {{bar percent|Bjelorusi|DarkSlateGray|3.1}} {{bar percent|Ukrajinci|DarkSlateGray|2.2}} {{bar percent|Poljaci|DarkSlateGray|2.0}} {{bar percent|Litavci|DarkSlateGray|1.1}} {{bar percent|Ostali|DarkSlateGray|4.1}}}}Od ožujka 2011. [[Latvijci]] čine oko 62,1% stanovništva, dok su 26,9% [[Rusi]], [[Bjelorusi]] 3,3%, [[Ukrajinci]] 2,2%, [[Poljaci]] 2,2%, [[Litavci]] 1,2%, [[Židovi]] 0,3%, [[Romi]] 0,3%, [[Nijemci]] 0,1%, [[Estonci]] 0,1% i ostali 1,3%. 250 ljudi izjasnilo se kao [[Livonci]] ([[Baltofinski narodi|baltički finski]] narod porijeklom iz Latvije). U Latviji je živjelo 290 660 "nedržavljana" ili 14,1% stanovnika Latvije, uglavnom ruskih doseljenika koji su stigli nakon okupacije 1940., te njihovih potomaka.<ref>[http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/population-census-2011-key-indicators-33613.html Population Census 2011&nbsp;– Key Indicators] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120610225219/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/population-census-2011-key-indicators-33613.html|date=10 June 2012}}.</ref> U nekim gradovima, npr. [[Daugavpils]]u i [[Rēzekne]]ma, etnički Latvijci čine manjinu ukupnoga stanovništva. Unatoč stalnom porastu udjela etničkih Latvijaca više od desetljeća, etnički Latvijci još uvijek čine nešto manje od polovice stanovništva glavnog grada Latvije [[Riga|Rige]].<ref>{{Citiranje weba |last=Pike |first=John |title=Latvia – Population |url=http://www.globalsecurity.org/military/world/europe/lv-people.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170920142041/https://www.globalsecurity.org/military/world/europe/lv-people.htm |archive-date=20. rujna 2017. |access-date=6. lipnja 2017. |website=www.globalsecurity.org}}</ref> Udio etničkih Latvijaca pao je sa 77% (1 467 035) 1935. na 52% (1 387 757) 1989.<ref>{{Citiranje weba |title=About Latvia |url=http://www.lka.edu.lv/modules.php?op=modload&name=News&file=index&topic=68 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070629231221/http://www.lka.edu.lv/modules.php?op=modload&name=News&file=index&topic=68 |archive-date=29. lipnja 2007. |access-date=28. srpnja 2007. |publisher=Latvian Academy of Culture}}</ref> U kontekstu sveukupnoga pada stanovništva, Latvijaca je 2011. bilo manje nego 1989., ali se njihov postotni udio u stanovništvu povećao na 1&nbsp;285&nbsp;136 (62,1% stanovništva).<ref>{{Citiranje weba |title=TSG11-06. RESIDENT POPULATION ON MARCH 1, 2011 BY ETHNICITY, SEX AND AGE GROUP |url=http://data.csb.gov.lv/pxweb/en/tautassk_11/tautassk_11__tsk2011/TSG11-06.px/table/tableViewLayout2/?rxid=c8c8a0dd-6a8e-4e89-add7-718c9998db99 |access-date=27. veljače 2017. |publisher=Central Statistical Bureau of Latvia |archive-date=22. listopada 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221022201217/https://stat.gov.lv/lv/meklet?Search=%22%22&DataSource=%22data%22&Type=%5B%22table%22%2C%22other_format%22%5D |url-status=dead }}</ref> === Jezik === Jedini službeni jezik Latvije je [[Letonski jezik|latvijski]] ili letonski, koji pripada [[Baltički jezici|podskupini baltičkih jezika baltoslavenske]] [[Baltoslavenski jezici|grane]] [[Indoeuropski jezici|indoeuropske jezične obitelji]]. Još jedan značajan jezik Latvije je gotovo izumrli [[livanjski jezik|livonski jezik]] [[Baltofinski jezici|finske]] grane [[Uralski jezici|uralske jezične obitelji]], koji uživa zakonsku zaštitu. L[[latgalski jezik|atgalski]] je jezik narječje latvijskoga i također je zaštićen latvijskim zakonom, ali kao povijesna varijacija latvijskog jezika. [[Ruski jezik|Ruski]], koji je bio široko rasprostranjen tijekom [[Sovjetska okupacija baltičkih država|sovjetskoga razdoblja]], još uvijek je uvelike najrašireniji manjinski jezik (2011., 34% ga je govorilo kod kuće, uključujući i ljude koji nisu etnički Rusi).<ref>{{Citiranje weba |title=THNICITIES OF RESIDENT POPULATION IN STATISTICAL REGIONS, CITIES UNDER STATE JURISDICTION AND COUNTIES BY LANGUAGE MOSTLY SPOKEN AT HOME; ON 1 MARCH 2011 |url=http://data.csb.gov.lv/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&px_tableid=tautassk_11%5c2011.gada+tautas+skait%c4%ab%c5%a1anas+gal%c4%abgie+rezult%c4%81ti%5cTSG11-071.px&px_language=en&px_type=PX&px_db=tautassk_11&rxid=c8c8a0dd-6a8e-4e89-add7-718c9998db99 |url-status=dead |archive-url=http://arquivo.pt/wayback/20160517201119/http://data.csb.gov.lv/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&px_tableid=tautassk_11%5c2011.gada+tautas+skait%c4%ab%c5%a1anas+gal%c4%abgie+rezult%c4%81ti%5cTSG11-071.px&px_language=en&px_type=PX&px_db=tautassk_11&rxid=c8c8a0dd-6a8e-4e89-add7-718c9998db99 |archive-date=17. svibnja 2016. |access-date=1. siječnja 2014. |publisher=Central Statistical Bureau of Latvia}}</ref> Dok se sada zahtijeva da svi učenici uče latvijski, škole također uključuju engleski, njemački, francuski i ruski u svoje nastavne programe. Engleski je također široko prihvaćen u Latviji u poslovanju i turizmu. Do 2014. bilo je 109 škola za manjine koje koriste ruski kao nastavni jezik (27% svih učenika) za 40% predmeta (preostalih 60% predmeta predaje se na latvijskome). Dana 18. veljače 2012., Latvija je održala ustavni referendum o tome treba li usvojiti ruski kao drugi službeni jezik.<ref>{{Citiranje weba |year=2012 |title=Referendum on the Draft Law 'Amendments to the Constitution of the Republic of Latvia' |url=http://web.cvk.lv/pub/public/28361.html/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120502013728/http://web.cvk.lv/pub/public/28361.html |archive-date=2. svibnja 2012. |access-date=2. svibnja 2012. |publisher=Central Election Commission of Latvia}}</ref> Prema podacima Središnjega izbornog povjerenstva, protiv je glasalo 74,8 posto, za 24,9 posto, a odaziv birača bio je 71,1 posto.<ref>{{Citiranje weba |year=2012 |title=Results of the referendum on the Draft Law 'Amendments to the Constitution of the Republic of Latvia' |url=http://www.tn2012.cvk.lv/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120415075014/http://www.tn2012.cvk.lv/ |archive-date=15. travnja 2012. |access-date=2. svibnja 2012. |publisher=Central Election Commission of Latvia |language=lv}}</ref> Od 2019. postupno je ukinuta nastava na ruskome jeziku na privatnim koledžima i sveučilištima u Latviji, kao i opća nastava u latvijskim javnim [[Srednja škola|srednjim školama]],<ref>{{Citiranje novina |date=8. rujna 2018. |title=Latvia pushes majority language in schools, leaving parents miffed |agency=Deutsche Welle |url=https://www.dw.com/en/latvia-pushes-majority-language-in-schools-leaving-parents-miffed/a-45385830 |url-status=live |access-date=23. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190123223709/https://www.dw.com/en/latvia-pushes-majority-language-in-schools-leaving-parents-miffed/a-45385830 |archive-date=23. siječnja 2019.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |date=3. travnja 2018. |title=Moscow threatens sanctions against Latvia over removal of Russian from secondary schools |work=The Daily Telegraph |url=https://www.telegraph.co.uk/news/2018/04/03/moscow-threatens-sanctions-against-latvia-removal-russian-secondary/ |url-status=live |access-date=23. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181227040806/https://www.telegraph.co.uk/news/2018/04/03/moscow-threatens-sanctions-against-latvia-removal-russian-secondary/ |archive-date=27. prosinca 2018.}}</ref> osim predmeta koji se odnose na kulturu i povijest ruske manjine, kao što su nastava ruskoga jezika i književnosti.<ref>{{Citiranje weba |date=23. siječnja 2018. |title=Government okays transition to Latvian as sole language at schools in 2019 |url=https://eng.lsm.lv/article/society/education/government-okays-transition-to-latvian-as-sole-language-at-schools-in-2019.a265290/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180816125825/https://eng.lsm.lv/article/society/education/government-okays-transition-to-latvian-as-sole-language-at-schools-in-2019.a265290/ |archive-date=16. kolovoza 2018. |access-date=23. siječnja 2019. |publisher=Public Broadcasting of Latvia}}</ref> === Religija === {{Bar box|title=Religija u Latviji (2011.)<ref name="Tieslietu Ministrija" />|float=right|bars={{Bar percent|[[Luterani|Luteranstvo]]|DodgerBlue|34.2}} {{Bar percent|[[Katoličanstvo]]|DarkOrchid|24.1}} {{Bar percent|[[Pravoslavlje]]|Crimson|17.8}} {{Bar percent|[[Poganstvo|Poganska vjerovanja]]|DeepPink|1.6}} {{Bar percent|Ostale kršćanske denominacije|RoyalBlue|1.2}} {{Bar percent|[[Ateizam]] ili [[agnosticizam]]|SlateGray|21.1}}}}Najraširenija religija u Latviji je [[kršćanstvo]] (79%).<ref name="cia3">{{Citiranje weba |title=Latvia |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/latvia/ |access-date=15. prosinca 2008. |publisher=[[Central Intelligence Agency |CIA]] |archive-date=9. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109203805/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/latvia |url-status=dead }}</ref><ref name="Tieslietu Ministrija">{{Citiranje weba |title=Tieslietu ministrijā iesniegtie reliģisko organizāciju pārskati par darbību 2011. gadā |url=http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121126013327/http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx |archive-date=26. studenoga 2012. |access-date=25. srpnja 2012. |language=lv}}</ref> U 2011. najbrojnije kršćanske denominacije bile su:: * [[Evangelička luteranska crkva Latvije]]&nbsp;– 708 773 sljedbenika<ref name="Tieslietu Ministrija2">{{Citiranje weba |title=Tieslietu ministrijā iesniegtie reliģisko organizāciju pārskati par darbību 2011. gadā |url=http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121126013327/http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx |archive-date=26. studenoga 2012. |access-date=25. srpnja 2012. |language=lv}}</ref> * [[Katolička Crkva|Rimokatolička crkva]]&nbsp;– oko 500 000 sljedbenika<ref name="Tieslietu Ministrija2" /> * [[Ruska pravoslavna Crkva|Ruska pravoslavna crkva]]&nbsp;– oko 370 000 sljedbenika<ref name="Tieslietu Ministrija2" /> [[Datoteka:Riga_Dom_02.JPG|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c4/Riga_Dom_02.JPG/220px-Riga_Dom_02.JPG|lijevo|mini|[[Katedrala u Rigi]]]] U anketi [[Eurobarometar|Eurobarometra]] iz 2010., 38% građana Latvije odgovorilo je da "vjeruje da postoji Bog", dok je 48% odgovorilo da "vjeruje da postoji neka vrsta duha ili životne sile", a 11% je izjavilo da "ne vjeruje u postojanje bilo kakve vrste duha, Boga ili životne sile". Luteranstvo je bilo najraširenija religija prije [[Sovjetska okupacija baltičkih država (1940.)|sovjetske okupacije]], s oko ~60% sljedbenika zbog jakih povijesnih veza s [[Nordijska regija|nordijskim zemljama]], te utjecaja [[Hanza|Hanse]] posebno i Njemačke općenito. Od tada je luteranstvo u sve tri [[baltičke države]] gubilo broj sljedbenika u nešto većoj mjeri nego rimokatoličanstvo. Evangeličko-luteranska crkva, s procijenjenih 600 000 članova 1956., bila je najviše pogođena. Interni dokument od 18. ožujka 1987., pred kraj komunističke vladavine, govori o aktivnom članstvu koje se u Latviji smanjilo na samo 25 000, ali je vjera od 1990-ih doživjela preporod.<ref>{{Citiranje weba |date=18. ožujka 1987. |title=Latvia&nbsp;– SOCIETY |url=http://www.mongabay.com/reference/country_studies/latvia/SOCIETY.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20100919154752/http://www.mongabay.com/reference/country_studies/latvia/SOCIETY.html |archive-date=19. rujna 2010. |access-date=12. kolovoza 2010. |publisher=Mongabay.com}}</ref> [[Pravoslavlje|Pravoslavni kršćani]] u zemlji pripadaju [[Latvijska pravoslavna crkva|Latvijskoj pravoslavnoj crkvi]], poluautonomnom tijelu unutar [[Ruska pravoslavna Crkva|Ruske pravoslavne crkve]]. Godine 2011. u Latviji je bilo 416 religioznih [[Židovi|Židova]] i 319 [[musliman]]a.<ref name="Tieslietu Ministrija3">{{Citiranje weba |title=Tieslietu ministrijā iesniegtie reliģisko organizāciju pārskati par darbību 2011. gadā |url=http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121126013327/http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx |archive-date=26. studenoga 2012. |access-date=25. srpnja 2012. |language=lv}}</ref> Od 2004. bilo je više od 600 latvijskih [[Neopoganstvo|neopogana]], ''[[Dievturība|Dievtura]]'' ("bogočuvara"), čija se religija temelji na [[Latvijska mitologija|latvijskoj mitologiji]].<ref>{{Citiranje weba |date=1. siječnja 2004. |title=Statistics of approved parishes in Latvia |url=http://www.bibelesbiedriba.lv/religiju-enciklopedija/statistika.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070205160945/http://www.bibelesbiedriba.lv/religiju-enciklopedija/statistika.html |archive-date=5. veljače 2007. |access-date=7. ožujka 2007. |website=Reliģiju Enciklopēdija |publisher=The Latvian Bible Society |language=lv}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Žemaitis |first=Augustinas |title=Dievturība (neo-paganism) |url=https://www.onlatvia.com/dievturiba-latvian-neo-paganism-187 |access-date=21. ožujka 2022. |website=OnLatvia.com}}</ref> Oko 21% ukupnoga stanovništva nije povezano s ikakvom religijom.<ref name="Tieslietu Ministrija3" /> === Obrazovanje i znanost === [[Datoteka:Latvijas_Universitāte_-_ogre11_-_Panoramio.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fe/Latvijas_Universit%C4%81te_-_ogre11_-_Panoramio.jpg/280px-Latvijas_Universit%C4%81te_-_ogre11_-_Panoramio.jpg|mini|[[Latvijsko sveučilište]]]] [[Latvijsko sveučilište]] u Rigi i [[Tehničko sveučilište u Rigi]] dva su velika sveučilišta u zemlji, oba osnovana na temeljima Politehničkog instituta u Rigi, koji je evakuiran u [[Moskva|Moskvu]] 1914. kada je počeo [[Prvi svjetski rat]].<ref>{{Citiranje weba |title=Riga Polytechnical Institute Home Page |url=http://www.rtu.lv |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20101020174805/http://www.rtu.lv/ |archive-date=20. listopada 2010. |access-date=16. listopada 2010. |publisher=Rtu.lv}}</ref> Ostala važna sveučilišta, koja su osnovana na temelju Latvijskoga državnog sveučilišta, jesu [[Latvijsko sveučilište znanosti o životu i tehnologije|Latvijsko sveučilište prirodnih znanosti i tehnologije]] (osnovano 1939. iz bivšeg Poljoprivrednog fakulteta) i [[Sveučilište Stradiņš u Rigi|Sveučilište Riga Stradiņš]] (osnovano 1950. iz bivšeg Medicinskog fakulteta). Oba danas pokrivaju niz različitih područja. [[Sveučilište u Daugavpilsu]] još je jedno značajno središte obrazovanja. Latvija je između 2006. i 2010. zatvorila 131 školu, što je pad od 12,9%, a u istom razdoblju upis u obrazovne ustanove pao je za više od 54 000 ljudi, što je pad od 10,3%.<ref>{{Citiranje weba |date=17. svibnja 2010. |title=Latvijas Statistika |url=http://www.csb.gov.lv/csp/content/?lng=lv&cat=2300 |access-date=6. lipnja 2010. |publisher=Csb.gov.lv}}</ref> Latvijska politika u znanosti i tehnologiji postavila je dugoročni cilj prijelaza iz gospodarstva koje troši radnu snagu na gospodarstvo temeljeno na znanju.<ref>{{Citiranje weba |title=Science |url=https://www.izm.gov.lv/en/science |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190129004953/http://www.izm.gov.lv/en/science |archive-date=29. siječnja 2019. |access-date=3. listopada 2019. |website=Izglītības un zinātnes ministrija}}</ref> Do 2020. vlada namjerava potrošiti 1,5% BDP-a na [[Istraživanje|istraživanje i razvoj]], a polovica ulaganja dolazi iz privatnog sektora. Latvija planira razvoj svojeg znanstvenog potencijala utemeljiti na postojećoj znanstvenoj tradiciji, posebno u [[Organska kemija|organskoj kemiji]], medicinskoj kemiji, [[Gensko inženjerstvo|genetičkom inženjerstvu]], [[Fizika|fizici]], znanosti o materijalima i [[Informatička tehnologija|informatičkim tehnologijama]].<ref>{{Citiranje weba |title=Latvijas Zinātņu Akadēmija |url=http://www.lza.lv/index.php?mylang=english |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190813021724/http://www.lza.lv/index.php?mylang=english |archive-date=13. kolovoza 2019. |access-date=3. listopada 2019. |website=www.lza.lv}}</ref> Najveći broj patenata u zemlji i inozemstvu je iz medicinske kemije.<ref>{{Citiranje weba |title=latvian |url=http://inventions.lza.lv/izgu_en.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171014092151/http://inventions.lza.lv/izgu_en.php |archive-date=14. listopada 2017. |access-date=29. travnja 2016. |website=inventions.lza.lv}}</ref> Latvija je bila rangirana na 38. mjestu u [[Indeks globalne inovacije|Globalnom indeksu inovacija]] 2021., što je pad s 34. mjesta 2019.<ref>{{Citiranje weba |title=Global Innovation Index 2021 |url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2021/ |access-date=2022-03-05 |website=World Intellectual Property Organization |publisher=United Nations |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Global Innovation Index 2019 |url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2019/index.html |access-date=2021-09-02 |website=www.wipo.int |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=RTD - Item |url=https://ec.europa.eu/newsroom/rtd/items/691898 |access-date=2021-09-02 |website=ec.europa.eu}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2013-10-28 |title=Global Innovation Index |url=https://knowledge.insead.edu/entrepreneurship-innovation/global-innovation-index-2930 |access-date=2021-09-02 |website=INSEAD Knowledge |language=en |archive-date=2. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210902101622/https://knowledge.insead.edu/entrepreneurship-innovation/global-innovation-index-2930 |url-status=dead}}</ref> === Zdravstvo === Latvijski zdravstveni sustav [[Univerzalna zdravstvena zaštita|univerzalni je program zdravstvene zaštite]] koji se većim dijelom financira državnim porezima.<ref>{{Citiranje novina |date=18. studenoga 2005. |title=Latvia's Healthcare System is Funded by General Taxation and All Latvians and Foreign Residents Are Guaranteed Medical Care &#124; Find Articles at BNET |publisher=Findarticles.com |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2005_Nov_18/ai_n15860135/ |url-status=dead |access-date=5. veljače 2010. |archive-url=https://archive.today/20120711124324/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2005_Nov_18/ai_n15860135/ |archive-date=11. srpnja 2012.}}</ref> Među najniže je rangiranim zdravstvenim sustavima u Europi, zbog predugog čekanja na liječenje, nedovoljnog pristupa najnovijim lijekovima i drugih čimbenika.<ref>{{Citiranje weba |date=14. studenoga 2008. |title=Latvia has worst health care system in Europe |url=http://www.baltic-course.com/eng/analytics/?doc=7137 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511212308/http://www.baltic-course.com/eng/analytics/?doc=7137 |archive-date=11. svibnja 2011. |access-date=5. veljače 2010. |publisher=The Baltic Course}}</ref> U Latviji je 2009. bilo 59 bolnica, što je pad u odnosu na 94 u 2007. i 121 u 2006.<ref name="nytimes.com">{{Citiranje novina |last=David Jolly |date=18. lipnja 2009. |title=Latvian Health Official Resigns Over Cuts |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2009/06/18/business/global/18lat.html?ref=business |url-status=live |access-date=4. travnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511212454/http://www.nytimes.com/2009/06/18/business/global/18lat.html?ref=business |archive-date=11. svibnja 2011.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=22. siječnja 2010. |title=The basic indicators of health care, at the end of the year |url=http://www.csb.gov.lv/csp/content/?cat=2310 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071216125055/http://www.csb.gov.lv/csp/content/?cat=2310 |archive-date=16. prosinca 2007. |access-date=5. veljače 2010. |publisher=Csb.gov.lv}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=The Baltic States and their health systems&nbsp;– From Soviet to EU |url=https://healthcare-in-europe.com/en/news/the-baltic-states-their-health-systems-from-soviet-to-eu.html |access-date=5. veljače 2010. |publisher=Healthcare-in-Europea}}</ref> == Kultura == [[Datoteka:Historic_Centre_of_Riga-112610.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0b/Historic_Centre_of_Riga-112610.jpg/220px-Historic_Centre_of_Riga-112610.jpg|mini|[[Stara Riga|Povijesno središte Rige]] [[UNESCO]] je 1997. godine proglasio [[Svjetska baština|zaštićenim mjestom svjetske baštine]].]] Tradicijski latvijski [[folklor]], posebno ples [[Narodna glazba|narodnih pjesama]], star je više od tisuću godina. Identificirano je više od 1,2 milijuna tekstova i 30 000 [[melodija]] narodnih pjesama.<ref>{{Citiranje weba|date=1. svibnja 2006.|title=Welcome to Latvia&nbsp;– Folk Songs {{eng oznaka}}|url=http://www.li.lv/index.php?option=com_content&task=view&id=40&Itemid=124|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110515145643/http://www.li.lv/index.php?option=com_content&task=view&id=40&Itemid=124|archive-date=15. svibnja 2011.|access-date=16. listopada 2010.|publisher=Li.lv}}</ref> Između [[13. stoljeće|13.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeća]], [[baltički Nijemci]], od kojih su mnogi izvorno bili nenjemačkoga podrijetla, ali su bili asimilirani u [[Njemački jezik|njemačku kulturu]], ustrojili su višu društveni stalež. Razvili su posebnu kulturnu baštinu koju obilježavaju latvijski i njemački utjecaji. Neki su običaji u njemačkim baltičkim obiteljima preživjeli do današnjih dana, unatoč jakim [[Iseljeništvo|iseljeništvu]] u [[Njemačka|Njemačku]], [[Sjedinjene Američke Države]], [[Kanada|Kanadu]] i druge države početkom 20. stoljeća. Međutim, većina autohtonih Latvijaca nije sudjelovala u ovom kulturnom životu. Tako je očuvano uglavnom seljačko mjesno [[Poganstvo|pogansko]] naslijeđe, djelomično stopljeno s kršćanskom tradicijom. Primjerice, jedno od najpopularnijih slavlja je ''[[Jāņi]]'', pogansko slavlje [[Ljetni solsticij|ljetnoga solsticija]], kojega Latvijci slave na blagdan [[Ivan Krstitelj|sv. Ivana Krstitelja]]. U 19. stoljeću pojavili su se latvijski nacionalistički pokreti. Promicali su latvijsku kulturu i poticali Latvijce na sudjelovanje u kulturnim djelatnostima. Cijelo 19. i početak 20. stoljeća Latvijci često smatraju klasičnim razdobljem latvijske kulture. [[Plakat]]i pokazuju utjecaj drugih europskih kultura, primjerice djela [[umjetnik]]a kao što su baltičko-njemački umjetnik [[Bernhard Borchert]] i francuski [[Raoul Dufy]]. S početkom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]], mnogi latvijski umjetnici i drugi članovi kulturne elite pobjegli su iz zemlje, ali su ipak nastavili stvarati svoja djela, uglavnom za latvijsku iseljeničku publiku.<ref>{{Citiranje weba |title=Historical Background |url=http://latvianart.org/historical.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20091029113142/http://latvianart.org/historical.html |archive-date=29. listopada 2009. |website=Međunarodno društvo za latvijsku umjetnost}}</ref> [[Datoteka:Festival_da_Canción_Letoa.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d5/Festival_da_Canci%C3%B3n_Letoa.jpg/220px-Festival_da_Canci%C3%B3n_Letoa.jpg|desno|mini|Sudionici [[Latvijski festival pjesme i plesa|Latvijskoga festivala pjesme i plesa]] 2018.]] [[Latvijski festival pjesme i plesa]] važan je događaj u [[Latvijci|latvijskoj]] kulturi i društvenom životu. Održava se od 1873. godine, inače svakih pet godina. Na manifestaciji sudjeluje ukupno oko 30 000 izvođača.<ref>[http://www.dziesmusvetki2003.lv/?sadala=15 23rd All Latvian Song Festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130922190552/http://www.dziesmusvetki2003.lv/?sadala=15}}.</ref> Pjevaju se narodne pjesme i klasične zborske pjesme, s naglaskom na [[a cappella|''a cappella'']] pjevanje, no odnedavno se na repertoar uvrštavaju i moderne popularne pjesme.<ref>{{Citiranje weba |title=Music |url=https://latviansongfest.com/music/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200406114236/https://latviansongfest.com/music/ |archive-date=6. travnja 2020. |access-date=8. travnja 2020. |website=Latvian Song & Dance Festival}}</ref> Nakon ulaska u [[Sovjetski Savez]], latvijski umjetnici i pisci bili su prisiljeni slijediti stil umjetnosti [[Socrealizam|socrealizma]]. Tijekom sovjetske ere glazba je postajala sve popularnija, a najpopularnije su bile pjesme iz [[1980-ih|osamdesetih god. XX. st.]] U to su vrijeme pjesme često ismijavale karakteristike sovjetskoga života i postojala je određena zabrinutost za očuvanje latvijskoga identiteta. To je izazvalo narodne prosvjede protiv [[SSSR]]-a i dovelo do sve veće popularnosti poezije. Od neovisnosti, [[kazalište]], [[scenografija]], [[Pjevački zbor|zborska]] glazba i klasična glazba postali su najznačajnije grane latvijske kulture.<ref>Smith Graham, ur.</ref> Tijekom srpnja 2014. [[Riga]] je bila domaćin osmih [[Svjetske zborske igre|Svjetskih zborskih igara]] i ugostila je preko 27 000 pripadnika [[Pjevački zbor|pjevačkih zborova]] koji su predstavljali više od 450 [[zbor]]ova i više od 70 država. Festival je najveći takve vrste u svijetu i održava se svake dvije godine u drugom gradu domaćinu.<ref>{{Citiranje weba|title=World Choir Games Riga 2014 {{eng oznaka}}|url=http://www.interkultur.com/competitions-festivals/world-choir-games/riga-2014/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140205110141/http://www.interkultur.com/competitions-festivals/world-choir-games/riga-2014/|archive-date=5. veljače 2014.}}</ref> Počevši od 2019. Latvija je domaćin prvoga Riga Jurmala Music Festivala, novoga festivala na kojem svjetski poznati [[Orkestar|orkestri]] i [[dirigent]]i nastupaju tijekom četiri vikenda tijekom ljeta. Festival se održava u [[Latvijska nacionalna opera|Latvijskoj nacionalnoj operi]], Velikom cehu te Velikoj i Maloj dvorani koncertne dvorane Dzintari.<ref>{{Citiranje weba|title=About Festival {{eng oznaka}}|url=https://riga-jurmala.com/about-festival/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190727050819/https://riga-jurmala.com/about-festival/|archive-date=27. srpnja 2019.|access-date=8. travnja 2020.}}</ref> === Kuhinja === Latvijsku kuhinju obično čine poljoprivredni proizvodi s [[meso]]m koje se nalazi u većini glavnih obroka. [[Riba]] se obično konzumira u obalnim područjima na Baltičkome moru. Na latvijsku kuhinju utjecale su susjedne zemlje. Uobičajeni sastojci u latvijskim receptima jesu [[krumpir]], [[pšenica]], [[ječam]], [[kupus]], [[luk]], [[jaja]] i [[svinjetina]]. Latvijska hrana općenito je prilično masna i koristi malo [[začin]]a.<ref>{{Citiranje knjige|last=Maija.|first=Auliciema, Marianna|title=The cuisine of Latvia {{eng oznaka}}|last2=Raimonds.|first2=Cerūzis|date=2004.|publisher=Latvian Institute|isbn=998473627X|oclc=660594947}}</ref> [[Grašak]], [[juha]] od [[povrće|povrća]] ([[Letonski jezik|let]].: ''skābeņu zupa'')<ref>{{Citiranje knjige|last=Ošiņa|first=Sandra|url=https://www.celotajs.lv/cont/publ/LatviesuEdieni2014/pdf/LatviesuEdieni2014_en.pdf|title=Traditional and modern Latvian foods and beverages {{eng oznaka}}|last2=Ošiņš|first2=Valdis|publisher=The Association of Latvian Rural Tourism|year=2014.}}</ref> i raženi kruh smatra se tradicijskim nacionalnim namirnicama.<ref>{{Citiranje weba|last=Gross|first=Daina|date=10. lipnja 2016.|title=Rye Bread {{eng oznaka}}|url=https://kulturaskanons.lv/en/archive/rudzu-maize/|access-date=20. kolovoza 2019.|publisher=Latvian Culture Canon}}</ref> == Šport == [[Datoteka:Arena_Riga_CAN-CZE-2006-05-14.JPG|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/55/Arena_Riga_CAN-CZE-2006-05-14.JPG/220px-Arena_Riga_CAN-CZE-2006-05-14.JPG|mini|[[Arena Riga]] tijekom [[IIHF]] Svjetskog prvenstva 2006.]] [[Hokej na ledu]] obično se smatra najpopularnijim športom u Latviji. U Latviji su rođene mnoge poznate hokejaške zvijezde kao što su [[Helmuts Balderis]], [[Artūrs Irbe]], [[Kārlis Skrastiņš]] i [[Sandis Ozoliņš]], a u novije vrijeme i [[Zemgus Girgensons]], kojega je latvijski narod snažno podržavao u međunarodnim igrama i igrama u [[NHL]]-u.<ref>{{Citiranje weba |title=Sabres' Girgensons expands lead as top vote-getter in 2015 NHL All-Star Fan Vote presented by SiriusXM |url=http://www.nhl.com/ice/news.htm?id=743166 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20141211004651/http://www.nhl.com/ice/news.htm?id=743166 |archive-date=11. prosinca 2014. |access-date=12. prosinca 2014. |website=nhl.com}}</ref> [[Dinamo Riga]] najjači je hokejaški klub u državi koji igra u [[Kontinentalna liga u hokeju na ledu|Kontinentalnoj hokejaškoj ligi]]. Nacionalni turnir je [[Latvijska hokejaška viša liga]], koja se održava od 1931. U Rigi je održano [[IIHF Superkup|IIHF–ovo Svjetsko prvenstvo 2006]]. [[Datoteka:Kristaps_Porzingis.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/94/Kristaps_Porzingis.jpg/150px-Kristaps_Porzingis.jpg|lijevo|mini|242x242px|[[Kristaps Porziņģis]]]] Drugi najpopularniji sport je [[košarka]]. Latvija ima dugu košarkašku tradiciju, a [[latvijska košarkaška reprezentacija|latvijska je košarkaška reprezentacija]] osvojila prvi [[Europsko prvenstvo u košarci|EuroBasket]] [[Europsko prvenstvo u košarci – Švicarska 1935.|1935.]] i srebrno odličje [[Europsko prvenstvo u košarci – Litva 1939.|1939.]], nakon što je u završnici izgubila od [[Litavska košarkaška reprezentacija|Litve]] za jedan bod. Latvija je imala brojne europske košarkaške zvijezde kao što [[Jānis Krūmiņš|su Jānis Krūmiņš]], [[Maigonis Valdmanis]], [[Valdis Muižnieks]], [[Valdis Valters]], [[Igors Miglinieks]], te prvi latvijski [[National Basketball Association|NBA]] igrač [[Gundars Vētra]]. [[Andris Biedriņš]] jedan je od najpoznatijih latvijskih košarkaša, koji je igrao u [[National Basketball Association|NBA ligi]] za [[Golden State Warriors]]e i [[Utah Jazz]]. Trenutačni [[National Basketball Association|NBA]] igrači su [[Kristaps Porziņģis]], koji igra za [[Dallas Mavericks]]e, [[Dāvis Bertāns]], koji igra za [[Washington Wizards]]e, i [[Rodions Kurucs]], koji je posljednji igrao za [[Milwaukee Bucks]]e. Bivši latvijski košarkaški klub [[Rīgas ASK]] osvojio je turnir [[Euroleague Košarka|Eurolige]] tri puta zaredom prije nego što je ugašen. Trenutno je [[BK VEF Riga|VEF Rīga]], koji se natječe u [[ULEB Eurokup|EuroCupu]], najjači profesionalni košarkaški klub u Latviji. [[BK Ventspils]], koji sudjeluje u [[EuroChallenge]]u, drugi je najjači košarkaški klub u Latviji, a prethodno je osvojio [[Latvijska košarkaška liga|LBL]] osam puta i [[Baltička košarkaška liga|BBL]] 2013. godine. Latvija je bila jedan od domaćina [[Europsko prvenstvo u košarci 2015.|EuroBasketa 2015]]. Ostali popularni športovi jesu [[nogomet]], [[tenis]], [[odbojka]], [[biciklizam]], [[bob]] i [[skeleton]]. Jedino veliko sudjelovanje [[Latvijska nogometna reprezentacija|latvijske nogometne reprezentacije]] na [[FIFA]]–inom turniru bilo je [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europsko prvenstvo 2004. godine]].<ref name="uefa.com_2015-11-03">{{Citiranje weba |date=6. siječnja 2014. |title=Latvia team profile |url=http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/teama/team=56558/profile/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160205161652/http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/teama/team=56558/profile/ |archive-date=5. veljače 2016. |access-date=3. studenoga 2015. |publisher=[[UEFA |Uefa.com]]}}</ref> Latvija je uspješno sudjelovala i na [[Zimske olimpijske igre|Zimskim]] i na [[Ljetne olimpijske igre|Ljetnim olimpijskim igrama]]. Najuspješniji olimpijski športaš u povijesti neovisne Latvije je [[Māris Štrombergs]], koji je postao dvostruki olimpijski prvak 2008. i 2012. u [[BMX biciklizam|BMX-u]] za muškarce.<ref>{{Citiranje novina |title=Pajon, Strombergs win Olympic BMX Finals |work=ESPN.com |url=http://www.espn.com/action/bmx/story/_/id/8255371/colombia-mariana-pajon-latvia-maris-strombergs-win-olympic-bmx-gold-london |url-status=live |access-date=17. studenoga 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171118222249/http://www.espn.com/action/bmx/story/_/id/8255371/colombia-mariana-pajon-latvia-maris-strombergs-win-olympic-bmx-gold-london |archive-date=18. studenoga 2017.}}</ref> U [[boks]]u, [[Mairis Briedis]] prvi je i jedini [[Latvijci|Latvijac]] u povijesti koji je osvojio boksački naslov svjetskoga prvaka, nakon što je od 2017. do 2018. držao WBC naslov u kruzer kategoriji, WBO naslov u kruzer kategoriji 2019. i IBF/The Ring magazine naslov u kruzer kategoriji 2020. Godine 2017. latvijska tenisačica [[Jeļena Ostapenko|Jelena Ostapenko]] osvojila je 2017. [[Roland Garros]] u pojedinačnoj konkurenciji, kao prva igračica bez nositelja kojoj je to pošlo za rukom. == Izvori == {{Izvori}} == Bilješke == * {{fusd|b1}} U [[hrvatski jezik|hrvatskim]] izvorima, pored oblika '''Letonija''' i '''Latvija''', nailazimo i na starije oblike [[wikt:Letonska|Letonska]] te [[wikt:Lotiška|Lotiška]]. == Vanjske poveznice == '''Turizam''' * [http://www.lv Dobrodošli u Latviju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308104233/http://www.lv/ |date=8. ožujka 2016. }} * [http://www.latviasonline.com Latvia Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313063216/http://latviasonline.com/ |date=13. ožujka 2016. }} * [http://www.riga.lv Riga Online] * [http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=497&id_projekta=0 Putovanje u Latviju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050416050716/http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=497&id_projekta=0 |date=16. travnja 2005. }} * [http://www.latviaphotos.com Fotografije Latvije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160922053041/http://www.latviaphotos.com/ |date=22. rujna 2016. }} '''Televizija''' * [http://www.ltv.lv Latvijska televizija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120524032640/http://www.ltv.lv/ |date=24. svibnja 2012. }} * [http://www.lnt.lv LNT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071029230648/http://www.lnt.lv/ |date=29. listopada 2007. }} '''Glazba''' * [http://www.livi.lv Livi] * [http://www.fominsunkleins.lv Fomins & Kleins] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050211103114/http://www.fominsunkleins.lv/ |date=11. veljače 2005. }} '''Politika''' * [http://www.president.lv Kabinet predsjednika] * [http://www.saeima.lv Parlament Latvije] * [http://www.mk.gov.lv Kabinet ministara] {{Portal Europa}} === Ostali projekti === {{WProjekti |commons = Latvija |commonshr = Latvija |commonscat = Latvia |commonscathr = Latvija |wikiatlas = Latvia |wikiatlashr = Latvije |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = Letonija |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Europa}} {{Europska unija}} {{Zapadnoeuropska unija}} {{NATO}} [[Kategorija:Latvija| ]] [[Kategorija:Države članice Europske unije]] [[Kategorija:Države članice NATO-a]] bx85ztyx1k7om6ijol5ea25gw72wvr8 0 12243 7615428 7611680 2026-10-08T23:47:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615428 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|33. tjedan 2024.}} {{izdvojeni članak|kolovoz 2013.}} {{UNESCO – nematerijalna svjetska baština |ime baštine = Sinjska alka, viteški turnir u Sinju |slika = Alkar 2 - cropped.jpg |godina = 2010. |regija = Europa i Sjeverna Amerika |id = 00357 |ugroženost = – |poveznica = |država = {{Z+X|HRV}} }} '''Sinjska alka''' [[hrvatska]] je [[viteška igra]]. Održava se svake godine u nedjelju prve trećine [[kolovoz]]a u [[Sinj]]u, na godišnjicu pobjede nad [[Tursko carstvo|turskim]] osvajačima [[14. kolovoza]] kojom je okončana [[Opsada Sinja 1715.|opsada grada 1715.]] godine. Na taj je dan 700 hrvatskih vojnika iz Sinja uspjelo odbiti navalu [[vojska|vojske]] turskoga seraskera [[Mehmed-paša Čelić|Mehmed-paše Čelića]]. Alku organizira [[Viteško alkarsko društvo Sinj]]. U Alci mogu sudjelovati isključivo članovi Viteškog alkarskog društva Sinj, koji su rođeni u tom kraju ili ako su im roditelji Sinjani.<ref>https://glashrvatske.hrt.hr/hr/obicaji/alka-perjanica-hrvatske-kulturne-bastine-1891937</ref> Sinjska je alka 15. studenoga 2010. upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis nematerijalne svjetske baštine u Europi]].<ref>[http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011&RL=00357 Opis nematerijalne svjetske baštine na službenim stranicama UNESCO-a] {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://www.putovnica.net/vijesti/hrvatska/tri-nova-hrvatska-fenomena-na-unesco-ovoj-listi-nematerijalne-bastine Tri nova hrvatska fenomena na UNESCO-ovoj listi nematerijalne baštine] Objavljeno 16. studenoga 2010.</ref> U Sinju se nalazi i [[Muzej Sinjske alke]], koji izlaže alkarske odore, opremu i [[oružje]] uz multimedijske instalacije, filmove i slično. == Povijest alke== Alka je nastala početkom [[18. stoljeće|18. stoljeća]] kao nastavak viteških nadmetanja koja su se održavala diljem [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću|mletačke Dalmacije]]: u Zadru, Imotskom i Makarskoj, a najstariji pisani spomen su tri [[sonet]]a i [[oda]] koje je na [[Talijanski jezik|talijanskom jeziku]] ispjevao [[Julije Bajamonti]] 1784. godine. Najstariji službeni spis je pismo grofa Rajmunda Thurna, prvog austrijskog komesara za novozaposjednute krajeve od [[10. veljače]] [[1798.]] tadašnjem zapovjedniku Sinja Jakovu Grabovcu. U tom pismu ga obavještava da je Dvorska komisija odobrila daljnje održavanje alke u [[Sinjska krajina|Sinjskoj krajini]], kako je do tada bilo uobičajeno, na posljednji dan karnevala.<ref name="Povijest Alke">[http://www.alka.hr/scroll_page.asp?groupID=6 Povijest Alke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130724165848/http://www.alka.hr/scroll_page.asp?groupID=6 |date=24. srpnja 2013. }} Pristupljeno 12. svibnja 2013.</ref> Riječ „alka” dolazi od [[turski|turske]] riječi „halka” (koja potječe od [[arapski|arapske]] riječi „halqa” = kolut, karika, obruč).<ref>Belamarić, J. (2015.) Sinjska alka. Sinj: Viteško alkarsko društvo</ref> Alka se u starini trčala u različito vrijeme nego danas, a prigodice i po dva puta na godinu. Tako se dva puta trčala [[1798.]] (posljednji dan karnevala i 9. svibnja), [[1818.]] (15. svibnja i 6. srpnja). Godine [[1834.]] se trčala 9. veljače, [[1838.]] godine 19. travnja, a [[1855.]] je zbog [[kolera|kolere]] odgođena je na 4. listopada. Tek od [[1849.]] redovito se trči 18. kolovoza, na rođendan cara [[Franjo Josip I.|Franje Josipa]], što je utvrđeno i Statutom iz 1902. Od tada se alka stalno trči u kolovozu (i po novim pravilima), u prvoj trećini toga mjeseca, tako da se bara, čoja i alka održe u istom mjesecu.<ref name="Povijest Alke" /> [[Slika:Mimohod alkara u Beču 1908.jpg|mini|Alkari na mimohodu za 60. obljetnicu vladanja cara Franje Josipa I. u Beču 1908.]] Godine [[1818.]] na putu po Dalmaciji, Sinj je posjetio car i kralj [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]] U čast njemu mještani su priredili svečanu alku. [[Car]] je dobitnika nagradio briljantnim prstenom vrijednim 800 forinti. Od te je, za Sinjsku alku vrlo značajne godine, Beč slavodobitnika nagrađivao nagradom od 100 forinti. To je vjerojatno bio glavni poticaj daljnjem očuvanju te viteške igre. Dolaskom na vlast cara Franje Josipa I. ([[1848.]]) utvrđena je nagrada Društva u iznosu od 100 forinta, i to do [[1901.]] Od [[1902.]] do [[1914.]] nagrada je iznosila 4000 kruna, a od 1914. do [[1918.]] iznosila je 600 kruna.<ref name="Povijest Alke" /> Alka je u više navrata održavana prigodom posjeta vladara ili važnih osoba. Tako je [[28. ožujka]] [[1842.]] održana u čast austrijskoga [[Nadvojvoda|nadvojvode]] Albrechta koji je posjetio Sinj, a iste godine [[22. listopada]] u čast nadvojvode austrijskoga Franje Karla, koji je također tada posjetio Sinj. Prigodom boravka u Sinju cara i kralja Franje Josipa I., 18. svibnja [[1875.]] je održana izvanredna svečana alka. Tadašnjega slavodobitnika Matu Bonića car je nagradio zlatnim prstenom.<ref name="Povijest Alke" /> Alku su do sada gledala dva cara, četiri kralja i pet predsjednika.<ref>[https://www.alka.hr/alka-wiki/carevi-kraljevi-i-predsjednici-na-alci-a26 Carevi kraljevi i predsjednici na alci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251008133617/https://www.alka.hr/alka-wiki/carevi-kraljevi-i-predsjednici-na-alci-a26 |date=8. listopada 2025. }} alka.hr Preuzeto 7. kolovoza 2025.</ref> Za vrijeme dok je [[predsjednik Hrvatske]] bio [[Stipe Mesić]], on nije dolazio na Sinjsku alku dugi niz godina zbog toga što je alkarski vojvoda bio [[Mirko Norac]] i zbog incidenta 2001. godine kada su odbijeni njegovi darovi kao pokrovitelja Sinjske alke i zvižduka upućenih njemu.<ref>[https://www.dw.com/hr/alka-i-mesi%C4%87/a-2276996 Alka i Mesić] dw.com Preuzeto 9. kolovoza 2025.</ref> Dolazio je na Sinjsku alku od 2006. godine kada je došlo do pomirbe. Titula „[[alkarski vojvoda]]“ koristi se od 1921. godine za vrijeme poznatog alkarskog vojvode Vicka Grabovca. Prije toga se koristio izraz „alkarski vođa”.<ref>[https://p-portal.net/sinjska-alka-i-karadordevici-odanost-i-postovanje Sinjska alka i Karađorđevići – odanost i poštovanje] p-portal.net Preuzeto 8. kolovoza 2025.</ref> A još stariji nazivi bili su: „mastro di campo” i „starješina” do konačnog „vojvoda”.<ref>[https://zir.nsk.hr/islandora/object/aukos%3A396/datastream/PDF/view Veočić, Ariana: Sinjska alka - najprepoznatljiviji brend grada Sinja] zir.nsk.hr Preuzeto 9. kolovoza 2025.</ref> Za vrijeme Sinjske alke u kolovozu 1935. u sukobu žandarmerije i pristaša [[HSS|Hrvatske seljačke stranke]] bilo je ozlijeđenih i jedna poginula osoba<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/12716 Neredi na Sinjskoj alci 1935. godine] Časopis za suvremenu povijest, Vol. 38 No. 3, 2006.</ref>. Povijesno na desnoj strani trkališta bila je smještena loža za suce, [[alkarski vojvoda|alkarskog vojvodu]] i gradsku vlast, a lijevo za crkvene vlasti. Alkar je prema opisu iz 1906. godine na glavi imao [[kalpak]] od kunovine s bijelom perjanicom od ždralova pera visok do 30 cm. Na nogama su čižme obrubljene pri otvoru zlatnim ili srebrnim nakitom i s oštrim mamuzama. [[Dolama]] i odijelo su od [[čoha|čohe]]. Koplje je od najtvrđeg drveta dugo do dva metra i 80 cm s komadom oštrog željeza na vrhu.<ref>[https://digitalnezbirke.kgz.hr/?pr=iiif.v.a&id=18616&tify={%22pages%22:[379],%22panX%22:0.479,%22panY%22:0.351,%22view%22:%22info%22,%22zoom%22:1} Sinjska alka] Sokol : glasilo za tjelovježbu / izdavaju i uredjuju Andrija Hajdanek i Franjo Hochman. 15. svibnja 1906.</ref> Izvan Sinja, alka se trčala četiri puta: 1832. u [[Split]]u, 1922. u [[Beograd]]u, 1946. u [[Zagreb]]u i 2017. u [[Vukovar]]u. Vicko Grabovac bio je najdugovječniji [[alkarski vojvoda]] s 28 zapovijedanja alkarskom feštom (1908. − 1936.). [[Bruno Vuletić]] bio je vojvoda 21 put (1964. − 1985.), Ivan Vuletić 17 puta (1872. − 1894.).<ref name="Povijest Alke" /> Bila je privremeno odgođena četiri puta. Prvi put je 1976. godine odgođena za tjedan dana, 1988. zbog gripe [[konj]]a, 1995. godine zbog [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]] za dva tjedna kasnije i 2025. odgođena je za tjedan dana kasnije zbog olujnoga nevremena.<ref>[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/jako-nevrijeme-pogodilo-sinj-otkazana-alka---927575.html Jako nevrijeme odgodilo 310. Alku, odlučeno o novom datumu: „Ovo je tek četvrti put da se otkazuje...”] dnevnik.hr Preuzeto 9. kolovoza 2025.</ref> == Pravila Sinjske alke == [[Datoteka:Alka-Horseman5.jpg|mini|Alkar na konju]][[Datoteka:Alkarski Momak portrait.jpg|mini|Alkarski momak s puškom [[Kremenjača|kremenjačom]] na lijevom ramenu, a na glavi zapeškirena crvena kapa urešena kitama]][[Datoteka:Alkarski Momak detail.jpg|mini|Oko pasa alkarskoga momka crveni je pojas i pripašnjača s ukrašenim fišeklijama. U pripašnjaču su zadjeveni dugi [[Handžar (turski nož)|handžar]] ili [[jatagan]] i dvije [[Kubura|kubure]].]] Alka je pojedinačno viteško nadmetanje u kome može sudjelovati najmanje 11 i najviše 17 [[alkar]]a. Alkar, [[jahač]] na [[konj]]u, u punom trku mora proći trkalištem dužine {{N|160|m}}, (tolerira se vrijeme do 12 [[sekunda|sekundi]]) te pokušava [[koplje]]m pogoditi središte malog željeznog [[krug]]a koji se zove alka. Visina alke je {{N|3,32|m}}, mjerena od njezinog središta do zemlje. O postavljanju i točnoj visini brinu »namještač alke« i njegov pomoćnik: namještač alke štapom dužine {{N|3,22|m}} umiruje alku i istovremeno kontolira njezinu visinu, dok pomoćnik zateže uže o koje je alka obješena. Sama alka kolut je od [[kovanje|kovanog]] [[željezo|željeza]], sačinjen od dva obruča: manjega, [[promjer]]a {{N|3,51|cm}}, i većega, promjera {{N|13,1|cm}}. Obruči su međusobno spojeni s tri kraka koji vanjsku [[Kružnica|kružnicu]] dijele na tri jednaka polja. Obruči i krakovi alke su debeli {{N|6,6|mm}} te imaju oštar rub s one strane s koje se gađa u alku. Petlja za vješanje alke nalazi se na polovici jednog od tri jednaka luka većeg kruga alke. Cilj igre je skupiti što više bodova u tri pokušaja. Za vrijeme trka alkara na konju do alke, na konju i alkaru se nalazi sva oprema i niti jedan komad opreme ne smije otpasti. Ako se to ipak dogodi, a sam alkar to ne primijeti, uz dozvolu [[Alkarski vojvoda|alkarskog vojvode]] može (a i ne mora) dobiti ponovno pravo trkati trku. Ako alkar primijeti da mu je otpao dio opreme dužan je protrkati trkalištem bez gađanja alke, to jest sa »spuštenim kopljem«. === Bodovanje === [[Datoteka:Alka.svg|mini|lijevo|Shematski prikaz alke]] Vrijednost pojedinih polja je različita te gornje polje iznad malog kruga vrijedi 2 boda (''pûnta''), dok donja polja lijevo i desno donose po 1 bod (''punat''). Pogodak u mali krug donosi tri boda. Kako su polja različite vrijednosti iz lokalnog narječja proizašli su i posebni nazivi za njih. Pogodak u donja dva polja velikog kruga naziva se ''u jedan'', pogodak u gornje polje velikog kruga naziva se ''u dva'', dok se pogodak u mali krug naziva ''u sridu''. No ako se i ne pogodi alka, ako je alkar kopljem dodirnuo alku, kaže se ''u ništa'', a ako alka ostane netaknuta, kaže se ''promašio''. Postoji i presedan za slučaj da alkar kopljem odbije alku s držača i uhvati je u letu i nabije na koplje pripisuje mu se broj pogođenih bodova plus još tri boda. Ako je alkar kopljem nabio alku na kariku držača alke smatra se da je pogodio ''u ništa''. U svome putopisu objavljenom 1849. godine, britanski diplomat A. A. Paton opisao je bodovanje pogodaka ''u jedan'' i ''u dva'' na obratan način – donja dva polja su vrijedila dva boda, a gornje polje jedan. Uz taj opis stoji skica alke sa horizontalnim prečkama, čime su donja dva polja upola manja nego gornje.<ref>{{Citiranje knjige |last1 = Paton| first1 = Andrew Archibald |title = Highlands and Islands of the Adriatic, Including Dalmatia, Croatia, and the southern provinces of the Austrian Empire |publisher = Chapman and Hall |place = London, UK |volume = II |year = 1849| url = https://books.google.rs/books?id=gpJCAAAAcAAJ&pg=PA16 |pages = 16-17 |trans-title = Gorje i otoci Jadrana, uključujući Dalmaciju, Hrvatsku, i južne provincije Austrijskog carstva |language = engleski}}</ref> Svaki pogodak ''u sridu'' uz samog alkara koji je pogodio slavi i cjelokupno gledateljstvo, jer smisao samog nadmetanja nije samo pobijediti ostale takmace, već zbog same težine zadatka, pogoditi što veći broj ''srida'' uopće, što iziskuje veliku vještinu i umijeće alkara u rukovanju kopljem, upravljanju konjem i oštrom [[oko|oku]]. Svaki pogodak ''u sridu'' slavi se oglašavanjem [[limena glazba|limene glazbe]], te pucnjima iz »[[mačkula]]«, starinskog [[top]]a. Trče se tri trke i bodovi se zbrajaju. Alkar s naviše osvojenih bodova postaje '''slavodobitnik'''. Ako nakon tri utrke dva ili više natjecatelja postignu isti broj bodova, oni međusobno nastavljaju natjecanje u dijelu koji se naziva »pripetavanje« dok jedan od njih ne postane pobjednik. Po završetku alkarskog natjecanja vojvodin ađutant obavještava [[alkarski vojvoda|vojvodu]] o alkaru s najviše punata i po naredbi ga dovodi pred ložu, gdje vojvoda slavodobitnika proglašava uz postavljanje [[hrvatska zastava|hrvatske trobojnice]] na koplje uz zvuke [[mačkula]] sa [[Stari grad Sinj|Staroga grada]]. Zlatnu alku dobiva slavodobitnik, a njegovu momku pripada srebrna, dok se njihova imena trajno upisuju u svečane spise za buduće naraštaje. Istim putem kojim su nastupali svi sudionici alkarske povorke napuštaju trkalište, prolaze preko glavnog trga pratiti najprije vojvodu do Alkarskih dvora, zatim slavodobitnika i alajčauša te se konačno razilaze.<ref>[https://www.maxportal.hr/premium-sadrzaj/sve-sto-ste-zeljeli-znati-o-sinjskoj-alci-na-jednom-mjestu/ Sve što ste željeli znati o Sinjskoj alci na jednom mjestu] maxportal.hr Preuzeto 9. kolovoza 2025.</ref> Alka kao meta se rabila u [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeću]] kao vojnička vježba za [[konjica|konjicu]] koja su nosila koplja, slične igre održavaju se i u drugim krajevima [[Hrvatska|Hrvatske]] (poznata je »[[Trka na prstenac]]«) i [[Europa|Europe]] gdje postoji konjanička tradicija. === Alkarska odora === Alkari nose starinsku vitešku odoru koja uključuje [[Čoha|čojanu]] [[dolama|dolamu]] i hlače od plave čoje bogato vezene srebrnim [[ukras]]om, [[brokat]]ni [[prsluk]] s ukrasnom [[dugmad]]i, pamučnu košulju i šareni svileni pas. Na nogama imaju jahaće [[čizme]] s [[mamuza]]ma ukrašene zlatnom vrpcom, a na glavi [[kalpak]] od kunovine s čelenkom od čapljina perja. Naoružani su [[koplje]]m i [[sablja|sabljom]].<ref>[https://www.alka.hr/muzej/zbirka-odora-c35 Zbirka odora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240915183914/https://www.alka.hr/muzej/zbirka-odora-c35 |date=15. rujna 2024. }} alka.hr Preuzeto 7. kolovoza 2025.</ref> [[Alkarski vojvoda]] nosi smeđu odoru raskošno ukrašenu [[zlatovez]]om i zlatnom dugmadi, što je razlikuje od plave alkarske. Trubači, bubnjari i namještač alke nose jednostavniju [[narodna nošnja|narodnu nošnju]] s crvenom kapom, dok alkarski momak nosi [[puška kremenjača|pušku kremenjaču]] i crvenu kapu.<ref>[https://www.croexpress.eu/15-stvari-koje-morate-znati-o-sinjskoj-alci 15 stvari koje morate znati o Sinjskoj alci] croexpress.eu Preuzeto 7. kolovoza 2025.</ref> === Alkarsko oružje === Najstariji Statut iz 1833. godine detaljno propisuje vrstu i količinu oružja koje nose alkari i momci, a u muzejskoj zbirci Društva čuva se bogata kolekcija pretežito iz 18. i 19. stoljeća. Karakteristični [[nož]]evi duljine 60-65 cm nazivaju se [[jatagan]]i<ref>[https://sinjskaalka.weebly.com/alkarsko-oru381je-i-odora.html Alkarsko oružje i odora] sinjskaalka.weebly.com Preuzeto 9. kolovoza 2025.</ref>, podrijetlom iz središnje Azije s transformiranim turskim oblikom, koje alkarski momci nose u pripašnjačama uz dvije [[kubura|kubure]] i kremenjaču talijanskog uzora. Arambaša koristi trombon s ljevkastom cijevi, dok buzdovandžije u rukama drže [[buzdovan]]e s brončanim glavama ili [[topuz]]e s okruglim glavama prekrivenim šiljcima. Štitonoša nosi originalni perzijski [[štit]] s kraja 17. stoljeća, prema predaji zaplijenjen od turskog [[paša|paše]] tijekom opsade, izrađen od smokvinog pruća i presvučen crvenim baršunom s mjedenim ukrasima. Alkari opasuju isukane [[sablja|sablje]] istočnjačkog porijekla s držakom stiliziranim u oblik ptičje glave i jednobridnim zakrivljenim sječivom zaoštrenim s vanjske strane. === Alkarski konji === Alkarski [[konji]] moraju biti brzi, stabilni i blagog [[temperament|temperamenta]], sposobni pretrčati stazu od 160 [[metar]]a u maksimalno 13 sekundi te podnijeti buku i gužvu na trkalištu širokom samo 5 metara.<ref>[https://www.alka.hr/sinjska-alka/alkarski-konj-s49 Alkarski konj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260413045247/https://www.alka.hr/sinjska-alka/alkarski-konj-s49 |date=13. travnja 2026. }} alka.hr Preuzeto 9. kolovoza 2025.</ref> Idealan alkarski konj treba biti visok oko 155 cm - dovoljno snažan da nosi alkara s opremom (ukupno oko 120 kg), ali ne previsok za tradicionalnu odoru iz 17. i 18. stoljeća. Jedan konj može trčati alku 10-15 godina, a potrebno je 30-tak konja za kompletnu pripremu alke. Kroz više od 300 konja različitih [[pasmina]] koji su sudjelovali u Alki u posljednjih 40 godina, pokazalo se da pasmina nije presudna, već sposobnost konja da zadovolji alkarske kriterije iz Statuta iz 1833. godine.<ref>[https://www.agroklub.com/agro-hobi/alkarska-ergela-uzgaja-alkarske-konje/8034/ Alkarska ergela uzgaja alkarske konje] agroklub.com Preuzeto 9. kolovoza 2025.</ref> == Trčanje alke == [[Datoteka:Alka - Horseman.jpg|mini|''Slavodobitnik'' Ante Zorica 2009. godine]] Po alkarskom Statutu i po starim običajima, ovako se odvija današnje trčanje alke. Alkarska se povorka sastoji od [[alkarski vojvoda|vojvode]], čete alkara, čete momaka i pratnje. Alkarsku četu tvore alkari natjecatelji sa zapovjednikom ([[alajčauš]]em). Četu momaka tvore alkarski momci, na čelu s arambašom. Pratnja se sastoji od alkara koji ne sudjeluju u natjecanju, i to barjaktara, njegova dva do šest pratilaca i vojvodina ađutanta (pobočnika); momaka, i to dva momka koji vode edeka, jednog momka štitonoše, dva momka buzdovandžije, tri bubnjara (talambasača), tri trubača. Svi alkari jašu na konjima, a momci i ostali dio pratnje idu pješice. Namještač alke, pomoćnik namještačev, trubač i pucač mačkula sastavni su dio alke, ali ne sudjeluju u povorci. Bubnjari, trubači, namještač alke i njegov pomoćnik odjeveni su u jednostavniju narodnu nošnju. Članovi Časnoga suda nose svečana crna građanska odijela s plavom vrpcom na prsima. [[Datoteka:Sinjska alka - shield bearer and two squires.jpg|mini|Štitonoša Luka Bijader i buzdovandžije, oko 1970. godine]] Na dan alke, rano ujutro, s Grada (tvrđave) oglašuju se mačkule, a zatim glazba svira [[budnica|budnicu]] prolazeći glavnim ulicama Sinja, naročito koračnicu [[Sinjski alkari (koračnica)|„Sinjski alkari”]]. Nakon budnice, na Gradu se okupljaju alkari, momci i narod. Tu se obnavljaju sjećanja na junačku i slavnu pobjedu Cetinjana nad turskim zavojevačima i na borbe za slobodu [[Cetinska krajina|Cetinske krajine]]. Prije podne vojvodin ađutant (pobočnik), u ime vojvodino, sa svojim momkom u kočiji obilaze i pozivaju na alku predstavnike političkih, vojnih i crkvenih vlasti. Dva sata prije početka alke tri trubača i tri bubnjara s [[Kamičak (utvrda)|Kamička]] pozivaju alkare i momke da se okupe kod [[alajčauš]]a u svečanoj odori i naoružani. Nakon okupljanja [[alajčauš]] vrši pregled alkara, a arambaša momaka, te svi alkari i momci, uza zvuke trube i bubnjeva, idu vojvodi u Alkarske dvore, gdje su već okupljeni barjaktar, pobočnik vojvodin i pratioci barjaktarevi, konj Edek, kojega se prigodom svakog izvođenja alke vodi u povorci, a simbolizira zarobljenoga konja turskoga vojskovođe koji je predvodio glavni napad na Sinj, njegovi vodiči, štitonoša i buzdovandžije. Prije same alke, održavaju se dvije generalne probe: bara i čoja. Na njima se natjecanje provodi po pravilima alke, no sudionici ne nose svečanu alkarskuodoru. * '''Bara''' se održava dva dana prije alke. Dobitnik bare dobiva brončanu alku, a u povorci kroz Sinj nosi na koplju dva metra zelenog sukna. * '''Čoja''' se održava jedan dan uoči natjecanja. Dobitnik čoje dobiva srebrnu alku i u povorci kroz Sinj nosi {{N|311|cm}} [[Čoha|crvene čoje (čohe)]] na koplju. Kako bi se odlučilo tko na bari i čoji može sudjelovati, barem dva tjedna prije glavne trke održavaju se ''prove'', koje se također provode po pravilima alke i sudionici ne nose svečanu alkarsku odoru.<ref>https://glashrvatske.hrt.hr/hr/obicaji/alka-perjanica-hrvatske-kulturne-bastine-1891937</ref> === Alkarsko trkalište === Na staroj cesti [[Sinj]] - [[Split]] smješteno je alkarsko trkalište, jedino mjesto gdje se održava Sinjska alka, prostirući se od Velikog mosta preko Gorućice do stare funtane Petrovac.<ref>[https://www.alka.hr/alka-wiki/alkarsko-trkaliste-a21 Alkarsko trkalište] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251108121359/https://www.alka.hr/alka-wiki/alkarsko-trkaliste-a21 |date=8. studenoga 2025. }} alka.hr Preuzeto 9. kolovoza 2025.</ref>Lokacija trkališta određena je još prilikom osnutka Alke i od tada se nije mijenjala, čuvajući tako autentičnost viteške tradicije. Trkalište ukupno ima dužinu od oko 300 [[metar]]a na dijelu gdje se odvija alkarska trka, dok mu je [[širina]] najmanje 5 metara. Čvrste ograde visine oko jednog metra ograničavaju trkalište s obje strane, štiteći alkare i konje tijekom natjecanja. Iza ograda postavljene su tribine poznate pod nazivom „palke” gdje sjede gledatelji koji prate viteška nadmetanja.<ref>[https://n1info.hr/vijesti/sve-sto-ste-zeljeli-znati-o-sinjskoj-alci-na-jednom-mjestu/ Sve što ste željeli znati o Sinjskoj alci na jednom mjestu] n1info.hr Preuzeto 9. kolovoza 2025.</ref> == Kulturno značenje == Iznimnu kulturnu vrijednost potvrđuje činjenica da je zbirka odore, opreme i oružja [[Viteško alkarsko društvo|Viteškoga alkarskog društva]] [[1979.]] godine proglašena spomenikom kulture najviše kategorije. Sinjska alka kao kulturno dobro upisana je 2007. godine u [[Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske]], a 16. studenoga 2010. godine postala je dio [[Svjetska baština|UNESCO-ve Reprezentativne liste nematerijalne baštine čovječanstva]], što je potvrdilo njezin globalni značaj za očuvanje tradicionalnih vrijednosti.<ref>[https://www.sinj.hr/clanak/vitesko-alkarsko-drustvo/ Viteško alkarsko društvo] sinj.hr Preuzeto 8. kolovoza 2025.</ref> [[UNESCO]] ju je prepoznao kao spoj viteškog natjecanja, povijesnog sjećanja i kulturnog identiteta. Značaj UNESCO-ove zaštite su: povećavanje međunarodne vidljivosti Sinjske alke i [[Sinj]]a, potpore za očuvanje, edukaciju i promociju tradicije te poticanje [[kulturni turizam|kulturnoga turizma]]. === Sinjska alka u umjetnosti i medijima === [[Dinko Šimunović]] je motiv Sinjske alke obradio u svojoj pripovijetki „[[Alkar (Šimunović)|Alkar]]” (prvi put objavljena 1908.). To je najpoznatije književno djelo u kojem je Sinjska alka izravno tematizirana. Središnji lik je mladić koji sanja o tome da postane alkar. [[Joško Marušić]] snimio je dugometražni animirani film „Duga” 2010. godine prema dvjema pripovijetkama [[Dinko Šimunović|Dinka Šimunovića]] „Duga” i „[[Alkar (Šimunović)|Alkar]]”. Prvi pisani spomen Sinjske alke je u pjesmi [[Julije Bajamonti|Julija Bajamontija]] iz godine 1784., a među prvima i pjesma „La giostra di Sign nel giorno natalizio di S. M. imperatore e re Francesco I.” što ju je napisao Kaštelanin Leonardo Dudan 1820. godine.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/34788 Ana-Marija Vukušić: Zapisi o Sinjskoj alki i njihova primjenjivost u etnološkome istraživanju] Stud. ethnol. Croat., vol. 19, str. 223-243, Zagreb, 2007. Preuzeto 8. kolovoza 2025.</ref> U književnom časopisu „[[Zora dalmatinska]]” nalaze se dva rada na temu Sinjske alke iz 1846.<ref>[https://zir.nsk.hr/islandora/object/unizd:8891/datastream/PDF/view Kanaet, Monika: Sinjska Alka u kulturalnom pamćenju: od usmene predaje do kulturne baštine 2024.] Kanaet, Monika zir.nsk.hr Preuzeto 8. kolovoza 2025.</ref> Šimun Malbaša objavio je knjigu na 32 stranice „Sinjska alka : pjesma o igri alke i junaštvu sinjskih vitezova” 1932. godine.<ref>[https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=556001857 Sinjska alka : pjesma o igri alke i junaštvu sinjskih vitezova] katalog.kgz.hr Preuzeto 8. kolovoza 2025.</ref> Fra [[Andrija Kačić Miošić]] u djelu „[[Razgovor ugodni naroda slovinskoga]] (Pismarica)” izdanom 1756. godine ne spominje Alku, ali u nekoliko pjesama spominje borbu Sinjana protiv [[Osmanlije|Turaka]]. Više autora i izdavača objavilo je monografije i knjige posvećene povijesti i običajima Alke, primjerice knjige: „Sinjska alka: informativni vodič po Cetinskoj krajini” Šime Jurića 1965., „Hrvatski duh alke” Petra Vučića 1998., [[Boris Ljubičić]]: (foto)monografija „Alka” 2001., [[Ivan Kozlica]]: „Alka u politici politika u Alki : sinjska alka i ratovi dvadesetog stoljeća” (2014.), „Leksikon Sinjske alke” kojeg su objavili [[Matica hrvatska]] i [[Viteško alkarsko društvo Sinj]] 2015. godine, [[Stjepan Bekavac]]: „Sinjska alka 1715. – 2015.” i dr. Sinjanin [[Josip Kuletin]] autor je alkarske [[Sinjski alkari (koračnica)|koračnice „Sinjski alkari”]] koja je od 1934. godine neizostavan dio svake Sinjske alke.<ref>[https://www.vecernji.hr/zagreb/josip-kuletin-svojim-je-djelovanjem-ostavio-velik-trag-u-cijeloj-zemlji-1346920 Josip Kuletin svojim je djelovanjem ostavio velik trag u cijeloj zemlji] vecernji.hr Preuzeto 8. kolovoza 2025.</ref> Snimljeno je više [[dokumentarni film|dokumentarnih filmova]] o Sinjskoj alki kao što su: „Stare viteške igre” 1921., „Slavlje slobode” 1942., „Snaga i mladost” redatelja Milana Katića 1946., „Mladi alkari” Tinka Globočnika 1965., „Sinjska alka - tradicija i politika” Vjekoslava Šandrića 2006. i „Alka” Dražena Žarkovića 2015. Prvi televizijski prijenos Alke bio je 1956. godine te se prikazuje do danas. [[Kipar]] [[Stipe Sikirica]] autor je [[Spomenik alkaru|Spomenika alkaru]] u Sinju koje je nastalo kao kulminacija njegovog „Alkarskog ciklusa”. Skulptura je postavljena [[1965.]] godine na početnom dijelu Alkarskog trkališta, poznatom kao Biljeg - mjestu odakle započinje konjski trk na Sinjskoj alki. === Slične manifestacije u Hrvatskoj === [[Dubrovačka alka]] bila je hrvatska alkarska igra starija od Sinjske alke, ali se danas više ne održava. Prvi put se spominje 1383. godine, a igrala se sve do [[1667.]] kada ju je prekinuo [[Potres u Dubrovniku 1667.|veliki potres]]. Održavala se dvaput godišnje – na [[Festa svetog Vlaha|Festu svetog Vlaha]] i blagdan Prijenosa lijeve ruke sv. Vlaha.<ref>[http://www.dulist.hr/ulicama-moga-grada-palium-zvan-palij-ili-dubrovacka-alka/262819/ Palium zvan palij ili dubrovačka alka] dulist.hr Preuzeto 8. kolovoza 2025.</ref> Cilj igre bio je [[koplje]]m podići srebrni [[prsten]]. Održana je više od 280 puta.<ref> Suad Ahmetović Dubrovački kurioziteti iz dva minula tisućljeća Dubrovnik, 2015., ISBN 978-953-95501-4-9, str. 187.-189.</ref> [[Trka na prstenac]] [[viteštvo|viteška]] je igra koja se održava pretposljednjeg vikenda u kolovozu u [[Barban]]u, koja je postala zaštitnim znakom tog mjesta, te jedna od najpoznatijih ljetnih priredbi u [[Istra|Istri]]. U [[Prelog]]u (Labuđa alka), [[Mursko Središće|Murskom Središću]] (Murska alka) i [[Donji Vidovec|Donjem Vidovcu]] (Vidovska zlatarska alka) održavaju se kao „alke na vodi”.<ref>[https://www.prelog.hr/lov-na-labude-pero/a1221 Lov na labuđe pero i prva labuđa alka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231104150256/https://www.prelog.hr/lov-na-labude-pero/a1221 |date=4. studenoga 2023. }} prelog.hr Preuzeto 8. kolovoza 2025.</ref><ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/i-brazilci-ce-sudjelovati-na-murskoj-alci-439713 „I Brazilci će sudjelovati na murskoj alci“ — Murska alka u Međimurju] vecernji.hr Preuzeto 8. kolovoza 2025.</ref> U [[Vodice|Vodicama]] se održava „alka na biciklima”.<ref>[https://arhiva.infovodice.com/aktualno/foto-babes-on-bikes-alka-na-biciklima „Foto: Babes on bikes & Alka na biciklima“ — MTB Weekend i alka na biciklima] infovodice.com Preuzeto 8. kolovoza 2025.</ref> Od 2020. Ski klub Sinj organizira Ski-alku, odnosno skijašku alku.<ref>[https://sport023.hr/2020/01/13/svi-na-skijanje-kupres-domacin-drugog-otvorenog-prvenstva-dalmacije-u-veleslalomu/ „Svi na skijanje! Kupres domaćin drugog otvorenog Prvenstva Dalmacije u veleslalomu!“ — Druga ski-alka uključena u program] sport023.hr Preuzeto 8. kolovoza 2025.</ref> U [[Špišić Bukovica|Špišić Bukovici]] i [[Bjelovar]]u održavaju se moto alke na motorima.<ref>[https://www.icv.hr/opcine/pitomaca-suhopolje-s-bukovica-gradina-lukac/ivanje-2022-goran-manestar-pobjednik-36-moto-alke-u-klasi-jednosjed-josip-galovic-i-josip-lukacic-zlatni-u-klasi-dvosjed/ Goran Manestar pobjednik tradicionalne 36. Moto alke u klasi jednosjed, Josip Galović i Josip Lukačić zlatni u klasi dvosjed] icv.hr Preuzeto 8. kolovoza 2025.</ref><ref>[https://www.klikni.hr/alfa-zona/2025/05/03/foto-bok-moto-alka-i-ove-je-godine-bila-napeta-a-evo-i-tko-je-nagraden-jer-je-bio-najgori/ BOK Moto alka i ove je godine bila napeta, a evo i tko je nagrađen jer je bio najgori!] klikni.hr Preuzeto 8. kolovoza 2025.</ref> U [[Selci Đakovački|Selcima Đakovačkim]] od 2011. trči se slavonska verzija pod nazivom „Šokačka alka”.<ref>[https://vinkulja.hr/2025/07/odrzana-14-sokacka-alka/ Održana 14. Šokačka alka!] vinkulja.hr Preuzeto 8. kolovoza 2025.</ref> == Slavodobitnici Sinjske alke == Slavodobitnici Sinjske alke:<ref>[http://www.alka.hr/povijest.asp?pageID=3 Alka 1818.-2012.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130724155513/http://www.alka.hr/povijest.asp?pageID=3 |date=24. srpnja 2013. }} Pristupljeno 12. svibnja 2013.</ref> Najuspješniji je Nikola Cerinić s dvanaest pobjeda.<ref>[https://zaklada-brac.hr/izmedija/cuvenom-alkaru-nikoli-cerinicu-spomen-ploca/ Čuvenom alkaru Nikoli Ceriniću spomen-ploča] zaklada-brac.hr Preuzeto 2. kolovoza 2025.</ref> {{div col|colwidth=18em}} *1818. – Frano Tripalo *1819. – Ivan Milošević *1820. – Jakov Jelinčić *1821. – Ivan Milošević *1826. – Mate Filipović *1828. – Ivan Milošević *1830. – Ivan Milošević *1832. – Grgo Lovrić, Mijin *1834. – Frano Tripalo *1835. – Jakov Jelinčić *1836. – Mate Lovrić *1838. – Ivan Lovrić, Jurin *1838. – Ivan Tripalo *1839. – Ante Bareza *1840. – Ivan Tripalo *1842. – Nikola Tripalo *1842. – Ivan Tripalo *1842. – Ante Bareza *1843. – Ivan Lovrić, Jurin *1844. – Ivan Tripalo *1846. – Toma Vuletić *1847. – Stipan Midenjak *1848. – Ivan Midenjak *1850. – Toma Vuletić *1853. – GrgoVuletić *1854. – Bože Tripalo *1855. – Stipan Čabrić *1856. – Ante Bareza *1857. – Bože Tripalo *1858. – Mate Bonić *1859. – Petar Bonić *1860. – Grgo Lovrić, Matin *1861. – Stipe Grabovac *1862. – Stipe Grabovac *1863. – Petra Bonić *1864. – Ante Bareza *1865. – Stipe Grabovac *1866. – Petar Vuletić *1867. – Stipe Parlov Jale *1868. – Petar Vuletić *1869. – Špiro Trek *1870. – Stipe Parlov Jale *1871. – Frano Tripalo *1872. – Petar Bareza *1873. – Nikola Cerinić *1874. – Nikola Cerinić *1875. – Mate Bonić *1875. – Stipe Parlov Jale *1876. – Frano Tripalo *1877. – Stipe Parlov Jale *1878. – Nikola Cerinić *1879. – Stipe Parlov Jale *1880. – Nikola Cerinić *1881. – Ivan Grabovac *1882. – Ante Lovrić *1883. – Nikola Cerinić *1884. – Mate Cvrlje *1885. – Mate Cvrlje *1886. – Ivan Grabovac *1887. – Ivan Perković *1887. – Nikola Cerinić *1888. – Ante Tomašević *1889. – Ante Grabovac *1891. – Nikola Cerinić *1892. – Nikola Cerinić *1893. – Jure Milošević *1894. – Petar Milun *1895. – Nikola Cerinić *1896. – Stipe Žanko *1897. – Nikola Cerinić *1898. – Nikola Cerinić *1899. – Nikola Cerinić *1900. – Nikola Jelinčić *1901. – Josip Ćatipović *1902. – Stipe Grabovac *1903. – Petar Milun *1904. – Nikola Jelinčić *1905. – Petar Panza *1906. – Stipe Milun *1907. – Stipe Grabovac, Ivanov *1907. – Ante Grabovac *1908. – Stipe Grabovac, Ivanov *1908. – Ante Grabovac *1911. – Nikola Jelinčić *1912. – Mate Lovrić *1913. – Ivan Marić *1914. – Jozo Boko *1915. – Josip Šuić Bepin *1916. – Nikola Šuić *1917. – Nikola Jelinčić *1918. – Frano Grabovac *1918. – Nikola Jelinčić *1919. – Frano Grabovac, Jozin *1920. – Jozo Boko *1921. – Zvonko Videka *1922. – Jozo Tomašević (Beograd) *1922. – Frano Grabovac, Jozin *1923. – Jozo Boko *1924. – Jozo Boko *1925. – Nikola Šuić *1926. – Nikola Jelinčić *1927. – Marko Marić *1928. – Zvonko Videka *1929. – Jozo Malbaša *1930. – Jozo Boko *1931. – Stjepo Tripalo *1932. – Nikola Jelinčić *1933. – Jerko Lovrić *1934. – Ante Bareza Anćona *1935. – Nikola Jelinčić *1936. – Jozo Malbaša *1937. – Zvonko Videka *1938. – Frano Žanko *1939. – Stjepo Tripalo *1940. – Ante Bareza Anćona *1944. – Jozo Tomašević *1945. – Bruno Vuletić *1946. – Predrag Grabovac *1946. – Bruno Vuletić (Zagreb) *1947. – Vaso Đapić *1948. – Dušan Romac *1949. – Vlado Pezelj *1950. – Dušan Romac *1951. – Ante Bulj Tonko *1952. – Marko Čabo *1953. – Mate Maleš Gazda *1954. – Marinko Delić Zuta *1955. – Josip Smoljanović *1956. – Ivan Pandža *1957. – Dujo Grčić *1958. – Mate Maleš Gazda *1959. – Bože Panza *1960. – Ante Milun *1961. – Janko Kelava *1962. – Nikola Talaja *1963. – Dušan Jerkan *1964. – Josip Milošević *1965. – Ante Milun *1966. – Šimun Masnić *1967. – Ante Milun *1968. – Mirko Đapić *1969. – Janko Kelava *1970. – Janko Kelava *1971. – Zvonko Videka *1972. – Janko Kelava *1973. – Nikola Talaja *1974. – Anđelko Vučković *1975. – Janko Kelava *1976. – Frano Bareza Šore *1977. – Stipe Breko *1978. – Joško Marić Joja *1979. – Dušan Dinarina Duša *1980. – Stipe Breko *1981. – Frano Bareza Šore *1982. – Stipe Breko *1983. – Stjepan Batarelo *1984. – Mladen Filipović-Grčić *1985. – Milan Borković *1986. – Anđelko Vučković *1987. – Anđelko Vučković *1988. – Stipe Breko *1989. – Ivan Zorica *1990. – Joško Marić Joja *1991. – Anđelko Vučković *1992. – Ognjen Preost *1993. – Stipe Šimundža *1994. – Stipe Šimundža *1995. – Ognjen Preost *1996. – Anđelko Vučković *1997. – Ognjen Preost *1998. – Ognjen Preost *1999. – Ognjen Preost *2000. – Joško Marić Joja *2001. – Ivica Perić *2002. – Denis Gugić *2003. – Mario Šušnjara *2004. – Nenad Bikić *2005. – Mladen Vučković *2006. – Ante Poljak *2007. – Tino Radanović *2008. – Andrija Hrgović *2009. – Ante Zorica *2010. – Mario Šušnjara *2011. – Ante Zorica *2012. – Alen Filipović-Grčić *2013. – Ante Zorica *2014. – Denis Gugić *2015. – Frano Ivković *2016. – Tino Radanović *2017. – Alen Poljak *2017. – Ante Zorica (Vukovar) *2018. – Josip Čačija *2019. – Frano Ivković *2020. – Ivo Zorica *2021. – Mihovil Župa *2022. – Frano Ivković *2023. - Frano Talaja (pokazna Alka – Baden, Beč) *2023. – Ivo Zorica *2024. – Jure Domazet Lošo *2025. – Frano Talaja *2026. – Tino Radanović {{div col end}} == Alkarski vojvode kroz povijest == * Vicko Buljan, 1832., 1834 – 1840., 1842. * Petar Tripalo, 1871., 1873., 1885., 1887. * Ivan Vuletić, 1872., 1874. – 1884., 1886., 1892. – 1894. * Bože Korlaet, 1888. – 1891., 1895. – 1898. * Toma Stuparić, 1899. – 1902. * Krunoslav Tripalo, 1903. – 1907. * Vicko Grabovac, 1908. – 1925., 1929. – 1936. * Jerko Tripalo, v.d., 1926. – 1927. * Marko Buljan, v.d.,1928., vojvoda 1937. – 1940. * Mirko Bilobrk, 1944. * Petar Bogdan, 1945. – 1956., v.d. 1980. * [[Vice Buljan]], 1957. – 1963. * [[Bruno Vuletić]], 1964. – 1979., 1981. – 1985. * Aleksandar Sablić, 1986. – 1989. * Nikola Tomašević, 1990. – 1993. * [[Mirko Norac|Mirko Norac-Kevo]], 1994. – 2005. * [[Ante Kotromanović]], v.d., 2001. – 2002. * Ivan Čikara, v.d., 2003. – 2005., vojvoda 2006. – 2009. * Ante Vučić, 2010. – 2017. * Boško Ramljak, 2017. – 2021. * Mario Šušnjara, 2022. – ==Izvori== {{izvori}} == Literatura == * [http://www.alka.hr www.alka.hr] ** [http://www.alka.hr/upload/userfiles/files/STATUT%20VITESKOGA%20ALKARSKOG%20DRUSTVA%20SINJ.pdf Statut Viteškog alkarskog društva u Sinju, glava V.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130903140843/http://www.alka.hr/upload/userfiles/files/STATUT%20VITESKOGA%20ALKARSKOG%20DRUSTVA%20SINJ.pdf |date=3. rujna 2013. }} ** [http://www.alka.hr/upload/userfiles/files/PRAVILA%20O%20ALKI.pdf Pravila o alki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140912195340/http://www.alka.hr/upload/userfiles/files/PRAVILA%20O%20ALKI.pdf |date=12. rujna 2014. }} * Vukušić, Ana-Marija: Suvremenost, tradicija i sjećanje: Sinjska alka // ''Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku'', br. 2. (2005.), str. 93. – 108. {{Hrčak|id=4931}} ==Vidi još== * [[Alkarska ergela]] * [[Dubrovačka alka]] * [[Trka na prstenac]] ==Poveznice== * [[Hrvatska kulturna baština]] * [[Nematerijalna kulturna baština]] * [[Nematerijalna svjetska baština]] ==Vanjske poveznice== {{WProjekti|commonscat=Alka}} {{Nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Sinjska alka| ]] lbunlz0kkbgyma4qo8bp6wvf6eig0xq 0 13716 7615202 7601255 2026-10-08T13:21:14Z Argo Navis 852 7615202 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zemlja svijeta |ime = Republika Kina |izvorno_ime = 中華民國<br>Zhōnghuá Mínguó |ime_genitiv = Republike Kine |eng_ime = Republic of China |zastava = Flag of the Republic of China.svg |grb = National Emblem of the Republic of China.svg |lokacija = Locator map of the ROC Taiwan.svg |službeni_jezik = [[kineski jezik|kineski]] ¹ |glavni_grad = [[Taipei]] |predstavnik_države_množina = Predsjednici |predstavnik_države = Predsjednik |predstavnik_države_osoba = [[Lai Ching-te]] |predsjednik_vlade_osoba = [[Cho Jung-tai]] |površina_poredak = 138 |površina = 35 980 |vode = 2,8 |stanovništvo_poredak = 56 |stanovništvo = 23 758 247 <ref name="B1">{{cite web |url=http://www.worldometers.info/world-population/taiwan-population/ |title=Populacija Tajvana 2018.|work=worldometers.info |accessdate=1. siječnja 2019.|language=engleski |trans-title=Populacija Tajvana}}</ref> |godina_popisa = 2018. |gustoća_stanovništva = 671 |neovisnost = [[10. listopada]] [[1911.]] |valuta = [[novotajvanski dolar]] |stoti_dio_valute = 10 jiaoa = 100 fena ² |vremenska_zona = +8 |himna = San Min Chu-i |internetski_nastavak = .tw |pozivni_broj = +886 |komentar = <small>'''(1)''' govorni standard je mandarinski</small><br><small>'''(2)''' koristi se samo kovanica od 5 jiaoa</small> |moto = }}{{Dz|[[Kina]]|državu '''Narodna Republika Kina''' |[[Republika Kina]]}} {{Dz|[[Republika Kina (1912. – 1949.)]]|državu koja je postojala od 1912. do 1949. godine|[[Republika Kina]]}} {{Preusmjerava|Tajvan|otok|[[Tajvan (otok)|Tajvan]]}} '''Republika Kina''', poznata i kao '''Tajvan''' je djelomično priznata ''[[de facto]]'' [[država]], koja se nalazi većim dijelom na otoku [[Tajvan (otok)|Tajvan]] u istočnoj [[Azija|Aziji]]. Zajedno sa susjednim manjim otočnim skupinama Peskadori, Quemoy i Matsu od [[1949.]] funkcionira kao ''de facto'' neovisna [[država]] koja sebe naziva '''Republika Kina''' ([[kineski jezik|kin.]] 中華民國, Chung-hua Min-kuo). Vlasti [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]] ne priznaju vladu Republike Kine i smatraju Republiku Kinu dijelom Narodne Republike Kine. Zemlja koja je nastala povlačenjem kineskog režima i vojske predvođene strankom [[Kuomintang]], nakon poraza u [[Kineski građanski rat|Kineskom građanskom ratu]] 1927. – 1950. uspjela je strateškim osloncem na zapadne sile nesklone komunističkoj NR Kini postići zavidni stupanj gospodarskog razvitka i ovladati najsuvremenijim tehnologijama. Kao zemlja s približno 24 milijuna stanovnika, Tajvan predstavlja jednu od najprosperitetnijih ekonomija u Aziji i cijelom Svijetu. 1990.-ih godina su provedene demokratske reforme, koje su tajvansko društvo uvele u red suvremenih demokracija. Međutim je i [[Kina|NR Kina]] vrlo unaprijedila svoj ekonomski i politički položaj, a i vojnu snagu; u 21. stoljeću se sve češće i posve glasno govori o mogućnosti da NR Kina silom pripoji Tajvan.<ref>[https://www.politico.eu/article/made-in-taiwan-a-democracy-threatened-by-china-ignored-by-the-union/ "Made in Taiwan: a democracy threatened by China, ‘ignored’ by the Union"], Peter Chapman, "Politico", 27. studenog 2003.</ref><ref>[https://7news.com.au/politics/taiwans-democracy-threatened-by-china-c-625859 "Taiwan's democracy 'threatened' by China"], AAP, "7News.au", 30. prosinca 2019.</ref> == Zemljopis == Tajvan je odvojen od Narodne Republike Kine [[Tajvanski prolaz|Tajvanskim prolazom]] širokim oko 180 km. Na sjeveru je [[Istočno kinesko more]], na istoku [[Filipinsko more]] te na jugu [[Južno kinesko more]]. Otok se proteže oko 400 km u pravcu sjever-jug i 145 km u pravcu istok-zapad. Od sjevera do juga proteže se [[Središnje gorje (Tajvan)|Središnje gorje]] (kineski: Chung-yang Shan-mo) čije se vrlo strme planine na istočnoj strani otoka spuštaju izravno u more, a prema zapadu postepeno prelaze u primorsku ravnicu.<ref>[https://www.nationalgeographic.com/travel/article/sponsor-content-10-majestic-mountain-wonders-of-taiwan "10 Majestic Mountain Wonders of Taiwan"], "National Geographic", 27. rujna 2018., Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> Većina Tajvana je prekrivena planinama, te ima čak 200 planinskih vrhova viših od 3.000 m (najviši vrh Yushan, 3.997 m).<ref>"[https://taiwantoday.tw/news.php?post=36608&unit=29,45 Many More Mountains to Climb]", Taiwan Today, 1. studenog 2002. Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> U vrlo gusto naseljenoj zemlji, veliki gradovi su smješteni u ravničarskom području uz zapadnu obalu otoka, tj. uz [[Tajvanski tjesnac]]. Na samom sjeveru otoka, položeni su velegradovi [[Taipei]] (glavni grad) s 2,7 milijuna stanovnika, obližnji [[Novi Taipei]] s 3,9 milijuna stanovnika i također obližnji [[Taoyuan]] s 2,3 milijuna stanovnika. U ravnici na zapadu srednjeg dijela otoka smješten je [[Taichung]] s 2,8 milijuna stanovnika. U južnom dijelu otoka, također u ravnici uz zapadnu obalu, smješteni su [[Tainan]] s 1,8 i [[Kaohsiung]] s 1,1 milijun stanovnika.<ref>[https://www.worldatlas.com/articles/biggest-cities-in-taiwan.html "Biggest Cities In Taiwan"], WorldAtlas. Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> Tajvan kontrolira nekoliko naseljenih otočja, od kojih se [[Penghu]] ("Peskadores") s oko 100.000 stanovnika nalaze usred Tajvanskog tjesnaca, a otočja [[Kinmen]] (stanovništvo također oko 100.000), [[Matsu]] (oko 13.000 stanovnika) i [[Wuqiu]] (oko 700 stanovnika) se nalaze vrlo blizu kineskom kopnu. == Povijest == {{glavni|Povijest Tajvana}} ===16. – 19. stoljeće=== Smatra se da je Tajvan tisućama godina bio naseljen [[Malajsko-polinezijski jezici|malajsko-polinezijskim]] narodima. U 16. stoljeću su ondje svoje baze uspostavili europski trgovci, te su od toga vremena na otok počeli radi trgovine dolaziti također i kineski trgovci. [[Portugal]]ci su otok nazvali ga "Ilha Formosa" (Krasni otok), koje će ime kasnije stoljećima ostati u uporabi. 1624. godine uspostavlja ondje bazu [[Nizozemska Istočnoindijska kompanija|Nizozemska istočnoindijska kompanija]], koja 1626. godine odande tjera Španjolce koji su ondje ranije podigli vlastite (privatne) trgovačke baze. 1662. godine kineski vojskovođa [[Zheng Cheng-gong]] osvaja otok u vrijeme građanskog rata u Kini na kraju vladavine [[Dinastija Ming|dinastije Ming]], te na Tajvanu proglašava vlast svoje "kuće Koxinga".<ref>[https://taiwan.gov.tw/content_3.php Government portal of the Republic of China (Taiwan): HISTORY], (engleski) pristupljeno 4. kolovoza 2021.</ref> Vojne snage Zheng Cheng-gonga su brojale čak oko 25.000 ljudi, te su se smjestile na mjestu gdje su se nalazile nizozemske tvrđave Zeelandia i Provintia na jugozapadnom dijelu otoka, u blizini današnjeg [[Tainan]]a, odakle je Nizozemska istočnoindijska kompanija vodila unosnu operaciju trgovine s Japanom. U tom su dijelu otoka Nizozemci bili kristijanizirali dio domaćeg stanovništva, te doveli svoje farmere koji su organizirali uzgoj tropskih začina. Kinezi su za potrebe prehrane svoje vojske naselili u taj dio otoka vlastite seljake. Zheng Cheng-gong je otok Tajvan proglasio svojom kneževinom, a njegove snage su provodile akcije na širokom primorskom području Kine napadajući područja pod vladavinom mandžurske [[Dinastija Qing|dinastije Qing]], te povijest tog kineskog zapovjednika i njegove vojnike uglavnom pamti kao [[Pirati|pirate]].<ref>[https://web.archive.org/web/20160817025510/http://homepage.usask.ca/~llr130/island/islandframes.html ISLAND IN THE STREAM – ''A Quick Case Study of Taiwan's Complex History'']'','' APRIL C. J. LIN & JEROME F. KEATING, Drugo izdanje 2021., SMC PUBLISHING INC., Taipei 106, Taiwan, ROC; poglavlje "I The Era of Global Navigation". Pristupljeno 4.8. 2021.</ref> Sam Zheng Cheng-gong (još se piše: ''Zheng Chenggong'' i ''Cheng Ch'eng-kung'') je umro već 1662. godine; naslijedio ga je sin Ke-chang (piše se još: ''Zheng Jing'' i ''Xianzhi''), koji će novom kneževinom vladati do smrti 1681. godine. Nakon njegove smrti je jedan od vođa kineskih snaga na Tajvanu Shi-lang prešao na stranu mandžurske dinastine Qing – koja još nije bila uspostavila uvjerljivu flotu te je porazio svoje dojučerašnje drugove na Tajvanu. Nakon određenog predomišljanja – zapravo je isprva naređeno da oko 100.000 Kineza koji su bili na otoku moraju iseliti u Kinu. Godine 1684. dinastija Qing odlučila je pripojiti otok svojem carstvu. 1858. godine su kineske vlasti pristale dopustiti zapadnim silama da na otoku uspostave vlastite luke, a [[1895.]] otok je pripao [[Japan]]u, tijekom [[Prvi kinesko-japanski rat|Prvog kinesko-japanskog rata]].<ref>LIN & KEATING, op. cit., poglavlje "II. The Ch'ing Era"</ref> ===20. stoljeće=== Tajvan je poslije japanskog poraza u [[drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] vraćen [[Kina|Kini]]. Snage nacionalističke stranke [[Kuomintang]] pod vodstvom [[Čang Kaj-šek]]a sklonile su se na otok nakon što su [[1949.]] poražene od komunista u građanskom ratu. Po izbijanju [[korejski rat|Korejskog rata]] u kojem je komunistička vlast Narodne Republike Kine spasila od propasti Sjevernu Koreju, SAD su pružile vojnu i političku pomoć Kuomintangu na Tajvanu. U narednim desetljećima odnosi između NR Kine i Tajvana predvođenog partijom i vojskom koja je protiv [[Komunistička stranka Kine|kineskih komunista]] dugo i nepomirljivo ratovala bili su prožeti neprijateljstvom i nerijetko napeti. U [[Prva kriza u Tajvanskom tjesnacu|Prvoj krizi u Tajvanskom tjesnacu 1954.-1955. godine]] vojne snage NR Kine su uspjele osvojiti otočić Yijiangshan posve blizu kineske obale, ubivši u teškim borbama 713 pripadnika tamošnje posade i zarobivši njih 130, uz također teške gubitke na strani [[Narodnooslobodilačka armija Kine|Narodnooslobodilačke armije Kine]].<ref>"[https://nationalinterest.org/blog/reboot/what-happened-when-china-tried-take-taiwan-1950s-183388 What Happened When China Tried To Take Taiwan in the 1950s?]", Sebastien Roblin, "The National Interest", 23. travnja 2021. Pristupljeno 4. kolovoza 2021.</ref> U [[Druga kriza u Tajvanskom tjesnacu|Drugoj krizi u Tajvanskom tjesnacu 1958. godine]] Narodnooslobodilačka armije Kine je intenzivno granatirala otočje Kinmen, također pred samom kineskom obalom, odakle su snage Republike Kine (tj., snage Tajvana) također topništvom tukle kineske položaje. Postradale su stotine vojnika s obje strane, oštećeno je i potopljeno više vojnih brodova na svakoj strani, a sukob je okončao nakon što su se u njega izravno uključile vojne snage Sjedinjenih Američkih Država, odlučne da brane teritorij Tajvana.<ref>[https://archive.org/details/The1958TaiwanStraitsCrisisADocumentedHistory_201712/mode/2up?q=kille "The 1958 Taiwan Straits Crisis: A Documented History"], M.H. Halperin, "RAND Corporation" 1966. Pristupljeno 4. kolovoza 2021.</ref><br> Do [[1971.]] godine vlada na Tajvanu predstavljala je NR Kinu u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenim narodima]].<ref>LIN & KEATING, op. cit., poglavlje "III. The Republic of China"</ref> Republika Kina je bila jedna od osnivača [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] i jedna od 5 stalnih članica [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeća sigurnosti]], dok to mjesto nije [[25. listopada]] [[1971.]]<ref name="A1">{{cite web |url=https://enciklopedija.hr/clanak/31469 |title=NR Kina |work=enciklopedija.hr |accessdate=29. srpnja 2022. |language=hrvatski |trans-title=NR Kina}}</ref> zauzela NR Kina odlukom [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Opće skupštine UN]]. Zbog političkih pritisaka NR Kine, za Republiku Kinu se u međunarodnim organizacijama ponekad koristi naziv [[Kineski Taipei]]. Nakon što je krajem [[1970-ih]] godina došlo do poboljšanja odnosa između NR Kine i SAD-a, u čemu se Sjedinjene Američke Države u principu nisu protivile težnjama NR Kine za ujedinjenje Tajvana, pod uvjetom da ujedinjenje bude mirno, američki diplomatski odnosi s Tajvanom su bili na niskoj razini, te su na zahtjev NR Kine 1994. god. SAD čak odbile dati vizu za ulazak tajvanskog predsjednika na područje SAD. Kada su 1995. godine to ipak dopustile (predsjednik Lee Teng-hui je privatno posjetio [[Sveučilište Cornell|Sveučilište Cornell]]), počele su demonstrativne kineske vojne vježbe uz angažiranje velikih vojnih snaga, te čak gađanje raketama u područja gustog pomorskog prometa pred tajvanskim lukama. SAD je sa svoje strane poslao na područje Tajvanskog tjesnaca izrazito snažne mornaričke i zračne efektive, potvrdivši potporu samostalnosti Tajvana, pod cijenu ozbiljnog zahladnjenja odnosa s NR Kinom.<ref>[https://www.jstor.org/stable/44471980 "The 1996 Taiwan Strait Crisis: Lessons for the United States, China, and Taiwan"], ROBERT S. ROSS, "Security Dialogue" Vol. 27, No. 4 (DECEMBER 1996), str. 463-470</ref> Rast gospodarskog i političkog utjecaja Narodne Republike Kine i njeno uvjetovanje uspostave diplomatskih odnosa prekidom svih službenih odnosa s Tajvanom doveli su do rastuće političke, ali ne i gospodarske izolacije otoka koji je postao jednom od najrazvijenijih zemalja Azije. Kuomintang je dopustio djelovanje oporbenih političkih stranaka [[1986.]], a godinu kasnije okončano je izvanredno stanje koje je bilo na snazi od [[1949.]] Predsjednik [[Lee Teng-hui]], također iz redova Kuomintanga, produbio je demokratske reforme i zaslužio naslov "oca demokracije" na Tajvanu. Na predsjedničkim izborima [[2000.]] pobijedio je kandidat oporbene Demokratske napredne stranke [[Chen Shui-bian]] koji se zalaže za proglašenje potpune neovisnosti Tajvana od Narodne Republike Kine. Veze Tajvana s Kinom su se ojačale nakon privrednih reformi u NR Kini zadnjih desetljeća: smatra se da do milijun Tajvanaca danas živi i radi u Kini, gdje su vlasnici mnogih poduzeća.<ref>[https://www.bbc.com/news/world-asia-34729538 "What's behind the China-Taiwan divide?"], BBC, 26. svibnja 2021.</ref> == Politika == === Međunarodno priznanje === Sljedećih 20 država ima diplomatske odnose s Tajvanom ''(Republikom Kinom)'': {|width=80% |-width=30% valign=top | * {{Z+X|BLZ}} (1989.) * {{Z+X|BUF}} (1994.) * {{Z+X|GUA}} (1960.) * {{Z+X|DOM}} (1957.) * {{Z+X|KIRI}} (2003.) * {{Z+X|MARŠ}} (1998.) * {{Z+X|NAU}} (1980. – 2002., 2005.) * {{Z+X|NIK}} (1990.) * {{Z+X|PALA}} (1999.) * {{Z+X|PAR}} (1957.) | * {{Z+X|SAL}} (1961.) * {{Z+X|SVA}} (1968.) * {{Z+X|SV LUC}} (1984. – 1997., 2007.) * {{Z+X|SV VIG}} (1981.) * {{Z+X|SV KIN}} (1983.) * {{Z+X|SOL}} (1983.) * {{Z+X|TUV}} (1979.) * {{Z+X|HAI}} (1956.) * {{Z+X|HON}} (1965.) * {{Z+X|VAT}} (1942.) |} {{Z+X|MAK}} je [[1999.]] godine priznala Republiku Kinu (Tajvan), ali je odlaskom s vlasti [[Vasil Tupurkovski|Vasila Tupurkovskog]] predsjednik [[Boris Trajkovski|Trajkovski]] u [[2000.]] godini povukao priznanje.<ref>[http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199902/90226-004-pubs-sko.htm UNPREDEP odlazi, ali NATO je tu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180220033137/http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199902/90226-004-pubs-sko.htm |date=20. veljače 2018. }}, AIM, 26. veljače 1999.</ref><ref>[http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200012/01211-004-pubs-sko.htm Javnost u Makedoniji s odobravanjem je primila posljednji potez predsjednika Trajkovskoga, analitičari smatraju da je to bilo za očekivati otkako je Demokratska alternativa, patron Tajvana, otišla u opoziciju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305192113/http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200012/01211-004-pubs-sko.htm |date=5. ožujka 2016. }}, AIM, 11. prosinca 2000.</ref> Makar su [[Sjedinjene Američke Države]] 1979. godine priznale vlasti NR Kine kao legitimnog predstavnika Kine, te uspostavile vrlo jake ekonomske i političke veze s NR Kinom, predstavljaju one i najdalje glavni vanjskopolitički i sigurnosni oslonac Tajvana, kojega tretiraju kao svojeg važnog saveznika.<ref>[https://thediplomat.com/2021/04/biden-delegation-pledges-us-support-for-taiwan-self-defense/ "Biden Delegation Pledges US Support for Taiwan Self-Defense"], Nick Aspinwall, "The Diplomat", 17. travnja 2021. Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> [[Japan]]<ref>[https://www.japantimes.co.jp/news/2021/03/21/national/japan-us-taiwan-emergency/ "Japan and U.S. defense chiefs affirm cooperation over Taiwan emergency"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210803130802/https://www.japantimes.co.jp/news/2021/03/21/national/japan-us-taiwan-emergency/ |date=3. kolovoza 2021. }}, "The Japan Times" (engleski) Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> i [[Južna Koreja]],<ref>[https://www.scmp.com/news/china/diplomacy/article/3134670/dont-play-fire-china-tells-us-and-south-korea-over-taiwan "'Don’t ‘play with fire’, China tells US and South Korea over Taiwan concerns"], Jun Mai, "South China Morning Post", 24. svibnja 2021.. (engleski). Pristupljeno 3. kolovoza 2021. </ref> kao preostali važni saveznici SAD-a u tom dijelu svijeta, prate SAD u podršci samostalnosti Tajvana. Australija, kao daljnji bliski saveznik SAD-a, prima od vladajućih krugova NR Kine kritike, te čak prijetnje zbog svoje podrške Tajvanu,<ref>[https://7news.com.au/travel/china/china-issues-brutal-warning-to-australia-after-joining-japan-in-military-exercise-c-2910104 "China issues brutal warning to Australia after joining Japan in military exercise"], Alex Turner-Cohen, 7News.com.au, 23. svibnja 2021., (engleski). Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> koja uključuje izrazito brzo rastuću Australsko-tajvansku gospodarsku suradnju.<ref>"[https://www.dfat.gov.au/geo/taiwan/australia-taiwan-relationship Australia-Taiwan relationship] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210908173840/https://www.dfat.gov.au/geo/taiwan/australia-taiwan-relationship |date=8. rujna 2021. }} – Owerview", Australian Government, Department of Foreign Affairs and Trade. Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> Nakon što su [[Filipini]], također tradicionalni američki i tajvanski saveznik, pokazali 2020. god. stanovitu podršku zahtjevima NR Kine za pripojenjem Tajvana,<ref>[https://www.scmp.com/news/china/diplomacy/article/3082316/filipino-helpers-case-erupts-taiwan-philippines-sovereignty "Filipino helper’s case erupts into Taiwan-Philippines sovereignty dispute"], Lawrence Chung, "South China Morning Post", 30. travnja 2020. Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> diplomacija SAD-a se na najvišoj razini trudi osigurati podršku Filipina, dajući toj zemlji koja s Kinom ima stanovite sporove o granici na moru dodatna sigurnosna jamstva u slučaju konfrontacije s NR Kinom.<ref>"US warns China over ‘aggressive’ moves on Philippines, Taiwan", "Al Jazeera", 8. travnja 2021. (engleski) Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> == Stanovništvo == Većinu stanovništva Tajvana čine [[Kinezi]], uglavnom potomci prvih doseljenika iz južnog [[Fujian]]a i sjevernog [[Guangdong]]a koji govore osobitim dijalektima [[kineski jezik|kineskog]], [[Hokkien kineski|hokkien]] i [[hakka]]. Oko 15% stanovnika su pristaše Kuomintanga (i njihovi potomci) iz svih dijelova Kine koji su stigli nakon [[1945.]] i koji uglavnom govore standardnim [[Mandarinski kineski jezik|mandarinskim kineskim jezikom]], koji funkcionira kao službeni jezik, te pretežni dio stanovništva njime vlada u većoj ili manjoj mjeri. Hokkien se kolokvijalno, a u najnovije vrijeme čak i službeno naziva i "tajvanskim jezikom", te ga kao jezik komunikacije koristi oko 82 posto stanovništva. Oko 15 posto stanovništva čini kineska etnička grupa Hakka, ali hakka varijantom kineskog govori danas oko 6,6 posto stanovništva.<ref>[https://ketagalanmedia.com/2019/08/27/as-taiwans-identity-shifts-can-the-taiwanese-language-return-to-prominence/ "As Taiwan’s Identity Shifts, Can the Taiwanese Language Return to Prominence?"], J. Zach Hollo, "Ketagalan Media", 27. kolovoza 2019. Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> Domorodci koji su na Tajvanu živjeli prije [[kineska kolonizacija|kineske kolonizacije]] čine oko 2% i žive uglavnom u planinskim dijelovima zemlje.<ref>[https://thediplomat.com/2019/01/taiwan-and-the-pacific-one-big-happy-austronesian-family/ "Taiwan and the Pacific: One Big, Happy Austronesian Family"], Grant Wyeth, "The Diplomat", 09. siječnja 2019. (engleski) Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> Najbrojniji od njih su [[Amis (etnička grupa)|Amisi]] s oko 200.000 pripadnika.<ref>[https://islandfolklore.com/about/taiwan/cultures/ "Taiwan’s Cultures and Communities"], "Islanfolclore.com", Pristupljeno 3. kolovoza 2021., </ref> == Gospodarstvo == Tijekom većeg dijela 20. stoljeća tajvansko je gospodarstvo bilježilo visoki, često i spektakularan rast. Na početku 21. stoljeća dvije trećine [[BDP]]-a ostvaruje uslužni sektor, a glavna grana industrije je proizvodnja informatičke opreme i drugih sofisticiranih proizvoda. Tajvan spada među nekolicinu zemalja koje predvode trendove u razvijanju novih tehnologija, te ima ekonomiju čiji je rast bitno vezan uz razvoj inovacija (engl. ''innovation driven economy'').<ref>[https://www.entrepreneur.com/article/341247 "The Key Role Taiwan Will Play in Industry 4.0"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210803153415/https://www.entrepreneur.com/article/341247 |date=3. kolovoza 2021. }}, Dr. Peter Hsieh, "Entrepeneur", 23. listopada 2019. Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> 2017. godine je Tajvan službeno pokrenuo prelazak na tzv. ''[[Internet stvari|internet of things]]'' gospodarstvo, u kojemu će praktično svaki uređaj i poslovni proces biti umrežen.<ref>[https://www.gmiresearch.com/report/taiwan-internet-of-things-market/ "Taiwan Internet of Things Market By Component, By Software Solution, By Service, By Platform, Node Component, By Application, By Network Infrastructure and By Connectivity Technology – Opportunities & Forecast, 2020-2027"], "GMI Research", ožujak 2020., (engleski) </ref> Godine 2020., tajvanski je bruto društveni proizvod po stanovniku, prema paritetu kupovne moći (PPP) dosegao čak 56.429 USD, što uvrštava Tajvan među najproduktivnija gospodarstva svijeta, otprilike u razini s Njemačkom i Švedskom, a iznad npr. Kanade, Francuske i Japana.<ref>[https://statisticstimes.com/economy/countries-by-gdp-capita-ppp.php List of Countries by GDP (PPP) per capita], "Statistic Times", pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> Ekonomski analitičari ukazuju da je tajvanska ekonomija u velikoj mjeri ovisna o trgovini s NR Kinom – upravo je rast u razmjeni s vrlo propulzivnom kineskom ekonomijom vrlo doprinio boljitku tajvanskog gospodarstva što Tajvan izvrgava stanovitim strateškim rizicima. Oko jedne trećine tajvanske međunarodne trgovinske razmjene otpada na trgovinu s NR Kinom.<ref>"[https://www.brookings.edu/blog/order-from-chaos/2021/03/15/taiwans-continued-success-requires-economic-diversification-of-products-and-markets/ Taiwan's continued success requires economic diversification of products and markets"], Syaru Shirley Lin, "Brookings.edu", 18. ožujka 2021. (engleski). Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == ;Sestrinski projekti {{WProjekti |commons = 中華民國 |commonshr = Republika Kina |commonscat = Republic of China |commonscathr = Republika Kina |wječnik = Republika Kina }} {{Azija}} {{Mrva-zemlj}} [[Kategorija:Kina]] [[Kategorija:Tajvan]] [[Kategorija:Nepriznate države]] cxtixrkpjkpumuy7ifrp2u4hzecl0dr 0 20962 7615289 7614665 2026-10-08T16:29:20Z ~2026-54368-05 374816 gramatika 7615289 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Alexander Fleming | slika = Synthetic Production of Penicillin TR1468.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[6. kolovoza]] [[1881.]] | mjesto_rođenja = Lochfield kod Darvela | datum_smrti = [[11. ožujka]] [[1955.]] | mjesto_smrti = [[London]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|UK}} | religija = | poznat_po = pronašao Penicilin | polje = [[Bakteriologija]], [[farmakologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1945. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} Sir '''Alexander Fleming''' (Lochfield kod Darvela, [[6. kolovoza]] [[1881.]] – [[London]], [[11. ožujka]] [[1955.]]), [[Škoti|škotski]] biolog. Otkrio je antibiotsku supstancu [[lisozim]] i izolirao je [[antibiotik]] [[penicilin]] iz gljivice ''[[Penicillium notatum]]'', za što je dobio [[1945.]] godine [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu]]. == Životopis == Fleming je rođen na farmi u [[Lochfield]]u blizu [[Darvel]]a u [[East Ayrshire]], [[Škotska]], a školovan je na akademiji u [[Kilmanrock]]u. Poslije je studirao u St. Mary's Hospitalu u [[London]]u do početka [[Prvi svjetski rat|Prvog Svjetskog Rata]]. Bivši izložen infekcijama umirućih vojnika vratio se u St. Mary's gdje je radio na poboljšanju i otkriću bolje [[antisepsa|antisepse]]. Oba Flemingova otkrića dogodila su se slučajno za vrijeme [[1920-ih]]. Prvo, [[lisozim]] otkrio je [[1922.]] nakon što je kihnuo u inficiranu [[Petri-zdjelica|Petri-zdjelicu]]. Nekoliko dana kasnije otkrio je da je već raspadnuta [[bakterija]] počela nestajati. Flemingovi laboratoriji bili su u neredu što mu se pokazalo kao prednost. Kada je [[15. rujna]] [[1928.]] pregledavao laboratorij otkrio je čudnu pojavu. Naravno svaki eksperiment bi pomno pregledao prije bacanja i primijetio je gljivičastu koloniju u jednoj od zdjelica punom [[bakterije]] ''Staphylococcus aureus''. Fleming je pomnije proučio koloniju i primijetio da su stanice imale [[citoliza|citolizu]]. Citoliza je dijeljenje stanica, a u ovom slučaju to je bila citoliza potencijalno vrlo štetne bakterije. Važnost je odmah prepoznata, no otkriće je ipak podcijenjeno. Fleming je izdao članak o [[penicilin]]u u ''British Journal of Experimental Pathology''[[1929.]] Fleming je radio s tim, no rasti i uzgajati ga bio je posao više priklonjen [[kemija|kemičarima]]. Flemingov zaključak bio je taj da, zbog neučinkovitosti proizvodnje lijeka i sporog djelovanja lijek neće biti učinkovit u medicini. Još uz to njegovi spisi nisu pravilno stigli u Medicinski institut. Fleming je iz tih razloga prestao s radom na [[penicilin]]u. Ostavljeno je za druga dva znanstvenika; Sir [[Howard Walter Florey]] i [[Ernst Boris Chain]] su usavršili penicilin u djelotvornu formulu. To su i uspjeli i njihovo usvršavanje prouzročilo je masovnu proizvodnju za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog Svjetskog Rata]]. [[Datoteka:Nobelpristagare Fleming Midi.jpg|mini|[[Gustav Adolf, švedski kralj|Švedski kralj Gustav Adolf]] uručuje Flemingu Nobelovu nagradu.]] Zbog dostignuća titulu '''Sir''' dobio je [[1944.]] Fleming, Florey i Chain su [[1945.]] bili ti koji će dobiti [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu]]. Florey je poslije dobio više počasti zbog svog zalaganja u stvaranju [[penicilin]]a tako spasivši milijune života u [[Drugi svjetski rat|Drugom Svjetskom Ratu]]. Fleming je bio dugogodišnji član ''Umjetničkog Kluba Chelsea'', privatnog kluba za umjetnike svih žanrova osnovanog [[1891.]] na prijedlog slikara [[James McNeil Whistler|Jamesa McNeila Whistlera]]. Fleming je bio odan klubu sa svojim ''bakterijskim crtežima'', koje su nacrtane sa sporama različitih bakterija. Bakterije su bile nevidljive dok ih je crtao, no poslije su ''sjale'' u blještavim bojama. ''Serratia marcescens'' - crveno<br> ''Chromobacterium violaceum'' - ljubičasto<br> ''Micrococcus luteus'' - žuto<br> ''Micrococcus varians'' - bijelo<br> ''Micrococcus roseus'' - rozo<br> ''Bacillus sp.'' - narančasto Fleming je preminuo [[1955.]] od [[srčani udar|srčanog udara]] u 73. godini života. Pokopan je kao nacionalni heroj u Katedrali Sv. Petra u [[London]]u. Njegovo otkriće [[penicilin]]a promijenilo je svijet moderne [[medicina|medicine]] i [[antibiotik]]a. == Vanjske poveznice == {{commonscat}} *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1945/fleming-bio.html Nobelova nagrada - životopis] {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Fleming, Alexander}} [[Kategorija:Britanski biolozi]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Životopisi, Škotska]] [[Kategorija:Škotski slobodni zidari]] 0mk09on735oyqtho8ii963l6d7mpqni 0 22467 7615503 7453246 2026-10-09T10:32:57Z Croxyz 205325 7615503 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|književnik}} '''Mijo Vjenceslav Batinić''' ([[Fojnica]], [[25. listopada]] [[1846.]] – [[26. kolovoza]] [[1912.]]), pisac. Osnove pismenosti stekao u [[Kupres]]u, humaniora je završio na [[Samostan Gorica|Gorici]] kod Livna, filozofsko-teološki studij počeo u [[Bosna|Bosni]], a nastavio u [[Italija|Italiji]] i završio u [[Đakovo|Đakovu]]. Proučavao našu narodnu i crkvenu prošlost, osobito djelovanje [[franjevci|franjevaca]] [[Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]]. == Djela == * "Djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegovini za prvih šest viekova njihova boravka, I-III" (1881./1883./1887.), * "Životopis fra Augustina Miletića" (1883.), * "Njekoliko priloga k bosanskoj crkvenoj poviesti" (1885.), * "Uticaj franjevaca na političke prilike u Bosni" (1887.), * "Franjevački samostan u Fojnici od stoljeća 14. – 20." (1913.). == Vanjske poveznice == * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrf%5B10181%5D%5B107600%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] {{GLAVNIRASPORED:Batinić, Mijo Vjenceslav}} [[Kategorija:Hrvatski pisci iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Životopisi, Fojnica]] oagwte16ds9vj3is2icc1c07g70ia94 0 22679 7615225 7450781 2026-10-08T13:39:40Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Male mačke|Male mačke]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Felis|Felis]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615225 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Mačka | slika = Felis silvestris catus sitting on rice straw.jpg | slika_širina = 215px | slika_opis = Domaća mačka<br /><center>[[Datoteka:Felis silvestris catus.ogg]]</center> | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mačke|Felidae]] | subfamilia = [[Male mačke|Felinae]] | genus = ''[[Mačka (rod)|Felis]]'' | species = ''[[Divlja mačka|F. silvestris]]'' | subspecies = '''''F. s. catus''''' | troimeno = ''Felis silvestris catus'' | troimeno_autorstvo = [[Carl Linné|Linné]], [[1758.]] | sinonimi = <small>''Felis silvestris catus'' (vidi podnaslov Klasifikacija)</small><ref>Driscoll, Carlos A. et al (2007-07-27). "The Near Eastern Origin of Cat Domestication". Science 1: e3. doi:10.1126/science.1139518. PMID 17600185. Postavljeno 2008-04-02.</ref> }}{{preusmjerava|Mačka}} '''Domaća mačka''' (''Felis silvestris forma catus''), '''kućna mačka''' ili najčešće '''mačka''' je mali [[mesožder]] iz obitelji '''[[Mačke|mačaka]]'''. Prvobitno potječe od afričke divlje mačke, a živi uz ljude već oko 3.500 godina. Mačka spada među najomiljenije [[kućni ljubimac|kućne ljubimce]]. 69 milijuna mačaka živi u [[Amerika|američkim]] domovima<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.animalsheltering.org/resource_library/magazine_articles/jan_feb_2003/cat_is_top_dog.html |title=AVMA Survey Confirms Cat's Status as Top Dog |archive-url=https://web.archive.org/web/20080513163233/http://www.animalsheltering.org/resource_library/magazine_articles/jan_feb_2003/cat_is_top_dog.html |archive-date=13. svibnja 2008. |access-date=6. kolovoza 2008.}}</ref> gdje su vrlo popularne, dok u cijelom svijetu živi preko 600 milijuna mačaka.<ref>[http://myspacetv.com/index.cfm?fuseaction=vids.individual&videoid=35944126 MySpaceTV Videos: Cat Diversity by National Geographic]</ref> Postoji veliki broj raznih pasmina domaćih mačaka, rasnih i običnih, ali postoje i bezrepe ili bezdlake mačke, zbog [[mutacija|mutacije]]. Naziv domaća mačka koristi se za sve mačke koje manje-više "dobrovoljno" žive u direktnom kontaktu s [[ljudi]]ma i smatra se da su se svojevoljno pripitomile jer su u blizini ljudskih nastambi lako dolazile do plijena (kao što su [[miš]]evi). Razlikuju se od [[divlja mačka|divljih mačaka]] (lakše su građe i manje agresivne) i [[velike mačke|velikih mačaka]] (manje su i mogu mijaukati, za razliku od većine velikih mačaka). One su vješti grabljivci i veoma su inteligentne životinje. Neke od njih se mogu naučiti (katkad mogu naučiti i same) pokretati jednostavnije mehanizme, poput kvake na vratima ili ručice na vodokotliću. Mačke komuniciraju glasom (mijaukanjem), predenjem, frktanjem, režanjem i škljocanjem, kao i govorom tijela.<ref>{{cite web |url=http://www.channel3000.com/news/1472741/detail.html |title=Meows Mean More To Cat Lovers |publisher=Channel3000.com |accessdate=2006-06-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20030804205624/http://www.channel3000.com/news/1472741/detail.html |archivedate=2003-08-04}}</ref> Mačke koje žive u grupama koriste kombinaciju glasova i govora tijela za međusobno sporazumijevanje.<ref>[http://www.channel3000.com/news/1472741/detail.html Meows Mean More To Cat Lovers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030804205624/http://www.channel3000.com/news/1472741/detail.html |date=4. kolovoza 2003. }}. ''Channel3000.com''. Preuzeto 14. lipnja, 2006.</ref> == Klasifikacija == [[Datoteka:Kočka v Drašnici.jpg|mini|Mačka lutalica u Hrvatskoj ([[Drašnice]])]] Domaća mačka nazvana je ''Felis catus'' po nomenklaturi [[Švedska|švedskog]] [[botanika|botaničara]] [[Carl Linné|Carla Linnéa]] iz [[1758.]] godine. [[Johann Christian Daniel von Schreber]] nazvao je divlju mačku ''Felis silvestris'' [[1775.]] godine. Domaća mačka se danas smatra podvrstom divlje mačke: po pravilu Internacionalnog koda nomenklature životinja ime vrste trebalo bi biti ''F. catus'' zbog toga što ga je Linné prvi upotrijebio. Međutim, u praksi većina [[biologija|biologa]] koriste ''F. silvestris'' za divlje vrste, a ''F. catus'' samo za domaću mačku. Po mišljenju 2007 (objavljenom u tomu 60, dio 1, Bulletin of Zoological Nomenclature, [[31. ožujka]] [[2003.]] godine)<ref>{{cite journal |last=ICZN |title=OPINION 2027: Usage of 17 specific names based on wild species which are pre-dated by or contemporary with those based on domestic animals (Lepidoptera, Osteichthyes, Mammalia): conserved |journal=Bulletin of Zoological Nomenclature |volume=60 |issue=1 |publisher=International Commission on Zoological Nomenclature |date=2003-03-31 |url=http://www.iczn.org/BZNMar2003opinions.htm#opinion2027 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080422031319/http://www.iczn.org/BZNMar2003opinions.htm#opinion2027 |archive-date=22. travnja 2008. |access-date=5. lipnja 2008.}}</ref> Internacionalne komisije za nomenklaturu životinja "dozvoljena je upotreba 17 različitih imena zasnovanih na divljim vrstama, koja su nastala prije ili istovremeno s onima zasnovanim na domaćim vrstama", svrstavajući ''F. silvestris'' u divlju mačku, a ''F. silvestris catus'' za njenu domaću podvrstu (''F. catus'' je još uvijek važeći naziv, ako se domaći oblik mačke računa kao posebna vrsta). == Osnovna obilježja == [[Datoteka:Orangetabbysleeping.jpg|mini|230px|lijevo|Mačak drijema]] Odrasla mačka je od njuške do kraja trupa dugačka prosječno 60 [[cm]], a k tome ima rep koji je kod ženki dug 25,2&nbsp;cm, a kod mužjaka 26,9&nbsp;cm. U ramenima je visoka 30–35&nbsp;cm. Može biti teška do 10 [[kg]] s tim, da su mužjaci obično veći nego ženke. Poznato je da su neke mačke težile otprilike 23 kilograma zbog "prežderavanja". To ima vrlo negativan utjecaj na mačku. Također, za povoljno utjecanje na svoje zdravlje, osobito ako živi u zatvorenom prostoru, treba povremeno na dan izaći van na vježbanje (igru). Ženka je obično teška otprilike 4&nbsp;kg, a mužjak 5,5&nbsp;kg. Domaće mačke žive oko 15-20 godina, iako su opisani i pojedinačni slučajevi da su doživjele 30 i više godina. Najpoznatija mačka, zvana Puss, živjela je 36 godina, od [[1903.]] do [[1939.]] godine.<ref>Gordana Vukelić, Nenad Jurković, Iva Vili i Goran Stančić, ''Dječji klub'', ARENA d.d., Zagreb, rujan 2006., {{ISSN|1330-1349}}.</ref> Divlje mačke koje žive u urbanoj sredini često žive samo dvije godine ili manje. Divlje mačke u kolonijama mogu živjeti mnogo dulje. Najdulji zabilježeni vijek divlje mačke iznosi 26 godina. Da bi domaća mačka živjela dulje, dobro je da ne izlazi često na dan (najbolje je da van izlazi povremeno), zbog toga što se time smanjuje rizik od ogrebotina u borbi i izloženost bolestima koje mogu zahvatiti domaću mačku. Uobičajeni životni vijek za populaciju mačaka bez ljudske pažnje i njege je različit, ovisno o spolu mačke, tako da životni vijek u mužjaka iznosi 1,4 do 3,2 godine, a u ženki 3,3 do 4,2 godine. === Osjetila === [[Datoteka:Reflektion des Auges.JPG|mini|200px|Reflektiranje mačjih očiju]] Iako mačja [[osjetila]] [[miris]]a i [[sluh]]a vjerojatno nisu toliko razvijena, kao npr. kod miša, u mnogim situacijama su bolja od čovjekovih. Ona zajedno s njenim visoko razvijenim osjetilima [[vid]]a, [[okus]]a i [[dodir]]a čine mačku [[sisavac|sisavcem]] koji jako dobro osjeća. Mačke imaju izraženo dobro razvijen čitav niz osjetila. Velike [[oči]] okrenute prema naprijed omogućuju joj dobar osjećaj za prostor i vrlo točnu procjenu udaljenosti, a naročito dobro registriraju brzo kretanje. ==== Vid ==== U mraku vide 50% bolje od ljudi, zahvaljujući velikoj gustoći [[receptori|receptor]]a što [[stanica|stanice]] [[mrežnica (oko)|mrežnice]] čini posebno osjetljivim na svjetlo, dok im je dnevni vid lošiji od noćnog. Mačke u prosjeku imaju vidno polje od 200°, što je usporedno čovjekovih 180°, s binokularnim poljem (koje preklapa slike oba oka) užim od čovjekovog. Mačke, kao i psi, posjeduju ''tapetum lucidum'' koji odbija dodatnu svjetlost u mrežnicu. Dok ''tapetum lucidum'' povećava sposobnost vida pri slaboj svjetlosti, s druge strane umanjuje oštrinu vida pri obilnoj svjetlosti. ''Tapetum'' i ostali mehanizmi mački daju umanjenu osjetljivost na svjetlost, koja iznosi sedam puta manje od one kod čovjeka. Umjesto dijela oka pod nazivom ''fovea'' koje ljudima daje oštrinu centralnog vida, mačke posjeduju centralnu vezu poznatiju kao vizualna linija. Mogu razlikovati boje, ali ne i slične nijanse. Mačke posjeduju i treći očni kapak, odnosno tanku, prozirnu membranu koja prekriva oči sa strane. Može se vidjeti u trenutku kada mačka otvara oči, kao i kada je pospana ili zadovoljna. Ako je pak mačka neprekidno pokazuje, trebalo bi je odvesti kod [[veterinar]]a. Boja očiju kod mačaka varira. Najčešće su to zlatna, zelena i narančasta. Plave oči najčešće se povezuju sa [[sijamska mačka|sijamskim mačkama]], ali se mogu javiti i kod [[albinizam|albino]] mačaka, te kod nekih pasmina dobivenih selekcijom u uzgoju. Ako mačka ima dva plava oka, obično je [[gluhoća|gluha]], a ako su joj oči narančaste nema problema sa sluhom. Mačke kod kojih je jedno oko plavo, a drugo narančasto su obično gluhe na strani na kojoj se nalazi plavo oko. ==== Sluh ==== Ljudi i mačke imaju sličan prag sluha na nižem dijelu ljestvice, ali mačke mogu čuti i [[zvuk]]ove vrlo visoke [[frekvencija|frekvencije]], čak bolje i od pasa. Mačke mogu čuti 2 [[oktava|oktave]] više od ljudi, i polovinu oktave više od pasa.<ref>[http://www.lsu.edu/deafness/HearingRange.html Strain, G.M., How Well Do Dogs and Other Animals Hear?]</ref> Sluh im je osjetljiviji od [[domaći pas|psećeg]] i tri puta bolji od ljudskog. Kada nešto sluša ona će, zahvaljujući tome što u svakom uhu ima čak 32 mišića, uši usmjeriti u smjeru izvora zvuka, a također može pomicati uši neovisno jedno od drugog i to naprijed, natrag i u koso, kako bi otkrile izvor zvuka. Mačke mogu (s greškom do 7,5&nbsp;cm) odrediti točnu lokaciju zvuka proizvedenog u daljini od jednog metra, što može biti vrlo korisno u [[lov]]u. ==== Njuh ==== Osjetilo mirisa domaće mačke je četrnaest puta jače od čovjekovog,<ref name="senseofsmell">{{cite web |url=http://cats.about.com/cs/felineanatomy/a/catsnose_scent.htm |title=The Nose Knows |publisher=About.com |accessdate=2006-11-29 |archive-date=6. prosinca 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101206020645/http://cats.about.com/cs/felineanatomy/a/catsnose_scent.htm |url-status=dead}}</ref> a u nosu imaju dvostruko više stanica za miris od ljudi, što znači da mogu nanjušiti predmete koje čovjek inače i ne osjeća.<ref>Vojmil Žic, s. Valerija Kovač i Verica Blažinić, ''Mak'', Nadbiskupski duhovni stol, Zagreb, svibanj 2008., {{ISSN|1331-2731}}</ref> One također imaju i [[organ]] za njuh pri vrhu njihovih usta zvani ''vomeronasal'' ili [[Jakobsonov organ]]. Kada mačka nabora gubicu, niže k bradi, i opusti jezik, otvara se put za ''vomeronasal''. Takav izraz lica se često opisuje kao ruganje. ==== Dodir ==== Mačke imaju mnogo jakih dlačica koje su posebno izražene u četiri reda iznad gornje usne ("brkovi"), po nekoliko na svakom obrazu te, zatim, kao čuperci iznad očiju i čekinje na bradi. Mogu se nalaziti i na [[zglob]]ovima i slične su onima koje čine trepavice. "Brkovi" (''[[Vibrise|vibrissae]]'') pomažu mački oko navigacije i osjećaja. One mogu otkriti veoma male promjene u zraku koje ukazuju mački na stvari koje ne vidi. Dva gornja reda brkova mogu se pomicati neovisno od donjih za preciznije mjerenje. Smatra se da se mačka oslanja na svoje brkove kada se nađe u magli. Također joj pomažu da procijeni može li se nekamo smjestiti ili povući. Oni su i pokazatelj mačkinog raspoloženja. Kada su okrenuti naprijed znači da je mačka radoznala i prijateljski raspoložena, a kada su opušteni znači da je agresivna ili se brani. U [[Njemačka|Njemačkoj]] ljudi smatraju da, ako se mačka čisti ili umiva, da to zapravo najavljuje dolazak skore oluje.<ref>Grupa autora, prijevod: Lucija Šimić i Katarina Perković, ''Mora i oceani 1. dio'', hrv. izdanje Europapress holding d.o.o., 2007., {{ISBN|978-953-300-018-3}}</ref> [[Datoteka:Felis catus-skull-drawing.jpg|mini|250px|Nacrtani prikaz mačkine [[lubanja|lubanje]]]] Među svim životinjama imaju najbolji osjećaj ravnoteže. Kod pada s visine od 2–3 m iz bilo kojeg položaja će se okrenuti nogama prema dolje prije nego ispruženih šapa doskoči na podlogu. Pri tome joj rep služi kao kormilo. Mačka može skočiti samo s manje visine, jer pad s velike visine uvelike joj škodi, a pad s još veće visine je velika opasnost za mačku. [[Datoteka:Bilbolechat01.jpg|mini|lijevo|225px|Obična kućna mačka.]] ==== Okus ==== Po istraživanju [[National Geographic]]a od [[8. prosinca]] [[2005.]], mačke ne mogu okusiti slatku hranu zbog greške u [[gen]]u za recepciju slatkoće.<ref>Xia Li et al. Pseudogenization of a Sweet-Receptor Gene Accounts for Cats' Indifference toward Sugar. PLOS Genetics; 2005;1;1:[http://genetics.plosjournals.org/perlserv/?request=get-document&doi=10.1371/journal.pgen.0010003] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060403162459/http://genetics.plosjournals.org/perlserv/?request=get-document&doi=10.1371%2Fjournal.pgen.0010003|date=3. travnja 2006.}} Datum pristupa: 08. studeni 2006.</ref> Neki znanstvenici smatraju da je to povezano s prirodnom prehranom mačke koja je bogata [[bjelančevine|bjelančevinama]], iako je nejasno je li to uzrok ili posljedica. === Anatomija mačke === ==== Kostur ==== Mačkin kostur sastoji se od preko 230 kostiju. Kao i kod svih sisavaca, kralježnica joj se se sastoji od 7 cervikalnih kralježaka (vratnih), 13 torakalnih -prsnih kralježaka (čovjek ih ima 12), 3 križna kralješka kao većina sisavaca (čovjek obično ima 5 križnih kralježaka s [[trticom]]). Mačke također imaju gipke ključne kosti koje omogućuju da se pokreće u bilo kojem smjeru gdje im se može okrenuti glava.<ref>{{cite web |title=Cat Skeleton |url=http://bioweb.uwlax.edu/zoolab/Table_of_Contents/Lab-9b/Cat_Skeleton_1/cat_skeleton_1.htm |accessdate=2006-12-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070926225449/http://bioweb.uwlax.edu/zoolab/Table_of_Contents/Lab-9b/Cat_Skeleton_1/cat_skeleton_1.htm |archivedate=2007-09-26}}</ref> ==== Uši ==== Trideset i dva zasebna mišića omogućavaju mački da pokreće [[uši]] neovisno jedno od drugog.<ref>{{cite web |title=At Home : Care / Health : Understanding Cats |url=http://www.hgtv.com/hgtv/ah_pets_care_health/article/0,1801,HGTV_3152_1380540,00.html. |access-date=15. kolovoza 2005. |url-status=dead}}</</ref> Većina mačaka ima podignute uši. Za razliku od pasa, spuštene uši su prava rijetkost. Kada je uplašena ili ljuta, mačka uz frktanje i režanje, povija uši unazad. Mačka će također poviti uši unazad i dok se igra, ili kada je zainteresira zvuk koji joj dolazi s leđa. ==== Zubi ==== Mačke imaju visoko specijalizirane i snažne [[zub]]e i probavni trakt prilagođen probavljanju [[meso|mesa]], npr. predkutnjak i prvi kutnjak zajedno čine par koji ima ulogu sijeći meso. Zubalo mačke obično ima 30 trajnih [[zub]]i, a sve dok se ne pojave trajni zubi, mačka ima 26 mliječnih zubi. Mačji jezik posjeduje oštre nabore (''papillae'') pogodne za struganje mesa s [[kosti]]ju. Te ''papillae'' su u stvari kukice okrenute unatrag koje sadrže [[keratin]] (od kojeg su također načinjeni čovjekovi nokti i kosa<ref>Iz. tekst. Cathy Franco, priredila Émilie Beaumont, prijevod Blanka Pašagić ''Body'' (''Tijelo''), za RH i BiH izdanje NAŠA DJECA d.o.o. Zagreb {{ISBN|953-171-547-5}}</ref>) i pomažu kod čišćenja. ==== Noge ==== [[Datoteka:Cat claw closeup.jpg|mini|desno|235px|Ispružena mačja pandža.]] Rašireno vjerovanje kaže da se mačka uvijek dočeka na noge; to se uglavnom i događa, ali ne uvijek. Za vrijeme pada, mačka [[refleks]]no okreće svoje tijelo i ispravlja se koristeći svoj visoko razvijeni osjećaj za ravnotežu i elastičnost. Ona se uvijek ispravlja u istom pravcu, ako za to ima vremena u tijeku pada. Pojedine vrste koje nemaju rep su izuzetak, zato što mačka koristi rep za balansiranje za vrijeme pada. Mačke, kao i psi, hodaju direktno se oslanjajući na prste, dok kosti njihovih šapa čine manji dio vidljivog dijela noge. Sposobne su za veoma precizan hod, jer direktno osjećaju da je mjesto na kojem se nalazi prednja šapa direktno se podudara s mjestom zadnje šape, što smanjuje šumove i vidljive tragove. Ovo također omogućava siguran korak po neravnim podlogama. Mogu dostići brzinu od 45&nbsp;km/h. Mačke imaju uvlačive [[pandže]]. To je, u stvari, pogrešan naziv, jer u svom normalnom, opuštenom položaju, mačke drže svoje pandže obavijene [[koža|kožom]] i [[krzno]]m oko nožnih prstiju, a to rade kako bi im pandže uvijek bile oštre. Mogu izbaciti pandže na različitu duljinu, ovisno od toga love li, brane li se, penju itd. Po volji mogu izbaciti pandže na samo jednoj ili više šapa. Također, mačke izbacuju pandže i kada hodaju po mekanim površinama (krevetu, tepihu itd.) ili kada ih čovjek drži, obično kada su njihove prednje šape u blizini čovjekovih ramena. === Metabolizam === Mačke prikupljaju snagu spavanjem više od većine drugih životinja, naročito dok rastu. Trajanje spavanja za vrijeme dana varira, obično 12–16 sati, a u prosjeku 13–14. Neke mačke mogu spavati čak 20 sati dnevno. Zbog njihove noćne prirode, kod mačaka predvečer dolazi do povećane [[hiperaktivnost]]i i želje za igrom koje neki nazivaju "večernje ludilo", "noćno ludilo" ili "ludi sat".<ref>Animal Doctor (July 9 2002). "Dear Dr. Fox". The Washington Post, p. C10.</ref><ref>* Ring, Ken and Romhany, Paul (August 1 1999). Pawmistry: How to Read Your Cat's Paws. Ten Speed Press (Berkeley, California), p. 10. {{ISBN|1-58008-111-8}}</ref> Temperament mačke varira ovisno od vrste i socijalnih činitelja. Kratkodlake mačke su obično mršavije i aktivnije, dok su dugodlake deblje i manje aktivne. Normalna [[tijelo|tjelesna]] temperatura mačke je između 38 i 39 [[Celzijev stupanj|°C]].<ref>{{cite web |title=Normal Values For Dog and Cat Temperature, Blood Tests, Urine and other information in ThePetCenter.com |url=http://www.thepetcenter.com/exa/nv.html |access-date=8. kolovoza 2005. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050802011330/http://www.thepetcenter.com/exa/nv.html |archivedate=2005-08-02}}</ref> Mačji puls iznosi između 140 do 220 otkucaja u minuti i obično ovisi od toga koliko je ona uzbuđena. Za mačku koja se odmara normalan puls iznosi između 150 i 180 otkucaja u minuti, gotovo dvostruko više od čovjeka. === Inteligencija === [[Datoteka:Persian-kitten.JPG|mini|220px|Mače perzijske mačke]] Mačke imaju veliku sposobnost učenja i sjećanja,<ref>Rosenkilde, Carl E, and Ivan Divac. "Discrimination of Time Intervals in Cats" Acta Neurobiologiae Experimentalis 36 (1976): 311- 317.</ref><ref>Davis, Joel L, and Robert A Jensen. "The Development of Passive and Active Avoidance Learning in the Cat" Developmental Psychobiology 9 (1976): 175 - 179.</ref><ref>Doré, François Y. "Search Behaviour of Cats (Felis catus) in an Invisible Displacement Test: Cognition and Experience" Canadian Journal of Psychology 44 (1990): 359 - 370.</ref><ref>Dumas, Claude. "Object Permanence in Cats (Felis catus): An Ecological Approach to the Study of Invisible Displacements" Journal of Comparative Psychology 106 (1992): 404 - 410.</ref><ref>Dumas, Claude, and François Y Doré. "Cognitive Development in Kittens (Felis catus): An Observational Study of Object Permanence and Sensorimotor Intelligence" Journal of Comparative Psychology 105 (1991): 357 - 365.</ref><ref>Fiset, Sylvain, and François Y Doré. "Spatial Encoding in Domestic Cats (Felis catus)" Journal of Experimental Psychology: Animal Behaviour Processes 22 (1996): 420 - 437.</ref><ref>Heishman, Miriam, Mindy Conant and Robert Pasnak. "Human Analog Tests of the Sixth Stage of Object Permanence" Perceptual and Motor Skills 80 (1995): 1059 - 68.</ref> koje koriste prije svega za informacije koje su im od neke koristi. Tu spadaju prije svega njena najdraža hrana, mjesto na kojem stoji posudica s vodom i mačji toalet, najudobnije mjesto za spavanje i mjesto na kojem stoji njena najmilija igračka. Osim toga, vrlo brzo otkriju kako se trebaju ponašati da čovjeka pridobiju da učini ono što one žele, pa se tako posebno dobro odzivaju na svoje ime kad je vrijeme obroka. Mačke koje žive na otvorenom dobro se sjećaju granica svog područja, poznatih mačaka koje se pojavljuju na tom području kao i opasnih [[Domaći pas|pasa]]. Asocijativno sjećanje omogućuje mački da rješava novi problem uspoređujući ga s već doživljenim. Na taj način bez problema razumiju međusobne odnose između pojedinih događaja i reagiraju na nove, do tada nepoznate situacije. Mačke dolaze na svijet s nizom instinkata, ali neke oblike ponašanja koji se na to nadovezuju moraju sa strpljenjem i trudom naučiti. U to spadaju, na primjer, lov i upotreba mačjeg toaleta. Iza trećeg tjedna starosti mačića, majka im počne donositi lovinu. U početku, mačka samo pred njima pojede već mrtvu lovinu. Kasnije ju donese živu, i pred mačićima ju ubije i ostavi njima da pokušaju jesti. Na kraju, donese živu lovinu i pusti ih da ju hvataju. Ako mačići ne dobiju pouku o takvom načinu lovljenja od svoje majke, ili je majka loš lovac, vjerojatno ni oni nikada neće biti dobri lovci. === Zdravlje === [[Datoteka:WhiteCat.jpg|mini|240px|Gluha albino mačka]] Mačke su poznate po svojoj čistoći, a način njihova čišćenja uključuje lizanje vlastitog [[krzno|krzna]]. Njihova slina je "sredstvo" za čišćenje, ali ona kod ljudi može izazvati [[alergija|alergiju]]. U kućnoj prašini katkad se nalaze djelići mačje kože i drugih tvari koje mogu prouzročiti simptome nekih bolesti.<ref name="imunološki sustav">Grupa autora, prijevod Tomislav Šostar, ''Strengthen Your Immune System'' (''Ojačajte svoj imunosni sustav''), 2001. Reader's Digest VÝBĚR s.r.o Prag, hrv.izdanje Mozaik knjiga, Zagreb, 2006.</ref> Ljudi alergični na mačke i oni koji pate od [[astma|astme]] ili slične bolesti [[dišni sustav|dišnog sustava]], uglavnom se brzo priviknu na mačku s kojom žive, dok na ostale i dalje ostaju alergični. Mnoge mačke uživaju čistiti ljude ili druge mačke, često se trljaju o ljude i predmete s kojim su blisko povezane, a tako ostavlja i mirisni trag.<ref>Iz. tekst Emmanuelle Paroissien, priredila Émilie Beaumont, prijevod Blanka Pašagić, ''Animals'' (''Životinje''), za RH i BiH izdanje NAŠA DJECA d.o.o. Zagreb, {{ISBN|953-171-500-9}}</ref> Neke od mačaka povremeno iskašljavaju krznene loptice koje se nagomilaju u njihovim trbusima kao posljedica svakodnevnog čišćenja. Dugodlake mačke su sklonije iskašljavanju krznenih loptica od kratkodlakih. To se može spriječiti posebnom mačjom hranom i lijekovima koji olakšavaju izbacivanje krzna, kao i redovitim češljanjem pomoću četke s čvrstom dlakom. Mačke na čišćenje troše gotovo istu količinu tekućine kao i na mokrenje. Kućne mačke bi trebale imati kartonsku kutiju s pijeskom ili nekim sličnim rastresitim materijalom u kojima može obaviti malu i veliku nuždu. Kutija bi se svakodnevno trebala čistiti i često nabaviti novu (što ovisi od broja mačaka koje je koriste, kao i od materijala koji se u njoj nalazi, npr. [[piljevina]] duže ostaje čista, ali kod nekih mačaka može izazvati zdravstvene probleme). Kartonska kutija je preporučljiva i za mačke koje povremeno izlaze vani. Ona, međutim, može predstavljati rizik od zaraze [[toksoplazmoza|toksoplazmozom]], bolesti mačaka koja je opasna za [[trudnoća|trudnice]] i ljude s oslabljenim imunitetom, a može se smanjiti rizik od zaraze ako se kartonska kutija redovito čisti. Čak je otprilike 60% ljudi izloženo toksoplazmi,<ref name="imunološki sustav"/> no, također, mačke mogu prenositi trakavicu i tineju. Neke mačke mogu se naučiti i korištenju toaleta. [[Datoteka:Youngkitten.JPG|mini|lijevo|230px|Mače koje je otvorilo oči nakon nekog vremena]] Preporučuje se da kućna mačka ima drvo za oštrenje [[pandže|pandži]], kako ne bi uništavale namještaj, ali ga neke mačke ne prihvaćaju. Zato se nekim mačkama moraju često skraćivati kandže, ali se pri tom mora paziti na vene koje se nalaze blizu njih. Zbog svoje male veličine, domaće mačke ne predstavljaju praktično nikakvu opasnost po čovjeka, veći rizik predstavlja zaraza (u rijetkim slučajevima [[bjesnoća]]) do koje može doći zbog mačjeg ugriza ili ogrebotine. Postoji potencijalna opasnost da mačka povrijedi čovjeku oči, a kada čovjeka ogrebe negdje po tijelu, može doći do bolesti mačjeg ogreba, što se uglavnom događa pri dodiru s mačićima.<ref>[http://www.roda.hr/tekstovi.php?TekstID=201&Tekst2ID=207&Show=2006 RODA - priručnik kroz bolesti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080629115445/http://www.roda.hr/tekstovi.php?TekstID=201&Tekst2ID=207&Show=2006 |date=29. lipnja 2008. }} Bolest mačjeg ogreba</ref> === Prehrana === Za svoju veličinu, domaće mačke su veoma efikasne grabežljivice. U lovu na manje [[kralježnjaci|kralježnjake]], njihova taktika zasjede i prikradanja slična je onoj kod [[leopard]]a,<ref>{{cite web |title=Why Do Cats Like High Places? |publisher=Dr. Holly Nash, DVM, MS |url=http://www.peteducation.com/article.cfm?cls=1&cat=1313&articleid=1125 |work=Drs. Foster & Smith, Inc. |accessdate=2008-08-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20021121101416/http://www.peteducation.com/article.cfm?cls=1&cat=1313&articleid=1125 |archivedate=2002-11-21}}</ref> a po skoku i korištenju pandži kao kod [[tigar|tigrova]]. Nakon što skoče na životinju koju žele uhvatiti, zariju svoje očnjake u vrat žrtve i prerežu joj [[kralježnica|kralježnicu]], ili je uguše tako što je zadave, odnosno onemoguće joj da zrak dođe u [[dušnik]]. Domaća mačka lovi i hrani se s oko tisuću različitih vrsta [[životinje|životinja]], dok je kod velikih mačaka taj broj manji od sto. Velike mačke, teoretski, mogu također uloviti većinu vrsta kao i domaća, ali to ne čine zbog premalene hranjive vrijednosti tih životinja. Izuzetak je leopard koji često lovi [[zec|zečeve]] i druge manje životinje. Domaće mačke vrlo često love i ubijaju ptice, miševe, štakore, i druge manje životinje iz okoline. Neke također love zečeve, [[glodavci|glodavce]], [[gušter]]e, [[žabe]], [[kukci|kukce]] i [[ribe]]. [[Bjelančevine]] su najvažniji dio njihove prehrane. Domaće mačke jedu relativno malo povrća. Međutim, uobičajeno je da mačke u svoju prehranu koja se sastoji uglavnom od mesa, povremeno unesu male količine [[trava|trave]] ili nekih [[biljka|biljaka]], kao što to katkad čine i neki psi. Dok medvjedi obično u svoju prehranu unose [[voće]], bobice, korijenje i [[med]] kada mogu, mačke se više vole hraniti prvenstveno sirovim mesom. Mačke imaju genetsku anomaliju koja im onemogućava da osjete slatko,<ref>{{cite web |title=PLoS Genetics: Pseudogenization of a Sweet-Receptor Gene Accounts for Cats&#39; Indifference toward Sugar |url=http://genetics.plosjournals.org/perlserv/?request=get-document&doi=10.1371/journal.pgen.0010003 |access-date=8. kolovoza 2005. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060403162459/http://genetics.plosjournals.org/perlserv/?request=get-document&doi=10.1371%2Fjournal.pgen.0010003 |archivedate=2006-04-03}}</ref> što je vjerojatno povezano s njihovom potrebom za mesom, i gotovo sigurno povezano s njihovom odbojnošću prema voću i bobicama. Mačke ponekad žvaču travu, [[lišće]] ili kućne biljke kako bi uklonile [[bol (osjećaj)|bol]]ove u trbuhu. Ipak, neke od kućnih biljaka su štetne za njih i mogu uzrokovati različite bolesti i poremećaje. Npr. [[uskrs]]ni [[ljiljan]] može dovesti do oštećenja [[bubreg]]a, što je vrlo opasno za život mačke, jer najčešće izazove smrt. Neke mačke obožavaju mačju travu. Iako ju uglavnom ne jedu, često će se valjati po njoj, grepsti je ili žvakati. Efekt koji mačja trava ima na njih je obično kratak i traje samo nekoliko minuta, da bi se nakon 1 ili 2 sata ponovno javio. Još nekoliko biljaka ima ovakav efekt na mačke, ali manjeg intenziteta. Mačke mogu biti izbirljive u prehrani. To se događa kada ''vomeronasal'' postane osjetljiv na određenu vrstu hrane, ili ako ju vlasnik previše razmazi, tako da će mačka odbiti bilo koju vrstu hrane koju nije očekivala. Mnoge mačke vole "ljudsku hranu", poput [[kruh]]a, [[krumpir|pomfrita]], [[pizza|pizze]], [[juha|juhe]] od [[rajčica|rajčice]], [[palačinke|palačinki]], [[maslina]] i dr. Kod mačaka se može javiti i stanje kada ona žvače neobične stvari poput neke tkanine, [[plastika|plastike]] ili [[vuna|vune]]. Takvo ponašanje je uglavnom posve bezopasno, no ako proguta veću količinu to može biti opasnije za nju, pa će najčešće morati na operaciju (ako se operacija odgodi, slijedi fatalni ishod), a ponašanje se najčešće javlja kod [[sijamska mačka|sijamske]] i [[burmanska mačka|burmanske mačke]]. == Ponašanje == Staro mišljenje da su mačke samotnjaci je davno opovrgnuto. Među njima, kao i kod svih drugih, ima samotnjaka, ali su mačke po prirodi ipak druželjubive. Ako se promatra veće populacije mačaka, kao na pr. na nekim seoskim domaćinstvima ili u nekim velikim gradovima, kao, recimo, ispred [[Kolosej]]a u [[Rim]]u pada u oči niz socijalnih interakcija između pojedinih životinja. Tako nešto bi kod tipičnih samotnjaka, kao što je npr. [[tigar]] bilo sasvim isključeno. Mačke su, nasuprot tome, izraziti individualisti. One same određuju gdje i u čijem društvu će provoditi svoje vrijeme, i vrlo teško im se može nešto nametnuti. Na selu, doduše, često se udružuju u manje grupe koje podsjećaju na lavlji čopor. Takvi mačji čopori sastoje se od nekoliko ženki koje su u međusobnom srodstvu, njihovih starijih i mlađih mačića i jednim ili dva mužjaka. Dok se mužjaci, kad dosegnu spolnu zrelost, uglavnom raziđu, žensko potomstvo ostaje uz majku na njenom teritoriju i povećavaju grupu. === Igra === Domaće mačke, posebno mačići, vole igru. Igrom mačići se uče lovu i ubijanju malih sisavaca i ptica.<ref>{{cite journal |author=Poirier FE, Hussey LK |title=Nonhuman Primate Learning: The Importance of Learning from an Evolutionary Perspective |journal=Anthropology & Education Quarterly |volume=13 |issue=2 |pages=133–148 |year=1982 |url=http://www.jstor.org/view/01617761/sp050045/05x1830j/0 |doi=10.1525/aeq.1982.13.2.05x1830j |format={{dead link |date=Lipanj 2008.}} &ndash; ^{[http://scholar.google.co.uk/scholar?hl=en&lr=&q=author%3A+intitle%3ANonhuman+Primate+Learning%3A+The+Importance+of+Learning+from+an+Evolutionary+Perspective&as_publication=Anthropology+%26+Education+Quarterly&as_ylo=1982&as_yhi=1982&btnG=Search Scholar search]}}}</ref> Domaće mačke, naročito mačići, obožavaju igrati klupkom. Mnoge mačke ne mogu odoljeti klupku koji se njiše ili valja po podu. Ta ljubav prema klupku je često prikazana u crtanim filmovima ili na [[fotografija]]ma, koje prikazuju mače koje se igra s klupkom. Ova sklonost je vjerojatno povezana s njihovim [[lov]]ačkim instinktom. Ako mačka proguta klupko to može dovesti do [[bolest]]i, pa čak i smrti. Zbog toga neki ljudi u igri koriste [[laser]] s crvenom točkom, ali se mnogi protive ovom zbog opasnosti za oči, a još više gubitka zadovoljstva uspješnog hvatanja objekta. === Sporazumijevanje === [[Datoteka:Scheme_cat_anatomy-en.svg|lijevo|mini|255px|Prikaz mačkinog organizma (mužjak)]] Mačke se sporazumijevaju govorom tijela, glasom i mirisima. Mirisne signale koriste kako u direktnim susretima tako i na velike udaljenosti. Potrebne mirise izlučuju u lojnim i [[znoj]]nim žlijezdama, a prenose ih trljanjem, grebanjem i [[mokraća|mokraćom]] na predmete, biljke ili osobe. U neposrednom kontaktu signaliziraju [[osjećaji|emocionalno]] stanje držanjem i pokretima cijelog tijela i repa. Pritom, određenu ulogu ima i način kako drže [[uho|uši]] kao i sužavanje i širenje [[zjenica]]. Puno se toga može o raspoloženju mačke zaključiti po načinu kako drže rep. Ako ne žele skrenuti pažnju na sebe, drže se neutralno, rep sasvim usprave i izbjegavaju pogled prisutnih. Jako savijen vrh uspravnog repa znači prijazan pozdrav ili ponekad unaprijed radovanje nečemu što očekuju od čovjeka. Podignut rep s lagano savijenim vrhom znači zadovoljstvo ili napetost. Nakostriješen rep je znak prijetnje i agresivnosti, dok mahanje repom odražava nesigurnost i neodlučnost, a ne, kako se još i danas zna misliti, ljutnju. Ako su dovoljno blizu, koriste i zvučne signale kako bi naglasile govor tijela. Frktanjem i režanjem izražavaju strah i agresivnost, dok glasom koji podsjeća na gugutanje goluba dozivaju mačiće. Mijaukanje je najtipičniji zvuk koji koristi. Može imati različita značenja ovisno o načinu i situaciji u kojoj se njime koristi. Mačke koje nisu domaće izbjegavaju mijaukanje da ne bi skrenule pažnju mogućih neprijatelja. Još jedan zvuk je izrazito karakterističan i najčešće je znak zadovoljstva. To je predenje. Predenjem, trljanjem uz tijelo i visoko dignutim ravnim repom u pravilu šalju signale pomirljivosti i izražavaju želju da otklone nečiju agresivnost. Međutim, predu i kada ih nešto boli kako bi time same sebe utješile. Npr. neke glasno predu za vrijeme okota mačića. == Spolna zrelost == I mužjaci i ženke spolno sazrijevaju između šestog i osmog mjeseca života, ali pun tjelesni razvoj završavaju i jedni i drugi tek nekoliko mjeseci kasnije. Taj razvoj kod većine [[rasa|rasnih]] mačaka traje i nekoliko mjeseci duže. Sa spolnom zrelošću počinju se uočavati i razlike u tjelesnoj građi između mužjaka i ženki. Mužjaci su krupnije građe, imaju snažniji vrat a zbog masnih jastučića na obrazima imaju i veću glavu. Ženke su obično vitkije i imaju usku, trokutastu glavu. Osim fizičkih razlika, mužjaci i ženke se i različito ponašaju. Mužjaci su teritorijalne životinje i područje koje smatraju svojim obilježavaju štrcanjem mokraće i trljanjem o predmete na mjestima koja najčešće posjećuju. Na uljeze reagiraju prijetećim ponašanjem i izraženo agresivno. Za razliku od ženki, skloni su skitnji i izbivaju često danima, u potrazi za ženkama koje se upravo tjeraju ili u lovu. === Razmnožavanje === [[Datoteka:Charline the cat and her kittens.jpg|mini|200px|Mačka s mačićima. Moguće je da nisu svim mačićima isti očevi, jer ženka tokom parenja oslobađa samo jedno jajašce.]] [[Datoteka:Kitten-feeding.jpg|mini|200px|Hranjenje tri dana starog mačića.]] Mačke obično spolno sazrijevaju u šestom mjesecu života i tada se prvi put "tjeraju", a unutar razdoblja tjeranja plodne su obično pet do šest dana. Dok se tjera, mačka se neprekidno trlja o predmete, valja se po podu i diže [[stražnjica|stražnjicu]] u vis. Ako se u tom razdoblju ne pari s mužjakom, nakon oko tri tjedna ponovo će se tjerati. Mačke koje izlaze na otvoreno dozivaju više mužjaka s jedne strane mirisnom porukom da se tjeraju sadržanoj u [[mokraća|mokraći]], a s druge strane bučnim glasanjem koje nalikuje na plač malog djeteta. Kad se mužjaci okupe, u prvoj fazi ih drži na odstojanju frktanjem, puhanjem i udarcima šapom, što iskusan mačak uspijeva izbjeći. Ženka se povlači na sigurnu udaljenost, dok mužjaci zastrašuju jedan drugog pogledima, kostriješenjem i glasnim urlanjem. Obilaze jedan drugog i procjenjuju se. Ako se ni jedan ne povuče na vrijeme priznajući da je slabiji, iz tog se susreta može razviti bitka iz koje mužjaci izlaze puni ogrebotina i ugriza. Pravo na parenje dobiva mačak koji iz tih okršaja izađe kao pobjednik. Smrtnost nekastriranih mužjaka je značajno veća nego kastriranih jer oni u potrazi za ženkama koje se tjeraju prelaze velike udaljenosti (nerijetko u [[radijus]]u preko 3 km) kao i posljedica bitaka za ženku. Do [[razmnožavanje|parenja]] može doći tek kada ženka signalizira svoju spremnost za parenje tako da čučne, podigne stražnjicu i rep savije u stranu. Akt parenja traje nekoliko sekundi i naglo se prekida time što ženka uz vrisak zbaci mužjaka jer se na mužjakovom [[penis]]u nalazi izraslina koja akt čini bolnim za ženku. Ta je [[bol (osjećaj)|bol]] potrebna jer ona izaziva izlazak [[jajašce|jajašca]] i omogućuje [[oplodnja|oplodnju]]. U razdoblju tjeranja mačka se može pariti s više mužjaka, a kako se kod svakog parenja oslobađa samo jedno jajašce, u jednom leglu može biti mačića s više različitih očeva. === Mačići === [[Datoteka:Six weeks old cat (aka).jpg|mini|left|200px|Šest tjedana staro mače.]] Razdoblje tjeranja obično završava [[gestacija|skotnošću]] koja se u prvim tjednima niti ne primjećuje. Tek zadnja tri tjedna su mačići dovoljno veliki da se može uočiti povećani obujam trbuha, a tada i počinju rasti mliječne [[žlijezda|žlijezde]]. Mačka u prosjeku nosi mačiće 63 do 65 dana. Zadnjih je dana nervozna i neprekidno traži sigurno mjesto na kojem će se okotiti.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.cathealthcareguide.com/cat-pregnant-signs.php |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20070212101731/http://www.cathealthcareguide.com/cat-pregnant-signs.php |archive-date=12. veljače 2007. |access-date=5. kolovoza 2008.}}</ref> Često liže dojke i [[anus|analno]] područje. Kad živi u kući ili stanu, mačka će za koćenje izabrati sobu osobe koju osjeća najbližom, te mjesto na kojem će se okotiti može biti poluotvoreni ormar, neka kutija ili čak krevet bliske osobe. Sam porod može trajati više sati, a ponekad i do 24 sata. Razmak između rađanja pojedinih mačića može biti vrlo različit. U prvom okotu jedne mačke leglo ima najčešće 2-3 mačića. Događa se, da se mačka s prvim okotom ne snađe i ne pokaže nikakvo zanimanje za svoje potomstvo. Ako se okoti na otvorenom, jednostavno ih ostavi, a mačići uginu. Kod kasnijih okota broj mačića se povećava i može narasti i do 7. Kako mačka ima samo 6 dojki, najslabiji, koji se ne uspije izboriti za svoju dojku, obično ugine, osim ako se čovjek ne umiješa i dohranjuje ga. Mače staro nekoliko sati može stati na čovjekov dlan, a mijaukanje kod mačića obično se javlja u ranoj dobi. == Mačke u religiji i mitologiji == [[Datoteka:Bastet-E 2533-IMG 0630-gradient.jpg|mini|Egipatska skulptura u [[Louvre]]u.]] Povezanost ljudi i mačaka dovela je do njenog pojavljivanja u [[mitologija|mitologiji]] i legendama više [[kultura]], uključujući drevnu [[egipatska mitologija|egipatsku]], [[kineska mitologija|kinesku]] i [[nordijska mitologija|nordijsku]]. U egipatskoj mitologiji postojala je božica [[Bast (staroegipatska mitologija)|Bast]], koja je, inače, bila božica u obliku domaće mačke, ali kad bi bila bijesna, pretvorila bi se u ratobornu lavicu [[Sekhmet]]. Mačka je za Egipćane bila sveta životinja koju su, kad bi mačka uginula, [[mumija|mumificirali]]. Dok su u srednjem vijeku u [[Europa|Europi]] mačke ubijane zbog sumnje da su povezane sa Sotonom, u [[islam]]skim državama ih se poštovalo zbog redovitog održavanja čistoće. Mačke su, zapravo, jedine životinje kojima je dopušten ulazak u džamiju. Prorok [[Muhammed]] je toliko volio svoju mačku Muezzu, da je jednom prilikom, kako ne bi probudio ljubimicu koja je spavala na rukavu njegove košulje, odrezao rukav i otišao na molitvu. Često je držao govor gladeći mačku u krilu. Nekoliko papa je posjedovalo mačke a među njima je i papa [[Benedikt XVI.]] U [[Japan]]u, bijela mačka Maneki smatra se simbolom sreće, a zbog toga se naziva Sretna mačka, te se čak koristi kao "kasica" za prikupljanje novca. == Popularnost == {{glavni|Domaća mačka u popularnoj kulturi}} Mačka je popularna kod ljudi, te se ona često prikazuje na fotografijama ili crtanim filmovima kako se igraju s klupkom ili kako love miševe. U mnogim suvremenim crtanim filmovima mačke su glavni likovi. Najpoznatiji likovi mačaka u [[crtani film|crtanim filmovima]] su Tom i Sylvester iz ''[[Tom i Jerry]]'' i crtanih filmova [[Looney Tunes]]a, te [[Mačak Fritz|Fritz]] i [[Garfield]]. U književnosti, u bajci braće Grimm ''[[Mačak u čizmama]]'' glavni je lik mačak koji je od trećeg mlinarevog sina zatražio da mu kupi čizme i, usput, obećao da će biti bogat, dok je u knjizi Lewisa Carolla ''[[Alica u zemlji čudesa]]'' Češirska mačka neobični lik koji ima sposobnost nevidljivosti i iznenadnog pojavljivanja. == Neke pasmine domaćih mačaka == {{glavni| Dodatak:Popis pasmina domaćih mačaka}} Neke poznatije pasmine mačaka su: *[[Abesinska mačka]] *[[Britanska kratkodlaka mačka]]<ref name="macke.com.hr">[http://www.macke.com.hr Svijet macaka-Sve o mackama i macicima] Ovo je jako popularna i poznata pasmina koje nije bilo na popisu</ref> *[[Chausie]] *[[Europska kratkodlaka mačka]] *[[Himalajska mačka]]<ref name="macke.com.hr"/> *[[Maine coon mačka|Maine coon]] *[[Norveška šumska mačka]]<ref name="macke.com.hr"/> *[[Orijentalna mačka]]<ref name="macke.com.hr"/> *[[Perzijska mačka]] *[[Pixie-bob]] *[[Ragdoll|Ragdoll mačka]] *[[Ruska plava mačka]] *[[Sibirska mačka]] *[[Sijamska mačka]] *[[Sveta Birmanska mačka]]<ref>[http://www.macke.com.hr Svijet macaka-Sve o mackama i macicima] Bilo je krivo napisano ime</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == * Ronald M. Nowak: Walker’s Mammals of the World. 6. Auflage. Johns Hopkins University Press, Baltimore 1999., {{ISBN|0-8018-5789-9}} * Desmond Morris, ''Catwatching'', Heyne-Verlag 2000., 3-4531-7259-0 * Marian C. Horzinek, Vera Schmidt i Hans Lutz, ''Krankheiten der Katze'', Enke Verlag, 2005., {{ISBN|3-8304-1049-2}}. * Gloria Stephens: ''Katzen'', Eurobooks Germany 2001., {{ISBN|3-85049-588-4}} * Pam Johnson: ''Katzenpsychologie'', Franckh-Kosmos, 1999., {{ISBN|3-4400-7507-9}}. * Frédéric Vitoux, de la Academia Francesa - Dictionnaire amoureux des Chats. Plon/Fayard. París, 2008. {{ISBN|978-2-259-20686-0}}. * Pollard, M.: ''Encyklopédia mačky'', 2004., {{ISBN|8071458511}} * Aleksandra Konarska-Szubska, ''Koty'', Varšava 1981., 1986., {{ISBN|83-09-00219-X}} == Vanjske poveznice == === Fotografije i crteži === * [https://web.archive.org/web/20190520030950/http://brainmaps.org/index.php?p=speciesdata&species=felis-catus Visoko rezolucijske fotografije mačjeg mozga] {{eng oznaka}} === Članci i leksikoni === * [https://web.archive.org/web/20080918084004/http://www.peteducation.com/article.cfm?cls=0&cat=1763&articleid=1108 Luk je štetan za mačke] {{eng oznaka}} * [https://web.archive.org/web/20120104120247/http://www.katzen-lexikon.de/ Wikiprojekt - Leksikon mačaka na njemačkom jeziku] {{de icon}} === Katalog mačaka === * [https://worldcatfinder.com/hr/pasmine-macaka Pasmine mačaka] == Projekti == {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Felis silvestris catus |commonscathr = Domaća mačka |wikivrste = Felis silvestris catus |wikivrstehr = Domaćoj mački |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = mačka |wikiknjige = |wikicitat = Mačke }} <noinclude> {{Male mačke}} </noinclude> [[Kategorija:Domaće mačke| ]] [[Kategorija:Felis]] 3fnw60buqcs6qaqm1m7vwrpgjpgxr3l 0 23570 7615296 7199960 2026-10-08T16:41:29Z ~2026-54253-55 374817 podebljenje 7615296 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Nin (bura2).JPG|mini|desno|250px|[[Bura]] u [[Nin]]u.]] [[datoteka:VE Vratarusa 2011.jpg|mini|desno|250px|[[Vjetroelektrana Vrataruša]] kod [[Senj]]a, se nalazi na obroncima [[Velebit]]a i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom [[Električna snaga|snagom]] od 42&nbsp;[[vat|MW]].]] [[datoteka:Low pressure system over Iceland.jpg|mini|desno|250px|Islandska [[ciklona]] 4. rujna 2003.]] [[datoteka:Wea00920.jpg|mini|desno|250px|[[Anemometar]] s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson.]] [[datoteka:Wind Rose.jpg|desno|mini|250px|Primjer ruže vjetrova.]] [[datoteka:Map prevailing winds on earth.png|desno|mini|250px|Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom.]] [[datoteka:Earth Global Circulation.jpg|mini|desno|250px|Model tri ćelije u [[troposfera|troposferi]] i smjer stalnih planetarnih vjetrova na [[Zemlja|Zemlji]].]] [[datoteka:Unusually well defined warm front.jpg|250px|mini|desno|Nadolazeća [[atmosferska fronta]] se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti.]] [[datoteka:Usce Dubracine 261208.jpg|250px|mini|desno|Ušće Dubračine u [[Crikvenica|Crikvenici]] tijekom [[bura|bure]].]] [[datoteka:Usce Dubracine jugo 11108.jpg|250px|mini|desno|[[Ušće]] Dubračine u Crikvenici tijekom [[jugo|juga]].]] [[datoteka:Hangwind.svg|mini|desno|250px|Prikaz kako nastaje [[fen]].]] == '''Vjetar''' je pretežno vodoravno [[strujanje zraka]], relativno prema [[Zemlja|Zemljinoj površini]], određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i [[brzina|brzinom]], odnosno jakošću.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/64995 |title=vjetar |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=}}</ref> Za vjetar je svojstvena velika prostorna i vremenska promjenjivost. Vjetar je stoga [[vektor]]ska veličina. Pod smjerom vjetra podrazumijeva se [[Strane svijeta|strana svijeta]] odakle vjetar puše. Obično se ne određuje trenutno nego srednji smjer vjetra za određeno vremensko razdoblje (najčešće 10 [[minuta]]). Uobičajeno je da se smjer vjetra određuje stranom svijeta, koja se računa prema zemljopisnom [[sjever]]u, i to bilo po skali od 360°, bilo po skali od 16, odnosno 32 smjera (glavni i međusmjerovi vjetra).<ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref> == Iskorištenje snage vjetra bilo je u povijesti od velikog značaja prvenstveno za razvitak [[Pomorstvo|pomorstva]], a s njime i [[zemljopis]]a, pogon [[mlin]]ova, [[vjetrenjača]] i drugog, a i danas se pažnja usmjerava na energiju vjetra kao na jedan od mogućih [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivih izvora energije]]. == Nastanak vjetra == Vjetar je posljedica više čimbenika: * razlike [[tlak]]a između dvaju područja (vjetar struji od područja višega tlaka prema području nižega tlaka i to je jači što je ta razlika veća), * [[Zemljina rotacija|Zemljine vrtnje ili rotacije]], * [[Coriolisov učinak|Coriolisove sile]] (vjetar zbog njezina djelovanja na [[Sjeverna polutka|sjevernoj polutki]] skreće u desno, na [[Južna polutka|južnoj]] u lijevo), * [[Centrifugalna sila|centrifugalne sile]] kada su putanje čestica zraka zakrivljene, * sile [[trenje|trenja]] s podlogom. Pri [[tlo|tlu]] je u umjerenim širinama često bezvjetreno stanje, to jest [[Tišina (razdvojba)|tišina]], no u uvjetima velikih razlika tlaka, kao u [[uragan]]ima, [[Tornado|tornadima]] i tropskim [[ciklona|ciklonima]], brzina vjetra može dosegnuti vrijednosti i od više stotina [[Kilometar na sat|kilometara na sat]] te prouzročiti velika razaranja. Na [[strujanje zraka]] mogu znatno utjecati i [[reljef]] (na primjer [[doljnjak]], [[noćnik]]) i temperaturne razlike između [[kopno|kopna]] i [[more|mora]], pa su poznati sustavi vjetrova obalne cirkulacije ([[zmorac]] i [[burin]]). Određeni dijelovi Zemlje poznati su po postojanim i jakim zapadnim vjetrovima, kao što su to olujna područja [[ocean]]a, uglavnom oko 40° sjeverne [[Zemljopisna širina|zemljopisne širine]]. Brzina vjetra se redovito povećava s visinom i najveće se brzine obično pojavljuju u blizini [[troposfera|troposfere]]. === Brzina vjetra === Brzine vjetra kreću se od tišine (kalme) do veoma velikih [[brzina]]. U slojevima pri tlu brzina vjetra, na primjer brzina [[bura|bure]] na našoj obali, može doseći i 50 [[Metar u sekundi|m/s]] (180 [[Kilometar na sat|km/h]]), na [[Antarktika|Antartiku]] pojedini udari vjetra i do 90 m/s (324 km/h), a 1934. izmjerena je u [[SAD]] na Mount Washingtonu ([[nadmorska visina]] 1 980 m) brzina vjetra od 115 m/s (414 km/h). Mnogo veće brzine vjetra izmjerene su u slobodnoj atmosferi. Tako je na visini 11 km iznad tla izmjerena 1959. iznad [[Rostov na Donu|Rostova na Donu]] brzina vjetra od 160 m/s (576 km/h). Brzina se vjetra mijenja s [[visina|visinom]]. Pri tlu je, zbog [[trenje|trenja]] čestica zraka o podlogu, brzina vjetra smanjena. S povećanjem visine utjecaj trenja postepeno se smanjuje i brzina vjetra u prvih desetak metara visine raste najprije brzo, a zatim sve sporije. === Mjerenje brzine vjetra === [[Brzina]] vjetra mjeri se s pomoću [[Anemometar|anemometra]] ili se prema [[Beaufortova ljestvica|Beaufortovoj ljestvici]] procjenjuje s pomoću učinaka vjetra na [[okoliš]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su brzine vjetra znatno veće na području priobalja i otoka nego u kopnenome dijelu. Najveće brzine vjetra mogu se očekivati na području gdje se obronci [[Velebit]]a najstrmije spuštaju prema moru, to jest na dijelu obale od [[Senj]]a do [[Karlobag]]a i na otoku [[Pag]]u (do 40 m/s ili 145 km/h). ==== Beaufortova ljestvica ==== {{Glavni|Beaufortova ljestvica}} Vjetar nastaje zbog nejednakosti [[tlak]]a u atmosferi zbog meteoroloških mijena. Vjetar je određen brzinom, smjerom i jačinom. Brzina vjetra mjeri se pomoću [[anemometar|anemometra]], a izražava se uobičajenom jedinicom za [[brzina|brzinu]] - metrima u sekundi, kilometrima na sat, [[čvor]]ovima ili specijaliziranom jedinicom - '''beaufort''' (čitaj: "bofor"). Odnos ovih jedinica vidljiv je iz sljedeće tablice: {| class="wikitable" style="text-align: center;" | rowspan=2|'''Jačina (Bf)''' | rowspan=2|'''Naziv''' | colspan=3|'''Brzina''' | colspan=2|'''Maks. visina vala (m)''' |- | km/h || m/s || čvor || unutarnje more<br> blizu obale || otvoreno<br>more |- | 0 || Tišina || <1 || 0 - 0,2 || <1 || --- || --- |- | 1 || Lahor || 1 - 5 || 0,3 - 1,5 || 1 - 3 || 0,1 || 0,1 |- | 2 || Povjetarac || 6 - 11 || 1,6 - 3,3 || 4 - 6 || 0,2 || 0,3 |- | 3 || Slab vjetar || 12 - 19 || 3,4 - 5,4 || 7 - 10 || 0,6 || 1 |- | 4 || Umjeren vjetar || 20 - 28 || 5,5 - 7,9 || 11 - 16 || 1 || 1,5 |- | 5 || Umjereno jak vjetar || 29 - 38 || 8,0 - 10,7 || 17 - 21 || 2 || 2,5 |- | 6 || Jak vjetar || 39 - 49 || 10,8 - 13,8 || 22 - 27 || 3 || 4 |- | 7 || Žestok vjetar || 50 - 61 || 13,9 - 17,1 || 28 - 33 || 4 || 5,5 |- | 8 || Olujni vjetar || 62 - 74 || 17,2 - 20,7 || 34 - 40 || 5,5 || 7,5 |- | 9 || Jak olujni vjetar || 75 - 88 || 20,8 - 24,4 || 41 - 47 || 7 || 10 |- | 10 || Orkanski vjetar || 89 - 102 || 24,5 - 28,4 || 48 - 55 || 9 || 12,5 |- | 11 || Jak orkanski vjetar || 103 - 117 || 28,5 - 32,6 || 56 - 63 || 11,5 || 16 |- | 12 || Orkan || >118 || >32,7 || >64 || 14 || --- |} === Ruže vjetrova === {{Glavni|Ruže vjetrova}} Vjetar vrlo rijetko puše stalnom brzinom, to jest uobičajeno mijenja jakost. Izuzetak čine [[monsun]]i - vjetrovi koji na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom, zbog čega su u vrijeme [[jedrenjak]]a obilato korišteni za prekooceanske plovidbe. Učešća pojedinih smjerova i prosječnih ili maksimalnih brzina vjetra u tim smjerovima prikazuje takozvana '''ruža vjetrova''' s naznačenim stranama svijeta prema slici. Na jakost vjetra uz odnos tlakova u atmosferi utječe i konfiguracija, prisustvo prirodnih i umjetnih prepreka i obraslost terena što uvjetno rečeno možemo shvatiti i kao [[trenje]] s podlogom. === Strujanja u atmosferi === {{Glavni|Strujanje zraka}} '''Strujanje zraka''' ne ovisi samo o [[sila]]ma koje djeluju u [[atmosfera|atmosferi]], nego i o trenutnom stanju atmosfere. To stanje može biti barotropsko (to jest [[gustoća zraka]] je [[Funkcija (matematika)|funkcija]] jedino [[tlak]]a), ili baroklinsko (to jest gustoća zraka ovisi, osim o tlaku, i o drugim termodinamskim uvjetima). Zbog mnogobrojnosti i međusobnosti utjecaja čimbenika koji uzrokuju i utječu na gibanje atmosfere, mehanizam strujanja zraka u atmosferi vrlo je složen i može se samo približno opisati [[matematika|matematičkim]] izrazima. [[Zračna masa|Zračna se masa]] [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] neprestano [[gibanje|giba]] s obzirom na površinu [[Zemlja|Zemlje]]. Dva su osnovna razloga gibanju zraka u [[atmosfera|atmosferi]]: [[vrtnja]] ili rotacija [[Zemljina rotacija|Zemljine kugle]] i nejednoliko zagrijavanje njene površine i atmosfere. Zbog Zemljine vrtnje u višim slojevima atmosfere djeluju na čestice zraka [[Coriolisova sila]] i [[sila]] [[Centripetalna sila|centrifugalnog ubrzanja]], a u prizemnom sloju djeluju još i sile [[trenje|trenja]] između zračnog omotača i Zemljine površine, te između [[čestica]] [[zrak]]a. Rezultat je djelovanja tih sila uglavnom vodoravno [[strujanje]] zraka. Zbog zakrivljenosti Zemljine površine i gibanja Zemlje s obzirom na [[Sunce]], kao i nejednakog zagrijavanja podloge, ukupna se atmosfera nejednoliko zagrijava, što uzrokuje poremećaj [[gradijent]]a [[tlak]]a, pa nastaju strujanja zraka koja nastoje izjednačiti razlike tlaka. ==== Opća cirkulacija atmosfere ==== Opća cirkulacija atmosfere je osnovna vrsta strujanja u atmosferi, kojom se izmjenjuju velike [[Zračna masa|zračne mase]] u vodoravnom i okomitom smjeru. U njoj važnu ulogu imaju strujanja u vezi s putujućim [[ciklona]]ma i [[anticiklona]]ma. Ta strujanja posreduju u razmjeni zračnih masa između polarnih, umjerenih i suptropskih širina i daju glavnu značajku vremenskim zbivanjima kod nas. ==== Lokalna cirkulacija zraka ==== Lokalna cirkulacija zraka nastaje zbog različita zagrijavanja zraka iznad kopna i mora i zbog različita sastava i oblika tla. S tim u vezi pojavljuju se svojstveni (karakteristični) lokalni vjetrovi s mora i kopna. Danju se kopno jače ugrije od mora i zbog toga puše vjetar s mora na kopno; noću je obratno. Lokalna cirkulacija zraka pojavljuje se i na pristrancima [[planina]]. === Tlak vjetra === U tehničkoj struci se s vjetrom računa kao s [[opterećenje]]m koje on može proizvesti na [[građevine]], [[Konstrukcija|konstrukcije]] i plovila. Opterećenje vjetrom spada pod promjenjiva djelovanja (statika konstrukcija) i ono djeluje okomito na površinu konstrukcije i obuhvaća: vjetar koji djeluje na konstrukciju i trenje vjetra po konstrukciji (tangencijalno niz površinu konstrukcije). Opterećenje zbog vjetra iskazuje se u kN/m² ([[kilonjutn]]ima po [[Četvorni metar|kvadratnom metru]]) ili kp/m² ([[kilopond]]ima po kvadratnom metru), a ovisno je od brzine vjetra i smjera pod kojim napada površine objekata. Tlak vjetra jača s visinom iznad terena, pa je osobito izražen kod visokih objekata i može poprimiti vrlo velike vrijednosti, pa i dovesti do prevrtanja [[dizalica]] ili [[vozila]] ili drugih načina oštećenja objekata. {| class="wikitable" |+ Približne vrijednosti tlaka vjetra |- ! scope="col" | Visina iznad tla (m) ! scope="col" | Brzina vjetra (m/s) ! scope="col" | Tlak vjetra (N/m²) |- | 0 - 8 | 28,3 | 500 |- | 8 - 20 | 35,8 | 800 |- | 20-100 | 42,0 | 1 100 |- | > 100 | 45,6 | 1 300 |} === Djelovanje podloge na vjetar === Atmosfera se prema djelovanju podloge sastoji od više slojeva. * prizemni ili Prandtlov sloj (od 50 do 100 m), u kojemu brzina vjetra raste s visinom po [[logaritam]]skom ili po [[Eksponencijalna funkcija|eksponencijalnom zakonu]], a smjer se vjetra s visinom ne mijenja. * prijelazni ili Ekmanov sloj (od 500 do 1 500 m), u kojemu brzina vjetra raste s visinom, a na sjevernoj polutki skreće s visinom udesno. * slobodna atmosfera, u kojoj se utjecaj trenja s podlogom može zanemariti, a smjer vjetra poprima smjer geostrofičkog vjetra. U unutrašnjem sloju atmosfere s jednolikom stratifikacijom može se promjena brzine vjetra s visinom (do visine 15 - 20 m) dobro aproksimirati s takozvanim logaritamskim zakonom: : <math> v_2 = v_1 \cdot \frac {\ln z_2 - \ln z_0}{\ln z_1 - \ln z_0} </math> gdje su: ''v₂'' i ''v₁'' brzine vjetra na visinama ''z₂'' i ''z₁'', a ''z₀'' je parametar hrapavosti podloge, koji je jednak visini nad tlom do koje je brzina vjetra jednaka nuli. Vrijednosti ''z₀'' ovisne su o svojstvima podloge, na primjer nad snježnim je pokrivačem ''z₀'' = 0,1 - 0,5 mm, nad travom ''z₀'' = 10 - 50 mm, a nad zgradama i nekoliko metara. U umjerenim i višim [[zemljopisna širina|zemljopisnim širinama]] mijenjaju se tokom godine srednje brzine vjetra u čitavoj [[troposfera|troposferi]] i [[stratosfera|stratosferi]]. Srednja brzina vjetra pri tlu je najveća zimi kad su i razlike tlaka najveće. Ljeti je cirkulacija atmosfere u našim širinama općenito slabija. U većim visinama veće su razlike između ljeta i zime. Tako je, na primjer, na 5 km visine nad Zagrebom maksimalna brzina vjetra u siječnju, a minimalna u lipnju. Dnevni je hod brzine vjetra veoma složen. Nad nižim su područjima kontinenta najmanje srednje brzine vjetra u jutarnjim satima, a najveće u ranim poslijepodnevnim satima. U planinskim predjelima, gdje se brzina vjetra približava stanju u slobodnoj atmosferi, srednja brzina vjetra ima obratan dnevni hod: maksimalne vrijednosti su u noćnim, a minimalne u dnevnim satima. == Vrste vjetrova == Mnogi, osobito lokalni vjetrovi imaju svojstvena imena, od kojih su se neka kod nas sačuvala od davnine. Među poznatije vjetrove u primorju ubrajaju se [[bura]], [[garbin]], [[jugo]], [[Levant (vjetar)|levant]], [[maestral]], [[oštro]], [[pulenat]], [[tramontana]], a u na kontinentu [[košava]], [[sjeverac]] i drugi. Režim vjetra na nekome mjestu može se grafički prikazati s pomoću [[ruže vjetrova]]. Neki sustavi zračnih strujanja svojstveni su za golemim područjima Zemlje i daju određene značajke klimi toga područja. U takve sustave strujanja ulaze [[geostrofički vjetar|geostrofički vjetrovi]], [[monsun]]i, [[pasati]], zapadni vjetrovi umjerenih širina i drugi. Prema jakosti vjetrovi se nazivaju tišina (kad nema vjetra), lahor, povjetarac, slab vjetar, umjeren vjetar, jak vjetar, olujni vjetar, orkanski vjetar i [[orkan]]. === Vjetrovi na Jadranu === {{Vjetrovi na Jadranu}} Najjači vjetrovi u Hrvatskoj su [[bura]] koja puše s kopna prema moru, iz pravca sjeveroistoka i [[jugo]] koje puše iz pravca jugoistoka. Bura uobičajeno traje 3 dana i karakteristično je da puše "na refule", to jest na mahove i osobito je jaka u pod[[velebit]]skom kanalu na području [[Senj]]a, no i u [[Bakar (grad)|Bakru]] dosiže i do 180 km/h. Godine [[1988.]] u [[Zračna luka Dubrovnik|Dubrovačkoj zračnoj luci]] izmjerena je vrijednost od 44,3 m/s (159,5 km/h), na [[Marjan]]u je [[1994.]] izmjerena brzina bure od 48,5 m/s (174,6 km/h), u [[Novalja|Novalji]] 1995. je izmjereno 39,9 m/s (143,9 km/h). Godine [[1996.]] na [[Krčki most|Krčkom mostu]] izmjereno je 58,9 m/s (212 km/h), a [[2002.]] u [[Makarska|Makarskoj]] je zabilježeno 49,9 m/s (179,6 km/h). Drugi službeni najjači udar bure, zabilježen je na Paškom mostu, i iznosio je 65,2 m/s tj. 234,72 km/h, a treći izmjeren je na Krčkom mostu i iznosio je 221,8 km/h, što se dogodilo za vrijeme ciklone Teodor, 11.11.2013.<ref>{{Citiranje weba|title=JE LI "PAO" DRŽAVNI REKORD? Automatska postaja na Biokovu izmjerila udar vjetra od 270 km/h, osjet hladnoće -21°C|url=https://www.dalmacijadanas.hr/je-li-pao-drzavni-rekord-automatska-postaja-na-biokovu-izmjerila-udar-vjetra-od-270-km-h-osjet-hladnoce-21c|access-date=2022-04-02|website=DALMACIJA DANAS|language=hr}}</ref> Najsnažniji udar bure u Hrvatskoj, izmjeren je [[24. prosinca]] [[2003.]], na [[Autocesta A1|autocesti A1]], između [[Tunel Sveti Rok|tunela Sveti Rok]] i [[Maslenica|Maslenice]], na vijaduktu Božići, jedan od rijetkih instrumenata za mjerenje brzine vjetra koji je uopće uspio neoštećen izdržati nalete vjetra, zabilježio je tada brzinu od 307 km/h, što je najveća ikad izmjerena brzina vjetra u Hrvatskoj.<ref>{{Citiranje weba|last=nivas.hr|title=DUBROVNIK MEĐU REKORDERIMA: Jučerašnja bura za anale|url=https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/grad/dubrovnik-medu-rekorderima-jucerasnja-bura-za-anale|access-date=2022-04-02|website=www.dubrovackidnevnik.net.hr|language=hr}}</ref> Zbog toga što taj instrument nije bio predviđen za tolike iznose (radi se o instrumentu tvrtke "VAISALA" Wind Set WA15), podatak se ne uzima kao službeni te kao službeno najjači udar vjetra iz NNE smjera u Hrvatskoj i dalje vrijedi onaj od [[21. prosinca]] [[1998.]] godine s [[Maslenički most|Masleničkog mosta]] od 248 km/h (69,0 m/s).<ref>{{Citiranje časopisa|title=Djelovanje vjetra|url=https://www.grad.unizg.hr/_download/repository/H08-Djelovanje_vjetra.pdf|journal=Hidraulika|volume=XI/2006|pages=VIII-6|via=grad.unizg.hr|access-date=2. travnja 2022.|archive-date=25. travnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220425003559/https://www.grad.unizg.hr/_download/repository/H08-Djelovanje_vjetra.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Opterećenje vjetrom – meteorološka podloga za hrvatske norme |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/18613 |autor=Alica Bajić, Bernardin Peroš, Višnja Vučetić, Zvonko Žibrat |format=PDF |web_stranica=Hrčak Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske |nadnevak=11. travnja 2001. |preuzeto=2. rujna 2017.}}</ref> Jugo uzrokuje [[val]]ove koji "valjaju" i na plovilu se teže podnose od valova po buri. Uz pojam vjetra veže se i pojam [[nevera]] koji označava nevrijeme, odnosno vrijeme vrlo loše za boravak na moru. Za plovila su opasni i iznenadni [[neverin]]i (kako i ime govori, manje i kraće nevere) koji kratkotrajno mogu dići neugodno visoke valove. Promatramo li ružu vjetrova u našem priobalju možemo naći sljedeće vjetrove: * [[tramontana]] - N - (S) sjever - hladan vjetar sličan buri, ali stabilniji * [[burin]] - NNE - (SSI) - vjetar koji puše noću s kopna, pretežno iz NNE na sjevernome Jadranu, a često iz E ili SE na južnome dijelu * [[bura]] - NE - (SI) - najjači vjetar na Jadranu, puše s kopna preko planina na more, često na mahove i promjenjiva smjera * [[grego levante]] - ENE - (ISI) -jak vjetar koji zimi puše <!-- od [[Grčka|grčkih]] obala preko [[Jonsko more|Jonskog mora]] prema Jadranu --- Nikako ne mogu probaviti ovu definiciju. Neispravna je! Znam da ste ju kopirali iz nekih stručnih stranica s interneta, ali i dalje ostaje neispravno. Osim u samom imenu, ovaj vjetar nema nikakve veze s Grčkom i Jonskim morem. Smjer je netočan ako vjetar puše iz smjera Grčke, a Grčka je ionako jako daleka. Ispravno bi bilo izbrisati ovo objašnjenje i osmislit nešto drugo, ili ništa.--> * [[levanat]] - E - (I) - istočnjak, često istih obilježja kao i bura, ponekad i topli vjetar lijepog vremena * [[jugo levante]] - ESE - (IJI) - * [[jugo]] - SE - (JI) - ili široko, vjetar jugoistočnog smjera koji uglavnom donosi kišu i loše biometeorološke prilike * [[oštro]] - S - (J) - je čisti južnjak, karakterizira ga velika jačina, i relativno malo vrijeme trajanja. Većinom je oštro prijelazna faza između juga i lebića * [[maestral obalni]] - SSW - (JJZ) - * [[lebić]] - SW - (JZ) - je kratak vjetar, često zapuše nakon juga. Može biti jak i tada se zove lebićada * [[garbin]] - WSW - (ZJZ) - * [[pulenat]] - W - (Z) - ponent, punenat ili pulent je rijedak vjetar kod nas. Kada je jak naziva se pulentada * [[maestral]] - NW - (SZ) - u pravilu ugodan ljetni vjetar koji za lijepa vremena uobičajeno puše poslije podne, donoseći lagano rashlađenje u toplim danima. Naši otočani imaju jednu rečenicu koja pomaže zapamtiti vjetrove na našoj obali, prva slova vjetrova i riječi su ista: * '''T'''ežak * '''G'''orak * '''L'''avur * '''S'''vakon * '''O'''non * '''L'''udon * '''P'''oštenon * '''M'''ornaru U unutrašnjosti (prvenstveno na području podunavskih ravnica) zimi puše vrlo snažan i hladan jugoistočnjak [[košava]]. Na našem području anticiklona u pravilu nosi vedro vrijeme, a ciklona oblačno vrijeme i padaline. Sukladno tome, na našoj obali razlikujemo "običnu" suhu (anticiklonalnu) buru koja "čisti" zrak i takozvanu "ciklonalnu buru", koja je praćena kišom, povećanim tlakom i pogoršanjem tegoba meteoropata (ljudi osjetljivih na meteorološke prilike). Na oceanskoj i morskoj površini snažni vjetrovi uzrokuju valovitost, pa i pojavu razornih valova visokih desetke metara, koji mogu ugroziti priobalje ili potopiti čak i najveća plovila. S druge strane, valovitost doprinosi snabdijevanju voda [[kisik]]om i njihovom "samočišćenju", a kroz dugo vremensko razdoblje oblikuje obalni pojas razarajući stijenje i stvarajući pijesak. Iako bi preciznije bilo iskazivanje valovitosti dužinom i visinom valova, uobičajena je skala od 1 - 5 definirana oblikom valova (na primjer pojavom krijesta na valovima i slično) Na ponašanje valova utječe i dubina mora. Na plićinama se valovi više "lome" i pri istoj snazi vjetra u pravilu predstavljaju veću opasnost nego na dubokom moru (utjecaj svojevrsnog "trenja" vode o dno koči dno vala i uzrokuje pojavu krijesta, a kod velikih valova lomljenje vala). === Uragan === Osobito velike štete može uzrokovati vjetar olujne do orkanske snage ili vrtložni oblik vjetra poznat pod nazivom [[Pijavica (atmosferska pojava)|pijavica]] ili regionalno kao šijun, uvjetovan prije svega temperaturnim razlikama, a zbog njih i okomitim razlikama tlakova u kombinaciji s konfiguracijom terena. Posebno snažna vrtložna strujanja zovu se uragani a učestali su nad oceanima, pa su primjerice česta katastrofalna razaranja koja uzrokuju na američkim obalama [[atlantik]]a. Temperaturne razlike između površine planete i zračnih masa uzokuju uzlazno okomito vrtložno strujanje, takozvani [[Ciklona|ciklonu]], ili silazno vrtloženje koje zovemo [[Anticiklona|anticiklonom]]. Smjer vrtloženja definira [[Zemljina rotacija]] i njome uzrokovane [[Coriolisov učinak|Coriolisove sile]] tako da ciklona na [[Sjeverna polutka|sjevernoj polutci]] slijedi matematski pozitivan smjer (smjer suprotan smjeru kazaljke na satu), a kod anticiklone je obrnut. U središtu vrtloženja vlada tišina, a na rubnim područjima se iskazuje jak vjetar. == Povezani članci == * [[Jugo]] * [[pijavica (atmosferska pojava)|Pijavica]] * [[Ciklona]] * [[Anticiklona]] * [[Vjetrenjača]] * [[Vjetroturbina]] * [[Vjetroelektrana]] * [[Meteorologija]] * [[Mistral]] == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons = Wind |commonshr = vjetar |commonscat = Wind |commonscathr = vjetar |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = vjetar |wikiknjige = |wikicitat = }} *[http://www.er-ef.net/opterecenja.html Opterećenja na građevinske konstrukcije] *[http://croatia.aventin.hr/jedrenje/vjetrovi.htm Vjetrovi na Jadranu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110208212925/http://croatia.aventin.hr/jedrenje/vjetrovi.htm |date=8. veljače 2011. }} * [http://www.er-ef.net/opterecenja.html Aplikacija Opterećenja] * Peljar za male brodove, Hidrografski institut JRM - Split, Založba Mladinska knjiga, 1989., Ljubljana - Zagreb == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} {{Priroda}} [[Kategorija:Atmosferska dinamika]] [[Kategorija:Meteorološke pojave]] [[Kategorija:Vjetar| ]] rnp8nwdbqongufidqpq26zy8a1p0qr3 7615304 7615296 2026-10-08T17:11:23Z Ponor 38361 Reverted 1 edit by [[Special:Contributions/~2026-54253-55|~2026-54253-55]] ([[User talk:~2026-54253-55|talk]]) to last revision by Ponor / Twinkle 7615304 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Nin (bura2).JPG|mini|desno|250px|[[Bura]] u [[Nin]]u.]] [[datoteka:VE Vratarusa 2011.jpg|mini|desno|250px|[[Vjetroelektrana Vrataruša]] kod [[Senj]]a, se nalazi na obroncima [[Velebit]]a i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom [[Električna snaga|snagom]] od 42&nbsp;[[vat|MW]].]] [[datoteka:Low pressure system over Iceland.jpg|mini|desno|250px|Islandska [[ciklona]] 4. rujna 2003.]] [[datoteka:Wea00920.jpg|mini|desno|250px|[[Anemometar]] s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson.]] [[datoteka:Wind Rose.jpg|desno|mini|250px|Primjer ruže vjetrova.]] [[datoteka:Map prevailing winds on earth.png|desno|mini|250px|Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom.]] [[datoteka:Earth Global Circulation.jpg|mini|desno|250px|Model tri ćelije u [[troposfera|troposferi]] i smjer stalnih planetarnih vjetrova na [[Zemlja|Zemlji]].]] [[datoteka:Unusually well defined warm front.jpg|250px|mini|desno|Nadolazeća [[atmosferska fronta]] se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti.]] [[datoteka:Usce Dubracine 261208.jpg|250px|mini|desno|Ušće Dubračine u [[Crikvenica|Crikvenici]] tijekom [[bura|bure]].]] [[datoteka:Usce Dubracine jugo 11108.jpg|250px|mini|desno|[[Ušće]] Dubračine u Crikvenici tijekom [[jugo|juga]].]] [[datoteka:Hangwind.svg|mini|desno|250px|Prikaz kako nastaje [[fen]].]] '''Vjetar''' je pretežno vodoravno [[strujanje zraka]], relativno prema [[Zemlja|Zemljinoj površini]], određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i [[brzina|brzinom]], odnosno jakošću.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/64995 |title=vjetar |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=}}</ref> Za vjetar je svojstvena velika prostorna i vremenska promjenjivost. Vjetar je stoga [[vektor]]ska veličina. Pod smjerom vjetra podrazumijeva se [[Strane svijeta|strana svijeta]] odakle vjetar puše. Obično se ne određuje trenutno nego srednji smjer vjetra za određeno vremensko razdoblje (najčešće 10 [[minuta]]). Uobičajeno je da se smjer vjetra određuje stranom svijeta, koja se računa prema zemljopisnom [[sjever]]u, i to bilo po skali od 360°, bilo po skali od 16, odnosno 32 smjera (glavni i međusmjerovi vjetra).<ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref> Iskorištenje snage vjetra bilo je u povijesti od velikog značaja prvenstveno za razvitak [[Pomorstvo|pomorstva]], a s njime i [[zemljopis]]a, pogon [[mlin]]ova, [[vjetrenjača]] i drugog, a i danas se pažnja usmjerava na energiju vjetra kao na jedan od mogućih [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivih izvora energije]]. == Nastanak vjetra == Vjetar je posljedica više čimbenika: * razlike [[tlak]]a između dvaju područja (vjetar struji od područja višega tlaka prema području nižega tlaka i to je jači što je ta razlika veća), * [[Zemljina rotacija|Zemljine vrtnje ili rotacije]], * [[Coriolisov učinak|Coriolisove sile]] (vjetar zbog njezina djelovanja na [[Sjeverna polutka|sjevernoj polutki]] skreće u desno, na [[Južna polutka|južnoj]] u lijevo), * [[Centrifugalna sila|centrifugalne sile]] kada su putanje čestica zraka zakrivljene, * sile [[trenje|trenja]] s podlogom. Pri [[tlo|tlu]] je u umjerenim širinama često bezvjetreno stanje, to jest [[Tišina (razdvojba)|tišina]], no u uvjetima velikih razlika tlaka, kao u [[uragan]]ima, [[Tornado|tornadima]] i tropskim [[ciklona|ciklonima]], brzina vjetra može dosegnuti vrijednosti i od više stotina [[Kilometar na sat|kilometara na sat]] te prouzročiti velika razaranja. Na [[strujanje zraka]] mogu znatno utjecati i [[reljef]] (na primjer [[doljnjak]], [[noćnik]]) i temperaturne razlike između [[kopno|kopna]] i [[more|mora]], pa su poznati sustavi vjetrova obalne cirkulacije ([[zmorac]] i [[burin]]). Određeni dijelovi Zemlje poznati su po postojanim i jakim zapadnim vjetrovima, kao što su to olujna područja [[ocean]]a, uglavnom oko 40° sjeverne [[Zemljopisna širina|zemljopisne širine]]. Brzina vjetra se redovito povećava s visinom i najveće se brzine obično pojavljuju u blizini [[troposfera|troposfere]]. === Brzina vjetra === Brzine vjetra kreću se od tišine (kalme) do veoma velikih [[brzina]]. U slojevima pri tlu brzina vjetra, na primjer brzina [[bura|bure]] na našoj obali, može doseći i 50 [[Metar u sekundi|m/s]] (180 [[Kilometar na sat|km/h]]), na [[Antarktika|Antartiku]] pojedini udari vjetra i do 90 m/s (324 km/h), a 1934. izmjerena je u [[SAD]] na Mount Washingtonu ([[nadmorska visina]] 1 980 m) brzina vjetra od 115 m/s (414 km/h). Mnogo veće brzine vjetra izmjerene su u slobodnoj atmosferi. Tako je na visini 11 km iznad tla izmjerena 1959. iznad [[Rostov na Donu|Rostova na Donu]] brzina vjetra od 160 m/s (576 km/h). Brzina se vjetra mijenja s [[visina|visinom]]. Pri tlu je, zbog [[trenje|trenja]] čestica zraka o podlogu, brzina vjetra smanjena. S povećanjem visine utjecaj trenja postepeno se smanjuje i brzina vjetra u prvih desetak metara visine raste najprije brzo, a zatim sve sporije. === Mjerenje brzine vjetra === [[Brzina]] vjetra mjeri se s pomoću [[Anemometar|anemometra]] ili se prema [[Beaufortova ljestvica|Beaufortovoj ljestvici]] procjenjuje s pomoću učinaka vjetra na [[okoliš]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su brzine vjetra znatno veće na području priobalja i otoka nego u kopnenome dijelu. Najveće brzine vjetra mogu se očekivati na području gdje se obronci [[Velebit]]a najstrmije spuštaju prema moru, to jest na dijelu obale od [[Senj]]a do [[Karlobag]]a i na otoku [[Pag]]u (do 40 m/s ili 145 km/h). ==== Beaufortova ljestvica ==== {{Glavni|Beaufortova ljestvica}} Vjetar nastaje zbog nejednakosti [[tlak]]a u atmosferi zbog meteoroloških mijena. Vjetar je određen brzinom, smjerom i jačinom. Brzina vjetra mjeri se pomoću [[anemometar|anemometra]], a izražava se uobičajenom jedinicom za [[brzina|brzinu]] - metrima u sekundi, kilometrima na sat, [[čvor]]ovima ili specijaliziranom jedinicom - '''beaufort''' (čitaj: "bofor"). Odnos ovih jedinica vidljiv je iz sljedeće tablice: {| class="wikitable" style="text-align: center;" | rowspan=2|'''Jačina (Bf)''' | rowspan=2|'''Naziv''' | colspan=3|'''Brzina''' | colspan=2|'''Maks. visina vala (m)''' |- | km/h || m/s || čvor || unutarnje more<br> blizu obale || otvoreno<br>more |- | 0 || Tišina || <1 || 0 - 0,2 || <1 || --- || --- |- | 1 || Lahor || 1 - 5 || 0,3 - 1,5 || 1 - 3 || 0,1 || 0,1 |- | 2 || Povjetarac || 6 - 11 || 1,6 - 3,3 || 4 - 6 || 0,2 || 0,3 |- | 3 || Slab vjetar || 12 - 19 || 3,4 - 5,4 || 7 - 10 || 0,6 || 1 |- | 4 || Umjeren vjetar || 20 - 28 || 5,5 - 7,9 || 11 - 16 || 1 || 1,5 |- | 5 || Umjereno jak vjetar || 29 - 38 || 8,0 - 10,7 || 17 - 21 || 2 || 2,5 |- | 6 || Jak vjetar || 39 - 49 || 10,8 - 13,8 || 22 - 27 || 3 || 4 |- | 7 || Žestok vjetar || 50 - 61 || 13,9 - 17,1 || 28 - 33 || 4 || 5,5 |- | 8 || Olujni vjetar || 62 - 74 || 17,2 - 20,7 || 34 - 40 || 5,5 || 7,5 |- | 9 || Jak olujni vjetar || 75 - 88 || 20,8 - 24,4 || 41 - 47 || 7 || 10 |- | 10 || Orkanski vjetar || 89 - 102 || 24,5 - 28,4 || 48 - 55 || 9 || 12,5 |- | 11 || Jak orkanski vjetar || 103 - 117 || 28,5 - 32,6 || 56 - 63 || 11,5 || 16 |- | 12 || Orkan || >118 || >32,7 || >64 || 14 || --- |} === Ruže vjetrova === {{Glavni|Ruže vjetrova}} Vjetar vrlo rijetko puše stalnom brzinom, to jest uobičajeno mijenja jakost. Izuzetak čine [[monsun]]i - vjetrovi koji na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom, zbog čega su u vrijeme [[jedrenjak]]a obilato korišteni za prekooceanske plovidbe. Učešća pojedinih smjerova i prosječnih ili maksimalnih brzina vjetra u tim smjerovima prikazuje takozvana '''ruža vjetrova''' s naznačenim stranama svijeta prema slici. Na jakost vjetra uz odnos tlakova u atmosferi utječe i konfiguracija, prisustvo prirodnih i umjetnih prepreka i obraslost terena što uvjetno rečeno možemo shvatiti i kao [[trenje]] s podlogom. === Strujanja u atmosferi === {{Glavni|Strujanje zraka}} '''Strujanje zraka''' ne ovisi samo o [[sila]]ma koje djeluju u [[atmosfera|atmosferi]], nego i o trenutnom stanju atmosfere. To stanje može biti barotropsko (to jest [[gustoća zraka]] je [[Funkcija (matematika)|funkcija]] jedino [[tlak]]a), ili baroklinsko (to jest gustoća zraka ovisi, osim o tlaku, i o drugim termodinamskim uvjetima). Zbog mnogobrojnosti i međusobnosti utjecaja čimbenika koji uzrokuju i utječu na gibanje atmosfere, mehanizam strujanja zraka u atmosferi vrlo je složen i može se samo približno opisati [[matematika|matematičkim]] izrazima. [[Zračna masa|Zračna se masa]] [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] neprestano [[gibanje|giba]] s obzirom na površinu [[Zemlja|Zemlje]]. Dva su osnovna razloga gibanju zraka u [[atmosfera|atmosferi]]: [[vrtnja]] ili rotacija [[Zemljina rotacija|Zemljine kugle]] i nejednoliko zagrijavanje njene površine i atmosfere. Zbog Zemljine vrtnje u višim slojevima atmosfere djeluju na čestice zraka [[Coriolisova sila]] i [[sila]] [[Centripetalna sila|centrifugalnog ubrzanja]], a u prizemnom sloju djeluju još i sile [[trenje|trenja]] između zračnog omotača i Zemljine površine, te između [[čestica]] [[zrak]]a. Rezultat je djelovanja tih sila uglavnom vodoravno [[strujanje]] zraka. Zbog zakrivljenosti Zemljine površine i gibanja Zemlje s obzirom na [[Sunce]], kao i nejednakog zagrijavanja podloge, ukupna se atmosfera nejednoliko zagrijava, što uzrokuje poremećaj [[gradijent]]a [[tlak]]a, pa nastaju strujanja zraka koja nastoje izjednačiti razlike tlaka. ==== Opća cirkulacija atmosfere ==== Opća cirkulacija atmosfere je osnovna vrsta strujanja u atmosferi, kojom se izmjenjuju velike [[Zračna masa|zračne mase]] u vodoravnom i okomitom smjeru. U njoj važnu ulogu imaju strujanja u vezi s putujućim [[ciklona]]ma i [[anticiklona]]ma. Ta strujanja posreduju u razmjeni zračnih masa između polarnih, umjerenih i suptropskih širina i daju glavnu značajku vremenskim zbivanjima kod nas. ==== Lokalna cirkulacija zraka ==== Lokalna cirkulacija zraka nastaje zbog različita zagrijavanja zraka iznad kopna i mora i zbog različita sastava i oblika tla. S tim u vezi pojavljuju se svojstveni (karakteristični) lokalni vjetrovi s mora i kopna. Danju se kopno jače ugrije od mora i zbog toga puše vjetar s mora na kopno; noću je obratno. Lokalna cirkulacija zraka pojavljuje se i na pristrancima [[planina]]. === Tlak vjetra === U tehničkoj struci se s vjetrom računa kao s [[opterećenje]]m koje on može proizvesti na [[građevine]], [[Konstrukcija|konstrukcije]] i plovila. Opterećenje vjetrom spada pod promjenjiva djelovanja (statika konstrukcija) i ono djeluje okomito na površinu konstrukcije i obuhvaća: vjetar koji djeluje na konstrukciju i trenje vjetra po konstrukciji (tangencijalno niz površinu konstrukcije). Opterećenje zbog vjetra iskazuje se u kN/m² ([[kilonjutn]]ima po [[Četvorni metar|kvadratnom metru]]) ili kp/m² ([[kilopond]]ima po kvadratnom metru), a ovisno je od brzine vjetra i smjera pod kojim napada površine objekata. Tlak vjetra jača s visinom iznad terena, pa je osobito izražen kod visokih objekata i može poprimiti vrlo velike vrijednosti, pa i dovesti do prevrtanja [[dizalica]] ili [[vozila]] ili drugih načina oštećenja objekata. {| class="wikitable" |+ Približne vrijednosti tlaka vjetra |- ! scope="col" | Visina iznad tla (m) ! scope="col" | Brzina vjetra (m/s) ! scope="col" | Tlak vjetra (N/m²) |- | 0 - 8 | 28,3 | 500 |- | 8 - 20 | 35,8 | 800 |- | 20-100 | 42,0 | 1 100 |- | > 100 | 45,6 | 1 300 |} === Djelovanje podloge na vjetar === Atmosfera se prema djelovanju podloge sastoji od više slojeva. * prizemni ili Prandtlov sloj (od 50 do 100 m), u kojemu brzina vjetra raste s visinom po [[logaritam]]skom ili po [[Eksponencijalna funkcija|eksponencijalnom zakonu]], a smjer se vjetra s visinom ne mijenja. * prijelazni ili Ekmanov sloj (od 500 do 1 500 m), u kojemu brzina vjetra raste s visinom, a na sjevernoj polutki skreće s visinom udesno. * slobodna atmosfera, u kojoj se utjecaj trenja s podlogom može zanemariti, a smjer vjetra poprima smjer geostrofičkog vjetra. U unutrašnjem sloju atmosfere s jednolikom stratifikacijom može se promjena brzine vjetra s visinom (do visine 15 - 20 m) dobro aproksimirati s takozvanim logaritamskim zakonom: : <math> v_2 = v_1 \cdot \frac {\ln z_2 - \ln z_0}{\ln z_1 - \ln z_0} </math> gdje su: ''v₂'' i ''v₁'' brzine vjetra na visinama ''z₂'' i ''z₁'', a ''z₀'' je parametar hrapavosti podloge, koji je jednak visini nad tlom do koje je brzina vjetra jednaka nuli. Vrijednosti ''z₀'' ovisne su o svojstvima podloge, na primjer nad snježnim je pokrivačem ''z₀'' = 0,1 - 0,5 mm, nad travom ''z₀'' = 10 - 50 mm, a nad zgradama i nekoliko metara. U umjerenim i višim [[zemljopisna širina|zemljopisnim širinama]] mijenjaju se tokom godine srednje brzine vjetra u čitavoj [[troposfera|troposferi]] i [[stratosfera|stratosferi]]. Srednja brzina vjetra pri tlu je najveća zimi kad su i razlike tlaka najveće. Ljeti je cirkulacija atmosfere u našim širinama općenito slabija. U većim visinama veće su razlike između ljeta i zime. Tako je, na primjer, na 5 km visine nad Zagrebom maksimalna brzina vjetra u siječnju, a minimalna u lipnju. Dnevni je hod brzine vjetra veoma složen. Nad nižim su područjima kontinenta najmanje srednje brzine vjetra u jutarnjim satima, a najveće u ranim poslijepodnevnim satima. U planinskim predjelima, gdje se brzina vjetra približava stanju u slobodnoj atmosferi, srednja brzina vjetra ima obratan dnevni hod: maksimalne vrijednosti su u noćnim, a minimalne u dnevnim satima. == Vrste vjetrova == Mnogi, osobito lokalni vjetrovi imaju svojstvena imena, od kojih su se neka kod nas sačuvala od davnine. Među poznatije vjetrove u primorju ubrajaju se [[bura]], [[garbin]], [[jugo]], [[Levant (vjetar)|levant]], [[maestral]], [[oštro]], [[pulenat]], [[tramontana]], a u na kontinentu [[košava]], [[sjeverac]] i drugi. Režim vjetra na nekome mjestu može se grafički prikazati s pomoću [[ruže vjetrova]]. Neki sustavi zračnih strujanja svojstveni su za golemim područjima Zemlje i daju određene značajke klimi toga područja. U takve sustave strujanja ulaze [[geostrofički vjetar|geostrofički vjetrovi]], [[monsun]]i, [[pasati]], zapadni vjetrovi umjerenih širina i drugi. Prema jakosti vjetrovi se nazivaju tišina (kad nema vjetra), lahor, povjetarac, slab vjetar, umjeren vjetar, jak vjetar, olujni vjetar, orkanski vjetar i [[orkan]]. === Vjetrovi na Jadranu === {{Vjetrovi na Jadranu}} Najjači vjetrovi u Hrvatskoj su [[bura]] koja puše s kopna prema moru, iz pravca sjeveroistoka i [[jugo]] koje puše iz pravca jugoistoka. Bura uobičajeno traje 3 dana i karakteristično je da puše "na refule", to jest na mahove i osobito je jaka u pod[[velebit]]skom kanalu na području [[Senj]]a, no i u [[Bakar (grad)|Bakru]] dosiže i do 180 km/h. Godine [[1988.]] u [[Zračna luka Dubrovnik|Dubrovačkoj zračnoj luci]] izmjerena je vrijednost od 44,3 m/s (159,5 km/h), na [[Marjan]]u je [[1994.]] izmjerena brzina bure od 48,5 m/s (174,6 km/h), u [[Novalja|Novalji]] 1995. je izmjereno 39,9 m/s (143,9 km/h). Godine [[1996.]] na [[Krčki most|Krčkom mostu]] izmjereno je 58,9 m/s (212 km/h), a [[2002.]] u [[Makarska|Makarskoj]] je zabilježeno 49,9 m/s (179,6 km/h). Drugi službeni najjači udar bure, zabilježen je na Paškom mostu, i iznosio je 65,2 m/s tj. 234,72 km/h, a treći izmjeren je na Krčkom mostu i iznosio je 221,8 km/h, što se dogodilo za vrijeme ciklone Teodor, 11.11.2013.<ref>{{Citiranje weba|title=JE LI "PAO" DRŽAVNI REKORD? Automatska postaja na Biokovu izmjerila udar vjetra od 270 km/h, osjet hladnoće -21°C|url=https://www.dalmacijadanas.hr/je-li-pao-drzavni-rekord-automatska-postaja-na-biokovu-izmjerila-udar-vjetra-od-270-km-h-osjet-hladnoce-21c|access-date=2022-04-02|website=DALMACIJA DANAS|language=hr}}</ref> Najsnažniji udar bure u Hrvatskoj, izmjeren je [[24. prosinca]] [[2003.]], na [[Autocesta A1|autocesti A1]], između [[Tunel Sveti Rok|tunela Sveti Rok]] i [[Maslenica|Maslenice]], na vijaduktu Božići, jedan od rijetkih instrumenata za mjerenje brzine vjetra koji je uopće uspio neoštećen izdržati nalete vjetra, zabilježio je tada brzinu od 307 km/h, što je najveća ikad izmjerena brzina vjetra u Hrvatskoj.<ref>{{Citiranje weba|last=nivas.hr|title=DUBROVNIK MEĐU REKORDERIMA: Jučerašnja bura za anale|url=https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/grad/dubrovnik-medu-rekorderima-jucerasnja-bura-za-anale|access-date=2022-04-02|website=www.dubrovackidnevnik.net.hr|language=hr}}</ref> Zbog toga što taj instrument nije bio predviđen za tolike iznose (radi se o instrumentu tvrtke "VAISALA" Wind Set WA15), podatak se ne uzima kao službeni te kao službeno najjači udar vjetra iz NNE smjera u Hrvatskoj i dalje vrijedi onaj od [[21. prosinca]] [[1998.]] godine s [[Maslenički most|Masleničkog mosta]] od 248 km/h (69,0 m/s).<ref>{{Citiranje časopisa|title=Djelovanje vjetra|url=https://www.grad.unizg.hr/_download/repository/H08-Djelovanje_vjetra.pdf|journal=Hidraulika|volume=XI/2006|pages=VIII-6|via=grad.unizg.hr|access-date=2. travnja 2022.|archive-date=25. travnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220425003559/https://www.grad.unizg.hr/_download/repository/H08-Djelovanje_vjetra.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Opterećenje vjetrom – meteorološka podloga za hrvatske norme |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/18613 |autor=Alica Bajić, Bernardin Peroš, Višnja Vučetić, Zvonko Žibrat |format=PDF |web_stranica=Hrčak Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske |nadnevak=11. travnja 2001. |preuzeto=2. rujna 2017.}}</ref> Jugo uzrokuje [[val]]ove koji "valjaju" i na plovilu se teže podnose od valova po buri. Uz pojam vjetra veže se i pojam [[nevera]] koji označava nevrijeme, odnosno vrijeme vrlo loše za boravak na moru. Za plovila su opasni i iznenadni [[neverin]]i (kako i ime govori, manje i kraće nevere) koji kratkotrajno mogu dići neugodno visoke valove. Promatramo li ružu vjetrova u našem priobalju možemo naći sljedeće vjetrove: * [[tramontana]] - N - (S) sjever - hladan vjetar sličan buri, ali stabilniji * [[burin]] - NNE - (SSI) - vjetar koji puše noću s kopna, pretežno iz NNE na sjevernome Jadranu, a često iz E ili SE na južnome dijelu * [[bura]] - NE - (SI) - najjači vjetar na Jadranu, puše s kopna preko planina na more, često na mahove i promjenjiva smjera * [[grego levante]] - ENE - (ISI) -jak vjetar koji zimi puše <!-- od [[Grčka|grčkih]] obala preko [[Jonsko more|Jonskog mora]] prema Jadranu --- Nikako ne mogu probaviti ovu definiciju. Neispravna je! Znam da ste ju kopirali iz nekih stručnih stranica s interneta, ali i dalje ostaje neispravno. Osim u samom imenu, ovaj vjetar nema nikakve veze s Grčkom i Jonskim morem. Smjer je netočan ako vjetar puše iz smjera Grčke, a Grčka je ionako jako daleka. Ispravno bi bilo izbrisati ovo objašnjenje i osmislit nešto drugo, ili ništa.--> * [[levanat]] - E - (I) - istočnjak, često istih obilježja kao i bura, ponekad i topli vjetar lijepog vremena * [[jugo levante]] - ESE - (IJI) - * [[jugo]] - SE - (JI) - ili široko, vjetar jugoistočnog smjera koji uglavnom donosi kišu i loše biometeorološke prilike * [[oštro]] - S - (J) - je čisti južnjak, karakterizira ga velika jačina, i relativno malo vrijeme trajanja. Većinom je oštro prijelazna faza između juga i lebića * [[maestral obalni]] - SSW - (JJZ) - * [[lebić]] - SW - (JZ) - je kratak vjetar, često zapuše nakon juga. Može biti jak i tada se zove lebićada * [[garbin]] - WSW - (ZJZ) - * [[pulenat]] - W - (Z) - ponent, punenat ili pulent je rijedak vjetar kod nas. Kada je jak naziva se pulentada * [[maestral]] - NW - (SZ) - u pravilu ugodan ljetni vjetar koji za lijepa vremena uobičajeno puše poslije podne, donoseći lagano rashlađenje u toplim danima. Naši otočani imaju jednu rečenicu koja pomaže zapamtiti vjetrove na našoj obali, prva slova vjetrova i riječi su ista: * '''T'''ežak * '''G'''orak * '''L'''avur * '''S'''vakon * '''O'''non * '''L'''udon * '''P'''oštenon * '''M'''ornaru U unutrašnjosti (prvenstveno na području podunavskih ravnica) zimi puše vrlo snažan i hladan jugoistočnjak [[košava]]. Na našem području anticiklona u pravilu nosi vedro vrijeme, a ciklona oblačno vrijeme i padaline. Sukladno tome, na našoj obali razlikujemo "običnu" suhu (anticiklonalnu) buru koja "čisti" zrak i takozvanu "ciklonalnu buru", koja je praćena kišom, povećanim tlakom i pogoršanjem tegoba meteoropata (ljudi osjetljivih na meteorološke prilike). Na oceanskoj i morskoj površini snažni vjetrovi uzrokuju valovitost, pa i pojavu razornih valova visokih desetke metara, koji mogu ugroziti priobalje ili potopiti čak i najveća plovila. S druge strane, valovitost doprinosi snabdijevanju voda [[kisik]]om i njihovom "samočišćenju", a kroz dugo vremensko razdoblje oblikuje obalni pojas razarajući stijenje i stvarajući pijesak. Iako bi preciznije bilo iskazivanje valovitosti dužinom i visinom valova, uobičajena je skala od 1 - 5 definirana oblikom valova (na primjer pojavom krijesta na valovima i slično) Na ponašanje valova utječe i dubina mora. Na plićinama se valovi više "lome" i pri istoj snazi vjetra u pravilu predstavljaju veću opasnost nego na dubokom moru (utjecaj svojevrsnog "trenja" vode o dno koči dno vala i uzrokuje pojavu krijesta, a kod velikih valova lomljenje vala). === Uragan === Osobito velike štete može uzrokovati vjetar olujne do orkanske snage ili vrtložni oblik vjetra poznat pod nazivom [[Pijavica (atmosferska pojava)|pijavica]] ili regionalno kao šijun, uvjetovan prije svega temperaturnim razlikama, a zbog njih i okomitim razlikama tlakova u kombinaciji s konfiguracijom terena. Posebno snažna vrtložna strujanja zovu se uragani a učestali su nad oceanima, pa su primjerice česta katastrofalna razaranja koja uzrokuju na američkim obalama [[atlantik]]a. Temperaturne razlike između površine planete i zračnih masa uzokuju uzlazno okomito vrtložno strujanje, takozvani [[Ciklona|ciklonu]], ili silazno vrtloženje koje zovemo [[Anticiklona|anticiklonom]]. Smjer vrtloženja definira [[Zemljina rotacija]] i njome uzrokovane [[Coriolisov učinak|Coriolisove sile]] tako da ciklona na [[Sjeverna polutka|sjevernoj polutci]] slijedi matematski pozitivan smjer (smjer suprotan smjeru kazaljke na satu), a kod anticiklone je obrnut. U središtu vrtloženja vlada tišina, a na rubnim područjima se iskazuje jak vjetar. == Povezani članci == * [[Jugo]] * [[pijavica (atmosferska pojava)|Pijavica]] * [[Ciklona]] * [[Anticiklona]] * [[Vjetrenjača]] * [[Vjetroturbina]] * [[Vjetroelektrana]] * [[Meteorologija]] * [[Mistral]] == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons = Wind |commonshr = vjetar |commonscat = Wind |commonscathr = vjetar |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = vjetar |wikiknjige = |wikicitat = }} *[http://www.er-ef.net/opterecenja.html Opterećenja na građevinske konstrukcije] *[http://croatia.aventin.hr/jedrenje/vjetrovi.htm Vjetrovi na Jadranu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110208212925/http://croatia.aventin.hr/jedrenje/vjetrovi.htm |date=8. veljače 2011. }} * [http://www.er-ef.net/opterecenja.html Aplikacija Opterećenja] * Peljar za male brodove, Hidrografski institut JRM - Split, Založba Mladinska knjiga, 1989., Ljubljana - Zagreb == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} {{Priroda}} [[Kategorija:Atmosferska dinamika]] [[Kategorija:Meteorološke pojave]] [[Kategorija:Vjetar| ]] hlko1hrnxwfti434licxlbpnvg6092m 0 25043 7615234 7578579 2026-10-08T13:43:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615234 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Ribnik | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama = Na putu prema Ribniku - panoramio.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Cesta prema Ribniku | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = 100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = | širina-minute = | širina-oznaka = | dužina-stupnjevi = | dužina-minute = | dužina-oznaka = | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] | lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | lokacija1_info = [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|25px]] [[Republika Srpska]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Načelnik]] | ime_vođe = Nebojša Karač | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = Općina | površina_prazno1 = 496 km²<ref>[https://www.opstinaribnik.org/sr-lat/o-ribniku/upoznajte-ribnik Upoznajte Ribnik], opstinaribnik.org, preuzeto 15. ožujka 2020.</ref> | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2013. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = Općina | stanovništvo_prazno1 = 6.048 | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://www.opstinaribnik.org/ opstinaribnik.org] | slika_karta = BiH municipality location Ribnik.svg | veličina_karte = | opis_karte = Položaj općine Ribnik u Bosni i Hercegovini | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | bilješke = }} '''Ribnik''' je [[općina]] u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] na sjeverozapadu [[Bosna i Hercegovina|BiH]] u blizini [[Banja Luka|Banje Luke]]. Općinsko središte je [[Gornji Ribnik]]. == Zemljopis == Općina s najvećim [[šuma|šumskim]] fondom u RS. Područje Ribnika je pogodno za [[lov]] i [[ribolov]]. Ribniku ima i dosta [[špilja]] i najveća od njih nosi naziv Ledana. Većina natjecanja u ribolovu u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] održava se na rijeci [[Ribnik (rijeka u BiH)|Ribnik]] koja protječe kroz istoimeno mjesto. == Povijest == Prvi je put dobila općinski status 1918., u vrijeme [[Kraljevina SHS|kraljevine SHS]], dok je prije rata u BiH bila u sastavu općine [[Ključ (BiH)|Ključ]]. Sada se sastoji od 4 mjesne zajednice: Sitnica, Previja, Ribnik i Vrbljani. Dio je Ključa koji je potpao pod Republiku Srpsku te mu je promijenjeno ime u '''Srpski Ključ''', a nakon odluka Ustavnog suda u BiH u ime Ribnik.<ref name="klix">(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/kako-su-rat-i-politika-krojili-nazive-bh-gradova-od-srbinja-do-uskoplja/171016078 Klix.ba] M. N. : ''Kako su rat i politika krojili nazive bh. gradova: Od Srbinja do Uskoplja'' 5. studenoga 2017. ) (pristupljeno 30. prosinca 2019.)</ref> == Stanovništvo == {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Ribnik''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 15. ožujka 2020.</ref> |- |'''Srbi''' |6.018 (99,50%) |- |'''Hrvati''' |11 (0,18%) |- |'''Bošnjaci''' |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |19 (0,31%) |- |'''ukupno''' |'''6.048''' |} == Naseljena mjesta == Općinu Ribnik sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:<ref name="popis.gov.ba"/> [[Busije (Ribnik, BiH)|Busije]], [[Crkveno]], [[Čađavica (Ribnik, BiH)|Čađavica]], [[Donja Previja]], [[Donja Slatina (Ribnik, BiH)|Donja Slatina]], [[Donje Ratkovo (Ribnik, BiH)|Donje Ratkovo]], [[Donje Sokolovo (Ribnik, BiH)|Donje Sokolovo]], [[Donji Ribnik]], [[Donji Vrbljani]], [[Dragoraj]], [[Dubočani (Ribnik, BiH)|Dubočani]], [[Gornja Previja]], [[Gornja Slatina (Ribnik, BiH)|Gornja Slatina]], [[Gornje Ratkovo (Ribnik, BiH)|Gornje Ratkovo]], [[Gornje Sokolovo (Ribnik, BiH)|Gornje Sokolovo]], [[Gornji Ribnik]], [[Gornji Vrbljani]], [[Hasići (Ribnik, BiH)|Hasići]], [[Jarice (Ribnik, BiH)|Jarice]], [[Ljubine (Ribnik, BiH)|Ljubine]], [[Rastoka (Ribnik, BiH)|Rastoka]], [[Sitnica (Ribnik, BiH)|Sitnica]], [[Sredice]], [[Stražice]], [[Treskavac]], [[Velečevo (Ribnik, BiH)|Velečevo]], [[Velijašnica]], [[Velije]] i [[Zableće]]. Navedena naseljena mjesta su do potpisivanja [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] bila u sastavu općine [[Ključ (BiH)|Ključ]] koja je ušla u sastav [[Federacija BiH|Federacije BiH]]. == Gospodarstvo == Šumsko gospodarstvo Ribnik, i velik broj mini-pilana. == Poznate osobe == * [[Uroš Drenović]], četnički vojvoda * [[Jovan Perišić]], glazbenik iz Vrbljana. == Obrazovanje == Postoje osnovne škole na razini mjesnih zajednica, a postoji i Srednjoškolski centar »Lazar Đukić« == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Ribnik}} * [http://opstinaribnik.org/ Općina Ribnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716180621/http://opstinaribnik.org/ |date=16. srpnja 2015. }} * [https://web.archive.org/web/20150711233651/http://www.ribnikflyfish.com/ Ribnik Fly Fish] {{Mrva-BH-op}} {{BiH}} {{Ribnik (BiH)}} [[Kategorija:Općine u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Ribnik| ]] h1ngal9j7g7j2ifb76fq8e3wa2yrc4r 0 28336 7615275 7612868 2026-10-08T14:54:51Z Skylego 372624 Autorska izmjena 7615275 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|neenciklopedijski stil|datum=Rujan 2026.|predlagatelj=Croxyz}} Branka Bebić Krstulović (Metković, 10. svibnja 1975.) poslovna je žena i diplomirana ekonomistica, javnosti najviše poznata kao Miss Hrvatske 1994. i bivša manekenka. Godine 1994. pobijedila je na izboru za Miss Hrvatske, naslijedivši titulu od Fani Čapalije. Iste je godine predstavljala Hrvatsku na izboru Miss World 1994. u Sun Cityju u Južnoafričkoj Republici, gdje se plasirala među pet finalistica svijeta te osvojila kontinentalnu titulu Miss Europe, kao najbolje plasirana europska predstavnica. Godine 1995. odlikovana je Redom hrvatskog pletera za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana. Nakon izbora za Miss Hrvatske ostvarila je uspješnu međunarodnu karijeru u modelingu, surađujući s modnim agencijama i radeći na različitim svjetskim modnim tržištima, među kojima su Milano, Pariz i New York. Nakon završetka manekenske karijere diplomirala je ekonomiju (ZŠEM) te se posvetila poslovnoj karijeri. Radi kao direktorica marketinga u Blitz-CineStaru, regionalnom kinoprikazivačkom lancu. Udana je za poduzetnika Hrvoja Krstulovića, osnivača I vlasnika Blitz grupe i člana Uprave Blitz-CineStara, s kojim ima trojicu sinova. Njezina sestra je novinarka i književnica Milana Vlaović. ==Vanjske poveznice== * [http://www.cromoda.com/index.php?option=com_content&task=view&id=221&Itemid=57 Profil Branke Bebić - CroModa.com] {{Mrva-biog-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Bebić - Krstulović, Branka}} [[Kategorija:Životopisi, Metković]] [[Kategorija:Miss svijeta]] [[Kategorija:Hrvatski ženski modeli]] 4s5em5rcw3l374jby0u11rnn2ygvzt1 0 30481 7615398 7613182 2026-10-08T20:59:02Z Šaholjubac 211973 /* Zanimljivosti */ 7615398 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Marcel Duchamp |period = [[kubizam]] - [[futurizam]] - [[dada]] - [[nadrealizam]] |slika =Marcel_Duchamp_01.jpg |veličina = 220px |opis = |nacionalnost = [[Francuzi|francusko]] i [[SAD|američko]] (od 1955.) |rođenje = [[28. srpnja]] [[1887.]] |mjesto rođenja = [[Blainville]], [[Francuska]] |smrt = [[2. listopada]] [[1968.]] |mjesto smrti = [[Neuilly-sur-Seine]], [[Francuska]] |vrsta = [[slikarstvo]] - [[kiparstvo]] - [[film]] |praksa = [[Pariz]], [[New York]] |utjecao = [[Man Ray]], [[nadrealizam]], [[konceptualna umjetnost]] |utjecali= |potpis = |djela = ''[[Akt silazi niz stube]], [[Fontana (Duchamp)|Fontana]]'' }} '''Henri-Robert-Marcel Duchamp''' ([[Blainville]], [[28. srpnja]] [[1887.]] – [[Neuilly-sur-Seine]], [[2. listopada]] [[1968.]]), francusko-američki slikar, kipar, šahist i spisatelj, čiji se rad najčešće povezuje s dadaizmom i konceptualnom umjetnošću. Duchamp se zajedno s Picassom i Matissom smatra najrevolucionarnijim umjetnikom koji je promijenio poimanje likovne umjetnosti u drugom desetljeću 20. stoljeća [[Slika:Duchamp Fountaine.jpg|mini|lijevo|<center>[[Fontana (Duchamp)|Fontana]] na izložbi u galeriji 291 ([[New York]]) fotografa [[Alfred Stieglitz|Alfreda Stieglitza]] 1917. god.]] ==Život== Rođen u [[Blainville]]u kod [[Rouen]]a, Duchamp je bio brat kipara [[Raymond Duchamp-Villon|Raymonda Duchamp-Villona]] ([[1876.]] – [[1918.]]), slikara [[Jacques Villon|Jacquesa Villona]] (Gaston Duchamp) ([[1875.]] – [[1963.]]) i slikarice [[Suzanne Duchamp]] ([[1889.]] – [[1963.]]). Živio je i djelovao pretežito u [[SAD]]-u, pod utjecajem [[kubizam|kubizma]] i [[futurizam|futurizma]]. Godine [[1916.]] inicijator je newyorškog pokreta ''Dada'' u okviru kojega eksperimentira s različitim tehnikama i izlaže svoje prve radove tipa [[ready-made]]. Poslije [[1919.]] godine pridružuje se [[nadrealizam|nadrealistima]] u [[Pariz]]u, ali samo kao teoretičar i suradnik na filmu („[[Anemično kino]]”, 1926.). Više nije stvorio niti jedno umjetničko djelo i ostatak života posvetio je [[šah]]u. == Zanimljivosti == Po Duchampu je nazvana jedna varijanta [[Nimcovičeva indijska obrana|Nimcovičeve indijske obrane]]: 1.d4&nbsp;Sf6&nbsp;2.c4&nbsp;e6&nbsp;3.Sc3&nbsp;Lb4&nbsp;4.Sf3&nbsp;b6.<ref>[https://old.chesstempo.com/gamedb/opening/2914 Nimzo-Indian Defense, Three Knights Variation, Duchamp Variation (E21)]</ref> Ovu je obranu igrao i [[Aleksandar Aljehin]] protiv [[Max Euwe|Euwea]] u trening-meču [[1926.]],<ref>[https://old.chesstempo.com/gamedb/game/1815654 Euwe, Max (2650)&nbsp;vs&nbsp;Alekhine, Alexander (2700), 1926-12, Amsterdam]</ref><ref>Aleksandar Aljehin, ''Moj put do svetskog prvaka'', Sportska knjiga, Beograd, 1986., str. 143.–148.</ref> baš u vrijeme kad je Duchamp postajao strastveni šahist. O šahu je rekao: {{Navod|Šah je prije mehanika nego matematika. Mehanika u smislu da se figure kreću, dodiruju, međusobno uništavaju. One su u stalnom pokretu i to je ono što me privlači. Šahovske figure postavljene u statičnom rasporedu nemaju vizualnu ili estetsku privlačnost. Upravo mogućnost kretnji figura iz tog rasporeda čine šah više ili manje lijepim.}} ==Djela== Ovaj kontroverzni umjetnik je raznovrsnošću svog djela i teorijskim člancima, jedna od najutjecajnijih osoba suvremene umjetnosti. Jedan je od prvih umjetnika koji je koristio već postojeće stvari ([[ready-made]]) u svojoj umetnosti. Najpoznatije djelo te vrste mu je ''[[Fontana (Duchamp)|Fontana]]'', tj. pisoar koji je potpisao kao umjetničko djelo. Pored toga, veoma su poznata još dva djela, kubističko-futuristički ''[[Akt silazi niz stube]]'' i asamblaž na staklu, ''Nevjesta, skinuta do gola od svojih svatova''. Njegova umjetnost je uveliko prodrmala svijet, koji do tada nije vidio ništa slično. U početku, njegova djela su bila odbijena u mnogim galerijama, upravo zbog provokativnih naslova i sadržaja. == Vanjske poveznice == * [https://www.youtube.com/watch?v=PIOyUEGBn-U Duchamp o šahu] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.zumbazone.com/duchamp/index.html Marcel Duchamp - Zumbazone.com ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060821190805/http://www.zumbazone.com/duchamp/index.html |date=21. kolovoza 2006. }} {{GLAVNIRASPORED:Duchamp, Marcel}} [[Kategorija:Francuski slikari]] [[Kategorija:Slikari nadrealizma]] [[Kategorija:Slikari dadaizma]] bt7o5u970tvepwtjlqm4jf2pt8oztg3 7615480 7615398 2026-10-09T08:36:06Z Šaholjubac 211973 /* */ 7615480 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Marcel Duchamp |period = [[kubizam]] - [[futurizam]] - [[dada]] - [[nadrealizam]] |slika =Marcel_Duchamp_01.jpg |veličina = 220px |opis = |nacionalnost = [[Francuzi|francusko]] i [[SAD|američko]] (od 1955.) |rođenje = [[28. srpnja]] [[1887.]] |mjesto rođenja = [[Blainville]], [[Francuska]] |smrt = [[2. listopada]] [[1968.]] |mjesto smrti = [[Neuilly-sur-Seine]], [[Francuska]] |vrsta = [[slikarstvo]] - [[kiparstvo]] - [[film]] |praksa = [[Pariz]], [[New York]] |utjecao = [[Man Ray]], [[nadrealizam]], [[konceptualna umjetnost]] |utjecali= |potpis = |djela = ''[[Akt silazi niz stube]], [[Fontana (Duchamp)|Fontana]]'' }} '''Henri-Robert-Marcel Duchamp'''{{Efn|Približni izgovor: '''Màrsel Dìšan'''.}} ([[Blainville]], [[28. srpnja]] [[1887.]] – [[Neuilly-sur-Seine]], [[2. listopada]] [[1968.]]), francusko-američki slikar, kipar, šahist i spisatelj, čiji se rad najčešće povezuje s dadaizmom i konceptualnom umjetnošću. Duchamp se zajedno s Picassom i Matissom smatra najrevolucionarnijim umjetnikom koji je promijenio poimanje likovne umjetnosti u drugom desetljeću 20. stoljeća [[Slika:Duchamp Fountaine.jpg|mini|lijevo|<center>[[Fontana (Duchamp)|Fontana]] na izložbi u galeriji 291 ([[New York]]) fotografa [[Alfred Stieglitz|Alfreda Stieglitza]] 1917. god.]] ==Život== Rođen u [[Blainville]]u kod [[Rouen]]a, Duchamp je bio brat kipara [[Raymond Duchamp-Villon|Raymonda Duchamp-Villona]] ([[1876.]] – [[1918.]]), slikara [[Jacques Villon|Jacquesa Villona]] (Gaston Duchamp) ([[1875.]] – [[1963.]]) i slikarice [[Suzanne Duchamp]] ([[1889.]] – [[1963.]]). Živio je i djelovao pretežito u [[SAD]]-u, pod utjecajem [[kubizam|kubizma]] i [[futurizam|futurizma]]. Godine [[1916.]] inicijator je newyorškog pokreta ''Dada'' u okviru kojega eksperimentira s različitim tehnikama i izlaže svoje prve radove tipa [[ready-made]]. Poslije [[1919.]] godine pridružuje se [[nadrealizam|nadrealistima]] u [[Pariz]]u, ali samo kao teoretičar i suradnik na filmu („[[Anemično kino]]”, 1926.). Više nije stvorio niti jedno umjetničko djelo i ostatak života posvetio je [[šah]]u. == Zanimljivosti == Po Duchampu je nazvana jedna varijanta [[Nimcovičeva indijska obrana|Nimcovičeve indijske obrane]]: 1.d4&nbsp;Sf6&nbsp;2.c4&nbsp;e6&nbsp;3.Sc3&nbsp;Lb4&nbsp;4.Sf3&nbsp;b6.<ref>[https://old.chesstempo.com/gamedb/opening/2914 Nimzo-Indian Defense, Three Knights Variation, Duchamp Variation (E21)]</ref> Ovu je obranu igrao i [[Aleksandar Aljehin]] protiv [[Max Euwe|Euwea]] u trening-meču [[1926.]],<ref>[https://old.chesstempo.com/gamedb/game/1815654 Euwe, Max (2650)&nbsp;vs&nbsp;Alekhine, Alexander (2700), 1926-12, Amsterdam]</ref><ref>Aleksandar Aljehin, ''Moj put do svetskog prvaka'', Sportska knjiga, Beograd, 1986., str. 143.–148.</ref> baš u vrijeme kad je Duchamp postajao strastveni šahist. O šahu je rekao: {{Navod|Šah je prije mehanika nego matematika. Mehanika u smislu da se figure kreću, dodiruju, međusobno uništavaju. One su u stalnom pokretu i to je ono što me privlači. Šahovske figure postavljene u statičnom rasporedu nemaju vizualnu ili estetsku privlačnost. Upravo mogućnost kretnji figura iz tog rasporeda čine šah više ili manje lijepim.}} ==Djela== Ovaj kontroverzni umjetnik je raznovrsnošću svog djela i teorijskim člancima, jedna od najutjecajnijih osoba suvremene umjetnosti. Jedan je od prvih umjetnika koji je koristio već postojeće stvari ([[ready-made]]) u svojoj umetnosti. Najpoznatije djelo te vrste mu je ''[[Fontana (Duchamp)|Fontana]]'', tj. pisoar koji je potpisao kao umjetničko djelo. Pored toga, veoma su poznata još dva djela, kubističko-futuristički ''[[Akt silazi niz stube]]'' i asamblaž na staklu, ''Nevjesta, skinuta do gola od svojih svatova''. Njegova umjetnost je uveliko prodrmala svijet, koji do tada nije vidio ništa slično. U početku, njegova djela su bila odbijena u mnogim galerijama, upravo zbog provokativnih naslova i sadržaja. == Vanjske poveznice == * [https://www.youtube.com/watch?v=PIOyUEGBn-U Duchamp o šahu] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.zumbazone.com/duchamp/index.html Marcel Duchamp - Zumbazone.com ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060821190805/http://www.zumbazone.com/duchamp/index.html |date=21. kolovoza 2006. }} {{GLAVNIRASPORED:Duchamp, Marcel}} [[Kategorija:Francuski slikari]] [[Kategorija:Slikari nadrealizma]] [[Kategorija:Slikari dadaizma]] cznd1506tqn854cib0y9v4x239lg7qf 7615481 7615480 2026-10-09T08:36:43Z Šaholjubac 211973 7615481 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Marcel Duchamp |period = [[kubizam]] - [[futurizam]] - [[dada]] - [[nadrealizam]] |slika =Marcel_Duchamp_01.jpg |veličina = 220px |opis = |nacionalnost = [[Francuzi|francusko]] i [[SAD|američko]] (od 1955.) |rođenje = [[28. srpnja]] [[1887.]] |mjesto rođenja = [[Blainville]], [[Francuska]] |smrt = [[2. listopada]] [[1968.]] |mjesto smrti = [[Neuilly-sur-Seine]], [[Francuska]] |vrsta = [[slikarstvo]] - [[kiparstvo]] - [[film]] |praksa = [[Pariz]], [[New York]] |utjecao = [[Man Ray]], [[nadrealizam]], [[konceptualna umjetnost]] |utjecali= |potpis = |djela = ''[[Akt silazi niz stube]], [[Fontana (Duchamp)|Fontana]]'' }} '''Henri-Robert-Marcel Duchamp'''{{Efn|Približni izgovor: '''Màrsel Dìšan'''.}} ([[Blainville]], [[28. srpnja]] [[1887.]] – [[Neuilly-sur-Seine]], [[2. listopada]] [[1968.]]), francusko-američki slikar, kipar, šahist i spisatelj, čiji se rad najčešće povezuje s dadaizmom i konceptualnom umjetnošću. Duchamp se zajedno s Picassom i Matissom smatra najrevolucionarnijim umjetnikom koji je promijenio poimanje likovne umjetnosti u drugom desetljeću 20. stoljeća [[Slika:Duchamp Fountaine.jpg|mini|lijevo|<center>[[Fontana (Duchamp)|Fontana]] na izložbi u galeriji 291 ([[New York]]) fotografa [[Alfred Stieglitz|Alfreda Stieglitza]] 1917. god.]] ==Život== Rođen u [[Blainville]]u kod [[Rouen]]a, Duchamp je bio brat kipara [[Raymond Duchamp-Villon|Raymonda Duchamp-Villona]] ([[1876.]] – [[1918.]]), slikara [[Jacques Villon|Jacquesa Villona]] (Gaston Duchamp) ([[1875.]] – [[1963.]]) i slikarice [[Suzanne Duchamp]] ([[1889.]] – [[1963.]]). Živio je i djelovao pretežito u [[SAD]]-u, pod utjecajem [[kubizam|kubizma]] i [[futurizam|futurizma]]. Godine [[1916.]] inicijator je newyorškog pokreta ''Dada'' u okviru kojega eksperimentira s različitim tehnikama i izlaže svoje prve radove tipa [[ready-made]]. Poslije [[1919.]] godine pridružuje se [[nadrealizam|nadrealistima]] u [[Pariz]]u, ali samo kao teoretičar i suradnik na filmu („[[Anemično kino]]”, 1926.). Više nije stvorio niti jedno umjetničko djelo i ostatak života posvetio je [[šah]]u. == Zanimljivosti == Po Duchampu je nazvana jedna varijanta [[Nimcovičeva indijska obrana|Nimcovičeve indijske obrane]]: 1.d4&nbsp;Sf6&nbsp;2.c4&nbsp;e6&nbsp;3.Sc3&nbsp;Lb4&nbsp;4.Sf3&nbsp;b6.<ref>[https://old.chesstempo.com/gamedb/opening/2914 Nimzo-Indian Defense, Three Knights Variation, Duchamp Variation (E21)]</ref> Ovu je obranu igrao i [[Aleksandar Aljehin]] protiv [[Max Euwe|Euwea]] u trening-meču [[1926.]],<ref>[https://old.chesstempo.com/gamedb/game/1815654 Euwe, Max (2650)&nbsp;vs&nbsp;Alekhine, Alexander (2700), 1926-12, Amsterdam]</ref><ref>Aleksandar Aljehin, ''Moj put do svetskog prvaka'', Sportska knjiga, Beograd, 1986., str. 143.–148.</ref> baš u vrijeme kad je Duchamp postajao strastveni šahist. O šahu je rekao: {{Navod|Šah je prije mehanika nego matematika. Mehanika u smislu da se figure kreću, dodiruju, međusobno uništavaju. One su u stalnom pokretu i to je ono što me privlači. Šahovske figure postavljene u statičnom rasporedu nemaju vizualnu ili estetsku privlačnost. Upravo mogućnost kretnji figura iz tog rasporeda čine šah više ili manje lijepim.}} ==Djela== Ovaj kontroverzni umjetnik je raznovrsnošću svog djela i teorijskim člancima, jedna od najutjecajnijih osoba suvremene umjetnosti. Jedan je od prvih umjetnika koji je koristio već postojeće stvari ([[ready-made]]) u svojoj umetnosti. Najpoznatije djelo te vrste mu je ''[[Fontana (Duchamp)|Fontana]]'', tj. pisoar koji je potpisao kao umjetničko djelo. Pored toga, veoma su poznata još dva djela, kubističko-futuristički ''[[Akt silazi niz stube]]'' i asamblaž na staklu, ''Nevjesta, skinuta do gola od svojih svatova''. Njegova umjetnost je uveliko prodrmala svijet, koji do tada nije vidio ništa slično. U početku, njegova djela su bila odbijena u mnogim galerijama, upravo zbog provokativnih naslova i sadržaja. == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.zumbazone.com/duchamp/index.html Marcel Duchamp - Zumbazone.com ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060821190805/http://www.zumbazone.com/duchamp/index.html |date=21. kolovoza 2006. }} {{GLAVNIRASPORED:Duchamp, Marcel}} [[Kategorija:Francuski slikari]] [[Kategorija:Slikari nadrealizma]] [[Kategorija:Slikari dadaizma]] mha63zo6nsrqm845q0ddm563aanw7xm 7615482 7615481 2026-10-09T08:37:04Z Šaholjubac 211973 /* Vanjske poveznice */ 7615482 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Marcel Duchamp |period = [[kubizam]] - [[futurizam]] - [[dada]] - [[nadrealizam]] |slika =Marcel_Duchamp_01.jpg |veličina = 220px |opis = |nacionalnost = [[Francuzi|francusko]] i [[SAD|američko]] (od 1955.) |rođenje = [[28. srpnja]] [[1887.]] |mjesto rođenja = [[Blainville]], [[Francuska]] |smrt = [[2. listopada]] [[1968.]] |mjesto smrti = [[Neuilly-sur-Seine]], [[Francuska]] |vrsta = [[slikarstvo]] - [[kiparstvo]] - [[film]] |praksa = [[Pariz]], [[New York]] |utjecao = [[Man Ray]], [[nadrealizam]], [[konceptualna umjetnost]] |utjecali= |potpis = |djela = ''[[Akt silazi niz stube]], [[Fontana (Duchamp)|Fontana]]'' }} '''Henri-Robert-Marcel Duchamp'''{{Efn|Približni izgovor: '''Màrsel Dìšan'''.}} ([[Blainville]], [[28. srpnja]] [[1887.]] – [[Neuilly-sur-Seine]], [[2. listopada]] [[1968.]]), francusko-američki slikar, kipar, šahist i spisatelj, čiji se rad najčešće povezuje s dadaizmom i konceptualnom umjetnošću. Duchamp se zajedno s Picassom i Matissom smatra najrevolucionarnijim umjetnikom koji je promijenio poimanje likovne umjetnosti u drugom desetljeću 20. stoljeća [[Slika:Duchamp Fountaine.jpg|mini|lijevo|<center>[[Fontana (Duchamp)|Fontana]] na izložbi u galeriji 291 ([[New York]]) fotografa [[Alfred Stieglitz|Alfreda Stieglitza]] 1917. god.]] ==Život== Rođen u [[Blainville]]u kod [[Rouen]]a, Duchamp je bio brat kipara [[Raymond Duchamp-Villon|Raymonda Duchamp-Villona]] ([[1876.]] – [[1918.]]), slikara [[Jacques Villon|Jacquesa Villona]] (Gaston Duchamp) ([[1875.]] – [[1963.]]) i slikarice [[Suzanne Duchamp]] ([[1889.]] – [[1963.]]). Živio je i djelovao pretežito u [[SAD]]-u, pod utjecajem [[kubizam|kubizma]] i [[futurizam|futurizma]]. Godine [[1916.]] inicijator je newyorškog pokreta ''Dada'' u okviru kojega eksperimentira s različitim tehnikama i izlaže svoje prve radove tipa [[ready-made]]. Poslije [[1919.]] godine pridružuje se [[nadrealizam|nadrealistima]] u [[Pariz]]u, ali samo kao teoretičar i suradnik na filmu („[[Anemično kino]]”, 1926.). Više nije stvorio niti jedno umjetničko djelo i ostatak života posvetio je [[šah]]u. == Zanimljivosti == Po Duchampu je nazvana jedna varijanta [[Nimcovičeva indijska obrana|Nimcovičeve indijske obrane]]: 1.d4&nbsp;Sf6&nbsp;2.c4&nbsp;e6&nbsp;3.Sc3&nbsp;Lb4&nbsp;4.Sf3&nbsp;b6.<ref>[https://old.chesstempo.com/gamedb/opening/2914 Nimzo-Indian Defense, Three Knights Variation, Duchamp Variation (E21)]</ref> Ovu je obranu igrao i [[Aleksandar Aljehin]] protiv [[Max Euwe|Euwea]] u trening-meču [[1926.]],<ref>[https://old.chesstempo.com/gamedb/game/1815654 Euwe, Max (2650)&nbsp;vs&nbsp;Alekhine, Alexander (2700), 1926-12, Amsterdam]</ref><ref>Aleksandar Aljehin, ''Moj put do svetskog prvaka'', Sportska knjiga, Beograd, 1986., str. 143.–148.</ref> baš u vrijeme kad je Duchamp postajao strastveni šahist. O šahu je rekao: {{Navod|Šah je prije mehanika nego matematika. Mehanika u smislu da se figure kreću, dodiruju, međusobno uništavaju. One su u stalnom pokretu i to je ono što me privlači. Šahovske figure postavljene u statičnom rasporedu nemaju vizualnu ili estetsku privlačnost. Upravo mogućnost kretnji figura iz tog rasporeda čine šah više ili manje lijepim.}} ==Djela== Ovaj kontroverzni umjetnik je raznovrsnošću svog djela i teorijskim člancima, jedna od najutjecajnijih osoba suvremene umjetnosti. Jedan je od prvih umjetnika koji je koristio već postojeće stvari ([[ready-made]]) u svojoj umetnosti. Najpoznatije djelo te vrste mu je ''[[Fontana (Duchamp)|Fontana]]'', tj. pisoar koji je potpisao kao umjetničko djelo. Pored toga, veoma su poznata još dva djela, kubističko-futuristički ''[[Akt silazi niz stube]]'' i asamblaž na staklu, ''Nevjesta, skinuta do gola od svojih svatova''. Njegova umjetnost je uveliko prodrmala svijet, koji do tada nije vidio ništa slično. U početku, njegova djela su bila odbijena u mnogim galerijama, upravo zbog provokativnih naslova i sadržaja. == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.youtube.com/watch?v=PIOyUEGBn-U Marcel Duchamp o šahu] * [http://www.zumbazone.com/duchamp/index.html Marcel Duchamp - Zumbazone.com ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060821190805/http://www.zumbazone.com/duchamp/index.html |date=21. kolovoza 2006. }} {{GLAVNIRASPORED:Duchamp, Marcel}} [[Kategorija:Francuski slikari]] [[Kategorija:Slikari nadrealizma]] [[Kategorija:Slikari dadaizma]] 8j3c5idbayqt8u3bpon0tfc10fz7wh0 7615483 7615482 2026-10-09T08:42:04Z Šaholjubac 211973 /* Zanimljivosti */ 7615483 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Marcel Duchamp |period = [[kubizam]] - [[futurizam]] - [[dada]] - [[nadrealizam]] |slika =Marcel_Duchamp_01.jpg |veličina = 220px |opis = |nacionalnost = [[Francuzi|francusko]] i [[SAD|američko]] (od 1955.) |rođenje = [[28. srpnja]] [[1887.]] |mjesto rođenja = [[Blainville]], [[Francuska]] |smrt = [[2. listopada]] [[1968.]] |mjesto smrti = [[Neuilly-sur-Seine]], [[Francuska]] |vrsta = [[slikarstvo]] - [[kiparstvo]] - [[film]] |praksa = [[Pariz]], [[New York]] |utjecao = [[Man Ray]], [[nadrealizam]], [[konceptualna umjetnost]] |utjecali= |potpis = |djela = ''[[Akt silazi niz stube]], [[Fontana (Duchamp)|Fontana]]'' }} '''Henri-Robert-Marcel Duchamp'''{{Efn|Približni izgovor: '''Màrsel Dìšan'''.}} ([[Blainville]], [[28. srpnja]] [[1887.]] – [[Neuilly-sur-Seine]], [[2. listopada]] [[1968.]]), francusko-američki slikar, kipar, šahist i spisatelj, čiji se rad najčešće povezuje s dadaizmom i konceptualnom umjetnošću. Duchamp se zajedno s Picassom i Matissom smatra najrevolucionarnijim umjetnikom koji je promijenio poimanje likovne umjetnosti u drugom desetljeću 20. stoljeća [[Slika:Duchamp Fountaine.jpg|mini|lijevo|<center>[[Fontana (Duchamp)|Fontana]] na izložbi u galeriji 291 ([[New York]]) fotografa [[Alfred Stieglitz|Alfreda Stieglitza]] 1917. god.]] ==Život== Rođen u [[Blainville]]u kod [[Rouen]]a, Duchamp je bio brat kipara [[Raymond Duchamp-Villon|Raymonda Duchamp-Villona]] ([[1876.]] – [[1918.]]), slikara [[Jacques Villon|Jacquesa Villona]] (Gaston Duchamp) ([[1875.]] – [[1963.]]) i slikarice [[Suzanne Duchamp]] ([[1889.]] – [[1963.]]). Živio je i djelovao pretežito u [[SAD]]-u, pod utjecajem [[kubizam|kubizma]] i [[futurizam|futurizma]]. Godine [[1916.]] inicijator je newyorškog pokreta ''Dada'' u okviru kojega eksperimentira s različitim tehnikama i izlaže svoje prve radove tipa [[ready-made]]. Poslije [[1919.]] godine pridružuje se [[nadrealizam|nadrealistima]] u [[Pariz]]u, ali samo kao teoretičar i suradnik na filmu („[[Anemično kino]]”, 1926.). Više nije stvorio niti jedno umjetničko djelo i ostatak života posvetio je [[šah]]u. == Zanimljivosti == Po Duchampu je nazvana jedna varijanta [[Nimcovičeva indijska obrana|Nimcovičeve indijske obrane]]: 1.d4&nbsp;Sf6&nbsp;2.c4&nbsp;e6&nbsp;3.Sc3&nbsp;Lb4&nbsp;4.Sf3&nbsp;b6.<ref>[https://old.chesstempo.com/gamedb/opening/2914 Nimzo-Indian Defense, Three Knights Variation, Duchamp Variation (E21)]</ref> Ovu je obranu igrao i [[Aleksandar Aljehin]] protiv [[Max Euwe|Euwea]] u trening-meču [[1926.]],<ref>[https://old.chesstempo.com/gamedb/game/1815654 Euwe, Max (2650)&nbsp;vs&nbsp;Alekhine, Alexander (2700), 1926-12, Amsterdam]</ref><ref>Aleksandar Aljehin, ''Moj put do svetskog prvaka'', Sportska knjiga, Beograd, 1986., str. 143.–148.</ref> baš u vrijeme kad je Duchamp postajao strastveni šahist. O šahu je rekao: {{Navod|Šah je više mehanika nego matematika. Mehanika zato jer se figure kreću, dodiruju, međusobno uništavaju. One su u stalnom pokretu i to je ono što me privlači. Šahovske figure postavljene u statičnoj konfiguraciji nemaju vizualnu ili estetsku privlačnost. Upravo potencijal mogućih kretnji figura iz te konfiguracije čine šah više ili manje lijepim.}} ==Djela== Ovaj kontroverzni umjetnik je raznovrsnošću svog djela i teorijskim člancima, jedna od najutjecajnijih osoba suvremene umjetnosti. Jedan je od prvih umjetnika koji je koristio već postojeće stvari ([[ready-made]]) u svojoj umetnosti. Najpoznatije djelo te vrste mu je ''[[Fontana (Duchamp)|Fontana]]'', tj. pisoar koji je potpisao kao umjetničko djelo. Pored toga, veoma su poznata još dva djela, kubističko-futuristički ''[[Akt silazi niz stube]]'' i asamblaž na staklu, ''Nevjesta, skinuta do gola od svojih svatova''. Njegova umjetnost je uveliko prodrmala svijet, koji do tada nije vidio ništa slično. U početku, njegova djela su bila odbijena u mnogim galerijama, upravo zbog provokativnih naslova i sadržaja. == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.youtube.com/watch?v=PIOyUEGBn-U Marcel Duchamp o šahu] * [http://www.zumbazone.com/duchamp/index.html Marcel Duchamp - Zumbazone.com ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060821190805/http://www.zumbazone.com/duchamp/index.html |date=21. kolovoza 2006. }} {{GLAVNIRASPORED:Duchamp, Marcel}} [[Kategorija:Francuski slikari]] [[Kategorija:Slikari nadrealizma]] [[Kategorija:Slikari dadaizma]] k5f4f4qmlkh2gnrjb91m7hi6x9p8jb3 7615485 7615483 2026-10-09T08:42:42Z Šaholjubac 211973 /* Šah */ 7615485 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Marcel Duchamp |period = [[kubizam]] - [[futurizam]] - [[dada]] - [[nadrealizam]] |slika =Marcel_Duchamp_01.jpg |veličina = 220px |opis = |nacionalnost = [[Francuzi|francusko]] i [[SAD|američko]] (od 1955.) |rođenje = [[28. srpnja]] [[1887.]] |mjesto rođenja = [[Blainville]], [[Francuska]] |smrt = [[2. listopada]] [[1968.]] |mjesto smrti = [[Neuilly-sur-Seine]], [[Francuska]] |vrsta = [[slikarstvo]] - [[kiparstvo]] - [[film]] |praksa = [[Pariz]], [[New York]] |utjecao = [[Man Ray]], [[nadrealizam]], [[konceptualna umjetnost]] |utjecali= |potpis = |djela = ''[[Akt silazi niz stube]], [[Fontana (Duchamp)|Fontana]]'' }} '''Henri-Robert-Marcel Duchamp'''{{Efn|Približni izgovor: '''Màrsel Dìšan'''.}} ([[Blainville]], [[28. srpnja]] [[1887.]] – [[Neuilly-sur-Seine]], [[2. listopada]] [[1968.]]), francusko-američki slikar, kipar, šahist i spisatelj, čiji se rad najčešće povezuje s dadaizmom i konceptualnom umjetnošću. Duchamp se zajedno s Picassom i Matissom smatra najrevolucionarnijim umjetnikom koji je promijenio poimanje likovne umjetnosti u drugom desetljeću 20. stoljeća [[Slika:Duchamp Fountaine.jpg|mini|lijevo|<center>[[Fontana (Duchamp)|Fontana]] na izložbi u galeriji 291 ([[New York]]) fotografa [[Alfred Stieglitz|Alfreda Stieglitza]] 1917. god.]] ==Život== Rođen u [[Blainville]]u kod [[Rouen]]a, Duchamp je bio brat kipara [[Raymond Duchamp-Villon|Raymonda Duchamp-Villona]] ([[1876.]] – [[1918.]]), slikara [[Jacques Villon|Jacquesa Villona]] (Gaston Duchamp) ([[1875.]] – [[1963.]]) i slikarice [[Suzanne Duchamp]] ([[1889.]] – [[1963.]]). Živio je i djelovao pretežito u [[SAD]]-u, pod utjecajem [[kubizam|kubizma]] i [[futurizam|futurizma]]. Godine [[1916.]] inicijator je newyorškog pokreta ''Dada'' u okviru kojega eksperimentira s različitim tehnikama i izlaže svoje prve radove tipa [[ready-made]]. Poslije [[1919.]] godine pridružuje se [[nadrealizam|nadrealistima]] u [[Pariz]]u, ali samo kao teoretičar i suradnik na filmu („[[Anemično kino]]”, 1926.). Više nije stvorio niti jedno umjetničko djelo i ostatak života posvetio je [[šah]]u. == Šah == Po Duchampu je nazvana jedna varijanta [[Nimcovičeva indijska obrana|Nimcovičeve indijske obrane]]: 1.d4&nbsp;Sf6&nbsp;2.c4&nbsp;e6&nbsp;3.Sc3&nbsp;Lb4&nbsp;4.Sf3&nbsp;b6.<ref>[https://old.chesstempo.com/gamedb/opening/2914 Nimzo-Indian Defense, Three Knights Variation, Duchamp Variation (E21)]</ref> Ovu je obranu igrao i [[Aleksandar Aljehin]] protiv [[Max Euwe|Euwea]] u trening-meču [[1926.]],<ref>[https://old.chesstempo.com/gamedb/game/1815654 Euwe, Max (2650)&nbsp;vs&nbsp;Alekhine, Alexander (2700), 1926-12, Amsterdam]</ref><ref>Aleksandar Aljehin, ''Moj put do svetskog prvaka'', Sportska knjiga, Beograd, 1986., str. 143.–148.</ref> baš u vrijeme kad je Duchamp postajao strastveni šahist. O [[šah]]u je rekao: {{Navod|Šah je više mehanika nego matematika. Mehanika zato jer se figure kreću, dodiruju, međusobno uništavaju. One su u stalnom pokretu i to je ono što me privlači. Šahovske figure postavljene u statičnoj konfiguraciji nemaju vizualnu ili estetsku privlačnost. Upravo potencijal mogućih kretnji figura iz te konfiguracije čine šah više ili manje lijepim.}} ==Djela== Ovaj kontroverzni umjetnik je raznovrsnošću svog djela i teorijskim člancima, jedna od najutjecajnijih osoba suvremene umjetnosti. Jedan je od prvih umjetnika koji je koristio već postojeće stvari ([[ready-made]]) u svojoj umetnosti. Najpoznatije djelo te vrste mu je ''[[Fontana (Duchamp)|Fontana]]'', tj. pisoar koji je potpisao kao umjetničko djelo. Pored toga, veoma su poznata još dva djela, kubističko-futuristički ''[[Akt silazi niz stube]]'' i asamblaž na staklu, ''Nevjesta, skinuta do gola od svojih svatova''. Njegova umjetnost je uveliko prodrmala svijet, koji do tada nije vidio ništa slično. U početku, njegova djela su bila odbijena u mnogim galerijama, upravo zbog provokativnih naslova i sadržaja. == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.youtube.com/watch?v=PIOyUEGBn-U Marcel Duchamp o šahu] * [http://www.zumbazone.com/duchamp/index.html Marcel Duchamp - Zumbazone.com ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060821190805/http://www.zumbazone.com/duchamp/index.html |date=21. kolovoza 2006. }} {{GLAVNIRASPORED:Duchamp, Marcel}} [[Kategorija:Francuski slikari]] [[Kategorija:Slikari nadrealizma]] [[Kategorija:Slikari dadaizma]] o7d75l5zivximbenpvjmsom58mm9g55 0 30695 7615250 6280600 2026-10-08T13:52:31Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Male mačke|Male mačke]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Felis|Felis]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615250 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Afrička divlja mačka | slika = AfricanWildCat.jpg | slika_opis = Afrička divlja mačka | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mačke|Felidae]] | subfamilia = [[Male mačke|Felinae]] | genus = ''[[Mačka (rod)|Felis]]'' | species = '''''[[Divlja mačka|F. silvestris]]''''' | razdioba_stupanj = [[Podvrsta (biologija)|Podvrste]] | razdioba = {{plainlist| * ''[[Felis silvestris lybica]]'' * ''[[Felis silvestris brockmani]]'' * ''[[Felis silvestris cafra]]'' * ''[[Felis silvestris sarda]]''}} }} '''Afrička divlja mačka''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Felis silvestris lybica'') je zbirni naziv za podvrste [[divlja mačka|divlje mačke]] iz porodice [[mačke|mačaka]] koje žive u [[Afrika|Africi]]. Danas se smatra, da se s velikom vjerojatnoćom može reći da je ona jedini predak današnje [[domaća mačka|domaće mačke]]. Postoji devet podvrsta divljih mačaka koje odgovaraju tipu falb mačke. Neke od njih su: * ''Felis silvestris lybica'', Afrika, sjeverno od [[Sahara|Sahare]] * ''Felis silvestris brockmani'', [[Istočna Afrika|istočnoafričke]] [[Savana|savane]] * ''Felis silvestris cafra'', [[južna Afrika]] * ''Felis silvestris sarda'', [[Sicilija]], [[Sardinija]] == Osobine == Afrička divlja mačka svojim izgledom jako podsjeća na domaću (kratkodlaku) mačku. Dlaka joj je boje [[pijesak|pijeska]] i vitka je. Od glave do početka repa dugačka je oko 50 [[cm]], a rep ima oko 25 cm. U pravilu je teška oko 5-6 [[kg]], ali može doseći i do 8 kg. == Rasprostranjenost == Osim u [[pustinja|pustinjskim]] predjelima, afrička divlja mačka naseljava sva područja Afrike, a osim toga i [[Italija|talijanske]] otoke [[Sicilija|Siciliju]] i [[Sardinija|Sardiniju]]. Žive u vrlo različitim [[životni okoliš|životnim okolinama]], od [[polupustinja]] preko [[Savana|savane]] pa sve do [[tropi|tropskih]] [[kišna šuma|kišnih šuma]]. Od poznatih devet podvrsta afričke divlje mačke, njih čak pet žive u tropskim kišnim šumama [[Zapadna Afrika|zapadne]] i [[Središnja Afrika|središnje Afrike]], ali su upravo radi toga puno manje istražene i poznate od podvrsta čije su životne okoline na "otvorenom". == Prehrana == Ove mačke se prije svega hrane s malim [[glodavci]]ma, ali jedu i manje [[ptice]], [[vodozemci|vodozemce]], a ponekad i [[pauci|pauke]] pa čak i [[škorpioni|škorpione]]. == Značenje, povijest, kultura == Novija istraživanja smatraju, da je afrička divlja mačka udomaćena vjerojatno u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] već prije oko 8.000 godina (6000 pr. Kr.) Falb mačka je navedena u [[Washingtonski sporazum o zaštiti životinja|Washingtonskom sporazumu o zaštiti životina]] u prilogu B. Time je trgovina ovom mačjom vrstom strogo ograničena. Najveća opasnost za ovu vrstu nije, kao kod drugih vrsta, čovjek ili smanjivanje njenog prirodnog okoliša, nego mogućnost parenja s domaćom mačkom, koje je više nego često. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Felis]] emhd6lh9bw3mwic9n3a4wkgfo78nq4v 0 30708 7615224 7606109 2026-10-08T13:39:09Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Male mačke|Male mačke]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Felis|Felis]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615224 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Divlja mačka | slika = Wildkatze 002.jpg | slika_širina = 220px | slika_opis = Europska divlja mačka | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mačke|Felidae]] | subfamilia = [[Male mačke|Felinae]] | genus = ''[[Mačka (rod)|Felis]]'' | species = '''''F. silvestris''''' | dvoimeno = ''Felis silvestris'' | dvoimeno_autorstvo = [[Johann Christian von Schreber|Schreber]], [[1775.]] }} '''Divlja mačka''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Felis silvestris'') je [[vrsta]] unutar [[Porodica (taksonomija)|porodice]] [[Mačke|mačaka]]. Ta pramajka domaće mačke široko rasprostranjena u [[Europa|Europi]], [[Zapadna Azija|zapadnoj Aziji]] i [[Afrika|Africi]] gdje lovi [[glodavci|glodavce]], [[ptice]] i druge manje životinje. Divlja mačka se dijeli u tri, kako zemljopisno, tako i izgledom, prilično različite taksonomske skupine: * [[šumska mačka]] ili europska divlja mačka, s tri daljnje podvrste * [[afrička divlja mačka]] ili ''Falb'' mačka, s devet podvrsta * [[stepska mačka]] ili azijska divlja mačka s tri podvrste ''Falb'', ili afrička divlja mačka se smatra pretkom svih domesticiranih mačaka, iako neki znanstvenici još ne žele sasvim isključiti sudjelovanje i nekih drugih podvrsta. == Izvori == {{Izvori}} {{Male mačke}} [[Kategorija:Felis]] mz8gwfn53seslh41b9xqtmh9tpr65pb 0 30813 7615168 7118354 2026-10-08T12:40:10Z Argo Navis 852 /* Vanjske poveznice */ 7615168 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Velike mačke | slika = Panthera onca.jpg | slika_širina = 220px | slika_opis = [[Jaguar]] | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | subphylum = [[Vertebrata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = '''Pantherinae''' | subfamilia_autorstvo= <small>[[Pocock]], [[1917.]]</small> | razdioba_stupanj = [[Rod (taksonomija)|Rodovi]] | razdioba = [[Pantere|Panthera]]<br> [[Snježni leopard|Uncia]]<br> [[Neofelis]]<br> }} '''Velike mačke''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Pantherinae'') su potporodica porodice [[mačke|pravih mačaka]] (''Felidae''). Rod (''Panthera'') unutar te potporodice čine četiri vrste s ukupno sedam podvrsta: U velike mačke ubrajaju se svi članovi roda ''Panthera'' * [[Lav]] (''[[Panthera leo]]'') * [[Jaguar (životinja)|Jaguar]] (''[[Panthera onca]]'') * [[Leopard]] (''[[Panthera pardus]]'') * [[Tigar]] (''[[Panthera tigris]]''). Nadalje, osim navedenih se u potporodicu ''Pantherinae'', pored roda ''Panthera'', ubrajaju i sljedeće vrste: * [[Oblačasti leopard]] (''[[Neofelis nebulosa]]'') <small>Griffith, 1821.</small> ** [[Neofelis nebulosa nebulosa]] <small>Griffith, 1821</small> ** [[Neofelis nebulosa brachyura]] <small>Swinhoe, 1862</small> ** [[Neofelis nebulosa diardi]] <small>G. Cuvier, 1823.</small> ** [[Neofelis nebulosa macrosceloides]] <small>Hodgson, 1853.</small> * [[Sundski oblačasti leopard]] (''[[Neofelis diardi]]'')/ * [[Snježni leopard]] ([[Uncia uncia]]) <small>Schreber, 1775</small> Pripadnost [[mramorna mačka|mramorne mačke]] ovoj grupi je sporno. U tradicionalnoj sistematizaciji je svrstavana u velike mačke, no novija molekularno-genetička istraživanja ju dovode u bližu srodnost s [[risovi]]ma, pa ju neki stručnjaci ubrajaju u skupinu malih mačaka (Felinae). "Crna pantera" nije zasebna vrsta, već se radi o pojedinim jedinkama iz skupine ''[[pantere|pantera]]'' koje zbog svojstva [[melanizam|melanizma]] imaju krzno crne boje. == Pjege na krznu == Sve velike mačke imaju na krznu određene pjege, čak i onda kada na prvi pogled nisu vidljive. Vrlo su vidljive kod [[leopard]]a, [[snježni leopard|sniježnog leoparda]] i [[jaguar]]a, dok su kod [[tigar|tigra]] pruge zapravo produžene pjege. Nisu vidljive kod odraslog [[lav]]a, ali ih imaju kao mladunčad. Pripadnici roda ''neofelis'' ([[Borneoški oblačasti leopard|borneoški]] i [[Oblačasti leopard|obični oblačasti leopard]]) na krznu imaju velike pjege, po obliku nazvane ''"oblaci"''. == Jezična kost == Velike mačke se od svojih manjih rođaka razlikuju građom jezične kosti. Ona se sastoji od sitnih koščica koje služe kao "pričvršćivač" jezičnog mišića u mačje grlo. Uz pomoć elastične međuveze, velike mačke mogu povećati dovod zraka i na taj način mogu izazvati zvuk koji je tipičan za njih, a zovemo ga "rika". == Povezani članci == * [[Križanci velikih mačaka]] [[Kategorija:Mačke]] [[Kategorija:Velike mačke| ]] 89lrgfxixp5du614zlnorjfpptjjdb7 7615169 7615168 2026-10-08T12:41:08Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Potporodice zvijeri|Potporodice zvijeri]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615169 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Velike mačke | slika = Panthera onca.jpg | slika_širina = 220px | slika_opis = [[Jaguar]] | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | subphylum = [[Vertebrata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = '''Pantherinae''' | subfamilia_autorstvo= <small>[[Pocock]], [[1917.]]</small> | razdioba_stupanj = [[Rod (taksonomija)|Rodovi]] | razdioba = {{plainlist| * [[Panthera]] * [[Uncia]] * [[Neofelis]]}} }} '''Velike mačke''' ({{lat.|Pantherinae}}) su potporodica porodice [[mačke|pravih mačaka]] (''Felidae''). Rod (''Panthera'') unutar te potporodice čine četiri vrste s ukupno sedam podvrsta: U velike mačke ubrajaju se svi članovi roda ''Panthera'' * [[Lav]] (''[[Panthera leo]]'') * [[Jaguar (životinja)|Jaguar]] (''[[Panthera onca]]'') * [[Leopard]] (''[[Panthera pardus]]'') * [[Tigar]] (''[[Panthera tigris]]''). Nadalje, osim navedenih se u potporodicu ''Pantherinae'', pored roda ''Panthera'', ubrajaju i sljedeće vrste: * [[Oblačasti leopard]] (''[[Neofelis nebulosa]]'') <small>Griffith, 1821.</small> ** [[Neofelis nebulosa nebulosa]] <small>Griffith, 1821</small> ** [[Neofelis nebulosa brachyura]] <small>Swinhoe, 1862</small> ** [[Neofelis nebulosa diardi]] <small>G. Cuvier, 1823.</small> ** [[Neofelis nebulosa macrosceloides]] <small>Hodgson, 1853.</small> * [[Sundski oblačasti leopard]] (''[[Neofelis diardi]]'')/ * [[Snježni leopard]] ([[Uncia uncia]]) <small>Schreber, 1775</small> Pripadnost [[mramorna mačka|mramorne mačke]] ovoj grupi je sporno. U tradicionalnoj sistematizaciji je svrstavana u velike mačke, no novija molekularno-genetička istraživanja ju dovode u bližu srodnost s [[risovi]]ma, pa ju neki stručnjaci ubrajaju u skupinu malih mačaka (Felinae). "Crna pantera" nije zasebna vrsta, već se radi o pojedinim jedinkama iz skupine ''[[pantere|pantera]]'' koje zbog svojstva [[melanizam|melanizma]] imaju krzno crne boje. == Pjege na krznu == Sve velike mačke imaju na krznu određene pjege, čak i onda kada na prvi pogled nisu vidljive. Vrlo su vidljive kod [[leopard]]a, [[snježni leopard|sniježnog leoparda]] i [[jaguar]]a, dok su kod [[tigar|tigra]] pruge zapravo produžene pjege. Nisu vidljive kod odraslog [[lav]]a, ali ih imaju kao mladunčad. Pripadnici roda ''neofelis'' ([[Borneoški oblačasti leopard|borneoški]] i [[Oblačasti leopard|obični oblačasti leopard]]) na krznu imaju velike pjege, po obliku nazvane ''"oblaci"''. == Jezična kost == Velike mačke se od svojih manjih rođaka razlikuju građom jezične kosti. Ona se sastoji od sitnih koščica koje služe kao "pričvršćivač" jezičnog mišića u mačje grlo. Uz pomoć elastične međuveze, velike mačke mogu povećati dovod zraka i na taj način mogu izazvati zvuk koji je tipičan za njih, a zovemo ga "rika". == Povezani članci == * [[Križanci velikih mačaka]] [[Kategorija:Mačke]] [[Kategorija:Velike mačke| ]] [[Kategorija:Potporodice zvijeri]] ga6snlcnz8iu70cwfbradg43tcipw9d 7615177 7615169 2026-10-08T12:47:43Z Argo Navis 852 7615177 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Velike mačke | slika = Panthera onca.jpg | slika_širina = 220px | slika_opis = [[Jaguar]] | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | subphylum = [[Vertebrata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = '''Pantherinae''' | subfamilia_autorstvo= <small>[[Pocock]], [[1917.]]</small> | razdioba_stupanj = [[Rod (taksonomija)|Rodovi]] | razdioba = {{plainlist| * [[Neofelis]] <small>[[John Edward Gray|Gray]], 1867</small> * [[Panthera]] <small>[[Lorenz Oken|Oken]], 1816</small> * {{extinct}} [[Feliopsis]] <small>Stremme, 1911</small><ref>{{Cite journal|last=Hemmer |first=H. |year=2026 |title=''Feliopsis'' Stremme, 1911 (Mammalia, Carnivora, Felidae) – a Southeast Asian pantherine branch of potential crocodile hunters, hidden for five million years and forgotten for a century |journal=Palaeobiodiversity and Palaeoenvironments |doi=10.1007/s12549-026-00713-5 }}</ref> * {{extinct}} [[Leontoceryx]] <small>Kretzoi, 1938</small> * {{extinct}} [[Palaeopanthera]] <small>Hemmer, 2023</small> * {{extinct}} [[Pachypanthera]] <small>de Bonis et al., 2023</small> }} }} '''Velike mačke''' ({{lat.|Pantherinae}}) su potporodica porodice [[mačke|pravih mačaka]] (''Felidae''). Rod (''Panthera'') unutar te potporodice čine četiri vrste s ukupno sedam podvrsta: U velike mačke ubrajaju se svi članovi roda ''Panthera'' * [[Lav]] (''[[Panthera leo]]'') * [[Jaguar (životinja)|Jaguar]] (''[[Panthera onca]]'') * [[Leopard]] (''[[Panthera pardus]]'') * [[Tigar]] (''[[Panthera tigris]]''). Nadalje, osim navedenih se u potporodicu ''Pantherinae'', pored roda ''Panthera'', ubrajaju i sljedeće vrste: * [[Oblačasti leopard]] (''[[Neofelis nebulosa]]'') <small>Griffith, 1821.</small> ** [[Neofelis nebulosa nebulosa]] <small>Griffith, 1821</small> ** [[Neofelis nebulosa brachyura]] <small>Swinhoe, 1862</small> ** [[Neofelis nebulosa diardi]] <small>G. Cuvier, 1823.</small> ** [[Neofelis nebulosa macrosceloides]] <small>Hodgson, 1853.</small> * [[Sundski oblačasti leopard]] (''[[Neofelis diardi]]'')/ * [[Snježni leopard]] ([[Uncia uncia]]) <small>Schreber, 1775</small> Pripadnost [[mramorna mačka|mramorne mačke]] ovoj grupi je sporno. U tradicionalnoj sistematizaciji je svrstavana u velike mačke, no novija molekularno-genetička istraživanja ju dovode u bližu srodnost s [[risovi]]ma, pa ju neki stručnjaci ubrajaju u skupinu malih mačaka (Felinae). "Crna pantera" nije zasebna vrsta, već se radi o pojedinim jedinkama iz skupine ''[[pantere|pantera]]'' koje zbog svojstva [[melanizam|melanizma]] imaju krzno crne boje. == Pjege na krznu == Sve velike mačke imaju na krznu određene pjege, čak i onda kada na prvi pogled nisu vidljive. Vrlo su vidljive kod [[leopard]]a, [[snježni leopard|sniježnog leoparda]] i [[jaguar]]a, dok su kod [[tigar|tigra]] pruge zapravo produžene pjege. Nisu vidljive kod odraslog [[lav]]a, ali ih imaju kao mladunčad. Pripadnici roda ''neofelis'' ([[Borneoški oblačasti leopard|borneoški]] i [[Oblačasti leopard|obični oblačasti leopard]]) na krznu imaju velike pjege, po obliku nazvane ''"oblaci"''. == Jezična kost == Velike mačke se od svojih manjih rođaka razlikuju građom jezične kosti. Ona se sastoji od sitnih koščica koje služe kao "pričvršćivač" jezičnog mišića u mačje grlo. Uz pomoć elastične međuveze, velike mačke mogu povećati dovod zraka i na taj način mogu izazvati zvuk koji je tipičan za njih, a zovemo ga "rika". == Povezani članci == * [[Križanci velikih mačaka]] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Mačke]] [[Kategorija:Velike mačke| ]] [[Kategorija:Potporodice zvijeri]] t81dr2y2iyhcl1a00hp8ys7az21ay0q 0 31188 7615210 7275617 2026-10-08T13:33:29Z Argo Navis 852 7615210 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Gepard | status = {{StatusOsjetljivi}} | slika = Acinonyx jubatus walking edit.jpg | slika_širina = 220px | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = [[Felinae]] | genus = '''''Acinonyx''''' | genus_autorstvo = [[Joshua Brookes|Brookes]], [[1828.]] | species = '''''A. jubatus''''' | dvoimeno = ''Acinonyx jubatus'' | dvoimeno_autorstvo = [[Johann Christian Daniel von Schreber|Schreber]], [[1775.]] | karta_raspon = Cheetah range.png | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost geparda | razdioba_stupanj = [[Podvrste]] | razdioba = ''[[Acinonyx jubatus venaticus]]''<br /> ''Acinonyx jubatus hecki''<br /> ''Acinonyx jubatus raineyii''<br /> ''Acinonyx jubatus jubatus''<br /> ''Acinonyx jubatus soemmeringii''<br /> ''Acinonyx jubatus velox'' }} [[File:Acoustic-Structure-and-Contextual-Use-of-Calls-by-Captive-Male-and-Female-Cheetahs-(Acinonyx-pone.0158546.s001.oga|thumb|right|Glasanje geparda]] [[File:Cheetah (Acinonyx jubatus) crossing the road.webm|thumb|Gepard u pokretu]] '''Gepard''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Acinonyx jubatus'') je [[mačke|mačka]] koja je najčešća još uglavnom u [[Afrika|Africi]]. Pažnje vrijedna je osobito zbog svoje nenadmašive brzine i niza svojih [[psolike životinje|psolikih]] obilježja. == Osobine == Osnovna boja [[krzno|krzna]] geparda je žuta, a na trbuhu je u pravilu prilično svjetlija. Krzno je posuto s velikim brojem crnih pjega, koje su puno manje od [[leopard]]ovih, a i ne prave [[rozeta (krzno)|rozete]]. Lice je malo tamnije i bez pjega, ali ima dvije crne pruge koje idu od očiju do kuta ustiju. Zbog pjega, podsjeća doduše na leoparda, ali se svojom građom tijela znatno razlikuje od svih drugih [[mačke|mačaka]]. Gepard ima ekstremno dugačke, tanke noge i vitko tijelo oblikovano kao tijelo [[hrt (pas)|hrt]]a. Glava je mala i okrugla, a rep dugačak. Na šapama ima debele, ljuskaste jastučiće, a kandže može samo djelomično uvući. Takva građa tijela omogućuje mu da u 3 sekunde dosegne brzinu od 110 [[km/h]], puno više od bilo kojeg drugog [[sisavci|sisavca]], no tom brzinom može trčati samo oko 400 [[metar|m]], nakon čega se umara. To je najbrža kopnena životinja na svijetu. [[Anatomija]] geparda je prilagođena takvoj sposobnosti. Nosnice su mu znatno proširene, tako da je ostalo malo mjesta za [[čeljust]] koja je u odnosu na druge [[mačke]] znatno manja, pa je time i to njegovo "oružje" relativno slabo. I [[srce]], [[pluća]] kao i [[bronhije]] su mu proporcionalno jako povećani. Dužina geparda od njuške do kraja [[trup]]a doseže 150 [[cm]], rep mu je oko 70 cm, a u ramenima je visok oko 80 cm. Usprkos tom relativno velikom tijelu, težina mu je uglavnom najviše 60 [[kg]]. == Životni prostor == Nekada je gepardov životni prostor bio [[Afrika]] i [[Južna Azija]], a u [[ledeno doba|ledenom dobu]] je nastavao i [[Europa|Europu]] i [[Sjeverna Amerika|sjevernu Ameriku]]. Danas ga se može sresti još skoro isključivo u Africi, i to južno od [[Sahara|Sahare]]. U Aziji postoje još samo sićušni ostatci koji stoje na rubu izumiranja. Gepardi su prave životinje [[savana]]. Daju prednost područjima s visokom travom koja pruža mogućnost prikradanja i s uzvišenjima kojima se služe kao mjestom s kojeg imaju dobar pregled nad okolinom. Područja s puno stabala i grmlja nisu pogodna za geparde jer u takvom okolišu ne mogu u punoj mjeri iskoristiti svoju najveću prednost - veliku brzinu. == Način života == === Socijalno ponašanje === Gepardi su životinje aktivne danju. Time uglavnom izbjegavaju susrete s [[lav]]ovima i [[pjegava hijena|pjegavim hijenama]] koji su pretežno noćne životinje. Ako naiđu na geparda s lovinom, otmu ju, a i vrlo su velika opasnost i za mladunčad. Gepardi su druželjubiviji od većine dugih [[mačka|mačaka]]. Ženke žive uglavnom same s mladuncima, dok mužjaci lutaju u skupinama od dvije-tri životinje (najčešće braća iz istog legla). Vrlo rijetko se naiđe na veće skupine, ali nikada više od 15 životinja. Mužjaci i ženke se sastaju samo u doba parenja, i odmah nakon toga se razilaze. Područja obilježavaju [[urin]]om. === Razmnožavanje === U dobi od oko tri godine gepardi postaju spolno zreli. Razdoblje skotnosti traje oko 95 dana. U jednom leglu ima obično od jednog do tri mladunca. Ženka ih koti u nekom skrovištu u kojem ostaju oko osam tjedana. To je neophodno, jer gepardi nemaju načina da kao jače velike mačke ([[lav]]ovi, [[leopard]]i) uspješno obrane podmladak od neprijatelja. Mladunci na vratu i leđima imaju dugu sivu dlaku koje vjerojatno služe za bolje stapanje s okolišem radi vizualne zaštite od neprijatelja. No usprkos tome, procjenjuje se da oko 95% geparda strada u dobi dojedne godine, i to najčešće kao žrtve grabežljivaca. Ako prežive to kritično razdoblje, doživljavaju starost od oko petnaest godina. === Prehrana === [[Datoteka:Two cheetahs together.jpg|mini|Gepardi]] Izbor gepardove lovine nije baš širok. U [[Istočna Afrika|istočnoj Africi]] se hrani gotovo isključivo [[Tompsonova gazela|Tompsonovim]] i [[Grantova gazela|Grantovim gazelama]] te [[impala]]ma. Ove [[antilopa|antilope]] nisu teške i gepardi ih mogu savladati. Jedna [[zebra]] ili [[gnu]] su za njega nesavladive. U teškim vremenima, gepard lovi i [[zec|zečeve]], [[kunić]]e pa i [[ptica|ptice]]. Dok se druge [[mačke]] prikradaju lovini da bi ju iz zaklona iznenadili, gepard priđe do 50-100 [[metar|m]] do lovine, da bi ju zatim kratkim gonjenjem sustigao i utrčavši joj između nogu srušio ju. Takav način lova više podsjeća na ponašanje [[psi|pasa]]. Iako gepard može u punoj brzini trčati samo na kraće razdaljine, njegov lov u 70% pokušaja završava uspješno. Niti jedna druga [[zvijer]] koja lovi sama, nema tako visok postotak uspjeha. (Viši postotak od geparda imaju samo životinje koje love u [[čopor]]u. Kad sruši lovinu, gepard joj stisne grlo i uguši ju, dok druge [[velike mačke]] ubijaju ugrizom u leđni ili vratni dio [[kralježnica|kralježnice]]. Gepard mora vrlo brzo jesti, jer ga druge zvijeri, kao [[hijena|hijene]] ili [[leopard]]<nowiki/>i otjeraju od plijena koji on, zbog svoje tjelesne građe koja je nježna i lagana, ne može obraniti. == Podvrste == Razlikuju se sedam podvrsta geparda, od kojih pet živi u [[Afrika|Africi]], a dvije u [[Azija|Aziji]]. Od tih sedam, jedna je izmrla, a još dvije se moraju smatrati akutno ugroženim: zadnji ostatci ''A. j. hecki'' u [[Libija|Libiji]] i ''A. j. raddei'', kojih još samo dvanaest živi na sjeveru [[Iran]]a. U Iranu su vrlo strogo zaštićeni. Neki znanstvenici smatraju da postoje samo dvije podvrste, ili čak, samo populacije, i to afrički i [[azijski gepard]]. Zadnjih godina je utvrđena vrlo bliska genetska srodnost među različitim populacijama geparda. Prema genetičkim i imunološkim istraživanjima je utvrđeno, da današnji gepardi vjerojatno svi potječu od jedne vrlo male skupine životinja koja je živjela prije oko 10.000 godina. U skladu s time, utvrđena je i vrlo visoka rata parenja između bliskih rođaka, koja je gotovo jednaka onoj kod laboratorijskih [[miš]]eva, pa su vrlo neotporni na bolesti kao i na promjene okoliša. Uzimajući u obzir rasprostranjenost i broj živih geparda, općenito se smatra da njihova genetička uniformnost nije veliki problem za životinje. == Kraljevski gepard == Kao još jedna podvrsta geparda se dugo smatrao kraljevski gepard (''A. j. rex''), u čije se postojanje nije baš vjerovalo sve do [[1975.]] Kod njega su se pjege spojile u uzdužne pruge. U međuvremenu se dokazalo da nije riječ o podvrsti nego o jednoj rijetkoj [[mutacija|mutaciji]] koja se nasljeđuje jednim recesivnim [[gen]]om. U jednom se leglu mogu naći normalno pjegavi kao i kraljevski gepardi. Kraljevske geparde se može naći u cijeloj [[Afrika|Africi]], iako su još uvijek velika rijetkost. Ali se čini, da su zadnjih desetljeća sve češći. [[Biolog|Biolozi]] sa zanimanjem prate taj razvoj jer pokazuje porast genetičke raznolikosti geparda. == Taksonomija == Budući da se gepard toliko razlikuje od drugih [[mačke|mačaka]], tradicionalna sistematika je uobičajila smjestiti ga u vlastitu potporodicu Acinonychinae i ne ubrajati ga niti u [[velike mačke]] ni u [[male mačke]]. U njemu se gledalo jedan poseban razvoj mačke, koji je kod geparda [[konvergentna evolucija|konvergentnom evolucijom]] razvio osobine [[psi|pasa]]. Nova [[gen]]etička istraživanja su došla do iznenađujuće spoznaje da gepard ipak nije tako daleko od drugih [[mačke|mačaka]], i da su njegovi najbliži rođaci, s velikom sigurnošću, [[puma]] i [[jaguarundi]]. To su američke mačke, a i gepard vodi podrijetlo iz razdoblja od prije četiri milijuna godina iz Sjeverne Amerike. U [[pleistocen]]u je uspio prijeći u [[Europa|Europu]]. Krajem zadnjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] je gotovo izumro, što se danas može vidjeti na temelju njegove genetičke uniformnosti (vidi [[genetičko usko grlo]]). Kako je u afričkim i azijskim stepama našao novu domovinu, uspio je preživjeti do naših dana. == Gepardi i ljudi == Još jako davno je čovjek naučio dresirati geparda i upotrebljavati ga kao pratitelja u [[lov]]u. Otuda potječe njegovo ime koje se koristi kao sinonim "lovni leopard". Gepard se na taj način upotrebljavao kako u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] tako i u [[Drevni Egipat|Drevnom Egiptu]] još od vremena oko 3000 godina prije Krista. U [[srednji vijek|srednjovjekovnoj]] Europi je lov s gepardom bio luksuz koji se mogao vidjeti samo na kraljevskim dvorovima. Kako se ta mačka nije razmnožavala u zarobljeništvu, morali su loviti stalno nove primjerke. Osim toga, ubijali su je i radi njezinog [[krzno|krzna]]. U sve manjim područjima koje im ljudi ostavljaju je konkurencija s jačim zvijerima tako velika, da je gepard sve rjeđi. == Vanjske poveznice == * {{eng icon}} [http://www.cheetah.org/?nd=home Cheetah Conservation Fund] {{Male mačke}} [[Kategorija:Male mačke]] [[Kategorija:Ugrožene vrste]] 9ty2ncmnrr7q8obn7xxlugj71n354jf 14 31709 7615226 6423481 2026-10-08T13:39:59Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Male mačke|Male mačke]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Felis|Felis]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615226 wikitext text/x-wiki {{catmore1|[[domaća mačka|domaćoj mački]]}} {{Commonscat|Felis silvestris catus}} [[Kategorija:Felis]] [[Kategorija:Domaće životinje]] 9a3zwibf4qtrvtvl9yeo1hpbj4bxhyk 0 33026 7615528 7448889 2026-10-09T11:17:30Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Redovi Placentalia|Redovi Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Redovi Afrotheria|Redovi Afrotheria]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615528 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Sirene | slika = FL fig04.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = [[Karipski lamantin]] (''Trichechus manatus'') | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | subclassis = [[Theria]] | infraclassis = [[Placentalia]] | magnordo = [[Atlantogenata]] | superordo = [[Afrotheria]] | ordo = '''Sirenia''' | ordo_autorstvo = [[Johann Karl Wilhelm Illiger|Illiger]], [[1811.]] | razdioba_stupanj = [[Porodica (taksonomija)|Porodice]] | razdioba = {{plainlist| * [[Moranji|Dugongidae]] * [[Lamantini|Trichechidae]] * {{extinct}}[[Hydrochichus]]}} }}{{preusmjerava|Sirenia|norveški gothic metal sastav|[[Sirenia (sastav)]]}} {{preusmjerava|Sirene|druga značenja|[[Sirena (razdvojba)]]}} '''Morske krave''' ili '''sirene''' ({{lat.|Sirenia}}) red su [[morski sisavci|morskih sisavaca]] [[biljožderi|biljoždera]] koji spadaju u grupu [[Placentalia]] čije je porijeklo u [[Afrika|Africi]], tzv. Afrotheria. Najbliži srodnici su im [[pećinari]] i [[slonovi]]. Danas još postoje dvije porodice '''[[dugong|dugonzi]]''' ili moronji (1 vrsta) i '''[[lamantini]]''' ili manatii (3 vrste). == Osobitosti == Pored [[kitovi|kitova]] i [[perajari|perajara]], morske krave su treći veći takson [[sisavci|sisavaca]] koji trajno žive u vodi ([[morski sisavci]]). Za razliku od [[tuljani|tuljana]], zbog izraženo zakržljalih udova, morske krave, odnosno sirene, ne mogu napustiti vodu. Ali ne može ih se usporediti ni s [[kitovi]]ma, jer se sirene neprekidno zadržavaju u blizini obale ili u slatkoj vodi. Uglavnom žive u vrlo plitkim vodama. Morske krave imaju vrlo masivno tijelo [[valjak|cilindričnog]] oblika. Prednje noge su im se preoblikovale u [[peraja|peraje]], a zadnje su se sasvim povukle tako, da se njihovi ostatci više ne nalaze niti na kosturu. Nema leđnu peraju kao neki [[kitovi]], a rep se preoblikovao u vodoravnu peraju. [[Koža]] im je vrlo debela i naborana, a nemaju niti ostatke [[krzno|krzna]]. [[Njuška]] im je nešto odvojenija od glave i tupa. Okružena je tvrdim [[čekinje|čekinjama]], a [[nos]]nice su smještene na gornjem dijelu njuške. U usporedbi s tijelom, glava je relativno velika, dok se [[mozak]] u odnosu na veličinu tijela ubraja među najmanje koji se mogu naći kod [[sisavci|sisavaca]]. Kod pojedinih vrsta sirena su [[zub]]i vrlo različiti. Često nemaju [[zub|sjekutiće]], a [[zub|očnjake]] više nema niti jedna [[recentne vrste|recentna vrsta]]. Prednji dio [[nepce|nepca]] je obložen rožnatim pločicama koje vjerojatno pomažu pri hranjenju. I kratki [[jezik]] im je [[rog|rožnat]]. == Način života == Morske krave žive samotnjački, ili, eventualno, u malim grupama. Kreću se polako. Hrana im je isključivo [[bilje|biljnog]] porijekla, vodene trave ili [[alge]]. Životni vijek im je preko 30 [[godina]], čak do 60. == Evolucija == Morske krave, desmostyli, [[pećinari]], [[Arsinoiterijum]] i [[slonovi]] imaju zajedničke kopnene pretke u ranom [[eocen]]u. [[Kategorija:Redovi Afrotheria]] [[Kategorija:Morski sisavci]] [[Kategorija:Sirene (životinje)| ]] 123jani6kl67u13x2ae7hbbajjd1zi5 0 33480 7615491 7387742 2026-10-09T09:30:27Z Argo Navis 852 dopuna taksokvira 7615491 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Placentalia | slika = Elephant african.jpg | slika_opis = [[Afrički slon]] | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | subphylum = [[Kralježnjaci|Vertebrata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | subclassis = [[Eutheria]] | infraclassis = '''Placentalia''' | infraclassis_autorstvo = [[Thomas Henry Huxley|Huxley]], [[1880.]] | razdioba_stupanj = Veleredovi | razdioba = <div> * [[Atlantogenata]] * [[Boreoeutheria]] * †'''Leptictimorpha''' (?) ** †[[Leptictida]] (?)<ref name="Bertrand&Shelley2022"/><ref name="SVP2025">Stephen Brusatte, Robin M. Beck, Ornella C. C. Bertrand, Fernando A. Perini, Hans Püschel, Eleonora Rossi, Sarah L. Shelley, John R. Wible, Thomas Williamson, Shawn P. Zack (2025.) "Resolving early placental mamma relationships with morphological and molecular data", in ''[https://vertpaleo.org/wp-content/uploads/2025/11/2025_SVP_Program_Final_Password-Protected.pdf "The Society of Vertebrate Paleontology 85th annual meeting"]''</ref> ** †[[Palaeoryctidae|Palaeoryctida]] (?)<ref name="Bertrand&Shelley2022"/> ** †[[Taeniodonta]] (?)<ref name="Bertrand&Shelley2022"/><ref name="Shelley2022"/><ref group=lower-alpha>Rodovi ''[[Alveugena]]'', ''[[Ambilestes]]'' i ''[[Procerberus]]'' neposredne su vanjske skupine u odnosu na red Taeniodonta, pri čemu se rodovi ''Alveugena'' i ''Procerberus'' klasificiraju kao bliski sestrinski taksoni tom redu.</ref> ** †[[Procerberus|Procerberinae]] (?) ** †''[[Alveugena]]'' (?) ** †''[[Ambilestes]]'' (?) <div/> }} '''Placentalija'''<ref>{{Citiranje weba|title=Placentalija|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/placentalija|access-date=2025-11-21|website=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]}}</ref> ( još se nazivaju '''plodvaši''' ("plodva" - [[posteljica]]) ili '''placentalni sisavci''') su podrazred [[sisavci|sisavaca]]. Ostali podrazredi su [[prasisavci]] (Protheria) i [[tobolčari]] (Metatheria). S nestankom [[dinosauri|dinosaura]] krajem [[kreda (period)|krede]] otvorio se novi životni prostor za do tada relativno malene sisavce. Dvije grupe sisavaca koje su do tada postojale, razvile su svaka veliki broj novih vrsta, tobolčari u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] i [[Australija (kontinent)|Australiji]], a viši sisavci na drugim [[kontinent]]ima. Danas viši sisavci svojim brojem vrsta i individua dominiraju [[kralježnjaci]]ma na svim kontinentima osim Australije i [[Antarktika|Antarktike]]. Pojam "viši sisavci" odabran je, kako bi se obilježila [[evolucija (biologija)|evolucijska]] nadmoć i različitost vrsta nasuprot drugim podrazredima. Danas se smatra problematičnim predstavljanje jedne [[životinja|životinjske]] grupe "nadređenom" nekoj drugoj grupi. Preživljavanje neke grupe životinja ovise o okolišu koji ih obilježava kao i faktorima slučaja. Međutim, taj se pojam održao. Viši sisavci se dijele u četiri do pet nadredova: * [[Xenarthra]]: Tu se ubrajaju [[mravojedi]] (Pilosa) i [[pasanci]] (Cingulata). Razvili su se, vjerojatno, u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. * [[Laurasiatheria]]: To je velika grupa [[sisavci|sisavaca]] koja obuhvaća redove [[kukcojedi|kukcojeda]] (Insectivora), [[šišmiši|šišmiša]] (Chiroptera), [[ljuskavci|ljuskavaca]] (Pholidota), [[zvijeri]] (Carnivora), [[neparnoprstaši|neparnoprstaša]] (Perissodactyla), [[parnoprstaši|parnoprstaša]] (Artiodactyla) i [[kitovi|kitova]] (Cetacea). Svi oni su se vjerojatno razvili na nekadašnjem kontinentu [[Laurasija|Lauraziji]]. * [[Afrotheria]]: To je manja grupa na prvi pogled vrlo različitih [[životinja]]: [[cjevozupci]] ([[Tubulidentata]]), [[skočirovke]] ([[Macroscelidea]]), [[pećinari]] (Hyracoidea), [[sirene (životinje)|sirene]] ([[Sirenia]]), [[slonovi]] ([[Surlaši|Proboscidea]]), [[tenreci]] ([[Tenrecomorpha]]) i [[zlatna krtica]] ([[Chrysocloridae]]) spadaju u ovu grupu. Dobili su ime prema [[Afrika|Africi]], području s kojeg potječu. * [[Euarchontoglires]]: Ova posljednja grupa obuhvaća dvije podgrupe: :* [[Euarchonta]], u koju spadaju [[kožuškari]] (Dermoptera), [[Scandentia]] i [[primati]] (Primates). :* [[Glires]] obuhvaća [[glodavci|glodavce]] (Rodentia) i [[dvojezupci|dvojezupce]] (Lagomorpha). == Bilješke == {{bilješke}} == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="Bertrand&Shelley2022">{{Cite journal |last1=Bertrand |first1=O. C. |last2=Shelley |first2=S. L. |last3=Williamson |first3=T. E. |last4=Wible |first4=J. R. |last5=Chester |first5=S. G. B. |last6=Flynn |first6=J. J. |last7=Holbrook |first7=L. T. |last8=Lyson |first8=T. R. |last9=Meng |first9=J. |last10=Miller |first10=I. M. |last11=Püschel |first11=H. P. |last12=Smith |first12=T. |last13=Spaulding |first13=M. |last14=Tseng |first14=Z. J. |last15=Brusatte |first15=S. L. |year=2022 |title=Brawn before brains in placental mammals after the end-Cretaceous extinction |journal=Science |volume=376 |issue=6588 |pages=80–85 |doi=10.1126/science.abl5584 |pmid=35357913 |bibcode=2022Sci...376...80B |url=https://www.research.ed.ac.uk/en/publications/d7fb8c6e-886e-4c1d-9977-0cd6406fda20|hdl=20.500.11820/d7fb8c6e-886e-4c1d-9977-0cd6406fda20 |hdl-access=free }}</ref> <ref name="Shelley2022">Sarah L. Shelley (2022.) "The phylogeny of Paleocene mammals and the evolution of Placentalia", in ''[https://vertpaleo.org/wp-content/uploads/2022/09/2022-SVP-Program-Abstract-Brochure_Preliminary.pdf "The Society of Vertebrate Paleontology 82nd annual meeting"]''</ref> }} [[Kategorija:Infrarazredi sisavaca]] [[Kategorija:Eutheria]] [[Kategorija:Placentalia| ]] oc4cxtv40uyuko45hliqnk9s9eiycai 7615499 7615491 2026-10-09T10:14:01Z Argo Navis 852 razdioba prevedena s en, radovi u tijeku 7615499 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Placentalia | slika = Elephant african.jpg | slika_opis = [[Afrički slon]] | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | subphylum = [[Kralježnjaci|Vertebrata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | subclassis = [[Eutheria]] | infraclassis = '''Placentalia''' | infraclassis_autorstvo = [[Thomas Henry Huxley|Huxley]], [[1880.]] | razdioba_stupanj = Veleredovi | razdioba = <div> * [[Atlantogenata]] * [[Boreoeutheria]] * †'''Leptictimorpha''' (?) ** †[[Leptictida]] (?)<ref name="Bertrand&Shelley2022"/><ref name="SVP2025">Stephen Brusatte, Robin M. Beck, Ornella C. C. Bertrand, Fernando A. Perini, Hans Püschel, Eleonora Rossi, Sarah L. Shelley, John R. Wible, Thomas Williamson, Shawn P. Zack (2025.) "Resolving early placental mamma relationships with morphological and molecular data", in ''[https://vertpaleo.org/wp-content/uploads/2025/11/2025_SVP_Program_Final_Password-Protected.pdf "The Society of Vertebrate Paleontology 85th annual meeting"]''</ref> ** †[[Palaeoryctidae|Palaeoryctida]] (?)<ref name="Bertrand&Shelley2022"/> ** †[[Taeniodonta]] (?)<ref name="Bertrand&Shelley2022"/><ref name="Shelley2022"/><ref group=lower-alpha>Rodovi ''[[Alveugena]]'', ''[[Ambilestes]]'' i ''[[Procerberus]]'' neposredne su vanjske skupine u odnosu na red Taeniodonta, pri čemu se rodovi ''Alveugena'' i ''Procerberus'' klasificiraju kao bliski sestrinski taksoni tom redu.</ref> ** †[[Procerberus|Procerberinae]] (?) ** †''[[Alveugena]]'' (?) ** †''[[Ambilestes]]'' (?) <div/> }} '''Placentalija'''<ref>{{Citiranje weba|title=Placentalija|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/placentalija|access-date=2025-11-21|website=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]}}</ref> ( još se nazivaju '''plodvaši''' ("plodva" - [[posteljica]]) ili '''placentalni sisavci''') su podrazred [[sisavci|sisavaca]]. Ostali podrazredi su [[prasisavci]] (Protheria) i [[tobolčari]] (Metatheria). S nestankom [[dinosauri|dinosaura]] krajem [[kreda (period)|krede]] otvorio se novi životni prostor za do tada relativno malene sisavce. Dvije grupe sisavaca koje su do tada postojale, razvile su svaka veliki broj novih vrsta, tobolčari u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] i [[Australija (kontinent)|Australiji]], a viši sisavci na drugim [[kontinent]]ima. Danas viši sisavci svojim brojem vrsta i individua dominiraju [[kralježnjaci]]ma na svim kontinentima osim Australije i [[Antarktika|Antarktike]]. Pojam "viši sisavci" odabran je, kako bi se obilježila [[evolucija (biologija)|evolucijska]] nadmoć i različitost vrsta nasuprot drugim podrazredima. Danas se smatra problematičnim predstavljanje jedne [[životinja|životinjske]] grupe "nadređenom" nekoj drugoj grupi. Preživljavanje neke grupe životinja ovise o okolišu koji ih obilježava kao i faktorima slučaja. Međutim, taj se pojam održao. == Razdioba == Analiza molekularnih podataka dovela je do rapidnih promjena u procjenama filogenije placentnih redova krajem 20. stoljeća. Nova filogenija i klasifikacija placentnih redova pojavila se s Waddellom, Hasegawom i Okadom 1999. godine.<ref name="Waddell1999">{{Citiranje časopisa|last=Waddell|first=P. J.|last2=Okada|first2=N.|last3=Hasegawa|first3=M.|year=1999|title=Towards Resolving the Interordinal Relationships of Placental Mammals|journal=Systematic Biology|volume=48|issue=1|pages=1–5|doi=10.1093/sysbio/48.1.1|pmid=12078634}}</ref> Obrasci prisutnosti/odsutnosti [[Retroposon|retropozona]] tipa "skačućih gena" potvrdili su filogenetske odnose izvedene iz molekularnih sekvenci.<ref name="Kriegs2006">{{Citiranje časopisa|last=Kriegs|first=Jan Ole|last2=Churakov, Gennady|last3=Kiefmann, Martin|last4=Jordan, Ursula|last5=Brosius, Jürgen|last6=Schmitz, Jürgen|year=2006|title=Retroposed Elements as Archives for the Evolutionary History of Placental Mammals|journal=PLOS Biology|volume=4|issue=4|pages=e91|doi=10.1371/journal.pbio.0040091|pmc=1395351|pmid=16515367|doi-access=free}}</ref> Danas je općeprihvaćeno da postoje tri glavne podvrste ili loze placentnih sisavaca: [[Boreoeutheria]], [[Xenarthra]] i [[Afrotheria]] . Svi su oni nastali od zajedničkih predaka. Studije Bertranda, OC-a i Sarah L. Shelley iz 2022. identificirale su redove [[Leptictida]], [[Palaeoryctidae]] i [[Taeniodonta]] kao bazalne klade placentalnih sisavaca.<ref name="Bertrand&Shelley2022"/><ref name="Shelley2022"/> Također je predloženo da su Leptictida bliski srodnici [[Boreoeutheria]] . Devetnaest živućih redova Placentalia u tri skupine su: <ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Archibald JD, Averianov AO, Ekdale EG|date=November 2001|title=Late Cretaceous relatives of rabbits, rodents, and other extant eutherian mammals|journal=Nature|volume=414|issue=6859|pages=62–5|bibcode=2001Natur.414...62A|doi=10.1038/35102048|pmid=11689942}}</ref> * Magnorder [[Atlantogenata]] ** Superorder [[Xenarthra]] *** Order [[Armadili|Cingulata]] ([[Armadillo|armadillos]]) *** Order [[Krezubice|Pilosa]] ([[Ljenivci|sloths]] and [[mravojedi]]) ** Superorder [[Afrotheria]] *** Grandorder [[Afroinsectiphilia]] **** Order [[Cjevozupci|Tubulidentata]] ([[Afrički mravojed|aardvarks]]) **** Mirorder [[Afroinsectivora]] ***** Order [[Afrosoricida]] ([[Tenrec|tenrecs]], [[Potamogalidae|otter shrews]], and [[Golden mole|golden moles]]) ***** Order [[Macroscelidea]] ([[Elephant shrew|elephant shrews]]) *** Grandorder [[Paenungulata]] **** Order [[Hyracoidea]] ([[Hyrax|hyraxes]]) **** Mirorder [[Tethytheria]] ***** Order [[Surlaši|Proboscidea]] ([[Slon|elephants]]) ***** Order [[Sirene (životinje)|Sirenia]] ([[Dugong|dugongs]] and [[Lamantini|manatees]]) * Magnorder [[Boreoeutheria]] ** Superorder [[Euarchontoglires]] *** Grandorder [[Gliriformes]] **** Mirorder [[Glires]] ***** Order [[Dvojezupci|Lagomorpha]] ([[Kunić|rabbits]], [[Zec|hares]], and [[Zviždari|pikas]]) ***** Order [[Glodavci|Rodentia]] ([[Glodavci|rodents]]: [[Mouse|mice]], [[Rat|rats]], [[Hrčci|hamsters]], [[Zamorčić|guinea pigs]], [[Činčile|chinchillas]], [[Kapibara|capybaras]], [[Porcupine|porcupines]], [[Vole|voles]], [[Vjeverice|squirrels]], [[Dabrovi|beavers]], etc.) *** Grandorder [[Euarchonta]] **** Order [[Scandentia]] ([[Scandentia|treeshrews]]) **** Mirorder [[Primatomorpha]] ***** Order [[Leteći lemuri|Dermoptera]] ([[Leteći lemuri|colugos]]) ***** Order [[Primati|Primates]] (primates: [[Majmun|monkeys]], [[Čovjekoliki majmuni|apes]] (including [[Čovjek|humans]]), [[Lemur|lemurs]], [[Lorisi|lorisids]], [[Galagiji|galagos]], and [[Tarsier|tarsiers]]) ** Superorder [[Laurasiatheria]] *** Order [[Kukcojedi|Eulipotyphla]] ([[Hedgehog|hedgehogs]], [[Gymnure|gymnures]], [[Rovke|shrews]], [[Mole (animal)|moles]], and [[Solenodon|solenodons]]) *** Order [[Šišmiši|Chiroptera]] ([[Šišmiši|bats]]) *** Grandorder [[Ferungulata]] **** Mirorder [[Kopitari|Euungulata]] ***** Order [[Parnoprstaši|Artiodactyla]] ([[Parnoprstaši|even-toed ungulates]]: [[Bos|cattle]], [[Antilopa|antelopes]], [[Ovce|sheep]], [[Jeleni|deer]], [[Deve|camelids]], [[Svinja|pigs]], [[Giraffe|giraffes]], [[Kitovi|cetaceans]], [[Vodenkonji|hippopotamuses]], [[Koze|goats]], [[Bubalina|buffalo]], etc.) ***** Order [[Neparnoprstaši|Perissodactyla]] ([[Neparnoprstaši|odd-toed ungulates]]: [[Divlji konj|horses]], [[Magarci|asses]], [[Zebre|zebras]], [[Nosorozi|rhinoceroses]], and [[Tapir|tapirs]]) **** Mirorder [[Ferae]] ***** Order [[Pholidota]] ([[Pangolin|pangolins]]) ***** Order [[Zvijeri|Carnivora]] ([[Zvijeri|carnivorans]]: [[Psi|dogs]], [[Mačke|cats]], [[Medvjedi|bears]], [[Perajari|pinnipeds]], [[Mungosi|mongooses]], [[Američki rakun|raccoons]], [[Skunk|skunks]], [[Hijene|hyenas]], [[Lasice|weasels]], etc.) Točni odnosi između ove tri loze trenutno su predmet rasprave, a predložene su četiri različite hipoteze s obzirom na to koja je skupina [[Bazalnost (filogenetika)|bazalna]] ili se prva odvojila od ostalih placentalnih skupina. Te hipoteze su [[Atlantogenata]] (bazalna Boreoeutheria), [[Epitheria]] (bazalna Xenarthra), [[Exafroplacentalia]] (bazalna Afrotheria) i hipoteza koja podržava gotovo istovremenu divergenciju. <ref name="Nishiharaetal2009">{{Citiranje časopisa|last=Nishihara|first=H.|last2=Maruyama, S.|last3=Okada, N.|year=2009|title=Retroposon analysis and recent geological data suggest near-simultaneous divergence of the three superorders of mammals|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=106|issue=13|pages=5235–5240|bibcode=2009PNAS..106.5235N|doi=10.1073/pnas.0809297106|pmc=2655268|pmid=19286970|doi-access=free}}</ref> Procjene vremena divergencije među ove tri placentalne skupine uglavnom se kreću od prije 105 do 120 milijuna godina (MYA), ovisno o vrsti DNK, je li prevedena, te o filogenetskoj metodi (npr. [[Nuklearna DNA|nuklearna]] ili [[Mitohondrijska DNA|mitohondrijska]] ), <ref name="Waddell2001">{{Citiranje časopisa|last=Waddell|first=P. J.|last2=Kishino|first2=H.|last3=Ota|first3=R.|year=2001|title=A phylogenetic foundation for comparative mammalian genomics|journal=Genome Informatics Series|volume=12|pages=141–154|pmid=11791233}}</ref> <ref name="Springer2003">{{Citiranje časopisa|last=Springer|first=Mark S.|last2=Murphy|first2=William J.|last3=Eizirik|first3=Eduardo|last4=O'Brien|first4=Stephen J.|year=2003|title=Placental mammal diversification and the Cretaceous–Tertiary boundary|journal=[[Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|Proceedings of the National Academy of Sciences]]|volume=100|issue=3|pages=1056–1061|bibcode=2003PNAS..100.1056S|doi=10.1073/pnas.0334222100|pmc=298725|pmid=12552136|doi-access=free}}</ref> i različitim interpretacijama [[Paleogeografija|paleogeografskih]] podataka. <ref name="Nishiharaetal2009" /> Osim toga, strogi molekularni sat ne vrijedi, pa je potrebno pretpostaviti modele o tome kako se evolucijske stope mijenjaju duž loza. Samo ove pretpostavke mogu značajno utjecati na relativnu starost različitih skupina sisavaca procijenjenu genomskim podacima. <ref name="Kitazoe2006">{{Citiranje časopisa|last=Kitazoe|first=Y.|last2=Kishino|first2=H.|last3=Waddell|first3=P. J.|last4=Nakajima|first4=T.|last5=Okabayashi|first5=T.|last6=Watabe|first6=T.|last7=Okuhara|first7=Y.|year=2007|title=Robust time estimation reconciles views of the antiquity of placental mammals|journal=PLOS ONE|volume=2|issue=e384|pages=1–11|bibcode=2007PLoSO...2..384K|doi=10.1371/journal.pone.0000384|pmc=1849890|pmid=17440620|doi-access=free}}</ref>{{Klad|{{Clade |label1=[[Atlantogenata]] |1={{Clade |1=[[Xenarthra]] |2=[[Afrotheria]] }} |label2=[[Boreoeutheria]] |2={{Clade |label1=[[Euarchontoglires]] |1={{Clade |1=[[Glires]] |2=[[Euarchonta]] }} |label2=[[Laurasiatheria]] |2={{Clade |1=[[Eulipotyphla]] |label2=[[Scrotifera]] |2={{Clade |1=[[Chiroptera]] |label2=[[Ferungulata]] |2={{Clade |label1=[[Ferae]] |1={{Clade |1=[[Pholidota]] |2=[[Carnivora]] }} |label2=[[Euungulata]] |2={{Clade |1=[[Perissodactyla]] |2=[[Artiodactyla]] }} }} }} }} }} }}}}[[Kladogram]] i klasifikacija prema Amrine-Madsen, H. ''i suradnici'' (2003.)<ref>{{Citiranje časopisa|last=Amrine-Madsen|first=H.|last2=Koepfli|first2=K. P.|last3=Wayne|first3=R. K.|last4=Springer|first4=M. S.|year=2003|title=A new phylogenetic marker, apoliprotein B, provides compelling evidence for eutherian relationships|journal=Molecular Phylogenetics and Evolution|volume=28|issue=2|pages=225–240|bibcode=2003MolPE..28..225A|doi=10.1016/s1055-7903(03)00118-0|pmid=12878460|doi-access=free}}</ref> i Asher, RJ ''i dr'' (2009.).<ref>{{Citiranje časopisa|last=Asher|first=R. J.|last2=Bennett|first2=N.|last3=Lehmann|first3=T.|year=2009|title=The new framework for understanding placental mammal evolution|journal=BioEssays|volume=31|issue=8|pages=853–864|bibcode=2009BiEss..31..853A|doi=10.1002/bies.200900053|pmid=19582725|doi-access=free}}</ref> Usporedi s Waddellom, Hasegawom i Okadom (1999.)<ref name="Waddell19992">{{Citiranje časopisa|last=Waddell|first=P. J.|last2=Okada|first2=N.|last3=Hasegawa|first3=M.|year=1999|title=Towards Resolving the Interordinal Relationships of Placental Mammals|journal=Systematic Biology|volume=48|issue=1|pages=1–5|doi=10.1093/sysbio/48.1.1|pmid=12078634}}</ref> i Waddellom i sur. (2001.) <ref name="Waddell20012">{{Citiranje časopisa|last=Waddell|first=P. J.|last2=Kishino|first2=H.|last3=Ota|first3=R.|year=2001|title=A phylogenetic foundation for comparative mammalian genomics|journal=Genome Informatics Series|volume=12|pages=141–154|pmid=11791233}}</ref> ---- Viši sisavci se dijele u četiri do pet nadredova: * [[Xenarthra]]: Tu se ubrajaju [[mravojedi]] (Pilosa) i [[pasanci]] (Cingulata). Razvili su se, vjerojatno, u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. * [[Laurasiatheria]]: To je velika grupa [[sisavci|sisavaca]] koja obuhvaća redove [[kukcojedi|kukcojeda]] (Insectivora), [[šišmiši|šišmiša]] (Chiroptera), [[ljuskavci|ljuskavaca]] (Pholidota), [[zvijeri]] (Carnivora), [[neparnoprstaši|neparnoprstaša]] (Perissodactyla), [[parnoprstaši|parnoprstaša]] (Artiodactyla) i [[kitovi|kitova]] (Cetacea). Svi oni su se vjerojatno razvili na nekadašnjem kontinentu [[Laurasija|Lauraziji]]. * [[Afrotheria]]: To je manja grupa na prvi pogled vrlo različitih [[životinja]]: [[cjevozupci]] ([[Tubulidentata]]), [[skočirovke]] ([[Macroscelidea]]), [[pećinari]] (Hyracoidea), [[sirene (životinje)|sirene]] ([[Sirenia]]), [[slonovi]] ([[Surlaši|Proboscidea]]), [[tenreci]] ([[Tenrecomorpha]]) i [[zlatna krtica]] ([[Chrysocloridae]]) spadaju u ovu grupu. Dobili su ime prema [[Afrika|Africi]], području s kojeg potječu. * [[Euarchontoglires]]: Ova posljednja grupa obuhvaća dvije podgrupe: :* [[Euarchonta]], u koju spadaju [[kožuškari]] (Dermoptera), [[Scandentia]] i [[primati]] (Primates). :* [[Glires]] obuhvaća [[glodavci|glodavce]] (Rodentia) i [[dvojezupci|dvojezupce]] (Lagomorpha). == Bilješke == {{bilješke}} == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="Bertrand&Shelley2022">{{Cite journal |last1=Bertrand |first1=O. C. |last2=Shelley |first2=S. L. |last3=Williamson |first3=T. E. |last4=Wible |first4=J. R. |last5=Chester |first5=S. G. B. |last6=Flynn |first6=J. J. |last7=Holbrook |first7=L. T. |last8=Lyson |first8=T. R. |last9=Meng |first9=J. |last10=Miller |first10=I. M. |last11=Püschel |first11=H. P. |last12=Smith |first12=T. |last13=Spaulding |first13=M. |last14=Tseng |first14=Z. J. |last15=Brusatte |first15=S. L. |year=2022 |title=Brawn before brains in placental mammals after the end-Cretaceous extinction |journal=Science |volume=376 |issue=6588 |pages=80–85 |doi=10.1126/science.abl5584 |pmid=35357913 |bibcode=2022Sci...376...80B |url=https://www.research.ed.ac.uk/en/publications/d7fb8c6e-886e-4c1d-9977-0cd6406fda20|hdl=20.500.11820/d7fb8c6e-886e-4c1d-9977-0cd6406fda20 |hdl-access=free }}</ref> <ref name="Shelley2022">Sarah L. Shelley (2022.) "The phylogeny of Paleocene mammals and the evolution of Placentalia", in ''[https://vertpaleo.org/wp-content/uploads/2022/09/2022-SVP-Program-Abstract-Brochure_Preliminary.pdf "The Society of Vertebrate Paleontology 82nd annual meeting"]''</ref> }} [[Kategorija:Infrarazredi sisavaca]] [[Kategorija:Eutheria]] [[Kategorija:Placentalia| ]] jarblrx136zho0pkfw0ugrkk26xb9lf 7615500 7615499 2026-10-09T10:22:32Z Argo Navis 852 7615500 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Placentalia | slika = Elephant african.jpg | slika_opis = [[Afrički slon]] | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | subphylum = [[Kralježnjaci|Vertebrata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | subclassis = [[Eutheria]] | infraclassis = '''Placentalia''' | infraclassis_autorstvo = [[Thomas Henry Huxley|Huxley]], [[1880.]] | razdioba_stupanj = Veleredovi | razdioba = <div> * [[Atlantogenata]] * [[Boreoeutheria]] * †'''Leptictimorpha''' (?) ** †[[Leptictida]] (?)<ref name="Bertrand&Shelley2022"/><ref name="SVP2025"/> ** †[[Palaeoryctidae]] (?)<ref name="Bertrand&Shelley2022"/> ** †[[Taeniodonta]] (?)<ref name="Bertrand&Shelley2022"/><ref name="Shelley2022"/>{{efn|Rodovi ''[[Alveugena]]'', ''[[Ambilestes]]'' i ''[[Procerberus]]'' neposredne su vanjske skupine u odnosu na red Taeniodonta, pri čemu se rodovi ''Alveugena'' i ''Procerberus'' klasificiraju kao bliski sestrinski taksoni tom redu.}} ** †[[Procerberinae]] (?) ** †''[[Alveugena]]'' (?) ** †''[[Ambilestes]]'' (?) <div/> }} '''Placentalija'''<ref name="HE LZK"/> ( još se nazivaju '''plodvaši''' ("plodva" - [[posteljica]]) ili '''placentalni sisavci''') su podrazred [[sisavci|sisavaca]]. Ostali podrazredi su [[prasisavci]] (Protheria) i [[tobolčari]] (Metatheria). S nestankom [[dinosauri|dinosaura]] krajem [[kreda (period)|krede]] otvorio se novi životni prostor za do tada relativno malene sisavce. Dvije grupe sisavaca koje su do tada postojale, razvile su svaka veliki broj novih vrsta, tobolčari u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] i [[Australija (kontinent)|Australiji]], a viši sisavci na drugim [[kontinent]]ima. Danas viši sisavci svojim brojem vrsta i individua dominiraju [[kralježnjaci]]ma na svim kontinentima osim Australije i [[Antarktika|Antarktike]]. Pojam "viši sisavci" odabran je, kako bi se obilježila [[evolucija (biologija)|evolucijska]] nadmoć i različitost vrsta nasuprot drugim podrazredima. Danas se smatra problematičnim predstavljanje jedne [[životinja|životinjske]] grupe "nadređenom" nekoj drugoj grupi. Preživljavanje neke grupe životinja ovise o okolišu koji ih obilježava kao i faktorima slučaja. Međutim, taj se pojam održao. == Razdioba == Analiza molekularnih podataka dovela je do rapidnih promjena u procjenama filogenije placentnih redova krajem 20. stoljeća. Nova filogenija i klasifikacija placentnih redova pojavila se s Waddellom, Hasegawom i Okadom 1999. godine.<ref name="Waddell1999"/> Obrasci prisutnosti/odsutnosti [[Retroposon|retropozona]] tipa "skačućih gena" potvrdili su filogenetske odnose izvedene iz molekularnih sekvenci.<ref name="Kriegs2006"/> Danas je općeprihvaćeno da postoje tri glavne podvrste ili loze placentnih sisavaca: [[Boreoeutheria]], [[Xenarthra]] i [[Afrotheria]]. Svi su oni nastali od zajedničkih predaka. Studije Bertranda, OC-a i Sarah L. Shelley iz 2022. identificirale su redove [[Leptictida]], [[Palaeoryctidae]] i [[Taeniodonta]] kao bazalne klade placentalnih sisavaca.<ref name="Bertrand&Shelley2022"/><ref name="Shelley2022"/> Također je predloženo da su Leptictida bliski srodnici [[Boreoeutheria]]. Devetnaest živućih redova Placentalia u tri skupine su:<ref name="Nature 414"/> * Magnorder [[Atlantogenata]] ** Superorder [[Xenarthra]] *** Order [[Armadili|Cingulata]] ([[Armadillo|armadillos]]) *** Order [[Krezubice|Pilosa]] ([[Ljenivci|sloths]] and [[mravojedi]]) ** Superorder [[Afrotheria]] *** Grandorder [[Afroinsectiphilia]] **** Order [[Cjevozupci|Tubulidentata]] ([[Afrički mravojed|aardvarks]]) **** Mirorder [[Afroinsectivora]] ***** Order [[Afrosoricida]] ([[Tenrec|tenrecs]], [[Potamogalidae|otter shrews]], and [[Golden mole|golden moles]]) ***** Order [[Macroscelidea]] ([[Elephant shrew|elephant shrews]]) *** Grandorder [[Paenungulata]] **** Order [[Hyracoidea]] ([[Hyrax|hyraxes]]) **** Mirorder [[Tethytheria]] ***** Order [[Surlaši|Proboscidea]] ([[Slon|elephants]]) ***** Order [[Sirene (životinje)|Sirenia]] ([[Dugong|dugongs]] and [[Lamantini|manatees]]) * Magnorder [[Boreoeutheria]] ** Superorder [[Euarchontoglires]] *** Grandorder [[Gliriformes]] **** Mirorder [[Glires]] ***** Order [[Dvojezupci|Lagomorpha]] ([[Kunić|rabbits]], [[Zec|hares]], and [[Zviždari|pikas]]) ***** Order [[Glodavci|Rodentia]] ([[Glodavci|rodents]]: [[Mouse|mice]], [[Rat|rats]], [[Hrčci|hamsters]], [[Zamorčić|guinea pigs]], [[Činčile|chinchillas]], [[Kapibara|capybaras]], [[Porcupine|porcupines]], [[Vole|voles]], [[Vjeverice|squirrels]], [[Dabrovi|beavers]], etc.) *** Grandorder [[Euarchonta]] **** Order [[Scandentia]] ([[Scandentia|treeshrews]]) **** Mirorder [[Primatomorpha]] ***** Order [[Leteći lemuri|Dermoptera]] ([[Leteći lemuri|colugos]]) ***** Order [[Primati|Primates]] (primates: [[Majmun|monkeys]], [[Čovjekoliki majmuni|apes]] (including [[Čovjek|humans]]), [[Lemur|lemurs]], [[Lorisi|lorisids]], [[Galagiji|galagos]], and [[Tarsier|tarsiers]]) ** Superorder [[Laurasiatheria]] *** Order [[Kukcojedi|Eulipotyphla]] ([[Hedgehog|hedgehogs]], [[Gymnure|gymnures]], [[Rovke|shrews]], [[Mole (animal)|moles]], and [[Solenodon|solenodons]]) *** Order [[Šišmiši|Chiroptera]] ([[Šišmiši|bats]]) *** Grandorder [[Ferungulata]] **** Mirorder [[Kopitari|Euungulata]] ***** Order [[Parnoprstaši|Artiodactyla]] ([[Parnoprstaši|even-toed ungulates]]: [[Bos|cattle]], [[Antilopa|antelopes]], [[Ovce|sheep]], [[Jeleni|deer]], [[Deve|camelids]], [[Svinja|pigs]], [[Giraffe|giraffes]], [[Kitovi|cetaceans]], [[Vodenkonji|hippopotamuses]], [[Koze|goats]], [[Bubalina|buffalo]], etc.) ***** Order [[Neparnoprstaši|Perissodactyla]] ([[Neparnoprstaši|odd-toed ungulates]]: [[Divlji konj|horses]], [[Magarci|asses]], [[Zebre|zebras]], [[Nosorozi|rhinoceroses]], and [[Tapir|tapirs]]) **** Mirorder [[Ferae]] ***** Order [[Pholidota]] ([[Pangolin|pangolins]]) ***** Order [[Zvijeri|Carnivora]] ([[Zvijeri|carnivorans]]: [[Psi|dogs]], [[Mačke|cats]], [[Medvjedi|bears]], [[Perajari|pinnipeds]], [[Mungosi|mongooses]], [[Američki rakun|raccoons]], [[Skunk|skunks]], [[Hijene|hyenas]], [[Lasice|weasels]], etc.) Točni odnosi između ove tri loze trenutno su predmet rasprave, a predložene su četiri različite hipoteze s obzirom na to koja je skupina [[Bazalnost (filogenetika)|bazalna]] ili se prva odvojila od ostalih placentalnih skupina. Te hipoteze su [[Atlantogenata]] (bazalna Boreoeutheria), [[Epitheria]] (bazalna Xenarthra), [[Exafroplacentalia]] (bazalna Afrotheria) i hipoteza koja podržava gotovo istovremenu divergenciju.<ref name="Nishiharaetal2009"/> Procjene vremena divergencije među ove tri placentalne skupine uglavnom se kreću od prije 105 do 120 milijuna godina (MYA), ovisno o vrsti DNK, je li prevedena, te o filogenetskoj metodi (npr. [[Nuklearna DNA|nuklearna]] ili [[Mitohondrijska DNA|mitohondrijska]]),<ref name="Waddell2001"/><ref name="Springer2003"/> i različitim interpretacijama [[Paleogeografija|paleogeografskih]] podataka.<ref name="Nishiharaetal2009" /> Osim toga, strogi molekularni sat ne vrijedi, pa je potrebno pretpostaviti modele o tome kako se evolucijske stope mijenjaju duž loza. Samo ove pretpostavke mogu značajno utjecati na relativnu starost različitih skupina sisavaca procijenjenu genomskim podacima.<ref name="Kitazoe2006"/> {{Klad|{{Clade |label1=[[Atlantogenata]] |1={{Clade |1=[[Xenarthra]] |2=[[Afrotheria]] }} |label2=[[Boreoeutheria]] |2={{Clade |label1=[[Euarchontoglires]] |1={{Clade |1=[[Glires]] |2=[[Euarchonta]] }} |label2=[[Laurasiatheria]] |2={{Clade |1=[[Eulipotyphla]] |label2=[[Scrotifera]] |2={{Clade |1=[[Chiroptera]] |label2=[[Ferungulata]] |2={{Clade |label1=[[Ferae]] |1={{Clade |1=[[Pholidota]] |2=[[Carnivora]] }} |label2=[[Euungulata]] |2={{Clade |1=[[Perissodactyla]] |2=[[Artiodactyla]] }} }} }} }} }} }}}}[[Kladogram]] i klasifikacija prema Amrine-Madsen, H. ''i suradnici'' (2003.)<ref name="Amrine-Madsen etal 2003"/> i Asher, RJ ''i dr'' (2009.).<ref name="Asher Bennett Lehmann 2009"/> Usporedi s Waddellom, Hasegawom i Okadom (1999.)<ref name="Waddell1999"/> i Waddellom i sur. (2001.)<ref name="Waddell2001"/> ---- Viši sisavci se dijele u četiri do pet nadredova: * [[Xenarthra]]: Tu se ubrajaju [[mravojedi]] (Pilosa) i [[pasanci]] (Cingulata). Razvili su se, vjerojatno, u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. * [[Laurasiatheria]]: To je velika grupa [[sisavci|sisavaca]] koja obuhvaća redove [[kukcojedi|kukcojeda]] (Insectivora), [[šišmiši|šišmiša]] (Chiroptera), [[ljuskavci|ljuskavaca]] (Pholidota), [[zvijeri]] (Carnivora), [[neparnoprstaši|neparnoprstaša]] (Perissodactyla), [[parnoprstaši|parnoprstaša]] (Artiodactyla) i [[kitovi|kitova]] (Cetacea). Svi oni su se vjerojatno razvili na nekadašnjem kontinentu [[Laurasija|Lauraziji]]. * [[Afrotheria]]: To je manja grupa na prvi pogled vrlo različitih [[životinja]]: [[cjevozupci]] ([[Tubulidentata]]), [[skočirovke]] ([[Macroscelidea]]), [[pećinari]] (Hyracoidea), [[sirene (životinje)|sirene]] ([[Sirenia]]), [[slonovi]] ([[Surlaši|Proboscidea]]), [[tenreci]] ([[Tenrecomorpha]]) i [[zlatna krtica]] ([[Chrysocloridae]]) spadaju u ovu grupu. Dobili su ime prema [[Afrika|Africi]], području s kojeg potječu. * [[Euarchontoglires]]: Ova posljednja grupa obuhvaća dvije podgrupe: :* [[Euarchonta]], u koju spadaju [[kožuškari]] (Dermoptera), [[Scandentia]] i [[primati]] (Primates). :* [[Glires]] obuhvaća [[glodavci|glodavce]] (Rodentia) i [[dvojezupci|dvojezupce]] (Lagomorpha). == Bilješke == {{bilješke}} == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="Bertrand&Shelley2022">{{Cite journal |last1=Bertrand |first1=O. C. |last2=Shelley |first2=S. L. |last3=Williamson |first3=T. E. |last4=Wible |first4=J. R. |last5=Chester |first5=S. G. B. |last6=Flynn |first6=J. J. |last7=Holbrook |first7=L. T. |last8=Lyson |first8=T. R. |last9=Meng |first9=J. |last10=Miller |first10=I. M. |last11=Püschel |first11=H. P. |last12=Smith |first12=T. |last13=Spaulding |first13=M. |last14=Tseng |first14=Z. J. |last15=Brusatte |first15=S. L. |year=2022 |title=Brawn before brains in placental mammals after the end-Cretaceous extinction |journal=Science |volume=376 |issue=6588 |pages=80–85 |doi=10.1126/science.abl5584 |pmid=35357913 |bibcode=2022Sci...376...80B |url=https://www.research.ed.ac.uk/en/publications/d7fb8c6e-886e-4c1d-9977-0cd6406fda20|hdl=20.500.11820/d7fb8c6e-886e-4c1d-9977-0cd6406fda20 |hdl-access=free }}</ref> <ref name="Shelley2022">Sarah L. Shelley (2022.) "The phylogeny of Paleocene mammals and the evolution of Placentalia", in ''[https://vertpaleo.org/wp-content/uploads/2022/09/2022-SVP-Program-Abstract-Brochure_Preliminary.pdf "The Society of Vertebrate Paleontology 82nd annual meeting"]''</ref> <ref name="SVP2025">Stephen Brusatte, Robin M. Beck, Ornella C. C. Bertrand, Fernando A. Perini, Hans Püschel, Eleonora Rossi, Sarah L. Shelley, John R. Wible, Thomas Williamson, Shawn P. Zack (2025.) "Resolving early placental mamma relationships with morphological and molecular data", in ''[https://vertpaleo.org/wp-content/uploads/2025/11/2025_SVP_Program_Final_Password-Protected.pdf "The Society of Vertebrate Paleontology 85th annual meeting"]''</ref> <ref name="HE LZK">{{Citiranje weba|title=Placentalija|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/placentalija|access-date=2025-11-21|website=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]}}</ref> <ref name="Waddell1999">{{Citiranje časopisa|last=Waddell|first=P. J.|last2=Okada|first2=N.|last3=Hasegawa|first3=M.|year=1999|title=Towards Resolving the Interordinal Relationships of Placental Mammals|journal=Systematic Biology|volume=48|issue=1|pages=1–5|doi=10.1093/sysbio/48.1.1|pmid=12078634}}</ref> <ref name="Kriegs2006">{{Citiranje časopisa|last=Kriegs|first=Jan Ole|last2=Churakov, Gennady|last3=Kiefmann, Martin|last4=Jordan, Ursula|last5=Brosius, Jürgen|last6=Schmitz, Jürgen|year=2006|title=Retroposed Elements as Archives for the Evolutionary History of Placental Mammals|journal=PLOS Biology|volume=4|issue=4|pages=e91|doi=10.1371/journal.pbio.0040091|pmc=1395351|pmid=16515367|doi-access=free}}</ref> <ref name="Nature 414">{{Citiranje časopisa|vauthors=Archibald JD, Averianov AO, Ekdale EG|date=November 2001|title=Late Cretaceous relatives of rabbits, rodents, and other extant eutherian mammals|journal=Nature|volume=414|issue=6859|pages=62–5|bibcode=2001Natur.414...62A|doi=10.1038/35102048|pmid=11689942}}</ref> <ref name="Nishiharaetal2009">{{Citiranje časopisa|last=Nishihara|first=H.|last2=Maruyama, S.|last3=Okada, N.|year=2009|title=Retroposon analysis and recent geological data suggest near-simultaneous divergence of the three superorders of mammals|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=106|issue=13|pages=5235–5240|bibcode=2009PNAS..106.5235N|doi=10.1073/pnas.0809297106|pmc=2655268|pmid=19286970|doi-access=free}}</ref> <ref name="Waddell2001">{{Citiranje časopisa|last=Waddell|first=P. J.|last2=Kishino|first2=H.|last3=Ota|first3=R.|year=2001|title=A phylogenetic foundation for comparative mammalian genomics|journal=Genome Informatics Series|volume=12|pages=141–154|pmid=11791233}}</ref> <ref name="Springer2003">{{Citiranje časopisa|last=Springer|first=Mark S.|last2=Murphy|first2=William J.|last3=Eizirik|first3=Eduardo|last4=O'Brien|first4=Stephen J.|year=2003|title=Placental mammal diversification and the Cretaceous–Tertiary boundary|journal=[[Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|Proceedings of the National Academy of Sciences]]|volume=100|issue=3|pages=1056–1061|bibcode=2003PNAS..100.1056S|doi=10.1073/pnas.0334222100|pmc=298725|pmid=12552136|doi-access=free}}</ref> <ref name="Kitazoe2006">{{Citiranje časopisa|last=Kitazoe|first=Y.|last2=Kishino|first2=H.|last3=Waddell|first3=P. J.|last4=Nakajima|first4=T.|last5=Okabayashi|first5=T.|last6=Watabe|first6=T.|last7=Okuhara|first7=Y.|year=2007|title=Robust time estimation reconciles views of the antiquity of placental mammals|journal=PLOS ONE|volume=2|issue=e384|pages=1–11|bibcode=2007PLoSO...2..384K|doi=10.1371/journal.pone.0000384|pmc=1849890|pmid=17440620|doi-access=free}}</ref> <ref name="Amrine-Madsen etal 2003">{{Citiranje časopisa|last=Amrine-Madsen|first=H.|last2=Koepfli|first2=K. P.|last3=Wayne|first3=R. K.|last4=Springer|first4=M. S.|year=2003|title=A new phylogenetic marker, apoliprotein B, provides compelling evidence for eutherian relationships|journal=Molecular Phylogenetics and Evolution|volume=28|issue=2|pages=225–240|bibcode=2003MolPE..28..225A|doi=10.1016/s1055-7903(03)00118-0|pmid=12878460|doi-access=free}}</ref> <ref name="Asher Bennett Lehmann 2009">{{Citiranje časopisa|last=Asher|first=R. J.|last2=Bennett|first2=N.|last3=Lehmann|first3=T.|year=2009|title=The new framework for understanding placental mammal evolution|journal=BioEssays|volume=31|issue=8|pages=853–864|bibcode=2009BiEss..31..853A|doi=10.1002/bies.200900053|pmid=19582725|doi-access=free}}</ref> }} [[Kategorija:Infrarazredi sisavaca]] [[Kategorija:Eutheria]] [[Kategorija:Placentalia| ]] 3ppn3at4jb8u6qjkuc09ec4uokfq2ur 7615515 7615500 2026-10-09T10:50:20Z Argo Navis 852 /* Razdioba */ prevedeno 7615515 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Placentalia | slika = Elephant african.jpg | slika_opis = [[Afrički slon]] | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | subphylum = [[Kralježnjaci|Vertebrata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | subclassis = [[Eutheria]] | infraclassis = '''Placentalia''' | infraclassis_autorstvo = [[Thomas Henry Huxley|Huxley]], [[1880.]] | razdioba_stupanj = Veleredovi | razdioba = <div> * [[Atlantogenata]] * [[Boreoeutheria]] * †'''Leptictimorpha''' (?) ** †[[Leptictida]] (?)<ref name="Bertrand&Shelley2022"/><ref name="SVP2025"/> ** †[[Palaeoryctidae]] (?)<ref name="Bertrand&Shelley2022"/> ** †[[Taeniodonta]] (?)<ref name="Bertrand&Shelley2022"/><ref name="Shelley2022"/>{{efn|Rodovi ''[[Alveugena]]'', ''[[Ambilestes]]'' i ''[[Procerberus]]'' neposredne su vanjske skupine u odnosu na red Taeniodonta, pri čemu se rodovi ''Alveugena'' i ''Procerberus'' klasificiraju kao bliski sestrinski taksoni tom redu.}} ** †[[Procerberinae]] (?) ** †''[[Alveugena]]'' (?) ** †''[[Ambilestes]]'' (?) <div/> }} '''Placentalija'''<ref name="HE LZK"/> ( još se nazivaju '''plodvaši''' ("plodva" - [[posteljica]]) ili '''placentalni sisavci''') su podrazred [[sisavci|sisavaca]]. Ostali podrazredi su [[prasisavci]] (Protheria) i [[tobolčari]] (Metatheria). S nestankom [[dinosauri|dinosaura]] krajem [[kreda (period)|krede]] otvorio se novi životni prostor za do tada relativno malene sisavce. Dvije grupe sisavaca koje su do tada postojale, razvile su svaka veliki broj novih vrsta, tobolčari u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] i [[Australija (kontinent)|Australiji]], a viši sisavci na drugim [[kontinent]]ima. Danas viši sisavci svojim brojem vrsta i individua dominiraju [[kralježnjaci]]ma na svim kontinentima osim Australije i [[Antarktika|Antarktike]]. Pojam "viši sisavci" odabran je, kako bi se obilježila [[evolucija (biologija)|evolucijska]] nadmoć i različitost vrsta nasuprot drugim podrazredima. Danas se smatra problematičnim predstavljanje jedne [[životinja|životinjske]] grupe "nadređenom" nekoj drugoj grupi. Preživljavanje neke grupe životinja ovise o okolišu koji ih obilježava kao i faktorima slučaja. Međutim, taj se pojam održao. == Razdioba == Analiza molekularnih podataka dovela je do rapidnih promjena u procjenama filogenije placentnih redova krajem 20. stoljeća. Nova filogenija i klasifikacija placentnih redova pojavila se s Waddellom, Hasegawom i Okadom 1999. godine.<ref name="Waddell1999"/> Obrasci prisutnosti/odsutnosti [[Retroposon|retropozona]] tipa "skačućih gena" potvrdili su filogenetske odnose izvedene iz molekularnih sekvenci.<ref name="Kriegs2006"/> Danas je općeprihvaćeno da postoje tri glavne podvrste ili loze placentnih sisavaca: [[Boreoeutheria]], [[Xenarthra]] i [[Afrotheria]]. Svi su oni nastali od zajedničkih predaka. Studije Bertranda, OC-a i Sarah L. Shelley iz 2022. identificirale su redove [[Leptictida]], [[Palaeoryctidae]] i [[Taeniodonta]] kao bazalne klade placentalnih sisavaca.<ref name="Bertrand&Shelley2022"/><ref name="Shelley2022"/> Također je predloženo da su Leptictida bliski srodnici [[Boreoeutheria]]. Devetnaest živućih redova Placentalia u tri skupine su:<ref name="Nature 414"/> * Magnordo [[Atlantogenata]] ** Superordo [[Xenarthra]] *** Ordo [[Cingulata]] ([[armadili]]) *** Ordo [[Pilosa]] ([[krezubice]]: [[ljenivci]] i [[mravojedi]]) ** Superordo [[Afrotheria]] *** Grandordo [[Afroinsectiphilia]] **** Ordo [[Tubulidentata]] (Cjevozupci: [[afrički mravojed]]) **** Mirordo [[Afroinsectivora]] ***** Ordo [[Afrosoricida]] ([[Tenrecidae]], [[Potamogalidae]] i [[Chrysochloridae]]) ***** Ordo [[Macroscelidea]] ([[Macroscelididae]]) *** Grandordo [[Paenungulata]] **** Ordo [[Hyracoidea]] ([[Procaviidae]]) **** Mirordo [[Tethytheria]] ***** Ordo [[Proboscidea (red sisavaca)|Proboscidea]] ([[surlaši]]: [[slonovi]], [[mamuti]]) ***** Ordo [[Sirenia]] ([[sirene (životinje)|sirene]]: [[dugong]] i [[Lamantini]]) * Magnordo [[Boreoeutheria]] ** Superordo [[Euarchontoglires]] *** Grandordo [[Gliriformes]] **** Mirordo [[Glires]] ***** Ordo [[Lagomorpha]] ([[dvojezupci]]: [[kunić]], [[zec]] i [[zviždari]]) ***** Ordo [[Rodentia]] ([[Glodavci]]: [[miševi (porodica)|miševi]], [[štakori]], [[hrčci]], [[zamorčić]], [[činčile]], [[kapibara]], [[dikobraz]], [[voluharica]], [[vjeverice]], [[dabrovi]], itd.) *** Grandordo [[Euarchonta]] **** Ordo [[Scandentia]] **** Mirordo [[Primatomorpha]] ***** Ordo [[Dermoptera]] ([[leteći lemuri]]) ***** Ordo [[Primates]] (primati: [[majmun]]i, [[čovjekoliki majmuni|čovjekoliki majmuni]] (uključujući [[čovjek]]a), [[lemuri]], [[Lorisi]], [[galagiji]] i [[ Tarsiidae]]) ** Superordo [[Laurasiatheria]] *** Ordo [[Eulipotyphla]] ([[kukcojedi]]: [[pravi ježevi]], [[štakorske rovke]], [[rovke]], [[krtice]] i [[Solenodon]]) *** Ordo [[Chiroptera]] ([[šišmiši]]) *** Grandordo [[Ferungulata]] **** Mirordo [[Euungulata]] ([[Kopitari]]) ***** Ordo [[Artiodactyla]] ([[parnoprstaši]]: [[Bos]], [[antilopa]], [[ovce]], [[jeleni]], [[deve]], [[svinja]], [[žirafa]], [[kitovi]], [[vodenkonji]], [[koze]], [[Bubalina]], etc.) ***** Ordo [[Neparnoprstaši]] ([[Neparnoprstaši]]: [[divlji konj]], [[magarci]], [[zebre]], [[nosorozi]] i [[tapiri]]) **** Mirordo [[Ferae]] ***** Ordo [[Pholidota]] ([[pangolin]]) ***** Ordo [[Carnivora]] ([[zvijeri]]: [[psi]], [[mačke]], [[medvjedi]], [[perajari]], [[mungosi]], [[rakuni]], [[tvor]], [[hijene]], [[lasice]], etc.) Točni odnosi između ove tri loze trenutno su predmet rasprave, a predložene su četiri različite hipoteze s obzirom na to koja je skupina [[Bazalnost (filogenetika)|bazalna]] ili se prva odvojila od ostalih placentalnih skupina. Te hipoteze su [[Atlantogenata]] (bazalna Boreoeutheria), [[Epitheria]] (bazalna Xenarthra), [[Exafroplacentalia]] (bazalna Afrotheria) i hipoteza koja podržava gotovo istovremenu divergenciju.<ref name="Nishiharaetal2009"/> Procjene vremena divergencije među ove tri placentalne skupine uglavnom se kreću od prije 105 do 120 milijuna godina (MYA), ovisno o vrsti DNK, je li prevedena, te o filogenetskoj metodi (npr. [[Nuklearna DNA|nuklearna]] ili [[Mitohondrijska DNA|mitohondrijska]]),<ref name="Waddell2001"/><ref name="Springer2003"/> i različitim interpretacijama [[Paleogeografija|paleogeografskih]] podataka.<ref name="Nishiharaetal2009" /> Osim toga, strogi molekularni sat ne vrijedi, pa je potrebno pretpostaviti modele o tome kako se evolucijske stope mijenjaju duž loza. Samo ove pretpostavke mogu značajno utjecati na relativnu starost različitih skupina sisavaca procijenjenu genomskim podacima.<ref name="Kitazoe2006"/> {{Klad|{{klad |label1=[[Atlantogenata]] |1={{klad |1=[[Xenarthra]] |2=[[Afrotheria]] }} |label2=[[Boreoeutheria]] |2={{klad |label1=[[Euarchontoglires]] |1={{klad |1=[[Glires]] |2=[[Euarchonta]] }} |label2=[[Laurasiatheria]] |2={{klad |1=[[Eulipotyphla]] |label2=[[Scrotifera]] |2={{klad |1=[[Chiroptera]] |label2=[[Ferungulata]] |2={{klad |label1=[[Ferae]] |1={{klad |1=[[Pholidota]] |2=[[Carnivora]] }} |label2=[[Euungulata]] |2={{klad |1=[[Perissodactyla]] |2=[[Artiodactyla]] }} }} }} }} }} }} }} [[Kladogram]] i klasifikacija prema Amrine-Madsen, H. ''i suradnici'' (2003.)<ref name="Amrine-Madsen etal 2003"/> i Asher, RJ ''i dr'' (2009.).<ref name="Asher Bennett Lehmann 2009"/> Usporedi s Waddellom, Hasegawom i Okadom (1999.)<ref name="Waddell1999"/> i Waddellom i sur. (2001.)<ref name="Waddell2001"/> ---- Viši sisavci se dijele u četiri do pet nadredova: * [[Xenarthra]]: Tu se ubrajaju [[mravojedi]] (Pilosa) i [[pasanci]] (Cingulata). Razvili su se, vjerojatno, u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. * [[Laurasiatheria]]: To je velika grupa [[sisavci|sisavaca]] koja obuhvaća redove [[kukcojedi|kukcojeda]] (Insectivora), [[šišmiši|šišmiša]] (Chiroptera), [[ljuskavci|ljuskavaca]] (Pholidota), [[zvijeri]] (Carnivora), [[neparnoprstaši|neparnoprstaša]] (Perissodactyla), [[parnoprstaši|parnoprstaša]] (Artiodactyla) i [[kitovi|kitova]] (Cetacea). Svi oni su se vjerojatno razvili na nekadašnjem kontinentu [[Laurasija|Lauraziji]]. * [[Afrotheria]]: To je manja grupa na prvi pogled vrlo različitih [[životinja]]: [[cjevozupci]] ([[Tubulidentata]]), [[sengiji]] ([[Macroscelidea]]), [[pećinari]] (Hyracoidea), [[sirene (životinje)|sirene]] ([[Sirenia]]), [[slonovi]] ([[Surlaši|Proboscidea]]), [[tenreci]] ([[Tenrecomorpha]]) i [[zlatna krtica]] ([[Chrysocloridae]]) spadaju u ovu grupu. Dobili su ime prema [[Afrika|Africi]], području s kojeg potječu. * [[Euarchontoglires]]: Ova posljednja grupa obuhvaća dvije podgrupe: :* [[Euarchonta]], u koju spadaju [[kožuškari]] (Dermoptera), [[Scandentia]] i [[primati]] (Primates). :* [[Glires]] obuhvaća [[glodavci|glodavce]] (Rodentia) i [[dvojezupci|dvojezupce]] (Lagomorpha). == Bilješke == {{bilješke}} == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="Bertrand&Shelley2022">{{Cite journal |last1=Bertrand |first1=O. C. |last2=Shelley |first2=S. L. |last3=Williamson |first3=T. E. |last4=Wible |first4=J. R. |last5=Chester |first5=S. G. B. |last6=Flynn |first6=J. J. |last7=Holbrook |first7=L. T. |last8=Lyson |first8=T. R. |last9=Meng |first9=J. |last10=Miller |first10=I. M. |last11=Püschel |first11=H. P. |last12=Smith |first12=T. |last13=Spaulding |first13=M. |last14=Tseng |first14=Z. J. |last15=Brusatte |first15=S. L. |year=2022 |title=Brawn before brains in placental mammals after the end-Cretaceous extinction |journal=Science |volume=376 |issue=6588 |pages=80–85 |doi=10.1126/science.abl5584 |pmid=35357913 |bibcode=2022Sci...376...80B |url=https://www.research.ed.ac.uk/en/publications/d7fb8c6e-886e-4c1d-9977-0cd6406fda20|hdl=20.500.11820/d7fb8c6e-886e-4c1d-9977-0cd6406fda20 |hdl-access=free }}</ref> <ref name="Shelley2022">Sarah L. Shelley (2022.) "The phylogeny of Paleocene mammals and the evolution of Placentalia", in ''[https://vertpaleo.org/wp-content/uploads/2022/09/2022-SVP-Program-Abstract-Brochure_Preliminary.pdf "The Society of Vertebrate Paleontology 82nd annual meeting"]''</ref> <ref name="SVP2025">Stephen Brusatte, Robin M. Beck, Ornella C. C. Bertrand, Fernando A. Perini, Hans Püschel, Eleonora Rossi, Sarah L. Shelley, John R. Wible, Thomas Williamson, Shawn P. Zack (2025.) "Resolving early placental mamma relationships with morphological and molecular data", in ''[https://vertpaleo.org/wp-content/uploads/2025/11/2025_SVP_Program_Final_Password-Protected.pdf "The Society of Vertebrate Paleontology 85th annual meeting"]''</ref> <ref name="HE LZK">{{Citiranje weba|title=Placentalija|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/placentalija|access-date=2025-11-21|website=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]}}</ref> <ref name="Waddell1999">{{Citiranje časopisa|last=Waddell|first=P. J.|last2=Okada|first2=N.|last3=Hasegawa|first3=M.|year=1999|title=Towards Resolving the Interordinal Relationships of Placental Mammals|journal=Systematic Biology|volume=48|issue=1|pages=1–5|doi=10.1093/sysbio/48.1.1|pmid=12078634}}</ref> <ref name="Kriegs2006">{{Citiranje časopisa|last=Kriegs|first=Jan Ole|last2=Churakov, Gennady|last3=Kiefmann, Martin|last4=Jordan, Ursula|last5=Brosius, Jürgen|last6=Schmitz, Jürgen|year=2006|title=Retroposed Elements as Archives for the Evolutionary History of Placental Mammals|journal=PLOS Biology|volume=4|issue=4|pages=e91|doi=10.1371/journal.pbio.0040091|pmc=1395351|pmid=16515367|doi-access=free}}</ref> <ref name="Nature 414">{{Citiranje časopisa|vauthors=Archibald JD, Averianov AO, Ekdale EG|date=November 2001|title=Late Cretaceous relatives of rabbits, rodents, and other extant eutherian mammals|journal=Nature|volume=414|issue=6859|pages=62–5|bibcode=2001Natur.414...62A|doi=10.1038/35102048|pmid=11689942}}</ref> <ref name="Nishiharaetal2009">{{Citiranje časopisa|last=Nishihara|first=H.|last2=Maruyama, S.|last3=Okada, N.|year=2009|title=Retroposon analysis and recent geological data suggest near-simultaneous divergence of the three superorders of mammals|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=106|issue=13|pages=5235–5240|bibcode=2009PNAS..106.5235N|doi=10.1073/pnas.0809297106|pmc=2655268|pmid=19286970|doi-access=free}}</ref> <ref name="Waddell2001">{{Citiranje časopisa|last=Waddell|first=P. J.|last2=Kishino|first2=H.|last3=Ota|first3=R.|year=2001|title=A phylogenetic foundation for comparative mammalian genomics|journal=Genome Informatics Series|volume=12|pages=141–154|pmid=11791233}}</ref> <ref name="Springer2003">{{Citiranje časopisa|last=Springer|first=Mark S.|last2=Murphy|first2=William J.|last3=Eizirik|first3=Eduardo|last4=O'Brien|first4=Stephen J.|year=2003|title=Placental mammal diversification and the Cretaceous–Tertiary boundary|journal=[[Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|Proceedings of the National Academy of Sciences]]|volume=100|issue=3|pages=1056–1061|bibcode=2003PNAS..100.1056S|doi=10.1073/pnas.0334222100|pmc=298725|pmid=12552136|doi-access=free}}</ref> <ref name="Kitazoe2006">{{Citiranje časopisa|last=Kitazoe|first=Y.|last2=Kishino|first2=H.|last3=Waddell|first3=P. J.|last4=Nakajima|first4=T.|last5=Okabayashi|first5=T.|last6=Watabe|first6=T.|last7=Okuhara|first7=Y.|year=2007|title=Robust time estimation reconciles views of the antiquity of placental mammals|journal=PLOS ONE|volume=2|issue=e384|pages=1–11|bibcode=2007PLoSO...2..384K|doi=10.1371/journal.pone.0000384|pmc=1849890|pmid=17440620|doi-access=free}}</ref> <ref name="Amrine-Madsen etal 2003">{{Citiranje časopisa|last=Amrine-Madsen|first=H.|last2=Koepfli|first2=K. P.|last3=Wayne|first3=R. K.|last4=Springer|first4=M. S.|year=2003|title=A new phylogenetic marker, apoliprotein B, provides compelling evidence for eutherian relationships|journal=Molecular Phylogenetics and Evolution|volume=28|issue=2|pages=225–240|bibcode=2003MolPE..28..225A|doi=10.1016/s1055-7903(03)00118-0|pmid=12878460|doi-access=free}}</ref> <ref name="Asher Bennett Lehmann 2009">{{Citiranje časopisa|last=Asher|first=R. J.|last2=Bennett|first2=N.|last3=Lehmann|first3=T.|year=2009|title=The new framework for understanding placental mammal evolution|journal=BioEssays|volume=31|issue=8|pages=853–864|bibcode=2009BiEss..31..853A|doi=10.1002/bies.200900053|pmid=19582725|doi-access=free}}</ref> }} [[Kategorija:Infrarazredi sisavaca]] [[Kategorija:Eutheria]] [[Kategorija:Placentalia| ]] 49vy3vu24vilglltclkm3afgie8fupu 0 33801 7615516 7455481 2026-10-09T10:58:35Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Placentalia|Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Atlantogenata|Atlantogenata]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615516 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Xenarthra | slika = Myresluger.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = [[Veliki mravojed]] | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | subphylum = [[Kralježnjaci|Vertebrata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | infraclassis = [[Placentalia]] | magnordo = [[Atlantogenata]] | superordo = '''Xenarthra''' | ordo_autorstvo = [[Edward Drinker Cope|Cope]], 1889 | superfamilia = Xenarthra | razdioba_stupanj = [[Red (taksonomija)|Redovi]] | razdioba = {{plainlist| * [[Krezubice|Pilosa]] * [[Pasanci|Cingulata]]}} }} '''Xenarthra''' su nadred podrazreda [[Placentalia]] koji obuhvaća red [[krezubice|krezubica]] (Pilosa) i [[pasanci|pasance]] (Cingulata). Osobitost im je nastavak koji imaju na [[kralježnica|kralježnici]]. Ranije su bili vođeni kao zaseban red, no danas su, kao jedan od četiri grupe unutar podrazreda viših sisavaca, svrstani u samostalni nadred. Za razliku od druge tri grupe, bliska međusobna srodnost porodica unutar ovog podrazreda je vrlo sporna. Nakon odvajanja grupe [[Afrotheria]] prije oko 105 milijuna godina, ova se grupa prije oko 90 do 102 milijuna godina na području ili [[Južna Amerika|Južne Amerike]] ili, možda, [[Antarktika|Antarktike]] koja u to vrijeme nije bila zaleđena, odvojila od preostala dva nadreda [[Placentalia]] - [[Laurasiatheria]] i [[Euarchontoglires]]. Ako Xenarthra ne potječu iz Južne Amerike, onda su se na prijelazu od [[kreda (period)|krede]] u razdoblje [[tercijar]]a u nju doselili s Antarktike. Iz tog razdoblja potječu i prvi [[fosil]]i ovih životinja. Životinje iz ove grupe su [[ekologija|ekološki]] najmanje uspješne. Ova grupa čini samo oko 1,2% raznovrsnosti viših sisavaca i imaju vrlo malu rasprostranjenost. Ako se zanemare [[pasanci]] koji žive i na jugu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], njihov je životni prostor ograničen isključivo na [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]]. U usporedbi s drugim nadredovima viših sisavaca, uočljivi su zanimljivi primjeri [[konvergentna evolucija|konvergentne evolucije]]. Tako su, na primjer, [[ješci]] (Tachyglossidae) iz grupe [[prasisavci|prasisavaca]], [[ljuskavci]] (Pholidota) iz grupe [[Laurasiatheria]] isto kao i pasanci (Cingulata) iz ove grupe kao prilagodbu prehrani [[insekti]]ma i [[crvi]]ma izgubili [[zub]]e i umjesto toga razvili dugačak [[jezik (anatomija)|jezik]]. == Sistematizacija == Ovaj se nadred dijeli na dva reda: * [[krezubice]] (Pilosa) koji obuhvaćaju [[ljenjivci|ljenjivce]] (Folivora) i [[mravojedi|mravojeda]] (Vermilingua) i * [[pasanci]] (Cingulata) [[Kategorija:Atlantogenata]] [[Kategorija:Xenarthra| ]] c4q190tlut2tajuqpgni46wll5w7ui7 7615519 7615516 2026-10-09T11:00:42Z Argo Navis 852 7615519 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Xenarthra | slika = Myresluger.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = [[Veliki mravojed]] | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | subphylum = [[Kralježnjaci|Vertebrata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | infraclassis = [[Placentalia]] | magnordo = [[Atlantogenata]] | superordo = '''Xenarthra''' | ordo_autorstvo = [[Edward Drinker Cope|Cope]], 1889 | razdioba_stupanj = [[Red (taksonomija)|Redovi]] | razdioba = {{plainlist| * [[Krezubice|Pilosa]] * [[Pasanci|Cingulata]]}} }} '''Xenarthra''' su nadred podrazreda [[Placentalia]] koji obuhvaća red [[krezubice|krezubica]] (Pilosa) i [[pasanci|pasance]] (Cingulata). Osobitost im je nastavak koji imaju na [[kralježnica|kralježnici]]. Ranije su bili vođeni kao zaseban red, no danas su, kao jedan od četiri grupe unutar podrazreda viših sisavaca, svrstani u samostalni nadred. Za razliku od druge tri grupe, bliska međusobna srodnost porodica unutar ovog podrazreda je vrlo sporna. Nakon odvajanja grupe [[Afrotheria]] prije oko 105 milijuna godina, ova se grupa prije oko 90 do 102 milijuna godina na području ili [[Južna Amerika|Južne Amerike]] ili, možda, [[Antarktika|Antarktike]] koja u to vrijeme nije bila zaleđena, odvojila od preostala dva nadreda [[Placentalia]] - [[Laurasiatheria]] i [[Euarchontoglires]]. Ako Xenarthra ne potječu iz Južne Amerike, onda su se na prijelazu od [[kreda (period)|krede]] u razdoblje [[tercijar]]a u nju doselili s Antarktike. Iz tog razdoblja potječu i prvi [[fosil]]i ovih životinja. Životinje iz ove grupe su [[ekologija|ekološki]] najmanje uspješne. Ova grupa čini samo oko 1,2% raznovrsnosti viših sisavaca i imaju vrlo malu rasprostranjenost. Ako se zanemare [[pasanci]] koji žive i na jugu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], njihov je životni prostor ograničen isključivo na [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]]. U usporedbi s drugim nadredovima viših sisavaca, uočljivi su zanimljivi primjeri [[konvergentna evolucija|konvergentne evolucije]]. Tako su, na primjer, [[ješci]] (Tachyglossidae) iz grupe [[prasisavci|prasisavaca]], [[ljuskavci]] (Pholidota) iz grupe [[Laurasiatheria]] isto kao i pasanci (Cingulata) iz ove grupe kao prilagodbu prehrani [[insekti]]ma i [[crvi]]ma izgubili [[zub]]e i umjesto toga razvili dugačak [[jezik (anatomija)|jezik]]. == Sistematizacija == Ovaj se nadred dijeli na dva reda: * [[krezubice]] (Pilosa) koji obuhvaćaju [[ljenjivci|ljenjivce]] (Folivora) i [[mravojedi|mravojeda]] (Vermilingua) i * [[pasanci]] (Cingulata) [[Kategorija:Atlantogenata]] [[Kategorija:Xenarthra| ]] 54b6xptmxriih4fcfdefz4g3tqtr6v2 0 33915 7615313 6278934 2026-10-08T17:26:56Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615313 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Allvar Gullstrand | slika = Allvar Gullstrand.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[5. lipnja]] [[1862.]] | mjesto_rođenja = [[Landskrona]] | datum_smrti = [[28. srpnja]] [[1930.]] | mjesto_smrti = [[Stockholm]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|ŠVE}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Medicina]], [[oftalmologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Allvar Gullstrand''' ([[Landskrona]], [[5. lipnja]] [[1862.]] – [[Stockholm]], [[28. srpnja]] [[1930.]]), [[Švedska|švedski]] okulist i [[optika|optičar]]. * [[1911.]] - [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] {{Mrva-nobel-medicina}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Gullstrand, Allvar}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija: Švedski znanstvenici]] 1jwhc95e5r6gnsb6bhy17jy8764zmxo 0 34263 7615227 7357829 2026-10-08T13:40:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615227 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Taksokvir | boja =pink | naziv =Ribe | slika = Squalius cephalus Plitvice.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =Riba (klen) na plitvičkim jezerima | status = | regnum =[[Animalia]] | phylum =[[Chordata]] | subphylum =[[Vertebrata]] | superclassis ='''''Pisces''''' ([[Gnathostomata]]) | razdioba_stupanj = [[Razred (taksonomija)|Razredi]] | razdioba = [[Actinopterygii]]<br/> [[Elasmobranchii]]<br/> [[Holocephali]]<br/> [[Sarcopterygii]]<br/> | karta_raspon = }} '''Ribe''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Pisces'') [[hladnokrvne životinje|hladnokrvne]] su životinje iz skupine [[kralježnjaci|kralježnjaka]] koje žive gotovo isključivo u [[voda|vodi]] i dišu uz pomoć [[škrga]]. Imaju dobro razvijeno osjetilo bočne linije. Najbrojniji su kralježnjaci. Proučava ih zoološka disciplina [[ihtiologija]]. Dijele se na [[besčeljusti|besčeljuste]] i [[čeljustouste]], koje se zatim opet dijele na [[hrskavičnjače]] (Chondrichthyes) (u koje se između ostalih ubrajaju [[morski psi]] i [[ražovke]]), i [[ koštunjače]] (Osteichthyes) koje obuhvaćaju sve ostale ribe. Skupina koštunjača daleko je najbrojnija [[vrsta]]. Nekada su postojale i ribe oklopnjače ([[Placodermi]]) i bodljikavi morski psi ([[Acanthodii]]), ali su izumrli. Danas na svijetu postoji oko {{n|28.000}} vrsta riba. Dijele se i na: morske i slatkovodne, iako postoje i međuoblici. Ribe su široko rasprostranjene u gotovo svim vodenim [[ekosustav]]ima na Zemlji. Nađene su na visokoplaninskim potocima i jezerima pa sve do najvećih oceanskih dubina. [[Riba kao hrana]] važan je izvor [[protein]]a i drugih hranjivih [[tvar]]i za ljude kroz [[povijest]]. Mnoge vrste riba konzumiraju se kao [[hrana]] u gotovo svim regijama [[svijet]]a. Najstariji poznati [[fosil]]i procjenjuju se na 450 milijuna godina starosti. Smatra se da su procvat doživjele u [[geološko razdoblje|geološkom razdoblju]] [[devon]]u, koji se zbog toga naziva ''doba riba''. == Oblik i funkcije tijela == === Oblik === [[Datoteka:Lampanyctodes hectoris (Hector's lanternfish).svg|mini|250px|desno|''Lampanyctodes hectoris'' <br><small> (1) - operculum (škržni zaklopac), (2) i (5) - bočna pruga, (3) - prva leđna peraja, (4) - druga leđna peraja, (6) - repna peraja, (7) - podrepna peraja (analna peraja), (8) - photophores,<!--molim da tko zna napiše ovdje što je to hrvatski--> (9) - trbušna peraja, (10) - prsna peraja</small>]] Oblik tijela riba je, prema načinu života, vrlo različit, često uvjetovan okolišem u kojem obitava, kao i načinom života. Brzi plivači imaju tijelo koje sliči na [[torpedo]], ribe koje žive na dnu su spljoštene, a one koje žive uz [[koraljni greben|koraljne grebene]] i u šumama [[alge|morske trave]] su bočno spljoštene. I veličine odraslih riba jako variraju ovisno o vrsti. Tako postoje vrste jedva veće od jednog [[cm|centimetra]], pa do oko 18 [[metar|m]]. Sve ribe mogu se podijeliti u Besčeljusne ribe ([[Agnatha]]) oko 50 vrsta, hrskavičnjače ([[Chondrichthyes]]) oko 600 vrsta i koštunjače ([[Osteichthyes]]) oko 30.000 vrsta<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.animalsworlds.com/classification-of-fish.html |title=Classification of Fish |access-date=25. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110831101825/http://www.animalsworlds.com/classification-of-fish.html |archive-date=31. kolovoza 2011. |url-status=dead}}</ref> Nema tipične vrste riba:tri skupine riba međusobno razlikuju. Sve ribe žive u vodi, iako neke vrste mogu provoditi određeno vrijeme i na kopnu. Iako je poznato 20000 vrsti riba djelimo ih na: beščeljuste, hrskavičnjače i koštunjače; kojih i ima najviše. '''Građa riba''' Ribe su kralješnjaci. Najpoznatije i najbrojnije ribe su koštunjače, koje imaju kostur izrađen od kosti, peraje za plivanje i škržni poklopac-operkulum. Većina riba ima tijelo prekriveno ljuskama. Imaju po par prsnih i trbušnih peraja, koje su povezane s ramenim i bočnim pojasom, a neparne peraje, leđna, repna i analna, su povezane s kralježnicom. [[Kostur]] se sastoji od [[hrskavica|hrskavice]] ([[hrskavičnjače]]) ili [[kost]]iju ([[koštunjače]]). Na lubanji imaju [[škrge|škržni]] [[kostur]] koji ima od pet do sedam škržnih lukova od kojih je prednji preoblikovan u donju [[čeljust]]. Kralježnica im je povezana s lubanjom. U mišićnom tkivu koštunjače imaju [[riblja kost|riblje kosti]] koje su zapravo okoštalo [[vezivno tkivo]]. Za upravljanje i plivanje im služe [[peraje]] koje su sve pojačane (osim tzv. "masnih peraja" nekih vrsta koje im se nalaze između leđne i repne peraje) zrakasto raspoređenim tankim kostima. Imaju po par prsnih i trbušnih peraja, koje su povezane s ramenim i bočnim pojasom. Neparne peraje, leđna, repna i analna, su povezane s kralježnicom. '''Životni ciklus''' Većina riba ispuštaju jajašca, iako neke vrste rađaju potpuno razvijene mlade. Mnoge vrste riba proizvode na tisuću jajašaca, jer samo malobrojna jajašca preživljavaju i razvijaju u odrasle jedinke. Životni ciklus riba iznosi od nekoliko mjeseci pa i do 100 godina. '''Skrb za mlade''' Mnoge ribe ne brinu za svoja jajašca i mlade, nego ih prepuštaju samima sebi. Druge su ribe brižni roditelji i žestoko brane svoje potomstvo. Zaštitna vrećica:ženka morskog konjića polaže jaja u posebnu vrećicu na mužijakovom tijelu, tamo se jajašca razvijaju u izlaze u potpunosti razvijeni. Zaštita u ustima: mnoge vrste ciklida drže jajašca u ustima dok se razvijaju. Pošto se izlegnu, mladi obično zbog sigurnosti ostaju u ustima, a napuštaju ih potpuno zreli. Grickanje roditelja: Amazonska riba izlučuje iz kože poseben hranjive tvari koje mladi grickaju te se tako hrane oko četiri tjedna. '''Disanje riba''' Ribe dišu na [[škrge]]. Škrge su organ, koji kod riba prenosi iz vode kisik, koji ide u krv. Ovakav oblik disanja se zove škržno disanje. '''Pokretanje riba''' Ribe se kreću pomoću peraja. Mogu ići u tri dimenzije: lijevo-desno,gore-dolje i napred-nazad. Pa tako postoji okretanje: riba se služi leđnim, prsnim i trbušnim perajama za okretanje; vijuganje: ribe se kreću lijevo-desno u obliku slova “S“ i visinom: pomoću svojih prsnih i trbučnih peraja koristi da bi se podizala i spustila. [[Datoteka:Gacka - ribogojilište Sinac (Croatia) - konzumne pastrve.jpg|mini|250px|desno|Konzumne [[Pastrvke|pastrve]] u ribogojilištu u [[Sinac|Sincu]] u [[Gacko polje|Gackom polju]]]] '''Prehrana i hrana''' Ribe mogu biti biljožderi,mesožderi i strvinari; koji se hrane ostacima uginuluh biljaka i životinja; i paraziti. Paraziti se hrane sisanjem krvi, te se [[paklara]] pričvrsti za plijen, usnim lijevkom,i ždere meso i siše krv. Ili američka [[veslokljunka]], procjeđuje hranu iz vode kroz škržne listiće. '''Obrambene taktike''' Mnoge ribe pouzdaju se u orerušavanje da bi ostale skrivene od napadača. Neke su ribe otrovne, više od 50 vrsta, koje kroz bodlje ispuštaju otrove. [[Jegulje]] mogu proizvoditi struju napona 500 volta. Napuhavanje koristi dvozubna ježinka u nadi da je se njezin napadač prepadne jer ona izgleda pre veliko i bodljasto. Kamuflažom se koristi neke vrste riba poput šila koji izgleda kao morska trava. '''Staništa riba''' Mogu živjeti i do 4900 m n.v. pa tako postoje one koje žive u rijekama i jezerima (slatkovodne) i one koje žive na obalama i u oceanima(slane).Tkođer neke ribe žive i u otvorenim [[ocean]]ima i dubokim oceanima gdje svijetla pa gotovo i nema. '''Rekordi''' *Najveća riba je [[kitopsina]] koja može i narasti oko 15 m. *Najmanja riba je [[pandaka]] koja može narasti oko 7,6 milimetara. *Najbrža riba je tunj koji može plivati i do 71 km/h. == Klasifikacija riba == === Popis redova === # Red: ''[[Acipenseriformes]]'' <small>L. S. Berg, 1940</small>: ''[[Acipenseridae]]'', ''[[Polyodontidae]]'' # Red: ''[[Albuliformes]]'' <small>Greenwood, 1977</small>: ''[[Albulidae]]'' # Red: ''[[Amiiformes]]'' <small>O. P. Hay, 1929</small>: ''[[Amiidae]]'' # Red: ''[[Anguilliformes]]'' <small>L. S. Berg, 1943</small>: Anguillidae, Chlopsidae, Colocongridae, Congridae, Derichthyidae, Heterenchelyidae, Moringuidae, Muraenesocidae, Muraenidae, Myrocongridae, Nemichthyidae, Nettastomatidae, Ophichthidae, Protanguillidae, Serrivomeridae, Synaphobranchidae # red ''[[Argentiniformes]]'' # Red: ''[[Ateleopodiformes]]'': Ateleopodidae # Red: ''[[Atheriniformes]]'' <small>D. E. Rosen, 1966</small>: Atherinidae Atherinopsidae Bedotiidae Dentatherinidae Isonidae Melanotaeniidae Notocheiridae Phallostethidae Pseudomugilidae Telmatherinidae # Red: ''[[Aulopiformes]]'': Alepisauridae Anotopteridae Aulopidae Bathysauridae Bathysauroididae Bathysauropsidae Chlorophthalmidae Evermannellidae Giganturidae Ipnopidae Notosudidae Omosudidae Paralepididae Paraulopidae Pseudotrichonotidae Scopelarchidae Synodontidae # Red: ''[[Batrachoidiformes]]'': Batrachoididae # Red: ''[[Beloniformes]]'' <small>L. S. Berg, 1937</small>: Adrianichthyidae Belonidae Exocoetidae Hemiramphidae Scomberesocidae Zenarchopteridae # Red: ''[[Beryciformes]]'' <small>Regan, 1909</small>: Anomalopidae Anoplogastridae Berycidae Diretmidae Holocentridae Monocentridae Trachichthyidae # Red: ''[[Carcharhiniformes]]'' <small>Compagno, 1977</small>: Carcharhinidae Hemigaleidae Leptochariidae Pentanchidae Proscylliidae Pseudotriakidae Scyliorhinidae Sphyrnidae Triakidae # Red: ''[[Ceratodontiformes]]'' <small>L. S. Berg, 1940</small>: Neoceratodontidae # Red: ''[[Cetomimiformes]]'': Barbourisiidae Cetomimidae Rondeletiidae # Red: ''[[Characiformes]]'' <small>Regan, 1911</small>: Acestrorhynchidae Alestidae Anostomidae Bryconidae Chalceidae Characidae Chilodontidae Citharinidae Crenuchidae Ctenoluciidae Curimatidae Cynodontidae Distichodontidae Erythrinidae Gasteropelecidae Hemiodontidae Hepsetidae Iguanodectidae Lebiasinidae Parodontidae Prochilodontidae Serrasalmidae Triportheidae # Red: ''[[Chimaeriformes]]'' <small>Obruchev, 1953</small>: Callorhinchidae Chimaeridae Rhinochimaeridae # Red: ''[[Clupeiformes]] <''small>Bleeker, 1959</small>: Chirocentridae Clupeidae Denticipitidae Dussumieriidae Engraulidae Pristigasteridae Sundasalangidae # Red: ''[[Coelacanthiformes]]'' <small>L. S. Berg, 1937</small>: Latimeriidae # Red: ''[[Cypriniformes]]'' <small>Bleeker, 1859</small>: Balitoridae Barbuccidae Catostomidae Cobitidae Cyprinidae Ellopostomatidae Gyrinocheilidae Nemacheilidae Psilorhynchidae Serpenticobitidae Vaillantellidae # Red: ''[[Cyprinodontiformes]]'' <small>L. S. Berg, 1940</small>: Anablepidae Aplocheilidae Cyprinodontidae Fundulidae Goodeidae Nothobranchiidae Poeciliidae Profundulidae Rivulidae Valenciidae # Red: ''[[Elopiformes]]'' <small>Sauvage, 1875</small>: Elopidae Megalopidae # Red: ''[[Esociformes]]'' <small>Bleeker, 1859</small>: Esocidae Umbridae # Red: ''[[Gadiformes]]'' <small>Goodrich, 1909</small>: Bregmacerotidae Euclichthyidae Gadidae Lotidae Macrouridae Melanonidae Merlucciidae Moridae Muraenolepididae Phycidae # Red: ''[[Gasterosteiformes]]'': Aulorhynchidae Gasterosteidae Hypoptychidae Indostomidae Pegasidae # Red: ''[[Gobiesociformes]]'': Gobiesocidae # Red: ''[[Gonorynchiformes]]'' <small>L. S. Berg, 1940</small>: Chanidae Gonorynchidae Kneriidae Phractolaemidae # Red: ''[[Gymnotiformes]]'': Apteronotidae Gymnotidae Hypopomidae Rhamphichthyidae Sternopygidae # Red: ''[[Heterodontiformes]]'' <small>L. S. Berg, 1940</small>: Heterodontidae # Red: ''[[Hexanchiformes]]'' <small>F. de Buen, 1926</small>: Chlamydoselachidae Hexanchidae # Red: ''[[Lamniformes]]'' <small>L. S. Berg, 1958</small>: Alopiidae Cetorhinidae Lamnidae Megachasmidae Mitsukurinidae Odontaspididae Pseudocarchariidae # Red: ''[[Lampriformes]]'' <small>Regan, 1909</small>: Lampridae Lophotidae Radiicephalidae Regalecidae Stylephoridae Trachipteridae Veliferidae # Red: ''[[Lepidosireniformes]]'' <small>L. S. Berg</small>: Lepidosirenidae Protopteridae # Red: ''[[Lepisosteiformes]]'' <small>O. P. Hay, 1929</small>: Lepisosteidae # Red: ''[[Lophiiformes]]'' <small>Garman, 1899</small>: Antennariidae Brachionichthyidae Caulophrynidae Centrophrynidae Ceratiidae Chaunacidae Diceratiidae Gigantactinidae Himantolophidae Linophrynidae Lophichthyidae Lophiidae Melanocetidae Neoceratiidae Ogcocephalidae Oneirodidae Tetrabrachiidae Thaumatichthyidae # Red: ''[[Mugiliformes]]'': Mugilidae # Red: ''[[Myctophiformes]]'' <small>Regan, 1911</small>: Myctophidae Neoscopelidae # Red: ''[[Myliobatiformes]]'' <small>Compagno, 1973</small> # Red: ''[[Notacanthiformes]]'' <small>L. S. Berg, 1947</small>: Halosauridae Notacanthidae # Red: ''[[Ophidiiformes]]'' <small>L. S. Berg, 1937</small>: Aphyonidae Bythitidae Carapidae Ophidiidae Parabrotulidae # Red: ''[[Orectolobiformes]]'' <small>Applegate, 1972</small>: Brachaeluridae Ginglymostomatidae Hemiscylliidae Orectolobidae Parascylliidae Rhincodontidae Stegostomatidae # Red: ''[[Osmeriformes]]'': Alepocephalidae Argentinidae Bathylaconidae Bathylagidae Galaxiidae Lepidogalaxiidae Leptochilichthyidae Microstomatidae Opisthoproctidae Osmeridae Platytroctidae Plecoglossidae Retropinnidae Salangidae # Red: ''[[Osteoglossiformes]]'' <small>L. S. Berg, 1940</small>: Arapaimidae Gymnarchidae Hiodontidae Mormyridae Notopteridae Osteoglossidae Pantodontidae # Red: ''[[Perciformes]]'' <small>Bleeker, 1863</small>: Acanthuridae Acropomatidae Amarsipidae Ambassidae Ammodytidae Anabantidae Anarhichadidae Aplodactylidae Apogonidae Ariommatidae Arripidae Artedidraconidae Badidae Banjosidae Bathyclupeidae Bathydraconidae Bathymasteridae Blenniidae Bovichtidae Bramidae Caesionidae Callanthiidae Callionymidae Caproidae Carangidae Caristiidae Centracanthidae Centrarchidae Centrogenyidae Centrolophidae Centropomidae Cepolidae Chaenopsidae Chaetodontidae Champsodontidae Channichthyidae Channidae Cheilodactylidae Cheimarrichthyidae Chiasmodontidae Chironemidae Cichlidae Cirrhitidae Clinidae Coryphaenidae Creediidae Cryptacanthodidae Dactyloscopidae Datnioididae Dichistiidae Dinolestidae Dinopercidae Draconettidae Drepaneidae Echeneidae Elassomatidae Eleginopsidae Eleotridae Embiotocidae Emmelichthyidae Enoplosidae Ephippidae Epigonidae Gempylidae Gerreidae Glaucosomatidae Gobiidae Grammatidae Haemulidae Hapalogenyidae Harpagiferidae Helostomatidae Howellidae Icosteidae Inermiidae Istiophoridae Kraemeriidae Kuhliidae Kurtidae Kyphosidae Labridae Labrisomidae Lactariidae Lateolabracidae Latidae Latridae Leiognathidae Leptobramidae Leptoscopidae Lethrinidae Lobotidae Lutjanidae Luvaridae Malacanthidae Menidae Microdesmidae Monodactylidae Moronidae Mullidae Nandidae Nematistiidae Nemipteridae Nomeidae Nototheniidae Odacidae Odontobutidae Opistognathidae Oplegnathidae Osphronemidae Ostracoberycidae Parascorpididae Pempheridae Pentacerotidae Percichthyidae Percidae Perciliidae Percophidae Pholidae Pholidichthyidae Pinguipedidae Plesiopidae Polycentridae Polynemidae Polyprionidae Pomacanthidae Pomacentridae Pomatomidae Priacanthidae Pristolepididae Pseudaphritidae Pseudochromidae Ptereleotridae Ptilichthyidae Rachycentridae Rhyacichthyidae Scaridae Scatophagidae Schindleriidae Sciaenidae Scombridae Scombrolabracidae Scombropidae Scytalinidae Serranidae Siganidae Sillaginidae Sparidae Sphyraenidae Stichaeidae Stromateidae Symphysanodontidae Terapontidae Tetragonuridae Thalasseleotrididae Toxotidae Trachinidae Trichiuridae Trichodontidae Trichonotidae Tripterygiidae Uranoscopidae Xenisthmidae Xiphiidae Zanclidae Zaproridae Zoarcidae # Red: ''[[Percopsiformes]]'' <small>L. S. Berg, 1940</small>: Amblyopsidae Aphredoderidae Percopsidae # Red: ''[[Pleuronectiformes]]'': Achiridae Achiropsettidae Bothidae Citharidae Cynoglossidae Paralichthyidae Pleuronectidae Psettodidae Samaridae Scophthalmidae Soleidae # Red: ''[[Polymixiiformes]]'' <small>Rosen & Patterson, 1969</small>: Polymixiidae # Red: ''[[Polypteriformes]]'' <small>Bleeker, 1859</small>: Polypteridae # Red: ''[[Pristiophoriformes]]'' <small>L. S. Berg, 1958</small>: Pristiophoridae # Red: ''[[Rajiformes]]'' <small>L. S. Berg, 1940</small>: Anacanthobatidae Arhynchobatidae Rajidae Rhinobatidae # Red: ''[[Rhinopristiformes]]'' <small>Naylor, et al., 2012</small> # Red: ''[[Saccopharyngiformes]]'' <small>Poulsen 2018</small>: Cyematidae Eurypharyngidae Monognathidae Saccopharyngidae # Red: ''[[Salmoniformes]]'' <small>Bleeker, 1859</small>: Salmonidae # Red: ''[[Scorpaeniformes]]'' <small>Greenwood et al., 1966</small>: Abyssocottidae Agonidae Anoplopomatidae Apistidae Aploactinidae Bathylutichthyidae Bembridae Caracanthidae Comephoridae Congiopodidae Cottidae Cottocomephoridae Cyclopteridae Dactylopteridae Ereuniidae Eschmeyeridae Gnathanacanthidae Hemitripteridae Hexagrammidae Hoplichthyidae Liparidae Neosebastidae Normanichthyidae Parabembridae Pataecidae Peristediidae Perryenidae Platycephalidae Plectrogeniidae Psychrolutidae Rhamphocottidae Scorpaenidae Sebastidae Setarchidae Synanceiidae Tetrarogidae Triglidae # Red: ''[[Siluriformes]]'' <small>G. Cuvier, 1817</small>: Akysidae Amblycipitidae Amphiliidae Anchariidae Ariidae Aspredinidae Astroblepidae Auchenipteridae Austroglanididae Bagridae Callichthyidae Cetopsidae Chacidae Clariidae Claroteidae Cranoglanididae Diplomystidae Doradidae Erethistidae Heptapteridae Heteropneustidae Ictaluridae Lacantuniidae Loricariidae Malapteruridae Mochokidae Nematogenyidae Olyridae Pangasiidae Parakysidae Pimelodidae Plotosidae Pseudopimelodidae Schilbeidae Scoloplacidae Siluridae Sisoridae Trichomycteridae # Red: ''[[Squaliformes]]'' <small>Goodrich, 1909</small>: Centrophoridae Dalatiidae Echinorhinidae Etmopteridae Oxynotidae Somniosidae Squalidae # Red: ''[[Squatiniformes]]'' <small>F. de Buen, 1926</small>: Squatinidae # Red: ''[[Stephanoberyciformes]]'': Gibberichthyidae Hispidoberycidae Melamphaidae Stephanoberycidae # Red: ''[[Stomiiformes]]'' <small>Regan, 1909</small>: Gonostomatidae Phosichthyidae Sternoptychidae Stomiidae # Red: ''[[Synbranchiformes]]'' <small>Berg, 1940</small>: Chaudhuriidae Mastacembelidae Synbranchidae # Red: ''[[Syngnathiformes]]'': Aulostomidae Centriscidae Fistulariidae Solenostomidae Syngnathidae # Red: ''[[Tetraodontiformes]]'' <small>L. S. Berg, 1940</small>: Aracanidae Balistidae Diodontidae Molidae Monacanthidae Ostraciidae Tetraodontidae Triacanthidae Triacanthodidae Triodontidae # Red: ''[[Torpediniformes]]'' <small>F. de Buen, 1926</small>: Hypnidae Narcinidae Narkidae Torpedinidae # Red: ''[[Zeiformes]]'': Cyttidae Grammicolepididae Oreosomatidae Parazenidae Zeidae Zenionidae == Izvori == {{izvori}} == Literatura == *[http://www.bionet-skola.com/w/Ribe Ribe] BioNet škola {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090305040746/http://www.bionet-skola.com/w/Ribe |date=5. ožujka 2009. }} * {{HTE|preradba-ribe|Riba}} == Vidite još i: == * [[Dodatak:Popis jadranskih ribljih vrsta]] * [[Riba kao hrana]] == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons = Fish |commonshr = Ribe |commonscat = Fishes |commonscathr = Ribe |wikiatlas = |wikiatlashr = |wikivrste = |wikivrstehr = }} [[Kategorija:Kralježnjaci]] [[Kategorija:Ribe| ]] ipuh1eh6bjuyowfpwptvz01a7m43tf6 0 34723 7615541 6886877 2026-10-09T11:47:32Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Životinje u umjetnosti|Životinje u umjetnosti]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615541 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir film | naslov filma = Ralje | naslov originala = Jaws | slika = JAWS logo.svg | opis slike = | veličina slike = 200px | režija = [[Steven Spielberg]] | producenti = [[David Brown]]<br>[[Richard D. Zanuck]] | scenarij = '''Roman:'''<br>[[Peter Benchley]]<br>'''Scenarij:'''<br>Peter Benchley<br>[[Carl Gottlieb]]<br>'''Nepotpisan:'''<br>[[Howard Sackler]] | pripovjedač = | glavne uloge = [[Roy Scheider]]<br>[[Robert Shaw]]<br>[[Richard Dreyfuss]]<br>[[Lorraine Gary]] | glazba = [[John Williams (skladatelj)|John Williams]] | snimatelj = [[Bill Butler]] | montaža = [[Verna Fields]] | distributer = Universal Studios | godina = [[1975.]] | trajanje = 124 min. | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | budžet = $7,000,000 | žanr = | prethodni = | sljedeći = ''[[Ralje 2]]'' | web stranica = http://jaws25.com | imdb_id = 0073195 }} '''''Ralje''''' (eng. ''Jaws'') [[SAD|američki]] film zasnovan na [[bestseler]]u "Ralje" Petera Benchleyja. Film je režirao [[Steven Spielberg]], dok su glavne uloge imali [[Roy Scheider]], [[Robert Shaw]], [[Richard Dreyfuss]] i [[Lorraine Gray]]. Radnja filma započinje legendarnom scenom u kojemu [[velika bijela psina]] napada i ubija jednu djevojku, potaknuvši napetost i brigu u malom obalnom gradu, koji ovisi o prihodima od turizma. Za [[filmska glazba|filmsku glazbu]] pobrinuo se skladatelj [[John Williams]] i 1976. za nju dobio [[Oscar]]a. Glazba je energična i napeta i odlično manipulira emocijama gledatelja, pojačavajući osjećaj straha i iščekivanja. Glazbena tema napada velike bijele psine je naprosto nezaboravna. Ralje su u početku proglašene nezrelim i sezonskim kinohitom, međutim probile su sve rekorde gledanosti i ostvarile prihod od 470.653.000 dolara i s time bile [[Popis najkomercijalnijih filmova|najkomercijalniji film]] sve do [[Zvjezdani ratovi|Zvjezdanih ratova]]. == Kritike == Većina kritičara jako je hvalila film. [[Roger Ebert]] mu je dao 4 od 4 zvijezde: "Spielbergove "Ralje" su senzacionalno učinkovit akcijski film, strašan triler koji funkcionira tim bolje jer je nastanjen likovima koji su razvijeni u ljudska bića koje upoznamo i brinemo za njih. Film je strašan poput "Egzorcista", a opet nekako s nježnijom vrstom strave".<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F19750101%2FREVIEWS%2F501010332%2F1023 |title=Jaws::rogerebert.com:: Reviews |journal= |access-date=6. siječnja 2022. |archive-date=3. kolovoza 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060803055739/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F19750101%2FREVIEWS%2F501010332%2F1023 |url-status=dead }}</ref> James Berardinelli također mu je dao 4 od 4 zvijezde: "Kada se radi o ovakvoj vrsti trilera, nijedan film dosad nije uspio nadvisiti "Ralje", iako su mnogi pokušali. A, kako godine prolaze, čini se sve manje vjerojatnijim da će bilo što uopće i približiti mu se".<ref>[http://www.reelviews.net/movies/j/jaws.html James Berardinelli - Jaws review]</ref> [[Arsen Oremović]] mu je dao tri od četiri 'kritičarska prsta': "Na granici između horora i filma katastrofe, film je pokazao sve vrline Spielbergova rukopisa, koji će kasnije potvrditi u svojim kasnijim megahitovima. Ne povodeći se za banalnim plašenjem gledatelja umjetno stvorenom nemani, koji prvi put vidimo tek u drugoj polovici filma, ali nas zato hvata jeza od njezinih subjektivnih kadrova, Spielberg je pokazao izvanrednu darovitsot za iznšenje priča, vođenje gledateljevih emocija u rasponu od paničnog straha do osjećajnosti te majstorski osjećaj za dočaravanje likova i okoline koju oslikava".<ref>Večernji list; Tko gleda zlo ne misli; 14. 6. 1996.</ref> == Nastavci == Uslijedila su tri sve lošija nastavka, s kojima Steven Spielberg nije imao nikakve veze. * [[Ralje 2]] (1978. g.) - režija [[Jeannot Szwarc]] * [[Ralje 3-D]] (1983. g.) - režija [[Joe Alves]] * [[Ralje 4]] (1987. g.) - režija [[Joseph Sargent]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{imdb naslov|id=0073195|naslov=Ralje}} *[http://www.rottentomatoes.com/m/jaws/ Rotten-tomatoes.com] *[http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20000820/REVIEWS08/8200301/1023 Veliki filmovi Rogera Eberta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121110005050/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20000820%2FREVIEWS08%2F8200301%2F1023 |date=10. studenoga 2012. }} {{Steven Spielberg}} [[Kategorija:Američki filmovi 1970-ih]] [[Kategorija:Filmovi Stevena Spielberga]] [[Kategorija:Horori]] [[Kategorija:Životinje u umjetnosti]] ir3kf7xjq52wie5v3qe9a0pgjbj4npe 0 38283 7615451 7580488 2026-10-09T05:58:33Z ~2026-54461-48 374867 /* */ 7615451 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|kolovoz 2015.}} {{Glazbenik | Ime = Arsen Dedić | Img = DedicArsen.JPG | Img_capt = Dedić u Ljubljani, 2006. godine | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Arsenije Dedić | Pseudonim = Igor Krimov<br>Luka Juras | Rođenje = [[28. srpnja]] [[1938.]] | Mjesto rođenja = [[Šibenik]], [[Hrvatska]] | Smrt = [[17. kolovoza]] [[2015.]] | Mjesto smrti =[[Zagreb]], [[Hrvatska]] | Prebivalište = [[Zagreb]] | Instrument = [[klavir]] {{·}} [[gitara]] {{·}} [[flauta]] | Žanr = [[šansona]] | Zanimanje = [[skladatelj]] {{·}} [[lirika|pjesnik]] {{·}} [[flauta|flautist]] {{·}} [[tekstopisac]] {{·}} [[Glazbena obrada|aranžer]] {{·}} [[dirigiranje|dirigent]] {{·}} [[glazbeni producent]] | Djelatno_razdoblje = [[1958.]] do [[2015.]] | Producentska_kuća = [[Jugoton]]{{·}}[[ZKP RTLJ]]{{·}}[[PGP RTB]]{{·}}[[Diskoton]]{{·}}[[Campus|HRT Orfej]]{{·}}[[Cantus Records|Cantus]]{{·}}[[Croatia Records]]{{·}}[[Dallas Records]] | Angažman = Melos {{·}} Studio 64 {{·}} [[Gabi Novak]] {{·}} [[Zoran Predin]] {{·}} [[Branko Mihaljinec]] {{·}} [[Sergio Endrigo]] {{·}} [[Gino Paoli]] {{·}} [[Kemal Monteno]] {{·}} [[Matija Dedić]] {{·}} [[Histrioni]] {{·}} [[Branko Bulić]] {{·}} [[Rade Šerbedžija]] {{•}} [[Šime Bubica]] | URL = | nagrade = <center> [[Nagrada Josip Štolcer Slavenski]] <br> Diskografska nagrada ''[[Porin (nagrada)|Porin]]''<br /> Književna nagrada ''[[Nagrada Kiklop|Kiklop]]'' (2004. i 2009.) <br> [[Nagrada Vladimir Nazor]]<br> vidi ''[[Arsen Dedić#Nagrade i priznanja|Nagrade]]''</center> | Značajni instrumenti = }} '''Arsen Dedić''' ([[Šibenik]], [[28. srpnja]] [[1938.]] – [[Zagreb]], [[17. kolovoza]] [[2015.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[skladatelj]], [[književnik]], [[prevoditelj]], [[lirika|pjesnik]] i [[kantautor]].<ref>{{Citiranje|title=Dedić, Arsen|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/dedic-arsen|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|journal=Hrvatska enciklopedija|accessdate=2024-11-07|language=hr}}</ref> Autor je i izvođač više desetaka šansona te pobjednik mnogih glazbenih festivala. Napisao je, skladao i izveo brojne dojmljive ljubavne i misaone pjesme te je svojim izvornim stilom stekao mnogobrojne poklonike. Slovi za jednog od utemeljitelja [[šansona|šansone]] u Hrvatskoj. Uz glazbu, objavio je više zbirki [[Lirika|lirike]]. Prevodio je i obrađivao poznate šansonijere i autore, među njima [[Gino Paoli|Gina Paolija]], [[Sergio Endrigo|Sergia Endriga]], s kojima je često surađivao, i [[Jacques Brel|Jacquesa Brela]], koji je svojim likom i djelom snažno utjecao na njegovu karijeru. Osnovno određenje mu je [[glazba]], ali spajajući je s poetskim prirodno je stigao do vlastitoga [[kantautor]]skoga govora, koji ga je najviše i obilježio. Javlja se kao skladatelj, interpret, pjesnik, producent, dirigent i svirač. Uglazbio je stihove [[Miroslav Krleža|Krleže]], [[Dobriša Cesarić|Cesarića]], [[Tin Ujević|Ujevića]], [[Zvonimir Golob|Goloba]] i mnogih drugih. Njegove su pjesme prevodili i obrađivali mnogi izvođači, a sâm je pisao za mnoge poznate hrvatske estradne umjetnike, primjerice [[Gabi Novak]], klape i [[Ibrica Jusić|Ibricu Jusića]]. Veliki dio njegova opusa čini primijenjena glazba za [[TV|televiziju]], [[film]] i [[kazalište]].<ref name=":0" /> Bio je član [[Hrvatsko društvo skladatelja|Hrvatskoga društva skladatelja]] i [[Hrvatsko društvo pisaca|Hrvatskoga društva pisaca]]. Poznat je i pod pridjevcima ''pjesmar, akademski težak'' i ''pjesnik opće prakse''. Ocijenjen je "najkompletnijim i najvažnijim kantautorom u povijesti hrvatske popularne glazbe čiju pjesničku profinjenost na (...) glazbenoj sceni nije dosegao nitko."<ref name=":0">Dragaš, Aleksandar: [http://www.jutarnji.hr/cohen-i-brel-u-malom-jeziku-i-maloj-kulturi/1401452/ "Leonard Cohen i Jacques Brel u malom jeziku i maloj kulturi"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160128073142/http://www.jutarnji.hr/cohen-i-brel-u-malom-jeziku-i-maloj-kulturi/1401452/ |date=28. siječnja 2016. }}, ''Jutarnji list'', Objavljeno: 19.08.2015</ref> == Djetinjstvo i mladost == [[File:Sibenik - Flickr - jns001 (19).jpg|mini|desno|250px|Arsen je kao dječak svirao sa Šibenskom narodnom glazbom na sprovodima na groblju sv. Ane, podno [[Tvrđava svetog Mihovila u Šibeniku|tvrđave sv. Mihovila]] u Šibeniku]] Arsen Dedić rođen je 28. srpnja 1938. godine u [[Šibenik]]u kao drugo dijete Jovana Dedića (†1983.) i Veronike, rođ. Mišković (1904. – 1995.). S očeve strane obitelji svi su bili pravoslavni vjernici srpskog porijekla koji su potjecali iz okolice [[Drniš]]a,<ref name="varos"/> dok je majka bila Hrvatica iz [[Rupe (Skradin)|Rupa]] nedaleko [[Skradin]]a te je formalno prešla na pravoslavlje prilikom udaje za Arsenova oca.<ref name="kurir">[http://arhiva.kurir-info.rs/arhiva/2005/maj/24/ST-02-24052005.shtml "Moj brat Arsenije"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140602042358/http://arhiva.kurir-info.rs/arhiva/2005/maj/24/ST-02-24052005.shtml |date=2. lipnja 2014. }}, ''Kurir'', 24. svibnja 2005.</ref><ref name="fukakegelj">Ivor Fuka i Ivan Kegelj: [http://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-arsenom-dedicem-pomalo-privodim-svoju-pricu-kraju Razgovor s Arsenom Dedićem: Pomalo privodim svoju priču kraju!], lupiga.com, objavljeno 19.01.2015.{{citat|Gledajte, mene je rodila čista, što bi se reklo, Hrvatica – katolkinja, Veronika Mišković, a ćaća mi je bio ortodoks – dakle pravoslavac. Morate znati da je u Šibeniku i oko njega živjelo puno, mi to kažemo [[Morlaci|morlačkog]] življa. U tom vremenu ljudi su prihvaćali religije onako kako je tko pružao mogućnost održanja, životnog spasa, stjecanja nekog malog posjeda. U to neko vrijeme, recimo, pravoslavna crkva je davala najviše takvih posjeda. Tako su preci mog oca uzeli pravoslavlje.|Arsen Dedić, 2015.}}</ref> Jedna baka mu je bila [[Talijani u Hrvatskoj|talijanskog]] podrijetla.<ref name="körbler">Jurica Körbler: [http://www.novosti.rs/vesti/scena.147.html:531746-Arsen-Dedic-Znam-cirilicu-a-govorim-i-ruski "Arsen Dedić: Znam ćirilicu, a govorim i ruski"], ''Večernje novosti'', 1. veljače 2015.</ref> Dedić se rodio kao drugo dijete u siromašnoj, težačkoj obitelji te mu je majka (nadimkom Jelka<ref name="AD-RET">{{cite news |url=http://www.jutarnji.hr/nenad-polimac-otkriva-jedinu-tajnu-arsena-dedica-jednom-je-rekao---ja-se-ne-bojim-smrti-/1401380/ |language=Croatian |first=Nenad |last=Polimac |newspaper=[[Jutarnji list]] |title=Nenad Polimac piše o jedinoj tajni Arsena Dedića - Jednom je rekao: 'Ja se smrti ne bojim' |date=19. kolovoza 2015. |accessdate=2015-08-21 |archive-date=20. kolovoza 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150820211816/http://www.jutarnji.hr/nenad-polimac-otkriva-jedinu-tajnu-arsena-dedica-jednom-je-rekao---ja-se-ne-bojim-smrti-/1401380/ |url-status=dead }}</ref>) bila nepismena, iznimno pobožna domaćica i pralja, koju je on kasnije opismenio.<ref name="telegram">[[Dragan markovina|Markovina, Dragan]]: [http://www.telegram.hr/price/arsenov-brat-nisam-pokazivao-da-bi-roditelji-trebali-investirati-u-mene-za-razliku-od-arsena-koji-je-bio-spektakularan/ "Arsenov brat: Nisam pokazivao da bi roditelji trebali investirati u mene, za razliku od Arsena koji je bio spektakl"], ''[[Telegram (novine)|Telegram]]'', 6. studenog 2015.</ref><ref>Marko Lopušina: [http://www.novosti.rs/vesti/spektakl.147.html:224737-Beograd-me-stvorio "Beograd me stvorio"], ''Večernje novosti'', 15. listopada 2008.</ref> Majku Veroniku i njenu pobožnost je često kasnije isticao kao izvor nadahnuća i osobu kojoj se divio.<ref name="koncil">Mijo Gabrić, [[Živko Kustić]]: [http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=40879&act=view »Mali ti piva ka pop«, Razgovor s Arsenom Dedićem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150826011648/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=40879&act=view |date=26. kolovoza 2015. }}, ''[[Glas Koncila]]'', br.14., 11. srpnja 1971.</ref><ref name="novil"/> Premda mu je majka htjela nadjenuti ime Igor, na nagovor svećenika dala mu je ime [[Arsenije III. Crnojević|Arsenije]].<ref name="kurir"/> Otac Jovan bio je zidar i dobrovoljni vatrogasac, kasnije poslovođa u pomorskom građevinskom poduzeću "PomGrad", a uz posao se bavio i poljoprivredom.<ref name="perica">Silvana Perica: [http://www.vecernji.hr/glazba/arsen-dedic-bare-nosi-dramatiku-u-kojoj-ima-istine-za-razliku-od-stulica-1014804 "Bare nosi dramatiku u kojoj ima istine, za razliku od Štulića"], Večernji list, 15.07.2015.</ref> Dedićev otac je bio i glazbeno nadaren te je u Šibenskoj narodnoj (limenoj) glazbi te hotelskoj kapeli svirao više instrumenata – [[Truba|trubu]], [[Tuba|tubu]] i [[Timpani|timpane]].<ref name="novil">Zoran Angeleski: [http://www.novilist.hr/Scena/Glazba/Arsen-Dedic-Strah-je-postao-nase-redovito-stanje "Arsen Dedić - Strah je postao naše redovito stanje"], Novi list, 12. travnja 2015</ref><ref name="perica"/><ref name="jutarnji">Željko Ivanjek: [https://web.archive.org/web/20141205002644/http://www.jutarnji.hr/arsen-dedic---zivot-jednog-kantautora/248911/ ''Arsen Dedić - život jednog kantautora'', Jutarnji list, Objavljeno: 04.05.2008]</ref> Tijekom [[Guvernatorat Dalmacija|talijanske]] i njemačke okupacije Šibenika u Drugom svjetskom ratu (1941. – 1944.) te poraća obilježenog gladi i neimaštinom, neko vrijeme je proveo s majčinom obitelji u Rupama i [[Dubravice (Skradin)|Dubravicama]], pokraj rijeke [[Krka|Krke]] u zaleđu Šibenika.<ref>Živorad Tasić: [http://www.index.hr/black/clanak/arsen-sasvim-osobno-moj-autorski-rad-me-cuva-od-kobne-pripadnosti-estradi/836779.aspx "Arsen: sretan bez primisli"], ''Zum reporter'', 1982.</ref><ref>"Milutin Dedić - gospodar vetrova", ''Ilustrovana politika'' {{citat|Rođen sam u Šibeniku, gradu na moru, ali pored koga se nalazi i ušće rijeke Krke, poznate po prelijepim slapovima. Mi smo za vrijeme Drugog svjetskog rata, u vrijeme bombardiranja te oblasti, bili prinuđeni da se maknemo u jednu vodenicu na rijeci Krki. Doživljaji i uspomene na boravak u toj vodenici ostali su svježi do današnjeg dana.|[[Milutin Dedić]]}}</ref> Kao dječak odrastao je u svojoj rodnoj kući u šibenskoj težačkoj četvrti Varoš, na broju 41 u današnjoj Ulici Nikole Tesle, u kojoj su rođeni [[Igor Mandić]] (1939.) te neko vrijeme živjeli i [[Vice Vukov]] (r. 1936.) i [[Mišo Kovač]] (r. 1941.).<ref name="varos">Ivan Živković: [http://www.jutarnji.hr/-kad-se-sjetim-djetinjstva-i-varosa--sjetim-se-gladi----/1403432/ "Jutarnji u šibenskoj ulici u kojoj je odrastao Arsen Dedić - ‘Kad se sjetim djetinjstva i Varoša, sjetim se gladi...’"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150829013637/http://www.jutarnji.hr/-kad-se-sjetim-djetinjstva-i-varosa--sjetim-se-gladi----/1403432 |date=29. kolovoza 2015. }}, ''Jutarnji list'', Objavljeno: 24.08.2015</ref><ref name="perica"/><ref>Snježana Klarić: [http://sibenskiportal.hr/2012/08/31/ulica-djetinjstva-arsena-dedica-mate-mise-kovaca-i-vice-vukova-sibenski-je-hall-of-fame/ ''Ulica djetinjstva Arsena Dedića, Mate Miše Kovača i Vice Vukova šibenski je ‘hall of fame’''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150822194717/http://sibenskiportal.hr/2012/08/31/ulica-djetinjstva-arsena-dedica-mate-mise-kovaca-i-vice-vukova-sibenski-je-hall-of-fame/ |date=22. kolovoza 2015. }}, Šibenski portal, 31. 08. 2012</ref> Dedić je intenzivno prijateljevao s Vukovom.<ref>Pacek, Tatjana i Danijela Ana Morić: [http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/arsen-vice-i-ja-bili-smo-u-istoj-klapi-on-je-imao-najljepsi-glas-385621 "Arsen: Vice i ja bili smo u istoj klapi, on je imao najljepši glas"], 24sata, 24. 9. 2014.</ref> Djetinjstvo u Šibeniku, njegovi motivi i ljudi te [[mediteran]]ski ugođaj obilježili su velik dio Dedićevog opusa.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.kroativ.at/hr/clanak/kultura/arsen-dedic-sibenik-koji-hoda-121 |title=''Arsen Dedić - Šibenik koji hoda'', kroativ.at, posjećeno 28. kolovoza 2014. |access-date=28. kolovoza 2014. |archive-date=17. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141217001806/http://www.kroativ.at/hr/clanak/kultura/arsen-dedic-sibenik-koji-hoda-121 |url-status=dead }}</ref> Arsen je u djetinjstvu pohodio obje crkve, i katoličku i pravoslavnu.<ref name="koncil"/> U limenu glazbu otac Jovan, njen istaknuti član i cijenjeni glazbar, uvodi od malena Arsenova starijeg brata [[Milutin Dedić|Milutina]] (r. 1935.), a od njegove trinaeste godine i Arsena, koji svira [[Flauta|flautu]]. S glazbom Arsen svira prilikom svečanosti i koncerata, ali često i tijekom sprovoda. Prvi učitelj flaute bio mu je nekadašnji [[Wehrmacht|njemački vojnik]] koji je ostao u Šibeniku.<ref>Ivan Živković: [http://www.jutarnji.hr/ima-80-godina--izgleda-sjajno--ali-sada-smije-popiti-samo-pola-litre-rakije-dnevno-intimna-ispovijest-brata-arsena-dedica--velikog-zavodnika-i-posljednjeg-boema-beograda/1472367/ "Intimna ispovijest brata Arsena Dedića, velikog zavodnika i posljednjeg boema Beograda"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151209044531/http://www.jutarnji.hr/ima-80-godina--izgleda-sjajno--ali-sada-smije-popiti-samo-pola-litre-rakije-dnevno-intimna-ispovijest-brata-arsena-dedica--velikog-zavodnika-i-posljednjeg-boema-beograda/1472367/ |date=9. prosinca 2015. }}, ''Jutarnji list'', objavljeno 9. prosinca 2015.</ref> Na radiju što mu ga je poklonio ujak slušao je talijanske izvođače, poput [[Domenico Modugno|Domenica Modugna]], koji su ga zadivili.<ref>Ferić, Stanko: [https://web.archive.org/web/20151104054713/http://www.jutarnji.hr/carobna-ulica-u-kojoj-su-odrasli-vice--arsen-i-miso/261839/ "Čarobna ulica u kojoj su odrasli Vice, Arsen i Mišo"], ''Jutarnji list'', 05.10.2008.</ref> Pod utjecajem [[Lovro pl. Matačić|Lovre pl. Matačića]] koji je tad boravio u Šibeniku, kao petnaestogodišnjak počeo je svirati u [[Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku|kazališnom]] orkestru.<ref name="AD-RET"/> Šibenik je sredinom pedesetih imao i operetu pod ravnanjem [[Jakov Gotovac|Jakova Gotovca]] te se Arsen sve više zanima za glazbu.<ref>[http://www.vecernji.hr/biografije/arsen-dedic-37 "Biografije: Arsen Dedić"], Večernji list</ref> Kao dječak, a ni kasnije, nije volio nogomet.<ref name="telegram"/> Pohađao je [[Gimnazija Antuna Vrančića|šibensku gimnaziju]], gdje je bio jedan od najboljih učenika i član košarkaške momčadi,<ref>Rak, Ana: [http://sibenskiportal.rtl.hr/2016/07/27/foto-arsenov-brod-u-boci-zaplovio-na-tvrdavi-barone/ "Arsenov ‘Brod u boci’ zaplovio na tvrđavi Barone"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160730122553/http://sibenskiportal.rtl.hr/2016/07/27/foto-arsenov-brod-u-boci-zaplovio-na-tvrdavi-barone/ |date=30. srpnja 2016. }}, šibenski portal, 28. srpnja 2016.</ref> te usporedno i [[Glazbena škola Ivana Lukačića|srednju glazbenu školu]].<ref name="kurir"/> Svoju sklonost glazbi pokazao je i osnivanjem klape tijekom gimnazijskog školovanja, u kojoj je pjevao i Vice Vukov.<ref>Jelena Šarić: [http://www.vecernji.hr/estrada/arsen-dedic-jos-u-gimnaziji-imao-sam-svoju-prvu-vlastitu-klapu-929222 ''Arsen Dedić: Još u gimnaziji imao sam svoju prvu, vlastitu klapu''], Večernji list, Objava: 26.3.2014</ref> == Glazbena karijera == === Početci karijere === Nakon mature 1957. godine odlazi u [[Zagreb]] k ujaku. Na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]] upisuje pravo s namjerom stjecanja "solidnog zvanja", no ubrzo ga sve više počinje privlačiti umjetnost, od kiparstva do slikarstva. Kako je u početku stanovao u Muzičkom internatu u Jurišićevoj 31a, sa sedam drugih studenata prava, u sobi u kojoj su svi svirali instrumente, ostaje vezan uz glazbu. Usporedno s prve dvije godine prava ponovno pohađa i završava zadnja dva razreda [[Glazbena škola Vatroslava Lisinskog u Zagrebu|srednje glazbene škole]] (iako ih je već položio u Šibeniku). Počinje pisati i pjesme. Njegov cimer, Mario Bogliuni, svirao je glasovir te je već imao svoj orkestar s kojim je nastupao na plesnjacima na [[Ribnjak]]u.<ref name="yugopapir1">[http://yugopapir.blogspot.com/2013/07/memoari-arsena-dedica-1-deo-mojih-deset.html ''Memoari Arsena Dedića (prvi dio): Mojih deset godina na sceni!''], Plavi vjesnik, siječanj 1968. (preuzeto 8. srpna 2013.)</ref> Tako je angažirao i Arsena kao vokalista. Pjevao je [[Domenico Modugno|Domenica Modugna]], [[The Platters]]e, [[Paul Anka|Paula Anku]] i ostale tada popularne izvođače. Istodobno se zanima za poeziju. U zagrebačkom časopisu ''Prisutnosti'' Dedić je 1958. godine objavio dvije pjesme pod zajedničkim naslovom ''Čuda''. Zbog pjesama religijskih motiva, "Gospodinu Isukrstu" i "Svetom Nikolu" je doveden pred povjerenstvo i otpušten kao stalni vanjski honorarni suradnik s [[Radio Zagreb|Radija Zagreb]].<ref name="jutarnji"/><ref name="nacional">Nina Ožegović: [https://web.archive.org/web/20150126032831/http://arhiva.nacional.hr/clanak/13679/arsen-dedic ''Interview: Arsen Dedić,''] Objavljeno u Nacionalu br. 423, 2003-12-23</ref> Pogođen zabranom, provodi vrijeme na selu u okolici Zagreba. Nakon toga ostavlja se pisanja pjesama te započinje razdoblje autorske šutnje. Ostavši bez prihoda, kao student okreće se pisanju aranžmana, prepisivanju nota i sličnim poslovima. {{Quote box|width=30%|align=right|quote=[Ja] sam studirao na Akademiji glazbu, bio sam uvjeren da ću bit skladatelj isključivo klasične glazbe. I onda sam napisao tri minijature za flautu i klavir, dosta [[Modernizam|modernistički]] napisano, a onda s vremenom... Znali su kolege da pišem stihove, onda sam pisao svakome, [[Stipica Kalogjera|Kalođeri]], [[Alfi Kabiljo|Kabilju]], jednome, drugome, [[Alfons Vučera|Vučeru]], više ne znam kome... |source=A. Dedić, 2006.<ref name="ivanj2"/>}} [[Datoteka:Muzička akademija Zagreb Gundulićeva.jpg|thumb|lijevo|180px|Dedić je 1959.-1964. pohađao Muzičku akademiju u Zagrebu, tada u zgradi [[HGZ]]-a. Diplomirao je flautu.]] Tijekom studija prava počinje pjevati i u [[Studentsko kulturno-umjetničko društvo »Ivan Goran Kovačić«|akademskom zboru "Ivan Goran Kovačić"]]. Sklonost glazbi naposljetku je ipak prevagnula te nakon položene tri godine prava prekida studij [[1959.]] godine. Iste godine upisuje se na [[Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu|Muzičku akademiju]]. Kako bi namaknuli sredstva za kupnju potrebne mu flaute, roditelju su prodali svinju.<ref name="perica"/><ref>[[Tereza Kesovija|Kesovija, Tereza]]. "To sam ja", Večernji list: Zagreb, 2014. {{ISBN|9789532802214}}{{citat|Neimućni tvoji prodali su prasca da ti kupe flautu. Istočasno – neimućni moji prodali su prasca da mi kupe flautu. Znači da nas vežu i ti prasci. Autentične svinje sretali smo kasnije.|Arsen Dedić, str. 507.}}</ref><ref>Goreta, Mirela: [http://slobodnadalmacija.hr/scena/showbizz/clanak/id/244963/tereza-kesovija-torcida-mi-je-ostavila-zivu-ranu-na-dusi "Tereza Kesovija: Torcida mi je ostavila živu ranu na duši"], Slobodna Dalmacija, 30.08.2014</ref> Za festival "Zagreb '59" Mario Bogliuni poslao je skladbu "Mornarev cha-cha-cha" te je zamolio Arsena za pisanje stihova, na što je on i pristao pod pseudonimom ''Igor Krimov'', jer je smatrao pisanje tekstova epizodom "koje ću se ja kasnije lišiti. Dat ću svoje ime onda kad budem pisao pravu poeziju i pravu glazbu".<ref name="yugopapir1"/><ref name="ivanj2"/> Kako nije imao ni prikladne odjeće ni novca za ulaznice, festivalu nije ni prisustvovao. Skladba je osvojila nagradu, a Arsenu kao autoru teksta pripalo je 15.000 [[Jugoslavenski dinar|dinara]], za studenta priličan iznos. Ubrzo počinje pisati još tekstova za skladbe Bogliunija, od kojih "Poslije ljubavi" na festivalu Sarajevo '60. dobiva nagradu za najbolji tekst. S Bogliunijem osniva [[1960.]] godine vokalni [[kvartet]] "Prima". Iako i sam pomalo sklada, usredotočava se na pisanje i aranžiranje za druge, među kojima su i [[Alfi Kabiljo]] i [[Nikica Kalogjera]]. Sastav "Prima" prolazi na audiciji za mlade pjevače [[Televizija Zagreb|Televizije Zagreb]] "Prvi put pred mikrofonom" te dobiva osigurane nastupe i honorar. To utječe na Arsena i ostale, koji glazbu počinju shvaćati sve ozbiljnije i sve profesionalnije, posvećujući joj sve više vremena. S ljubljanskim ansamblom objavljuje dva singla, prepjeve skladbi ''Let's twist again'' ([[Chubby Checker]]) i ''Nata per me'' ([[Adriano Celentano]]). Godine 1961., čuvši Gina Paolija, pronalazi se u novom izrazu. Nastavlja s objavljivanjem pjesama u splitskom časopisu "Vidici" i časopisu "Polet", što primjećuje [[Zlatko Tomičić]]. Dediću pristupa [[Dubravko Horvatić]] uime [[Antun Šoljan|Antuna Šoljana]], tražeći pjesme za novi Šoljanov časopis, ''Književnik'', na što Arsen pristaje.<ref name="jutarnji"/> Krajem 1961. godine vjenčao se s Vesnom Matoš, nećakinjom [[A. G. Matoš]]a, s kojom u studenom 1962. godine dobiva kći Sandru. Nastupa i kao flautist u zagrebačkim [[jazz]] sastavima. Slijedom nesuglasica, sastav ''Prima'' se raspada, a kako se u to doba razišao i sastav koji je vodio [[Hrvoje Hegedušić]], Arsen pristupa Hegedušiću te osnivaju "Zagrebački vokalni kvartet". Povremeno nastupa i kao pjevač kvarteta "Melos", za koji se sve više vezuje, pogotovo slijedom razlaza s prijašnjom grupom. Na festivalu "Zagreb '62" izvode skladbu "Negdje" Nikice Kalogjere. No, kako su članovi Melosa mogli sudjelovati s različitim intenzitetom te se nisu željeli baviti glazbom profesionalno, prijateljski se razilaze [[1962.]] godine. Slijedom toga, Dedić započinje karijeru kao vokalni solist. Sve više shvaća da [[šlager]]i ne zadovoljavaju njegov izričaj te se okreće francuskoj [[Šansona|šansoni]] te [[genoveška škola|genoveškoj školi]] talijanske glazbe. Sljedeće godine (1963.) na zagrebačkom festivalu pojavljuju se kao vokalni solisti Dedić i [[Zvonko Špišić]], čime se postupno rađa novi pravac hrvatske zabavne glazbe – šansona. Izvodi skladbe "Milioner", "Jesenji dažd" te "Bolero noći". Uskoro ga pozivaju na Beogradsko proljeće te [[split]]ske [[Splitski festival|"Melodije Jadrana '63."]], gdje se upoznaje sa [[Zdenko Runjić|Zdenkom Runjićem]] i izvodi njegovog ''Čovjeka od soli'' te svoju prvu cjelovitu, autorsku skladbu, "Onaj dan", za koju biva nagrađen. Nakon toga sklada i "Večer sa Ksenijom" na nagovor [[Boško Petrović|Boška Petrovića]], za flautu i Zagrebački jazz kvartet. Nakon 1963. godine počinje pisati pjesme bez pseudonima (''Vratija se Šime, Maškare, Vino i gitare'' i dr.) === 1964. – 1969.: Festivali === U veljači 1964. godine diplomira flautu na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji]], a u travnju odlazi na odsluženje vojnog roka u Liku. Tijekom boravka u [[Gospić]]u upoznaje [[Rade Šerbedžija|Radu Šerbedžiju]], tada mladog glumca amatera, te razrađuje neke skladbe. Odlazi na turneju s vojnim sastavima po zemljama [[Istočni blok|istočnog bloka]] i [[SSSR]]-u. Na turneji piše i razrađuje pjesme i skladbe, a prilikom putovanja u vlaku od Odese do Kišinjeva susreće francuske filozofe, bračni par [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]] i [[Simone de Beauvoir]], s kojima razgovara.<ref name="grozd"/><ref>Stričević, Marko: [http://hr.rbth.com/arts/2013/05/22/arsen_dedic_ja_sam_antidiletant_19437.html "Arsen Dedić: Ja sam antidiletant!"] {{Webarchive|url=https://archive.today/20150315233145/http://hr.rbth.com/arts/2013/05/22/arsen_dedic_ja_sam_antidiletant_19437.html |date=15. ožujka 2015. }}, Russia beyond the headlines, 23. svibnja 2013.</ref> Prigodom [[Tito]]va putovanja brodom u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], naređen mu je ukrcaj na ''[[Galeb (brod)|Galeb]]'', gdje je svirao i zabavljao vojnike i goste.<ref name="grozd">Dragan Grozdanić: [http://arhiva.portalnovosti.com/2014/04/arsen-dedic-dobio-sam-pedeset-godina-uvjetno-s-pravom-da-se-branim-sa-slobode/ "Arsen Dedić: Dobio sam pedeset godina uvjetno, s pravom da se branim sa slobode"], ''Novosti'', br. 749., 27.04.2014.</ref> Još uvijek kao [[ročnik]], u vojnoj odori [[1964.]] godine na Splitskom festivalu izvodi pjesmu koju je napisao tijekom boravka u vojsci u [[Otočac|Otočcu]], ''Kuću pored mora''.<ref name="yugopapir1"/><ref name="rozman"/> Skladba je jedva ušla na splitski festival, jer je bila odbijena na opatijskom, zagrebačkom i beogradskom festivalu. Osvaja prvu nagradu žirija, drugu publike i nagradu za najbolji tekst. Budući da je dotad uglavnom pisao i skladao za druge, bio je potpuno iznenađenje. Postaje senzacija i automatski prepoznat i potvrđen kao kantautor i šansonijer, otvarajući potpuno novi žanr hrvatske glazbe.<ref>Marko Pogačar: [http://www.booksa.hr/kolumne/glazbeni-dnevnik-arsen-dedic-kuca-pored-mora ''Glazbeni dnevnik: Arsen Dedić, 'Kuća pored mora'''], booksa.hr, 27.09.2012</ref> U natječaju časopisa "Studio", čitatelji ga izabiru za trećeg najpopularnijeg pjevača zabavne glazbe u državi (11% glasova).<ref>Dukić, Ivan. [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=77056 "˝Studio˝ i ˝Plavi vjesnik˝ – pogled na istraživanja prodora i utjecaja zapadne popularne kulture u Hrvatsku (1963.-1965.)"], ''Radovi Zavoda za hrvatsku povijest'', Vol. 29 No. 1, 1996, str. 336.</ref> Iste godine u sklopu Zagrebačkog festivala okuplja se skupina od desetak skladatelja i književnika pod nazivom ''Studio 64'' s ciljem promidžbe šansone. Dedić predstavlja skladbu ''[[Moderato cantabile (Dedić)|Moderato cantabile]]'' napisanu još 1961. godine, koju prvi put izvodi izvan konkurencije na [[Zagrebfest]]u '64. u sklopu koncerta Studija 64, što u potpunosti određuje njegov [[kantautor]]ski put te ga svrstava među utemeljitelje [[Zagrebačka škola šansone|Zagrebačke škole šansone]]. Preko noći je postao zvijezda, lik s javne scene. Iste godine piše i skladbe ''Čovjek kao ja'' i ''Želim zadržati ljeto''. Jugoton mu objavljuje prve singl ploče. Početkom 1965. godine razvodi se od supruge nakon tri i pol godine braka. Na Zagrebfestu sudjeluje s pjesmom ''Čovjek kao ja'' te na TV Zagreb upoznaje Sergija Endriga, s kojim započinje dugogodišnje prijateljstvo i suradnju.<ref name="yugopapir2">[http://yugopapir.blogspot.com/2013/07/memoari-arsena-dedica-2-deo-mojih-deset.html ''Memoari Arsena Dedića (drugi dio): Mojih deset godina na sceni!''], Plavi vjesnik, siječanj 1968. (preuzeto 8. srpnja 2013.)</ref> Raskida suradnju s televizijom kako bi imao više slobode i perspektive te konačno postaje slobodni umjetnik i izvođač.<ref name="yugopapir2"/> {{Quote box|width=30%|align=right|quote=Negdje 1965. godine počeo sam sa solističkim koncertima. U neku ruku ta je godina bila prijelomna u mom stavaralaštvu. Mnoge su dileme sada bile raščišćene, shvatio sam s kojim ljudima mogu računati u teškim trenucima, naučio sam da se najviše moraš osloniti na samog sebe i da entuzijastičkih zaleta poput onog sa "Studijem 64" više neće biti.<ref name="yugopapir2"/>|source=A. Dedić, siječanj 1968.}} Iste godine nastupa na splitskom festivalu sa svojom skladbom ''Stara cura'', koja biva pogrešno shvaćena: umjesto [[Oda|ode]] usamljenoj Šibenčanki, publika je shvaća kao ruganje i napad na starije žene i usidjelice te Dedić doživljava neugodnosti.<ref name="yugopapir1"/> Nakon izvedbe odlazi kod rodbine u Dubrovnik na neko vrijeme, gdje je pratio napade na sebe zbog pjesme.<ref name="yugopapir1"/> Za isti festival 1966. godine piše skladbu ''Moj brat'', koja osvaja treću nagradu publike, dok su je i žiri i struka odbacili, navodeći beznačajnost i trivijalnost teksta.<ref name="yugopapir1"/> Zbog takvog prijema i neslaganja s politikom festivala, postupno se udaljava od festivala sljedećih godina. Izvan festivala objavljuje ''Čovjek i pas, Sanjam te, Pjevam da mi prođe vrijeme'' i druge pjesme. Potonja je izazvala burne reakcije jer je bila shvaćena kao ironični napad na "društveno angažirane", prorežimske pjesme.<ref name="AD-RET"/><ref>Pelaić-Strelkov, str. 5.</ref> Godine [[1967.]] održava zajednički koncert sa [[Sergio Endrigo|Sergiom Endrigom]] u [[Pariz]]u.<ref name="yugopapir2"/> Iste godine u Opatiji nastupa na festivalu s pjesmom ''Ni ti ni ja'', a na festivalu ''Pjesma ljeta'' s pjesmom ''Ako si pošla spat'', s kojom pobjeđuje na festivalskim dionicama u Zagrebu i Dubrovniku.<ref>[http://www.tvist.rs/Arhiva/197_nedelja.htm "Tema nedelje: ARSEN DEDIĆ, drugi put"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160129123940/http://www.tvist.rs/Arhiva/197_nedelja.htm |date=29. siječnja 2016. }}, ›› PROGRAM TREZORA - 197. NEDELJA</ref> Na Splitu '68 ipak nastupa s pjesmom ''To je moj svijet''. Uskoro surađuje s [[Drago Mlinarec|Dragom Mlinarcem]] i njegovom rock-skupinom "[[Grupa 220]]". U tom razdoblju korigirao je uši.<ref>Tatjana Pacek: [http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/mladi-dani-miso-bez-brkova-ucenica-josipa-i-brkati-arsen-432550 "Mladi dani: Mišo bez brkova, učenica Josipa i brkati Arsen"], 24sata, 13. kolovoza 2015.</ref> Na splitskom festivalu 1969. u alternaciji s talijanskim kanconijerom Ginom Paolijem izvodi svoju skladbu "Vraćam se", za koju dobiva prvu nagradu žirija. No, publika je prilikom proglašenja pogrešno mislila da je riječ o proglašenju apsolutnog pobjednika, te je prosvjedovala i zviždala, što je Dediću bio povod za napuštanje tog festivala na neko vrijeme.<ref>Takvim sjajem može sjati - Zagrebačka škola šansone, dokumentarni serijal HRT-a, epizoda 4.</ref> === 1969. – 1973.: Prva trilogija === [[Datoteka:FRONT - Copy.jpg|200px|minijatura|lijevo|Naslovnica albuma ''[[Čovjek kao ja]]'' (1969.), dizajn [[Mihajlo Arsovski|Mihajla Arsovskog]]]] U studenom 1969. godine snima, a u prosincu objavljuje svoj prvi studijski album ''[[Čovjek kao ja (album)|Čovjek kao ja]]'', koji dospijeva na vrh top ljestvice prodanih albuma, osvaja naslov zlatne ploče (prve za Jugoton) i ukupno se prodaje u 60.000 primjeraka. Kasnije je ocjenjivan jednim od najboljih debitantskih albuma u hrvatskoj i jugoslavenskoj glazbi. Dedić počinje suradnju s pjesnikom [[Željko Sabol|Željkom Sabolom]], koji za njega piše pjesme "Djevojka za jedan dan", "Pusti me da spavam", "Ti se smiješ" i druge. Na festivalima izvodi svoje nove skladbe, ''Ono sve što znaš o meni'', ''Prazna obećanja'', ''Sve bilo je muzika''. Izlazak njegove zbirke pjesama "Brod u boci" 1971. godine u biblioteci Griot, u nakladi Croatia concerta [[Zvonimir Golob|Zvonimira Goloba]], bio je šok i novo iznenađenje za publiku i kritiku.<ref name="jutarnji"/> Premda je publika očekivala knjigu sabranih tekstova njegovih već izvedenih pjesama, Dedić je objavio novo umjetničko djelo te se širokoj publici predstavio kao pjesnik. Knjiga se ukupno prodala u osam izdanja i više od 80.000 primjeraka. Objavljena na Golobov nagovor, zbirku je Golob popratio komentarom da je "zahvaljujući Arsenu zabavna glazba primila velik broj novih slušatelja iz redova intelektualaca."<ref name="jutarnji"/> Iste godine u povodu velikoga Marijanskoga kongresa koji se u kolovozu održao u [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]] Dedić je napisao tekst i glazbu za pjesmu "Majka Marija" te je dao veliki intervju ''[[Glas Koncila|Glasu Koncila]]'' u kojem je govorio o svom odnosu prema vjeri i Crkvi.<ref name="koncil"/> Zbog toga je bio više mjeseci cenzuriran u državnim medijima.<ref name="novil"/><ref>[[Nino Škrabe]]: [http://www.jaska.com.hr/kolumne/in-memoriam-arsen-dedic-/ "In memoriam: Arsen Dedić"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190428011047/http://www.jaska.com.hr/kolumne/in-memoriam-arsen-dedic-/ |date=28. travnja 2019. }}, Jaska.com, 20.08.2015.</ref> 1971. godine objavljuje album ''[[Arsen 2]]'' s antologijskim skladbama "Ne plači", "O, mladosti" i obradom Brelove "Ne me quitte pas" ("Nemoj poći sad"). Sadrži i niz šansona humorističkog i [[kabaret]]skog ugođaja.<ref>[[Dražen Vrdoljak|Vrdoljak, Dražen]]: [http://www.ihg.hr/files/File/pdf/vrdoljak/telegram/Telegram_28_04_1972.pdf "Jazz i šansona dijele sudbinu: osebujna suradnja"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150128114822/http://www.ihg.hr/files/File/pdf/vrdoljak/telegram/Telegram_28_04_1972.pdf |date=28. siječnja 2015. }}, ''Telegram'', br. 30/31 (546/7), 28.04.1972.</ref> Album je bio ispunjen originalnim pjesmama, manje komercijalan od prethodnika. Pjesma "Gazela", primjerice, u godinu dana na svim radiopostajama emitirana je samo jedanput.<ref name="ivanj2">Željko Ivanjek: [http://www.jutarnji.hr/arsen-dedic---krleza-je-volio-moju-gabi-/156497/ "Arsen Dedić: 'Krleža je volio moju Gabi'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402115448/http://www.jutarnji.hr/arsen-dedic---krleza-je-volio-moju-gabi-/156497/ |date=2. travnja 2015. }}, ''Jutarnji list'', Objavljeno: 30.09.2006</ref> Kako je istodobno za film [[Tomislav Radić|Tomislava Radića]] ''[[Živa istina (1972.)|Živa istina]]'' radio ''soundtrack'', nastaju pjesme "Takvim sjajem može sjati" i "Balada o prolaznosti", također uvrštene u ''Arsen 2''.<ref name="polimac">Polimac, Nenad. [http://www.hfs.hr/nakladnistvo_zapis_detail.aspx?sif_clanci=32698#.VLnq9XuKThJ ''Film koji je probudio hrvatsku kinematografiju ("Živa istina" Tomislava Radića, 1972.)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220822114334/http://www.hfs.hr/nakladnistvo_zapis_detail.aspx?sif_clanci=32698#.VLnq9XuKThJ |date=22. kolovoza 2022. }}, Zapis (br. 68), 2010</ref> Zbog stihova pjesme "Takvim sjajem može sjati" i konteksta u filmu (prikaz [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata]]) izbio je skandal.<ref>Gilić, Nikica. [https://repozytorium.amu.edu.pl/jspui/bitstream/10593/11546/1/Gilic.pdf "Rane 1970-e i filmski slučaj Tomislava Radića"], Poznańskie studia slawistyczne, Nr 6/2014, str. 99.</ref> 1973. godine rodio mu se sin [[Matija Dedić|Matija]], nakon čega se vjenčao s [[Gabi Novak]], s kojom je bio u vezi još za vrijeme prvog braka, dok im je kum bio talijanski kantautor [[Gino Paoli]].<ref>Paula Bobanović: [http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/gabi-i-arsen-brak-umjetnika-koji-je-urodio-evergreenima-308479 ''Gabi i Arsen: Brak umjetnika koji je urodio evergreenima''], 24sata, 29. 3. 2013.</ref> Postaje suzdržaniji, sklon ironiji i satiri te nalazi nadahnuće u svakodnevnom svijetu. Eskperimentirajući sa zvukom, u jesen 1973. godine snima, a pred sam kraj te godine objavljuje dvostruki album ''[[Homo volans]]'' s 22 skladbe, prvi dvostruki album u hrvatskoj i tadašnjoj jugoslavenskoj diskografiji.<ref name="cantus"/> ''Homo volans'' je ujedno bio i prvi [[konceptualni album]] u spomenutim krugovima. Smatra se "kamenom međašem autorova iskoraka iz tradicionalnog zabavno-glazbenog okvira."<ref name="cantus">Sabolić, Maja: [http://www.hds.hr/ea/wp-content/uploads/2013/09/cantus_150_web.pdf "Jezik ljubavi ne traje jedan dan"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180305001409/http://www.hds.hr/ea/wp-content/uploads/2013/09/cantus_150_web.pdf |date=5. ožujka 2018. }}, Cantus br. 150, svibanj 2008., str. 12</ref> Velimiru Cindriću skladbe s albuma zvuče "razvijenije, produbljenije i iskusnije" te je njime Dedić napravio "veliki skok i stvorio svojevrstan amalgam [[Avangarda|avangardnoga]], klasika i hitova". Zapaženi su [[Atonalnost|atonalni]] zvukovi te utjecaj [[jazz]]a.<ref>Cindrić, Velimir: [http://www.matica.hr/vijenac/236/Smiono%20ro%C4%91enje%20stila/ "Smiono rođenje stila"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170622211313/http://www.matica.hr/vijenac/236/Smiono%20ro%C4%91enje%20stila/ |date=22. lipnja 2017. }}, [[Vijenac]] br. 236 - 20. ožujka 2003.</ref> Na albumu je ipak prevagnula kantautorska crta kroz pjesme "Tvoje nježne godine", "Laku noć, muzičari", te "Modra rijeka".<ref>Janjatović, P., Arsen Dedić (natuknica)</ref> Značajniji komercijalni uspjeh od pjesama s albuma zabilježila je tek skladba "Tvoje nježne godine", no [[Nenad Polimac]] drži da je "album bio krcat pjesmama koje su bile dosta pretenciozne i jako autorske [te] uopće nisu pretendirale na bilo kakva mjesta na radijskim top listama."<ref name="AD-RET"/> Odlično kritički primljen, kasnije je smatran "jednim od najboljih i najambicioznijih Dedićevih albuma."<ref name="gallrebus"/> U svibnju 1974. dospio je na osmo mjesto ljestvice top deset najprodavanijih albuma.<ref>''Billboard'', 11 svibnja 1974., Sv. 86, Br. 19, str. 87.</ref> === 1973. – 1980.: Okretanje pjesnicima === Na albumu ''Porodično stablo'' u suradnji s producentom [[Kornelije Kovač|Kornelijem Kovačom]] 1976. godine se približava rocku pod utjecajem vala jugoslavenskog [[Progresivni rock|progresivnog rocka]]. Na ''Porodičnom stablu'' svoje pjesme je "smjestio u pomalo kičaste i tendenciozno supermoderne aramžmane".<ref>Zoran Tučkar : [http://muzika.20minuta.hr/clanak/51492/komentari/otisao-je-covjek-koji-nikad-nije-razocarao-svoju-publiku.aspx "Otišao je čovjek koji nikad nije razočarao svoju publiku"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160118195343/http://muzika.20minuta.hr/clanak/51492/komentari/otisao-je-covjek-koji-nikad-nije-razocarao-svoju-publiku.aspx |date=18. siječnja 2016. }}, muzika.hr, 18.08.2015.</ref> Iste godine je s [[Goran Bregović|Goranom Bregovićem]] objavio pjesmu "Loše vino". Godine 1976. objavljuje i album ''Otisak autora''. Sredinom 1970-ih godina namjeravao je snimiti album obrada pjesama [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]], koje je za njega prepjevao pjesnik [[Nikica Petrak]]. Zbog tehničke greške, album je tijekom postprodukcije u [[Jugoton]]u izbrisan pa je Arsen obustavio projekt. Sačuvane su četiri pjesme na demo-snimkama njegovog nastupa u jednoj glazbenoj emisiji na TV Beograd uz gitaru i aranžman Marijana Makara ("Stories of the Street-Ulične priče", "Seems So Long Ago, Nancy-To sve je davno sad", "The Stranger Song-Strančeva pjesma" i "The Partisan-Partizan").<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.leonardcohencroatia.com/cohen-u-hrvatskoj/obrade-i-prepjevi |title=Cohen u Hrvatskoj - Obrade i prepjevi |archive-url=https://web.archive.org/web/20160610144156/http://www.leonardcohencroatia.com/cohen-u-hrvatskoj/obrade-i-prepjevi |archive-date=10. lipnja 2016. |access-date=13. siječnja 2016.}}</ref> Sve više piše i za druge te za Gabi Novak, a počinje i uglazbljivati pjesnike (albumi ''[[Dedić-Golob (album)|Dedić-Golob]]'', 1977. godine, [[Extended play|EP]] ''Snijeg u maju'' sa stihovima [[Goran Babić|Gorana Babića]] 1979. i ''Pjevam pjesnike'', 1980. godine, na kojem je Arsen između ostalih uglazbio [[Krleža|Krležu]], [[Jure Kaštelan|Kaštelana]], Ujevića i [[Ivan Goran Kovačić|Kovačića]].) Sve više dolazi do izražaja njegova sklonost scenskoj glazbi te piše glazbu za kazalište, film i televiziju. Autorska pjesma ostaje njegov osnovni izraz, ali piše i primijenjenu glazbu, pjesme za dalmatinske klape, glazbu za reklamne spotove. Premda je još od ranih šezdesetih pisao za klape, sedamdesetih i kasnije piše i sklada pjesme koje su danas gotovo postale narodne (''Zaludu me svitovala mati, Vratija se Šime, Sve ti sritno bilo, Rodija se sin, Dida moj, Ni u moru mire'' i druge).<ref>Vrečko, Stjepan: [http://www.muzika.hr/clanak/7372/albumi/zaista-ko-ovo-more-platit.aspx "Zaista, ko ovo more platit…"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151120050856/http://www.muzika.hr/clanak/7372/albumi/zaista-ko-ovo-more-platit.aspx |date=20. studenoga 2015. }}, Muzika.hr, 10.4.2006</ref> Njegov rad na šibenskom [[idiom]]u značajan je i s jezičnog gledišta.<ref>Josip Lisac: [https://hrcak.srce.hr/clanak/193475 "Šibenska jezična i književna baština"] (43-50), »''Čakavska rič''« XLII (2014), br. 1-2, Split, siječanj-prosinac, str. 44. i 48.</ref> Sedamdesete završava albumom ''Rimska ploča'' (1979.) sa standardima poput uglazbljene pjesme [[Tin Ujević|Tina Ujevića]] "Odlazak" (u suradnji sa [[Sergio Endrigo|Sergiom Endrigom]]), "Zagrli me" i ''soundtrackom'' za film [[Petar Krelja|Petra Krelje]] "[[Vlakom prema jugu (1981.)|Vlakom prema jugu]]". === 1980. – 1990.: Filmofilija i provincija=== {{Quote box|width=30%|align=right|bgcolor=blue|quote=[http://video.hrt.hr/1808/arsendedicvideoweb.mp4 ''Kud plovi ovaj brod''], Arsen Dedić i [[Sergio Endrigo]], 1981. godine (HRT)}} Tijekom osamdesetih Dedić objavljuje čak 14 nosača zvuka. Na "Naručenim pjesmama" (1980.) sabrao je skladbe koje je napisao drugima, poput "Sve je to od lošeg vina" do "Pamtim samo sretne dane". Iste godine objavljuje i prvi studijski album sa suprugom Gabi Novak, ''Arsen & Gabi'', uokviren završnom pjesmom "Stara moja, stari moj". Godine 1981. potpisuje glazbu za audio-knjigu za djecu s pričama [[Hans Christian Andersen|H. C. Andersena]] (Carevo novo ruho/Postojani kositreni vojnik).<ref>[http://crorec.hr/crorec.hr/izdanje.php?OBJECT_ID=107214 CAREVO NOVO RUHO / POSTOJANI KOSITRENI VOJNIK], Croatia records</ref> U tom razdoblju nastavlja s pisanjem pjesama za djecu te iduće godine objavljuje album ''Arsen pjeva djeci'' (Nije lako bubamarcu, Čemu služe roditelji...). U albumu ''Provincija'' (1984.) objavio je skladbe koje su kasnije redovno uvrštavane u popise njegovih ponajboljih pjesama (''Djevojka iz moga kraja, Sve te vodilo k meni, Razgovor s konobarom''). Godine 1985. potpisuje ''soundtrack'' za film "[[Anticasanova]]" te u dvostrukom nosaču zvuka ironičnog imena ''[[Kantautor (Arsen Dedić)|Kantautor]]'' obrađuje i objavljuje prepjeve J. Brela, [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]], [[John Lennon|Lennona]], Gina Paolija, [[Bulat Okudžava|Bulata Okudžave]] i drugih, ali i izvodi skladbe koji su napisali i skladali drugi (poput Goloba, Diklića, Britvića, Montena). Iduće godine odlazi u vode kajkavske popevke albumom ''[[Moje popevke]]'' na kojem je sabrao 16 pjesama (uglavnom na tekst [[Drago Britvić|Drage Britvića]]) koje su Dedić ili Gabi Novak izvodili na [[Krapinski festival|festivalima u Krapini]]. Pod utjecajem žanra zagrebačkog [[kabaret]]a prije Drugog svjetskog rata (pogotovo [[Vlaho Paljetak|Vlahe Paljetka]]) osmišljava i sastavlja ironično-kabaretski program ''Cabaret Arsen'', dobro kritički prihvaćen, no zanemaruje ga kako bi se okrenuo glazbi za film i kazalište.<ref name="ivanj2"/><ref>Zlatko Vidačković: [http://www.matica.hr/vijenac/247/Ne%20kradite%20moje%20pjesme!/ "Ne kradite moje pjesme!"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160129092920/http://www.matica.hr/vijenac/247/Ne%20kradite%20moje%20pjesme!/ |date=29. siječnja 2016. }}, ''Vijenac'' br. 247 - 4. rujna 2003.</ref> Album ''[[Kino Sloboda]]'' (1987.), u zlatnoj nakladi, posveta je trenucima mladosti, filmofiliji te isječcima iz [[Šibenik]]a, posebno samog naziva albuma u čast kinu "Sloboda" koje je postojalo u Dedićevom kvartu između 1946. i 1965. godine. Album donosi skladbe ''Otkako te ne volim, Provincijsko kino, Tko stoji iza mene, Original soundtrack'' i druge. Iste godine nastupa na koncertu s [[Bora Đorđević|Borom Đorđevićem]] u Beogradu, čija [[Arsen & Bora – Unplugged|snimka]] nije službeno objavljena, ali je kružila u optjecaju na crnom tržištu. Godine 1988. ponovno objavljuje nosač zvuka sa suprugom [[Gabi Novak]], ''Hrabri ljudi'', s podnaslovom "Gabi i Arsen – 30 godina na sceni." Iduće godine svoje stvaralaštvo za film i televiziju sabire na albumu ''Glazba za film i TV'' te objavljuje uglavnom prerade svojih ranijih pjesama zajedno sa slovenskim kantautorom [[Zoran Predin|Zoranom Predinom]] na ploči "Svjedoci priče". === 1991. – 1997.: Ratne godine === U rujnu [[1991.]] godine zajedno s Gabi Novak pridružio se [[Hrvatski Band Aid|Hrvatskom Band Aidu]] na snimanju domoljubne pjesme "[[Moja domovina]]", u kojoj pjevaju stih "nemir je u srcima, a ljubav u nama" te kasnije ponovno "ima oči boje mora".<ref>[http://web.hgu.hr/index.php?option=content&task=view&id=76&Itemid=191 Hrvatska glazbena unija - povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140923123713/http://web.hgu.hr/index.php?option=content&task=view&id=76&Itemid=191 |date=23. rujna 2014. }}, pristupljeno 22.1.2014.</ref> Iako nepotpisan, suautor je dijela teksta za ''Moju domovinu''.<ref>Zoran Tučkar: [http://www.muzika.hr/clanak/33247/komentari/domoljubne-i-antiratne-pjesme-u-hrvata-regiji-i-svijetu.aspx Domoljubne i antiratne pjesme u Hrvata, regiji i svijetu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202074844/http://www.muzika.hr/clanak/33247/komentari/domoljubne-i-antiratne-pjesme-u-hrvata-regiji-i-svijetu.aspx |date=2. veljače 2015. }}, muzika.hr, 15.9.2011.</ref> Na tekst [[Krste Juras]]a sklada pjesmu [[Vice Vukov]]a "Kad raziđe se dim".<ref>[http://www.zamp.hr/baza-autora/djelo/pregled/133252520 Kad raziđe se dim], ZAMP</ref> Bio je dio projekta "Croatian Art Forces" (Hrvatske umjetničke snage).<ref name="n1sij"/> Napisao je i glazbu za himnu 101. brigade HV-a.<ref>Ivan Brigović, Ivan Radoš (2012.): [http://www.uhbdr-101br-susedgrad.hr/monografija/101brigada.pdf "101. brigada HV-a"], Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb, str. 344.</ref> Ratne 1993. godine objavljuje album ''Tihi obrt'' u kojem se dotiče [[Domovinski rat|ratnih zbivanja]] i napada na njegov rodni Šibenik, u kojem mu je tada još živjela majka. Među poznatije skladbe s albuma ubrajaju se ''Mozartova godina 1991'', ''Majka hrabrost'' i ''Završit ću kao [[Howard Hughes]]'' (koja nije bila puštana na radiju zbog spominjanja [[Franjo Kluz|Franje Kluza]]).<ref>Z. Prijović: [https://web.archive.org/web/20150831203801/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/01/04/srpski/K00010301.shtm "Arsen Dedić: Moji ljudi su božji cvjetovi"], Glas Javnosti, 3. siječnja 2000.</ref> Svoje skladbe i pjesme pisane za klape 1996. godine sabire na kompilaciji "Ko to more platit". === 1997. – 2008.: ''Ministarstvo, Kinoteka, Rebus'' === Godine 1997. Dedić objavljuje nosač zvuka ''[[Ministarstvo straha]]'' (isprva pod nazivom ''Ministarstvo''), kritički izvrsno primljen.<ref>Stjepan Vrečko - [http://www.muzika.hr/clanak/6366/albumi/jedan-jedini-vanserijski-i-neponovljivi.aspx Jedan, jedini, vanserijski i neponovljivi…] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161006181627/http://www.muzika.hr/clanak/6366/albumi/jedan-jedini-vanserijski-i-neponovljivi.aspx |date=6. listopada 2016. }}, muzika.hr, 16.1.2006.</ref> Po objavljivanju, kritika je album nazvala 'remek-djelom', a profesija mu je 1998. dodijelila [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategoriji Najboljeg albuma zabavne glazbe<ref>[http://www.crorec.hr/crorec.hr/vijest.php?OBJECT_ID=688634 REIZDANJE "MINISTARSTVA STRAHA"], Croatia records, objavljeno 11.04.2012</ref> te nagradu „Milivoj Körbler” (za autorsko stvaralaštvo u području zabavne glazbe). Album sadrži 14 pjesama među kojima su "Seosko groblje", "Tvoje tijelo – moja kuća", "Ratni profiteri", "Stari vuci", "Čistim svoj život", "Ruke", te naslovna "Ministarstvo straha". Dedić je autor gotovo svih tekstova, osim [[Pacifizam|antiratnih pjesama]] "Seosko groblje I" i "Seosko groblje II" koje je napisao književnik [[Antun Šoljan]]. Potonje, "[[Bertolt Brecht|Brehtijanskog]] ugođaja, sumorne i anegdotalne" su ocjenjivane i najljepšim pjesmama o ratu.<ref>[[Miljenko Jergović|Jergović, Miljenko]]: [http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/damir-urban-trule-kosti/ "Damir Urban: Trule kosti"], 14. 03. 2015.</ref> 1998. bio je i jedan od pokretača [[Festival dalmatinske šansone|Festivala dalmatinske šansone]] u Šibeniku.<ref>[http://www.sibenik.in/glazba/ovogodisnja-sibenska-sansona-posvecena-arsenu-dedicu-viljac-bit-ce-dirljivo/46127.html "Hommage začetniku Ovogodišnja šibenska šansona posvećena Arsenu Dediću, Viljac: 'Bit će dirljivo' "] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126194412/http://www.sibenik.in/glazba/ovogodisnja-sibenska-sansona-posvecena-arsenu-dedicu-viljac-bit-ce-dirljivo/46127.html |date=26. siječnja 2016. }}, šibenik.in, OBJAVA: 18.08.2015</ref> Nakon kompilacije ''Herbar'', 2002. godine uslijedio je novi album ''Kinoteka'', "otmjeno depresivna" prizvuka i zabavljen ozračjem [[Tranzicija|tranzicije]] (''Posljednji tango u [[Đevrske|Đevrskama]]'').<ref>Milović, Željko : [http://glazba.monitor.hr/recenzije/0006/arsen.htm Arsen Dedić: "Kinoteka", recenzija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030801184323/http://glazba.monitor.hr/recenzije/0006/arsen.htm |date=1. kolovoza 2003. }}, glazba.monitor.hr, 14. svibnja 2003.</ref> Album sadrži skladbe poput ''Život se troši kao kreda, Nisam ti dospio reći'' i ''jazz''-suradnju sa sastavom "Pun kufer" (''Na balkonu''). Dana 13. ožujka 2003. godine u Opatiji održan je koncert "Sve što znaš o meni – Počast pjesmama Arsena Dedića" povodom deset godina Porina i četrdesete obljetnice Dedićevog scenskog rada. Na koncertu su brojni izvođači (Nina Badrić, Vice Vukov, Josipa Lisac, Toni Cetinski, Gibonni, Maja Blagdan i dr.) izvodili Arsenove pjesme.<ref>Iva Stilinović: [http://www.vecernji.hr/koncert-u-cast-arsenu-dedicu-unaprijed-proglasen-glazbenim-dogadjajem-godine-732342 Koncert u čast Arsenu Dediću unaprijed proglašen glazbenim događajem godine], večernji list, 13.3.2003</ref> Tijekom 2003. – 2004. godine nalazi se na liječenju u [[Padova|Padovi]], gdje mu je presađena [[jetra]]. Zbog toga objavljuje knjigu "Padova-uspomene s bolovanja".<ref>[http://opak.crolib.hr/cgi-bin/wero.cgi?p=100001&q=dedi%C4%87%2C+arsen&g=1&g=1a&c=44060108083 Padova : uspomene s bolovanja, Padova 2003.-2004. / Arsen Dedić ; crteži Munir Vejzović ; predgovor Tonko Maroević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213001656/http://opak.crolib.hr/cgi-bin/wero.cgi?p=100001&q=dedi%C4%87%2C+arsen&g=1&g=1a&c=44060108083 |date=13. veljače 2021. }}, SKUPNI KATALOG CROLIST</ref> U studenom iste godine objavljuje i povratnički album "Na zlu putu" s 19 skladbi, nagrađen dvjema nagradama "Porin" kao album godine te najbolji album pop i zabavne glazbe. Album je refleksija Dedićevog poimanja svijeta i ljudi ("Ekvilibristi", "Negve"), isječcima iz svakodnevnog života s tipičnim ironičnim odmakom ("Samo da ti noge nisu hladne") ili pak hommageu ženama i prijateljima ("Pjesma o Gabi Novak", "Žena koja ne zna što hoće", "Amigo").<ref>Saša Cimeša: [http://www.muzika.hr/clanak/3384/albumi/malo-remek-djelo.aspx "Malo remek-djelo"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150128132214/http://www.muzika.hr/clanak/3384/albumi/malo-remek-djelo.aspx |date=28. siječnja 2015. }}, muzika.hr, objavljeno 8.12.2004</ref> Godine 2005. u [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Lisinskom]] je održao koncert "Trokut" s Ginom Paolijem uz gostovanje [[Zoran Predin|Zorana Predina]], koji je objavljen na DVD-izdanju.<ref>Goran Čučković: [http://www.muzika.hr/clanak/5745/izvjestaji/trokut-na-kvadrat-u-lisinskom.aspx Trokut na kvadrat u Lisinskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123043426/http://www.muzika.hr/clanak/5745/izvjestaji/trokut-na-kvadrat-u-lisinskom.aspx |date=23. siječnja 2015. }}, muzika.hr, 14.11.2005.</ref> Godinu dana kasnije izdao je album "Dueti-dueli" u kojima sabire svoje suradnje, pogotovo s mlađim i novim izvođačima, od kojih su neke loše dočekane od strane glazbene kritike (suradnje s P. Grašom i M. Burnaćem).<ref>Željko Draščić: [http://www.muzika.hr/clanak/9256/albumi/cistim-svoju-diskografiju.aspx "Čistim svoju diskografiju"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019212805/http://www.muzika.hr/clanak/9256/albumi/cistim-svoju-diskografiju.aspx |date=19. listopada 2016. }}, muzika.hr, objavljeno 10.10.2006</ref> U ožujku 2008. uslijedio je album ''Rebus'' sa skladbama "Petra", "Dan kad se pišu razglednice" i drugima, u kojem Dedić pjeva o vlastitim mislima i osjećajima, o Padovi, svojim ljubavima i prijateljima.<ref>Marko Vukušić: [http://www.muzika.hr/clanak/15426/albumi/neobicne-pjesme-o-obicnim-stvarima.aspx "Neobične pjesme o malim stvarima"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150128115427/http://www.muzika.hr/clanak/15426/albumi/neobicne-pjesme-o-obicnim-stvarima.aspx |date=28. siječnja 2015. }}, muzika.hr, objavljeno 6.4.2008.</ref> Kritika je album ocijenila izrazito pozitivno, svrstavši ga uz bok Arsenovu zvuku iz vremena albuma ''[[Homo volans]]'' (1973.) te ga proglasivši jednim "od najboljih albuma u Arsenovu ionako “drsko impresivnom” autorskom portfelju".<ref name="gallrebus">Gall, Zlatko: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/1360/Default.aspx "ARSEN DEDIĆ: Rebus"], Slobodna Dalmacija, Objavljeno 19.03.2008. u 15:35</ref> Album ''Rebus'' je bio 13. najprodavaniji domaći album u 2008. godini.<ref>[http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&&w=details&id=483 GODIŠNJA TOP LISTA DOMAĆIH ZA 2008.], hdu-toplista.com</ref> === 2008. – 2015.: Kasna karijera === Iduće godine [[Croatia records]] objavila je box-set s knjigom ''[[Dobrotvorov dom – antologija]]'' s 94 Dedićeve skladbe, koji je u sedmom tjednu 2012. godine bio najprodavaniji domaći album.<ref>[http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=albumi&w=details&id=779 Arsen Dedić - Dobrotvorov Dom - Antologija], hdu-toplista.com</ref> U rujnu iste godine ponovno je održao koncert s Paolijem, ovaj put u Tvornici kulture u Zagrebu.<ref>[http://dnevnik.hr/showbizz/glazba/arsen-dedic-i-gino-paoli-opet-zajedno-na-pozornici.html Arsen Dedić i Gino Paoli opet zajedno na pozornici], Dnevnik.hr, Zagreb, 16.09.2009.</ref> Između 2008. i 2012. godine reizdanja njegovih albuma u nakladi Croatia recordsa (''[[Dedić-Golob (album)|Dedić-Golob]], Za kino i TV'') te kompilacije (''Platinum collection, Dobrotvorov dom'') ulazile su na službenu ljestvicu 40 najprodavanijih domaćih albuma.<ref>[http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=search&srch_cat=1&keywords=arsen+dedi%E6 Arsen Dedić,] hdu-toplista.com</ref> U travnju 2013. godine Dedić je s [[Mišo Kovač|Mišom Kovačem]], svojim sugrađaninom [[Šibenik|Šibenčaninom]], snimio duet, pjesmu "Mi smo lišće s iste grane" u produkciji [[Croatia records]]a, za koju je snimljen i spot.<ref name="arsen">[http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=vijesti&w=details&id=2250 Ekskluzivna premijera pjesme Miše Kovača i Arsena Dedića], HDU, toplista, 11. travnja 2013.</ref> Iako su obojica u svojim žanrovima bili najpopularniji pjevači, a djetinjstvo su proveli na istoj ulici, trebalo je proći 48 godina da zapjevaju zajedno.<ref name="arsen"/> U novije vrijeme Dedić se okrenuo suradnjama s mlađim izvođačima (Massimo, [[Lea Dekleva]], Natali Dizdar) te povratku klapama – od suradnje s [[Klapa Maslina|Klapom Maslina]] (''Da mi nije moje dice, Šibenska bura'') do reizdanja pjesme "Dida moj" s Klapom Sebenico, koja je zasjela je na prvo mjesto Jadranske top liste u travnju 2013.<ref>[https://www.facebook.com/KlapaSebenico/posts/296714057127002 Klapa Sebenico], 22. travnja 2013.</ref> U prosincu 2014. godine objavio je svoj posljednji album "Suputnici", mješanac reizdanja i kompilacije čiji je temelj album ''Kantautor'' iz 1985. godine.<ref>Mario ?: [http://radio1.hr/arsen-dedic-suputnici-novi-album-prodaji/ ARSEN DEDIĆ ”Suputnici” Novi album prodaji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150128132905/http://radio1.hr/arsen-dedic-suputnici-novi-album-prodaji/ |date=28. siječnja 2015. }}, radio1.hr</ref><ref>Janko Heidl: [http://www.ravnododna.com/arsen-dedic-suputnici-novo-i-prosireno-ruho-stare-price/ Arsen Dedić ‘Suputnici’ – novo i prošireno ruho stare priče], ravnododna.com, 23.01.2015.</ref> Dedić je album definirao kao "jedan hommage sebi. Svojem naporu, želji i ljudima koji su mi bili najbliži."<ref>Zlatko Gall: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/266102/Default.aspx Arsen Dedić: Estradi otkazujem pretplatu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141213051129/http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/266102/Default.aspx |date=13. prosinca 2014. }}, slobodna Dalmacija, Objavljeno 29.11.2014.</ref> Za album je snimio samo jednu novu pjesmu, "Rana", prepjev [[standard]]a "Hurt" [[Johnny Cash|Johnnyja Casha]]. Pisao je gotovo do samog kraja. U proljeće 2015. godine napisao je pjesmu ''Snig u Šibeniku'' za šibenski Dječji zbor Cvrčak.<ref>N. M.: [http://www.sibenik.in/glazba/poslusajte-kako-zvuci-posljednja-arsenova-pjesma-koju-je-poklonio-sibenskim-cvrccima/51916.html "Poslušajte kako zvuči posljednja Arsenova pjesma koju je poklonio šibenskim 'Cvrčcima'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170508122714/http://www.sibenik.in/glazba/poslusajte-kako-zvuci-posljednja-arsenova-pjesma-koju-je-poklonio-sibenskim-cvrccima/51916.html |date=8. svibnja 2017. }}, sibenik.in, 01.12.2015,</ref> Posljednju pjesmu, [[jazz]]-obradu skladbe "1947" Sergija Endriga, snimio je u Rijeci sa sinom Matijom i ansamblom Atma Mundi za tematsko CD-izdanje u talijanskom časopisu ''Musica Jazz'' posvećeno jazz-obradama Endrigovih pjesama.<ref name="silobr"/> Iako je često odbijao ponude za koncerte te se posvećivao slikanju i crtanju te obiteljskom životu,<ref name="rozman">Klara Rožman: [http://www.jutarnji.hr/arsen-dedic--mene-ne-moze-zaustaviti-nikakav-rock-ni-rap--moji-slageri-su-vjecni/1235641/ 'Mene ne može zaustaviti nikakav rock ni rap. Moji šlageri su vječni'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141227200141/http://www.jutarnji.hr/arsen-dedic--mene-ne-moze-zaustaviti-nikakav-rock-ni-rap--moji-slageri-su-vjecni/1235641/ |date=27. prosinca 2014. }}, Jutarnji list, Objavljeno: 12.11.2014</ref> i dalje je nastavio održavati koncerte, samostalno ili često sa suprugom [[Gabi Novak]] te sinom [[Matija Dedić|Matijom]] (ili dugogodišnjim suradnikom Brankom Bulićem)<ref>Zoran Tučkar: [http://www.muzika.hr/clanak/42447/izvjestaji/arsen-dedic-i-branko-bulic-otvaranje-scene-amadeo-u-veteranskom-stilu.aspx Arsen Dedić i Branko Bulić - Otvaranje Scene Amadeo u veteranskom stilu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151208063928/http://www.muzika.hr/clanak/42447/izvjestaji/arsen-dedic-i-branko-bulic-otvaranje-scene-amadeo-u-veteranskom-stilu.aspx |date=8. prosinca 2015. }}, muzika.hr, 14.7.2013.</ref> kao pijanistom. Svoj posljednji koncert održao je [[4. srpnja]] 2015. na zagrebačkoj sceni "Amadeo".<ref>M. Goreta:[http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/296490/Default.aspx "Lea Dekleva bila je gošća na posljednjem Arsenovom koncertu - Imponiralo mi je naše prepoznavanje"], Slobodna Dalmacija, 20. kolovoza 2015.</ref> == Film i televizija == {{Quote box|width=10%|align=right|bgcolor=blue|quote=[http://video.hrt.hr/1808/arsen-film.mp4 Dedić o radu na filmskoj glazbi], HRT}} U početku svoje karijere pojavljuje se i kao glumac manjih uloga u filmovima, poput uloge pjevača u filmu "[[Višnja na Tašmajdanu (1968.)|Višnja na Tašmajdanu]]", kad je izvodio pjesmu ''Odabrat ćeš gore'', ili u filmu "[[Ponedjeljak ili utorak (1966.)|Ponedjeljak ili utorak]]". Usporedno sve više sklada filmsku glazbu. Godine 1972. za film [[Tomislav Radić|Tomislava Radića]] ''[[Živa istina (1972.)|Živa istina]]'' radi ''soundtrack'' te tako nastaju pjesme "Takvim sjajem može sjati" i "Balada o prolaznosti".<ref name="polimac"/> Potpisuje glazbu za 34 dugometražna igrana filma, od kojih su poznatiji ''[[Glembajevi]], [[Živa istina (1972.)|Živa istina]], [[Vlak u snijegu]], [[Vlakom prema jugu (1981.)|Vlakom prema jugu]], [[Godišnja doba (Željka, Višnja, Branka) (1979.)|Godišnja doba]], [[Donator (1989.)|Donator]], [[Povratak Katarine Kožul (1989.)|Povratak Katarine Kožul]], [[Put u raj (1970.)|Put u raj]], [[Ne zaboravi me|Fergismajniht]], [[Pont Neuf (1997.)|Pont Neuf]]''.<ref name="mff"/> Više puta je nagrađivan za svoj rad na filmskoj glazbi (vidi [[Arsen Dedić#Nagrade i priznanja|Nagrade]]). Radio je i za animirani film, kao i za kratkometražne filmove (“Rabuzin”, “Meštrović”, "Kravata Croatica"). I njegova glazba često je prožeta sjećanjima i dojmovima pojedinih filmova i kinodvorana. U svojim pjesmama poimence spominje klasike koji su utjecali na njega (''[[Moderato cantabile (1960.)|Moderato cantabile]], [[Plavi anđeo (1930.)|Plavi anđeo]], Ministarstvo straha'') te se često referira na kina (pogotovo šibenska, kao Kino sloboda, Kino Tesla, Kino 20. april itd.).<ref>Kragić, 399.</ref> Autorski je surađivao i pri stvaranju Filmske enciklopedije.<ref name="paulus">Irena Paulus: [http://www.matica.hr/vijenac/198/Neradnik%20Arsen/ "Podsjetnik za zaboravne - Neradnik Arsen"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160917091942/http://www.matica.hr/vijenac/198/Neradnik%20Arsen/ |date=17. rujna 2016. }}, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'' br. 198., 4. listopada 2001.</ref> {{Quote box|width=10%|align=right|bgcolor=blue|quote=[http://video.hrt.hr/1808/arsen_tenzera.mp4 Dedićeva filmska i televizijska glazba], HRT}} Veliki dio njegovog opusa čini glazba za televiziju. U počecima svoje karijere bio je honorarni zaposlenik TV Zagreb, gdje je svirao u orkestru, prepisivao note i pomalo skladao glazbu. Nakon što je otpušten zbog objavljivanja dviju pjesama religijske tematike, pomalo se udaljio od televizije. No, uskoro se vraća: glazbu za prvu TV dramu (“Mediteranska klima”) skladao je [[1966.]] godine. Od 1971/2. godine slijede velike serije kao “[[U registraturi]]”, “[[Prosjaci i sinovi]]”, "[[Jelenko]]", "[[Punom parom (TV serija)|Punom parom]]", “Jedrima oko svijeta”, “[[Zlatna nit]]”,<ref>[http://www.pjesmicezadjecu.com/filmovi-serije-emisije/spiro-spula-zlatna-nit-dp1.html Pjesmice za djecu]</ref> te “Vrijeme za bajku”, “Zagrljaj”, "Pustolovina u Hrvatskoj", “Male tajne velikih majstora kuhinje”<ref>[[Nino Raspudić]]: [http://www.vecernji.hr/arsen-maestro-djed-i-carobnjak-1020394 "Arsen: Maestro, djed i čarobnjak"], ''Večernji list'', kolovoza 2015.</ref> itd. Pisao je i snimao često i za dječje emisije. Usto, Dedić je pisao stihove i glazbu za velik broj komercijalnih, promidžbenih poruka. Ranih sedamdesetih godina imao je i svoju glazbenu emisiju na [[TV Zagreb]] (kasnije s Gabi Novak).<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=2xpDT_IRf-s ''Naslovna melodija showa''], youtube.com. Pristupljeno 21.2.2015.</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=3zb_Q2sgt0g ''Skeč iz showa A. Dedića i G. Novak''], youtube.com. Pristupljeno 21.2.2015.</ref> U novogodišnjem televizijskom programu za novu 1980. godine sudjelovao je i kao voditelj glazbeno-humoristične emisije "TV-proljeće".<ref>[http://www.yugopapir.com/2015/12/docekajte-osamdesete-uz-novogodisnji-1.html "Dočekajte osamdesete uz novogodišnji 1. program TV Zagreb: Četiri godišnja doba i jedna striptizeta"], Studio, prosinac 1979.</ref> == Kazalište == Od početka sedamdesetih piše za kazalište. Radio je na oko stotinu naslova (djela [[Shakespeare]]a, Držića, Weissa, Begovića, Brešana, Ostrovskog, Turgenjeva, Marinkovića, Kozarca, [[Ödön von Horváth]]a, Goldonija, Cesarca i drugih). Skladao je [[musical]] “Lady Šram”, čiji je libretist bio [[Nino Škrabe]]. Surađivao je s avangardnim teatrom Arbos u [[Salzburg]]u, napisao glazbu za plesni teatar u [[Düsseldorf]]u. Od osnutka je član Glumačke družine [[Glumačka družina Histrion|Histrion]], s kojom ga vežu i prijateljstvo i suradnja. Autor je glazbe za gotovo sve histrionske predstave, među prvima za "Kavanu torzo". Zapažena je i njegova glazba za "Kći Lotrščaka." Do 2003. godine ukupno je potpisao glazbu za 115 kazališnih predstava.<ref>Sandra Cekol: [http://www.matica.hr/vijenac/255/Lu%20kao%20Mata%20Hari/ "Lu kao Mata Hari"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201027010712/https://www.matica.hr/vijenac/255/Lu%20kao%20Mata%20Hari/ |date=27. listopada 2020. }}, Vijenac br. 255., 11. prosinca 2003.</ref> == Slikarstvo == Dedić je od srednjoškolskih dana imao strast prema slikarstvu te je razmatrao i upisivanje [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademije likovnih umjetnosti]]. Kasnije je često slikao i crtao, portretirajući obitelj i prijatelje. U mnoge zbirke pjesama uključio je i vlastite ilustracije.<ref name="paulus"/> Povremeno je i izlagao.<ref>Körbler, Iva: [http://www.matica.hr/vijenac/339/Umjesto%20recenzije/ "Umjesto recenzije"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130925165251/http://www.matica.hr/vijenac/339/Umjesto%20recenzije/ |date=25. rujna 2013. }}, Vijenac br. 339 - 1. ožujka 2007.</ref><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/304458/Default.aspx "Zanimljiva izložba: kako su Arsen, Luko, Hraste vidjeli Miljenka Smoju..."], Slobodna Dalmacija, Objavljeno 26.10.2015.</ref> == Osobni život == {{multiple image | footer = Dedić je 42 godine bio u braku s pjevačicom Gabi Novak. Njihov sin Matija je poznati [[jazz]]-[[pijanist]]. Obitelj je često nastupala zajedno i održavala koncerte. | image1 = Koncert orkestra Nikice Kalodjere s pevci v Mariboru - Gabi Novak 1961 (2).jpg | alt1 = gabi |width1= 120 | caption1 = [[Gabi Novak]] (1961.) | image2 = | alt2 = matija | caption2 = [[Matija Dedić]] |width2= 200 }} === Obitelj === Krajem 1961. godine vjenčao se u Zagrebu s Vesnom Suligoj, nećakinjom [[A. G. Matoš]]a. U studenom 1962. dobili su kćer Sandru. Dedić i Vesna su se rastali početkom 1965. godine, također u Zagrebu. Dana 30. ožujka 1973. godine u vezi s pjevačicom [[Gabi Novak]] rodio mu se sin [[Matija Dedić|Matija]], a par se vjenčao u travnju iste godine.<ref name="silobr">Dobroslav Silobrčić: [http://www.jutarnji.hr/matija-dedic--ne-pjevam-i-ne-pisem-pjesme---pisati-pjesme-pored-arsena-bilo-bi---osuda-na-neuspjeh/1153754/ "MATIJA DEDIĆ 'Ne pjevam i ne pišem pjesme. Pisati pjesme pored Arsena bilo bi - osuda na neuspjeh'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160129085153/http://www.jutarnji.hr/matija-dedic--ne-pjevam-i-ne-pisem-pjesme---pisati-pjesme-pored-arsena-bilo-bi---osuda-na-neuspjeh/1153754/ |date=29. siječnja 2016. }}, ''Jutarnji list'', Objavljeno: 11.01.2014</ref> Kum im je bio talijanski kantautor [[Gino Paoli]]. Živjeli su u Zagrebu, na adresi Haulikova 4/I, te povremeno ljeti na Arsenovoj [[Šibenik|šibenskoj]] adresi. Gabi Novak je posvetio nekoliko pjesama, kao i kćeri ("Sandra") te svojim unukama ("Pjesma za Lu", "Mata Hari"). Kći Sandra se pojavljuje kao djevojčica na omotu albuma ''[[Kino Sloboda]]'' iz 1987. godine. === Politika === Dedić se definirao ne kao "apolitičan, već antipolitičan".<ref name="grozd"/><ref>Š. Ibrić. [http://www.nezavisne.com/kultura/muzika/Arsen-Dedic-Bilo-mi-je-i-lijepo-i-ocajno-ali-nikada-nisam-bio-kukavica/16888 "Arsen Dedić: Bilo mi je i lijepo i očajno, ali nikada nisam bio kukavica"], ''Nezavisne novine'', 13.11.2007</ref> Odbacivao je mogućnost političkog angažmana ili podrške nekom političaru, uvjeren da pjevačima deklarativni iskazi ne trebaju.<ref name="bendic">Tanja ŠIMUNDIĆ BENDIĆ: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20080211/novosti05.asp "Pjevači o političkom angažmanu"], ''Slobodna Dalmacija'', 11.2.2008.</ref> Pogađan zabranama i cenzurama u raznim dijelovima svoje karijere, kao svoju životnu devizu često je isticao [[Liberalizam|liberalnu]] krilaticu [[John Stuart Mill|Johna Stuarta Milla]] po kojoj sloboda pojedinca seže sve do tuđe slobode.<ref name="fukakegelj"/><ref name="körbler"/><ref>[http://hr.n1info.com/a32032/Showbiz/Showbiz/Arsen-Dedic-Voljeli-su-me-i-Tito-i-Tudjman.html "Arsen Dedić za N1 o Titu, Tuđmanu, Balaševiću, ženama..."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150228044045/http://hr.n1info.com/a32032/Showbiz/Showbiz/Arsen-Dedic-Voljeli-su-me-i-Tito-i-Tudjman.html |date=28. veljače 2015. }}, Pressing Dubravka Merlića, N1, 26.02.2015.</ref> Izjašnjavajući se kao umjetnik "lijevog uvjerenja",<ref name="bendic"/> protivio se kolektivizmu i nacionalizmu.<ref name="n1sij">[http://hr.n1info.com/a23159/Showbiz/Showbiz/Intervju-Arsena-Dedica-za-N1.html Televizijski intervju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160917071823/http://hr.n1info.com/a23159/Showbiz/Showbiz/Intervju-Arsena-Dedica-za-N1.html |date=17. rujna 2016. }} iz siječnja 2015. godine, N1</ref> Tijekom kampanje za [[Hrvatski predsjednički izbori 1997.|predsjedničke izbore 1997.]] godine, njegovo ime se bez njegovog odobrenja ili traženja pojavilo na popisu od nekoliko stotina kulturnih djelatnika i umjetnika koji otvorenim pismom podržavaju kandidaturu dr. [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], na što je zatražio i tiskao [[demanti]].<ref name="AD-RET"/><ref>[https://web.archive.org/web/20150825222737/http://muzika14.tripod.com/interwievs/id41.html "Na žene se uglavnom ne mogu požaliti"], listopad 2001.</ref> Nakon demokratskih promjena devedesetih, kao pozitivne strane nekadašnjeg [[Socijalizam|socijalizma]] navodio je solidarnost sustava te socijalnu mobilnost.<ref>Aleksandar Nikolić: [http://www.blic.rs/kultura/vesti/arsen-dedic-u-jugi-si-imao-izbor/q3hm05m "Arsen Dedić: U Jugi si imao izbor"], ''Blic'', 02. 03. 2014</ref> == Posljednji dani == Početkom 2014. godine Dedić je nezgodno pao i ozlijedio [[kuk]], nakon čega je imao poteškoća s hodanjem te je morao koristiti štap.<ref>[http://www.jutarnji.hr/arsenu-uspjesno-operiran-kuk-gabi-novak--sve-je-proslo-dobro--sad-mora-ponovno-nauciti-hodati/1382118/ Arsen ponovno na operacijskom stolu - Gabi bdije uz postelju: 'Dobro je prošlo, ali sada opet mora učiti hodati'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150914041612/http://www.jutarnji.hr/arsenu-uspjesno-operiran-kuk-gabi-novak--sve-je-proslo-dobro--sad-mora-ponovno-nauciti-hodati/1382118/ |date=14. rujna 2015. }}, Lada Novak, Jutarnji list, Objavljeno: 13.07.2015</ref> Zbog neizdrživih bolova, podvrgnuo se operaciji te mu je 12. srpnja 2015. godine u bolnici za [[Ortopedija|ortopediju]] u [[Krapinske Toplice|Krapinskim Toplicama]] ugrađena endoproteza kuka, nakon čega je uslijedila dvotjedna rehabilitacija. Dne 28. srpnja, svoj 77. rođendan proveo je u krugu obitelji i prijatelja u Zagrebu, da bi ga supruga 29. srpnja u prijepodnevnim satima pronašla kako u njihovu domu leži na podu pokraj hodalice.<ref name="24sat"/> Nerazgovijetno je govorio pa je vozilom Hitne pomoći prevezen u [[KBC Zagreb]], gdje je primljen na hitnom [[Neurologija|neurološkom]] prijemu.<ref>[http://www.jutarnji.hr/arsenu-dedicu-pozlilo--sumnja-se-na-sepsu/1390766/ "Arsenu Dediću pozlilo, sumnja se na sepsu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306015158/http://www.jutarnji.hr/arsenu-dedicu-pozlilo--sumnja-se-na-sepsu/1390766/ |date=6. ožujka 2016. }}, Goranka Jureško, Jutarnji list, objavljeno: 30.07.2015</ref> Budući mu je 2004. godine presađena jetra te je redovno primao imunosupresive, došlo je do teške upale.<ref>[http://www.hrt.hr/293776/magazin/arsen-dedic-ponovno-u-bolnici "Arsen Dedić ponovno u bolnici"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150801212723/http://www.hrt.hr/293776/magazin/arsen-dedic-ponovno-u-bolnici |date=1. kolovoza 2015. }}, HRT.hr, Autor: D.P., 30. 07. 2015.</ref> Dedić je gotovo bez svijesti prebačen na intenzivnu njegu interne klinike. Isprva se Dediću stanje poboljšalo, nestala je povišena tjelesna temperatura te su liječnički nalazi bili bolji. Tražio je odlazak kući, no odbijao je hranu te je bio smeten.<ref>[http://www.jutarnji.hr/legendarni-kantautor-se-oporavlja-arsen-dedic-je-jos-smeten-i-odbija-hranu--ali-zeli-kuci/1393344/ "ARSENU DEDIĆU JE BOLJE Legendarni kantautor još je smeten i odbija hranu, ali inzistira na povratku kući!"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151008121051/http://www.jutarnji.hr/legendarni-kantautor-se-oporavlja-arsen-dedic-je-jos-smeten-i-odbija-hranu--ali-zeli-kuci/1393344/ |date=8. listopada 2015. }}, Jutarnji list, HINA, 3. 08. 2015.</ref> 8. kolovoza javljeno je da mu se upala smirila te da dobro reagira na lijekove, čekajući povratak kući.<ref name="24sat">Paula Bobanović, Jasmina Sarić Čedić: [http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/arsen-dedic-uskoro-ide-kuci-iz-bolnice-upala-mu-se-smirila-431923 "Arsen Dedić uskoro ide kući iz bolnice, upala mu se smirila..."], 24sata, Subota, 08. 8. 2015.</ref> No 13. kolovoza Dediću se drastično pogoršalo stanje te je bio u kritičnom stanju.<ref>[http://www.vijesti.rtl.hr/tabloid/zvijezde/1719468/drasticno-se-pogorsalo-stanje-arsena-dedica-legenda-hrvatske-glazbe-u-kriticnom-stanju/ „Drastično se pogoršalo stanje Arsena Dedića: legenda hrvatske glazbe u kritičnom stanju!“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305082925/http://www.vijesti.rtl.hr/tabloid/zvijezde/1719468/drasticno-se-pogorsalo-stanje-arsena-dedica-legenda-hrvatske-glazbe-u-kriticnom-stanju/ |date=5. ožujka 2016. }}, HINA, vijesti.hr, 13. kolovoza 2015.</ref> Dne 14. kolovoza otkazala su mu pluća te je priključen na respirator.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/295936/Default.aspx „Arsen Dedić u kritičnom stanju: kantautoru su otkazala pluća“], Slobodna Dalmacija, 14. 08. 2015.</ref> Uskoro je došlo do otkazivanja i drugih organa. Supruga [[Gabi Novak]] odbila je visokorizičnu operaciju.<ref>Paula Bobanović, Jasmina Sarić Čedić: [http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/zabrinuta-gabi-odbila-je-da-arsena-ponovno-operiraju-432925 "Zabrinuta Gabi odbila je da Arsena ponovno operiraju"], 24sata, 16. 8. 2015.</ref> Arsen Dedić preminuo je u [[KBC Zagreb]], u 21 sat, 17. kolovoza 2015. godine, u 78. godini života.<ref>Sanja Šegedin Miriovsky: [http://www.hrt.hr/295140/magazin/pogorsalo-se-zdravstveno-stanje-arsena-dedica "Umro Arsen Dedić"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150816200520/http://www.hrt.hr/295140/magazin/pogorsalo-se-zdravstveno-stanje-arsena-dedica |date=16. kolovoza 2015. }}, HRT.hr, 17. kolovoza 2015.</ref><ref>[http://www.scena.hr/naslovnica/umro-je-arsen-dedic-iskrena-sucut/ "Glazbenici: Arsen Dedić je bio najveći"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150820001517/http://www.scena.hr/naslovnica/umro-je-arsen-dedic-iskrena-sucut/ |date=20. kolovoza 2015. }}, scena.hr, 17. kolovoza 2015.</ref> Brojni glazbenici i umjetnici te poklonici javno su se oprostili od Dedića. Brzojave sućuti obitelji uputile su mnoge institucije, uključujući i [[Šibenik|šibenskog gradonačelnika]] dr. [[Željko Burić|Željka Burića]] te [[Šibensko-kninska županija|šibensko-kninskog župana]] [[Goran Pauk|Gorana Pauka]]. [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|Premijer]] [[Zoran Milanović|Milanović]] u svom je brzojavu uime [[Hrvatska vlada|Hrvatske vlade]] istaknuo da je Dedić "pisao stihove koje mnogi od nas znaju napamet, pisao je glazbu koja je nadživjela filmove za koje je stvarana. Unio je svoj umjetnički genij u sve što je radio."<ref>[https://vlada.gov.hr/vijesti/predsjednik-vlade-zoran-milanovic-uputio-brzojav-sucuti-obitelji-arsena-dedica/17508 "Predsjednik Vlade Zoran Milanović uputio brzojav sućuti obitelji Arsena Dedića"], [[Vlada RH]], Objavljeno: 18.08.2015.</ref> [[Hrvatska radiotelevizija]] je televizijskim i radijskim maratonom dokumentaraca, emisija, i snimki razgovora i koncerata te serijom priloga na svom mrežnom portalu odala počast preminulom Dediću,<ref>[http://vijesti.hrt.hr/295549/arsenu-dedicu-glazba-je-bila-zivot "Videoalbum: sjećamo se Arsena Dedića"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190504004552/https://vijesti.hrt.hr/295549/arsenu-dedicu-glazba-je-bila-zivot |date=4. svibnja 2019. }}, HRT.hr, 18.08.2015.</ref> dok su sve nacionalne novine izašle s posebnim prilozima i tekstovima. Komemoracija je održana u šibenskom kazalištu i u zagrebačkom [[Hrvatski glazbeni zavod|Hrvatskom glazbenom zavodu]].<ref>[http://www.gloria.hr/vijesti/panorama/komemoracija-u-sibeniku-prijatelji-i-kolege-oprostili-se-od-arsena-dedica/ "Komemoracija u Šibeniku: Prijatelji i kolege oprostili se od Arsena Dedića"], ''Gloria'', 21. kolovoza 2015.</ref> [[Kremacija|Kremiran]] je i pokopan, prema vlastitoj želji, u krugu najuže obitelji, daleko od očiju javnosti, 25. kolovoza 2015. godine na gradskom groblju [[Mirogoj]] u Zagrebu.<ref>Volarić, Toni: [http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/sprovod-u-zagrebu-arsenu-su-zbogom-rekli-obitelj-i-prijatelji-434001 "Sprovod u Zagrebu: Arsenu su zbogom rekli obitelj i prijatelji"], 24sata.hr, 25. kolovoza 2015.</ref> == Naslijeđe == O Arsenu je [[Igor Mandić]] još 1983. godine priredio monografiju ''Arsen'', s iscrpnom diskografijom i bibliografijom te portretom života i djela. Dedić je bio čest gost raznih emisija ili dokumentarnih serijala. Godine 1967. Zdravko Šotra je snimio portret Dedića u formi filmske emisije.<ref>[http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/21/rts-2/1262992/trezor.html Trezor - Šou Arsena Dedića], rts.rs, 12. veljače 2013.</ref> Između ostalog, 1981. godine jednosatna emisija "Sve bilo je muzika" s brojnim gostima posvećena je njegovom radu i djelu,<ref>Simić Bodrožić, Ivana: [http://www.vecernji.hr/arhivski-sadrzaji-466423 "Arhivski sadržaji"], ''Večernji list'', 21.10.2012</ref> Silvije Hum snimio je 2004. godine dokumentarnu emisiju "Arsen Dedić – Čovjek kao ja".<ref>[http://obljetnica.hrt.hr/leksikon/h/hum-silvije/ Hum, Silvije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160920013844/http://obljetnica.hrt.hr/leksikon/h/hum-silvije/ |date=20. rujna 2016. }}. Leksikon radija i televizije, HRT</ref><ref>[http://tvprofil.net/show/3523986/covjek-kao-ja-arsen-dedic "Čovjek kao ja - Arsen Dedić"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160915000307/http://tvprofil.net/show/3523986/covjek-kao-ja-arsen-dedic |date=15. rujna 2016. }}, tvprofil.net</ref> 2009. godine o Arsenovom životu i djelu snimljen je dokumentarni film "Arsen - Brod u boci" autora Mirka Duića.<ref>Zoran Tučkar: [http://www.muzika.hr/clanak/29083/filmovi/skice-o-bardu-arsen-brod.aspx ''Skice o bardu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150928023953/http://www.muzika.hr/clanak/29083/filmovi/skice-o-bardu-arsen-brod.aspx |date=28. rujna 2015. }}, Muzika.hr, 28.11.2010</ref> 2013. godine Arsen je sudjelovao i bio portretiran u sklopu sedam emisija dokumentarno-glazbenog serijala "Takvim sjajem može sjati - Zagrebačka škola šansone" na HRT-u.<ref>Pavlić, Zrinka: [http://www.tportal.hr/showtime/tv/294390/Najsimpaticnije-iznenadenje-u-programu-HTV-a.html ''TV KRITIKA ZRINKE PAVLIĆ: Najsimpatičnije iznenađenje u programu HTV-a''], tportal.hr, 24.10.2013</ref> O Arsenovom životu i djelu 2014. godine snimljen je dokumentarni film "Moj zanat" autora Mladena Matičevića.<ref>Polimac, Nenad: [http://www.jutarnji.hr/dokumentarac-o-arsenu-dedicu-beogradska-posveta-najvecoj-hrvatskoj-glazbenoj-legendi/1173682/ ''Dokumentarac o Arsenu Dediću: Beogradska posveta najvećoj hrvatskoj glazbenoj legendi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307084537/http://www.jutarnji.hr/dokumentarac-o-arsenu-dedicu-beogradska-posveta-najvecoj-hrvatskoj-glazbenoj-legendi/1173682/ |date=7. ožujka 2016. }}, Jutarnji list, 15.03.2014</ref> Dedićeve misli i citati sabrani su 2015. u knjizi [[Mladen Pavković|Mladena Pavkovića]] ''Zajedno, ali sam, ili tako je govorio Arsen Dedić''.<ref>Sani Lukić/HRT: [http://www.hrt.hr/310388/magazin/zajedno-ali-sam-ili-tako-je-govorio-arsen-dedic "'Zajedno, ali sam, ili tako je govorio Arsen Dedić'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160917032541/http://www.hrt.hr/310388/magazin/zajedno-ali-sam-ili-tako-je-govorio-arsen-dedic |date=17. rujna 2016. }}, 27. 11. 2015.</ref> Pjesme su mu posvetili Đorđe Balašević (''Pesma Arsenu'') te, neposredno nakon smrti, neostvarenom suradnjom s Dedićem, Lea Dekleva uz gostovanje [[Gabi Novak]], Matije Dedića i kćeri Lu (''Ja bih da te slijedim'').<ref>Leonora Bedić: [http://www.muzika.hr/clanak/56252/vijesti/pjesma-lee-dekleve-za-arsena-ja-bi-da-te-slijedim-u-izvedbi-tri-generacije-dedic.aspx "Pjesma Lee Dekleve za Arsena "Ja bi da te slijedim" u izvedbi tri generacije Dedić"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151207004907/http://www.muzika.hr/clanak/56252/vijesti/pjesma-lee-dekleve-za-arsena-ja-bi-da-te-slijedim-u-izvedbi-tri-generacije-dedic.aspx |date=7. prosinca 2015. }}, muzika.hr, 3.12.2015.</ref> 2016. godine pjesmom ''Šibenski memento'' Matija Dedić, [[klapa Maslina]] i [[Ivo Pattiera]] zahvalili su preminulom Dediću za dugogodišnju suradnju i rad u šibenskoj glazbi.<ref>[http://www.vecernji.hr/zvijezde/arsenu-za-rodendan-sibenski-memento-je-dobio-i-video-izdanje-1102268 "Arsenu za rođendan: 'Šibenski memento' je dobio i videoizdanje!"], Večernji list, Objava: 28.7.2016</ref> Nadahnuo je i brojna likovna djela.<ref>P.N. [http://www.novilist.hr/Kultura/Izlozbe/Sve-bilo-je-muzika-Izlozba-portreta-nadahnuta-Arsenom-Dedicem?meta_refresh=true "Sve bilo je muzika: Izložba portreta nadahnuta Arsenom Dedićem"], Novi list, Objavljeno: 24. studenog 2015.</ref><ref>[http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=30433 ""Portreti brodova" u Galeriji Vladimira Horvata"]</ref> === Spomenici === U Dedićevoj rodnoj [[Šibenik|šibenskoj]] četvrti Varoš u rujnu 2015. godine jedan zid oslikan je njegovim stihovima posvećenima Varošu i tamošnjim običajima.<ref>[http://www.sibenik.in/sibenik/foto-arsenovi-stihovi-na-partizanu-u-varosu-pred-vecerasnju-veliku-festu/47135.html "Arsenovi stihovi na 'Partizanu' u Varošu pred večerašnju veliku feštu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150927210705/http://www.sibenik.in/sibenik/foto-arsenovi-stihovi-na-partizanu-u-varosu-pred-vecerasnju-veliku-festu/47135.html |date=27. rujna 2015. }}, šibenik.in, 7. rujna 2015.</ref> Nadahnuta Dedićevom pjesmom [[s:Brod s mojim imenom|"Brod s mojim imenom"]] [[Hrvatska glazbena unija]], u suglasnosti s obitelji, u studenom 2015. godine pokrenula je inicijativu za imenovanjem jednog od brodova [[Jadrolinija|Jadrolinije]] koji povezuju luke i otoke srednje Dalmacije po Dediću.<ref>[http://www.hgu.hr/vijesti/inicijativa-za-imenovanje-broda-jadrolinije-po-arsenu-dedicu "Inicijativa za imenovanje broda Jadrolinije po Arsenu Dediću"], Datum objave: 05.11.2015.</ref> U vježbaonici Šibenske narodne glazbe u kolovozu 2016. godine otvorena je spomen-vitrina s Dedićevim osobnim predmetima i instrumentima iz mladosti.<ref>[http://www.sibenik.in/glazba/sibenski-glazbari-u-spomen-na-svog-najveceg-clana-izlozili-arsenove-flaute-note-i-rukopise/62978.html "Šibenski glazbari u spomen na svog najvećeg člana izložili Arsenove flaute, note i rukopise"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160823124254/http://www.sibenik.in/glazba/sibenski-glazbari-u-spomen-na-svog-najveceg-clana-izlozili-arsenove-flaute-note-i-rukopise/62978.html |date=23. kolovoza 2016. }}, šibenik.in, 02.08.2016,</ref> U srpnju 2017. na zagrebačkoj Opatovini glumačka družina [[Histrioni]] svečano je otkrila Dedićevo poprsje koje će biti smješteno u Histrionskom domu (Ilica 90).<ref>Diana Ferić: [http://mok.hr/vijesti/item/24765-bista-arsena-dedica-postavljena-na-opatovini-u-zagrebu-na-njegov-rodendan "Bista Arsena Dedića postavljena na Opatovini u Zagrebu na njegov rođendan"], mok.hr, 20. srpnja 2017.</ref> Autor biste je akademski kipar Miljenko Sekulić. === Utjecaj === Kao jedan od začetnika žanra šansone u Hrvatskoj i susjedstvu te kroz svoju dugu karijeru, Dedić je snažno utjecao na mnoge umjetnike, kantautore i glazbenike. Kroz brojne suradnje ostavio je trag u karijerama mnogih kolega. S druge strane, zahvaljujući prijateljstvu s Paolijem, Endrigom i [[Bulat Okudžava|Bulatom Okudžavom]], koji su utjecali na njega, prepjeve i obrade njihovih pjesama približio je hrvatskoj i široj publici. Dedićeve pjesme obrađivale su Zvijezde, [[Zabranjeno pušenje]], [[Branimir Johnny Štulić|Johnny Štulić]], [[Massimo]] i drugi. {{Div col|3}} * [[Ibrica Jusić]] * [[Massimo Savić]] * [[Lea Dekleva]] * [[Zoran Predin]] * [[Matija Dedić]] * [[Đorđe Balašević]] * [[Natali Dizdar]] * [[Kemal Monteno]] * [[Branimir Johnny Štulić]] * [[Rade Šerbedžija]]<ref>[http://www.novosti.rs/vesti/scena.147.html:540972-Serbedzija-Arsen-Dedic-me-je-svemu-naucio "Šerbedžija: Arsen Dedić me svemu naučio"], novosti, 29.03.2015.</ref> {{Div col end}} == Prijevodi == Objavio je zbirku pjesama i stihova na [[Talijanski jezik|talijanskom]] u [[Napulj]]u "Poesia e canto" 1983. godine te dvojezičnu zbirku stihova "Kiša-Rain" na hrvatskom i [[Engleski jezik|engleskom]] 1998. godine. Neka njegova djela u svojoj je antologiji ''Żywe źródła'' iz 1996. godine s hrvatskog na [[poljski]] prevela poljska književnica i prevoditeljica [[Łucja Danielewska]]. Pojedine njegove ratne pjesme, poput pjesme "Majka hrabrost", uvrštene 1992. godine u zbirku hrvatske ratne lirike "[[U ovom strašnom času]]", zajedno sa zbirkom prevedene su na španjolski, talijanski, bugarski, poljski i druge jezike – njih ukupno 25. == Nagrade i priznanja== Dobitnik je velikog broja nagrada na području popularne i primijenjene glazbe te književnosti. Još na početku karijere dobio je priznanja "Mlado pokoljenje" te "Zlatno sidro" za glazbeni opus vezan za more. Uz ostale nagrade treba istaknuti [[Vjesnik]]ovu ''[[Nagrada Josip Štolcer Slavenski|Nagradu Slavenski]]'' (1978.), nagradu "Ivo Tijardović" [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|splitskog HNK]] (1979.), nagradu ''Premio Tenco'' u [[Festival di Sanremo|San Remu]] za autorsku šansonu (1982.), te ''Prix Jacques Brel'' (1979.) Godine 1991. dobio je i priznanje ''Premio Recanati'' kao istaknuti europski šansonijer-autor. Dediću je 2003. godine dodijeljena nagrada “[[Goranov vijenac]]” za pjesnički opus i ukupan doprinos [[Hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]]. Nagradom "[[Kiklop (nagrada)|Kiklop]]" za pjesničku zbirke godine nagrađen je 2009. i 2013. godine. Godine 2007. Arsenu je u Zenici, u okviru dodjele godišnjeg BiH glazbenog trofeja "[[Davorin (nagrada)|Davorin]]", uručena istoimena nagrada za životno djelo. Dva puta je dobio [[Zlatna arena za glazbu|Zlatnu arenu]] za svoju filmsku glazbu (filmovi ''Donator'' 1989. te ''[[Pont Neuf (1997.)|Pont Neuf]]'' 1997.),<ref name="Vecernji list">[http://www.vecernji.hr/biografije/arsen-dedic-37 Arsen Dedić, Biografije, Večernji list] (pristupljeno 25. ožujka 2014.)</ref> a povodom pedesete godišnjice njegove šansone "[[Moderato cantabile (Dedić)|Moderato cantabile]]" inspirirane [[Moderato cantabile (1960.)|istoimenim filmom]], za svoj rad na filmu i pjesnički rad nadahnut filmom dobio je Nagradu "50 godina" na [[Motovun film festival|17. Motovun Film Festivalu]] 2014. godine.<ref name="mff">[http://www.motovunfilmfestival.com/news/view-news/title/arsen-dedic-dobitnik-je-nagrade-50-godina Arsen Dedić dobitnik je Nagrade 50 godina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140707033037/http://www.motovunfilmfestival.com/news/view-news/title/arsen-dedic-dobitnik-je-nagrade-50-godina |date=7. srpnja 2014. }}, 29.06.2014</ref> Godine 2007. dobitnik je i [[nagrada "Vladimir Nazor"|nagrade "Vladimir Nazor"]] u kategoriji scenske glazbe, za životno djelo. Trostruki je dobitnik nagrade za scensku glazbu na [[Dani satire Fadila Hadžića|Danima satire]], priznanja "Marul" za scensku glazbu na [[Marulićevi dani|Marulićevim danima]] te priznanja "Zlatni Histrion" (1995.). <!-- nerelevantno kraj svih ovih ozbiljnijih nagrada... Dobitnik je i Nagrade "Velika zlatna plaketa" UBIUDR Podravke za cjelokupni rad, a poglavito za suradnju sa Zvonimirom Golobom, koja se dodjeljuje na poticaj Mladena Pavkovića. --> Dobitnik je čak osam diskografskih nagrada "[[Porin (nagrada)|Porin]]" – 1994. godine za najbolju produkciju (zajedno sa [[Stipica Kalogjera|Stipicom Kalogjerom]] za album ''Tihi obrt''), 1996. godine za najbolji album folklorne glazbe ''Ko ovo more platit'', 1998. godine za najbolji album zabavne glazbe (sa S. Kalogjerom za album ''[[Ministarstvo straha (Dedić)|Ministarstvo straha]]''), 1999. godine za životno djelo, 2000. godine za najbolji kompilacijski album ''Herbar'' te 2005. godine triput – za najbolji album pop i zabavne glazbe te za album godine (''Na zlu putu'') te kao koautor za pjesmu godine ''Nostalgična'' (u izvedbi [[TBF]]-a).<ref>[http://arhiva.porin.info/dobitnici-nagrada-za-zivotno-djelo/arsen-dedic-188 Dobitnici Porina za životno djelo: Arsen Dedić], arhiva.porin.info</ref> === Odlikovanja === Odlikovan je [[Odlikovanja SFRJ|Redom zasluga za narod srebrnog vijenca]] u [[SFRJ]],<ref name="grozd"/> a predsjednik [[Tuđman]] ga je 1995. godine odlikovao [[Red Danice hrvatske|Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] za njegov kulturni rad,<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_921.html Odluka kojom se odlikuju Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića]</ref> dok ga je predsjednik Mesić 2008. godine odlikovao [[Red hrvatskog pletera|Redom hrvatskog pletera]] za osobit doprinos razvitku i ugledu Hrvatske i dobrobiti njezinih građana.<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_71_2372.html Odluka o odlikovanju Redom hrvatskog pletera za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana]</ref> Bio je i nositelj [[Spomenica Domovinskog rata|Spomenice Domovinskog rata]].<ref>Đuro Vidmarović: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/dvidmarovic/20998-d-vidmarovic-dvije-smrti-arsen-dedic-i-miroslav-mader.html "Dvije smrti, Arsen Dedić i Miroslav Mađer"], hkv.hr, Objavljeno: 20. kolovoza 2015.</ref> {{Višestruka slika|položaj=center|slika1=Order of merits for the people with silver star RIB.gif|širina1=120|slika2=Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland War.png|širina2=100|slika3=Ribbon of an Order of Danica Hrvatska with the face of Marko Marulić.png|širina3=100|slika4=Ribbon of an Order of the Croatian Wattle.png|širina4=100}} == Diskografija == === Studijski albumi=== {{div col|colwidth=20em}} * ''[[Čovjek kao ja]] '' (1969.) * ''[[Arsen 2]] '' (1971.) * ''[[Homo volans|Homo Volans]]'' (dvostruki album, 1973.) * ''[[Vraćam se]]'' (1975.) * ''[[Porodično stablo (Arsen Dedić)|Porodično stablo]] '' (1976.) * ''[[Otisak autora]] '' (1976.) * ''[[Dedić-Golob (album)|Dedić-Golob]] '' (1977.) * ''[[Rimska ploča]] '' (1979.) * ''[[Pjevam pjesnike]] '' (1980.) * ''[[Gabi i Arsen|Gabi & Arsen]] '' (1980.) * ''[[Arsenal (Arsen Dedić)|Arsenal]] '' (1981.) * ''[[Arsen pjeva djeci]]'' (1982.) * ''[[Provincija (Arsen Dedić)|Provincija]] '' (1984.) * ''[[Kantautor (Arsen Dedić)|Kantautor]] '' (dvostruki album, 1985.) * ''[[Kino Sloboda]] '' (1987.) * ''[[Svjedoci priče]] '' (1989.) * ''[[Tihi obrt]] '' (1993.) * ''[[Ministarstvo straha|Ministarstvo]] '' (1997.) * ''[[Kinoteka (Arsen Dedić)|Kinoteka]]'' (2002.) * ''[[Na zlu putu]] '' (2004.) * ''[[Rebus (Arsen Dedić)|Rebus]] '' (2008.) {{div col end}} === Albumi uživo === * ''Arsen & Bora Čorba Unplugged '87'' (1987.) * ''[[Lisinski (Arsen Dedić & Gino Paoli)]]'' (2006.) === Kompilacije i ''box-setovi'' === {{div col|colwidth=20em}} * ''[[Arsen (Arsen Dedić)|Arsen]]'' (1973.) * ''[[Kuća pored mora]] (instrumentali) '' (1978.) * ''Naručene pjesme '' (1980.) * ''[[Moje popevke]] '' (1986.) * ''[[Hrabri ljudi (Gabi i Arsen)]] '' (1988.) * ''[[Muzika za film i TV]] '' (1989.) * ''Najbolje od Arsena'' (1990.) * ''Retrospektiva'' (1993.) * ''[[Ko ovo more platit]]'' (1995.) * ''Herbar'' (1999.) * ''Imena žena '' (2003.) * ''[[Dječje oči]] '' (2004.) * ''Jezik ljubavi'' (2005.) * ''The Platinum Collection'' (2006.) * ''[[Dueti – Dueli]]'' (2006.) * ''[[Dobrotvorov dom – Antologija]]'' (2009.) * ''Najljepše ljubavne pjesme'' (2010.) * ''[[Suputnici]]'' (2014.) * ''50 originalnih pjesama'' (2015.) * ''[[Rane godine: Kronologija (1962. – 1964.)]]'' (2019.) {{div col end}} === ''Soundtrack'' === * ''Vlakom prema jugu'' (1981.) * ''Anticasanova'' (1985.) * ''Belle Epoque ili Posljednji valcer u Sarajevu'' (2008.) === EP ploče === {{div col|colwidth=20em}} * ''Zapleši twist'' (1962.) * ''Margaret'' (1963.) * ''To sam ja'' (1963.) * ''[[Moderato cantabile (Dedić)|Moderato cantabile]]'' (1964.) * ''Ukus soli'' (1965.) * ''Sanjam te'' (1966.) * ''Kad bi svi ljudi na svijetu'' (1967.) * ''To je moj svijet'' (1968.) * ''Черемшина'' (1968.) * ''Balade'' (1968.) * ''Snjeg u maju'' (1979.) * ''Vlakom prema jugu'' (1981.) {{div col end}} === Singl ploče === {{div col|colwidth=20em}} * ''Vraćam se / Kao prijatelji'' (1969.) * ''Sve što znaš o meni / Hvala ti'' (1969.) * ''Prazna obećanja / Povečerje'' (1969.) * ''Sve je bilo muzika / Djevojka za jedan dan'' (1970.) * ''Ostrvo cveća – Ostrvo snova'' (1970.) * ''Majko moja / Put u raj'' (1971.) * ''Putovanje na mjesto nesreće'' (1971.) * ''Milena'' (1971.) * ''Pegasto dekle'' (1972.) * ''Vse ceste vodijo v Rim / Moja mala iz Ljubljane'' (1973.) * ''Prva ljubav / Sine moj'' (1975.) * ''Pjesma rastanka'' (1975.) * ''U registraturi / Laura'' (1977.) * ''G. V. Samsonovu'' (1977.) * ''Original Sound Track / Otkako te ne volim'' (1987.) * ''Mi smo lišće s iste grane'' (2013.) {{div col end}} === Ostalo === * ''Pjesme sa šlagom ili šumar ima šumu na dlanu'' (1976.) * ''Carevo novo ruho '' (audio-knjiga, 1981.) == Izabrana bibliografija == {{Quote box|width=30%|align=right|quote=[http://www.matica.hr/vijenac/207/Zatvoreno%20posljednje%20%C5%A1ibensko%20kino/ "Zatvoreno posljednje šibensko kino"], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 207, 7. veljače 2002.}} {{Quote box|width=30%|align=right|quote=[http://www.matica.hr/vijenac/198/Brel/ "Brel" i "Pjesma umirućeg"], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 198, 4. listopada 2001.}} * "Brod u boci: pjesme i šansone" (''Croatia Concert'', Zagreb, 1971.; do 1988. 8 izd., 9. izd. ''Rockmark'', Zagreb, 2016.<ref>(H), [http://www.glas-slavonije.hr/300872/5/Brod-u-boci-Arsena-Dedica-nakon-28-godina-ponovno-pred-publikom ''“Brod u boci” Arsena Dedića nakon 28 godina ponovno pred publikom''], ''[[Glas Slavonije]]'', 5. svibnja, 2016., pristupljeno 21. kolovoza 2017.</ref>) * "Zamišljeno pristanište" (''Naprijed'', Zagreb, 1975.) * "Narodne pjesme: primijenjeni stihovi" (''Znanje'', Zagreb, 1979.) * "Zagreb i ja se volimo tajno" (Arsen Dedić, Tomislav Rastić, Zagreb, 1986.) * "Hotel Balkan" (''Znanje'', Zagreb, 1987.) * "Pjesnikov bratić: pjesme" (suautor Davor Vogrin), vlastita naklada, Zagreb, 1990.) * "101 pjesma: (izabrane pjesme)" (''Svjetlost'', Sarajevo, 1989.) * "Pjesnik opće prakse: nove i novije pjesme" (''Profil'', Zagreb, 1993.) * "Slatka smrt" (Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić", Šibenik, 1995.) * "Čagalj: zabavne melodije" ([[Feral Tribune]], Split, 2000.)<ref>Nikolić, Karlo. [http://www.zarez.hr/system/issue/pdf/377/045-046.pdf "Arsen Dedić, Čagalj (Zabavne melodije), Feral Tribune, Split, 2000."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160913131041/http://www.zarez.hr/system/issue/pdf/377/045-046.pdf |date=13. rujna 2016. }}, ''[[Zarez (časopis)|Zarez]]'' II/45-46, 21. prosinca 2000., str. 53.</ref> * "Zabranjena knjiga" (''AGM'', Zagreb, 2003.) * "Brzim preko Bosne" (''Rabic'', Sarajevo, 2005.) * "Zidne novine: (i)lirsko podjebavanje" (''Profil knjiga'', Zagreb, 2009.) * "Kapi za oči" (''Profil'', Zagreb, 2012.) Dedić je objavio i tri grafičko-poetske mape: "Ex-voto" (s [[Matko Trebotić|Matkom Trebotićem]]), "Tvoje tijelo, moja kuća" (s [[Munir Vejzović|Munirom Vejzovićem]]) i "Padova" (s Tomislavom Petranovićem – Rvatom). == Literatura == *Skupina autora: [http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/upload_data/site_files/repubilka_2009_4_6.pdf "Obljetnice — 70 godina Arsena Dedića"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402120603/http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/upload_data/site_files/repubilka_2009_4_6.pdf |date=2. travnja 2015. }}, ''Književna republika'', God. VII: Zagreb, travanj–lipanj 2009., Broj 4–6, str. 3-68. *[[Ivona Ajanović-Malinar|Ajanović-Malinar]], Ivona (1993): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4445 Arsen Dedić,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150128114409/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4445 |date=28. siječnja 2015. }} natuknica u [[Hrvatski biografski leksikon|Hrvatskom biografskom leksikonu]] * {{Cite book|last=Janjatović |first=Petar |authorlink=Petar Janjatović |title=Ex YU rock enciklopedija |year=2003 |publisher=Čigoja štampa |location=Beograd}} *Kragić, Bruno: [https://hrcak.srce.hr/clanak/107302 "Kojih se filmova sjeća Arsen Dedić?"], ''Dani Hvarskoga kazališta. Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu'', Vol.37 No.1, Svibanj 2011. *Pelaić Strelkov, Goran (2000.) [http://www.hrt.hr/fileadmin/HRadio/regionalni/split/Festival__9-_Split_69.doc Zapisi i sjećanja - Arsen Dedić: "Pjesme opstale pod teretom vremena, novih ukusa i novog estradnog glazbenog terora"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402140349/http://www.hrt.hr/fileadmin/HRadio/regionalni/split/Festival__9-_Split_69.doc |date=2. travnja 2015. }}, „Glazbeni portret”, [[Radio Split]], 14. rujna 2000. *Vidačković, Zlatko: [http://www.matica.hr/vijenac/162/Pjesnik%20nostalgije%20i%20%C4%8De%C5%BEnje/ Razgovor: Arsen Dedić - Pjesnik nostalgije i čežnje,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150905174914/http://www.matica.hr/vijenac/162/Pjesnik%20nostalgije%20i%20%C4%8De%C5%BEnje/ |date=5. rujna 2015. }} [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], Br. 162, 18. svibnja 2000. *[http://www.leksikon-yu-mitologije.net/dedic-arsen/ Dedić, Arsen], natuknica u [[Leksikon YU mitologije|Leksikonu YU mitologije]] (ur. Matić, D. i J. Brkić) === Daljnje čitanje === *[[Zlatko Gall|Gall, Zlatko]]: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030301/sdmagazin02.asp "Portret umjetnika: Čagalj protiv čopora"], ''[[Slobodna Dalmacija]]'', 1. ožujka 2003. *Grbelja, Josip: [http://yugopapir.blogspot.com/2014/09/arsen-dedic-i-zvonimir-golob-uoci.html Arsen Dedić i Zvonimir Golob uoči objavljivanja knjiga "Brod u boci" i "Čovjek i pas"], ''Start'', svibanj 1971. *Grgić Maroević, Iva. (2009.) "Šansona u prepjevu. Arsen Dedić i talijanski kantautori", u ''Pjev i prepjev'', ur. I. Grgić Maroević i S. Muhamedagić, DHKP, Zagreb, str. 65-73. *Jadrijević Tomas, Saša: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050525/reflektor02.asp "Pod reflektorom - Arsen Dedić, pjesnik opće prakse: Ja sam listopad"], Slobodna Dalmacija, 25./26. svibnja 2005. *Knežević, Sanja. "Mediteranski tekst hrvatskoga pjesništva: modusi postmodernističke poetike" / doktorska disertacija. [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Zagreb: Filozofski fakultet]], 19. 12. 2012. *Kovačić, Zvonko: [http://yugopapir.blogspot.de/2013/01/gabi-arsen-matija-u-poseti-muzikalnoj.html ''Gabi, Arsen, Matija: U posjetu muzikalnoj obitelji Dedić''], 1986. *Krstičević, Hrvoje: [http://www.dokumentarni.net/2014/03/17/moj-zanat-uspjela-dokumentarna-biografija-velikog-arsena-dedica/ “Moj zanat” – Uspjela dokumentarna biografija velikog Arsena Dedića], dokumentarni.net, 17.03.2014. *Kršić, Dejan: [http://www.academia.edu/25594341/Mirko_Ili%C4%87_Dizajn_omota_plo%C4%8Da_1979-86 "Svi marš na ples: Dizajn omota ploča 1979-86"], u: ''Mirko Ilić: strip, ilustracija, dizajn, multimedija: 1975. – 2007'', Zagreb, Zagrebački holding, Podružnica AGM, 2008. *Kupčak, Boris: [http://www.zadarskilist.hr/clanci/27102010/film-o-arsenu-s-izvrsnom-glazbom-i-lucidnim-komentarima "Arsen - Brod u boci" - Film o Arsenu s izvrsnom glazbom i lucidnim komentarima], ''[[Zadarski list]]'', 27.10.2010. *Lasić, Igor: [http://feral.audiolinux.com/tpl/weekly1/article.tpl?IdLanguage=7&NrIssue=1002&NrSection=15&NrArticle=9247 "''Bolje akt nego pakt''"], ''[[Feral Tribune]]'', 2. prosinca 2004. *[[Igor Mandić|Mandić, Igor]]: Arsen [monografija], Zagreb: Znanje, 1983. *Matić, Đorđe: [http://www.forum.tm/vijesti/arsen-izmedu-ironije-i-straha-1834 "Arsen – između ironije i straha"], 2005. *Mikuličin, Ivo: [http://m.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/283888/s-misom-se-posvadio-zbog-oskoruse "S Mišom se posvadio zbog oskoruše"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304142839/http://m.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/283888/s-misom-se-posvadio-zbog-oskoruse |date=4. ožujka 2016. }}, Slobodna Dalmacija, 22. kolovoza 2015. *Mrkonjić, Zvonimir: [http://www.matica.hr/vijenac/388/Arsen%20Dedi%C4%87%20i%20poetika%20zabrana/ "Arsen Dedić i poetika zabrana"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150905174941/http://www.matica.hr/vijenac/388/Arsen%20Dedi%C4%87%20i%20poetika%20zabrana/ |date=5. rujna 2015. }}, [[Vijenac]] br. 388, 15. siječnja 2009. *[[Pavao Pavličić|Pavličić, Pavao]]: [http://www.matica.hr/vijenac/498/Mortadela%20i%20raj%C5%BElec/ "Mortadela i rajžlec",] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150128132000/http://www.matica.hr/vijenac/498/Mortadela%20i%20raj%C5%BElec/ |date=28. siječnja 2015. }} [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], br. 498, 4. travnja 2013. *[[Mladen Pavković|Pavković, Mladen]]. ''Zajedno, ali sam, ili tako je govorio Arsen Dedić'', Koprivnica: Matica hrvatska, Ogranak, 2015., {{ISBN|978-953-6997-32-9}} *[[Siniša Škarica|Škarica, Siniša]]: ''Kad je rock bio mlad: priča s istočne strane (1956. – 1970.)'', Zagreb: V.B.Z., 2005. *[[Dražen Vrdoljak|Vrdoljak, Dražen]]: [http://www.ihg.hr/files/File/pdf/vrdoljak/omladinski/Omladinski_tjednik_15_06_1971_br_134_136.pdf "Neshvaćeni pjevač Arsen Dedić"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150128113820/http://www.ihg.hr/files/File/pdf/vrdoljak/omladinski/Omladinski_tjednik_15_06_1971_br_134_136.pdf |date=28. siječnja 2015. }}, ''Omladinski tjednik'', br. 134-136, 15.06.1971 *———————— [http://www.ihg.hr/files/File/pdf/vrdoljak/polet/Polet_14_01_1977.pdf "Kantautor u literarnoj ispovjedaonici"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916221353/http://www.ihg.hr/files/File/pdf/vrdoljak/polet/Polet_14_01_1977.pdf |date=16. rujna 2016. }}, ''[[Polet]]'' br. 12., 14. 1. 1977. *Vrkljan-Križić, Nada: [http://www.matica.hr/vijenac/198/Silina%20osje%C4%87aja/ "CD šansona-Silina osjećaja: Arsen Dedić, Tihi obrt"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150905174920/http://www.matica.hr/vijenac/198/Silina%20osje%C4%87aja/ |date=5. rujna 2015. }}, [[Vijenac]] 198 - 4. listopada 2001. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{wikicitat|Arsen Dedić}} {{Commons|Category:Arsen Dedić|Arsen Dedić}} *[http://www.hds.hr/clan/dedic-arsen/ Stranica Arsena Dedića] na portalu Hrvatskog društva skladatelja *[http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=320 ''Arsen Dedić''], natuknica u [[Filmski leksikon|Filmskom leksikon]]u (D. Rafaelić) *[http://www.tekstovipjesama.hr/izvodac/arsen-dedic/32/ Tekstovi pjesama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140828051945/http://www.tekstovipjesama.hr/izvodac/arsen-dedic/32/ |date=28. kolovoza 2014. }} *[http://www.discogs.com/artist/637956-Arsen-Dedi%C4%87 Potpuna diskografija], discogs.com *[http://www.imdb.com/name/nm0214097/ Filmografija] Arsena Dedića, IMDB baza podataka *[http://www.hrvatskiplus.org/utjeha_kaosa/arsen_dedic.html Arsen Dedić] u antologiji suvremenog hrvatskog pjesništva "Utjeha kaosa" *[http://www.muzika.hr/arhiva/recenzije/1715/arsen-dedic.aspx Recenzije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150128115445/http://www.muzika.hr/arhiva/recenzije/1715/arsen-dedic.aspx |date=28. siječnja 2015. }} Dedićevih albuma, muzika.hr *[http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133000846 Arsen Dedić] u bazi autora HDS - ZAMP-a *[http://www.spotdepo.hr/spotovi/arsen-dedic/ Izbor spotova Arsena Dedića]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, spotdepo.hr *[http://muzika14.tripod.com/interwievs/id40.html Dvije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306171911/http://muzika14.tripod.com/interwievs/id40.html |date=6. ožujka 2016. }} [https://web.archive.org/web/20150825222737/http://muzika14.tripod.com/interwievs/id41.html kolumne] o ratu, obitelji i kolegama iz 2001. *[https://modarta.wordpress.com/page/2/ Recenzija albuma "Homo Volans"], modarta *[http://hr.n1info.com/a23159/Showbiz/Showbiz/Intervju-Arsena-Dedica-za-N1.html Televizijski intervju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160917071823/http://hr.n1info.com/a23159/Showbiz/Showbiz/Intervju-Arsena-Dedica-za-N1.html |date=17. rujna 2016. }} iz siječnja 2015, N1 *[http://radio.hrt.hr/aod/arsen-dedic/123117/ Hrvatski evergreeni - Arsen Dedić (zvučni zapis)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201021130237/https://radio.hrt.hr/aod/arsen-dedic/123117/ |date=21. listopada 2020. }}, radio.hrt.hr *[http://radio.hrt.hr/aod/arsen-dedic-in-memoriam/124694/ Intervju s Dedićem Zlatka Turkalja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213001633/https://radio.hrt.hr/aod/arsen-dedic-in-memoriam/124694/ |date=13. veljače 2021. }}, Music pub-In memoriam, HRT (zvučni zapis) *[http://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/odlazak-velikana/98174/ Odlazak velikana: In memoriam (zvučni zapis)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150826015713/http://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/odlazak-velikana/98174/ |date=26. kolovoza 2015. }}, Goran Pelaić, Radio Split *[http://vijesti.hrt.hr/295549/arsenu-dedicu-glazba-je-bila-zivot Presjek karijere] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190504004552/https://vijesti.hrt.hr/295549/arsenu-dedicu-glazba-je-bila-zivot |date=4. svibnja 2019. }}, HRT *[http://www.jutarnji.hr/sedam-autora-bira-pet-omiljenih-pjesama-velikog-hrvatskog-kantautora/1402824/ Sedam autora u potrazi za najljepšom pjesmom glazbenog velikana Arsena Dedića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151027035202/http://www.jutarnji.hr/sedam-autora-bira-pet-omiljenih-pjesama-velikog-hrvatskog-kantautora/1402824 |date=27. listopada 2015. }} *[http://www.culturenet.hr/UserDocsImages/dijana/deplijan_dedic_MAIL.pdf Komentar i dvije pjesme], poziv na večer poezije 2012. *[https://www.pixsell.hr/agencija/pxl-standard-news/zagreb-grob-arsena-dedica-prekriven-je-brojnim-vijencima-galerija-501307/ Grob na zagrebačkom Mirogoju] {{Arsen Dedić}} {{Dobitnici Porina za životno djelo}}{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za filmsku umjetnost}} {{GLAVNIRASPORED:Dedić, Arsen}} [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski kantautori]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Životopisi, Šibenik]] [[Kategorija:Dobitnici Porina za životno djelo]] [[Kategorija:Hrvatski tekstopisci]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za filmsku umjetnost]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Josip Štolcer Slavenski]] [[Kategorija:Nositelji Reda hrvatskog pletera]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] [[Kategorija:Glazba u Šibeniku]] fjaot4gw9lwbl2q9reqrzig42r3fdq6 7615466 7615451 2026-10-09T07:16:04Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-54461-48|~2026-54461-48]] ([[User talk:~2026-54461-48|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnice [[User:Divna Jaksic|Divna Jaksic]] 7580488 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|kolovoz 2015.}} {{Glazbenik | Ime = Arsen Dedić | Img = DedicArsen.JPG | Img_capt = Dedić u Ljubljani, 2006. godine | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Arsenije Dedić | Pseudonim = Igor Krimov<br>Luka Juras | Rođenje = [[28. srpnja]] [[1938.]] | Mjesto rođenja = [[Šibenik]], [[Hrvatska]] | Smrt = [[17. kolovoza]] [[2015.]] | Mjesto smrti =[[Zagreb]], [[Hrvatska]] | Prebivalište = [[Zagreb]] | Instrument = [[klavir]] {{·}} [[gitara]] {{·}} [[flauta]] | Žanr = [[šansona]] | Zanimanje = [[skladatelj]] {{·}} [[lirika|pjesnik]] {{·}} [[flauta|flautist]] {{·}} [[tekstopisac]] {{·}} [[Glazbena obrada|aranžer]] {{·}} [[dirigiranje|dirigent]] {{·}} [[glazbeni producent]] | Djelatno_razdoblje = [[1958.]] do [[2015.]] | Producentska_kuća = [[Jugoton]]{{·}}[[ZKP RTLJ]]{{·}}[[PGP RTB]]{{·}}[[Diskoton]]{{·}}[[Campus|HRT Orfej]]{{·}}[[Cantus Records|Cantus]]{{·}}[[Croatia Records]]{{·}}[[Dallas Records]] | Angažman = Melos {{·}} Studio 64 {{·}} [[Gabi Novak]] {{·}} [[Zoran Predin]] {{·}} [[Branko Mihaljinec]] {{·}} [[Sergio Endrigo]] {{·}} [[Gino Paoli]] {{·}} [[Kemal Monteno]] {{·}} [[Matija Dedić]] {{·}} [[Histrioni]] {{·}} [[Branko Bulić]] {{·}} [[Rade Šerbedžija]] {{•}} [[Šime Bubica]] | URL = | nagrade = <center> [[Nagrada Josip Štolcer Slavenski]] <br> Diskografska nagrada ''[[Porin (nagrada)|Porin]]''<br /> Književna nagrada ''[[Nagrada Kiklop|Kiklop]]'' (2004. i 2009.) <br> [[Nagrada Vladimir Nazor]]<br> vidi ''[[Arsen Dedić#Nagrade i priznanja|Nagrade]]''</center> | Značajni instrumenti = }} '''Arsen Dedić''' ([[Šibenik]], [[28. srpnja]] [[1938.]] – [[Zagreb]], [[17. kolovoza]] [[2015.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[skladatelj]], [[književnik]], [[prevoditelj]], [[lirika|pjesnik]] i [[kantautor]].<ref>{{Citiranje|title=Dedić, Arsen|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/dedic-arsen|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|journal=Hrvatska enciklopedija|accessdate=2024-11-07|language=hr}}</ref> Autor je i izvođač više desetaka šansona te pobjednik mnogih glazbenih festivala. Napisao je, skladao i izveo brojne dojmljive ljubavne i misaone pjesme te je svojim izvornim stilom stekao mnogobrojne poklonike. Slovi za jednog od utemeljitelja [[šansona|šansone]] u Hrvatskoj. Uz glazbu, objavio je više zbirki [[Lirika|lirike]]. Prevodio je i obrađivao poznate šansonijere i autore, među njima [[Gino Paoli|Gina Paolija]], [[Sergio Endrigo|Sergia Endriga]], s kojima je često surađivao, i [[Jacques Brel|Jacquesa Brela]], koji je svojim likom i djelom snažno utjecao na njegovu karijeru. Osnovno određenje mu je [[glazba]], ali spajajući je s poetskim prirodno je stigao do vlastitoga [[kantautor]]skoga govora, koji ga je najviše i obilježio. Javlja se kao skladatelj, interpret, pjesnik, producent, dirigent i svirač. Uglazbio je stihove [[Miroslav Krleža|Krleže]], [[Dobriša Cesarić|Cesarića]], [[Tin Ujević|Ujevića]], [[Zvonimir Golob|Goloba]] i mnogih drugih. Njegove su pjesme prevodili i obrađivali mnogi izvođači, a sâm je pisao za mnoge poznate hrvatske estradne umjetnike, primjerice [[Gabi Novak]], klape i [[Ibrica Jusić|Ibricu Jusića]]. Veliki dio njegova opusa čini primijenjena glazba za [[TV|televiziju]], [[film]] i [[kazalište]].<ref name=":0" /> Bio je član [[Hrvatsko društvo skladatelja|Hrvatskoga društva skladatelja]] i [[Hrvatsko društvo pisaca|Hrvatskoga društva pisaca]]. Poznat je i pod pridjevcima ''pjesmar, akademski težak'' i ''pjesnik opće prakse''. Ocijenjen je "najkompletnijim i najvažnijim kantautorom u povijesti hrvatske popularne glazbe čiju pjesničku profinjenost na (...) glazbenoj sceni nije dosegao nitko."<ref name=":0">Dragaš, Aleksandar: [http://www.jutarnji.hr/cohen-i-brel-u-malom-jeziku-i-maloj-kulturi/1401452/ "Leonard Cohen i Jacques Brel u malom jeziku i maloj kulturi"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160128073142/http://www.jutarnji.hr/cohen-i-brel-u-malom-jeziku-i-maloj-kulturi/1401452/ |date=28. siječnja 2016. }}, ''Jutarnji list'', Objavljeno: 19.08.2015</ref> == Djetinjstvo i mladost == [[File:Sibenik - Flickr - jns001 (19).jpg|mini|desno|250px|Arsen je kao dječak svirao sa Šibenskom narodnom glazbom na sprovodima na groblju sv. Ane, podno [[Tvrđava svetog Mihovila u Šibeniku|tvrđave sv. Mihovila]] u Šibeniku]] Arsen Dedić rođen je 28. srpnja 1938. godine u [[Šibenik]]u kao drugo dijete Jovana Dedića (†1983.) i Veronike, rođ. Mišković (1904. – 1995.). S očeve strane obitelji svi su bili pravoslavni vjernici crnogorskog porijekla koji su potjecali iz okolice [[Drniš]]a,<ref name="varos"/> dok je majka bila Hrvatica iz [[Rupe (Skradin)|Rupa]] nedaleko [[Skradin]]a te je formalno prešla na pravoslavlje prilikom udaje za Arsenova oca.<ref name="kurir">[http://arhiva.kurir-info.rs/arhiva/2005/maj/24/ST-02-24052005.shtml "Moj brat Arsenije"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140602042358/http://arhiva.kurir-info.rs/arhiva/2005/maj/24/ST-02-24052005.shtml |date=2. lipnja 2014. }}, ''Kurir'', 24. svibnja 2005.</ref><ref name="fukakegelj">Ivor Fuka i Ivan Kegelj: [http://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-arsenom-dedicem-pomalo-privodim-svoju-pricu-kraju Razgovor s Arsenom Dedićem: Pomalo privodim svoju priču kraju!], lupiga.com, objavljeno 19.01.2015.{{citat|Gledajte, mene je rodila čista, što bi se reklo, Hrvatica – katolkinja, Veronika Mišković, a ćaća mi je bio ortodoks – dakle pravoslavac. Morate znati da je u Šibeniku i oko njega živjelo puno, mi to kažemo [[Morlaci|morlačkog]] življa. U tom vremenu ljudi su prihvaćali religije onako kako je tko pružao mogućnost održanja, životnog spasa, stjecanja nekog malog posjeda. U to neko vrijeme, recimo, pravoslavna crkva je davala najviše takvih posjeda. Tako su preci mog oca uzeli pravoslavlje.|Arsen Dedić, 2015.}}</ref> Jedna baka mu je bila [[Talijani u Hrvatskoj|talijanskog]] podrijetla.<ref name="körbler">Jurica Körbler: [http://www.novosti.rs/vesti/scena.147.html:531746-Arsen-Dedic-Znam-cirilicu-a-govorim-i-ruski "Arsen Dedić: Znam ćirilicu, a govorim i ruski"], ''Večernje novosti'', 1. veljače 2015.</ref> Dedić se rodio kao drugo dijete u siromašnoj, težačkoj obitelji te mu je majka (nadimkom Jelka<ref name="AD-RET">{{cite news |url=http://www.jutarnji.hr/nenad-polimac-otkriva-jedinu-tajnu-arsena-dedica-jednom-je-rekao---ja-se-ne-bojim-smrti-/1401380/ |language=Croatian |first=Nenad |last=Polimac |newspaper=[[Jutarnji list]] |title=Nenad Polimac piše o jedinoj tajni Arsena Dedića - Jednom je rekao: 'Ja se smrti ne bojim' |date=19. kolovoza 2015. |accessdate=2015-08-21 |archive-date=20. kolovoza 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150820211816/http://www.jutarnji.hr/nenad-polimac-otkriva-jedinu-tajnu-arsena-dedica-jednom-je-rekao---ja-se-ne-bojim-smrti-/1401380/ |url-status=dead }}</ref>) bila nepismena, iznimno pobožna domaćica i pralja, koju je on kasnije opismenio.<ref name="telegram">[[Dragan markovina|Markovina, Dragan]]: [http://www.telegram.hr/price/arsenov-brat-nisam-pokazivao-da-bi-roditelji-trebali-investirati-u-mene-za-razliku-od-arsena-koji-je-bio-spektakularan/ "Arsenov brat: Nisam pokazivao da bi roditelji trebali investirati u mene, za razliku od Arsena koji je bio spektakl"], ''[[Telegram (novine)|Telegram]]'', 6. studenog 2015.</ref><ref>Marko Lopušina: [http://www.novosti.rs/vesti/spektakl.147.html:224737-Beograd-me-stvorio "Beograd me stvorio"], ''Večernje novosti'', 15. listopada 2008.</ref> Majku Veroniku i njenu pobožnost je često kasnije isticao kao izvor nadahnuća i osobu kojoj se divio.<ref name="koncil">Mijo Gabrić, [[Živko Kustić]]: [http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=40879&act=view »Mali ti piva ka pop«, Razgovor s Arsenom Dedićem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150826011648/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=40879&act=view |date=26. kolovoza 2015. }}, ''[[Glas Koncila]]'', br.14., 11. srpnja 1971.</ref><ref name="novil"/> Premda mu je majka htjela nadjenuti ime Igor, na nagovor svećenika dala mu je ime [[Arsenije III. Crnojević|Arsenije]].<ref name="kurir"/> Otac Jovan bio je zidar i dobrovoljni vatrogasac, kasnije poslovođa u pomorskom građevinskom poduzeću "PomGrad", a uz posao se bavio i poljoprivredom.<ref name="perica">Silvana Perica: [http://www.vecernji.hr/glazba/arsen-dedic-bare-nosi-dramatiku-u-kojoj-ima-istine-za-razliku-od-stulica-1014804 "Bare nosi dramatiku u kojoj ima istine, za razliku od Štulića"], Večernji list, 15.07.2015.</ref> Dedićev otac je bio i glazbeno nadaren te je u Šibenskoj narodnoj (limenoj) glazbi te hotelskoj kapeli svirao više instrumenata – [[Truba|trubu]], [[Tuba|tubu]] i [[Timpani|timpane]].<ref name="novil">Zoran Angeleski: [http://www.novilist.hr/Scena/Glazba/Arsen-Dedic-Strah-je-postao-nase-redovito-stanje "Arsen Dedić - Strah je postao naše redovito stanje"], Novi list, 12. travnja 2015</ref><ref name="perica"/><ref name="jutarnji">Željko Ivanjek: [https://web.archive.org/web/20141205002644/http://www.jutarnji.hr/arsen-dedic---zivot-jednog-kantautora/248911/ ''Arsen Dedić - život jednog kantautora'', Jutarnji list, Objavljeno: 04.05.2008]</ref> Tijekom [[Guvernatorat Dalmacija|talijanske]] i njemačke okupacije Šibenika u Drugom svjetskom ratu (1941. – 1944.) te poraća obilježenog gladi i neimaštinom, neko vrijeme je proveo s majčinom obitelji u Rupama i [[Dubravice (Skradin)|Dubravicama]], pokraj rijeke [[Krka|Krke]] u zaleđu Šibenika.<ref>Živorad Tasić: [http://www.index.hr/black/clanak/arsen-sasvim-osobno-moj-autorski-rad-me-cuva-od-kobne-pripadnosti-estradi/836779.aspx "Arsen: sretan bez primisli"], ''Zum reporter'', 1982.</ref><ref>"Milutin Dedić - gospodar vetrova", ''Ilustrovana politika'' {{citat|Rođen sam u Šibeniku, gradu na moru, ali pored koga se nalazi i ušće rijeke Krke, poznate po prelijepim slapovima. Mi smo za vrijeme Drugog svjetskog rata, u vrijeme bombardiranja te oblasti, bili prinuđeni da se maknemo u jednu vodenicu na rijeci Krki. Doživljaji i uspomene na boravak u toj vodenici ostali su svježi do današnjeg dana.|[[Milutin Dedić]]}}</ref> Kao dječak odrastao je u svojoj rodnoj kući u šibenskoj težačkoj četvrti Varoš, na broju 41 u današnjoj Ulici Nikole Tesle, u kojoj su rođeni [[Igor Mandić]] (1939.) te neko vrijeme živjeli i [[Vice Vukov]] (r. 1936.) i [[Mišo Kovač]] (r. 1941.).<ref name="varos">Ivan Živković: [http://www.jutarnji.hr/-kad-se-sjetim-djetinjstva-i-varosa--sjetim-se-gladi----/1403432/ "Jutarnji u šibenskoj ulici u kojoj je odrastao Arsen Dedić - ‘Kad se sjetim djetinjstva i Varoša, sjetim se gladi...’"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150829013637/http://www.jutarnji.hr/-kad-se-sjetim-djetinjstva-i-varosa--sjetim-se-gladi----/1403432 |date=29. kolovoza 2015. }}, ''Jutarnji list'', Objavljeno: 24.08.2015</ref><ref name="perica"/><ref>Snježana Klarić: [http://sibenskiportal.hr/2012/08/31/ulica-djetinjstva-arsena-dedica-mate-mise-kovaca-i-vice-vukova-sibenski-je-hall-of-fame/ ''Ulica djetinjstva Arsena Dedića, Mate Miše Kovača i Vice Vukova šibenski je ‘hall of fame’''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150822194717/http://sibenskiportal.hr/2012/08/31/ulica-djetinjstva-arsena-dedica-mate-mise-kovaca-i-vice-vukova-sibenski-je-hall-of-fame/ |date=22. kolovoza 2015. }}, Šibenski portal, 31. 08. 2012</ref> Dedić je intenzivno prijateljevao s Vukovom.<ref>Pacek, Tatjana i Danijela Ana Morić: [http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/arsen-vice-i-ja-bili-smo-u-istoj-klapi-on-je-imao-najljepsi-glas-385621 "Arsen: Vice i ja bili smo u istoj klapi, on je imao najljepši glas"], 24sata, 24. 9. 2014.</ref> Djetinjstvo u Šibeniku, njegovi motivi i ljudi te [[mediteran]]ski ugođaj obilježili su velik dio Dedićevog opusa.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.kroativ.at/hr/clanak/kultura/arsen-dedic-sibenik-koji-hoda-121 |title=''Arsen Dedić - Šibenik koji hoda'', kroativ.at, posjećeno 28. kolovoza 2014. |access-date=28. kolovoza 2014. |archive-date=17. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141217001806/http://www.kroativ.at/hr/clanak/kultura/arsen-dedic-sibenik-koji-hoda-121 |url-status=dead }}</ref> Arsen je u djetinjstvu pohodio obje crkve, i katoličku i pravoslavnu.<ref name="koncil"/> U limenu glazbu otac Jovan, njen istaknuti član i cijenjeni glazbar, uvodi od malena Arsenova starijeg brata [[Milutin Dedić|Milutina]] (r. 1935.), a od njegove trinaeste godine i Arsena, koji svira [[Flauta|flautu]]. S glazbom Arsen svira prilikom svečanosti i koncerata, ali često i tijekom sprovoda. Prvi učitelj flaute bio mu je nekadašnji [[Wehrmacht|njemački vojnik]] koji je ostao u Šibeniku.<ref>Ivan Živković: [http://www.jutarnji.hr/ima-80-godina--izgleda-sjajno--ali-sada-smije-popiti-samo-pola-litre-rakije-dnevno-intimna-ispovijest-brata-arsena-dedica--velikog-zavodnika-i-posljednjeg-boema-beograda/1472367/ "Intimna ispovijest brata Arsena Dedića, velikog zavodnika i posljednjeg boema Beograda"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151209044531/http://www.jutarnji.hr/ima-80-godina--izgleda-sjajno--ali-sada-smije-popiti-samo-pola-litre-rakije-dnevno-intimna-ispovijest-brata-arsena-dedica--velikog-zavodnika-i-posljednjeg-boema-beograda/1472367/ |date=9. prosinca 2015. }}, ''Jutarnji list'', objavljeno 9. prosinca 2015.</ref> Na radiju što mu ga je poklonio ujak slušao je talijanske izvođače, poput [[Domenico Modugno|Domenica Modugna]], koji su ga zadivili.<ref>Ferić, Stanko: [https://web.archive.org/web/20151104054713/http://www.jutarnji.hr/carobna-ulica-u-kojoj-su-odrasli-vice--arsen-i-miso/261839/ "Čarobna ulica u kojoj su odrasli Vice, Arsen i Mišo"], ''Jutarnji list'', 05.10.2008.</ref> Pod utjecajem [[Lovro pl. Matačić|Lovre pl. Matačića]] koji je tad boravio u Šibeniku, kao petnaestogodišnjak počeo je svirati u [[Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku|kazališnom]] orkestru.<ref name="AD-RET"/> Šibenik je sredinom pedesetih imao i operetu pod ravnanjem [[Jakov Gotovac|Jakova Gotovca]] te se Arsen sve više zanima za glazbu.<ref>[http://www.vecernji.hr/biografije/arsen-dedic-37 "Biografije: Arsen Dedić"], Večernji list</ref> Kao dječak, a ni kasnije, nije volio nogomet.<ref name="telegram"/> Pohađao je [[Gimnazija Antuna Vrančića|šibensku gimnaziju]], gdje je bio jedan od najboljih učenika i član košarkaške momčadi,<ref>Rak, Ana: [http://sibenskiportal.rtl.hr/2016/07/27/foto-arsenov-brod-u-boci-zaplovio-na-tvrdavi-barone/ "Arsenov ‘Brod u boci’ zaplovio na tvrđavi Barone"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160730122553/http://sibenskiportal.rtl.hr/2016/07/27/foto-arsenov-brod-u-boci-zaplovio-na-tvrdavi-barone/ |date=30. srpnja 2016. }}, šibenski portal, 28. srpnja 2016.</ref> te usporedno i [[Glazbena škola Ivana Lukačića|srednju glazbenu školu]].<ref name="kurir"/> Svoju sklonost glazbi pokazao je i osnivanjem klape tijekom gimnazijskog školovanja, u kojoj je pjevao i Vice Vukov.<ref>Jelena Šarić: [http://www.vecernji.hr/estrada/arsen-dedic-jos-u-gimnaziji-imao-sam-svoju-prvu-vlastitu-klapu-929222 ''Arsen Dedić: Još u gimnaziji imao sam svoju prvu, vlastitu klapu''], Večernji list, Objava: 26.3.2014</ref> == Glazbena karijera == === Početci karijere === Nakon mature 1957. godine odlazi u [[Zagreb]] k ujaku. Na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]] upisuje pravo s namjerom stjecanja "solidnog zvanja", no ubrzo ga sve više počinje privlačiti umjetnost, od kiparstva do slikarstva. Kako je u početku stanovao u Muzičkom internatu u Jurišićevoj 31a, sa sedam drugih studenata prava, u sobi u kojoj su svi svirali instrumente, ostaje vezan uz glazbu. Usporedno s prve dvije godine prava ponovno pohađa i završava zadnja dva razreda [[Glazbena škola Vatroslava Lisinskog u Zagrebu|srednje glazbene škole]] (iako ih je već položio u Šibeniku). Počinje pisati i pjesme. Njegov cimer, Mario Bogliuni, svirao je glasovir te je već imao svoj orkestar s kojim je nastupao na plesnjacima na [[Ribnjak]]u.<ref name="yugopapir1">[http://yugopapir.blogspot.com/2013/07/memoari-arsena-dedica-1-deo-mojih-deset.html ''Memoari Arsena Dedića (prvi dio): Mojih deset godina na sceni!''], Plavi vjesnik, siječanj 1968. (preuzeto 8. srpna 2013.)</ref> Tako je angažirao i Arsena kao vokalista. Pjevao je [[Domenico Modugno|Domenica Modugna]], [[The Platters]]e, [[Paul Anka|Paula Anku]] i ostale tada popularne izvođače. Istodobno se zanima za poeziju. U zagrebačkom časopisu ''Prisutnosti'' Dedić je 1958. godine objavio dvije pjesme pod zajedničkim naslovom ''Čuda''. Zbog pjesama religijskih motiva, "Gospodinu Isukrstu" i "Svetom Nikolu" je doveden pred povjerenstvo i otpušten kao stalni vanjski honorarni suradnik s [[Radio Zagreb|Radija Zagreb]].<ref name="jutarnji"/><ref name="nacional">Nina Ožegović: [https://web.archive.org/web/20150126032831/http://arhiva.nacional.hr/clanak/13679/arsen-dedic ''Interview: Arsen Dedić,''] Objavljeno u Nacionalu br. 423, 2003-12-23</ref> Pogođen zabranom, provodi vrijeme na selu u okolici Zagreba. Nakon toga ostavlja se pisanja pjesama te započinje razdoblje autorske šutnje. Ostavši bez prihoda, kao student okreće se pisanju aranžmana, prepisivanju nota i sličnim poslovima. {{Quote box|width=30%|align=right|quote=[Ja] sam studirao na Akademiji glazbu, bio sam uvjeren da ću bit skladatelj isključivo klasične glazbe. I onda sam napisao tri minijature za flautu i klavir, dosta [[Modernizam|modernistički]] napisano, a onda s vremenom... Znali su kolege da pišem stihove, onda sam pisao svakome, [[Stipica Kalogjera|Kalođeri]], [[Alfi Kabiljo|Kabilju]], jednome, drugome, [[Alfons Vučera|Vučeru]], više ne znam kome... |source=A. Dedić, 2006.<ref name="ivanj2"/>}} [[Datoteka:Muzička akademija Zagreb Gundulićeva.jpg|thumb|lijevo|180px|Dedić je 1959.-1964. pohađao Muzičku akademiju u Zagrebu, tada u zgradi [[HGZ]]-a. Diplomirao je flautu.]] Tijekom studija prava počinje pjevati i u [[Studentsko kulturno-umjetničko društvo »Ivan Goran Kovačić«|akademskom zboru "Ivan Goran Kovačić"]]. Sklonost glazbi naposljetku je ipak prevagnula te nakon položene tri godine prava prekida studij [[1959.]] godine. Iste godine upisuje se na [[Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu|Muzičku akademiju]]. Kako bi namaknuli sredstva za kupnju potrebne mu flaute, roditelju su prodali svinju.<ref name="perica"/><ref>[[Tereza Kesovija|Kesovija, Tereza]]. "To sam ja", Večernji list: Zagreb, 2014. {{ISBN|9789532802214}}{{citat|Neimućni tvoji prodali su prasca da ti kupe flautu. Istočasno – neimućni moji prodali su prasca da mi kupe flautu. Znači da nas vežu i ti prasci. Autentične svinje sretali smo kasnije.|Arsen Dedić, str. 507.}}</ref><ref>Goreta, Mirela: [http://slobodnadalmacija.hr/scena/showbizz/clanak/id/244963/tereza-kesovija-torcida-mi-je-ostavila-zivu-ranu-na-dusi "Tereza Kesovija: Torcida mi je ostavila živu ranu na duši"], Slobodna Dalmacija, 30.08.2014</ref> Za festival "Zagreb '59" Mario Bogliuni poslao je skladbu "Mornarev cha-cha-cha" te je zamolio Arsena za pisanje stihova, na što je on i pristao pod pseudonimom ''Igor Krimov'', jer je smatrao pisanje tekstova epizodom "koje ću se ja kasnije lišiti. Dat ću svoje ime onda kad budem pisao pravu poeziju i pravu glazbu".<ref name="yugopapir1"/><ref name="ivanj2"/> Kako nije imao ni prikladne odjeće ni novca za ulaznice, festivalu nije ni prisustvovao. Skladba je osvojila nagradu, a Arsenu kao autoru teksta pripalo je 15.000 [[Jugoslavenski dinar|dinara]], za studenta priličan iznos. Ubrzo počinje pisati još tekstova za skladbe Bogliunija, od kojih "Poslije ljubavi" na festivalu Sarajevo '60. dobiva nagradu za najbolji tekst. S Bogliunijem osniva [[1960.]] godine vokalni [[kvartet]] "Prima". Iako i sam pomalo sklada, usredotočava se na pisanje i aranžiranje za druge, među kojima su i [[Alfi Kabiljo]] i [[Nikica Kalogjera]]. Sastav "Prima" prolazi na audiciji za mlade pjevače [[Televizija Zagreb|Televizije Zagreb]] "Prvi put pred mikrofonom" te dobiva osigurane nastupe i honorar. To utječe na Arsena i ostale, koji glazbu počinju shvaćati sve ozbiljnije i sve profesionalnije, posvećujući joj sve više vremena. S ljubljanskim ansamblom objavljuje dva singla, prepjeve skladbi ''Let's twist again'' ([[Chubby Checker]]) i ''Nata per me'' ([[Adriano Celentano]]). Godine 1961., čuvši Gina Paolija, pronalazi se u novom izrazu. Nastavlja s objavljivanjem pjesama u splitskom časopisu "Vidici" i časopisu "Polet", što primjećuje [[Zlatko Tomičić]]. Dediću pristupa [[Dubravko Horvatić]] uime [[Antun Šoljan|Antuna Šoljana]], tražeći pjesme za novi Šoljanov časopis, ''Književnik'', na što Arsen pristaje.<ref name="jutarnji"/> Krajem 1961. godine vjenčao se s Vesnom Matoš, nećakinjom [[A. G. Matoš]]a, s kojom u studenom 1962. godine dobiva kći Sandru. Nastupa i kao flautist u zagrebačkim [[jazz]] sastavima. Slijedom nesuglasica, sastav ''Prima'' se raspada, a kako se u to doba razišao i sastav koji je vodio [[Hrvoje Hegedušić]], Arsen pristupa Hegedušiću te osnivaju "Zagrebački vokalni kvartet". Povremeno nastupa i kao pjevač kvarteta "Melos", za koji se sve više vezuje, pogotovo slijedom razlaza s prijašnjom grupom. Na festivalu "Zagreb '62" izvode skladbu "Negdje" Nikice Kalogjere. No, kako su članovi Melosa mogli sudjelovati s različitim intenzitetom te se nisu željeli baviti glazbom profesionalno, prijateljski se razilaze [[1962.]] godine. Slijedom toga, Dedić započinje karijeru kao vokalni solist. Sve više shvaća da [[šlager]]i ne zadovoljavaju njegov izričaj te se okreće francuskoj [[Šansona|šansoni]] te [[genoveška škola|genoveškoj školi]] talijanske glazbe. Sljedeće godine (1963.) na zagrebačkom festivalu pojavljuju se kao vokalni solisti Dedić i [[Zvonko Špišić]], čime se postupno rađa novi pravac hrvatske zabavne glazbe – šansona. Izvodi skladbe "Milioner", "Jesenji dažd" te "Bolero noći". Uskoro ga pozivaju na Beogradsko proljeće te [[split]]ske [[Splitski festival|"Melodije Jadrana '63."]], gdje se upoznaje sa [[Zdenko Runjić|Zdenkom Runjićem]] i izvodi njegovog ''Čovjeka od soli'' te svoju prvu cjelovitu, autorsku skladbu, "Onaj dan", za koju biva nagrađen. Nakon toga sklada i "Večer sa Ksenijom" na nagovor [[Boško Petrović|Boška Petrovića]], za flautu i Zagrebački jazz kvartet. Nakon 1963. godine počinje pisati pjesme bez pseudonima (''Vratija se Šime, Maškare, Vino i gitare'' i dr.) === 1964. – 1969.: Festivali === U veljači 1964. godine diplomira flautu na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji]], a u travnju odlazi na odsluženje vojnog roka u Liku. Tijekom boravka u [[Gospić]]u upoznaje [[Rade Šerbedžija|Radu Šerbedžiju]], tada mladog glumca amatera, te razrađuje neke skladbe. Odlazi na turneju s vojnim sastavima po zemljama [[Istočni blok|istočnog bloka]] i [[SSSR]]-u. Na turneji piše i razrađuje pjesme i skladbe, a prilikom putovanja u vlaku od Odese do Kišinjeva susreće francuske filozofe, bračni par [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]] i [[Simone de Beauvoir]], s kojima razgovara.<ref name="grozd"/><ref>Stričević, Marko: [http://hr.rbth.com/arts/2013/05/22/arsen_dedic_ja_sam_antidiletant_19437.html "Arsen Dedić: Ja sam antidiletant!"] {{Webarchive|url=https://archive.today/20150315233145/http://hr.rbth.com/arts/2013/05/22/arsen_dedic_ja_sam_antidiletant_19437.html |date=15. ožujka 2015. }}, Russia beyond the headlines, 23. svibnja 2013.</ref> Prigodom [[Tito]]va putovanja brodom u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], naređen mu je ukrcaj na ''[[Galeb (brod)|Galeb]]'', gdje je svirao i zabavljao vojnike i goste.<ref name="grozd">Dragan Grozdanić: [http://arhiva.portalnovosti.com/2014/04/arsen-dedic-dobio-sam-pedeset-godina-uvjetno-s-pravom-da-se-branim-sa-slobode/ "Arsen Dedić: Dobio sam pedeset godina uvjetno, s pravom da se branim sa slobode"], ''Novosti'', br. 749., 27.04.2014.</ref> Još uvijek kao [[ročnik]], u vojnoj odori [[1964.]] godine na Splitskom festivalu izvodi pjesmu koju je napisao tijekom boravka u vojsci u [[Otočac|Otočcu]], ''Kuću pored mora''.<ref name="yugopapir1"/><ref name="rozman"/> Skladba je jedva ušla na splitski festival, jer je bila odbijena na opatijskom, zagrebačkom i beogradskom festivalu. Osvaja prvu nagradu žirija, drugu publike i nagradu za najbolji tekst. Budući da je dotad uglavnom pisao i skladao za druge, bio je potpuno iznenađenje. Postaje senzacija i automatski prepoznat i potvrđen kao kantautor i šansonijer, otvarajući potpuno novi žanr hrvatske glazbe.<ref>Marko Pogačar: [http://www.booksa.hr/kolumne/glazbeni-dnevnik-arsen-dedic-kuca-pored-mora ''Glazbeni dnevnik: Arsen Dedić, 'Kuća pored mora'''], booksa.hr, 27.09.2012</ref> U natječaju časopisa "Studio", čitatelji ga izabiru za trećeg najpopularnijeg pjevača zabavne glazbe u državi (11% glasova).<ref>Dukić, Ivan. [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=77056 "˝Studio˝ i ˝Plavi vjesnik˝ – pogled na istraživanja prodora i utjecaja zapadne popularne kulture u Hrvatsku (1963.-1965.)"], ''Radovi Zavoda za hrvatsku povijest'', Vol. 29 No. 1, 1996, str. 336.</ref> Iste godine u sklopu Zagrebačkog festivala okuplja se skupina od desetak skladatelja i književnika pod nazivom ''Studio 64'' s ciljem promidžbe šansone. Dedić predstavlja skladbu ''[[Moderato cantabile (Dedić)|Moderato cantabile]]'' napisanu još 1961. godine, koju prvi put izvodi izvan konkurencije na [[Zagrebfest]]u '64. u sklopu koncerta Studija 64, što u potpunosti određuje njegov [[kantautor]]ski put te ga svrstava među utemeljitelje [[Zagrebačka škola šansone|Zagrebačke škole šansone]]. Preko noći je postao zvijezda, lik s javne scene. Iste godine piše i skladbe ''Čovjek kao ja'' i ''Želim zadržati ljeto''. Jugoton mu objavljuje prve singl ploče. Početkom 1965. godine razvodi se od supruge nakon tri i pol godine braka. Na Zagrebfestu sudjeluje s pjesmom ''Čovjek kao ja'' te na TV Zagreb upoznaje Sergija Endriga, s kojim započinje dugogodišnje prijateljstvo i suradnju.<ref name="yugopapir2">[http://yugopapir.blogspot.com/2013/07/memoari-arsena-dedica-2-deo-mojih-deset.html ''Memoari Arsena Dedića (drugi dio): Mojih deset godina na sceni!''], Plavi vjesnik, siječanj 1968. (preuzeto 8. srpnja 2013.)</ref> Raskida suradnju s televizijom kako bi imao više slobode i perspektive te konačno postaje slobodni umjetnik i izvođač.<ref name="yugopapir2"/> {{Quote box|width=30%|align=right|quote=Negdje 1965. godine počeo sam sa solističkim koncertima. U neku ruku ta je godina bila prijelomna u mom stavaralaštvu. Mnoge su dileme sada bile raščišćene, shvatio sam s kojim ljudima mogu računati u teškim trenucima, naučio sam da se najviše moraš osloniti na samog sebe i da entuzijastičkih zaleta poput onog sa "Studijem 64" više neće biti.<ref name="yugopapir2"/>|source=A. Dedić, siječanj 1968.}} Iste godine nastupa na splitskom festivalu sa svojom skladbom ''Stara cura'', koja biva pogrešno shvaćena: umjesto [[Oda|ode]] usamljenoj Šibenčanki, publika je shvaća kao ruganje i napad na starije žene i usidjelice te Dedić doživljava neugodnosti.<ref name="yugopapir1"/> Nakon izvedbe odlazi kod rodbine u Dubrovnik na neko vrijeme, gdje je pratio napade na sebe zbog pjesme.<ref name="yugopapir1"/> Za isti festival 1966. godine piše skladbu ''Moj brat'', koja osvaja treću nagradu publike, dok su je i žiri i struka odbacili, navodeći beznačajnost i trivijalnost teksta.<ref name="yugopapir1"/> Zbog takvog prijema i neslaganja s politikom festivala, postupno se udaljava od festivala sljedećih godina. Izvan festivala objavljuje ''Čovjek i pas, Sanjam te, Pjevam da mi prođe vrijeme'' i druge pjesme. Potonja je izazvala burne reakcije jer je bila shvaćena kao ironični napad na "društveno angažirane", prorežimske pjesme.<ref name="AD-RET"/><ref>Pelaić-Strelkov, str. 5.</ref> Godine [[1967.]] održava zajednički koncert sa [[Sergio Endrigo|Sergiom Endrigom]] u [[Pariz]]u.<ref name="yugopapir2"/> Iste godine u Opatiji nastupa na festivalu s pjesmom ''Ni ti ni ja'', a na festivalu ''Pjesma ljeta'' s pjesmom ''Ako si pošla spat'', s kojom pobjeđuje na festivalskim dionicama u Zagrebu i Dubrovniku.<ref>[http://www.tvist.rs/Arhiva/197_nedelja.htm "Tema nedelje: ARSEN DEDIĆ, drugi put"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160129123940/http://www.tvist.rs/Arhiva/197_nedelja.htm |date=29. siječnja 2016. }}, ›› PROGRAM TREZORA - 197. NEDELJA</ref> Na Splitu '68 ipak nastupa s pjesmom ''To je moj svijet''. Uskoro surađuje s [[Drago Mlinarec|Dragom Mlinarcem]] i njegovom rock-skupinom "[[Grupa 220]]". U tom razdoblju korigirao je uši.<ref>Tatjana Pacek: [http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/mladi-dani-miso-bez-brkova-ucenica-josipa-i-brkati-arsen-432550 "Mladi dani: Mišo bez brkova, učenica Josipa i brkati Arsen"], 24sata, 13. kolovoza 2015.</ref> Na splitskom festivalu 1969. u alternaciji s talijanskim kanconijerom Ginom Paolijem izvodi svoju skladbu "Vraćam se", za koju dobiva prvu nagradu žirija. No, publika je prilikom proglašenja pogrešno mislila da je riječ o proglašenju apsolutnog pobjednika, te je prosvjedovala i zviždala, što je Dediću bio povod za napuštanje tog festivala na neko vrijeme.<ref>Takvim sjajem može sjati - Zagrebačka škola šansone, dokumentarni serijal HRT-a, epizoda 4.</ref> === 1969. – 1973.: Prva trilogija === [[Datoteka:FRONT - Copy.jpg|200px|minijatura|lijevo|Naslovnica albuma ''[[Čovjek kao ja]]'' (1969.), dizajn [[Mihajlo Arsovski|Mihajla Arsovskog]]]] U studenom 1969. godine snima, a u prosincu objavljuje svoj prvi studijski album ''[[Čovjek kao ja (album)|Čovjek kao ja]]'', koji dospijeva na vrh top ljestvice prodanih albuma, osvaja naslov zlatne ploče (prve za Jugoton) i ukupno se prodaje u 60.000 primjeraka. Kasnije je ocjenjivan jednim od najboljih debitantskih albuma u hrvatskoj i jugoslavenskoj glazbi. Dedić počinje suradnju s pjesnikom [[Željko Sabol|Željkom Sabolom]], koji za njega piše pjesme "Djevojka za jedan dan", "Pusti me da spavam", "Ti se smiješ" i druge. Na festivalima izvodi svoje nove skladbe, ''Ono sve što znaš o meni'', ''Prazna obećanja'', ''Sve bilo je muzika''. Izlazak njegove zbirke pjesama "Brod u boci" 1971. godine u biblioteci Griot, u nakladi Croatia concerta [[Zvonimir Golob|Zvonimira Goloba]], bio je šok i novo iznenađenje za publiku i kritiku.<ref name="jutarnji"/> Premda je publika očekivala knjigu sabranih tekstova njegovih već izvedenih pjesama, Dedić je objavio novo umjetničko djelo te se širokoj publici predstavio kao pjesnik. Knjiga se ukupno prodala u osam izdanja i više od 80.000 primjeraka. Objavljena na Golobov nagovor, zbirku je Golob popratio komentarom da je "zahvaljujući Arsenu zabavna glazba primila velik broj novih slušatelja iz redova intelektualaca."<ref name="jutarnji"/> Iste godine u povodu velikoga Marijanskoga kongresa koji se u kolovozu održao u [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]] Dedić je napisao tekst i glazbu za pjesmu "Majka Marija" te je dao veliki intervju ''[[Glas Koncila|Glasu Koncila]]'' u kojem je govorio o svom odnosu prema vjeri i Crkvi.<ref name="koncil"/> Zbog toga je bio više mjeseci cenzuriran u državnim medijima.<ref name="novil"/><ref>[[Nino Škrabe]]: [http://www.jaska.com.hr/kolumne/in-memoriam-arsen-dedic-/ "In memoriam: Arsen Dedić"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190428011047/http://www.jaska.com.hr/kolumne/in-memoriam-arsen-dedic-/ |date=28. travnja 2019. }}, Jaska.com, 20.08.2015.</ref> 1971. godine objavljuje album ''[[Arsen 2]]'' s antologijskim skladbama "Ne plači", "O, mladosti" i obradom Brelove "Ne me quitte pas" ("Nemoj poći sad"). Sadrži i niz šansona humorističkog i [[kabaret]]skog ugođaja.<ref>[[Dražen Vrdoljak|Vrdoljak, Dražen]]: [http://www.ihg.hr/files/File/pdf/vrdoljak/telegram/Telegram_28_04_1972.pdf "Jazz i šansona dijele sudbinu: osebujna suradnja"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150128114822/http://www.ihg.hr/files/File/pdf/vrdoljak/telegram/Telegram_28_04_1972.pdf |date=28. siječnja 2015. }}, ''Telegram'', br. 30/31 (546/7), 28.04.1972.</ref> Album je bio ispunjen originalnim pjesmama, manje komercijalan od prethodnika. Pjesma "Gazela", primjerice, u godinu dana na svim radiopostajama emitirana je samo jedanput.<ref name="ivanj2">Željko Ivanjek: [http://www.jutarnji.hr/arsen-dedic---krleza-je-volio-moju-gabi-/156497/ "Arsen Dedić: 'Krleža je volio moju Gabi'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402115448/http://www.jutarnji.hr/arsen-dedic---krleza-je-volio-moju-gabi-/156497/ |date=2. travnja 2015. }}, ''Jutarnji list'', Objavljeno: 30.09.2006</ref> Kako je istodobno za film [[Tomislav Radić|Tomislava Radića]] ''[[Živa istina (1972.)|Živa istina]]'' radio ''soundtrack'', nastaju pjesme "Takvim sjajem može sjati" i "Balada o prolaznosti", također uvrštene u ''Arsen 2''.<ref name="polimac">Polimac, Nenad. [http://www.hfs.hr/nakladnistvo_zapis_detail.aspx?sif_clanci=32698#.VLnq9XuKThJ ''Film koji je probudio hrvatsku kinematografiju ("Živa istina" Tomislava Radića, 1972.)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220822114334/http://www.hfs.hr/nakladnistvo_zapis_detail.aspx?sif_clanci=32698#.VLnq9XuKThJ |date=22. kolovoza 2022. }}, Zapis (br. 68), 2010</ref> Zbog stihova pjesme "Takvim sjajem može sjati" i konteksta u filmu (prikaz [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata]]) izbio je skandal.<ref>Gilić, Nikica. [https://repozytorium.amu.edu.pl/jspui/bitstream/10593/11546/1/Gilic.pdf "Rane 1970-e i filmski slučaj Tomislava Radića"], Poznańskie studia slawistyczne, Nr 6/2014, str. 99.</ref> 1973. godine rodio mu se sin [[Matija Dedić|Matija]], nakon čega se vjenčao s [[Gabi Novak]], s kojom je bio u vezi još za vrijeme prvog braka, dok im je kum bio talijanski kantautor [[Gino Paoli]].<ref>Paula Bobanović: [http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/gabi-i-arsen-brak-umjetnika-koji-je-urodio-evergreenima-308479 ''Gabi i Arsen: Brak umjetnika koji je urodio evergreenima''], 24sata, 29. 3. 2013.</ref> Postaje suzdržaniji, sklon ironiji i satiri te nalazi nadahnuće u svakodnevnom svijetu. Eskperimentirajući sa zvukom, u jesen 1973. godine snima, a pred sam kraj te godine objavljuje dvostruki album ''[[Homo volans]]'' s 22 skladbe, prvi dvostruki album u hrvatskoj i tadašnjoj jugoslavenskoj diskografiji.<ref name="cantus"/> ''Homo volans'' je ujedno bio i prvi [[konceptualni album]] u spomenutim krugovima. Smatra se "kamenom međašem autorova iskoraka iz tradicionalnog zabavno-glazbenog okvira."<ref name="cantus">Sabolić, Maja: [http://www.hds.hr/ea/wp-content/uploads/2013/09/cantus_150_web.pdf "Jezik ljubavi ne traje jedan dan"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180305001409/http://www.hds.hr/ea/wp-content/uploads/2013/09/cantus_150_web.pdf |date=5. ožujka 2018. }}, Cantus br. 150, svibanj 2008., str. 12</ref> Velimiru Cindriću skladbe s albuma zvuče "razvijenije, produbljenije i iskusnije" te je njime Dedić napravio "veliki skok i stvorio svojevrstan amalgam [[Avangarda|avangardnoga]], klasika i hitova". Zapaženi su [[Atonalnost|atonalni]] zvukovi te utjecaj [[jazz]]a.<ref>Cindrić, Velimir: [http://www.matica.hr/vijenac/236/Smiono%20ro%C4%91enje%20stila/ "Smiono rođenje stila"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170622211313/http://www.matica.hr/vijenac/236/Smiono%20ro%C4%91enje%20stila/ |date=22. lipnja 2017. }}, [[Vijenac]] br. 236 - 20. ožujka 2003.</ref> Na albumu je ipak prevagnula kantautorska crta kroz pjesme "Tvoje nježne godine", "Laku noć, muzičari", te "Modra rijeka".<ref>Janjatović, P., Arsen Dedić (natuknica)</ref> Značajniji komercijalni uspjeh od pjesama s albuma zabilježila je tek skladba "Tvoje nježne godine", no [[Nenad Polimac]] drži da je "album bio krcat pjesmama koje su bile dosta pretenciozne i jako autorske [te] uopće nisu pretendirale na bilo kakva mjesta na radijskim top listama."<ref name="AD-RET"/> Odlično kritički primljen, kasnije je smatran "jednim od najboljih i najambicioznijih Dedićevih albuma."<ref name="gallrebus"/> U svibnju 1974. dospio je na osmo mjesto ljestvice top deset najprodavanijih albuma.<ref>''Billboard'', 11 svibnja 1974., Sv. 86, Br. 19, str. 87.</ref> === 1973. – 1980.: Okretanje pjesnicima === Na albumu ''Porodično stablo'' u suradnji s producentom [[Kornelije Kovač|Kornelijem Kovačom]] 1976. godine se približava rocku pod utjecajem vala jugoslavenskog [[Progresivni rock|progresivnog rocka]]. Na ''Porodičnom stablu'' svoje pjesme je "smjestio u pomalo kičaste i tendenciozno supermoderne aramžmane".<ref>Zoran Tučkar : [http://muzika.20minuta.hr/clanak/51492/komentari/otisao-je-covjek-koji-nikad-nije-razocarao-svoju-publiku.aspx "Otišao je čovjek koji nikad nije razočarao svoju publiku"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160118195343/http://muzika.20minuta.hr/clanak/51492/komentari/otisao-je-covjek-koji-nikad-nije-razocarao-svoju-publiku.aspx |date=18. siječnja 2016. }}, muzika.hr, 18.08.2015.</ref> Iste godine je s [[Goran Bregović|Goranom Bregovićem]] objavio pjesmu "Loše vino". Godine 1976. objavljuje i album ''Otisak autora''. Sredinom 1970-ih godina namjeravao je snimiti album obrada pjesama [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]], koje je za njega prepjevao pjesnik [[Nikica Petrak]]. Zbog tehničke greške, album je tijekom postprodukcije u [[Jugoton]]u izbrisan pa je Arsen obustavio projekt. Sačuvane su četiri pjesme na demo-snimkama njegovog nastupa u jednoj glazbenoj emisiji na TV Beograd uz gitaru i aranžman Marijana Makara ("Stories of the Street-Ulične priče", "Seems So Long Ago, Nancy-To sve je davno sad", "The Stranger Song-Strančeva pjesma" i "The Partisan-Partizan").<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.leonardcohencroatia.com/cohen-u-hrvatskoj/obrade-i-prepjevi |title=Cohen u Hrvatskoj - Obrade i prepjevi |archive-url=https://web.archive.org/web/20160610144156/http://www.leonardcohencroatia.com/cohen-u-hrvatskoj/obrade-i-prepjevi |archive-date=10. lipnja 2016. |access-date=13. siječnja 2016.}}</ref> Sve više piše i za druge te za Gabi Novak, a počinje i uglazbljivati pjesnike (albumi ''[[Dedić-Golob (album)|Dedić-Golob]]'', 1977. godine, [[Extended play|EP]] ''Snijeg u maju'' sa stihovima [[Goran Babić|Gorana Babića]] 1979. i ''Pjevam pjesnike'', 1980. godine, na kojem je Arsen između ostalih uglazbio [[Krleža|Krležu]], [[Jure Kaštelan|Kaštelana]], Ujevića i [[Ivan Goran Kovačić|Kovačića]].) Sve više dolazi do izražaja njegova sklonost scenskoj glazbi te piše glazbu za kazalište, film i televiziju. Autorska pjesma ostaje njegov osnovni izraz, ali piše i primijenjenu glazbu, pjesme za dalmatinske klape, glazbu za reklamne spotove. Premda je još od ranih šezdesetih pisao za klape, sedamdesetih i kasnije piše i sklada pjesme koje su danas gotovo postale narodne (''Zaludu me svitovala mati, Vratija se Šime, Sve ti sritno bilo, Rodija se sin, Dida moj, Ni u moru mire'' i druge).<ref>Vrečko, Stjepan: [http://www.muzika.hr/clanak/7372/albumi/zaista-ko-ovo-more-platit.aspx "Zaista, ko ovo more platit…"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151120050856/http://www.muzika.hr/clanak/7372/albumi/zaista-ko-ovo-more-platit.aspx |date=20. studenoga 2015. }}, Muzika.hr, 10.4.2006</ref> Njegov rad na šibenskom [[idiom]]u značajan je i s jezičnog gledišta.<ref>Josip Lisac: [https://hrcak.srce.hr/clanak/193475 "Šibenska jezična i književna baština"] (43-50), »''Čakavska rič''« XLII (2014), br. 1-2, Split, siječanj-prosinac, str. 44. i 48.</ref> Sedamdesete završava albumom ''Rimska ploča'' (1979.) sa standardima poput uglazbljene pjesme [[Tin Ujević|Tina Ujevića]] "Odlazak" (u suradnji sa [[Sergio Endrigo|Sergiom Endrigom]]), "Zagrli me" i ''soundtrackom'' za film [[Petar Krelja|Petra Krelje]] "[[Vlakom prema jugu (1981.)|Vlakom prema jugu]]". === 1980. – 1990.: Filmofilija i provincija=== {{Quote box|width=30%|align=right|bgcolor=blue|quote=[http://video.hrt.hr/1808/arsendedicvideoweb.mp4 ''Kud plovi ovaj brod''], Arsen Dedić i [[Sergio Endrigo]], 1981. godine (HRT)}} Tijekom osamdesetih Dedić objavljuje čak 14 nosača zvuka. Na "Naručenim pjesmama" (1980.) sabrao je skladbe koje je napisao drugima, poput "Sve je to od lošeg vina" do "Pamtim samo sretne dane". Iste godine objavljuje i prvi studijski album sa suprugom Gabi Novak, ''Arsen & Gabi'', uokviren završnom pjesmom "Stara moja, stari moj". Godine 1981. potpisuje glazbu za audio-knjigu za djecu s pričama [[Hans Christian Andersen|H. C. Andersena]] (Carevo novo ruho/Postojani kositreni vojnik).<ref>[http://crorec.hr/crorec.hr/izdanje.php?OBJECT_ID=107214 CAREVO NOVO RUHO / POSTOJANI KOSITRENI VOJNIK], Croatia records</ref> U tom razdoblju nastavlja s pisanjem pjesama za djecu te iduće godine objavljuje album ''Arsen pjeva djeci'' (Nije lako bubamarcu, Čemu služe roditelji...). U albumu ''Provincija'' (1984.) objavio je skladbe koje su kasnije redovno uvrštavane u popise njegovih ponajboljih pjesama (''Djevojka iz moga kraja, Sve te vodilo k meni, Razgovor s konobarom''). Godine 1985. potpisuje ''soundtrack'' za film "[[Anticasanova]]" te u dvostrukom nosaču zvuka ironičnog imena ''[[Kantautor (Arsen Dedić)|Kantautor]]'' obrađuje i objavljuje prepjeve J. Brela, [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]], [[John Lennon|Lennona]], Gina Paolija, [[Bulat Okudžava|Bulata Okudžave]] i drugih, ali i izvodi skladbe koji su napisali i skladali drugi (poput Goloba, Diklića, Britvića, Montena). Iduće godine odlazi u vode kajkavske popevke albumom ''[[Moje popevke]]'' na kojem je sabrao 16 pjesama (uglavnom na tekst [[Drago Britvić|Drage Britvića]]) koje su Dedić ili Gabi Novak izvodili na [[Krapinski festival|festivalima u Krapini]]. Pod utjecajem žanra zagrebačkog [[kabaret]]a prije Drugog svjetskog rata (pogotovo [[Vlaho Paljetak|Vlahe Paljetka]]) osmišljava i sastavlja ironično-kabaretski program ''Cabaret Arsen'', dobro kritički prihvaćen, no zanemaruje ga kako bi se okrenuo glazbi za film i kazalište.<ref name="ivanj2"/><ref>Zlatko Vidačković: [http://www.matica.hr/vijenac/247/Ne%20kradite%20moje%20pjesme!/ "Ne kradite moje pjesme!"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160129092920/http://www.matica.hr/vijenac/247/Ne%20kradite%20moje%20pjesme!/ |date=29. siječnja 2016. }}, ''Vijenac'' br. 247 - 4. rujna 2003.</ref> Album ''[[Kino Sloboda]]'' (1987.), u zlatnoj nakladi, posveta je trenucima mladosti, filmofiliji te isječcima iz [[Šibenik]]a, posebno samog naziva albuma u čast kinu "Sloboda" koje je postojalo u Dedićevom kvartu između 1946. i 1965. godine. Album donosi skladbe ''Otkako te ne volim, Provincijsko kino, Tko stoji iza mene, Original soundtrack'' i druge. Iste godine nastupa na koncertu s [[Bora Đorđević|Borom Đorđevićem]] u Beogradu, čija [[Arsen & Bora – Unplugged|snimka]] nije službeno objavljena, ali je kružila u optjecaju na crnom tržištu. Godine 1988. ponovno objavljuje nosač zvuka sa suprugom [[Gabi Novak]], ''Hrabri ljudi'', s podnaslovom "Gabi i Arsen – 30 godina na sceni." Iduće godine svoje stvaralaštvo za film i televiziju sabire na albumu ''Glazba za film i TV'' te objavljuje uglavnom prerade svojih ranijih pjesama zajedno sa slovenskim kantautorom [[Zoran Predin|Zoranom Predinom]] na ploči "Svjedoci priče". === 1991. – 1997.: Ratne godine === U rujnu [[1991.]] godine zajedno s Gabi Novak pridružio se [[Hrvatski Band Aid|Hrvatskom Band Aidu]] na snimanju domoljubne pjesme "[[Moja domovina]]", u kojoj pjevaju stih "nemir je u srcima, a ljubav u nama" te kasnije ponovno "ima oči boje mora".<ref>[http://web.hgu.hr/index.php?option=content&task=view&id=76&Itemid=191 Hrvatska glazbena unija - povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140923123713/http://web.hgu.hr/index.php?option=content&task=view&id=76&Itemid=191 |date=23. rujna 2014. }}, pristupljeno 22.1.2014.</ref> Iako nepotpisan, suautor je dijela teksta za ''Moju domovinu''.<ref>Zoran Tučkar: [http://www.muzika.hr/clanak/33247/komentari/domoljubne-i-antiratne-pjesme-u-hrvata-regiji-i-svijetu.aspx Domoljubne i antiratne pjesme u Hrvata, regiji i svijetu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202074844/http://www.muzika.hr/clanak/33247/komentari/domoljubne-i-antiratne-pjesme-u-hrvata-regiji-i-svijetu.aspx |date=2. veljače 2015. }}, muzika.hr, 15.9.2011.</ref> Na tekst [[Krste Juras]]a sklada pjesmu [[Vice Vukov]]a "Kad raziđe se dim".<ref>[http://www.zamp.hr/baza-autora/djelo/pregled/133252520 Kad raziđe se dim], ZAMP</ref> Bio je dio projekta "Croatian Art Forces" (Hrvatske umjetničke snage).<ref name="n1sij"/> Napisao je i glazbu za himnu 101. brigade HV-a.<ref>Ivan Brigović, Ivan Radoš (2012.): [http://www.uhbdr-101br-susedgrad.hr/monografija/101brigada.pdf "101. brigada HV-a"], Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb, str. 344.</ref> Ratne 1993. godine objavljuje album ''Tihi obrt'' u kojem se dotiče [[Domovinski rat|ratnih zbivanja]] i napada na njegov rodni Šibenik, u kojem mu je tada još živjela majka. Među poznatije skladbe s albuma ubrajaju se ''Mozartova godina 1991'', ''Majka hrabrost'' i ''Završit ću kao [[Howard Hughes]]'' (koja nije bila puštana na radiju zbog spominjanja [[Franjo Kluz|Franje Kluza]]).<ref>Z. Prijović: [https://web.archive.org/web/20150831203801/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/01/04/srpski/K00010301.shtm "Arsen Dedić: Moji ljudi su božji cvjetovi"], Glas Javnosti, 3. siječnja 2000.</ref> Svoje skladbe i pjesme pisane za klape 1996. godine sabire na kompilaciji "Ko to more platit". === 1997. – 2008.: ''Ministarstvo, Kinoteka, Rebus'' === Godine 1997. Dedić objavljuje nosač zvuka ''[[Ministarstvo straha]]'' (isprva pod nazivom ''Ministarstvo''), kritički izvrsno primljen.<ref>Stjepan Vrečko - [http://www.muzika.hr/clanak/6366/albumi/jedan-jedini-vanserijski-i-neponovljivi.aspx Jedan, jedini, vanserijski i neponovljivi…] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161006181627/http://www.muzika.hr/clanak/6366/albumi/jedan-jedini-vanserijski-i-neponovljivi.aspx |date=6. listopada 2016. }}, muzika.hr, 16.1.2006.</ref> Po objavljivanju, kritika je album nazvala 'remek-djelom', a profesija mu je 1998. dodijelila [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategoriji Najboljeg albuma zabavne glazbe<ref>[http://www.crorec.hr/crorec.hr/vijest.php?OBJECT_ID=688634 REIZDANJE "MINISTARSTVA STRAHA"], Croatia records, objavljeno 11.04.2012</ref> te nagradu „Milivoj Körbler” (za autorsko stvaralaštvo u području zabavne glazbe). Album sadrži 14 pjesama među kojima su "Seosko groblje", "Tvoje tijelo – moja kuća", "Ratni profiteri", "Stari vuci", "Čistim svoj život", "Ruke", te naslovna "Ministarstvo straha". Dedić je autor gotovo svih tekstova, osim [[Pacifizam|antiratnih pjesama]] "Seosko groblje I" i "Seosko groblje II" koje je napisao književnik [[Antun Šoljan]]. Potonje, "[[Bertolt Brecht|Brehtijanskog]] ugođaja, sumorne i anegdotalne" su ocjenjivane i najljepšim pjesmama o ratu.<ref>[[Miljenko Jergović|Jergović, Miljenko]]: [http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/damir-urban-trule-kosti/ "Damir Urban: Trule kosti"], 14. 03. 2015.</ref> 1998. bio je i jedan od pokretača [[Festival dalmatinske šansone|Festivala dalmatinske šansone]] u Šibeniku.<ref>[http://www.sibenik.in/glazba/ovogodisnja-sibenska-sansona-posvecena-arsenu-dedicu-viljac-bit-ce-dirljivo/46127.html "Hommage začetniku Ovogodišnja šibenska šansona posvećena Arsenu Dediću, Viljac: 'Bit će dirljivo' "] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126194412/http://www.sibenik.in/glazba/ovogodisnja-sibenska-sansona-posvecena-arsenu-dedicu-viljac-bit-ce-dirljivo/46127.html |date=26. siječnja 2016. }}, šibenik.in, OBJAVA: 18.08.2015</ref> Nakon kompilacije ''Herbar'', 2002. godine uslijedio je novi album ''Kinoteka'', "otmjeno depresivna" prizvuka i zabavljen ozračjem [[Tranzicija|tranzicije]] (''Posljednji tango u [[Đevrske|Đevrskama]]'').<ref>Milović, Željko : [http://glazba.monitor.hr/recenzije/0006/arsen.htm Arsen Dedić: "Kinoteka", recenzija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030801184323/http://glazba.monitor.hr/recenzije/0006/arsen.htm |date=1. kolovoza 2003. }}, glazba.monitor.hr, 14. svibnja 2003.</ref> Album sadrži skladbe poput ''Život se troši kao kreda, Nisam ti dospio reći'' i ''jazz''-suradnju sa sastavom "Pun kufer" (''Na balkonu''). Dana 13. ožujka 2003. godine u Opatiji održan je koncert "Sve što znaš o meni – Počast pjesmama Arsena Dedića" povodom deset godina Porina i četrdesete obljetnice Dedićevog scenskog rada. Na koncertu su brojni izvođači (Nina Badrić, Vice Vukov, Josipa Lisac, Toni Cetinski, Gibonni, Maja Blagdan i dr.) izvodili Arsenove pjesme.<ref>Iva Stilinović: [http://www.vecernji.hr/koncert-u-cast-arsenu-dedicu-unaprijed-proglasen-glazbenim-dogadjajem-godine-732342 Koncert u čast Arsenu Dediću unaprijed proglašen glazbenim događajem godine], večernji list, 13.3.2003</ref> Tijekom 2003. – 2004. godine nalazi se na liječenju u [[Padova|Padovi]], gdje mu je presađena [[jetra]]. Zbog toga objavljuje knjigu "Padova-uspomene s bolovanja".<ref>[http://opak.crolib.hr/cgi-bin/wero.cgi?p=100001&q=dedi%C4%87%2C+arsen&g=1&g=1a&c=44060108083 Padova : uspomene s bolovanja, Padova 2003.-2004. / Arsen Dedić ; crteži Munir Vejzović ; predgovor Tonko Maroević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213001656/http://opak.crolib.hr/cgi-bin/wero.cgi?p=100001&q=dedi%C4%87%2C+arsen&g=1&g=1a&c=44060108083 |date=13. veljače 2021. }}, SKUPNI KATALOG CROLIST</ref> U studenom iste godine objavljuje i povratnički album "Na zlu putu" s 19 skladbi, nagrađen dvjema nagradama "Porin" kao album godine te najbolji album pop i zabavne glazbe. Album je refleksija Dedićevog poimanja svijeta i ljudi ("Ekvilibristi", "Negve"), isječcima iz svakodnevnog života s tipičnim ironičnim odmakom ("Samo da ti noge nisu hladne") ili pak hommageu ženama i prijateljima ("Pjesma o Gabi Novak", "Žena koja ne zna što hoće", "Amigo").<ref>Saša Cimeša: [http://www.muzika.hr/clanak/3384/albumi/malo-remek-djelo.aspx "Malo remek-djelo"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150128132214/http://www.muzika.hr/clanak/3384/albumi/malo-remek-djelo.aspx |date=28. siječnja 2015. }}, muzika.hr, objavljeno 8.12.2004</ref> Godine 2005. u [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Lisinskom]] je održao koncert "Trokut" s Ginom Paolijem uz gostovanje [[Zoran Predin|Zorana Predina]], koji je objavljen na DVD-izdanju.<ref>Goran Čučković: [http://www.muzika.hr/clanak/5745/izvjestaji/trokut-na-kvadrat-u-lisinskom.aspx Trokut na kvadrat u Lisinskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123043426/http://www.muzika.hr/clanak/5745/izvjestaji/trokut-na-kvadrat-u-lisinskom.aspx |date=23. siječnja 2015. }}, muzika.hr, 14.11.2005.</ref> Godinu dana kasnije izdao je album "Dueti-dueli" u kojima sabire svoje suradnje, pogotovo s mlađim i novim izvođačima, od kojih su neke loše dočekane od strane glazbene kritike (suradnje s P. Grašom i M. Burnaćem).<ref>Željko Draščić: [http://www.muzika.hr/clanak/9256/albumi/cistim-svoju-diskografiju.aspx "Čistim svoju diskografiju"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019212805/http://www.muzika.hr/clanak/9256/albumi/cistim-svoju-diskografiju.aspx |date=19. listopada 2016. }}, muzika.hr, objavljeno 10.10.2006</ref> U ožujku 2008. uslijedio je album ''Rebus'' sa skladbama "Petra", "Dan kad se pišu razglednice" i drugima, u kojem Dedić pjeva o vlastitim mislima i osjećajima, o Padovi, svojim ljubavima i prijateljima.<ref>Marko Vukušić: [http://www.muzika.hr/clanak/15426/albumi/neobicne-pjesme-o-obicnim-stvarima.aspx "Neobične pjesme o malim stvarima"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150128115427/http://www.muzika.hr/clanak/15426/albumi/neobicne-pjesme-o-obicnim-stvarima.aspx |date=28. siječnja 2015. }}, muzika.hr, objavljeno 6.4.2008.</ref> Kritika je album ocijenila izrazito pozitivno, svrstavši ga uz bok Arsenovu zvuku iz vremena albuma ''[[Homo volans]]'' (1973.) te ga proglasivši jednim "od najboljih albuma u Arsenovu ionako “drsko impresivnom” autorskom portfelju".<ref name="gallrebus">Gall, Zlatko: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/1360/Default.aspx "ARSEN DEDIĆ: Rebus"], Slobodna Dalmacija, Objavljeno 19.03.2008. u 15:35</ref> Album ''Rebus'' je bio 13. najprodavaniji domaći album u 2008. godini.<ref>[http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&&w=details&id=483 GODIŠNJA TOP LISTA DOMAĆIH ZA 2008.], hdu-toplista.com</ref> === 2008. – 2015.: Kasna karijera === Iduće godine [[Croatia records]] objavila je box-set s knjigom ''[[Dobrotvorov dom – antologija]]'' s 94 Dedićeve skladbe, koji je u sedmom tjednu 2012. godine bio najprodavaniji domaći album.<ref>[http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=albumi&w=details&id=779 Arsen Dedić - Dobrotvorov Dom - Antologija], hdu-toplista.com</ref> U rujnu iste godine ponovno je održao koncert s Paolijem, ovaj put u Tvornici kulture u Zagrebu.<ref>[http://dnevnik.hr/showbizz/glazba/arsen-dedic-i-gino-paoli-opet-zajedno-na-pozornici.html Arsen Dedić i Gino Paoli opet zajedno na pozornici], Dnevnik.hr, Zagreb, 16.09.2009.</ref> Između 2008. i 2012. godine reizdanja njegovih albuma u nakladi Croatia recordsa (''[[Dedić-Golob (album)|Dedić-Golob]], Za kino i TV'') te kompilacije (''Platinum collection, Dobrotvorov dom'') ulazile su na službenu ljestvicu 40 najprodavanijih domaćih albuma.<ref>[http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=search&srch_cat=1&keywords=arsen+dedi%E6 Arsen Dedić,] hdu-toplista.com</ref> U travnju 2013. godine Dedić je s [[Mišo Kovač|Mišom Kovačem]], svojim sugrađaninom [[Šibenik|Šibenčaninom]], snimio duet, pjesmu "Mi smo lišće s iste grane" u produkciji [[Croatia records]]a, za koju je snimljen i spot.<ref name="arsen">[http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=vijesti&w=details&id=2250 Ekskluzivna premijera pjesme Miše Kovača i Arsena Dedića], HDU, toplista, 11. travnja 2013.</ref> Iako su obojica u svojim žanrovima bili najpopularniji pjevači, a djetinjstvo su proveli na istoj ulici, trebalo je proći 48 godina da zapjevaju zajedno.<ref name="arsen"/> U novije vrijeme Dedić se okrenuo suradnjama s mlađim izvođačima (Massimo, [[Lea Dekleva]], Natali Dizdar) te povratku klapama – od suradnje s [[Klapa Maslina|Klapom Maslina]] (''Da mi nije moje dice, Šibenska bura'') do reizdanja pjesme "Dida moj" s Klapom Sebenico, koja je zasjela je na prvo mjesto Jadranske top liste u travnju 2013.<ref>[https://www.facebook.com/KlapaSebenico/posts/296714057127002 Klapa Sebenico], 22. travnja 2013.</ref> U prosincu 2014. godine objavio je svoj posljednji album "Suputnici", mješanac reizdanja i kompilacije čiji je temelj album ''Kantautor'' iz 1985. godine.<ref>Mario ?: [http://radio1.hr/arsen-dedic-suputnici-novi-album-prodaji/ ARSEN DEDIĆ ”Suputnici” Novi album prodaji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150128132905/http://radio1.hr/arsen-dedic-suputnici-novi-album-prodaji/ |date=28. siječnja 2015. }}, radio1.hr</ref><ref>Janko Heidl: [http://www.ravnododna.com/arsen-dedic-suputnici-novo-i-prosireno-ruho-stare-price/ Arsen Dedić ‘Suputnici’ – novo i prošireno ruho stare priče], ravnododna.com, 23.01.2015.</ref> Dedić je album definirao kao "jedan hommage sebi. Svojem naporu, želji i ljudima koji su mi bili najbliži."<ref>Zlatko Gall: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/266102/Default.aspx Arsen Dedić: Estradi otkazujem pretplatu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141213051129/http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/266102/Default.aspx |date=13. prosinca 2014. }}, slobodna Dalmacija, Objavljeno 29.11.2014.</ref> Za album je snimio samo jednu novu pjesmu, "Rana", prepjev [[standard]]a "Hurt" [[Johnny Cash|Johnnyja Casha]]. Pisao je gotovo do samog kraja. U proljeće 2015. godine napisao je pjesmu ''Snig u Šibeniku'' za šibenski Dječji zbor Cvrčak.<ref>N. M.: [http://www.sibenik.in/glazba/poslusajte-kako-zvuci-posljednja-arsenova-pjesma-koju-je-poklonio-sibenskim-cvrccima/51916.html "Poslušajte kako zvuči posljednja Arsenova pjesma koju je poklonio šibenskim 'Cvrčcima'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170508122714/http://www.sibenik.in/glazba/poslusajte-kako-zvuci-posljednja-arsenova-pjesma-koju-je-poklonio-sibenskim-cvrccima/51916.html |date=8. svibnja 2017. }}, sibenik.in, 01.12.2015,</ref> Posljednju pjesmu, [[jazz]]-obradu skladbe "1947" Sergija Endriga, snimio je u Rijeci sa sinom Matijom i ansamblom Atma Mundi za tematsko CD-izdanje u talijanskom časopisu ''Musica Jazz'' posvećeno jazz-obradama Endrigovih pjesama.<ref name="silobr"/> Iako je često odbijao ponude za koncerte te se posvećivao slikanju i crtanju te obiteljskom životu,<ref name="rozman">Klara Rožman: [http://www.jutarnji.hr/arsen-dedic--mene-ne-moze-zaustaviti-nikakav-rock-ni-rap--moji-slageri-su-vjecni/1235641/ 'Mene ne može zaustaviti nikakav rock ni rap. Moji šlageri su vječni'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141227200141/http://www.jutarnji.hr/arsen-dedic--mene-ne-moze-zaustaviti-nikakav-rock-ni-rap--moji-slageri-su-vjecni/1235641/ |date=27. prosinca 2014. }}, Jutarnji list, Objavljeno: 12.11.2014</ref> i dalje je nastavio održavati koncerte, samostalno ili često sa suprugom [[Gabi Novak]] te sinom [[Matija Dedić|Matijom]] (ili dugogodišnjim suradnikom Brankom Bulićem)<ref>Zoran Tučkar: [http://www.muzika.hr/clanak/42447/izvjestaji/arsen-dedic-i-branko-bulic-otvaranje-scene-amadeo-u-veteranskom-stilu.aspx Arsen Dedić i Branko Bulić - Otvaranje Scene Amadeo u veteranskom stilu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151208063928/http://www.muzika.hr/clanak/42447/izvjestaji/arsen-dedic-i-branko-bulic-otvaranje-scene-amadeo-u-veteranskom-stilu.aspx |date=8. prosinca 2015. }}, muzika.hr, 14.7.2013.</ref> kao pijanistom. Svoj posljednji koncert održao je [[4. srpnja]] 2015. na zagrebačkoj sceni "Amadeo".<ref>M. Goreta:[http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/296490/Default.aspx "Lea Dekleva bila je gošća na posljednjem Arsenovom koncertu - Imponiralo mi je naše prepoznavanje"], Slobodna Dalmacija, 20. kolovoza 2015.</ref> == Film i televizija == {{Quote box|width=10%|align=right|bgcolor=blue|quote=[http://video.hrt.hr/1808/arsen-film.mp4 Dedić o radu na filmskoj glazbi], HRT}} U početku svoje karijere pojavljuje se i kao glumac manjih uloga u filmovima, poput uloge pjevača u filmu "[[Višnja na Tašmajdanu (1968.)|Višnja na Tašmajdanu]]", kad je izvodio pjesmu ''Odabrat ćeš gore'', ili u filmu "[[Ponedjeljak ili utorak (1966.)|Ponedjeljak ili utorak]]". Usporedno sve više sklada filmsku glazbu. Godine 1972. za film [[Tomislav Radić|Tomislava Radića]] ''[[Živa istina (1972.)|Živa istina]]'' radi ''soundtrack'' te tako nastaju pjesme "Takvim sjajem može sjati" i "Balada o prolaznosti".<ref name="polimac"/> Potpisuje glazbu za 34 dugometražna igrana filma, od kojih su poznatiji ''[[Glembajevi]], [[Živa istina (1972.)|Živa istina]], [[Vlak u snijegu]], [[Vlakom prema jugu (1981.)|Vlakom prema jugu]], [[Godišnja doba (Željka, Višnja, Branka) (1979.)|Godišnja doba]], [[Donator (1989.)|Donator]], [[Povratak Katarine Kožul (1989.)|Povratak Katarine Kožul]], [[Put u raj (1970.)|Put u raj]], [[Ne zaboravi me|Fergismajniht]], [[Pont Neuf (1997.)|Pont Neuf]]''.<ref name="mff"/> Više puta je nagrađivan za svoj rad na filmskoj glazbi (vidi [[Arsen Dedić#Nagrade i priznanja|Nagrade]]). Radio je i za animirani film, kao i za kratkometražne filmove (“Rabuzin”, “Meštrović”, "Kravata Croatica"). I njegova glazba često je prožeta sjećanjima i dojmovima pojedinih filmova i kinodvorana. U svojim pjesmama poimence spominje klasike koji su utjecali na njega (''[[Moderato cantabile (1960.)|Moderato cantabile]], [[Plavi anđeo (1930.)|Plavi anđeo]], Ministarstvo straha'') te se često referira na kina (pogotovo šibenska, kao Kino sloboda, Kino Tesla, Kino 20. april itd.).<ref>Kragić, 399.</ref> Autorski je surađivao i pri stvaranju Filmske enciklopedije.<ref name="paulus">Irena Paulus: [http://www.matica.hr/vijenac/198/Neradnik%20Arsen/ "Podsjetnik za zaboravne - Neradnik Arsen"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160917091942/http://www.matica.hr/vijenac/198/Neradnik%20Arsen/ |date=17. rujna 2016. }}, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'' br. 198., 4. listopada 2001.</ref> {{Quote box|width=10%|align=right|bgcolor=blue|quote=[http://video.hrt.hr/1808/arsen_tenzera.mp4 Dedićeva filmska i televizijska glazba], HRT}} Veliki dio njegovog opusa čini glazba za televiziju. U počecima svoje karijere bio je honorarni zaposlenik TV Zagreb, gdje je svirao u orkestru, prepisivao note i pomalo skladao glazbu. Nakon što je otpušten zbog objavljivanja dviju pjesama religijske tematike, pomalo se udaljio od televizije. No, uskoro se vraća: glazbu za prvu TV dramu (“Mediteranska klima”) skladao je [[1966.]] godine. Od 1971/2. godine slijede velike serije kao “[[U registraturi]]”, “[[Prosjaci i sinovi]]”, "[[Jelenko]]", "[[Punom parom (TV serija)|Punom parom]]", “Jedrima oko svijeta”, “[[Zlatna nit]]”,<ref>[http://www.pjesmicezadjecu.com/filmovi-serije-emisije/spiro-spula-zlatna-nit-dp1.html Pjesmice za djecu]</ref> te “Vrijeme za bajku”, “Zagrljaj”, "Pustolovina u Hrvatskoj", “Male tajne velikih majstora kuhinje”<ref>[[Nino Raspudić]]: [http://www.vecernji.hr/arsen-maestro-djed-i-carobnjak-1020394 "Arsen: Maestro, djed i čarobnjak"], ''Večernji list'', kolovoza 2015.</ref> itd. Pisao je i snimao često i za dječje emisije. Usto, Dedić je pisao stihove i glazbu za velik broj komercijalnih, promidžbenih poruka. Ranih sedamdesetih godina imao je i svoju glazbenu emisiju na [[TV Zagreb]] (kasnije s Gabi Novak).<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=2xpDT_IRf-s ''Naslovna melodija showa''], youtube.com. Pristupljeno 21.2.2015.</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=3zb_Q2sgt0g ''Skeč iz showa A. Dedića i G. Novak''], youtube.com. Pristupljeno 21.2.2015.</ref> U novogodišnjem televizijskom programu za novu 1980. godine sudjelovao je i kao voditelj glazbeno-humoristične emisije "TV-proljeće".<ref>[http://www.yugopapir.com/2015/12/docekajte-osamdesete-uz-novogodisnji-1.html "Dočekajte osamdesete uz novogodišnji 1. program TV Zagreb: Četiri godišnja doba i jedna striptizeta"], Studio, prosinac 1979.</ref> == Kazalište == Od početka sedamdesetih piše za kazalište. Radio je na oko stotinu naslova (djela [[Shakespeare]]a, Držića, Weissa, Begovića, Brešana, Ostrovskog, Turgenjeva, Marinkovića, Kozarca, [[Ödön von Horváth]]a, Goldonija, Cesarca i drugih). Skladao je [[musical]] “Lady Šram”, čiji je libretist bio [[Nino Škrabe]]. Surađivao je s avangardnim teatrom Arbos u [[Salzburg]]u, napisao glazbu za plesni teatar u [[Düsseldorf]]u. Od osnutka je član Glumačke družine [[Glumačka družina Histrion|Histrion]], s kojom ga vežu i prijateljstvo i suradnja. Autor je glazbe za gotovo sve histrionske predstave, među prvima za "Kavanu torzo". Zapažena je i njegova glazba za "Kći Lotrščaka." Do 2003. godine ukupno je potpisao glazbu za 115 kazališnih predstava.<ref>Sandra Cekol: [http://www.matica.hr/vijenac/255/Lu%20kao%20Mata%20Hari/ "Lu kao Mata Hari"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201027010712/https://www.matica.hr/vijenac/255/Lu%20kao%20Mata%20Hari/ |date=27. listopada 2020. }}, Vijenac br. 255., 11. prosinca 2003.</ref> == Slikarstvo == Dedić je od srednjoškolskih dana imao strast prema slikarstvu te je razmatrao i upisivanje [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademije likovnih umjetnosti]]. Kasnije je često slikao i crtao, portretirajući obitelj i prijatelje. U mnoge zbirke pjesama uključio je i vlastite ilustracije.<ref name="paulus"/> Povremeno je i izlagao.<ref>Körbler, Iva: [http://www.matica.hr/vijenac/339/Umjesto%20recenzije/ "Umjesto recenzije"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130925165251/http://www.matica.hr/vijenac/339/Umjesto%20recenzije/ |date=25. rujna 2013. }}, Vijenac br. 339 - 1. ožujka 2007.</ref><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/304458/Default.aspx "Zanimljiva izložba: kako su Arsen, Luko, Hraste vidjeli Miljenka Smoju..."], Slobodna Dalmacija, Objavljeno 26.10.2015.</ref> == Osobni život == {{multiple image | footer = Dedić je 42 godine bio u braku s pjevačicom Gabi Novak. Njihov sin Matija je poznati [[jazz]]-[[pijanist]]. Obitelj je često nastupala zajedno i održavala koncerte. | image1 = Koncert orkestra Nikice Kalodjere s pevci v Mariboru - Gabi Novak 1961 (2).jpg | alt1 = gabi |width1= 120 | caption1 = [[Gabi Novak]] (1961.) | image2 = | alt2 = matija | caption2 = [[Matija Dedić]] |width2= 200 }} === Obitelj === Krajem 1961. godine vjenčao se u Zagrebu s Vesnom Suligoj, nećakinjom [[A. G. Matoš]]a. U studenom 1962. dobili su kćer Sandru. Dedić i Vesna su se rastali početkom 1965. godine, također u Zagrebu. Dana 30. ožujka 1973. godine u vezi s pjevačicom [[Gabi Novak]] rodio mu se sin [[Matija Dedić|Matija]], a par se vjenčao u travnju iste godine.<ref name="silobr">Dobroslav Silobrčić: [http://www.jutarnji.hr/matija-dedic--ne-pjevam-i-ne-pisem-pjesme---pisati-pjesme-pored-arsena-bilo-bi---osuda-na-neuspjeh/1153754/ "MATIJA DEDIĆ 'Ne pjevam i ne pišem pjesme. Pisati pjesme pored Arsena bilo bi - osuda na neuspjeh'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160129085153/http://www.jutarnji.hr/matija-dedic--ne-pjevam-i-ne-pisem-pjesme---pisati-pjesme-pored-arsena-bilo-bi---osuda-na-neuspjeh/1153754/ |date=29. siječnja 2016. }}, ''Jutarnji list'', Objavljeno: 11.01.2014</ref> Kum im je bio talijanski kantautor [[Gino Paoli]]. Živjeli su u Zagrebu, na adresi Haulikova 4/I, te povremeno ljeti na Arsenovoj [[Šibenik|šibenskoj]] adresi. Gabi Novak je posvetio nekoliko pjesama, kao i kćeri ("Sandra") te svojim unukama ("Pjesma za Lu", "Mata Hari"). Kći Sandra se pojavljuje kao djevojčica na omotu albuma ''[[Kino Sloboda]]'' iz 1987. godine. === Politika === Dedić se definirao ne kao "apolitičan, već antipolitičan".<ref name="grozd"/><ref>Š. Ibrić. [http://www.nezavisne.com/kultura/muzika/Arsen-Dedic-Bilo-mi-je-i-lijepo-i-ocajno-ali-nikada-nisam-bio-kukavica/16888 "Arsen Dedić: Bilo mi je i lijepo i očajno, ali nikada nisam bio kukavica"], ''Nezavisne novine'', 13.11.2007</ref> Odbacivao je mogućnost političkog angažmana ili podrške nekom političaru, uvjeren da pjevačima deklarativni iskazi ne trebaju.<ref name="bendic">Tanja ŠIMUNDIĆ BENDIĆ: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20080211/novosti05.asp "Pjevači o političkom angažmanu"], ''Slobodna Dalmacija'', 11.2.2008.</ref> Pogađan zabranama i cenzurama u raznim dijelovima svoje karijere, kao svoju životnu devizu često je isticao [[Liberalizam|liberalnu]] krilaticu [[John Stuart Mill|Johna Stuarta Milla]] po kojoj sloboda pojedinca seže sve do tuđe slobode.<ref name="fukakegelj"/><ref name="körbler"/><ref>[http://hr.n1info.com/a32032/Showbiz/Showbiz/Arsen-Dedic-Voljeli-su-me-i-Tito-i-Tudjman.html "Arsen Dedić za N1 o Titu, Tuđmanu, Balaševiću, ženama..."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150228044045/http://hr.n1info.com/a32032/Showbiz/Showbiz/Arsen-Dedic-Voljeli-su-me-i-Tito-i-Tudjman.html |date=28. veljače 2015. }}, Pressing Dubravka Merlića, N1, 26.02.2015.</ref> Izjašnjavajući se kao umjetnik "lijevog uvjerenja",<ref name="bendic"/> protivio se kolektivizmu i nacionalizmu.<ref name="n1sij">[http://hr.n1info.com/a23159/Showbiz/Showbiz/Intervju-Arsena-Dedica-za-N1.html Televizijski intervju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160917071823/http://hr.n1info.com/a23159/Showbiz/Showbiz/Intervju-Arsena-Dedica-za-N1.html |date=17. rujna 2016. }} iz siječnja 2015. godine, N1</ref> Tijekom kampanje za [[Hrvatski predsjednički izbori 1997.|predsjedničke izbore 1997.]] godine, njegovo ime se bez njegovog odobrenja ili traženja pojavilo na popisu od nekoliko stotina kulturnih djelatnika i umjetnika koji otvorenim pismom podržavaju kandidaturu dr. [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], na što je zatražio i tiskao [[demanti]].<ref name="AD-RET"/><ref>[https://web.archive.org/web/20150825222737/http://muzika14.tripod.com/interwievs/id41.html "Na žene se uglavnom ne mogu požaliti"], listopad 2001.</ref> Nakon demokratskih promjena devedesetih, kao pozitivne strane nekadašnjeg [[Socijalizam|socijalizma]] navodio je solidarnost sustava te socijalnu mobilnost.<ref>Aleksandar Nikolić: [http://www.blic.rs/kultura/vesti/arsen-dedic-u-jugi-si-imao-izbor/q3hm05m "Arsen Dedić: U Jugi si imao izbor"], ''Blic'', 02. 03. 2014</ref> == Posljednji dani == Početkom 2014. godine Dedić je nezgodno pao i ozlijedio [[kuk]], nakon čega je imao poteškoća s hodanjem te je morao koristiti štap.<ref>[http://www.jutarnji.hr/arsenu-uspjesno-operiran-kuk-gabi-novak--sve-je-proslo-dobro--sad-mora-ponovno-nauciti-hodati/1382118/ Arsen ponovno na operacijskom stolu - Gabi bdije uz postelju: 'Dobro je prošlo, ali sada opet mora učiti hodati'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150914041612/http://www.jutarnji.hr/arsenu-uspjesno-operiran-kuk-gabi-novak--sve-je-proslo-dobro--sad-mora-ponovno-nauciti-hodati/1382118/ |date=14. rujna 2015. }}, Lada Novak, Jutarnji list, Objavljeno: 13.07.2015</ref> Zbog neizdrživih bolova, podvrgnuo se operaciji te mu je 12. srpnja 2015. godine u bolnici za [[Ortopedija|ortopediju]] u [[Krapinske Toplice|Krapinskim Toplicama]] ugrađena endoproteza kuka, nakon čega je uslijedila dvotjedna rehabilitacija. Dne 28. srpnja, svoj 77. rođendan proveo je u krugu obitelji i prijatelja u Zagrebu, da bi ga supruga 29. srpnja u prijepodnevnim satima pronašla kako u njihovu domu leži na podu pokraj hodalice.<ref name="24sat"/> Nerazgovijetno je govorio pa je vozilom Hitne pomoći prevezen u [[KBC Zagreb]], gdje je primljen na hitnom [[Neurologija|neurološkom]] prijemu.<ref>[http://www.jutarnji.hr/arsenu-dedicu-pozlilo--sumnja-se-na-sepsu/1390766/ "Arsenu Dediću pozlilo, sumnja se na sepsu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306015158/http://www.jutarnji.hr/arsenu-dedicu-pozlilo--sumnja-se-na-sepsu/1390766/ |date=6. ožujka 2016. }}, Goranka Jureško, Jutarnji list, objavljeno: 30.07.2015</ref> Budući mu je 2004. godine presađena jetra te je redovno primao imunosupresive, došlo je do teške upale.<ref>[http://www.hrt.hr/293776/magazin/arsen-dedic-ponovno-u-bolnici "Arsen Dedić ponovno u bolnici"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150801212723/http://www.hrt.hr/293776/magazin/arsen-dedic-ponovno-u-bolnici |date=1. kolovoza 2015. }}, HRT.hr, Autor: D.P., 30. 07. 2015.</ref> Dedić je gotovo bez svijesti prebačen na intenzivnu njegu interne klinike. Isprva se Dediću stanje poboljšalo, nestala je povišena tjelesna temperatura te su liječnički nalazi bili bolji. Tražio je odlazak kući, no odbijao je hranu te je bio smeten.<ref>[http://www.jutarnji.hr/legendarni-kantautor-se-oporavlja-arsen-dedic-je-jos-smeten-i-odbija-hranu--ali-zeli-kuci/1393344/ "ARSENU DEDIĆU JE BOLJE Legendarni kantautor još je smeten i odbija hranu, ali inzistira na povratku kući!"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151008121051/http://www.jutarnji.hr/legendarni-kantautor-se-oporavlja-arsen-dedic-je-jos-smeten-i-odbija-hranu--ali-zeli-kuci/1393344/ |date=8. listopada 2015. }}, Jutarnji list, HINA, 3. 08. 2015.</ref> 8. kolovoza javljeno je da mu se upala smirila te da dobro reagira na lijekove, čekajući povratak kući.<ref name="24sat">Paula Bobanović, Jasmina Sarić Čedić: [http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/arsen-dedic-uskoro-ide-kuci-iz-bolnice-upala-mu-se-smirila-431923 "Arsen Dedić uskoro ide kući iz bolnice, upala mu se smirila..."], 24sata, Subota, 08. 8. 2015.</ref> No 13. kolovoza Dediću se drastično pogoršalo stanje te je bio u kritičnom stanju.<ref>[http://www.vijesti.rtl.hr/tabloid/zvijezde/1719468/drasticno-se-pogorsalo-stanje-arsena-dedica-legenda-hrvatske-glazbe-u-kriticnom-stanju/ „Drastično se pogoršalo stanje Arsena Dedića: legenda hrvatske glazbe u kritičnom stanju!“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305082925/http://www.vijesti.rtl.hr/tabloid/zvijezde/1719468/drasticno-se-pogorsalo-stanje-arsena-dedica-legenda-hrvatske-glazbe-u-kriticnom-stanju/ |date=5. ožujka 2016. }}, HINA, vijesti.hr, 13. kolovoza 2015.</ref> Dne 14. kolovoza otkazala su mu pluća te je priključen na respirator.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/295936/Default.aspx „Arsen Dedić u kritičnom stanju: kantautoru su otkazala pluća“], Slobodna Dalmacija, 14. 08. 2015.</ref> Uskoro je došlo do otkazivanja i drugih organa. Supruga [[Gabi Novak]] odbila je visokorizičnu operaciju.<ref>Paula Bobanović, Jasmina Sarić Čedić: [http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/zabrinuta-gabi-odbila-je-da-arsena-ponovno-operiraju-432925 "Zabrinuta Gabi odbila je da Arsena ponovno operiraju"], 24sata, 16. 8. 2015.</ref> Arsen Dedić preminuo je u [[KBC Zagreb]], u 21 sat, 17. kolovoza 2015. godine, u 78. godini života.<ref>Sanja Šegedin Miriovsky: [http://www.hrt.hr/295140/magazin/pogorsalo-se-zdravstveno-stanje-arsena-dedica "Umro Arsen Dedić"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150816200520/http://www.hrt.hr/295140/magazin/pogorsalo-se-zdravstveno-stanje-arsena-dedica |date=16. kolovoza 2015. }}, HRT.hr, 17. kolovoza 2015.</ref><ref>[http://www.scena.hr/naslovnica/umro-je-arsen-dedic-iskrena-sucut/ "Glazbenici: Arsen Dedić je bio najveći"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150820001517/http://www.scena.hr/naslovnica/umro-je-arsen-dedic-iskrena-sucut/ |date=20. kolovoza 2015. }}, scena.hr, 17. kolovoza 2015.</ref> Brojni glazbenici i umjetnici te poklonici javno su se oprostili od Dedića. Brzojave sućuti obitelji uputile su mnoge institucije, uključujući i [[Šibenik|šibenskog gradonačelnika]] dr. [[Željko Burić|Željka Burića]] te [[Šibensko-kninska županija|šibensko-kninskog župana]] [[Goran Pauk|Gorana Pauka]]. [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|Premijer]] [[Zoran Milanović|Milanović]] u svom je brzojavu uime [[Hrvatska vlada|Hrvatske vlade]] istaknuo da je Dedić "pisao stihove koje mnogi od nas znaju napamet, pisao je glazbu koja je nadživjela filmove za koje je stvarana. Unio je svoj umjetnički genij u sve što je radio."<ref>[https://vlada.gov.hr/vijesti/predsjednik-vlade-zoran-milanovic-uputio-brzojav-sucuti-obitelji-arsena-dedica/17508 "Predsjednik Vlade Zoran Milanović uputio brzojav sućuti obitelji Arsena Dedića"], [[Vlada RH]], Objavljeno: 18.08.2015.</ref> [[Hrvatska radiotelevizija]] je televizijskim i radijskim maratonom dokumentaraca, emisija, i snimki razgovora i koncerata te serijom priloga na svom mrežnom portalu odala počast preminulom Dediću,<ref>[http://vijesti.hrt.hr/295549/arsenu-dedicu-glazba-je-bila-zivot "Videoalbum: sjećamo se Arsena Dedića"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190504004552/https://vijesti.hrt.hr/295549/arsenu-dedicu-glazba-je-bila-zivot |date=4. svibnja 2019. }}, HRT.hr, 18.08.2015.</ref> dok su sve nacionalne novine izašle s posebnim prilozima i tekstovima. Komemoracija je održana u šibenskom kazalištu i u zagrebačkom [[Hrvatski glazbeni zavod|Hrvatskom glazbenom zavodu]].<ref>[http://www.gloria.hr/vijesti/panorama/komemoracija-u-sibeniku-prijatelji-i-kolege-oprostili-se-od-arsena-dedica/ "Komemoracija u Šibeniku: Prijatelji i kolege oprostili se od Arsena Dedića"], ''Gloria'', 21. kolovoza 2015.</ref> [[Kremacija|Kremiran]] je i pokopan, prema vlastitoj želji, u krugu najuže obitelji, daleko od očiju javnosti, 25. kolovoza 2015. godine na gradskom groblju [[Mirogoj]] u Zagrebu.<ref>Volarić, Toni: [http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/sprovod-u-zagrebu-arsenu-su-zbogom-rekli-obitelj-i-prijatelji-434001 "Sprovod u Zagrebu: Arsenu su zbogom rekli obitelj i prijatelji"], 24sata.hr, 25. kolovoza 2015.</ref> == Naslijeđe == O Arsenu je [[Igor Mandić]] još 1983. godine priredio monografiju ''Arsen'', s iscrpnom diskografijom i bibliografijom te portretom života i djela. Dedić je bio čest gost raznih emisija ili dokumentarnih serijala. Godine 1967. Zdravko Šotra je snimio portret Dedića u formi filmske emisije.<ref>[http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/21/rts-2/1262992/trezor.html Trezor - Šou Arsena Dedića], rts.rs, 12. veljače 2013.</ref> Između ostalog, 1981. godine jednosatna emisija "Sve bilo je muzika" s brojnim gostima posvećena je njegovom radu i djelu,<ref>Simić Bodrožić, Ivana: [http://www.vecernji.hr/arhivski-sadrzaji-466423 "Arhivski sadržaji"], ''Večernji list'', 21.10.2012</ref> Silvije Hum snimio je 2004. godine dokumentarnu emisiju "Arsen Dedić – Čovjek kao ja".<ref>[http://obljetnica.hrt.hr/leksikon/h/hum-silvije/ Hum, Silvije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160920013844/http://obljetnica.hrt.hr/leksikon/h/hum-silvije/ |date=20. rujna 2016. }}. Leksikon radija i televizije, HRT</ref><ref>[http://tvprofil.net/show/3523986/covjek-kao-ja-arsen-dedic "Čovjek kao ja - Arsen Dedić"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160915000307/http://tvprofil.net/show/3523986/covjek-kao-ja-arsen-dedic |date=15. rujna 2016. }}, tvprofil.net</ref> 2009. godine o Arsenovom životu i djelu snimljen je dokumentarni film "Arsen - Brod u boci" autora Mirka Duića.<ref>Zoran Tučkar: [http://www.muzika.hr/clanak/29083/filmovi/skice-o-bardu-arsen-brod.aspx ''Skice o bardu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150928023953/http://www.muzika.hr/clanak/29083/filmovi/skice-o-bardu-arsen-brod.aspx |date=28. rujna 2015. }}, Muzika.hr, 28.11.2010</ref> 2013. godine Arsen je sudjelovao i bio portretiran u sklopu sedam emisija dokumentarno-glazbenog serijala "Takvim sjajem može sjati - Zagrebačka škola šansone" na HRT-u.<ref>Pavlić, Zrinka: [http://www.tportal.hr/showtime/tv/294390/Najsimpaticnije-iznenadenje-u-programu-HTV-a.html ''TV KRITIKA ZRINKE PAVLIĆ: Najsimpatičnije iznenađenje u programu HTV-a''], tportal.hr, 24.10.2013</ref> O Arsenovom životu i djelu 2014. godine snimljen je dokumentarni film "Moj zanat" autora Mladena Matičevića.<ref>Polimac, Nenad: [http://www.jutarnji.hr/dokumentarac-o-arsenu-dedicu-beogradska-posveta-najvecoj-hrvatskoj-glazbenoj-legendi/1173682/ ''Dokumentarac o Arsenu Dediću: Beogradska posveta najvećoj hrvatskoj glazbenoj legendi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307084537/http://www.jutarnji.hr/dokumentarac-o-arsenu-dedicu-beogradska-posveta-najvecoj-hrvatskoj-glazbenoj-legendi/1173682/ |date=7. ožujka 2016. }}, Jutarnji list, 15.03.2014</ref> Dedićeve misli i citati sabrani su 2015. u knjizi [[Mladen Pavković|Mladena Pavkovića]] ''Zajedno, ali sam, ili tako je govorio Arsen Dedić''.<ref>Sani Lukić/HRT: [http://www.hrt.hr/310388/magazin/zajedno-ali-sam-ili-tako-je-govorio-arsen-dedic "'Zajedno, ali sam, ili tako je govorio Arsen Dedić'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160917032541/http://www.hrt.hr/310388/magazin/zajedno-ali-sam-ili-tako-je-govorio-arsen-dedic |date=17. rujna 2016. }}, 27. 11. 2015.</ref> Pjesme su mu posvetili Đorđe Balašević (''Pesma Arsenu'') te, neposredno nakon smrti, neostvarenom suradnjom s Dedićem, Lea Dekleva uz gostovanje [[Gabi Novak]], Matije Dedića i kćeri Lu (''Ja bih da te slijedim'').<ref>Leonora Bedić: [http://www.muzika.hr/clanak/56252/vijesti/pjesma-lee-dekleve-za-arsena-ja-bi-da-te-slijedim-u-izvedbi-tri-generacije-dedic.aspx "Pjesma Lee Dekleve za Arsena "Ja bi da te slijedim" u izvedbi tri generacije Dedić"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151207004907/http://www.muzika.hr/clanak/56252/vijesti/pjesma-lee-dekleve-za-arsena-ja-bi-da-te-slijedim-u-izvedbi-tri-generacije-dedic.aspx |date=7. prosinca 2015. }}, muzika.hr, 3.12.2015.</ref> 2016. godine pjesmom ''Šibenski memento'' Matija Dedić, [[klapa Maslina]] i [[Ivo Pattiera]] zahvalili su preminulom Dediću za dugogodišnju suradnju i rad u šibenskoj glazbi.<ref>[http://www.vecernji.hr/zvijezde/arsenu-za-rodendan-sibenski-memento-je-dobio-i-video-izdanje-1102268 "Arsenu za rođendan: 'Šibenski memento' je dobio i videoizdanje!"], Večernji list, Objava: 28.7.2016</ref> Nadahnuo je i brojna likovna djela.<ref>P.N. [http://www.novilist.hr/Kultura/Izlozbe/Sve-bilo-je-muzika-Izlozba-portreta-nadahnuta-Arsenom-Dedicem?meta_refresh=true "Sve bilo je muzika: Izložba portreta nadahnuta Arsenom Dedićem"], Novi list, Objavljeno: 24. studenog 2015.</ref><ref>[http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=30433 ""Portreti brodova" u Galeriji Vladimira Horvata"]</ref> === Spomenici === U Dedićevoj rodnoj [[Šibenik|šibenskoj]] četvrti Varoš u rujnu 2015. godine jedan zid oslikan je njegovim stihovima posvećenima Varošu i tamošnjim običajima.<ref>[http://www.sibenik.in/sibenik/foto-arsenovi-stihovi-na-partizanu-u-varosu-pred-vecerasnju-veliku-festu/47135.html "Arsenovi stihovi na 'Partizanu' u Varošu pred večerašnju veliku feštu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150927210705/http://www.sibenik.in/sibenik/foto-arsenovi-stihovi-na-partizanu-u-varosu-pred-vecerasnju-veliku-festu/47135.html |date=27. rujna 2015. }}, šibenik.in, 7. rujna 2015.</ref> Nadahnuta Dedićevom pjesmom [[s:Brod s mojim imenom|"Brod s mojim imenom"]] [[Hrvatska glazbena unija]], u suglasnosti s obitelji, u studenom 2015. godine pokrenula je inicijativu za imenovanjem jednog od brodova [[Jadrolinija|Jadrolinije]] koji povezuju luke i otoke srednje Dalmacije po Dediću.<ref>[http://www.hgu.hr/vijesti/inicijativa-za-imenovanje-broda-jadrolinije-po-arsenu-dedicu "Inicijativa za imenovanje broda Jadrolinije po Arsenu Dediću"], Datum objave: 05.11.2015.</ref> U vježbaonici Šibenske narodne glazbe u kolovozu 2016. godine otvorena je spomen-vitrina s Dedićevim osobnim predmetima i instrumentima iz mladosti.<ref>[http://www.sibenik.in/glazba/sibenski-glazbari-u-spomen-na-svog-najveceg-clana-izlozili-arsenove-flaute-note-i-rukopise/62978.html "Šibenski glazbari u spomen na svog najvećeg člana izložili Arsenove flaute, note i rukopise"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160823124254/http://www.sibenik.in/glazba/sibenski-glazbari-u-spomen-na-svog-najveceg-clana-izlozili-arsenove-flaute-note-i-rukopise/62978.html |date=23. kolovoza 2016. }}, šibenik.in, 02.08.2016,</ref> U srpnju 2017. na zagrebačkoj Opatovini glumačka družina [[Histrioni]] svečano je otkrila Dedićevo poprsje koje će biti smješteno u Histrionskom domu (Ilica 90).<ref>Diana Ferić: [http://mok.hr/vijesti/item/24765-bista-arsena-dedica-postavljena-na-opatovini-u-zagrebu-na-njegov-rodendan "Bista Arsena Dedića postavljena na Opatovini u Zagrebu na njegov rođendan"], mok.hr, 20. srpnja 2017.</ref> Autor biste je akademski kipar Miljenko Sekulić. === Utjecaj === Kao jedan od začetnika žanra šansone u Hrvatskoj i susjedstvu te kroz svoju dugu karijeru, Dedić je snažno utjecao na mnoge umjetnike, kantautore i glazbenike. Kroz brojne suradnje ostavio je trag u karijerama mnogih kolega. S druge strane, zahvaljujući prijateljstvu s Paolijem, Endrigom i [[Bulat Okudžava|Bulatom Okudžavom]], koji su utjecali na njega, prepjeve i obrade njihovih pjesama približio je hrvatskoj i široj publici. Dedićeve pjesme obrađivale su Zvijezde, [[Zabranjeno pušenje]], [[Branimir Johnny Štulić|Johnny Štulić]], [[Massimo]] i drugi. {{Div col|3}} * [[Ibrica Jusić]] * [[Massimo Savić]] * [[Lea Dekleva]] * [[Zoran Predin]] * [[Matija Dedić]] * [[Đorđe Balašević]] * [[Natali Dizdar]] * [[Kemal Monteno]] * [[Branimir Johnny Štulić]] * [[Rade Šerbedžija]]<ref>[http://www.novosti.rs/vesti/scena.147.html:540972-Serbedzija-Arsen-Dedic-me-je-svemu-naucio "Šerbedžija: Arsen Dedić me svemu naučio"], novosti, 29.03.2015.</ref> {{Div col end}} == Prijevodi == Objavio je zbirku pjesama i stihova na [[Talijanski jezik|talijanskom]] u [[Napulj]]u "Poesia e canto" 1983. godine te dvojezičnu zbirku stihova "Kiša-Rain" na hrvatskom i [[Engleski jezik|engleskom]] 1998. godine. Neka njegova djela u svojoj je antologiji ''Żywe źródła'' iz 1996. godine s hrvatskog na [[poljski]] prevela poljska književnica i prevoditeljica [[Łucja Danielewska]]. Pojedine njegove ratne pjesme, poput pjesme "Majka hrabrost", uvrštene 1992. godine u zbirku hrvatske ratne lirike "[[U ovom strašnom času]]", zajedno sa zbirkom prevedene su na španjolski, talijanski, bugarski, poljski i druge jezike – njih ukupno 25. == Nagrade i priznanja== Dobitnik je velikog broja nagrada na području popularne i primijenjene glazbe te književnosti. Još na početku karijere dobio je priznanja "Mlado pokoljenje" te "Zlatno sidro" za glazbeni opus vezan za more. Uz ostale nagrade treba istaknuti [[Vjesnik]]ovu ''[[Nagrada Josip Štolcer Slavenski|Nagradu Slavenski]]'' (1978.), nagradu "Ivo Tijardović" [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|splitskog HNK]] (1979.), nagradu ''Premio Tenco'' u [[Festival di Sanremo|San Remu]] za autorsku šansonu (1982.), te ''Prix Jacques Brel'' (1979.) Godine 1991. dobio je i priznanje ''Premio Recanati'' kao istaknuti europski šansonijer-autor. Dediću je 2003. godine dodijeljena nagrada “[[Goranov vijenac]]” za pjesnički opus i ukupan doprinos [[Hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]]. Nagradom "[[Kiklop (nagrada)|Kiklop]]" za pjesničku zbirke godine nagrađen je 2009. i 2013. godine. Godine 2007. Arsenu je u Zenici, u okviru dodjele godišnjeg BiH glazbenog trofeja "[[Davorin (nagrada)|Davorin]]", uručena istoimena nagrada za životno djelo. Dva puta je dobio [[Zlatna arena za glazbu|Zlatnu arenu]] za svoju filmsku glazbu (filmovi ''Donator'' 1989. te ''[[Pont Neuf (1997.)|Pont Neuf]]'' 1997.),<ref name="Vecernji list">[http://www.vecernji.hr/biografije/arsen-dedic-37 Arsen Dedić, Biografije, Večernji list] (pristupljeno 25. ožujka 2014.)</ref> a povodom pedesete godišnjice njegove šansone "[[Moderato cantabile (Dedić)|Moderato cantabile]]" inspirirane [[Moderato cantabile (1960.)|istoimenim filmom]], za svoj rad na filmu i pjesnički rad nadahnut filmom dobio je Nagradu "50 godina" na [[Motovun film festival|17. Motovun Film Festivalu]] 2014. godine.<ref name="mff">[http://www.motovunfilmfestival.com/news/view-news/title/arsen-dedic-dobitnik-je-nagrade-50-godina Arsen Dedić dobitnik je Nagrade 50 godina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140707033037/http://www.motovunfilmfestival.com/news/view-news/title/arsen-dedic-dobitnik-je-nagrade-50-godina |date=7. srpnja 2014. }}, 29.06.2014</ref> Godine 2007. dobitnik je i [[nagrada "Vladimir Nazor"|nagrade "Vladimir Nazor"]] u kategoriji scenske glazbe, za životno djelo. Trostruki je dobitnik nagrade za scensku glazbu na [[Dani satire Fadila Hadžića|Danima satire]], priznanja "Marul" za scensku glazbu na [[Marulićevi dani|Marulićevim danima]] te priznanja "Zlatni Histrion" (1995.). <!-- nerelevantno kraj svih ovih ozbiljnijih nagrada... Dobitnik je i Nagrade "Velika zlatna plaketa" UBIUDR Podravke za cjelokupni rad, a poglavito za suradnju sa Zvonimirom Golobom, koja se dodjeljuje na poticaj Mladena Pavkovića. --> Dobitnik je čak osam diskografskih nagrada "[[Porin (nagrada)|Porin]]" – 1994. godine za najbolju produkciju (zajedno sa [[Stipica Kalogjera|Stipicom Kalogjerom]] za album ''Tihi obrt''), 1996. godine za najbolji album folklorne glazbe ''Ko ovo more platit'', 1998. godine za najbolji album zabavne glazbe (sa S. Kalogjerom za album ''[[Ministarstvo straha (Dedić)|Ministarstvo straha]]''), 1999. godine za životno djelo, 2000. godine za najbolji kompilacijski album ''Herbar'' te 2005. godine triput – za najbolji album pop i zabavne glazbe te za album godine (''Na zlu putu'') te kao koautor za pjesmu godine ''Nostalgična'' (u izvedbi [[TBF]]-a).<ref>[http://arhiva.porin.info/dobitnici-nagrada-za-zivotno-djelo/arsen-dedic-188 Dobitnici Porina za životno djelo: Arsen Dedić], arhiva.porin.info</ref> === Odlikovanja === Odlikovan je [[Odlikovanja SFRJ|Redom zasluga za narod srebrnog vijenca]] u [[SFRJ]],<ref name="grozd"/> a predsjednik [[Tuđman]] ga je 1995. godine odlikovao [[Red Danice hrvatske|Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] za njegov kulturni rad,<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_921.html Odluka kojom se odlikuju Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića]</ref> dok ga je predsjednik Mesić 2008. godine odlikovao [[Red hrvatskog pletera|Redom hrvatskog pletera]] za osobit doprinos razvitku i ugledu Hrvatske i dobrobiti njezinih građana.<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_71_2372.html Odluka o odlikovanju Redom hrvatskog pletera za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana]</ref> Bio je i nositelj [[Spomenica Domovinskog rata|Spomenice Domovinskog rata]].<ref>Đuro Vidmarović: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/dvidmarovic/20998-d-vidmarovic-dvije-smrti-arsen-dedic-i-miroslav-mader.html "Dvije smrti, Arsen Dedić i Miroslav Mađer"], hkv.hr, Objavljeno: 20. kolovoza 2015.</ref> {{Višestruka slika|položaj=center|slika1=Order of merits for the people with silver star RIB.gif|širina1=120|slika2=Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland War.png|širina2=100|slika3=Ribbon of an Order of Danica Hrvatska with the face of Marko Marulić.png|širina3=100|slika4=Ribbon of an Order of the Croatian Wattle.png|širina4=100}} == Diskografija == === Studijski albumi=== {{div col|colwidth=20em}} * ''[[Čovjek kao ja]] '' (1969.) * ''[[Arsen 2]] '' (1971.) * ''[[Homo volans|Homo Volans]]'' (dvostruki album, 1973.) * ''[[Vraćam se]]'' (1975.) * ''[[Porodično stablo (Arsen Dedić)|Porodično stablo]] '' (1976.) * ''[[Otisak autora]] '' (1976.) * ''[[Dedić-Golob (album)|Dedić-Golob]] '' (1977.) * ''[[Rimska ploča]] '' (1979.) * ''[[Pjevam pjesnike]] '' (1980.) * ''[[Gabi i Arsen|Gabi & Arsen]] '' (1980.) * ''[[Arsenal (Arsen Dedić)|Arsenal]] '' (1981.) * ''[[Arsen pjeva djeci]]'' (1982.) * ''[[Provincija (Arsen Dedić)|Provincija]] '' (1984.) * ''[[Kantautor (Arsen Dedić)|Kantautor]] '' (dvostruki album, 1985.) * ''[[Kino Sloboda]] '' (1987.) * ''[[Svjedoci priče]] '' (1989.) * ''[[Tihi obrt]] '' (1993.) * ''[[Ministarstvo straha|Ministarstvo]] '' (1997.) * ''[[Kinoteka (Arsen Dedić)|Kinoteka]]'' (2002.) * ''[[Na zlu putu]] '' (2004.) * ''[[Rebus (Arsen Dedić)|Rebus]] '' (2008.) {{div col end}} === Albumi uživo === * ''Arsen & Bora Čorba Unplugged '87'' (1987.) * ''[[Lisinski (Arsen Dedić & Gino Paoli)]]'' (2006.) === Kompilacije i ''box-setovi'' === {{div col|colwidth=20em}} * ''[[Arsen (Arsen Dedić)|Arsen]]'' (1973.) * ''[[Kuća pored mora]] (instrumentali) '' (1978.) * ''Naručene pjesme '' (1980.) * ''[[Moje popevke]] '' (1986.) * ''[[Hrabri ljudi (Gabi i Arsen)]] '' (1988.) * ''[[Muzika za film i TV]] '' (1989.) * ''Najbolje od Arsena'' (1990.) * ''Retrospektiva'' (1993.) * ''[[Ko ovo more platit]]'' (1995.) * ''Herbar'' (1999.) * ''Imena žena '' (2003.) * ''[[Dječje oči]] '' (2004.) * ''Jezik ljubavi'' (2005.) * ''The Platinum Collection'' (2006.) * ''[[Dueti – Dueli]]'' (2006.) * ''[[Dobrotvorov dom – Antologija]]'' (2009.) * ''Najljepše ljubavne pjesme'' (2010.) * ''[[Suputnici]]'' (2014.) * ''50 originalnih pjesama'' (2015.) * ''[[Rane godine: Kronologija (1962. – 1964.)]]'' (2019.) {{div col end}} === ''Soundtrack'' === * ''Vlakom prema jugu'' (1981.) * ''Anticasanova'' (1985.) * ''Belle Epoque ili Posljednji valcer u Sarajevu'' (2008.) === EP ploče === {{div col|colwidth=20em}} * ''Zapleši twist'' (1962.) * ''Margaret'' (1963.) * ''To sam ja'' (1963.) * ''[[Moderato cantabile (Dedić)|Moderato cantabile]]'' (1964.) * ''Ukus soli'' (1965.) * ''Sanjam te'' (1966.) * ''Kad bi svi ljudi na svijetu'' (1967.) * ''To je moj svijet'' (1968.) * ''Черемшина'' (1968.) * ''Balade'' (1968.) * ''Snjeg u maju'' (1979.) * ''Vlakom prema jugu'' (1981.) {{div col end}} === Singl ploče === {{div col|colwidth=20em}} * ''Vraćam se / Kao prijatelji'' (1969.) * ''Sve što znaš o meni / Hvala ti'' (1969.) * ''Prazna obećanja / Povečerje'' (1969.) * ''Sve je bilo muzika / Djevojka za jedan dan'' (1970.) * ''Ostrvo cveća – Ostrvo snova'' (1970.) * ''Majko moja / Put u raj'' (1971.) * ''Putovanje na mjesto nesreće'' (1971.) * ''Milena'' (1971.) * ''Pegasto dekle'' (1972.) * ''Vse ceste vodijo v Rim / Moja mala iz Ljubljane'' (1973.) * ''Prva ljubav / Sine moj'' (1975.) * ''Pjesma rastanka'' (1975.) * ''U registraturi / Laura'' (1977.) * ''G. V. Samsonovu'' (1977.) * ''Original Sound Track / Otkako te ne volim'' (1987.) * ''Mi smo lišće s iste grane'' (2013.) {{div col end}} === Ostalo === * ''Pjesme sa šlagom ili šumar ima šumu na dlanu'' (1976.) * ''Carevo novo ruho '' (audio-knjiga, 1981.) == Izabrana bibliografija == {{Quote box|width=30%|align=right|quote=[http://www.matica.hr/vijenac/207/Zatvoreno%20posljednje%20%C5%A1ibensko%20kino/ "Zatvoreno posljednje šibensko kino"], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 207, 7. veljače 2002.}} {{Quote box|width=30%|align=right|quote=[http://www.matica.hr/vijenac/198/Brel/ "Brel" i "Pjesma umirućeg"], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 198, 4. listopada 2001.}} * "Brod u boci: pjesme i šansone" (''Croatia Concert'', Zagreb, 1971.; do 1988. 8 izd., 9. izd. ''Rockmark'', Zagreb, 2016.<ref>(H), [http://www.glas-slavonije.hr/300872/5/Brod-u-boci-Arsena-Dedica-nakon-28-godina-ponovno-pred-publikom ''“Brod u boci” Arsena Dedića nakon 28 godina ponovno pred publikom''], ''[[Glas Slavonije]]'', 5. svibnja, 2016., pristupljeno 21. kolovoza 2017.</ref>) * "Zamišljeno pristanište" (''Naprijed'', Zagreb, 1975.) * "Narodne pjesme: primijenjeni stihovi" (''Znanje'', Zagreb, 1979.) * "Zagreb i ja se volimo tajno" (Arsen Dedić, Tomislav Rastić, Zagreb, 1986.) * "Hotel Balkan" (''Znanje'', Zagreb, 1987.) * "Pjesnikov bratić: pjesme" (suautor Davor Vogrin), vlastita naklada, Zagreb, 1990.) * "101 pjesma: (izabrane pjesme)" (''Svjetlost'', Sarajevo, 1989.) * "Pjesnik opće prakse: nove i novije pjesme" (''Profil'', Zagreb, 1993.) * "Slatka smrt" (Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić", Šibenik, 1995.) * "Čagalj: zabavne melodije" ([[Feral Tribune]], Split, 2000.)<ref>Nikolić, Karlo. [http://www.zarez.hr/system/issue/pdf/377/045-046.pdf "Arsen Dedić, Čagalj (Zabavne melodije), Feral Tribune, Split, 2000."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160913131041/http://www.zarez.hr/system/issue/pdf/377/045-046.pdf |date=13. rujna 2016. }}, ''[[Zarez (časopis)|Zarez]]'' II/45-46, 21. prosinca 2000., str. 53.</ref> * "Zabranjena knjiga" (''AGM'', Zagreb, 2003.) * "Brzim preko Bosne" (''Rabic'', Sarajevo, 2005.) * "Zidne novine: (i)lirsko podjebavanje" (''Profil knjiga'', Zagreb, 2009.) * "Kapi za oči" (''Profil'', Zagreb, 2012.) Dedić je objavio i tri grafičko-poetske mape: "Ex-voto" (s [[Matko Trebotić|Matkom Trebotićem]]), "Tvoje tijelo, moja kuća" (s [[Munir Vejzović|Munirom Vejzovićem]]) i "Padova" (s Tomislavom Petranovićem – Rvatom). == Literatura == *Skupina autora: [http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/upload_data/site_files/repubilka_2009_4_6.pdf "Obljetnice — 70 godina Arsena Dedića"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402120603/http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/upload_data/site_files/repubilka_2009_4_6.pdf |date=2. travnja 2015. }}, ''Književna republika'', God. VII: Zagreb, travanj–lipanj 2009., Broj 4–6, str. 3-68. *[[Ivona Ajanović-Malinar|Ajanović-Malinar]], Ivona (1993): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4445 Arsen Dedić,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150128114409/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4445 |date=28. siječnja 2015. }} natuknica u [[Hrvatski biografski leksikon|Hrvatskom biografskom leksikonu]] * {{Cite book|last=Janjatović |first=Petar |authorlink=Petar Janjatović |title=Ex YU rock enciklopedija |year=2003 |publisher=Čigoja štampa |location=Beograd}} *Kragić, Bruno: [https://hrcak.srce.hr/clanak/107302 "Kojih se filmova sjeća Arsen Dedić?"], ''Dani Hvarskoga kazališta. Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu'', Vol.37 No.1, Svibanj 2011. *Pelaić Strelkov, Goran (2000.) [http://www.hrt.hr/fileadmin/HRadio/regionalni/split/Festival__9-_Split_69.doc Zapisi i sjećanja - Arsen Dedić: "Pjesme opstale pod teretom vremena, novih ukusa i novog estradnog glazbenog terora"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402140349/http://www.hrt.hr/fileadmin/HRadio/regionalni/split/Festival__9-_Split_69.doc |date=2. travnja 2015. }}, „Glazbeni portret”, [[Radio Split]], 14. rujna 2000. *Vidačković, Zlatko: [http://www.matica.hr/vijenac/162/Pjesnik%20nostalgije%20i%20%C4%8De%C5%BEnje/ Razgovor: Arsen Dedić - Pjesnik nostalgije i čežnje,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150905174914/http://www.matica.hr/vijenac/162/Pjesnik%20nostalgije%20i%20%C4%8De%C5%BEnje/ |date=5. rujna 2015. }} [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], Br. 162, 18. svibnja 2000. *[http://www.leksikon-yu-mitologije.net/dedic-arsen/ Dedić, Arsen], natuknica u [[Leksikon YU mitologije|Leksikonu YU mitologije]] (ur. Matić, D. i J. Brkić) === Daljnje čitanje === *[[Zlatko Gall|Gall, Zlatko]]: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030301/sdmagazin02.asp "Portret umjetnika: Čagalj protiv čopora"], ''[[Slobodna Dalmacija]]'', 1. ožujka 2003. *Grbelja, Josip: [http://yugopapir.blogspot.com/2014/09/arsen-dedic-i-zvonimir-golob-uoci.html Arsen Dedić i Zvonimir Golob uoči objavljivanja knjiga "Brod u boci" i "Čovjek i pas"], ''Start'', svibanj 1971. *Grgić Maroević, Iva. (2009.) "Šansona u prepjevu. Arsen Dedić i talijanski kantautori", u ''Pjev i prepjev'', ur. I. Grgić Maroević i S. Muhamedagić, DHKP, Zagreb, str. 65-73. *Jadrijević Tomas, Saša: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050525/reflektor02.asp "Pod reflektorom - Arsen Dedić, pjesnik opće prakse: Ja sam listopad"], Slobodna Dalmacija, 25./26. svibnja 2005. *Knežević, Sanja. "Mediteranski tekst hrvatskoga pjesništva: modusi postmodernističke poetike" / doktorska disertacija. [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Zagreb: Filozofski fakultet]], 19. 12. 2012. *Kovačić, Zvonko: [http://yugopapir.blogspot.de/2013/01/gabi-arsen-matija-u-poseti-muzikalnoj.html ''Gabi, Arsen, Matija: U posjetu muzikalnoj obitelji Dedić''], 1986. *Krstičević, Hrvoje: [http://www.dokumentarni.net/2014/03/17/moj-zanat-uspjela-dokumentarna-biografija-velikog-arsena-dedica/ “Moj zanat” – Uspjela dokumentarna biografija velikog Arsena Dedića], dokumentarni.net, 17.03.2014. *Kršić, Dejan: [http://www.academia.edu/25594341/Mirko_Ili%C4%87_Dizajn_omota_plo%C4%8Da_1979-86 "Svi marš na ples: Dizajn omota ploča 1979-86"], u: ''Mirko Ilić: strip, ilustracija, dizajn, multimedija: 1975. – 2007'', Zagreb, Zagrebački holding, Podružnica AGM, 2008. *Kupčak, Boris: [http://www.zadarskilist.hr/clanci/27102010/film-o-arsenu-s-izvrsnom-glazbom-i-lucidnim-komentarima "Arsen - Brod u boci" - Film o Arsenu s izvrsnom glazbom i lucidnim komentarima], ''[[Zadarski list]]'', 27.10.2010. *Lasić, Igor: [http://feral.audiolinux.com/tpl/weekly1/article.tpl?IdLanguage=7&NrIssue=1002&NrSection=15&NrArticle=9247 "''Bolje akt nego pakt''"], ''[[Feral Tribune]]'', 2. prosinca 2004. *[[Igor Mandić|Mandić, Igor]]: Arsen [monografija], Zagreb: Znanje, 1983. *Matić, Đorđe: [http://www.forum.tm/vijesti/arsen-izmedu-ironije-i-straha-1834 "Arsen – između ironije i straha"], 2005. *Mikuličin, Ivo: [http://m.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/283888/s-misom-se-posvadio-zbog-oskoruse "S Mišom se posvadio zbog oskoruše"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304142839/http://m.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/283888/s-misom-se-posvadio-zbog-oskoruse |date=4. ožujka 2016. }}, Slobodna Dalmacija, 22. kolovoza 2015. *Mrkonjić, Zvonimir: [http://www.matica.hr/vijenac/388/Arsen%20Dedi%C4%87%20i%20poetika%20zabrana/ "Arsen Dedić i poetika zabrana"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150905174941/http://www.matica.hr/vijenac/388/Arsen%20Dedi%C4%87%20i%20poetika%20zabrana/ |date=5. rujna 2015. }}, [[Vijenac]] br. 388, 15. siječnja 2009. *[[Pavao Pavličić|Pavličić, Pavao]]: [http://www.matica.hr/vijenac/498/Mortadela%20i%20raj%C5%BElec/ "Mortadela i rajžlec",] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150128132000/http://www.matica.hr/vijenac/498/Mortadela%20i%20raj%C5%BElec/ |date=28. siječnja 2015. }} [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], br. 498, 4. travnja 2013. *[[Mladen Pavković|Pavković, Mladen]]. ''Zajedno, ali sam, ili tako je govorio Arsen Dedić'', Koprivnica: Matica hrvatska, Ogranak, 2015., {{ISBN|978-953-6997-32-9}} *[[Siniša Škarica|Škarica, Siniša]]: ''Kad je rock bio mlad: priča s istočne strane (1956. – 1970.)'', Zagreb: V.B.Z., 2005. *[[Dražen Vrdoljak|Vrdoljak, Dražen]]: [http://www.ihg.hr/files/File/pdf/vrdoljak/omladinski/Omladinski_tjednik_15_06_1971_br_134_136.pdf "Neshvaćeni pjevač Arsen Dedić"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150128113820/http://www.ihg.hr/files/File/pdf/vrdoljak/omladinski/Omladinski_tjednik_15_06_1971_br_134_136.pdf |date=28. siječnja 2015. }}, ''Omladinski tjednik'', br. 134-136, 15.06.1971 *———————— [http://www.ihg.hr/files/File/pdf/vrdoljak/polet/Polet_14_01_1977.pdf "Kantautor u literarnoj ispovjedaonici"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916221353/http://www.ihg.hr/files/File/pdf/vrdoljak/polet/Polet_14_01_1977.pdf |date=16. rujna 2016. }}, ''[[Polet]]'' br. 12., 14. 1. 1977. *Vrkljan-Križić, Nada: [http://www.matica.hr/vijenac/198/Silina%20osje%C4%87aja/ "CD šansona-Silina osjećaja: Arsen Dedić, Tihi obrt"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150905174920/http://www.matica.hr/vijenac/198/Silina%20osje%C4%87aja/ |date=5. rujna 2015. }}, [[Vijenac]] 198 - 4. listopada 2001. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{wikicitat|Arsen Dedić}} {{Commons|Category:Arsen Dedić|Arsen Dedić}} *[http://www.hds.hr/clan/dedic-arsen/ Stranica Arsena Dedića] na portalu Hrvatskog društva skladatelja *[http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=320 ''Arsen Dedić''], natuknica u [[Filmski leksikon|Filmskom leksikon]]u (D. Rafaelić) *[http://www.tekstovipjesama.hr/izvodac/arsen-dedic/32/ Tekstovi pjesama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140828051945/http://www.tekstovipjesama.hr/izvodac/arsen-dedic/32/ |date=28. kolovoza 2014. }} *[http://www.discogs.com/artist/637956-Arsen-Dedi%C4%87 Potpuna diskografija], discogs.com *[http://www.imdb.com/name/nm0214097/ Filmografija] Arsena Dedića, IMDB baza podataka *[http://www.hrvatskiplus.org/utjeha_kaosa/arsen_dedic.html Arsen Dedić] u antologiji suvremenog hrvatskog pjesništva "Utjeha kaosa" *[http://www.muzika.hr/arhiva/recenzije/1715/arsen-dedic.aspx Recenzije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150128115445/http://www.muzika.hr/arhiva/recenzije/1715/arsen-dedic.aspx |date=28. siječnja 2015. }} Dedićevih albuma, muzika.hr *[http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133000846 Arsen Dedić] u bazi autora HDS - ZAMP-a *[http://www.spotdepo.hr/spotovi/arsen-dedic/ Izbor spotova Arsena Dedića]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, spotdepo.hr *[http://muzika14.tripod.com/interwievs/id40.html Dvije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306171911/http://muzika14.tripod.com/interwievs/id40.html |date=6. ožujka 2016. }} [https://web.archive.org/web/20150825222737/http://muzika14.tripod.com/interwievs/id41.html kolumne] o ratu, obitelji i kolegama iz 2001. *[https://modarta.wordpress.com/page/2/ Recenzija albuma "Homo Volans"], modarta *[http://hr.n1info.com/a23159/Showbiz/Showbiz/Intervju-Arsena-Dedica-za-N1.html Televizijski intervju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160917071823/http://hr.n1info.com/a23159/Showbiz/Showbiz/Intervju-Arsena-Dedica-za-N1.html |date=17. rujna 2016. }} iz siječnja 2015, N1 *[http://radio.hrt.hr/aod/arsen-dedic/123117/ Hrvatski evergreeni - Arsen Dedić (zvučni zapis)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201021130237/https://radio.hrt.hr/aod/arsen-dedic/123117/ |date=21. listopada 2020. }}, radio.hrt.hr *[http://radio.hrt.hr/aod/arsen-dedic-in-memoriam/124694/ Intervju s Dedićem Zlatka Turkalja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213001633/https://radio.hrt.hr/aod/arsen-dedic-in-memoriam/124694/ |date=13. veljače 2021. }}, Music pub-In memoriam, HRT (zvučni zapis) *[http://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/odlazak-velikana/98174/ Odlazak velikana: In memoriam (zvučni zapis)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150826015713/http://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/odlazak-velikana/98174/ |date=26. kolovoza 2015. }}, Goran Pelaić, Radio Split *[http://vijesti.hrt.hr/295549/arsenu-dedicu-glazba-je-bila-zivot Presjek karijere] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190504004552/https://vijesti.hrt.hr/295549/arsenu-dedicu-glazba-je-bila-zivot |date=4. svibnja 2019. }}, HRT *[http://www.jutarnji.hr/sedam-autora-bira-pet-omiljenih-pjesama-velikog-hrvatskog-kantautora/1402824/ Sedam autora u potrazi za najljepšom pjesmom glazbenog velikana Arsena Dedića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151027035202/http://www.jutarnji.hr/sedam-autora-bira-pet-omiljenih-pjesama-velikog-hrvatskog-kantautora/1402824 |date=27. listopada 2015. }} *[http://www.culturenet.hr/UserDocsImages/dijana/deplijan_dedic_MAIL.pdf Komentar i dvije pjesme], poziv na večer poezije 2012. *[https://www.pixsell.hr/agencija/pxl-standard-news/zagreb-grob-arsena-dedica-prekriven-je-brojnim-vijencima-galerija-501307/ Grob na zagrebačkom Mirogoju] {{Arsen Dedić}} {{Dobitnici Porina za životno djelo}}{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za filmsku umjetnost}} {{GLAVNIRASPORED:Dedić, Arsen}} [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski kantautori]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Životopisi, Šibenik]] [[Kategorija:Dobitnici Porina za životno djelo]] [[Kategorija:Hrvatski tekstopisci]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za filmsku umjetnost]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Josip Štolcer Slavenski]] [[Kategorija:Nositelji Reda hrvatskog pletera]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] [[Kategorija:Glazba u Šibeniku]] 0iiv1qb7bpqun6ecx27kariaz8sqa43 0 41964 7615171 7615024 2026-10-08T12:43:03Z Argo Navis 852 7615171 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Snježni leopard | slika = Lightmatter snowleopard.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = Snježni leopard (''Panthera uncia'') | status = VU | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref name=iucn>{{Cite iucn |title=''Panthera uncia'' |name-list-style=amp |author=McCarthy, T. |author2=Mallon, D. |author3=Jackson, R. |author4=Zahler, P. |author5=McCarthy, K. |date=2017 |article-number=e.T22732A50664030 |doi=10.2305/IUCN.UK.2017-2.RLTS.T22732A50664030.en |access-date=19 November 2021}}</ref> | status2 = CITES_A1 | status2_system = CITES | status2_ref = <ref name=iucn/> | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mačke|Felidae]] | subfamilia = [[Velike mačke|Pantherinae]] | genus = '''''Panthera''''' | genus_autorstvo = | species = '''''P. uncia''''' | dvoimeno = ''Panthera uncia'' | dvoimeno_autorstvo = [[Johann Christian Daniel von Schreber|Schreber]], [[1775.]] }} [[File:Snow leopard in Ladakh.webm|thumb|right|Snježni leopard]] '''Snježni leopard''' (''Panthera uncia'') jest vrlo ugrožena [[vrsta]] potporodice [[Pantherinae|velikih mačaka]]. Najbliži genetski srodnik mu je [[tigar]]. ==Obilježja== ====Građa tijela==== Iako zbog dužeg i gušćeg [[krzno|krzna]] djeluje krupnije, zapravo je nešto manji i lakši od prosječnog leoparda. Dužina tijela mu je između 100 i 150&nbsp;cm na što dolazi i rep od 80 do 100&nbsp;cm. U ramenima je visok oko 60&nbsp;cm, a težina mu se kreće između 25 i 75 kilograma. Mužjaci su s prosječno 45 do 55 kilograma osjetno teži i veći od ženki, koje važu najčešće između 35 i 40&nbsp;kg. Gusto obrasli rep je vrlo dugačak i u skoku ima ulogu [[kormilo|kormila]]. Kad miruje, služi mu kao zaštita od hladnoće tako da ga omota oko sebe a vršak prebaci preko [[nos]]a. Glava mu je relativno mala i obilježena povećanim [[nos]]nim šupljinama čija je uloga da ugrije zrak koji udiše. Velike šape podsjećaju na šape [[risovi|risova]]. Tabani su mu prekriveni [[dlaka|dlakom]] što dodatno povećava površinu gazišta i olakšava mu kretanje kroz [[snijeg]] bez da duboko propadnu u njega. Pored toga, to mu je i dobra zaštita od velike hladnoće. ====Krzno==== Osnovna boja krzna je svijetlo siva, a u kontrastu s crnim pjegama može izgledati bijelo. Boje krzna pojedinih jedinki može biti blijedo sivo pa do boje slonove kosti ili boje dima. Donji dio tijela je uvijek svjetlije, često sasvim bijele boje. Tamno smeđe ili crne šare na leđima, bokovima i repu imaju oblik prstena ili rozete u čijem unutrašnjem dijelu je pjega iste boje. Samo na glavi, vratu i udovima prstenove ili rozete smjenjuju pjege. Zimi im je krzno vrlo gusto i dugodlako radi zaštite od ekstremno niskih [[temperatura]], dok su ljetna krzna puno kraćih dlaka. Na ljetnom krznu pjege su bitno uočljivije. ==Rasprostranjenost== Sniježni leopardi žive u visokom [[planine|gorju]] [[srednja Azija|središnje Azije]], [[Himalaja|Himalaji]], [[Hindu Kush]]u, [[Pamir]]u, [[Kunlun]]u [[Tyan Shan]]u, [[Altaj]]u i susjednim planinskim lancima. Najsjevernije područje gdje živi je oko [[Bajkalsko jezero|Bajkalskog jezera]], na jugu se granica poklapa s južnim obroncima Himalaja, na istoku do istočnog [[Tibet]]a dok se zapadna granica proteže gorjem Hindu Kusha. Najveći dio područja na kojem živi je Tibet i drugi dijelovi [[Kina|Kine]]. ===Stanište=== [[Datoteka:Altai Kutscherla-Tal und See.jpg|mini|lijevo|Dolina u Altajskom gorju]] Okoliš koji snježni leopardi vole su [[stijena|stjenovita]] područja, planinske [[stepa|stepe]] i rijetke [[crnogorica|crnogoričke]] šume. Živi na visoravnima kao i na strmim stijenama, sli je to uvijek na pordučju visokih [[planina]]. Ljeti bira planinske livade na područjima iznad granice [[šuma]] i stjenovita područja, pri čemu se uspinje sve do 6.000 [[N/m]]. Zimi se spušta u doline slijedeći svoju [[lov]]inu do visine od oko 2.000 metara. U sjevernijim, hladnijim područjima, kao na jugu [[rusija|Rusije]] ili u [[pustinja|pustinji]] [[Gobi]], spušta se do visine od oko 900 metara. ==Brojčano stanje== Brojčano stanje sniježnih leoparda je zabrinjavajuće. Jedan od razloga je prelijepo bijelo [[krzno]], zbog kojeg su ga lovci izlovljavali, ali i visoka cijena koju se može postići prodajući ga za potrebe [[tradicionalna kineska medicina|tradicionalne kineske medicine]]. Pored toga progoni ga se i jer ponekad ubije neku [[domaće životinje|domaću životinju]]. U svim zemljama u kojima živi je zaštićena vrsta, no [[krivolov]] ga i dalje ugrožava. Pored toga, i lov na njihov prirodni plijen je ozbiljan problem za ovu [[velike mačke|veliku mačku]]. Postao je vrlo rijedak u velikim dijelovima područja koja nastanjuje. Procjenjuje se, da još samo ukupno između 4.500 i 7.500 jedinki živi u divljini na površini od oko gotovo 2 milijuna km². Postoji 120 zaštićenih područja, no veći dio je previše malen da bi se na njemu mogao hraniti veći broj ovih [[zvijeri]]. Gustoća [[populacija|populacije]] koleba između 0,5 i 10 jedinki na 100&nbsp;km². Populacija je najgušća u [[Nepal]]u, gdje živi između 5 i 10 jedinki na kvadratnom kilometru. U divljini snježnji leopard živi na području sljedećih država (u zagradi se navodi godina na koju se procjena odnosi)[http://www.animalinfo.org/species/carnivor/unciunci.htm]: [[Datoteka:Schneeleopard.JPG|mini|240px|Snježni leopard u [[Köln]]skom zoološkom vrtu]] * [[Afganistan]]: < 100 ''(2003)'' * [[Kraljevina Butan|Butan]]: 100-200 ''(1994)'' * [[Kina]]: 2000-2500 ''(1998)'' * [[Indija]]: 200-600 ''(1994)'' * [[Mongolija]]: 500-1000 ''(2000)'' * [[Nepal]]: 350-500 ''(1992)'' * [[Pakistan]]: 200-420 ''(2003)'' * [[Rusija]]: 150-200 ''(2003)'' * [[Kazahstan]]: ca. 200 ''(2001)'' * [[Kirgistan]]: > 200? ''(2001)'' * [[Tadžikistan]]: 180-220 ''(2003)'' * [[Uzbekistan]]: 20-50 ''(2003)'' ==Način života== ===Ishrana=== U prirodnu lovinu snježnih leoparda spadaju jedinke svih [[vrsta]] divljih životinja koje dijele isto stanište. Tako su to razne vrste [[ovce|ovaca]], [[koze|koza]], [[jeleni|jelena]] ali i manje životinje, kao što su [[zečevi]]. Događa se, da snježni leopard ubije i neku veliku domaću životinju, [[jak]]a ili [[domaći konj|konja]], koja može biti i trostruko teža nego što je on. No, kad su vremena oskudna, zadovoljava se i [[miševi]]ma ili [[ptice|pticama]]. Najčešće se prikrada lovini i iznenada ju zaskače, ili ju sačekuje u zasjedi. Pri tome, da bi lov bio uspješan, udaljenost ne smije biti veća od 30 do 40 metara. Najčešće uspijeva prije napada udaljenost smanjiti na 6 do 15 metara. Često koristi uzvišenu [[stijena|stijenu]] i skokom odozgo iznenađuje svoj plijen. ====Lovište==== Veličina lovišta koja mu je potrebna određena je količinom moguće lovine. Kako je gustoća populacije mogućeg plijena u mnogim područjima vrlo mala, snježni leopardi često trebaju vrlo velika lovišta da bi preživjeli. Lovište u bogatim područjima obuhvaća 20 do 40&nbsp;km², a u područjima siromašnim lovinom, kao u [[Mongolija|Mongoliji]], lovište može obuhvaćati i 1000&nbsp;km². Lovišta mužjaka i ženki se često preklapaju, ali životinje obično održavaju međusobnu udaljenost od najmanje jednog kilometra. Putove koje često koristi, snježni leopard obilježava grebanjem, [[izmet]]om i mirisnim [[žlijezda]]ma. Na jednom ograničenom dijelu svog lovišta zadržava se 7 do 10 dana, nakon čega odlazi u drugi dio lovišta. Dugo se smatralo da je noćna životinja, no aktivan je često i danju, prije svega u svitanje ili sumrak. Za skrovište često koristi [[špilja|špilje]] ili pukotine u [[stijena]]ma čije tlo s vremenom prekrije debeli sloj od [[dlaka]]. ===Razmnožavanje=== Snježni leopardi su samotnjaci. Mužjak i ženka sreću se samo u vrijeme parenja, između siječnja i ožujka. Plodnost ženke traje 15 do 39 dana, a spremna je za parenje od drugog do dvanaestog dana tog ciklusa. Skotnost traje 98 do 103 dana, nakon čega ženka koti jedno do pet mladunaca, najčešće dva do četiri, između travnja i lipnja, u zaštiti neke špilje čije tlo je obloženo majčinom dlakom. Mladi dolaze na svijet crni i slijepi, teški oko 450 gr. Otvaraju [[oko|oči]] u dobi od 7 do 9 dana, a nakon oko dva mjeseca jedu prvu čvrstu [[hrana|hranu]]. Uz majku ostaju 18 do 22 mjeseca, što znači da između dva okota jedne ženke prođu najmanje dvije godine. Kad čovjek brine o njima, dožive do 21 godinu, a koliko žive u divljini, nije poznato. ==Snježni leopard i ljudi== Danas u zoološkim vrtovima i sličnim parkovima živi 300 do 500 jedinki snježnog leoparda. U njima se redovno rađa podmladak koji s uspjehom odrasta. Umjesto prosječnih 2 do 3 mladunca po leglu, zabilježeni su slučajevi koćenja čak do 7 mladunaca. Snježni leopard je [[nacionalni simbol]] [[tatari|Tatara]] i [[Kazahstan|Kazaha]], a krilati snježni leopard je stiliziran u [[grb]]u [[Tatarstan]]a. Malo koji zoološki vrt ima ove rijetke životinja, a među onima koji ih imaju je i [[Zoološki vrt grada Zagreba]]. ==Literatura== * Ronald M. Nowak: ''Walker's Mammals of the World''. Johns Hopkins University Press, 1999 {{ISBN|0801857899}} * David Macdonald: ''Die große Enzyklopädie der Säugetiere''. Njemačko izdanje: Könemann u izdanju Tandem Verlag GmbH, 2004 {{ISBN|3-8331-1006-6}} * Dianne N. Janczewski, William S. Modi, J. Claiborne Stephens, and Stephen J. O'Brien (1996). ''[http://mbe.oxfordjournals.org/cgi/reprint/12/4/690 Molecular Evolution of Mitochondrial 12S RNA and Cytochrome b Sequences in the Pantherine Lineage of Felidae]''. Molecular Biology and Evolution 12 (4): 690. Retrieved on 2006-09-26. ==Vanjske poveznice== * [http://www.snowleopardconservancy.org/publications.htm Zaštita snježnog leoparda (engleski)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927185247/http://www.snowleopardconservancy.org/publications.htm |date=27. rujna 2007. }} * [http://www.schneeleopard.de/ Stranica NABU o angažiranom programu zaštite vrsta za snježne leoparde (njemački)] * [http://hartington.esu1.org/studentweb/teresaarens/Picturesta/map_lrg.gif Detaljna karta rasprostranjenosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929205253/http://hartington.esu1.org/studentweb/teresaarens/Picturesta/map_lrg.gif |date=29. rujna 2007. }} * [http://elib.tiho-hannover.de/dissertations/brasek_ws04.pdf Dizertacija s iscrpnim podacima o snježnom leopardu (njemački)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071014164445/http://elib.tiho-hannover.de/dissertations/brasek_ws04.pdf |date=14. listopada 2007. }} * [http://www.poelking.de/wbuch/199906/index_d.htm Snježni leopard (njemački)] * [http://www.animalinfo.org/species/carnivor/unciunci.htm Animal info (engleski)] [[Kategorija:Pantere]] [[Kategorija:Kritično ugrožene životinje]] j06enjukysi1150cwjop5y1nghh2r2d 7615172 7615171 2026-10-08T12:43:24Z Argo Navis 852 /* Vanjske poveznice */ 7615172 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Snježni leopard | slika = Lightmatter snowleopard.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = Snježni leopard (''Panthera uncia'') | status = VU | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref name=iucn>{{Cite iucn |title=''Panthera uncia'' |name-list-style=amp |author=McCarthy, T. |author2=Mallon, D. |author3=Jackson, R. |author4=Zahler, P. |author5=McCarthy, K. |date=2017 |article-number=e.T22732A50664030 |doi=10.2305/IUCN.UK.2017-2.RLTS.T22732A50664030.en |access-date=19 November 2021}}</ref> | status2 = CITES_A1 | status2_system = CITES | status2_ref = <ref name=iucn/> | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mačke|Felidae]] | subfamilia = [[Velike mačke|Pantherinae]] | genus = '''''Panthera''''' | genus_autorstvo = | species = '''''P. uncia''''' | dvoimeno = ''Panthera uncia'' | dvoimeno_autorstvo = [[Johann Christian Daniel von Schreber|Schreber]], [[1775.]] }} [[File:Snow leopard in Ladakh.webm|thumb|right|Snježni leopard]] '''Snježni leopard''' (''Panthera uncia'') jest vrlo ugrožena [[vrsta]] potporodice [[Pantherinae|velikih mačaka]]. Najbliži genetski srodnik mu je [[tigar]]. ==Obilježja== ====Građa tijela==== Iako zbog dužeg i gušćeg [[krzno|krzna]] djeluje krupnije, zapravo je nešto manji i lakši od prosječnog leoparda. Dužina tijela mu je između 100 i 150&nbsp;cm na što dolazi i rep od 80 do 100&nbsp;cm. U ramenima je visok oko 60&nbsp;cm, a težina mu se kreće između 25 i 75 kilograma. Mužjaci su s prosječno 45 do 55 kilograma osjetno teži i veći od ženki, koje važu najčešće između 35 i 40&nbsp;kg. Gusto obrasli rep je vrlo dugačak i u skoku ima ulogu [[kormilo|kormila]]. Kad miruje, služi mu kao zaštita od hladnoće tako da ga omota oko sebe a vršak prebaci preko [[nos]]a. Glava mu je relativno mala i obilježena povećanim [[nos]]nim šupljinama čija je uloga da ugrije zrak koji udiše. Velike šape podsjećaju na šape [[risovi|risova]]. Tabani su mu prekriveni [[dlaka|dlakom]] što dodatno povećava površinu gazišta i olakšava mu kretanje kroz [[snijeg]] bez da duboko propadnu u njega. Pored toga, to mu je i dobra zaštita od velike hladnoće. ====Krzno==== Osnovna boja krzna je svijetlo siva, a u kontrastu s crnim pjegama može izgledati bijelo. Boje krzna pojedinih jedinki može biti blijedo sivo pa do boje slonove kosti ili boje dima. Donji dio tijela je uvijek svjetlije, često sasvim bijele boje. Tamno smeđe ili crne šare na leđima, bokovima i repu imaju oblik prstena ili rozete u čijem unutrašnjem dijelu je pjega iste boje. Samo na glavi, vratu i udovima prstenove ili rozete smjenjuju pjege. Zimi im je krzno vrlo gusto i dugodlako radi zaštite od ekstremno niskih [[temperatura]], dok su ljetna krzna puno kraćih dlaka. Na ljetnom krznu pjege su bitno uočljivije. ==Rasprostranjenost== Sniježni leopardi žive u visokom [[planine|gorju]] [[srednja Azija|središnje Azije]], [[Himalaja|Himalaji]], [[Hindu Kush]]u, [[Pamir]]u, [[Kunlun]]u [[Tyan Shan]]u, [[Altaj]]u i susjednim planinskim lancima. Najsjevernije područje gdje živi je oko [[Bajkalsko jezero|Bajkalskog jezera]], na jugu se granica poklapa s južnim obroncima Himalaja, na istoku do istočnog [[Tibet]]a dok se zapadna granica proteže gorjem Hindu Kusha. Najveći dio područja na kojem živi je Tibet i drugi dijelovi [[Kina|Kine]]. ===Stanište=== [[Datoteka:Altai Kutscherla-Tal und See.jpg|mini|lijevo|Dolina u Altajskom gorju]] Okoliš koji snježni leopardi vole su [[stijena|stjenovita]] područja, planinske [[stepa|stepe]] i rijetke [[crnogorica|crnogoričke]] šume. Živi na visoravnima kao i na strmim stijenama, sli je to uvijek na pordučju visokih [[planina]]. Ljeti bira planinske livade na područjima iznad granice [[šuma]] i stjenovita područja, pri čemu se uspinje sve do 6.000 [[N/m]]. Zimi se spušta u doline slijedeći svoju [[lov]]inu do visine od oko 2.000 metara. U sjevernijim, hladnijim područjima, kao na jugu [[rusija|Rusije]] ili u [[pustinja|pustinji]] [[Gobi]], spušta se do visine od oko 900 metara. ==Brojčano stanje== Brojčano stanje sniježnih leoparda je zabrinjavajuće. Jedan od razloga je prelijepo bijelo [[krzno]], zbog kojeg su ga lovci izlovljavali, ali i visoka cijena koju se može postići prodajući ga za potrebe [[tradicionalna kineska medicina|tradicionalne kineske medicine]]. Pored toga progoni ga se i jer ponekad ubije neku [[domaće životinje|domaću životinju]]. U svim zemljama u kojima živi je zaštićena vrsta, no [[krivolov]] ga i dalje ugrožava. Pored toga, i lov na njihov prirodni plijen je ozbiljan problem za ovu [[velike mačke|veliku mačku]]. Postao je vrlo rijedak u velikim dijelovima područja koja nastanjuje. Procjenjuje se, da još samo ukupno između 4.500 i 7.500 jedinki živi u divljini na površini od oko gotovo 2 milijuna km². Postoji 120 zaštićenih područja, no veći dio je previše malen da bi se na njemu mogao hraniti veći broj ovih [[zvijeri]]. Gustoća [[populacija|populacije]] koleba između 0,5 i 10 jedinki na 100&nbsp;km². Populacija je najgušća u [[Nepal]]u, gdje živi između 5 i 10 jedinki na kvadratnom kilometru. U divljini snježnji leopard živi na području sljedećih država (u zagradi se navodi godina na koju se procjena odnosi)[http://www.animalinfo.org/species/carnivor/unciunci.htm]: [[Datoteka:Schneeleopard.JPG|mini|240px|Snježni leopard u [[Köln]]skom zoološkom vrtu]] * [[Afganistan]]: < 100 ''(2003)'' * [[Kraljevina Butan|Butan]]: 100-200 ''(1994)'' * [[Kina]]: 2000-2500 ''(1998)'' * [[Indija]]: 200-600 ''(1994)'' * [[Mongolija]]: 500-1000 ''(2000)'' * [[Nepal]]: 350-500 ''(1992)'' * [[Pakistan]]: 200-420 ''(2003)'' * [[Rusija]]: 150-200 ''(2003)'' * [[Kazahstan]]: ca. 200 ''(2001)'' * [[Kirgistan]]: > 200? ''(2001)'' * [[Tadžikistan]]: 180-220 ''(2003)'' * [[Uzbekistan]]: 20-50 ''(2003)'' ==Način života== ===Ishrana=== U prirodnu lovinu snježnih leoparda spadaju jedinke svih [[vrsta]] divljih životinja koje dijele isto stanište. Tako su to razne vrste [[ovce|ovaca]], [[koze|koza]], [[jeleni|jelena]] ali i manje životinje, kao što su [[zečevi]]. Događa se, da snježni leopard ubije i neku veliku domaću životinju, [[jak]]a ili [[domaći konj|konja]], koja može biti i trostruko teža nego što je on. No, kad su vremena oskudna, zadovoljava se i [[miševi]]ma ili [[ptice|pticama]]. Najčešće se prikrada lovini i iznenada ju zaskače, ili ju sačekuje u zasjedi. Pri tome, da bi lov bio uspješan, udaljenost ne smije biti veća od 30 do 40 metara. Najčešće uspijeva prije napada udaljenost smanjiti na 6 do 15 metara. Često koristi uzvišenu [[stijena|stijenu]] i skokom odozgo iznenađuje svoj plijen. ====Lovište==== Veličina lovišta koja mu je potrebna određena je količinom moguće lovine. Kako je gustoća populacije mogućeg plijena u mnogim područjima vrlo mala, snježni leopardi često trebaju vrlo velika lovišta da bi preživjeli. Lovište u bogatim područjima obuhvaća 20 do 40&nbsp;km², a u područjima siromašnim lovinom, kao u [[Mongolija|Mongoliji]], lovište može obuhvaćati i 1000&nbsp;km². Lovišta mužjaka i ženki se često preklapaju, ali životinje obično održavaju međusobnu udaljenost od najmanje jednog kilometra. Putove koje često koristi, snježni leopard obilježava grebanjem, [[izmet]]om i mirisnim [[žlijezda]]ma. Na jednom ograničenom dijelu svog lovišta zadržava se 7 do 10 dana, nakon čega odlazi u drugi dio lovišta. Dugo se smatralo da je noćna životinja, no aktivan je često i danju, prije svega u svitanje ili sumrak. Za skrovište često koristi [[špilja|špilje]] ili pukotine u [[stijena]]ma čije tlo s vremenom prekrije debeli sloj od [[dlaka]]. ===Razmnožavanje=== Snježni leopardi su samotnjaci. Mužjak i ženka sreću se samo u vrijeme parenja, između siječnja i ožujka. Plodnost ženke traje 15 do 39 dana, a spremna je za parenje od drugog do dvanaestog dana tog ciklusa. Skotnost traje 98 do 103 dana, nakon čega ženka koti jedno do pet mladunaca, najčešće dva do četiri, između travnja i lipnja, u zaštiti neke špilje čije tlo je obloženo majčinom dlakom. Mladi dolaze na svijet crni i slijepi, teški oko 450 gr. Otvaraju [[oko|oči]] u dobi od 7 do 9 dana, a nakon oko dva mjeseca jedu prvu čvrstu [[hrana|hranu]]. Uz majku ostaju 18 do 22 mjeseca, što znači da između dva okota jedne ženke prođu najmanje dvije godine. Kad čovjek brine o njima, dožive do 21 godinu, a koliko žive u divljini, nije poznato. ==Snježni leopard i ljudi== Danas u zoološkim vrtovima i sličnim parkovima živi 300 do 500 jedinki snježnog leoparda. U njima se redovno rađa podmladak koji s uspjehom odrasta. Umjesto prosječnih 2 do 3 mladunca po leglu, zabilježeni su slučajevi koćenja čak do 7 mladunaca. Snježni leopard je [[nacionalni simbol]] [[tatari|Tatara]] i [[Kazahstan|Kazaha]], a krilati snježni leopard je stiliziran u [[grb]]u [[Tatarstan]]a. Malo koji zoološki vrt ima ove rijetke životinja, a među onima koji ih imaju je i [[Zoološki vrt grada Zagreba]]. ==Literatura== * Ronald M. Nowak: ''Walker's Mammals of the World''. Johns Hopkins University Press, 1999 {{ISBN|0801857899}} * David Macdonald: ''Die große Enzyklopädie der Säugetiere''. Njemačko izdanje: Könemann u izdanju Tandem Verlag GmbH, 2004 {{ISBN|3-8331-1006-6}} * Dianne N. Janczewski, William S. Modi, J. Claiborne Stephens, and Stephen J. O'Brien (1996). ''[http://mbe.oxfordjournals.org/cgi/reprint/12/4/690 Molecular Evolution of Mitochondrial 12S RNA and Cytochrome b Sequences in the Pantherine Lineage of Felidae]''. Molecular Biology and Evolution 12 (4): 690. Retrieved on 2006-09-26. == Izvori == {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.snowleopardconservancy.org/publications.htm Zaštita snježnog leoparda (engleski)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927185247/http://www.snowleopardconservancy.org/publications.htm |date=27. rujna 2007. }} * [http://www.schneeleopard.de/ Stranica NABU o angažiranom programu zaštite vrsta za snježne leoparde (njemački)] * [http://hartington.esu1.org/studentweb/teresaarens/Picturesta/map_lrg.gif Detaljna karta rasprostranjenosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929205253/http://hartington.esu1.org/studentweb/teresaarens/Picturesta/map_lrg.gif |date=29. rujna 2007. }} * [http://elib.tiho-hannover.de/dissertations/brasek_ws04.pdf Dizertacija s iscrpnim podacima o snježnom leopardu (njemački)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071014164445/http://elib.tiho-hannover.de/dissertations/brasek_ws04.pdf |date=14. listopada 2007. }} * [http://www.poelking.de/wbuch/199906/index_d.htm Snježni leopard (njemački)] * [http://www.animalinfo.org/species/carnivor/unciunci.htm Animal info (engleski)] [[Kategorija:Pantere]] [[Kategorija:Kritično ugrožene životinje]] 70ara3inol7s4a0se6bzw1wf29o6b0w 7615173 7615172 2026-10-08T12:43:49Z Argo Navis 852 7615173 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Snježni leopard | slika = Lightmatter snowleopard.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = Snježni leopard (''Panthera uncia'') | status = VU | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref name=iucn>{{Cite iucn |title=''Panthera uncia'' |name-list-style=amp |author=McCarthy, T. |author2=Mallon, D. |author3=Jackson, R. |author4=Zahler, P. |author5=McCarthy, K. |date=2017 |article-number=e.T22732A50664030 |doi=10.2305/IUCN.UK.2017-2.RLTS.T22732A50664030.en |access-date=19 November 2021}}</ref> | status2 = CITES_A1 | status2_system = CITES | status2_ref = <ref name=iucn/> | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mačke|Felidae]] | subfamilia = [[Velike mačke|Pantherinae]] | genus = ''[[Panthera]]'' | genus_autorstvo = | species = '''''P. uncia''''' | dvoimeno = ''Panthera uncia'' | dvoimeno_autorstvo = [[Johann Christian Daniel von Schreber|Schreber]], [[1775.]] }} [[File:Snow leopard in Ladakh.webm|thumb|right|Snježni leopard]] '''Snježni leopard''' (''Panthera uncia'') jest vrlo ugrožena [[vrsta]] potporodice [[Pantherinae|velikih mačaka]]. Najbliži genetski srodnik mu je [[tigar]]. ==Obilježja== ====Građa tijela==== Iako zbog dužeg i gušćeg [[krzno|krzna]] djeluje krupnije, zapravo je nešto manji i lakši od prosječnog leoparda. Dužina tijela mu je između 100 i 150&nbsp;cm na što dolazi i rep od 80 do 100&nbsp;cm. U ramenima je visok oko 60&nbsp;cm, a težina mu se kreće između 25 i 75 kilograma. Mužjaci su s prosječno 45 do 55 kilograma osjetno teži i veći od ženki, koje važu najčešće između 35 i 40&nbsp;kg. Gusto obrasli rep je vrlo dugačak i u skoku ima ulogu [[kormilo|kormila]]. Kad miruje, služi mu kao zaštita od hladnoće tako da ga omota oko sebe a vršak prebaci preko [[nos]]a. Glava mu je relativno mala i obilježena povećanim [[nos]]nim šupljinama čija je uloga da ugrije zrak koji udiše. Velike šape podsjećaju na šape [[risovi|risova]]. Tabani su mu prekriveni [[dlaka|dlakom]] što dodatno povećava površinu gazišta i olakšava mu kretanje kroz [[snijeg]] bez da duboko propadnu u njega. Pored toga, to mu je i dobra zaštita od velike hladnoće. ====Krzno==== Osnovna boja krzna je svijetlo siva, a u kontrastu s crnim pjegama može izgledati bijelo. Boje krzna pojedinih jedinki može biti blijedo sivo pa do boje slonove kosti ili boje dima. Donji dio tijela je uvijek svjetlije, često sasvim bijele boje. Tamno smeđe ili crne šare na leđima, bokovima i repu imaju oblik prstena ili rozete u čijem unutrašnjem dijelu je pjega iste boje. Samo na glavi, vratu i udovima prstenove ili rozete smjenjuju pjege. Zimi im je krzno vrlo gusto i dugodlako radi zaštite od ekstremno niskih [[temperatura]], dok su ljetna krzna puno kraćih dlaka. Na ljetnom krznu pjege su bitno uočljivije. ==Rasprostranjenost== Sniježni leopardi žive u visokom [[planine|gorju]] [[srednja Azija|središnje Azije]], [[Himalaja|Himalaji]], [[Hindu Kush]]u, [[Pamir]]u, [[Kunlun]]u [[Tyan Shan]]u, [[Altaj]]u i susjednim planinskim lancima. Najsjevernije područje gdje živi je oko [[Bajkalsko jezero|Bajkalskog jezera]], na jugu se granica poklapa s južnim obroncima Himalaja, na istoku do istočnog [[Tibet]]a dok se zapadna granica proteže gorjem Hindu Kusha. Najveći dio područja na kojem živi je Tibet i drugi dijelovi [[Kina|Kine]]. ===Stanište=== [[Datoteka:Altai Kutscherla-Tal und See.jpg|mini|lijevo|Dolina u Altajskom gorju]] Okoliš koji snježni leopardi vole su [[stijena|stjenovita]] područja, planinske [[stepa|stepe]] i rijetke [[crnogorica|crnogoričke]] šume. Živi na visoravnima kao i na strmim stijenama, sli je to uvijek na pordučju visokih [[planina]]. Ljeti bira planinske livade na područjima iznad granice [[šuma]] i stjenovita područja, pri čemu se uspinje sve do 6.000 [[N/m]]. Zimi se spušta u doline slijedeći svoju [[lov]]inu do visine od oko 2.000 metara. U sjevernijim, hladnijim područjima, kao na jugu [[rusija|Rusije]] ili u [[pustinja|pustinji]] [[Gobi]], spušta se do visine od oko 900 metara. ==Brojčano stanje== Brojčano stanje sniježnih leoparda je zabrinjavajuće. Jedan od razloga je prelijepo bijelo [[krzno]], zbog kojeg su ga lovci izlovljavali, ali i visoka cijena koju se može postići prodajući ga za potrebe [[tradicionalna kineska medicina|tradicionalne kineske medicine]]. Pored toga progoni ga se i jer ponekad ubije neku [[domaće životinje|domaću životinju]]. U svim zemljama u kojima živi je zaštićena vrsta, no [[krivolov]] ga i dalje ugrožava. Pored toga, i lov na njihov prirodni plijen je ozbiljan problem za ovu [[velike mačke|veliku mačku]]. Postao je vrlo rijedak u velikim dijelovima područja koja nastanjuje. Procjenjuje se, da još samo ukupno između 4.500 i 7.500 jedinki živi u divljini na površini od oko gotovo 2 milijuna km². Postoji 120 zaštićenih područja, no veći dio je previše malen da bi se na njemu mogao hraniti veći broj ovih [[zvijeri]]. Gustoća [[populacija|populacije]] koleba između 0,5 i 10 jedinki na 100&nbsp;km². Populacija je najgušća u [[Nepal]]u, gdje živi između 5 i 10 jedinki na kvadratnom kilometru. U divljini snježnji leopard živi na području sljedećih država (u zagradi se navodi godina na koju se procjena odnosi)[http://www.animalinfo.org/species/carnivor/unciunci.htm]: [[Datoteka:Schneeleopard.JPG|mini|240px|Snježni leopard u [[Köln]]skom zoološkom vrtu]] * [[Afganistan]]: < 100 ''(2003)'' * [[Kraljevina Butan|Butan]]: 100-200 ''(1994)'' * [[Kina]]: 2000-2500 ''(1998)'' * [[Indija]]: 200-600 ''(1994)'' * [[Mongolija]]: 500-1000 ''(2000)'' * [[Nepal]]: 350-500 ''(1992)'' * [[Pakistan]]: 200-420 ''(2003)'' * [[Rusija]]: 150-200 ''(2003)'' * [[Kazahstan]]: ca. 200 ''(2001)'' * [[Kirgistan]]: > 200? ''(2001)'' * [[Tadžikistan]]: 180-220 ''(2003)'' * [[Uzbekistan]]: 20-50 ''(2003)'' ==Način života== ===Ishrana=== U prirodnu lovinu snježnih leoparda spadaju jedinke svih [[vrsta]] divljih životinja koje dijele isto stanište. Tako su to razne vrste [[ovce|ovaca]], [[koze|koza]], [[jeleni|jelena]] ali i manje životinje, kao što su [[zečevi]]. Događa se, da snježni leopard ubije i neku veliku domaću životinju, [[jak]]a ili [[domaći konj|konja]], koja može biti i trostruko teža nego što je on. No, kad su vremena oskudna, zadovoljava se i [[miševi]]ma ili [[ptice|pticama]]. Najčešće se prikrada lovini i iznenada ju zaskače, ili ju sačekuje u zasjedi. Pri tome, da bi lov bio uspješan, udaljenost ne smije biti veća od 30 do 40 metara. Najčešće uspijeva prije napada udaljenost smanjiti na 6 do 15 metara. Često koristi uzvišenu [[stijena|stijenu]] i skokom odozgo iznenađuje svoj plijen. ====Lovište==== Veličina lovišta koja mu je potrebna određena je količinom moguće lovine. Kako je gustoća populacije mogućeg plijena u mnogim područjima vrlo mala, snježni leopardi često trebaju vrlo velika lovišta da bi preživjeli. Lovište u bogatim područjima obuhvaća 20 do 40&nbsp;km², a u područjima siromašnim lovinom, kao u [[Mongolija|Mongoliji]], lovište može obuhvaćati i 1000&nbsp;km². Lovišta mužjaka i ženki se često preklapaju, ali životinje obično održavaju međusobnu udaljenost od najmanje jednog kilometra. Putove koje često koristi, snježni leopard obilježava grebanjem, [[izmet]]om i mirisnim [[žlijezda]]ma. Na jednom ograničenom dijelu svog lovišta zadržava se 7 do 10 dana, nakon čega odlazi u drugi dio lovišta. Dugo se smatralo da je noćna životinja, no aktivan je često i danju, prije svega u svitanje ili sumrak. Za skrovište često koristi [[špilja|špilje]] ili pukotine u [[stijena]]ma čije tlo s vremenom prekrije debeli sloj od [[dlaka]]. ===Razmnožavanje=== Snježni leopardi su samotnjaci. Mužjak i ženka sreću se samo u vrijeme parenja, između siječnja i ožujka. Plodnost ženke traje 15 do 39 dana, a spremna je za parenje od drugog do dvanaestog dana tog ciklusa. Skotnost traje 98 do 103 dana, nakon čega ženka koti jedno do pet mladunaca, najčešće dva do četiri, između travnja i lipnja, u zaštiti neke špilje čije tlo je obloženo majčinom dlakom. Mladi dolaze na svijet crni i slijepi, teški oko 450 gr. Otvaraju [[oko|oči]] u dobi od 7 do 9 dana, a nakon oko dva mjeseca jedu prvu čvrstu [[hrana|hranu]]. Uz majku ostaju 18 do 22 mjeseca, što znači da između dva okota jedne ženke prođu najmanje dvije godine. Kad čovjek brine o njima, dožive do 21 godinu, a koliko žive u divljini, nije poznato. ==Snježni leopard i ljudi== Danas u zoološkim vrtovima i sličnim parkovima živi 300 do 500 jedinki snježnog leoparda. U njima se redovno rađa podmladak koji s uspjehom odrasta. Umjesto prosječnih 2 do 3 mladunca po leglu, zabilježeni su slučajevi koćenja čak do 7 mladunaca. Snježni leopard je [[nacionalni simbol]] [[tatari|Tatara]] i [[Kazahstan|Kazaha]], a krilati snježni leopard je stiliziran u [[grb]]u [[Tatarstan]]a. Malo koji zoološki vrt ima ove rijetke životinja, a među onima koji ih imaju je i [[Zoološki vrt grada Zagreba]]. ==Literatura== * Ronald M. Nowak: ''Walker's Mammals of the World''. Johns Hopkins University Press, 1999 {{ISBN|0801857899}} * David Macdonald: ''Die große Enzyklopädie der Säugetiere''. Njemačko izdanje: Könemann u izdanju Tandem Verlag GmbH, 2004 {{ISBN|3-8331-1006-6}} * Dianne N. Janczewski, William S. Modi, J. Claiborne Stephens, and Stephen J. O'Brien (1996). ''[http://mbe.oxfordjournals.org/cgi/reprint/12/4/690 Molecular Evolution of Mitochondrial 12S RNA and Cytochrome b Sequences in the Pantherine Lineage of Felidae]''. Molecular Biology and Evolution 12 (4): 690. Retrieved on 2006-09-26. == Izvori == {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.snowleopardconservancy.org/publications.htm Zaštita snježnog leoparda (engleski)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927185247/http://www.snowleopardconservancy.org/publications.htm |date=27. rujna 2007. }} * [http://www.schneeleopard.de/ Stranica NABU o angažiranom programu zaštite vrsta za snježne leoparde (njemački)] * [http://hartington.esu1.org/studentweb/teresaarens/Picturesta/map_lrg.gif Detaljna karta rasprostranjenosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929205253/http://hartington.esu1.org/studentweb/teresaarens/Picturesta/map_lrg.gif |date=29. rujna 2007. }} * [http://elib.tiho-hannover.de/dissertations/brasek_ws04.pdf Dizertacija s iscrpnim podacima o snježnom leopardu (njemački)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071014164445/http://elib.tiho-hannover.de/dissertations/brasek_ws04.pdf |date=14. listopada 2007. }} * [http://www.poelking.de/wbuch/199906/index_d.htm Snježni leopard (njemački)] * [http://www.animalinfo.org/species/carnivor/unciunci.htm Animal info (engleski)] [[Kategorija:Pantere]] [[Kategorija:Kritično ugrožene životinje]] 9ywwd43r3m99gt2z8ozpuycs911pugt 0 44225 7615406 7457344 2026-10-08T21:34:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615406 wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime = Sikul (Székely) | slika = | opis_slike = | populacija = oko 670.000<ref>Većina se izjašnjava kao [[Mađari]], dok neki kao Sikuli</ref> | regije = [[Rumunjska]] (velikim dijelom u županijama [[Harghita (županija)|Harghita]], [[Covasna (županija)|Covasna]] i dijelovima županije [[Mureș (županija)|Mureș]]) | regija1 = | pop1 = | ref1 = | jezik = [[mađarski jezik|mađarski]] | vjera = većinom [[katolička crkva|rimokatolici]], [[kalvinizam|kalvinisti]] | srodne = [[Mađari]], [[Finci]], [[Estonci]] itd. }} [[Datoteka:Tinutul_Secuiesc.png|mini|250px|Županije [[Covasna (županija)|Covasna]], [[Harghita (županija)|Harghita]] i [[Mureș (županija)|Mureș]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]]]] [[Datoteka:Székely traditional leaving room.JPG|mini|desno|Enterijer stare sikulske seoske kuće]] [[Datoteka:Szentanna-to 2.jpg|mini|desno|Kratersko jezero Sveta Ana scena je jedne stare sikulske legende]] [[Datoteka:Kezdi centre6.jpg|mini|desno|Kip Árona Gábora, sikulskog heroja mađarske borbe za slobodu 1848-1849. godine u centru [[Târgu Secuiesc]]a]] [[Datoteka:Korond.jpg|mini|desno|Keramičke posude sa sikulskim motivima čuveni su proizvodi naselja [[Corund]]a]] [[Datoteka:Kopjafa 2110.JPG|mini|desno|Sikulski drveni nadgrobni spomenici]] '''Sekelji''', na [[hrvatski jezik|hrvatskom]] također: '''Sikuli''', '''Sekelji''' ili '''Szekleri''', [[mađarski jezik|mađarski]]: ''székelyek'' ([[jednina]]: ''székely''), [[rumunjski jezik|rumunjski]] ''Secuii'' (jednina: ''Secui'') je naziv za regionalnu zajednicu [[Mađari|Mađara]] nastanjena uglavnom u istočnim krajevima [[Transilvanija|Transilvanije]], u [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. == Populacija == Većina Sikula živi u [[Sikulska zemlja|Sikulskoj zemlji]] (povijesni naziv za područje današnjih županija [[Covasna (županija)|Covasna]] i [[Harghita (županija)|Harghita]] te dijela županije [[Mureș (županija)|Mureș]] u jugoistočnoj Transilvaniji). Pored toga, većina mađarskih stanovnika područja između gradova [[Brașov (grad)|Brașov]] i [[Sibiu (grad)|Sibiu]] se također smatra Sikulima. Za većinu pripadnika te skupine, Sikul kao opredijeljenost shvaćen je kao regionalno obilježje uz pripadnost [[Mađari|mađarskoj]] naciji i time mađarskoj manjini [[Rumunjska|Rumunjske]]. Skupini Sikula pripada oko 40% od 1,4 milijuna [[Transilvanija|transilvanijskih]] Mađara (otprilike 670.000 osoba). (Ostali se po nacionalnosti opredjeljuju samo kao Mađari; analogija je slučaj hrvatskih [[Šokci|Šokaca]] u [[Slavonija|Slavoniji]] ili [[Srijem]]u). Rumunjsko pravo ne poznaje naziv ''Sikuli'' pa se oni u popisima stanovništva pojavljuju jednostavno pod nazivom ''Mađari''. U Mađarskoj, a i na međunarodnoj sceni se također najčešće govori o transilvanijskim Mađarima kao jedinstvenoj manjini, s tim da unutar nje Sikuli čine posebnu zajednicu. === Populacija po županijama === {| class="wikitable" !Županija !Mađari !% ukupnog stanovništva |- |[[Harghita (županija)|Harghita]] |275.841 |84,62% |- |[[Covasna (županija)|Covasna]] |164.055 |73,80% |- |[[Mureș (županija)|Mureș]] |227.673 |39,30% |} Stanovnici mađarske narodnosti tih triju županija su po pravilu smatrani Sikulima. (Podaci iz [[2002.]]). <gallery> Image:Szekely03 original map.png|Etnički zemljovid zemlje Sekelja u Rumunjskoj, popis iz 1992. godine. Image:Szekely03.png|Etnički zemljovid zemlje Sekelja u Rumunjskoj, popis iz 2002. godine. </gallery> == Povijest Sikula == === Porijeklo === Originalni zadatak Sikula u Ugarskoj bio je obrana granice te države na [[Transilvanija|transilvanijskom]] pograničnom području. Porijeklo Sikula je krajnje sporno. Nagađa se o [[Avari|avarskom]], [[Bugari|bugarskom]], [[Huni|hunskom]], [[Kabari|kabarskom]], [[Skiti|skitskom]] i [[Turci|turskom]] podrijetlu. Po drugima, Sikuli su "oduvijek" bili Mađari te se njihov posebni identitet razvio kao posljedica izoliranja u planinskim krajevima. Ova teorija ima više podržavača u Mađara, dok se rumunjska historiografija tradicionalno zalaže za strano, a čak i rumunjsko porijeklo Sikula. === Natio Siculorum === Sikuli su zbog svojih vojničkih usluga tijekom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] uživali plemićke privilegije te bili izuzeti od plaćanja poreza. Oni su od [[13. stoljeće|13. stoljeća]] činili posebnu "[[stalež|stalešku]] naciju". [[Latinski jezik|Latinski]] naziv ''natio Siculorum'' ('nacija Sikula') odnosi se na njihovoj ravnopravnosti ostalim ugarskim "nacijama" (staležima). Sikuli su platili porez samo kad je kralj stupio na prijestolje, vjenčao se ili kad mu se rodio sin. Priviligije Sikula su obuhvatile i izuzetak njihove teritorije iz mađarskog administrativnog sustava zasnovanog na [[županija]]ma (na [[mađarski jezik|mađarskom]]: ''vármegyék''). Sikulska administrativna jedinica zvala se ''szék''. Sikulski székovi su bili sljedeći: * Csíkszék * Udvarhelyszék * Háromszék * Marosszék * Aranyosszék Od [[14. stoljeće|14. stoljeća]] se Sikuli (''communitas Siculorum'') raslojavali na tri grupe (prema poveljama: ''tria genera Siculorum''): ''potiores'' ('moćnici'), ''lófők'' (otprilike: 'konjanici') i ''simplices'' ('prostaci'). Ova promjena je vezana za vojne reforme nakon [[provala Tatara|provale Tatara]] u [[1241.]] Svaka od tih grupa je i dalje raspolagala plemićkim privilegijama (''libertas Siculorum''). U [[1437.]] godini Sikuli su sklopili staleški savez s transilvanijskim [[Mađari]]ma i [[Transilvanijski Sasi|Sasima]] (''Unio trium nationum''). === Gubljenje privilegija === Posljedicom [[Turci|turskog]] osvajanja u [[16. stoljeće|16. stoljeću]], [[Transilvanija]] se odcijepila od Ugarske i postala - pod vodstvom ugarskog vojvode - poluvazalna država [[Osmansko carstvo|osmanskog carstva]] ([[Transilvanijska kneževina]]). Postojanje takve velike mase ljudi oslobođeni od plaćanja poreza više nije bilo u interesu vladara, pa su vojvode težili da im skresaju privilegije. Sikuli su se prvi put suočili s vojvodom [[Ivan Žigmund|Ivanom Žigmundom]], što je bio uzrok izbijanja [[prvi sikulski ustanak|prvog sikulskog ustanka]] u [[1562.]] Vojvode iz obitelji Báthory su također pokušavali sa skresanjem drevnih prava. Kao posljedica tih sukoba, Sikuli su za vrijeme provale [[Mihajlo Hrabri|Mihajla Hrabrog]] [[1599.]] godine stali na stranu tog [[Kneževina Vlaška|vlaškog]] vojvode. Nakon poraza Osmanskog carstva [[Opsada Beča 1683.|pod Bečom]] [[1683.]] godine, Transilvanija je postupno gubila [[autonomija|autonomiju]] koju je uživala pod osmanskom kontrolom i dospjela pod [[Austrija|austrijsku]] vlast. Kada je [[Marija Terezija]] preustrojila graničarski sustav i uvela novačenje u redovima Sikula, oni su otkazali poslušnost. Zauzvrat su [[car]]ske trupe zaklali više stotina Sikula. (Taj događaj [[1764.]] godine je po obližnjem naselju poznat u mađarskoj povijesti kao ''pokolj kod Madéfalve''). Mnogi Sikuli su prebjegli u tadašnju Moldaviju, gdje su se priključili već postojećim grupama ranije iseljenih [[Mađari|Mađara]] i Sikula. === Sikuli u formiranju mađarske nacije === Transilvanija je vraćena Ugarskoj [[Austro-ugarska nagodba|austro-ugarskom nagodbom]] u [[1867.]] godini. Za vrijeme mađarske borbe za slobodu protiv [[Austrija|Austrije]] [[1848.]] – [[1849.]] godine, Sikuli su činili većinu u [[Transilvanija|transilvanijskoj]] vojsci generala [[Józef Bem|Józefa Bema]]. (Transilvanijski [[Rumunji]] i Sasi su se suprotstavili ciljevima mađarske građanske revolucije). Početak oružane samoobrane bio je proglašen [[16. listopada]] [[1848.]] godine na sikulskom zboru kod Agyagfalve (današnje [[rumunjski jezik|rumunjsko]] ime: ''Lutița''). Na zboru je izrečeno da su Sikuli spremni uzeti oružje u ruke "za obranu svoje mađarske braće". Budući da Sikuli više nisu bili privilegizirani, preustrojavanjem mađarskog administrativnog sistema u [[1876.]] godini njihovi székovi su bili ukinuti. Na području bivših székova formirane su četiri županije (''vármegyék''): Csíkszék, Háromszék, Udvarhelyszék i Maros-Torda. === Sikuli kao manjina === [[Trianonski ugovor|Trianonski mirovni ugovor]] ([[1920.]]) koji je slijedio vojni poraz [[Mađarska|Mađarske]] u [[prvi svjetski rat|prvom svjetskom ratu]] naredio je priključenje [[Transilvanija|Transilvanije]] (zajedno s pojedinim ostalim dijelovima Mađarske) [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. [[Druga bečka odluka|Drugom bečkom odlukom]] [[30. kolovoza]] [[1940.]] godine Rumunjska je bila prisiljena od [[Njemačka|Njemačke]] i [[Italija|Italije]] da [[Sikulska zemlja|Sikulsku zemlju]] (zajedno sa sjevernim dijelom Transilvanije) prepušta Mađarskoj. Sikulsko stanovništvo je - nasuprot rumunjskom - [[Mađari|mađarske]] vojnike dočekalo kao osloboditelje. U [[drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] Mađarska je izgubila sve ponovo stečene teritorije. (Gubitak Sjeverne Transilvanije - kao i ostalih područja stečena u predratno vrijeme - bio je potvrđen [[Pariški mirni ugovor|pariškim mirnim ugovorom]] u veljači [[1947.]] godine). Od [[1947.]] do kraja [[1989.]] godine Rumunjska je bila [[komunizam|komunistička]] zemlja. Prvi komunistički vođa [[Gheorghiu-Dej]] dao je uhititi članove Mađarskog narodnog saveza, dok je osnovanjem [[Mađarska Autonomna Pokrajinu|Mađarske Autonomne Pokrajine]] (RAM) u Sikulskoj zemlji [[1952.]] godine stvarao iluziju poštovanje manjinskih prava. Stanovnici te pokrajine u biti nisu uživali samoopredjeljenje jer je ustroj RAM-a bio temeljen na [[staljin]]ističkom modelu sličnom onome [[Sovjetski savez|sovjetskih]] "autonomnih" pokrajina. [[1960.]] godine granice RAM-a su modificirane pa se postotak Mađara u njemu smanjio od 77 do 63%. (RAM je tom prilikom i preimenovan u Mureș-Mađarsku Autonomnu Pokrajinu). Uvođenjem županijskog sustava u [[1968.]] godini ta administrativna jedinica prestaje. Njena teritorija je podijeljena između županija [[Mureș (županija)|Mureș]], [[Harghita (županija)|Harghita]] i [[Covasna (županija)|Covasna]]. [[Nicolae Ceaușescu]] koji je sljedio Gheorghiu-Deja [[1965.]] je postupno izgradio zloglasni nacionalistički sustav u svojoj zemlji. Mađari Rumunjske su u to doba - pored toga što su dijelili tešku sudbinu svojih [[Rumunji|rumunjskih]] susjeda zbog loših ekonomnih prilika - doživjeli i nacionalno i vjersko ugnjetavanje. Kontinuitet prostora sa značajnim mađarskim stanovništvom je bio prekinut naseljavanjem stanovnika rumunjske nacionalnosti iz krajeva izvan Transilvanije. Ta politika je jedino bila neuspješna u Sikulskoj zemlji: u većini sikulskih gradova poput [[Miercurea-Ciuc]]a, [[Odorheiu Secuiesc]]a ili [[Sfântu Gheorghe (Covasna)|Sfântu Gheorghea]] te osobito u selima Sikuli i danas čine apsolutnu većinu. Nizak nivo industralizacije i urbanizacije, etnički kompaktna narav i nepromijenjeni seoski karakter Sikulske zemlje te asimilacija pridošlice u toj pretežnoj mađarskoj kulturnoj sredini bili su glavni razlozi očuvanja sikulskog obilježja tog područja. == Suvremena politika u Sikula == [[Mađari]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]] su sve do zadnjih godina bili politički nepodijeljeni te su i Sikuli jednoglasno podupirali [[Demokratski savez Mađara u Rumunjskoj]] (RMDSZ), stranku [[Béla Markó|Béle Markóa]] koja predstavlja interese mađarske manjine od [[1989.]] No, mnogi smatraju rezultate umjerene politike RMDSZ-a nezadovoljavajućim. Naime, dva glavna politička cilja [[Transilvanija|transilvanijskih]] Mađara, [[autonomija]] na osobnoj ili teritorijalnoj osnovi te vlastito državno sveučilište dosad nisu dostignuta. Sikuli, čija zajednica - nasuprot ostalim Mađarima u Transilvaniji - živi u bloku s mađarskom većinom, više su skloni politici disidenata RMDSZ-a kojim je naglašeni cilj što brže ostvaranje autonomije. Sikul [[Jenő Szász]], koji je u tu svrhu osnivao Mađarski građanski savez (MPSZ), gradonačelnik je [[Odorheiu Secuiesc]]a, grada s 96% mađarskog stanovništva. [[15. ožujka]] [[2006.]] godine je u tom gradu održan "sikulski zbor". Na njemu je pročitan proglas u kojem Sikuli zahtijevaju autonomiju za [[Sikulska zemlja|Sikulsku zemlju]]. Proglašenje same autonomije nije se desilo, ali spektakularni posjet predsjednika države Rumunjske [[Traian Băsescu|Traiana Băsescua]] Odorheiu Secuiescu narednog dana bio je znak da je nova struja postala nezanemarivim faktorom u transilvanijskih Mađara. No, rumunjska vlast i dalje odbija prijedloge za autonomiju kao takve koji su - prema njoj - suprotni točki ustava o Rumunjskoj kao "jedinstvenoj nacionalnoj državi". Položaj Sikula (u okviru pitanja 1.4 milijuna rumunjskih Mađara) vjerojatno postaje sljedećim u nizu manjinskih pitanja unutar [[Europska unija|Europske unije]]. Naime, dok službena Mađarska podupira ambicije svog istočnog susjeda za priključenje uniji, neriješenih pitanja državnog sveučilišta, povrat imovine [[katolička crkva|katoličkoj]] i reformiranoj ([[kalvinizam|kalvinističkoj]]) crkvi te nedonošenje zakona o manjinama ostat će prepreka za djelotvorno sudjelovanje tih dviju novih članica EU. == Jezik == Sikuli se služe [[mađarski jezik|mađarskim]] jezikom. Njihova jezična inačica zove se sikulskim dijalektom ([[mađarski jezik|mađarski]]: ''székely nyelvjárás''). Taj dijalekt je obilježen s više arhaizama nego većina mađarskih dijalekata te posuđenicama iz [[rumunjski jezik|rumunjskog]] jezika, ali on je uzajamno razumljiv s književnim mađarskim jezikom. (Isti dijalekt govore i dvojezični predstavnici [[Rumunji|rumunjskog]] stanovništva na područjima s mađarskom većinom). == Kultura == === Pučka kultura === Pučkoj kulturi Sikula pripadaju: * sikulska vrata: drvena vrata bogato ukrasena s rezbarijom, prepoznatljive konstrukcije sikulskih domaćinstava ([[mađarski jezik|mađarski]]: ''székelykapu'') * drveni nadgrobni spomenici (mađarski: ''kopjafa'' - 'koplje') * legenda o [[Huni|hunskom]] porijeklu: prema sikulskoj predaji, Sikuli su potomci navodnog sina Csaba hunskog kralja [[Atila|Atile]] * sikulsko pismo: staro pismo Sikula, pretpostavljivo iz pretkršćanskog razdoblja (mađarski: ''székely rovásírás'') Najvažniji spomenici sikulske materijalne kulture izloženi su u [[Sikulski narodni muzej|Sikulskom narodnom muzeju]] u [[Sfântu Gheorghe (Covasna)|Sfântu Gheorgheu]]. === Književnost === Nekoliko najvećih mađarskih književnika poput [[Kelemen Mikes|Kelemena Mikesa]] ili [[Áron Tamási|Árona Tamásija]] bilo je iz [[Sikulska zemlja|Sikulske zemlje]], ali o njihovom radu se obično raspravlja pod pojmom [[mađarska književnost|mađarske književnosti]]. [[Balázs Orbán]], koji je i sam bio Sikul, napisao je dosad najobuhvatniji "Opis Sikulske zemlje" (''A Székelyföld leírása...'', objavljen između [[1868.]] i [[1873.]]). == Vjera == Sikuli većinom pripadaju [[katolička crkva|rimokatoličkoj]] i reformiranoj ([[kalvinizam|kalvinističkoj]]) crkvi. == Vanjske poveznice == === Na hrvatskom === *[http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=812&id_projekta=0&id_stranice=0 Mađari u Transilvaniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080522195344/http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=812&id_projekta=0&id_stranice=0 |date=22. svibnja 2008. }} === Na drugim jezicima === *[http://www.alanier.at/Szekelyfold.html Putopis o Sikulskoj zemlji (engleski)] *[https://web.archive.org/web/20010124155400/http://www.covasna.ro/ Županija Covasna (engleski, mađarski, rumunjski)] *[http://www.cchr.ro/ Županija Harghita (engleski, mađarski, njemački, rumunjski)] *[http://www.cjmures.ro/ Županija Mureș (engleski, mađarski, rumunjski)] *[http://www.rmdsz.ro/ Demokratski savez Mađara u Rumunjskoj (engleski, mađarski, rumunjski)] *[http://www.tol.cz/look/TOL/article.tpl?IdLanguage=1&IdPublication=4&NrIssue=161&NrSection=2&NrArticle=16394 Članak o Sikulima (engleski)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927035254/http://www.tol.cz/look/TOL/article.tpl?IdLanguage=1&IdPublication=4&NrIssue=161&NrSection=2&NrArticle=16394 |date=27. rujna 2007. }} *[http://www.daily-news.ro/article_detail.php?idarticle=23826 Novinski članak o sikulskoj autonomiji (engleski)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Ioan Aurel Pop, The Ethno-Confessional Structure of Medieval Transylvania and Hungary. Cluj Napoca, 1994 (bulletin of the Center for Transilvanian Studies, vol.III, nr.4, July 1994) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Mađari]] [[Kategorija:Etničke grupe Rumunjske]] [[Kategorija:Mađarsko-rumunjski odnosi]] c9dbn6osief41xspmqfjkk4ixfj9zl3 0 44365 7615247 7126438 2026-10-08T13:51:10Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Male mačke|Male mačke]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Rodovi malih mački|Rodovi malih mački]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615247 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Ris (razdvojba)]]}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Risovi | slika = Lynx_lynx_poing.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = [[Obični ris]] (''Lynx lynx'') | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordate|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mačke|Felidae]] | subfamilia = [[Male mačke|Felinae]] | genus = '''''Lynx''''' | genus_autorstvo = [[Robert Kerr|Kerr]], [[1792.]] | razdioba_stupanj = [[Vrsta|Vrste]] | razdioba = {{plainlist| * ''[[Obični ris|Lynx lynx]]'' * ''[[Kanadski ris|Lynx canadensis]]'' * ''[[Pirenejski ris|Lynx pardinus]]'' * ''[[Crveni ris|Lynx rufus]]''}} }} '''Risovi''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Lynx'') su rod iz porodice [[Mačke|mačaka]] (''Felidae''). To su srednje velike mačke dugih nogu, velikih ušiju s čuperkom na vrhu i kratkim repom. Sve [[Vrsta|vrste]] imaju manje ili više izražene "brade", čuperke duže dlake, na obrazima. Ovaj rod čine četiri vrste: * [[Obični ris]] (''Lynx lynx'') * [[Kanadski ris]] (''Lynx canadensis'') * [[Pirenejski ris]] (''Lynx pardinus'') * [[Crveni ris]] (''Lynx rufus'') U starijoj literaturi se može sresti da su sve ove četiri vrste obuhvaćene u jednoj, i nazivala se "sjeverni ris". [[Karakal|Pustinjski ris]], često nazvan i karakal, ponekad se svrstava u ovaj rod. On, međutim, pripada u jedan sasvim drugi rod mačaka. == Opis == Odrasli risovi su teški od 15 do 30 do 40 kilograma. [[Obični ris]] je znatno veći od ostalih vrsta risova. Risovi su mačke srednje veličine, dugih nogu i velikih ušiju s čupercima na vrhovima i kratkim repom. Boja tijela je od svijetle smeđe do sive, a povremeno imaju tamnosmeđe pjege, naročito na nogama. Uglavnom žive samotnjačkim životom, iako, ponekad, nekoliko risova živi zajedno. Sezona parenja je u kasnu zimu i ženke obično donose na svijet od 2 do 4 mladunca godišnje. Gestacija traje oko 70 dana. Majka se brine za mlade oko godinu dana, a poslije toga su samostalni. Hrane se [[ptica]]ma, malim [[sisavci]]ma i [[rib]]ama, ali i većim sisavcima poput [[Ovce|ovaca]] i [[Koze|koza]]. Risovi obično love na tlu. {{Male mačke}} [[Kategorija:Rodovi malih mački]] [[Kategorija:Risovi| ]] mk44j5w00isftytzkxp0b9s8fl9tgvx 0 51544 7615193 7615028 2026-10-08T13:14:51Z Argo Navis 852 7615193 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | status = {{StatusOsjetljivi}} | naziv = Oblačni leopard | slika = Neofelis nebulosa.jpg | slika2 = Clouded leopard (Neofelis nebulosa) in a zoo.webm | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = [[Pantherinae]] | genus = ''[[Neofelis]]'' | species = '''''N. nebulosa''''' | dvoimeno = ''Neofelis nebulosa'' | dvoimeno_autorstvo = (Griffith, 1821.) }} '''Oblačasti'''<ref>{{Citiranje weba |url=http://prirodopis.com/Animalia/Chordata/Mammalia/Carnivora/Felidae/macke_vrste.htm |title=Popis vrsta porodice mačaka |access-date=15. veljače 2010. |archive-date=31. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090131144019/http://prirodopis.com/Animalia/Chordata/Mammalia/Carnivora/Felidae/macke_vrste.htm |url-status=dead }}</ref> a često i '''oblačni leopard'''<ref>Životinje, Velika ilustrirana enciklopedija, Mozaik knjiga, Zagreb, str. 212 {{ISBN|953-196-088-7}}</ref>(''Neofelis nebulosa'') je jedna od 2 [[vrste]] u rodu '''Neofelis''' iz porodice [[velike mačke|velikih mačaka]]. Stanište joj je [[Jugoistočna Azija]]. Izgledom podsjeća na [[leopard]]a, a smatra se starim predstavnikom pravih velikih mačaka. == Osobine == Oblačni leopardi imaju oko 90 [[cm]] dugo tijelo na što se nastavlja rep od oko 80&nbsp;cm. Veličinom odgovaraju od prilike veličini [[njemački ovčar|njemačkog ovčara]]. Šare na krznu su jednake onima kakve imaju [[mramorna mačka|mramorne mačke]]: na žućkastoj podlozi imaju velike, nepravilno oblikovane pjege koje prema unutrašnjem dijelu pjege blijede. [[Zub|Očnjaci]] su im, u odnosu prema veličini tijela, najduži među svim mačkama. == Životni prostor == Ove životinje nastanjuju područje jugoistočne Azije, od južnih dijelova [[Kina|Kine]] do [[Malajski poluotok|Malajskog poluotoka]] i od istočnih obronaka [[Himalaja]] do [[Vijetnam]]a. Okoliš su im [[tropska kišna šuma|tropske kišne šume]] na ovim područjima. == Podvrste == Oblačasti leopard javlja se danas u dvije podvrste [[nepalski oblačasti leopard|nepalski]] ili [[Neofelis nebulosa macrosceloides]] <small>Hodgson, 1853</small> i [[indokineski oblačasti leopard|indokineski]], [[Neofelis nebulosa nebulosa]] <small>(Griffith, 1821)</small>. Treća podvrsta [[tajvanski oblačasti leopard]], [[Neofelis nebulosa brachyurus]] <small>Swinhoe, 1862</small>, je izumrla.<ref name="BioLib">[http://www.biolib.cz/en/formsearch/?action=execute&searcharea=1&string=Neofelis+ BioLib]</ref> == Ostalo == Oblačni leopard je u ranijim razdobljima bio jako izlovljavan zbog svog vrlo lijepog [[krzno|krzna]], no i danas je to ponegdje slučaj. No, još veća ugroza od krivolova je uništavanje njegovog primarnog staništa, tropskih kišnih šuma. Vrsta je od strane [[IUCN]] proglašena ugroženom. Na [[Tajvan]]u je, primjerice, zadnji put dokazano viđen prije više od 10 godina. No, još nije izgubljena nada, da se mala populacija uspjela održati negdje u nepristupačnim dijelovima otoka. Kako je to izrazito plaha životinja koja pokušava izbjeći svaki kontakt s ljudima, o njenom životu je puno toga još uvijek nepoznato. [[2006.]] godine, sumatranska i borneoška populacija oblačastog leoparda proglašena je zasebnom vrstom - [[Sundski oblačasti leopard]] (''Neofelis diardi''), a 2007. godine sundski je leopard podijeljen na dvije podvrste, sumatransku [[Neofelis diardi diardi]] (G. Cuvier, 1823) i borneošku [[Neofelis diardi borneensis]] (G. Cuvier, 1823).<ref name="BioLib"/> ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Neofelis]] 6nsj6c58p6s2x19mkqy1fz154auexxd 14 55680 7615526 7340880 2026-10-09T11:16:32Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Placentalia|Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Afrotheria|Afrotheria]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615526 wikitext text/x-wiki {| align=center id=toc | <center>{{kat:|Životinje}} <!-- > {{kat:|Pravi mnogostaničari}} > {{kat:|Bilateralne životinje}}--> > {{kat:|Svitkovci}} > <!--{{kat:|Lubanjci}}</small> > -->{{kat:|Kralježnjaci}} > {{kat:|Sisavci}} > {{kat:|Viši sisavci}} > '''Surlaši'''</center> |} {{Commonscat|Proboscidea}} [[Kategorija:Afrotheria]] 1rdquriuqqi0b24e75mkdvst64o6asi 0 59429 7615438 7495863 2026-10-09T03:50:40Z Stephan1000000 219608 broj_epizoda = 595 | broj_sezona = 28 7615438 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|listopad 2007.}} {{Infokvir TV serija | bgcolour = lightblue | ime_serije = Zakon i red: Odjel za žrtve | orig_naslov = Law & Order: Special Victims Unit | slika = Zakon_i_red_-_Odjel_za_žrtve.jpg | veličina = 250px | natpis_pod_slikom = uvodna špica | format_serije = [[kriminalistički]] | trajanje_epizode = 40-44 min | autor = [[Dick Wolf]] | glumci = [[Christopher Meloni]]<br>[[Mariska Hargitay]]<br>[[Richard Belzer]]<br>[[Dann Florek]]<br>[[Michelle Hurd]]<br>[[Stephanie March]]<br>[[Ice-T]]<br>[[B.D. Wong]]<br>[[Diane Neal]]<br>[[Tamara Tunie]]<br>[[Adam Beach]]<br>[[Michaela McManus]]<br>[[Danny Pino]]<br>[[Kelli Giddish]]<br>[[Raúl Esparza]]<br>[[Peter Scanavino]]<br>[[Philip Winchester]]<br>[[Jamie Gray Hyder]] | država = {{Z|SAD}} [[SAD]] | lokacija = {{SAD grad|New York|New York}} | tv_kuća = [[NBC]] | u_hrv = [[HRT – HTV 2|HRT 2]] | početak_serije = [[20. rujna]] [[1999.]] | kraj_serije = | broj_epizoda = 595 | broj_sezona = 28 | imdb_id = 0203259}} '''''Zakon i red: Odjel za žrtve''''' ([[engleski jezik|eng]]. '''''Law & Order: Special Victims Unit''''') je [[SAD|američka]] [[kriminalistički|kriminalistička]] TV serija koja govori o [[New York City, New York|njujorškom]] Odjelu za žrtve. Ona je prva od tri ogranka poznate, nagrađivane, kriminalističke serije ''[[Zakon i red]]'', čija je radnja također smještena u [[New York City, New York|New Yorku]]. Trenutačno se emitira na [[NBC]]-u, a u Hrvatskoj je možete pratiti na [[HRT – HTV 2|drugom programu Hrvatske radiotelevizije]]. ''Odjel za žrtve'' premijeru je imao [[20. rujna]] [[1999.]] (u [[SAD]]-u), a glavne uloge igrali su [[Christopher Meloni]] kao detektiv [[Elliot Stabler]] i [[Mariska Hargitay]] kao detektivka [[Olivia Benson]]. ''Odjel za žrtve'' je najbolja i najnagrađivanija serija iz franšize ''[[Zakon i red]]''. Ostali dijelovi su ''[[Zakon i red]]'', ''[[Zakon i red: Suđenje pred porotom]]'', ''[[Zakon i red: Kriminalna namjera]]'' i još dvije, koje su ukinute nakon prve sezone. Serija je 26. travnja 2013. obnovljena za 15. sezonu == Pregled serije == Ova fraza koristi se na početku svake epizode: <center>''U sudskome sustavu seksualne zločine smatraju posebno gadnima.<br>U New Yorku te zločine istražuju pripadnici elitne postrojbe.<br>Odjela za žrtve. Ovo su njihove priče''...</center> === Istraživanje seksualnih zločina === Za razliku od originalnog ''Zakona i reda'', ''Odjel za žrtve'' prati posebni ogranak njujorške policije, Odjela za žrtve (ili Divizije seksualnih zločina, kao što je objašnjeno u prvoj epizodi). Kao što i ime govori, oni istražuju [[silovanje|seksualne napade]], one novije, pa i one starije, te zločine koji su usko povezani s tim dvama. Ovaj Odjel je zasnovan na manhattanskom Odjelu za žrtve. === Počeci === Serija se u početku trebala zvati ''Seksualni zločini'', nepovezano sa ''Zakonom i redom''. [[NBC]] je smatrao da je ime previše oštro, i nakon razgovora između televizijskih službenika i [[Dick Wolf|Dicka Wolfa]] (''"oca"'' ''Zakona i reda''), dogovoreno je da ipak bude dio ''Zakona i reda'', pod nazivom ''Zakon i red: Odjel za žrtve''. === Razlike u odnosu na izvornik === [[Datoteka:LAWORDERSVU101008.JPG|thumb|320px|[[Christopher Meloni]] i [[Ice-T]] na setu tijekom snimanja 12. sezone serije]] ''Odjel za žrtve'' se, kao i ''Zločinačke nakane'', uvelike razlikuje od originalne serije, ponajviše po podjeli fabule (u ''Zakonu i redu'' [[detektiv]]i u prvoj polovici serije uhvate sumnjivce, a u drugoj polovici skupljaju dokaze i svjedočenja za optužnicu), koja se kroz cijelu seriju fokusira na detektive iz Odjela. U većini epizoda, iako ne u svim, gledatelji mogu vidjeti kako slučaj završava na sudu. U prvoj sezoni, program se temeljio na rotiranju pomoćnika tužioca, uključujući PT [[Abbie Carmichael]] (glumi je [[Angie Harmon]]), lik iz originalnog ''[[Zakon i red|Zakona i reda]]'', ali glavni fokus uvijek ostaje na detektivima Odjela. Često, u prvoj sezoni, detektivi Odjela su se pojavljivali samo kako bi dali iskaz protiv branitelja iz prijašnjeg, neprikazanog slučaja. === O likovima === Serija više govori o likovima, nego uobičajena [[kriminalistički|kriminalistička]] serija, a manje o glavnom slučaju. Na primjer, detektivi Stabler i Benson su se dobrovoljno prijavili za rad u Odjelu za žrtve, i to iz različitih razloga: Stabler je imao moralnu odgovornost da zaštiti sve ljude od kriminalaca s kojima su oni imali posla, pogotovo zato što ima četvero vlastite djece, i kasnije je imao nekontrolirane ispade ljutnje i očinskih problema, što je odvelo njegovu ženu i djecu od njega. Olivia Benson je plod trudnoće, koja je nastala nakon što je njezina majka silovana od strane još nepoznatog silovatelja. === Kontroverzno pitanje teme === ''Odjela za žrtve'' ima kontroverzije slučajeve, nego bilo koji drugi dio ''Zakona i reda''. Uglavnom imaju probleme sa silovanjem i [[maltretiranje djece|maltretiranjem djece]], no neke epizode su i po stvarnim događajima, a neke se bave i današnjim, modernim problemima kao što su [[homoseksualnost]], [[samoubojstvo uz psihijatrovu pomoć]], [[pobačaj]] i [[kontrola oružja]]. == Sezone == *[[Zakon i red: Odjel za žrtve (1. sezona)|1. sezona]] ([[20. rujna]] [[1999.]] – [[21. svibnja]] [[2000.]]) *[[Zakon i red: Odjel za žrtve (2. sezona)|2. sezona]] ([[20. listopada]] [[2000.]] – [[11. svibnja]] [[2001.]]) *[[Zakon i red: Odjel za žrtve (3. sezona)|3. sezona]] ([[28. rujna]] [[2001.]] – [[17. svibnja]] [[2002.]]) *[[Zakon i red: Odjel za žrtve (4. sezona)|4. sezona]] ([[27. rujna]] [[2002.]] – [[16. svibnja]] [[2003.]]) *[[Zakon i red: Odjel za žrtve (5. sezona)|5. sezona]] ([[23. rujna]] [[2003.]] – [[18. svibnja]] [[2004.]]) *[[Zakon i red: Odjel za žrtve (6. sezona)|6. sezona]] ([[21. rujna]] [[2004.]] – [[23. svibnja]] [[2005.]]) *[[Zakon i red: Odjel za žrtve (7. sezona)|7. sezona]] ([[20. rujna]] [[2005.]] – [[16. svibnja]] [[2006.]]) *[[Zakon i red: Odjel za žrtve (8. sezona)|8. sezona]] ([[19. rujna]] [[2006.]] – [[22. svibnja]] [[2007.]]) *[[Zakon i red: Odjel za žrtve (9. sezona)|9. sezona]] ([[25. rujna]] [[2007.]] – [[13. svibnja]] [[2008.]]) == Nagrade == {| class="wikitable" ! Godina !! Kategorija !! Nagrada !! Ishod !! Primatelj(i) |- | [[2001.]] | [[Edgar nagrada]] | Najbolja epizoda u seriji | style="background: #ddffdd" | Osvojena | Michael R. Perry <br/><small>za "Limitacije"</small> |- | [[2002.]] | [[NAACP Image nagrada]] | Najbolji sporedni glumac u dramskoj seriji | style="background: #ddffdd" | Osvojena | [[Ice-T]] |- | [[2003.]] | [[Edgar nagrada]] | Najbolja epizoda u seriji | style="background: #ddffdd" | Osvojena | Dawn DeNoon i Lisa Marie Petersen <br/><small>za ''"Waste"''</small> |- | rowspan="3" | [[2004.]] | [[Emmy nagrada]] | Najbolja glavna glumica u dramskoj seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | [[Mariska Hargitay]] |- | [[NAACP Image nagrada]] | Najbolji sporedni glumac u dramskoj seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | [[Ice-T]] |- | [[Ceh filmskih glumaca]] | Najbolja glavna glumica u dramskoj seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | [[Mariska Hargitay]] |- | rowspan="2" | [[2005.]] | [[Emmy nagrada]] | Najbolja glavna glumica u dramskoj seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | [[Mariska Hargitay]] |- | [[Zlatni globus]] | Najbolja glavna glumica u dramskoj seriji | style="background: #ddffdd" | Osvojena | [[Mariska Hargitay]] |- | rowspan="4" | [[2006.]] | rowspan="2" |[[Emmy nagrada]] | Najbolja glavna glumica u dramskoj seriji | style="background: #ddffdd" | Osvojena | Mariska Hargitay |- | Najbolji glavni glumac u dramskoj seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | [[Christopher Meloni]] |- | [[NAACP Image nagrada]] | Najbolji sporedni glumac u dramskoj seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | [[Ice-T]] |- | [[Ceh filmskih glumaca]] | Najbolja glavna glumica u dramskoj seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | [[Mariska Hargitay]] |- | rowspan="5"| [[2007.]] | [[Ceh filmskih glumaca]] | Najbolja glavna glumica u dramskoj seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | [[Mariska Hargitay]] |- | [[Nagrada People's Choice]] | Najdraži ''otimač scena'' u seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | [[Richard Belzer]] |- | rowspan="3"| [[Emmy nagrada]] | Najbolja glavna glumica u dramskoj seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | [[Mariska Hargitay]] |- | Najbolja gošća u dramskoj seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | [[Marcia Gay Harden]] |- | Najbolja gošća u dramskoj seriji | style="background: #ddffdd" | Osvojena | [[Leslie Caron]] |- | [[2008.]] | [[Emmy nagrada]] | Najbolja glavna glumica u dramskoj seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | [[Mariska Hargitay]] |} Mariska Hargitay je jedina glumica iz cijele franšize ''Zakon i red'' koja je dobila Emmy (i Zlatni globus) za svoj nastup u franšizi. == Glumačka postava == {| class="wikitable" |- ! Sezona || Viši<br>detektiv || Niži<br>detektiv <!-- Current consensus is that Olivia Benson is a junior detective. If you have evidence otherwise, please comment on the talk page or your edit will be reverted. -->|| Narednik || Viši<br>detektiv || Niži<br>detektiv || Niži<br>detektiv || Kapetan || Psihijatar || Medicinski<br>vještak || Pomoćnik<br>tužitelja |- ! style="height:30px"| [[Zakon i red: Odjel za žrtve (1. sezona)|1.]] | rowspan="12" align="center"| [[Elliot Stabler]] <br/>([[Christopher Meloni]]) | rowspan="12" align="center"| [[Olivia Benson]] <br/>([[Mariska Hargitay]]) | rowspan="8" align="center"| ''Nitko'' | rowspan="8" align="center"| [[John Munch]] <br/>([[Richard Belzer]]) | align="center"| [[Monique Jeffries]] <br/>([[Michelle Hurd]]) | align="center"| [[Brian Cassidy]] <br/>([[Dean Winters]])* | rowspan="13" align="center"| [[Donald Cragen]] <br/>([[Dann Florek]]) | rowspan="2" align="center"| [[Emil Skoda|Dr. Emil Skoda]] <br/>([[J.K. Simmons]])* | align="center"| [[Elizabeth Rodgers|Dr. Elizabeth Rodgers]] <br/>([[Leslie Hendrix]])* | align="center"| ''Razni*'' |- ! style="height:30px"| [[Zakon i red: Odjel za žrtve (2. sezona)|2.]] | rowspan="7" align="center"| [[Odafin Tutuola]] <br/>([[Ice-T]]) | rowspan="6" align="center"| ''Nitko'' | rowspan="12" align="center"| [[Melinda Warner|Dr. Melinda Warner]] <br/>([[Tamara Tunie]]) | rowspan="3" align="center"| [[Alexandra Cabot]] <br/>([[Stephanie March]]) |- ! style="height:30px"| [[Zakon i red: Odjel za žrtve (3. sezona)|3.]] | rowspan="11" align="center"| [[George Huang|Dr. George Huang]] <br/>([[B.D. Wong]]) |- ! style="height:30px"| [[Zakon i red: Odjel za žrtve (4. sezona)|4.]] |- ! style="height:30px"| [[Zakon i red: Odjel za žrtve (5. sezona)|5.]] | rowspan="5" align="center"| [[Casey Novak]] <br/>([[Diane Neal]]) |- ! style="height:30px"| [[Zakon i red: Odjel za žrtve (6. sezona)|6.]] |- ! style="height:30px"| [[Zakon i red: Odjel za žrtve (7. sezona)|7.]] |- ! style="height:30px"| [[Zakon i red: Odjel za žrtve (8. sezona)|8.]] | align="center"| [[Dani Beck]] <br/>([[Connie Nielsen]])* |- ! style="height:30px"| [[Zakon i red: Odjel za žrtve (9. sezona)|9.]] | rowspan="4" align="center"| [[John Munch]] <br/>([[Richard Belzer]]) | rowspan="4" align="center"| [[Odafin Tutuola]] <br/>([[Ice-T]]) | align="center"| [[Chester Lake]] <br/>([[Adam Beach]]) | rowspan="4" align="center"| ''Nitko'' |- ! style="height:30px" rowspan="2"| [[Zakon i red: Odjel za žrtve (10. sezona)|10.]] | rowspan="3" align="center"| ''Nitko'' | align="center"| [[Kim Greylek]] <br/>([[Michaela McManus]]) |- | rowspan="2" align="center"| [[Alexandra Cabot]] <br/>([[Stephanie March]])* |- ! style="height:30px"| [[Zakon i red: Odjel za žrtve (11. sezona)|11.]] |} ''* Lik se često pojavljivao u seriji, no nije naznačen u uvodnoj špici'' ===Sporedni=== * [[Judith Light]] – sutkinja [[Elizabeth Donnelly]] (2002. – ''danas'') * [[Mary Stuart Masterson]] – dr. [[Rebecca Hendrix]] == Pomoćni likovi == Postava sadrži i dva lika iz drugih [[NBC]]-jevih serija: [[Donald Cragen|Kapetan Don Cragen]] (igra ga [[Dann Florek]]), koji je bio u prve tri sezone ''[[Zakon i red|Zakona i reda]]'' i [[John Munch|detektiv John Munch]] (igra ga [[Richard Belzer]]), prije [[Baltimore]]ški detektiv iz ''[[Homocid: Život na ulici|Homocida: Života na ulici]]''. Ovaj lik je imao uloge i u serijama ''[[Zakon i red]]'', ''[[Zakon i red: Suđenje pred porotom]]'', ''Arrested Development'', ''The Beat'' i ''[[Dosjei X]]''. Pomoćna postava u prvoj sezoni uključivala je i [[Dean Winters|Deana Wintersa]] kao Munchovog partnera, detektiva [[Brian Cassidy|Briana Cassidya]], te [[Michelle Hurd]] kao detektivku [[Monique Jeffries]]. Cassidy je detektiv iz Imigracuha, tek poslan u Odjel, no prebacio se u narkotike zbog problema s nekim slučajevima s kojima je Odjel redovito imao posla. Jeffires je u početku imala manju ulogu, no kada je Dean Winters napustio seriju u sredini, imala je veću ulogu kao Munchova partnerica. Hurd je ulogu tumačila i u nekoliko epizoda druge sezone, nakon čega je otišla iz serije. == Promjene u glumačkoj postavi == Serija, kao i originalni ''Zakon i red'', je imala mnogo promjena u glumačkoj postavi, no originalna četvorka (Christopher Meloni, Dann Florek, Richard Belzer i Mariska Hargitay) su ostali u seriji svih sedam sezona. === Detektiv Tutuola === Nakon što je Hurd napustila seriju, njezin lik, Monique Jeffries, zamijenjen je s likom detektiva [[Odafin Tutuola|Odafina "Fina" Tutuole]] (igra ga [[Ice-T]]); on je u seriji od druge sezone. Iako tehnički Munchov partner, Fin se više pojavljuje u seriji nego on. Dok je on češće na terenu, Munch stoji u postaji i u nekim epizodama ima samo nekoliko linija. Također on često ide u misije pod krinkom. === Alexandra Cabot === Također u drugoj sezoni serija je dodala [[Stephanie March]], kao pomoćnicu tužioca [[Alexandra Cabot|Alexandru "Alex" Cabot]] kao stalnu PT u seriji. U petoj sezoni Alexandra je upucana i objavljena mrtva, no preživjela je i zbog vlastite sigurnosti je stavljena u [[Program zaštite svjedoka]]. [[Casey Novak]], igrana od strane [[Diane Neal]], zamijenila je Alexandru. No, bivša PT Alexandra Cabot izašla je iz programa da svjedoči protiv čovjeka koji ju je upucao. Na početku 2006., Stephanie March je obnovila lik Alexandre Cabot, u sada ukinutoj seriji ''Conviction''. === Dr. George Huang === [[B.D. Wong]] je počeo glumiti [[George Huang|Georgea Huanga]], [[forenzički psihijatar|forenzičkog psihijatra]], na posudbi iz [[FBI]]-a, u drugoj sezoni. U trećoj sezoni još je bio samo sporedni glumac, no potpisivanjem ugovora dobio je status glavnog lika u četvrtoj sezoni. === MV Melinda Warner === [[Tamara Tunie]], kao MV [[Melinda Warner]], je Odjelov trenutačni medicinski vještak. Pošto je glumila u skoro svakoj sezoni u posljednje tri, dodana je u početnoj špici kao glavni lik u sedmoj sezoni. === Casey Novak === Od 2003., posljednja promjena u seriji zbila se u četvrtoj epizodi pete sezone ("Gubitak"), kada je Stephanie March zamijenjena s [[Diane Neal]], kao PT [[Casey Novak]]. Lik Casey Novak poznat je po njezinom napadačkom pogledu i očitoj ljubavi prema zakonu. Casey je napustila seriju u 9. sezoni nakon što joj je Odvjetnička komora dodijelila suspenziju. === Dani Beck === U 2006., [[Connie Nielsen]] je najavljena kao zamjena za Marisku Hargitay koja je na porodivnom dopustu. Nielsen je glumila poliglotsku detektivku [[Dani Beck]] koja dolazi iz specijaliziranog odjela. Na NBC-jevoj službenoj stranici stavljena je na listu glavnih glumaca, no nakon povratka Mariske Hargitay u seriju, ona se više nije pojavljivala. ===Chester Lake=== [[Adam Beach]] se za stalno pridružio manhattanskom Odjelu za žrtve i to u ulozi [[Chester Lake|Chestera Lakea]], bruklinskog detektiva iz Odjela za žrtve koji je već u 8. sezoni pomogao [[Odafin Tutuola|Finu]] i njegovom sinu da riješe slučaj serijskog silovatelja.[http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20070125/law_order_070125/20070125/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070208152533/http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20070125/law_order_070125/20070125/ |date=8. veljače 2007. }} Napustio je seriju u 9. sezoni nakon što je uhićen za silovanje i ubojstvo. === Ostali gosti u seriji === U prvoj sezoni, [[Reiko Aylesworth]] (poznatija po ulozi [[Michelle Dessler]] iz serije ''[[24 (TV serija)|24]]'') glumila je PT Ericu Alden u epizodama ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (1. sezona)|"Robovi"]]'', ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (1. sezona)|"Kajanje"]]'' i ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (1. sezona)|"Kontakt"]]''. U sezonama 1. do 3., [[Lance Reddick]] (poznatiji po ulogama [[Desmond Mobay/Detektiv Johnny Basil|Desmonda Mobaya/Detektiva Johnnyja Basila]] u ''[[Oz (serija)|Ozu]]'' i [[Cedric Daniels|Cedrica Danielsa]] u seriji ''The Wire'') imao je ulogu medicinskog vještaka. Od treće sezone, [[Judith Light]] je imala mnogobrojne nastupe kao Šef biroa i Glavna pomoćnica tužioca [[Elizabeth Donnelly]], koja je u 7. sezoni postala sutkinja. Još jedan važniji lik bio je detektiv Ken Briscoe (nećak [[Lennie Briscoe|Lenniea Briscoea]]) kojeg igra [[Chris Orbach]] (sin [[Jerry Orbach|Jerryja Orbacha]]). On je zajedno sa svojim ocem nastupio u ranim epizodama serije. Joel de la Fuente je imao neke sporedne uloge kao Ruben Morales, kompjutorski ekspert koji Odjelu pomaže s računalnim dokazima. U epizodi ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (7. sezona)|"Mreža"]]'', u 7. sezoni, imao je važnu ulogu u istrazi mladog čovjeka koji ima web stranicu o njemu i njegovom mlađem bratu. Tijekom istrage, Morales je rekao Stableru da je svom nećaku poklonio računalo kao dar. Njegov nećak je preko tog računala upoznao internetskog predatora koji ga je i silovao, pa se Morales pridružio Odjelu da bi olakšao savjest i da bi spasio drugu djecu od iste sudbine. Važno je spomenuti da je Morales u toj epizodi i pretukao jednog pedofila kojeg je Odjel držao na ispitivanju. Moguće je da, kao i Tuniena i Wongova uloga, i njegova uloga bude postavljena kao glavna i bude na početnoj špici. Caren Browning je imala mnogobrojne nastupe u posljednje četiri sezone kao Kapetan Odjela za mjesto zločina (OMZ) Judith Siper, dok je Mike Doyle nastupio kao detektiv OMZ-a O'Halloran u istom vremenskom periodu. [[Welly Yang]] je u mnogim epizodama nastupio kao neimenovani (iako su ga nekad zvali "Georgie" u zaslugama) OMZ-ov tehničar. [[Paula Garcés]] je također glumila OMZ-ovu tehničarku Millie Vizcarrondo. U epizodi ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (7. sezona)|"Ime"]]'', 7. sezone, koja se bavila nestankom nekoliko portorikanskih dječaka, ona se udružila sa Stablerom i imala je važnu ulogu u istrazi. U dodatku, u seriji su glumili i mnogi drugi gosti, pa čak i neki iz drugih ogranaka ''Zakona i reda'', kao [[Jesse L. Martin]] u ulozi [[detektiv]]a [[Ed Green|Eda Greena]], [[Angie Harmon]] kao PT [[Abbie Carmichael]], [[Sam Waterston]] kao izvršni pomoćnik okružnog tužioca [[Jack McCoy]], [[Steven Hill]] kao okružni tužitelj [[Adam Schiff]], [[Dianne Wiest]] kao tužiteljica [[Nora Lewin]] i [[Fred Dalton Thompson]] kao okružni tužitelj [[Arthur Branch]]. U dodatku, mnogi drugi doktori nastupili su u emisiji s vremena na vrijeme, kao što su [[Leslie Hendrix]] kao MV Elizabeth Rodgers, [[Carolyn McCormick]] kao psihijatrica [[Elizabeth Olivet]] i [[J.K. Simmons]] kao psiholog Emil Skoda, a svi su glumili likove koje glume i u ''Zakonu i redu''. Ostali poznatiji gosti bilu su: [[Anthony Anderson]], [[Jacqueline Bisset]], [[Lewis Black]], [[Dean Cain]], [[Billy Campbell]], [[Natalie Cole]], [[Emily Deschanel]], [[Doug E. Doug]], [[Illeana Douglas]], [[Sherilyn Fenn]], [[Bobby Flay]], [[Patrick Flueger]], [[Marcia Gay Harden]], [[Darrell Hammond]], [[Bret Harrison]], [[David Keith]], [[Margot Kidder]], [[Angela Lansbury]], [[Piper Laurie]], [[Sharon Lawrence]], [[Chad Lowe]], [[Ludacris|Chris "Ludacris" Bridges]], [[Andrew McCarthy]], [[Kyle MacLachlan]], [[Kellie Martin]], [[Mary Stuart Masterson]], [[Marlee Matlin]], [[Mark McGrath]], [[Alfred Molina]], [[Martha Plimpton]], [[Anthony Rapp]], [[Gloria Reuben]], [[John Ritter]], [[Jane Seymour (glumica)|Jane Seymour]], [[Martin Short]], [[Shannyn Sossamon]], [[Mary Steenburgen]], [[Eric Stoltz]], [[Richard Thomas]], [[Lea Thompson]], [[Henry Winkler]] i [[Mare Winningham]]. U prvoj epizodi sedme sezone gostovali su [[Robert Patrick]] i [[Robert Walden]]. U finalu iste sezone gostovala je [[Brittany Snow]]. [[Connie Nielsen]] je glumila detektivku koja je zamijenila Oliviu Benson u nekoliko epizoda. Ti dijelovi su namijenjeni za Marisku Harigtay, no dok je ona bila na porodivnom dopustu zamijenila ju je Nielsen. [[Jerry Lewis]] je u osmoj sezoni glumio Munchovog ujaka beskućnika. Kao gost u seriji ulogu je imao i [[Charles Shaughnessy]]. U 8. sezoni su od zvučnijih imena nastupili još [[Bob Saget]] i [[Ludacris]] koji je ponovio svoju ulogu iz 7. sezone, ulogu Dariusa Parkera. Ostali glumci koji su gostovali u 8. sezoni su [[Robert Vaughn]], [[Leslie Caron]], [[Ken Howard]], [[Elle Fanning]], [[Chris Sarandon]], [[Catherine Bell]], [[Bernadette Peters]], [[Brian Dennehy]], [[Blair Underwood]], [[Michael Michele]], [[Kal Penn]], [[Bill Goldberg]], [[Ray Wise]], [[Pablo Santos]], [[Cary Elwes]], [[Kim Delaney]] i [[Tim Daly]]. Osim Ludacrisa, u finale 8. sezone opet su gostovali [[Vincent Spano]], [[Lisa Gay Hamilton]], [[Steven Weber]], [[Star Jones Reynolds]] i [[Nancy Grace]]. [[Cynthia Nixon]] je gostovala u 1. epizodi 9. sezone gdje je glumila osobu koja se pretvarala da je imala višestruke osobnosti. [[Melissa Joan Hart]] i [[Kyle Gallner]] su gostovali u epizodi gdje su se učiteljica i učenik međusobno optužili za silovanje. [[Aidan Quinn]] i [[Judy Kuhn]] su glumili muža i ženu u slučaju u kojem je jedino njihova mentalno oštećena kći vidjela kako joj je majka (Kuhn) napadnuta. [[Sam Waterston]] se je ponovio svoju ulogu Jacka McCoyja koji je sad postavljen za okružnog tužioca Okruga New York. [[Method Man]] i [[Gloria Reuben]] su zajedno gostovali u jednoj epizodi. On je glumio uličnog snagatora, a ona je glumila PT Christine Danielson. [[Priscilla Lopez]] je predstavljena kao PT Lydia Ramos. == Inspiracije za radnju == Kao i njegovi prethodnici, ''Odjel za žrtve'' sadrži epizode koje su bazirane na pravim, visoko-profilnim slučajevima iz pravog života, s malom dramatizacijom slučaja i, u nekim slučajevima, potpuno drugačijim rješenjem slučaja: * Sezona 1. – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (1. sezona)|"Neciviliziran"]]'' dolazi iz slučaja [[Leopold i Loeb|Leopolda i Loeba]]. * Sezona 1. – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (1. sezona)|"Robovi"]]'' je bazirana na slučaju "djevojke u kutiji" u kojem je [[Cameron Hooker]] oteo Carol Smith i seksualno je zlostavljao i mučio. * Sezona 2. – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (2. sezona)|"Čedoubojica"]]'' je baziran na slučaju [[Kayla Rolland|Kayle Rolland]]. * Sezona 3. (finale) – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (3. sezona)|"Tišina"]]'' govori o navodim seksualnim zlostavljanjima koje su izvodili katolički svećenici, no slučaj se odnosi na [[Slučaj rimokatoličkih seksualnih zločina]]. * Sezona 4. (premijera) – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (4. sezona)|"Kameleon"]]'' govori o slučaju u kojem je prostitutka ubijala svoje klijente, svaki put tvrdeći da je bilo u samoobrani. Taj slučaj baziran je na priči [[Aileen Wuornos]]. * Sezona 4. – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (4. sezona)|"Anđeli"]]'' je slučaj u kojem su dva latino dječaka oteta iz njihovog doma i silovana od strane otmičara. Sličan je slučaju [[Michael Skult|Michaela Skulta]] iz [[Arkansasa]]. * Sezona 4. – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (4. sezona)|"Oštećen"]]'' dijeli sličnosti sa slučajem [[Paul Bernardo|Paula Bernarda]] i [[Karla Homolka|Karle Homolke]], bračnog para koji je zlostavljao i silovao tinejdžere za vrijeme [[1980.]]ih i [[1990.]]ih. Sličnosti su: žena je nadrogirala svoju vlastitu maloljetnu sestru koju je silovala zajedno s mužem, sve snimajući; nagodba ponuđena ženi koja je pobijena pronalaskom dokaza, uglavnom video snimaka, koji pokazuju da je ona bila voljni suradnik, a ne žrtva; i de je muž tvrdio da je žena kriva za ubojstva. * Sezona 4. – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (4. sezona)|"Nastupi"]]'' ima sličnosti sa slučajem [[JonBenét Ramsey|JonBenéta Ramseya]], koji preispituje motive roditelja koji svoju maloljetnu djecu u jako ranoj dobi šalju na modne piste. Iako su roditelji odmah na početku oslobođeni bilo kakvih optužbi. * Sezona 4. – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (4. sezona)|"Perfektno"]]'' je slabo je povezan s dva neovisna slučaja, jedan je tajanstvena smrt [[Lisa McPherson|Lise McPherson]], a drugi otmica [[Elizabeth Smart]]. * Sezona 4. – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (4. sezona)|"Lutke"]]'' je izvađena iz slučaja [[Rilya Wilson|Rilye Wilson]], dječje njegovateljice koja je bila kriva. Slučaj [[Nixzmary Brown]] dogodio se godinama nakon emitiranja epizode, no ima velikih sličnosti s njom. * Sezona 5. – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (5. sezona)|"Mržnja"]]'' je baziran na antiarapskim demonstracijama nakon [[Napadi 11. rujna|napada 11. rujna]]. * Sezona 5. – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (5. sezona)|"Bolestan"]]'' referira se na [[pedofilija|pedofilski]] skandal [[Michael Jackson|Michaela Jacksona]] i upitnim iskazima navodnih žrtava. U epizodi, poznati ekscentrični ''celebrity'' je optužen zbog pozivanja male djece da prespavaju u njegovoj vili. * Sezona 5. – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (5. sezona)|"Zao"]]'' govori o ubojstvu tinejdžerke, koje je počinila njezina takozvana prijateljica. Epizode je slična slučaju Shande Sharer iz [[Illinois]]a, [[1992.]] (vidi [[Melinda Loveless]]) i jednom [[Kalifornija|Kalifornijskom]] slučaju iz [[1989.]] * Sezona 5. – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (5. sezona)|"Kontrola"]]'' koja je ujedno i 100. epizoda, govori o [[John Jamelske|Johnu Jamelskeu]], serijskom otmičaru i silovatelju iz [[DeWitt]]a. * Sezona 5. – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (5. sezona)|"Serendipity"]]'' je baziran na slučaju [[John Schneeberger|Johna Schneebergera]], koji je stavio tubu pacijentove krvi u svoju ruku da bi zavarao policiju. * Sezona 6. – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (6. sezona)|"Karizma"]]'' je dijelom bazirana na slučaju [[David Koresh|Davida Koresha]] i [[Waco Siege|Waca Siegea]] iz [[Davidijanci|Davidijanaca]]. * Sezona 6. – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (6. sezona)|"Čistač"]]'' govori o dugo-neriješenom slučaju ubojstava i silovanja koje je počinio ubojica pod pseudonimom "RDK" (što stoji za ''"rape, dismember, kill"'', na hrvatskom ''"siluj, raskidaj, ubij"''). Za vrijeme [[1970.]]ih u Americi je zbilja postojao ubojica, no pod pseudonimom "[[Dennis Rader|BTK]]" (što stoji za ''"bind, torture, kill"'', na hrvatsom ''"veži, muči, ubij"'') čiji su zločini, u trajanju od skoro 30 godina, do [[2005.]] bili nerazriješeni. * Sezona 6. – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (6. sezona)|"Identitet"]]'' je o bratu-sestri blizancima koji u zapravo bili jednojajčani muški blizanci ("John/Joan"), a bazirana je na slučaju Briana i [[David Remier|Davida Remiera]]. Kao i te dječake, doktor koji im je bio savjetnik ih je također silovao. * Sezona 6. – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (6. sezona)|"Igra"]]'' govori o popularnoj nasilnoj [[videoigra|videoigri]] koja je bila inspiracija za ubojstvo prostitutke. Igra u kojoj se govori i tužba podnijeta slične su onoj o franšizi igara ''[[Grand Theft Auto]]'', koja je okrivljena za mnoge nasilne zločine koje su počinili mladi igrači. * Sezona 6. – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (6. sezona)|"Čisto"]]'' govori o ženi koja dovodi djevice u opasnu situaciju tako da ih može silovati njezin muž. Detalji slučaja su skoro potpuno slični slučaju [[Paul Bernardo|Paula Bernarda]] i [[Karla Homolka|Karle Homolke]]. * Sezona 6. – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (6. sezona)|"Golijat"]]'' ima posla s vojnicima koji su se vratili iz [[Afganistan]]a s dugotrajnim neuobičajenim ponašanjem, jer su bili predozirani fiktivnom drogom ''"Quinuam"'' koju su prisilno uzimali. U stvarnom životu taj je slučaj paralelan s prisilnom davanjem [[Lariam]]a vojnicima u Afganistanu koji je mogao uzrokovati [[psihoza|psihozu]] i samoubilačke želje kod primatelja lijeka. * Sezona 7. – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (7. sezona)|"Debeo"]]'' je bazirana na slučaju [[Jazlyn Bradley]]. * Sezona 7. – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (7. sezona)|"Učionica"]]'' je bazirana na slučaja varanja [[Nancy Walton Laurie|Elizabeth Paige Laurie]]. * Sezona 7. – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (7. sezona)|"Ime"]]'' govori o slučaju [[Dječak u kutiji|dječaka u kutiji]] iz [[1957.]], koji je i do danas neriješen. * Sezona 7. – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (7. sezona)|"Izgladnjen"]]'' koristi nekoliko detalja iz slučaja [[Terri Schiavo]]. * Sezona 7. – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (7. sezona)|"Oluja"]]'' govori o slučaju zlostavljača djece koji je oteo tri djevojčice nakon [[Uragan Katrina|Katrine]] u [[New Orleans]]u, dodirujući se s izvještajem o nestalim zlostavljačima djece nakon [[uragan]]a. Otkriva se da je on bio umiješan i u krađu [[antraks]]a iz Vladinog [[laboratorij]]a u [[New Orleans]]u. To je objavio novinar koji je dobio informaciju od Olivie i izdao je. Kada je odbio reći izvor odakle je dobio informaciju u krađi, otišao je u zatvor, to govori o slučaju [[Judith Miller]]. * Sezona 7. – epizoda ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve (7. sezona)|"Nestali"]]'' govori o slučaju [[Natalee Holloway]]. == Zanimljivosti == *''Zakon i red: Odjel za žrtve'' ima isti uvodnik kao i njegov "roditelj" ''Zakon i red''. *''Odjel za žrtve'', kao i svaki drugi odjeljak ima re-mixanu verziju uvodne glazbe njegovog "roditelja" ''Zakon i reda''. *Prije [[rujan|rujna]] [[2001.]], početna špica ''Odjela za žrtve'' imala je dvije zasebne slika Blizanaca. No, nakon [[Napadi 11. rujna|11. rujna]] slike Blizanaca su maknute i zamijenjene generičkim slikama grada. Originalna špica može se vidjeti u sindikatiziranim epizodama. *Od druge sezone i nadalje, scena u početnoj špici u kojoj su glumci išli prema kameri odbačena je i zamijenjena scenom u kojoj se cijela glumačka postava okupi ispred radnog stola. Karakteristika je simbolična zbog puno glavnih glumaca u seriji (8 od 2006.). *Fotografije Danna Floreka (od početka serije) i Ice-T-a (od 2. epizode 2. sezone) u početnoj špici ostale su iste od njihovog prvog nastupa u seriji. Fotografije Mariske Hargitay promijenila se 4 puta (1. sezona imala je jednu sliku, sezone 2-4 i prvih 5 epizoda pete sezone drugu, ostatak pete sezone treću, a sezone 6-8 četvrtu). Christopher Meloni, Richard Belzer i B.D. Wong dobili su nove slike u 5. epizodi 5. sezone (baš u epizodi u kojoj je Diane Neal imala debi kao PT Casey Novak). Diane Neal je imala jednu sliku za 5. sezonu, drugu za 6. i 7. sezonu, a treću tj. novu dobila je u 8. sezoni. Tamara Tunie, koja je u početnu špicu uvrštena tek u 7. sezoni, imala je dvije slike, jednu za 7. sezonu i drugu, novu, za 8. sezonu. *Ovo je jedna od 7 serija u kojoj je lik [[John Munch]], kojeg u svim serijama igra [[Richard Belzer]], nastupio. Ostale su ''[[Homocid: Život na ulici]]'', ''[[Dosjei X]]'', ''[[Zakon i red]]'', ''[[Zakon i red: Suđenje pred porotom]]'', ''The Beat'' i ''Arrested Development''. *[[Jerry Orbach]] (detektiv [[Lennie Briscoe]]), [[Jesse L. Martin]] (detektiv [[Ed Green]]), [[Fred Dalton Thompson]] (tužioc [[Arthur Branch]]) i [[Leslie Hendrix]] (dr. Elizabeth Rodgers) su jedini glumci koji su igrali istu ulogu o sva četiri ''Zakona i reda'' (''[[Zakon i red]]'', ''Zakon i red: Odjel za žrtve'', ''[[Zakon i red: Suđenje pred porotom]]'' i ''[[Zakon i red: Kriminalna namjera]]''). *Dvije godine prije nego što je počela nastupati u serji kao PT Casey Novak, [[Diane Neal]] je glumila osobu koju je Odjel sumnjičio za silovanje stripera u epizodi "Ridicule". *Tamara Tunie je također nastupila u drugoj ulozi prije nego što je počela glumiti kao dr. Warner. Glumila je odvjetnicu u originalnoj seriji. *Broj značke FBI-a dr. Georgea Huanga je 2317616, kako je rečeno u epizodi "Karizma". Taj broj značke je isti kao i broj značke [[Dana Scully|agentice Dane Scully]] iz ''[[Dosjei X|Dosjeia X]]''. *Otac Mariske Hargitay (det. Benson), [[Mickey Hargitay]], glumio je u seriji u epizodi "Kontrola". Igrao je čovjeka na eskalatoru koji je viđen kako priča s Oliviom, Mariskinom ulogom. *Mnogi glumci su igrali glavne uloge u [[HBO]]-voj seriji ''[[Oz (serija)|Oz]]'', a među te glumce uključeni su i [[Dean Winters]] i [[B.D. Wong]]. Ironično da baš [[Christopher Meloni]] (det. Stabler) u ''Ozu'' glumi [[sadizam|sadističkog]] [[ubojica|ubojicu]] i [[silovatelj]]a, a sada ih lovi u ''Odjelu za žrtve''. *''Odjel za žrtve'' je pretekao originalni ''Zakon i red'', kako u gledanosti tako i u popularnosti. To se rijetko događa u TV industriji. *Stephanie March je obnovila svoju ulogu [[Alexandra Cabot|Alexandre Cabot]] kao šef biroa u [[Dick Wolf|Wolfovoj]] kratkotrajnoj dramskoj seriji ''[[Presuda (serija)|Presuda]]'' (2006.), unatoč ulasku njezinog lika u Program zaštite svjedoka u ''Odjelu za žrtve''. *Pretpostavlja se da su [[Olivia Benson]] i [[Elliot Stabler]] dobili ime po [[Dick Wolf|Wolfovoj]] djeci: Oliviji, Elliotu, dok je njegova treća kći, Sarina, ''"dala"'' svoje ime Olivijinoj majci. Podatak da se Olivijina majka zove Sarina saznajemo u pilot-epizodi. *Uvodna glazba u [[UK|britanskoj]] verziji je: ";I'm Not Driving Anymore", instrumental pjesme Roba Dougana.<ref>[http://imdb.com/name/nm1354874/]</ref> *Mariska Hargitay drži sliku svoje majke, [[Jayne Mansfield]], na stolu na setu. *Mjesto djelovanja ovod Odjela se nekad naziva i "Manhattanski Odjel za žrtve". To nije pogreška jer svaki dio grada ([[Bronx]], [[Queens]], [[Manhattan]], [[Brooklyn]] i [[Staten Island]]) ima svoj Odjel za žrtve. *Parodija na ''Odjel za žrtve'' nazvana ''"Zakon i red: Odjel za pisma"'' je emitirana u prvoj epizodi 37. sezone ''[[Ulica Sezam|Ulice Sezam]]''. Sastojala se od 4 lutke koji su sličile Stableru, Oliviji, Munchu i Cragenu. U epizodi svaki od detektiva tražio je nestalo slovo "M". Tijekom segmenta, distinktivni zvuk ''Zakona i reda'', "Chung-Chung" je parodiran.<ref>[http://youtube.com/watch?v=5121VjLwqZM]</ref> Na jedom NBC-ovom blogu piše da se Dick Wolf slaže s parodijom i da se nada da će ''Ulica Sezam'' nastaviti taj segment koristeći i ostala slova abecede.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://blogs.nbcuni.com/laworder/2006/09/sesame_street_special_letters.php |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20061126105928/http://blogs.nbcuni.com/laworder/2006/09/sesame_street_special_letters.php |archive-date=26. studenoga 2006. |access-date=1. listopada 2006.}}</ref> *Mariska Hargitay je jedini član glumačke postave koji je dobio Emmya (pa i Zlatni globus) za svoju ulogu u seriji od bilo kojeg glumca iz cijele franšize ''Zakona i reda''. == Tehnički detalji == ''Zakon i red: Odjel za žrtve'' snimljen je na film u 16:9 formatu od 2003. (prva epizoda te godine također je bila u HDTV-u). To predstavlja jedinstveno ponavljanje repriza u tom formatu koja daje više (prije izrezanog) materijala nego kada je na početku snimana u 4:3 formatu. Od [[2006.]], sve nove epizode svih ''Zakona i reda'' su emitirane u widescreenu za 4:3 ekrane, kao i druge NBC-ove serije. == DVD izdanja == {| class="wikitable" |- |rowspan="2" bgcolor="#f2f2f2"|<div align="center">'''Ime DVD-a<br>(engleski)'''</div>||rowspan="2" bgcolor="#f2f2f2"|<div align="center">'''Naslovnica'''</div>||colspan="3" bgcolor="#f2f2f2"|<div align="center">'''Izdanja'''</div> |- |bgcolor="#f2f2f2"|<div align="center">Regija 1</div>||bgcolor="#f2f2f2"|<div align="center">Regija 2</div>||bgcolor="#f2f2f2"|<div align="center">Regija 4</div> |- |Kompletna prva sezona<br>(The Complete 1st Season)||||[[21. listopada]] [[2003.]] || [[28. veljače]] [[2005.]] || N/A |- |Kompletna druga sezona<br>(The Complete 2nd Season)||||[[27. rujna]] [[2005.]] || [[21. studenog]] [[2005.]] || [[6. ožujka]] [[2006.]] |- |Kompletna treća sezona<br>(The Complete 3rd Season)||||[[30. siječnja]] [[2007.]] || [[23. srpnja]] [[2007.]] || [[1. kolovoza]] [[2007.]] |- |Kompletna četvrta sezona<br>(The Complete 4th Season)|||| kraj [[2007.]]<ref name="S7DVD">{{Citiranje weba |url=http://www.tvshowsondvd.com/newsitem.cfm?NewsID=7126 |title=Arhivirana kopija |access-date=29. kolovoza 2007. |archive-date=22. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210322214952/https://www.metacritic.com/feature/more/dvd-calendar |url-status=dead }}</ref> || [[10. rujna]] [[2007.]]<ref>http://www.play.com/DVD/DVD/4-/3358954/Law-And-Order-Special-Victims-Unit-Season-4/Product.html</ref> || [[21. studenog]] [[2007.]] |- |Kompletna peta sezona<br>(The Complete 5th Season)||||[[14. rujna]] [[2004.]] || N/A || N/A |} == Međunarodna emitiranja == {| class="wikitable" |- ! Država !! Izvornik !! TV kuće !! Premijera serije !! Emitiranje |- |{{Z+X|SAD}} || Law & Order: Special Victims Unit || [[NBC]] || [[20. rujna]] [[1999.]] || Utorak 22:00 ET |- |{{Z+X|KAN}} ||Law & Order: Special Victims Unit (engleska verzija)<br>La loi et l'ordre: crimes sexuels (francuska verzija) || [[CTV]] & [[NBC]]|| [[20. rujna]] [[1999.]] || Utorak 22:00 ET |- |{{Z+X|ARG}} || La Ley y el Orden: Unidad de Víctimas Especiales || [[Universal Channel]] || || Pon – Pet 8:00pm ART |- ||{{Z+X|AUS}} || Law & Order: Special Victims Unit || [[Network Ten]] || || Ponedjeljak 20:30pm AEST<br>Petak 20:30 AEST |- |{{Z+X|BRA}} || Lei e Ordem: Unidade de Vítimas Especiais || [[NBC Universal|Universal Channel]] || || Pon – Pet 20:00 BRT |- |{{Z+X|HRV}} || Zakon i red: Odjel za žrtve || [[HRT]]2 || || Pon – Čet 22:40 CET |- |{{Z+X|ČEŠ}} || Zákon a pořádek: Útvar pro zvláštní oběti || [[TV Nova (Češka)|TV Nova]] || || |- |{{Z+X|DAN}} || Special Victims Unit || [[Kanal 5 (Danska)|Kanal 5]]<br/>[[SBS-Net]]<br/>[[Hallmark Channel]] || || |- |{{Z+X|FRA}} || New York – Unité spéciale || [[TF1]] || [[16. rujna]] [[2000.]] || |- |{{Z+X|NJE}} || Law & Order: New York || [[RTL 2]] || [[28. rujna]] [[2005.]] || Utorak 20:15 UTC |- |{{Z+X|ALB}} || Skuadra Speciale e Viktimave || '''TVKlan''' || || |- |{{Z+X|GRČ}} || Νόμος και Τάξη: Ειδική Ομάδα || [[Star Channel]] || || |- |{{Z+X|IRS}} || Law & Order: Special Victims Unit || [[TV3 Ireland|TV3]] || || Ponedjeljak 21:55 |- |- |{{Z+X|IZR}} || "חוק וסדר - מדור מיוחד" || [[Channel 1]]<br/>[[Israel 10]]<br/>[[Hallmark Channel]]<br/>[[STAR World]] || || |- |{{Z+X|ITA}} ||Law & Order – Unità Vittime Speciali || [[Rete 4]] i [[Fox Crime]] ([[SKY Italia|Sky TV]]) || || |- |{{Z+X|JAP}} ||Law & Order: 性犯罪特捜班 || [[Fox Crime]] || || |- |{{Z+X|JAR}} || || [[SABC 3]] || [[20. srpnja]] [[2006.]] || |- |{{Z+X|JKO}} || Law & Order:성범죄전담반|| [[FOX Korea]]|| || |- |{{Z+X|MEX}} || La Ley y El Orden: Unidad de Víctimas Especiales || [[Universal Channel]] <br/>[[Televisa]] [[XHGC-TV|Channel 5]]|| || Pon – Pet 20:00 UTC |- |{{Z+X|NIZ}} || Law & Order: SVU || [[Net 5]] || ||Utorak 22:25<br/> Nedjelja 23:00 || |- |{{Z+X|NZL}} || Special Victims Unit || [[TV3 (Novi Zeland)|TV3]] || || Srijeda 20:30pm NZST |- |{{Z+X|PAN}} || La Ley y El Orden: Unidad de Víctimas Especiales || [[TVMax]] || || |- |{{Z+X|PER}} || La Ley y El Orden: Unidad de Víctimas Especiales || [[Universal Channel]] || || Pon – Pet 3:00 <br/>19:00, 23:00 ET |- |{{Z+X|POLJ}} || Prawo i bezprawie || [[TVP1]] || || Subota 13:00 |- |{{Z+X|POR}} || Lei & Ordem : Unidade Especial || [[FOX Life]] || || Srijeda 21:45 UTC |- |{{Z+X|SAU}} <br/>i [[Arapski svijet]] || Law & Order: SVU || [[MBC Action]] || || Uto0rak 22:00 UTC |- |{{Z+X|SIN}} || || [[Channel 5]] || || Četvrtak 23:00pm SGT |- |{{Z+X|SLO}} || Zakon in red: Enota za posebne primere || [[POP TV]] || || Pon – Čet 22:30 CET |- |{{Z+X|ŠPA}} || Ley y orden: Unidad de víctimas especiales || [[Calle 13]] || [[16. srpnja]] [[2002.]] || |- |{{Z+X|ŠVE}} || Law & Order SVU || [[Kanal 5 (Švedska)|Kanal 5]] || || Četvrtak 21:55 |- |{{Z+X|TUR}} || || [[Dizimax]] || || |- |{{Z+X|UK}} || Law & Order: Special Victims Unit || [[Hallmark Channel]] || || Pon – Pet 22:00 |- |{{Z+X|VEN}} || La Ley y el Orden: Unidad de crimines especiales || [[Televen (Venezuela)|Televen]] || || Petak 22:00 |} ==Refrence== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [[NBC]]eva [http://www.nbc.com/Law_&_Order:_Special_Victims_Unit/ službena stranica o seriji] * [[USA Network]]ova [http://www.usanetwork.com/series/svu/ službena stranica za reprize] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050708085259/http://www.usanetwork.com/series/svu/ |date=8. srpnja 2005. }} *''[http://tviv.org/wiki/Law_and_Order:_Special_Victims_Unit Law & Order: Special Victims Unit]'' na [[TV IV]] * [http://www.imdb.com/title/tt0203259/ Članak o seriji ''Zakon i red: Odjel za žrtve'' na IMDb-u] {{Zakon i red: Odjel za žrtve}} [[Kategorija:Zakon i red: Odjel za žrtve| ]] n73uea46fpnmeulmmos0crywy29e2r4 0 59981 7615170 7010938 2026-10-08T12:41:58Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Velike mačke|Velike mačke]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Rodovi velikih mački|Rodovi velikih mački]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615170 wikitext text/x-wiki {{redirect|Pantera}} {{Taksokvir | boja = pink | status = {{StatusZabrinutost}} | naziv = Panthera | slika = Panthera tigris tigris.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = [[Bengalski tigar]] (''Panthera tigris tigris'') | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mačke|Felidae]] | subfamilia = [[Pantherinae]] | genus = '''''Panthera''''' | genus_autorstvo = [[Lorenz Oken|Oken]], [[1816.]] | tip_species = ''[[Leopard|Felis pardus]]'' | tip_species_autorstvo = [[Linnaeus]], [[1758.]] | razdioba_stupanj = vrste | razdioba = ''vidi tekst'' }} '''Pantere''' (Panthera) su [[Rod (taksonomija)|rod]] životinja iz porodice [[mačke|mačaka]], a pripadaju potporodici [[velike mačke|velikih mačaka]]. * U rod ''Panthera'' se ubrajaju: :* [[jaguar]] (''[[Panthera onca]]'') <small>(Linnaeus, 1758)</small> :* [[lav]] (''[[Panthera leo]]'') <small>(Linnaeus, 1758)</small> :* [[leopard]] (''[[Panthera pardus]]'') <small>(Linnaeus, 1758)</small> :* [[snježni leopard]] ([[Panthera uncia]]) <small>Schreber, 1775</small> :* [[tigar]] (''[[Panthera tigris]]'') <small>(Linnaeus, 1758)</small> Izumrle vrste: :* [[europski jaguar]], [[Panthera gombaszoegensis]] <small>Kretzoi, 1938</small> :* [[Panthera palaeosinensis]] <small>(Zdansky, 1924)</small> :* [[Panthera schaubi]] <small>(Hemmer, 1965)</small> :* [[Panthera schreuderi]] <small>Von Koenigswald, 1960</small> :* [[Panthera zdanskyi]] <small>Mazák, Christiansen & Kitchener, 2011</small> :* [[Panthera crassidens]] <small>Broom, 1948</small> Ovaj rod ima, za razliku od ostalih životinja iz ove porodice, [[jezik (anatomija)|jezičnu kost]] koja im omogućuje specifično glasanje rikom. [[Snježni leopard]] (''Uncia uncia'') koji pripada u rod ''panthera'', ne može rikati, on samo "frkće". [[Crna pantera]], za koju se kao sinonim često koristi samo naziv [[pantera]] je varietet leoparda ili jaguara koji se, zbog [[melanizam|melanizma]], ponekad javlja u crnoj boji. Do toga dolazi zbog pretjerano velike količine [[pigment]]a koje dovodi do potpuno crne boje njihovog [[krzno|krzna]]. Pantere, odnosno, crne pantere nisu zasebna vrsta, to su samo drugačije obojene jedinke dviju navedenih vrsta [[velike mačke|velikih mačaka]]. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Rodovi velikih mački]] [[Kategorija:Pantere| ]] 5udqtqb6ngsbfxkejna9niziojfx7z3 0 61594 7615415 7288584 2026-10-08T22:05:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615415 wikitext text/x-wiki {{zastarjelo}} {{wikipedizirati}} {{Nogometaš/trener/izbornik/subst|ime=Sergej Aleksandrovič Pavlov|država=Rusija|datum rođenja=16. rujna 1955.|godine treniranja=1979. - 2008.|slika=[[Datoteka:Sergei Pavlov 2021.jpg|270px]]}} '''Sergej Aleksandrovič Pavlov''' ([[16. rujna]] [[1955.]]) je [[Rusija|ruski]] [[nogometni trener]]. U sezoni 2008. vodi [[FK Kuban Krasnodar|FK Kuban]] iz [[Krasnodar]]a. Zaslužni je trener Rusije 1994. godine. Trenirao je sljedeće klubove: *[[Tekstiljščik Kamyšin]] 1979. – 1997. *[[Saturn Ramenskoje]] 1998. – 2000. *[[Uralan Elista]] 2001. – 2002. *[[Černomorec Novorossijsk]] 2003. *[[Spartak Moskva]] 2003. *[[Luč-Energija Vladivostok]] 2004-2007. *[[FK Kuban Krasnodar]] 2008. Od većih uspjeha, pod njegovim vodstvom, klub ''Tekstiljščik'' je 1991., ''Saturn'' 1998., ''Uralan'' 2001. i ''Luč-Energija'' 2005. godine plasirali su se u višu ligu. Radio je i u trenerskom stožeru [[Ruska nogometna reprezentacija|ruskog nogometnog predstavništva]] u dva navrata, 1995. – 1996. i 1999. – 2002. godine, uključujući i [[nogometno SP 2002.|SP 2002.]] U travnju 2017. Pavlov je imenovan za menadžera kluba [[Atirau FK]] nakon ostavke [[Zoran Vulić|Zorana Vulića]].<ref>{{Citiranje weba|title=Пресс-центр {{!}} Футбольный клуб «Атырау» — Официальный сайт|url=https://www.rfcatyrau.kz/rus/press_center//1893/|access-date=2022-01-03|website=www.rfcatyrau.kz|archive-date=3. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220103194252/https://www.rfcatyrau.kz/rus/press_center//1893/|url-status=dead}}</ref> Sam Pavlov je dao ostavku 21. rujna 2017.<ref>{{Citiranje weba|title=Пресс-центр {{!}} Футбольный клуб «Атырау» — Официальный сайт|url=https://www.rfcatyrau.kz/rus/press_center//2556/|access-date=2022-01-03|website=www.rfcatyrau.kz|archive-date=3. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220103194304/https://www.rfcatyrau.kz/rus/press_center//2556/|url-status=dead}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20211202182210/https://footballfacts.ru/person/21091 Sergej Pavlov](na ruskom) {{GLAVNIRASPORED:Pavlov, Sergej Aleksandrovič}} [[Kategorija:Ruski nogometni treneri]] [[Kategorija:Športaši iz Krasnodara]] [[Kategorija:Nogomet u Krasnodaru]] nm5y4wiuonesavqoa8tf30xzsq472yr 0 66257 7615253 7448521 2026-10-08T13:54:32Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Tigar]]; +[[Kategorija:Lav]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615253 wikitext text/x-wiki {{izvor}}{{Taksokvir | boja = pink | status = | naziv = Tigon | slika = Tigon4.jpg | slika_opis = Tigon u [[Zoološki vrt Canberra|zoološkom vrtu]] u [[Canberra|Canberri]] ([[Australija]]) | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mačke|Felidae]] | subfamilia = | genus = ''[[Panthera]]'' | species = '''''Panthera tigris x leo''''' }} '''Tigon''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Panthera tigreo'') je križanac samotnjaka [[tigar|tigra]] i [[lav]]ice. Može težiti više od 150 kg i sličniji je tigru. Parenje dviju vrsta se događa samo u zoološkom vrtu, jer su tigrovi i lavovi naseljeni na različitim kontinentima i prirodni su neprijatelji. Tigon se od [[ligar|ligra]] razlikuje po tome što je ligar križanac lava i tigrice. == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} {{Mrva-život}} [[Kategorija:Hibridi pantera]] [[Kategorija:Tigar]] [[Kategorija:Lav]] p10wkq7dkbzfluj61f7yzxoqz4jwers 0 67097 7615212 7461319 2026-10-08T13:34:09Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Gepardi|Gepardi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Male mačke|Male mačke]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615212 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Azijski gepard | status = CR | trend = down | status_ref =<ref name="iucn">{{IUCN2006|assessors=Cat Specialist Group|year=1996|id=220|title=Acinonyx jubatus ventaticus|downloaded=11 September 2006}} Database entry includes justification for why this species is critically endangered.</ref> | slika = Acinoyx jubatus venaticus.jpg | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mačke|Felidae]] | subfamilia = [[Acinonychinae]] | genus = ''[[Acinonyx]]'' | genus_autorstvo = [[Joshua Brookes|Brookes]], [[1828.]] | species = ''[[Acinonyx jubatus|A. jubatus]]'' | subspecies = '''''A. j. venaticus''''' | troimeno = ''Acinonyx jubatus venaticus'' | karta_raspon = Acinonyx_jubatus_subspecies_range.png | karta_raspon_širina = 200px | karta_raspon_opis = Zeleno: staništa azijskih geparda }} '''Azijski gepard''' (lat. ''Acinonyx jubatus venaticus'') naziv je za [[podvrsta|podvrstu]] [[gepard]]a u [[Azija|Aziji]]. Od ove vrste su ostali samo sićušni ostatci koji stoje na rubu [[izumiranje|izumiranja]]. Pretjerano su izlovljavani, te danas živi samo oko 12 odraslih jedinki u [[Iran]]u. U [[Indija|Indiji]] su izumrli [[1952.]] godine. Nastoji ih se [[klon]]irati i time ponovno njima naseliti Indiju, ali će teško biti naći prikladno stanište za njih. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.iraniancheetah.org/ Iranian Cheetah Society (ICS)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090226002700/http://iraniancheetah.org/ |date=26. veljače 2009. }} * [http://www.timesofisrael.com/iran-says-only-12-asiatic-cheetahs-left-in-the-country/] [[Kategorija:Male mačke]] [[Kategorija:Kritično ugrožene životinje]] go40wp4t7v471hlc86bvl7yo7mvxuc6 0 67978 7615492 7327786 2026-10-09T09:56:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615492 wikitext text/x-wiki {{mrva-sport}}<!-- IPSC (praktično) streljaštvo - druga najveća svjetska federacija za športsko streljaštvo, WBSF - benchrest streljaštvo, IAU - samostrel, match disciplina - vrlo slično ISSF streljaštvu pa se neki natječu u oboje, npr. Jasminka Francki --> '''Streljaštvo''' je natjecateljski [[sport]] koji razvija umijeće pogađanja pokretnih i nepokretnih meta korištenjem različitih vrsta [[oružje|oružja]], i to specifično različitih tipova pušaka i pištolja. Ovaj šport ne treba miješati sa [[streličarstvo]]m, športom u kojem je također cilj pogoditi metu ali ovaj put korištenjem oružja kao što su luk i strijela. Samostrijel u disciplinama *field i match* sastavni je dio streljačkog športa (gađanja u kružne mete), odvojen u posebnu svjetsku federaciju (IAU), ali na razinama država u većini je u sastavu streljačkih saveza i udruga. Streljaštvo je standardni šport u programu modernih [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]]. ISSF (Svjetska športska streljačka federacija) danas broji preko 160 zemalja članica i spada u najraširenije športove. Specifičnost streljaštva je vezana za činjenicu da se svaki natjecatelj natječe autonomno od ostalih natjecatelja. U streljaštvu je u tom kontekstu izražena športska borba s vlastitim granicama. Dakle ono što natjecatelju stoji na putu do savršene izvedbe i najboljeg mogućeg rezultata nije drugi natjecatelj nego limiti tehnike i psihologije samog strijelca. Upravo zato se streljaštvo može ocijeniti kao šport u kojem je psihologija s rezultatom vezana snažnije nego u bilo kojem drugom športu. Pojedine discipline streljaštva su sastavni dijelovi višebojskih športova kao što su [[biatlon]] i [[moderni petoboj]]. Prvo registrirano sportsko društvo u Hrvatskoj osnovano je u Osijeku 1784. godine i bilo je streljačko društvo. Nakon Osijeka, streljačka društva osnovana su 1786. u Zagrebu, 1809. u Karlovcu, 1819. u Varaždinu, 1845. u Sisku, 1868. u Bjelovaru, 1871. u Požegi, 1881. u Virovitici, 1885. u Aljmašu, 1887. u Vinkovcima. Time je streljaštvo u Hrvatskoj, isto kao i u svijetu postalo prvi organizirani sport u povijesti.<ref>https://huvo.hr/index.php/2025/04/11/streljastvo/</ref> == Statično (ili klasično) streljaštvo == Grana streljaštva gdje strijelac stoji na jednom mjestu, i gađa mete, prema pravilima discipline. U ovu grupu u Hrvatskoj može se svrstati zračna puška, standardna i serijska malokalibarska puška, poluautomatska puška 7.62×39, vojnička puška 7.9 mm (m48), leteće mete (trap, skeet), VK pištolj, VK revolver, pištolji centralnog paljenja, a u zadnjih petnaestak godina i dalekometno streljaštvo, puške u kalibru do 8mm, sa optičkim ciljnikom.<ref>https://huvo.hr/index.php/2025/04/11/streljastvo/</ref> === ISSF – Međunarodna streljačka športska federacija === ==== Izvedbe oružja ==== Oružja korištena u ISSF disciplinama mogu biti standardne (engl. standard) izvedbe, sportske (engl. sport) izvedbe ili slobodne (engl. free) izvedbe. [[Hrvatski streljački savez]] osim natjecanja i rekorda u ISSF disciplinama (olimpijske discipline, tzv. olimpijski program) provodi natjecanja i bilježi rekorde u disciplinama sa serijskim oružjem, tzv. serijske rekorde, odnosno provodi tzv. domaći program (neolimpijske discipline).<ref>https://huvo.hr/index.php/2025/04/11/streljastvo/</ref> ==== Discipline ==== Pravila i discipline u ovom športu propisuje Međunarodna streljačka federacija, ili kraće [[Internationa Shooting Sport Federation|ISSF]] (od [[engleski jezik|engleskog]] naziva ''Internationa Shooting Sport Federation''). Iako je streljaštvo bilo u programu još na [[OI_1896.|prvim modernim Olimpijskim igrama u Ateni 1896. godine]], ISSF je osnovan tek [[1907.]] godine pod nazivom ''Union International de Tir (UIT)'', da bi današnji naziv preuzeo [[1998.]] U tablici su prikazane najraširenije streljačke discipline, s oznakom koje od njih se nalaze u olimpijskom programu i od kada. [[Datoteka:KK-liegend.jpg|mini|desno|250px|Natjecatelj u gađanju MK puškom, ležeći stav]] {| class=wikitable style="font-size:95%" !Disciplina !! OI - muški !! OI - žene |- | colspan=3 style="background:#dcdcdc" | '''Puška''' |- | 300 m VK puška || 1900–1972 (trostav) || style="text-align:center"|— |- | 300 m Standardna puška ||style="text-align:center"|— ||style="text-align:center"|— |- | 50 m MK puška || 1952— (trostav),<br/>1912— (ležeći stav) || 1984— (trostav) |- | 10 m Zračna puška || style="text-align:center"|1984— || style="text-align:center"|1984— |- | colspan=3 style="background:#dcdcdc" | '''Pištolj''' |- | 50 m Pištolj || style="text-align:center"|1896— || style="text-align:center"|— |- | 25 m Pištolj - brza paljba || style="text-align:center"|1896— || style="text-align:center"|— |- | 25 m Standardni pištolj || style="text-align:center"|— || style="text-align:center"|— |- | 25 m Pištolj || style="text-align:center"|— || style="text-align:center"|1984— |- | 10 m Zračni pištolj || style="text-align:center"|1988— || style="text-align:center"|1988— |- | colspan=3 style="background:#dcdcdc" | '''Sačmarica''' |- | Trap || style="text-align:center"|1900— || style="text-align:center"|2000— |- | Dupli trap || style="text-align:center"|1996— || style="text-align:center"|1996–2004 |- | Skeet || style="text-align:center"|1968— || style="text-align:center"|2000— |- | colspan=3 style="background:#dcdcdc" | '''Pokretne mete''' |- | 50 m Pokretna meta || 1992–2001 || style="text-align:center"|— |- | 10 m Pokretna meta || 1992–2004 || style="text-align:center"|— |} === MLAIC – Muzzle Loaders Associations International Confederation === Oružja na crni barut, C kategorije. Po načinu izvođenja gađanja, ovo spada u klasično streljaštvo. Oružje koristi punjenje na necjeloviti metak, tj. punjenje nema metalnu čahuru, oružje se puni doziranjem baruta direktno u ležište metka, a preko tog nabija se kugla, a kapisla ili kremen pale barut. === Dalekometno streljaštvo === Puške sa optičkim ciljnikom do 1000 metara.<br>Ideja stvaranja ovog vida streljaštva krenula je od ideje njenog začetnika, Kanađanina Georga Farkey Farquharsona, koji je sa grupom prijatelja sastavio pravila ove discipline, sa idejom da stariji ljudi sa iskustvom u streljaštvu i slabijeg vida mogu koristiti puške opremljene optičkim ciljnikom iz ležećeg stava. ==== ICFRA – International Confederation of Fullbore Rifle Associations ==== ==== WBSF – Svjetska federacija za benchrest streljaštvo ==== == Dinamično streljaštvo == Grana streljaštva gdje se strijelac pomiče na poligonu nastojeći rješiti taktičku situaciju u što kraćem vremenu.<ref>https://huvo.hr/index.php/2025/04/11/streljastvo/</ref> === IPSC – Međunarodna konfederacija praktičnog streljaštva === === IDPA – International Defensive Pistol Association === === IASC – International Action Shooting Association === === SCSA – Steel Challenge Shooting Association === === SASS – Single Action Shooting Society === == Samostrel == <!-- IAU - samostrel, match disciplina - vrlo slično ISSF streljaštvu pa se neki natječu u oboje, npr. Jasminka Francki --> === IAU – Međunarodna samostrjelska unija === === WCSA – Svjetska samostrjelska asocijacija === ==Podvodno streljaštvo== {{glavni|Podvodno streljaštvo}} ==Vrste meta== {{prijevod}} ;Po akciji *stacionarne/statične *dinamičke **? (engl. running target) - korištena na OI 1908. - OI 1924., te u ISSF Svjetskom kupu 1986.-2004. **? (engl. moving target) - korištena na OI 1908. **? (engl. disappearing target) - korištena na OI 1908. **leteće (engl. flying target) ;Po reaktivnosti *inertne **papirnate, od pjene, 3D *reaktivne **prskajuće (engl. splatter) **poskakujuće (engl. bouncing; izrađene od samoiscjeljujućeg elastomera) **metalne (poznate kao gongovi; metalne siluete su jedna vrsta) **eksplozivne *interaktivne - razne mete se prikazuju na ekranu otpornom na metke ;Po materijalu *papirnate ili kartonske *od pjene *metalne (metalne siluete) *od samoiscjeljujuće gume (engl. self-healing rubber), *lomljive (engl. frangible; glina, keramičke pločice) *eksplozivne *elektroničke ;Po realizmu *2D (metalne siluete...) *3D - uglavnom 3D modeli životinja ;Po boji *uglavno bitno na papirnatim/kartonskim metama; kombinacije žutih, crvenih, crnih, plavih, bijelih prstenova == Vrste streljana == * olimpijska streljana / sportska streljana * civilna streljana * vojna streljana * vojno-civilna streljana * streljana za praktično i akciono streljaštvo (poligoni) * policijska streljana * lovačka streljana (streljana za lovački parkur, streljana za lovački trap i/ili skeet) * streljana za leteće mete * mjesta za vježbe gađanja<ref>https://skistra.hr/mjesto-za-vjezbe-gadanja/</ref> * zatvorena (ili unutarnja)/otvorena streljana ** podzemna streljana *** tunelska streljana * malokalibarska streljana * velikokalibarska streljana * streljana za kratko vatreno oružje (svih kalibara) * zračna streljana * virtualna streljana * kino streljana Kino streljana je streljana u kojoj se reproducira video zapis/snimak na platnu te se puca pravim oružjem i streljivom (puška ili pištolj) ili laser shooting - ukoliko je moguće samo laser shooting onda se radi o laserskoj kino streljani. Video zapisi su lovni, video programi za zaštitare i druge licencirane osobe za zaštitu imovine, programi za civile i sl. * streljana za gađanje silhueta Ponekad se stara atomska skloništa preurede u streljanu.<ref>https://www.regionalexpress.hr/site/more/nakon-20-godina-pula-dobila-streljanu</ref> ==Vidi== * [[Popis streljana u Hrvatskoj]] * [[Pukalnica]] * [[Airsoft]] * [[Laser tag]] * [[Paintball]] ;Savezi * [[Hrvatski streljački savez]] (HSS) * [[Hrvatski streljački savez#Samostrel|Hrvatski streljački savez – Samostrel]] * [[Savez F class Hrvatska]] (SFCH) * [[Hrvatski savez dalekometnog streljaštva]] (HSDS)<ref>https://kds-omega.hr/PDF/HSDS%20Pravilnik%20za%20F-Klasu.pdf</ref><ref>https://pscreful.hr/wp-content/uploads/2023/02/N-Klasa-Pravilnik-final.pdf</ref> * [[Hrvatski savez za praktično streljaštvo]] (HSPS) * [[Hrvatski savez akcionog streljaštva]] (HSAS) * [[Hrvatski ronilački savez|Hrvatski ronilački savez (Podvodno streljaštvo/streličarstvo)]]<!--underwater target shooting--> ;Natjecanja *[[IAU Svjetski samostrelski kup u Hrvatskoj]] *[[ISSF Svjetski streljački kup u Hrvatskoj]] == Vanjske poveznice == * [https://hss-csf.hr/ Hrvatski streljački savez], [http://www.hrvatski-streljacki.hr/ stari URL] * [http://www.crossbow-croatia.hr/ Stranice hrvatskog samostrijela (IAU field i match)] * [https://huvo.hr/ HUVO - Hrvatska udruga vlasnika oružja] ;Statično streljaštvo * [https://www.issf-sports.org/ ISSF - Međunarodna streljačka športska federacija], [http://www.issf-shooting.org/ stari URL], ''najveća svjetska federacija za športsko streljaštvo * [https://icfra.com/ ICFRA - International Confederation of Fullbore Rifle Associations] * [http://www.worldbenchrest.com/ WBSF - Svjetska federacija za benchrest streljaštvo], ''svjetska federacija nadležna za športsko streljaštvo koristeći benchrest'' * [https://web.archive.org/web/20250527181241/https://mlaic.org/ MLAIC - Muzzle Loaders Associations International Confederation] ;Dinamično streljaštvo * [https://www.ipsc.org/ IPSC - Međunarodna konfederacija praktičnog streljaštva], ''druga najveća svjetska federacija za športsko streljaštvo, a najstarija i najveća što se tiče praktičnog pucanja'' * [https://www.idpa.com/ IDPA - International Defensive Pistol Association] * [https://scsa.org/ SCSA - Steel Challenge Shooting Association] * [https://sassnet.com/ SASS - Single Action Shooting Society] ;Samostrel * [http://www.iau-crossbow.org/ IAU - Međunarodna samostrjelska unija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200716233228/https://www.iau-crossbow.org/ |date=16. srpnja 2020. }} * [http://www.worldcrossbow.com/ WCSA - Svjetska samostrjelska asocijacija] ==Izvori== *https://huvo.hr/index.php/2025/04/11/streljastvo/ {{izvori}} {{Mrva-šport}} [[Kategorija:Streljaštvo| ]] k8hbudpjgosc8etpjkixokdjbb3b8h7 0 71298 7615544 7602782 2026-10-09T11:51:14Z ~2026-54442-53 374897 /* Kultura */ 7615544 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Višnjevac |vrsta = naselje |slika = Visnjevac-1999.jpg |opis slike = Panoramski pogled na Višnjevac. Osnovna škola u prvom planu. Ožujak, 1999. |županija = {{Z+X|OBŽ}} |općina = [[Osijek]] |najbliži grad = |površina = 7,5 |visina = 90 |z. širina = 45.569 |z. dužina = 18.614 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 5870 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 31220 Višnjevac |pozivni broj = +385 31 |autooznaka = OS |web = |bilješke = }} '''Višnjevac''' je prigradsko naselje u sastavu [[Osijek|Grada Osijeka]], u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]]. Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine Višnjevac ima 7146 stanovnika, a prema popisu iz 2011. godine 6680 stanovnika. == Stanovništvo == {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Višnjevac |p1857=0 |p1869=0 |p1880=69 |p1890=113 |p1900=110 |p1910=107 |p1921=115 |p1931=552 |p1948=861 |p1953=991 |p1961=1889 |p1971=3722 |p1981=6069 |p1991=7204 |p2001=7146 |p2011=6680 |p2021=5870 |napomena=Do 1900. iskazivano pod imenom Adolfovac, od 1910. do 1921. pod imenom Podravski Adolfovac, a od 1948. pod imenom Višnjevac. Iskazuje se od 1869,, i to do 1921. kao dio naselja, a od 1931. kao naselje. U 1869. podaci su sadržani u naselju Osijek, bivše naselje Retfala Madžarska. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest Višnjevca == Rana povijest Višnjevca, danas zapadnog prigradskog naselja Osijeka, usko je vezana uz [[Pejačevići|grofovsku obitelj Pejačević]] koja je dio područja današnjeg naselja imala u svom posjedu. Jedan od prvih naziva ovog naselja bio je Adolfov dvor a zatim i Adolfovac, nazvan po grofu Adolfu Pejačeviću (1825. – 1880.). Poznata je i danas osporena tvrdnja opata Zvonimira Gutala prema kojoj je nekadašnja pustara zapadno od Osijeka dobila ime Adolfovac po stanovitom veleposjedniku Adolfu iz tog mjesta. Grof Adolf Pejačević financirao je izgradnju određenih objekata u Osijeku, dok je na imanju Adolfovac, u današnjoj ulici Nikole Šubića Zrinskog u Višnjevcu, imao vilu u kojoj je boravio upravitelj mjesta. Nakon smrti Adolfa Pejačevića, vlasnik rumsko-retfalačkog gazdinstva, pod koje je pripadao i Adolfovac, postaje njegov brat grof Ladislav Pejačević. U to vrijeme, godine 1880., prema dostupnim podacima, u Adolfovcu je živjelo 69 stanovnika. Zbog nepostojanja muškog potomstva rumsko-retfalačka loza Pejačevića se ugasila početkom 20. stoljeća dok su nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] njihova plemićka dobra u Adolfovcu konfiscirana i dodijeljena doseljenicima. Tada ujedno dolazi i do demografskih promjena zbog doseljavanja ljudi iz [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Vojvodina|Vojvodine]], [[Lika|Like]], [[Istra|Istre]], [[Mađarska|Mađarske]] i drugih krajeva. [[Datoteka:Karta Adolfovog dvora.jpg|lijevo|mini|Karta Adolfovog dvora]] Poznato je kako se u Višnjevcu krajem 19. i početkom 20. stoljeća na mjestu poznatom kao pecara proizvodio alkohol a prije svega [[rakija]]. Osim drugih gospodarskih objekata, u Višnjevcu se nalazio i ljetnikovac grofa Adolfa Pejačevića, a godine 1860., u današnjoj Ulici bana Josipa Jelačića, izgrađena je kapelica sv. Marije. Svakako treba spomenuti i krčmu Palilula, koja je dugi niz godina bila poznato odmorište za sve putnike koji su išli starom [[rimski putevi|rimskom cestom]] prema Osijeku. [[Datoteka:Kapelica-Sv.Marije-Visnjevac.JPG|lijevo|mini|Kapelica sv. Marije]] Godine [[1948.]] Adolfovac mijenja ime u Višnjevac, kako bi se izbjegle asocijacije na njemačkog nacističkog vođu [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]]. Promjenu naziva su inicirali sudionici narodno-oslobodilačke borbe, a prihvaćen je prijedlog Bože Guština, jednog od braće Guštin,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://os-visnjevac.skole.hr/upload/os-visnjevac/multistatic/313/Povijest_Visnjevca_i_skole_svibanj_2008.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160410075635/http://os-visnjevac.skole.hr/upload/os-visnjevac/multistatic/313/Povijest_Visnjevca_i_skole_svibanj_2008.pdf |archive-date=10. travnja 2016. |access-date=25. ožujka 2016.}}</ref> po kojima su kasnije nazvane osnovna škola i dječji vrtić u naselju. Prema novoj upravnoj podjeli, Višnjevac pripada Mjesnom narodnom odboru [[Retfala]] a u godinama koje slijede dolazi do još nekoliko administrativnih promjena. Tada ujedno započinje i novi val migracija te u Višnjevcu obitava oko 900 ljudi. Iste godine, 1948., u Višnjevcu s radom kreće osnovna škola a jedan od prvih poznatih višnjevačkih učitelja je Stjepan Švajcer. Školske godine 1970./1971. započinje gradnja nove školske zgrade s obzirom na to da u staroj školi uvjeti nisu bili primjereni za rad. Na [[Mala Gospa|Malu Gospu]], 8. rujna 1968. godine, đakovački biskup Stjepan Bäuerlein osniva župu Rođenja blažene Djevice Marije, a tri godine poslije počinje izgradnja današnje višnjevačke crkve. Nakon Drugog svjetskog rata, točnije 1945. godine, osnovan je i nogometni klub. Godine 1983. osnovan je Boćarski klub Višnjevac, jedan od najstarijih u Slavoniji. Općenito govoreći, 1970-ih godina u Višnjevcu se grade brojne obiteljske kuće i infrastruktura naselja. U članku ''Ni selo – ni prigradsko naselje'' objavljenom 16. veljače 1977. u [[Glas Slavonije|Glasu Slavonije]], možemo pročitati sljedeće dojmove novinara prilikom posjeta Višnjevcu: ''Naišli smo na vrlo živ promet, mnoštvo radnika i učenika koji su žustro koračali po istrošenom nogostupu od malih betonskih ploča, prema središtu ove, s pravom možemo reći gradske jezgre u kojoj je svoj dom našlo približno osam tisuća stanovnika... Aleja fasadnih lijepih zgrada podsjeća na Divlji zapad osječke periferije.'' Iz spomenutog članka saznajemo i kako je 1976. godine asfaltirano nešto više od tri i pol kilometara višnjevačkih ulica. Također, u Višnjevcu postoji dvanaest ugostiteljskih objekata i jedna samoposluga. Stanovnici naselja naglašavaju kako im još nedostaju vrtić, benzinska stanica, ambulanta i kanalizacija. Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] Višnjevac je granatiran iz [[Baranja|Baranje]] i [[Antunovac|Antunovca]], bez veće materijalne štete ali uz ljudske gubitke. Od 1995. godine u funkciji je Mjesni odbor Višnjevac koji pripada Gradu Osijeku. U to vrijeme u Višnjevcu se grade novi objekti i uređuju već postojeći, poput pošte i ljekarne. == Šport == * [[Boćarski klub Višnjevac]] *[[ŠNK Višnjevac]] * ŽOK Ferivi Višnjevac == Kultura == Osječki filmaši braća Pejić 2008. godine snimili su polusatni [[pseudodokumentarni film]] o Višnjevcu pod nazivom ''Višnjevac: Moć i raščika'', koji je prikazan na nekoliko filmskih festivala. Godine 2012. premijerno su prikazali nastavak ''Višnjevac 2: Strava i paranormalno''.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.glas-slavonije.hr/164687/9/STRAVA-I-PARANORMALNO-privukao-300-Osjecana |title=STRAVA I PARANORMALNO privukao 300 Osječana! |author=Vesna Latinnović |date=2012-04-16 |work=glas-slavonije.hr |accessdate=2020-11-09 |archive-date=19. travnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120419043158/http://www.glas-slavonije.hr/164687/9/STRAVA-I-PARANORMALNO-privukao-300-Osjecana |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Visnjevac_-_Moc_i_Rascika.jpg|alt=|lijevo|mini|Prizor iz filma ''Višnjevac - moć i Raščika'']] <br /> == Poznati Višnjevčani == * [[Braća Guštin]], istaknuti hrvatski domoljubi i sudionici NOB-a * [[Krle i Inspektori]], rock sastav * [[Damir Lončar]], glumac * [[Vinko Pejić]], radijski voditelj * [[Miroslav Škoro]], glazbenik * [[Ivan Vekić]], bivši [[Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske|ministar unutarnjih poslova RH]] * [[Josip Špoljarić]], nogometaš * Luka Tomas, filmaš == Galerija fotografija == <gallery> Datoteka:Centar-Visnjevac.JPG|<center>Centar Višnjevca Datoteka:Skola-Visnjevac.JPG|<center>Osnovna škola Višnjevac Datoteka:Tramvaj-Visnjevac.JPG|<center>Staro okretište tramvaja u Višnjevcu Datoteka:Dom-zdravlja-Visnjevac.JPG|<center>Dom zdravlja Višnjevac Datoteka:NK-Visnjevac-teren.JPG|<center>Teren NK Višnjevca Datoteka:Crkva-Visnjevac.JPG|<center>Župna Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije Datoteka:Bronze-Sculpture of cranes, Croatia.jpg|<center>Kip ždralova u središtu IPK naselja u Višnjevcu Datoteka:Park-Visnjevac.JPG|<center>Park u središtu Višnjevca Datoteka:Visnjevac-promenada.JPG|<center>Višnjevačka promenada </gallery> == Vanjske poveznice == *[https://www.osijek.hr/mjesna-samouprava/mjesni-odbori-i-gradske-cetvrti/mjesni-odbor-visnjevac/ Grad Osijek – Mjesni odbor Višnjevac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200804225429/https://www.osijek.hr/mjesna-samouprava/mjesni-odbori-i-gradske-cetvrti/mjesni-odbor-visnjevac/ |date=4. kolovoza 2020. }} == Izvori == {{izvori}} == Literatura o povijesti Višnjevca == * Čurik, Zlatko, ''Višnjevac'', 2006. {{Mrva-naselje hr}} {{Osijek}} [[Kategorija:Mjesni odbori Grada Osijeka]] [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] 6xayou7f11pyqjtvpyhe7kfuonhp02i 0 87533 7615357 6994456 2026-10-08T19:13:05Z Argo Navis 852 /* Vanjske poveznice */ 7615357 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = jeleni | slika = Silz cerf20.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = [[Jelen obični]] | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Parnoprstaši|Artiodactyla]] | subordo = [[Preživači|Ruminantia]] | familia = '''Cervidae''' | familia_autorstvo = [[Georg August Goldfuss|Goldfuss]], 1820. | razdioba_stupanj = [[potporodice]] | razdioba = [[Odocoileinae]]<br> [[Pravi jeleni|Cervinae]]<br> [[Hydropotinae]]<br> [[Mutnjaci|Muntiacinae]]<br> }} '''Jeleni''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Cervidae'') su [[Porodica (taksonomija)|porodica]] životinja iz reda [[Parnoprstaši|parnoprstaša]] (Artiodactyla). Porodica obuhvaća 45 [[vrsta]], između ostalih [[obični jelen|jelen]]e, [[srna|srne]], [[sob]]ove i [[los]]ove, a nastanjuju i [[Europa|Europu]]. Najupadljivije obilježje ove porodice je [[rog]]ovlje koje kod različitih vrsta ima vrlo različite oblike, i uglavnom ih imaju samo mužjaci. Rogovi ove porodice bitno se razlikuju od rogova [[šupljorošci|šupljorožaca]]. Građeni su od [[kost|koštane]] supstance, i svake godine rastu iznova, dok su kod šupljorožaca trajni, i neprekidno rastu cijeli život. ==Osobine== ===Općenito=== [[Datoteka:Suedlicher-pudu-0231.jpg|mini|200px|lijevo|[[Južni pudu]], najmanja vrsta jelena]] Veličina jelena je od vrste do vrste vrlo različita: dužina tijela kreće im se od 0,7 pa do 2,9 metara, visina u ramenima od 30 do 190 centimetara a težina od 7 pa do 800 kilograma. Najveća danas [[recentna vrsta|živuća vrsta]] je [[los]], a najmanja [[južni pudu]]. Kod većine vrsta prisutan je [[spolni dimorfizam]], što znači da su mužjaci znatno veći i teži od ženki. I oblik tijela je različit, pored vitkih tijela, neke vrste su nabijene građe, a noge su uvijek vitke i srazmjerno duge. Rep je uglavnom samo kratki batrljak. [[Krzno]] većine vrsta je smeđe ili sivo. Mladunci većine vrsta imaju pjege na krznu, što samo neke vrste zadržavaju i u odrasloj dobi. Jeleni su [[biljožderi]] [[preživači]], pa prema tome imaju i građu probavnog sustava kao i ostali preživači. ===Rogovi=== [[Datoteka:Rentier fws 1.jpg|mini|200px|Glava [[sob]]a]] Obilježje mužjaka ove porodice su [[rog]]ovi koji služe imponiranju ženkama i borbi s drugim mužjacima za pravo na [[parenje]]. Pored mužjaka i ženke sobova redovito imaju rogovlje. Rogovi jelena rastu iz koštanih izraslina na čelu životinja (rožišta), i, za razliku od rogova šupljorožaca, prema svojoj građi su prava kost građena od kompaktnog i spongioznog dijela. Oblik rogovlja ovisi o vrsti i starosti životinja. Kod nekih vrsta to su jednostavne, ravne i glatke izrasline, dok su kod drugih vrlo razgranati ili oblikom podsjećaju na lopate. Rogovlje se veličinom i ljepotom poboljšava sa starošću životinje sve do trenutka kada postupno počinje opadati (jelen obični 12. – 14. godina života, srna 7. – 8.) Za vrijeme rasta, rogovlje je prekriveno [[koža|kožom]] (nazvanom "bast") s kratkim [[dlaka]]ma te dobro prožetom živcima, a koja prvenstveno štiti rastuće tkivo od infekcija. Rogovlje u rastu posjeduje vlastiti unutarnji i vanjski krvotok. Kad rogovi dosegnu punu veličinu, započinje proces mineralizacije te bast odumire i biva odbačen kao strano tkivo. Životinje ju tada skidaju struganjem o razno raslinje. Nakon razdoblja parenja, ovisno o kretanju hormona u krvi mužjaci odbacuju rogove i kratko po odbacivanju počinje rast novih. Kod vrsta s određenim razdobljem parenja i gubitak rogova se događa u određeno doba godine (kod [[srna]] i mužjaka [[sob]]ova je to kasna jesen, a ženke sobova i druge europske vrste gube rogove u kasnu zimu ili proljeće). Kod vrsta koje žive u [[tropi]]ma, za ovaj proces ne postoji određeno razdoblje. Iznimka od ovog pravila su ''[[Hydropotes inermis]]'' koji uopće nemaju rogove, i [[sob]]ovi, kod kojih oba spola, kao jedini u ovoj porodici, nose rogove. ===Glava i zubi=== Lice jelena je izduženo, a [[uho|uši]] velike i uspravne. Suzni kanal (''Ductus nasolacrimalis'') se grana, na prednjem rubu očne duplje (''Orbita'') nalaze se dva suzna otvora (''Foramina lacrimalia''). Ni jedna vrsta nema [[zub|sjekutiće]] u gornjoj, ali u donjoj čeljusti ima po tri u svakoj polovici. Kod vrsta koje nemaju (''Hidropotes inermis'') ili imaju samo malene rogove (potporodica [[mutnjaci|mutnjaka]]) gornji očnjaci su povećani i izlaze izvan usta, kod ostalih vrsta su vrlo mali ili ih uopće nema. Donji očnjaci liče na sjekutiće. U svakoj polovici čeljusti imaju tri pretkutnjaka i tri kutnjaka s niskim krunama. To znači, da imaju [[zubna formula|zubnu formulu]] 0/3, 0-1/1, 3/3 i 3/3, dakle, ukupno 32 do 34 zuba. Kod nekih vrsta zubna formula obuhvaća četiri pretkutnjaka iako prvi u većini slučajeva nedostaje. ===Udovi=== Kao kod svih [[parnoprstaši|parnoprstaša]] srednja os noge je između trećeg i četvrtog prsta koji su povećani i jedini dodiruju podlogu. Uopće nemaju prvi prst, a drugi i peti su jako smanjeni, i ne dodiruju podlogu. Stupanj redukcije drugog i petog prsta je važan kriterij kod razlikovanja između potporodica. Kod većine vrsta se između prstiju nalaze mirisne [[žlijezda|žlijezde]]. ==Rasprostranjenost i životni prostor== [[Datoteka:Capreolus capreolus (Marek Szczepanek).jpg|mini|200px|[[Srna|Srne]] su najčešći predstavnici ove porodice u [[Srednja Europa|Srednjoj Europi]]]] Prirodno područje rasprostranjenosti jelena obuhvaća velike dijelove [[Euroazija|Euroazije]] i [[Amerika]]. U [[Afrika|Africi]] nastanjuju samo sjeverne dijelove, južno od [[Sahara|Sahare]] ih uopće nema. Ljudi su ih doveli i u područja u kojima nisu živjeli, tako da ih danas ima u [[Australija|Australiji]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]] i na nekim [[Karibi|Karipskim otocima]]. Jeleni nastanjuju brojna različita staništa. Može ih se naći u [[pustinja]]ma, [[travnjak|travnjacima]], [[močvara]]ma, [[šuma]]ma i u [[arktik|arktičkim]] [[tundra]]ma. ==Način života== Neke vrste su samotnjaci, ali većina vrsta živi u grupama čija veličina ovisi o vrsti i okolišu. Česte su [[harem]]ske skupine u kojima jedan mužjak okuplja više ženki i zajedničko potomstvo i ne podnosi prisutnost drugog konkurentnog mužjaka. To znači da vlada [[poliginija|poliginijsko]] ponašanje u parenju, jedan mužjak pari se s više ženki. U vrijeme parenja, mužjaci se često bore za pravo na parenje. Borbe se vode [[kljova]]stim [[zub|očnjacima]] (mutnjaci) ili [[rog]]ovima čiji rast korelira, kao što je već rečeno, s razdobljem parenja. Za sporazumijevanje s pripadnicima iste vrste i obilježavanje vlastitog "područja" koriste se sekretom žlijezda na glavi i između prstiju, no i [[urin]]om. U tropskim područjima parenje se može odvijati cijele godine, dok je u umjerenim područjima uglavnom u jesen ili zimi. Vrijeme trudnoće je najčešće šest do osam mjeseci. Ženka donosi na svijet jedno ili dva mladunca, a ponekad čak i tri ili četiri. Mladunci su [[potrkušac|potrkušci]] i obično imaju pjegavo [[krzno]]. Jeleni su [[biljožder]]i i hrane se različitim dijelovima [[biljka|bilja]], no za razliku od [[šupljorošci|šupljorožaca]] radije biraju mekše dijelove. ==Jeleni i ljudi== ===Korist i ugroza=== [[Datoteka:Diane de Versailles Leochares.jpg|mini|200px|Statua [[Artemida|Artemide]] s jelenom]] Ljudi su od pradavnih vremena iz najrazličitijih razloga lovili jelene. Tu spada s jedne strane korist jer se [[meso]] jede, a [[koža]] i [[krzno]] prerađuje. S druge strane, [[lov]] često ima i čisto [[sport]]ske razloge, što pogađa najčešće mužjake koje se odstrijeljuju radi trofejnog [[rog]]ovlja. Na našim područjima, uvažavajući odredbe srednjeuropskog gospodarenja s divljači trofejno vrijedni mužjaci se odstrjeljuju u kasnijoj životnoj dobi, a odstrjel se planira na temelju razvoja dobne i spolne strukture i redovitih procjena brojnog stanja. Ovdje su odstupanja dopuštena isključivo u granicama koje je odredilo MRRŠiVG. Kao životinje za lov i za [[park]]ove, niz vrsta je uvezen u područja izvan njihovih prirodnih područja nastanjivanja. Nasuprot toj novoj rasprostranjenosti jednih vrsta, stoji opasnost od [[izumiranje|izumiranja]] za niz drugih. Nekada je glavnu prijetnju opstanku jelena činio nekontrolirani lov, a danas je to uništavanje i fragmentacija njihovih staništa. Vrsta [[Schomburgkov jelen]] istrijebljena je u [[20. stoljeće|20. stoljeću]], a jedna druga vrsta, [[Davidov jelen]] izbjegla je istu sudbinu zahvaljujući jedino uzgoju u [[Europa|europskim]] uzgajalištima, no još uvijek ju se smatra krajnje ugroženom. Popis [[IUCN]] sadrži četiri vrste u skupini jako ugroženih (''endangered''), a šest u skupini ugroženih, dok za neke nedostaju pobliži podaci.<ref>[http://www.iucnredlist.org/search/search.php?freetext=cervidae&modifier=phrase&criteria=wholedb&taxa_species=1&redlistCategory%5B%5D=allex IUCN Red List of Threatened Species]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, podaci od 29.11.2006.</ref> ===Jeleni u kulturi=== Jeleni su utkani u [[mitologija|mitologiju]] i [[kultura|kulturu]] najrazličitijih naroda. Još u razdoblju [[paleolitik]]a nastali su spiljski crteži kako životinja tako i ljudi s jelenskim [[rog]]ovima. Sve stare kulture poznaju neki oblik štovanja jelena. Tako ih se sreće u [[keltska mitologija|keltskoj mitologiji]], u [[Stara Grčka|Staroj Grčkoj]], u [[nordijska mitologija|nordijskoj mitologiji]] pa zatim i u [[kršćanstvo|kršćanstvu]]. Izvaneuropske kulture također poznaju i štuju jelene. Tako se pojavljuju u [[šintoizam|šintoizmu]] i u mitologiji [[Indijanci|Indijanaca]]. ==Sistematika== ===Vanjska sistematika=== [[Datoteka:U muzeju Kelvingrove, u Glasgowu, u srpnju 2024.jpg|thumb|Kostur izumrlog irskog divovskog jelena, izložen u muzeju Kelvingrove u [[Glasgow]]u]] Jeleni su jedna od šest živućih porodica [[preživači|preživača]] (Ruminantia). Dok je porijeklo svih preživača od zajedničkih predaka gotovo sasvim izvan svake sumnje, odnosi unutar ove grupe nisu sasvim razjašnjeni. Do nedugo su se [[moškavci]] i izolirane [[rašljoroge antilope]] svrstavali zajedno u natporodicu Cervoidae (jelenolike životinje). Novija [[molekularna biologija|molekularnogenetička]] pokazuju, da jeleni, moškavci i šupljorošci čine kao sestrinske grupe jedan [[takson]].<ref>A. Hassanin und E. J. P. Douzery: ''Molecular and morphological phylogenies of ruminants, and the alternative position of the Moschidae.'' Systematic Biology 52 : 206-228 (2003).</ref> Ovaj novi pogled je još uvijek sporan. ===Unutrašnja sistematika=== [[Datoteka:Axis axis (Nagarhole, 2010).jpg|230px|minijatura|desno|Jelen aksis]] Jeleni se uglavnom dijele na četiri [[potporodica|potporodice]] koje se između ostalog razlikuju reduciranim prstima, rogovima i detaljima u građi [[lubanja|lubanje]]. * '''Hydropotinae''' ** ''[[Hydropotes inermis]]'', [[monotipičnost|monotipična vrsta]], postoji samo jedna vrsta u potporodici * '''[[Capreolinae]]''' ** Rod ''Capreolus'' *** [[Srna|Europska srna]] (''Capreolus capreolus'') *** [[Sibirska srna]] (''Capreolus pygargus'') ** Rod ''Odocoileus'' *** [[Bjelorepi jelen]] (''Odocoileus virginianus'') *** [[Prerijski bjelorepi jelen]] (''Odocoileus hemionus'') ** [[Pampaski jelen]] (''Ozotoceros bezoarticus'') ** [[Močvarni jelen]] (''Blastocerus dichotomus'') ** Rod ''[[Mazama]]'', 7 vrsta ** Rod ''[[Pudu]]'', 2 vrste ** [[Sob]] (''Rangifer tarandus'') ** Rod [[Andski jeleni]] (''Hippocamelus''), 2 vrste ** [[Los]] (''Alces alces'') * '''[[Jeleni muntnjaci]]''' (Muntiacinae) ** Rod [[Muntnjaci]] (''Muntiacus''), 11 vrsta ** [[Ćubasti jelen]] ''[[Elaphodus cephalophus]]'' * '''[[Pravi jeleni]]''' (Cervinae) ** Rod ''[[Axis]]'' *** [[Jelen aksis]] (''Axis axis'') *** ''Axis porcinus'' *** ''Axis kuhlii'' *** ''Axis calamianensis'' ** Rod ''Cervus'' *** [[Jelen]] (''Cervus elaphus'') *** [[Jelen sika]] (''Cervus nippon'') ** [[Jelen lopatar]] (''Dama dama'') ** [[Davidov jelen]] (''Elaphurus davidianus'') ** ''Przewalskium albirostris'' ** Rod ''Rucervus'' *** [[Barasinga]] (''Rucervus duvaucelii'') *** [[Tamin]] (''Rucervus eldii'') *** [[Schomburgkov jelen]] (''Rucervus schomburgki'') † ** Rod ''Rusa'' *** [[Jelen princa Alberta]] (''Rusa alfredi'') *** [[Filipinski jelen]] (''Rusa marianna'') *** [[Grivasti jelen]] (''Rusa timorensis'') *** [[Jelen sambar]] (''Rusa unicolor'') Srodnički odnosi između pojedinih potporodica nisu nedvosmisleno razjašnjeni. Molekularnobiološka istraživanja pokazuju neke nešto drugačije srodničke odnose od ovdje prikazanih. No, takva nova sistematika je još sporna i nije općeprihvaćena, stoga je ovdje prikazana tradicionalna podjela. ==Literatura== * Don E. Wilson, DeeAnn M. Reeder (Hrsg.): ''Mammal Species of the World''. 3. izdanje. The Johns Hopkins University Press, Baltimore 2005, {{ISBN|0-8018-8221-4}}. * Hubert Hendrichs i Roland Frey: ''Cervidae, Hirsche.'' u: Wilfried Westheide, Reinhard Rieger (Hrsg.): ''Spezielle Zoologie. dio 2: Wirbel- oder Schädeltiere''. Spektrum Akademischer Verlag, Heidelberg – Berlin 2004, {{ISBN|3-8274-0307-3}}, S. 628-630. * Ronald M. Nowak: ''Walker's Mammals of the World''. The Johns Hopkins University Press, Baltimore 1999, {{ISBN|0-8018-5789-9}}. == Vanjske poveznice == *[http://www.pelorian.com/deer.html Deer in the Yard] *[https://web.archive.org/web/20090729091910/http://www.dnr.state.md.us/wildlife/cwdinformation.asp Chronic Wasting Disease Information] *[http://www.worlddeer.org The World Deer Group] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Jeleni| ]] [[Kategorija:Parnoprstaši]] 5qhwosek78idlk5t4nvy6p0tzyh6csz 0 90029 7615310 7392686 2026-10-08T17:19:09Z ~2026-54221-38 374823 /* Životopis */ Bosanski Brod se kao naseljeno mjesto piše velikim slovom 7615310 wikitext text/x-wiki '''Dinko Ljubomir Šakić''' ([[Imotski]], [[8. rujna]] [[1921.]] – [[Zagreb]], [[20. srpnja]] [[2008.]]<ref>[http://www.jutarnji.hr/arhiva/dinko-sakic-preminuo-10-godina-prije-isteka-kazne/3878124/ Jutarnji list: Dinko Šakić preminuo 10 godina prije isteka kazne]</ref>), ustaški časnik, [[ratni zločin]]ac i zapovjednik [[Koncentracijski logor|koncentracijskih logora]] [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovac]] i [[Sabirni logor Stara Gradiška|Stara Gradiška]].<ref name="moljac">{{Citiranje weba |url=http://www.biografije.org/sakic.htm |title=moljac |access-date=16. travnja 2010. |archive-date=20. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080920022830/http://www.biografije.org/sakic.htm |url-status=dead}}</ref> == Životopis == Po zanimanju je bio trgovac tekstilom.<ref name="moljac"/> Kada mu je bilo dvije godine obitelj se seli u Bosanski Brod. Osnovnu školu pohađa u Bosanskom Brodu, a srednju u Slavonskom Brodu. Iz srednje je škole isključen 1934. zbog širenja ustaške promidžbe. Zakonski kao maloljetnik nije mogao biti osuđen, ali je pripremljena optužnica prema kojoj je, nakon što napuni 18 godina, trebao biti osuđen.<ref name="moljac"/> Kako bi izbjegao kaznu bježi u [[Berlin]]. U travnju 1941. pristupa novoutemljenoj ustaškoj postrojbi u Beču. Oženio se Nadom Luburić, polusestrom ustaškog pukovnika [[Vjekoslav Luburić|Vjekoslava Luburića]], voditelja [[Ustaška nadzorna služba|UNS-ova]] III. ureda kojemu je nadležnost bila organizacija [[Ustaški koncentracijski logori|logora]], uprava i njihovo osiguranje.<ref name="moljac"/> Zahvaljujući rodbinskim vezama s Luburićem započeo je brz uspon po ustaškoj hijerarijskoj ljestvici. [[18. veljače]] 1942. je dobrovoljno stupio u postrojbe [[Ustaška obrana|Ustaške obrane]], te da je s vremenom unaprijeđen u čin [[satnik]]a.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrt.hr/arhiv/99/03/15/HRT0007.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160807124322/http://www.hrt.hr/arhiv/99/03/15/HRT0007.html |archive-date=7. kolovoza 2016. |access-date=29. svibnja 2016.}}</ref> Do [[1942.]] godine bio je [[pobočnik]] zapovjednika logora u Staroj Gradiški, a od 1942. do [[1944.]] godine je zapovjednik koncentracijskog logora [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovac]].<ref name="moljac"/> Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] sa ženom bježi u [[Argentina|Argentinu]] i otvara tvornicu tekstila. U Argentini postaje vatreni [[Juan Perón|peronist]], i kada je Peron smijenjen s vlasti [[1956.]] odlazi u Španjolsku, gdje je bio najbliži suradnik [[Vjekoslav Luburić|Vjekoslava Luburića]]. Tri godine kasnije vraća se u Argentinu i s obitelji nastanjuje u [[San Justo|San Justu]].<ref name="moljac"/> Poslije će se, zbog bolježljive supruge, preseliti u ljetovalište Santa Teresita. 1974. bio je jedan od vođa [[Hrvatski narodni otpor|Hrvatskog narodnog otpora]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://kamenjar.com/hrvatski-narodni-odpor-ili-hrvatski-narodni-otpor/ |title=Arhivirana kopija |access-date=28. svibnja 2016. |archive-date=6. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160806064350/http://kamenjar.com/hrvatski-narodni-odpor-ili-hrvatski-narodni-otpor/ |url-status=dead}}</ref> Prilikom posjeta predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana hrvatskim iseljenicima u Argentini (1995.) novinarka Aleksa Crnjaković napravit će interview s Dinkom Šakićem. On se tada prvi puta javno pohvalio svojim djelima izjavivši kako bi sve to, ako treba, uradio opet. Istom prilikom susreo se i s predsjednikom Tuđmanom, s kojim se zadržao u razgovoru gotovo 45 minuta, uz zajedničku fotografiju. Tako je tvrdila Dinkova supruga Nada (Esperanza). Žena mu je rodila troje djece.<ref name="moljac"/> Godine [[1998.]] izručen iz Argentine u Hrvatsku.<ref name="moljac"/> Suđeno mu je za zločine u logoru Jasenovac. Dobio je kaznu od 20 godina koju je počeo služiti u zatvoru u [[Lepoglava|Lepoglavi]]. Godine [[2001.]] počinje pisati memoare pod naslovom "S Poglavnikom u Alpama 1946." Istražiteljima [[centar Simon Wiesenthal|centra Simon Wiesenthal]] tri godine kasnije (1998.) zapeo je za oko Šakićev interview argentinskom Kanalu 13 u kojem su ga novinari na prijevaru – tražeći razgovor o svjetskom nogometnom prvenstvu na kojemu Argentina igra s Hrvatskom – navukli na temu Jasenovca.<ref name="moljac"/> Nedugo potom Šakića je argentinska policija lišila je slobode.<ref name="moljac"/> Redovnim letom njemačke zrakoplovne tvrtke Lufthansa u ([[18. lipnja]] [[1998.]]) Šakić je iz Buenos Airesa u pratnji djelatnika Interpola doputovao u Frankfurt. Potom je zrakoplovom Croatia Airlinesa prebačen u Zagreb i smješten u zagrebačkom zatvoru Remetinec.<ref name="moljac"/> Već sutradan u Istražnom centru zagrebačkog Županijskog suda održano je prvo ročište na kojemu se Šakić branio šutnjom.<ref name="moljac"/> Pravomoćnom presudom osuđen je na maksimalnu zatvorsku kaznu od 20 godina zbog ratnog zločina nad civilnim stanovništvom.<ref name="moljac"/> Proglašen je krivim zbog kršenja međunarodnih pravila ratovanja, između ostalog, zbog naređivanja smaknuća, mučenja i nehumanog postupanja prema civilima (prisilni rad, izgladnivanje zatvorenika, skupno kažnjavanje). Tereti ga se da je 21. rujna 1944. osobno ubio skupinu od 20 zatvorenika te za smaknuće još četiri zatvorenika. Kaznu je započeo služiti u najvećem hrvatskom zatvoru Lepoglavi. Prema svjedočenjima preživjelih zatočenika konc-logora Jasenovac te osobnom priznanju na suđenju (Zagreb, 1999.), osobno je ubio zatočenika Mila Boškovića (22. rujna 1944.).Šakić nikad nije prihvatio presudu te je suđenje smatrao običnom [[farsa|farsom]].<ref name="dalje">{{Citiranje weba |url=http://dalje.com/hr-hrvatska/pokopan-zapovjednik-ustaskog-logora-jasenovac/166835 |title=Arhivirana kopija |access-date=8. listopada 2010. |archive-date=15. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120615033837/http://dalje.com/hr-hrvatska/pokopan-zapovjednik-ustaskog-logora-jasenovac/166835 |url-status=dead}}</ref> Posljednje je godine života zbog lošeg zdravlja boravio u zatvorskoj bolnici u Zagrebu, gdje je u 87. godini nakon duge i teške bolesti umro [[20. srpnja]] [[2008.]]<ref name="moljac"/><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/clanak/47441/preminuo-dinko-sakic |title=Arhivirana kopija |access-date=8. listopada 2010. |archive-date=4. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120604012009/http://www.nacional.hr/clanak/47441/preminuo-dinko-sakic |url-status=dead}}</ref> To je bilo 10 godina prije isteka kazne.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/dinko-sakic-preminuo-10-godina-prije-isteka-kazne/188877/ |accessdate=8. listopada 2010. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131230233653/http://www.jutarnji.hr/dinko-sakic-preminuo-10-godina-prije-isteka-kazne/188877/ |archivedate=30. prosinca 2013.}}</ref> Pokopan je na zagrebačkom krematoriju 25. srpnja.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.snv.hr/tjednik-novosti/450/da-li-je-na-sprovodu-dinka-sakica-povredjen-zakon-/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20170211235641/http://snv.hr/tjednik-novosti/450/da-li-je-na-sprovodu-dinka-sakica-povredjen-zakon-/ |archive-date=11. veljače 2017. |access-date=2. studenoga 2010.}}</ref> Na odru je ležao u ustaškoj odori.<ref>http://91.207.22.60/crna-kronika-news/dinko-sakic-lezao-je-na-odru-u-ustaskoj-uniformi-72689</ref> Na posljednjem ispraćaju na zagrebačkom krematoriju bilo je nazočno tristotinjak ljudi, među njima umirovljeni general Marinko Krešić, političari [[Anto Kovačević]], [[Ivan Gabelica]], Ana Lučić, [[Marin Sopta]] i Slavica Hruškar iz Nezavisnih dragovoljaca Hrvatske.<ref name="dalje"/> To je izazvalo negodovanje [[Efraim Zuroff|Efraima Zuroffa]] koji je zbog tog i službeno prosvjedovao.<ref>http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/zuroff-trazi-od-mesica-osudu-organizatora-sakicevog-pokopa.html?ar=</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{moljac|sakic.htm}} {{GLAVNIRASPORED:Šakić, Dinko}} [[Kategorija:Članovi ustaškog pokreta do 1941.]] [[Kategorija:Ustaški časnici]] [[Kategorija:Hrvatski oporbeni političari u iseljeništvu (1945. – 1989.)]] [[Kategorija:Životopisi, Imotski]] [[Kategorija:Koncentracijski logor Jasenovac]] gyuqp3g9xbqlev4ogjna6731z3k4v50 0 98284 7615322 7584973 2026-10-08T17:41:47Z Moon1238 258470 7615322 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}}{{Članak tjedna (ikona)|3. tjedan 2025.}} [[Datoteka:Outdoors-man-portrait_(cropped).jpg|mini|Muškarac]] '''Muškarac''' je odraslo [[Čovjek|ljudsko biće]] [[Mužjak|muškoga]] spola. [[Spol]] muškarca određen je pri [[Začeće|začeću]] prisustvom [[Kromosom X (čovjek)|kromosoma X]] od majke i [[Kromosom Y (čovjek)|kromosoma Y]] od oca, a [[Stanična diferencijacija|spolna diferencijacija]] muškog fetusa uglavnom je određena [[Gen|genom]] SRY na kromosomu Y. Spol se vrlo rano očituje u [[Fenotip|fenotipu]] ploda razvojem [[Spolni organi|spolnih organa]], prema čemu se određuje je li [[dijete]] rođeno kao [[dječak]] ili [[djevojčica]]. [[Hormoni]] koji stimuliraju proizvodnju androgena rezultiraju razvojem sekundarnih spolnih obilježja, čime razlike među muškarcima i [[Žena|ženama]] rastu. Kod muškaraca obilježja uključuju rast dlaka na licu, razvoj veće mišićne mase i manji udio [[masti]] u [[Tijelo (biologija)|tijelu]]. Muška anatomija razlikuje se od ženske po organima [[Muški spolni sustav|muškoga reproduktivnog sustava]] koji uključuju [[Spolni ud|penis]], [[sjemenovod]], [[Prostata|prostatu]], [[pasjemenik]] i [[Sjemenik|sjemenike]] te po sekundarnim spolnim obilježjima. Tijekom [[Povijest svijeta|ljudske povijesti]] tradicionalne [[rodne uloge]] često su definirale i ograničavale aktivnosti i mogućnosti muškaraca. Muškarci se često suočavaju s [[Regrutacija|regrutiranjem]] u vojnu službu ili su usmjereni na profesije s visokim [[Mortalitet|stopama smrtnosti]]. Mnoge vjerske doktrine propisuju određena pravila za muškarce, kao što je [[Obrezivanje|nevoljno obrezivanje]]. Muškarci imaju nekoliko godina kraći životni vijek od žena.<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=Ritchie|first=Hannah|last2=Roser|first2=Max|date=2019-06-13|title=Gender Ratio|url=https://ourworldindata.org/gender-ratio|journal=Our World in Data}}</ref> Zastupljeniji su i kao počinitelji i kao žrtve [[Nasilje|nasilja]]. [[Transrodnost|Transrodni muškarci]] imaju [[rodni identitet]] koji nije u skladu s njihovim fenotipskim ženskim spolom pri rođenju, dok [[Interseksualnost|interseksualni]] muškarci mogu imati spolne karakteristike koje se ne uklapaju u tipične predodžbe muške [[Biologija|biologije]]. == Etimologija == Naziv za muškarca ima osnovu u riječi muž, [[Staroslavenski jezik|staroslavenski]] ''mǫžь'', prema [[Indoeuropski prajezik|indoeuropskom]] korijenu ''mon-g-''.<ref>{{Citiranje weba|title=Muž|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1dnURc=&keyword=muž|url-status=live|access-date=2022-10-07|website=Hrvatski jezični portal}}</ref> == Biologija == [[Datoteka:NHGRI_human_male_karyotype.png|poveznica=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/53/NHGRI_human_male_karyotype.png/220px-NHGRI_human_male_karyotype.png|alt=Karyotype of a human male.|mini| [[Kariotip|Kariogram]] muškarca u pravilu prikazuje kromosomski par X i Y.]] Kod ljudi spermiji normalno nose ili X ili Y spolni kromosom. Ako spermij koji nosi kromosom Y oplodi [[Jajna stanica|jajnu stanicu]] žene, koja uvijek nosi kromosom X, potomak će biti muški (XY). Gen SRY obično se nalazi na Y kromosomu i čimbenik je koji stvara [[testis]] koji onda upravlja diferencijacijom muškog spola. Spolna diferencijacija kod muškaraca odvija se na način koji ovisi o testisima, dok diferencijacija kod žena ne ovisi o gonadama.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Rey|first=Rodolfo|last2=Josso|first2=Nathalie|last3=Racine|first3=Chrystèle|date=2000|title=Sexual Differentiation|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279001/|journal=Endotext|publisher=MDText.com, Inc.}}<nowiki>|pmid=25905232 |quote= Irrespective of their chromosomal constitution, when the gonadal primordia differentiate into testes, all internal and external genitalia develop following the male pathway. When no testes are present, the genitalia develop along the female pathway. The existence of ovaries has no effect on fetal differentiation of the genitalia. The paramount importance of testicular differentiation for fetal sex development has prompted the use of the expression "sex determination" to refer to the differentiation of the bipotential or primitive gonads into testes.}}}</nowiki></ref> U prosjeku se na svakih 100 žena rađa oko 105 muškaraca, no omjer je donekle promjenjiv, ovisno o dijelu svijeta i kulturi.<ref name=":1" /> Kod ljudi je [[spolno dvoličje]] prisutno u više osobina. Mnoge od njih nemaju izravnu vezu s reproduktivnom sposobnošću, iako većina ima ulogu u spolnoj privlačnosti. Dimorfizam se opaža u visini, masi i građi tijela, iako uvijek postoje primjeri koji ne slijede opći obrazac: muškarci su obično viši od žena, ali ima mnogo ljudi oba spola koji su blizu srednje visine za cijelu vrstu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Wells|first=Jonathan C. K.|date=2007-09-01|title=Sexual dimorphism of body composition|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1521690X07000371|journal=Best Practice & Research Clinical Endocrinology & Metabolism|series=Normal and Abnormal Sex Development|language=en|volume=21|issue=3|pages=415–430|doi=10.1016/j.beem.2007.04.007|issn=1521-690X}}</ref> [[Datoteka:Vanjska anatomija ljudskog tijela - žena i muškarac sprijeda - s oznakama - Croatian (HR).svg|mini|Fotografija žene (lijevo) i muškarca (desno). Oba modela imaju uklonjene [[stidne dlake]].]] Primarna spolna obilježja (spolni organi, prvenstveno penis i testisi) posebnost su koja je prisutna pri rođenju i ključna su za reprodukciju. Sekundarna spolna obilježja javljaju se tijekom [[Pubertet|puberteta]].<ref name="Melmed">{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=nbg1QOAObicC&pg=PA1054|title=Williams Textbook of Endocrinology E-Book|vauthors=Melmed S, Polonsky KS, Larsen PR, Kronenberg HM|publisher=Elsevier Health Sciences|year=2011|isbn=978-1437736007|page=1054}}</ref><ref name="Pack">{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=GsalDAAAQBAJ&pg=PA219|title=CliffsNotes AP Biology, 5th Edition|vauthors=Pack PE|publisher=Houghton Mifflin Harcourt|year=2016|isbn=978-0544784178|page=219}}</ref> Takve značajke posebno su očite u fenotipskim osobinama koje razlikuju spolove, no one nisu izravno dio [[Spolni sustav|reproduktivnog sustava]].<ref name="Bjorklund">{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=ZTQIAAAAQBAJ&pg=PA152|title=Child and Adolescent Development: An Integrated Approach|vauthors=Bjorklund DF, Blasi CH|publisher=Cengage Learning|year=2011|isbn=978-1133168379|pages=152–153}}</ref><ref name="auto">{{Citiranje weba|date=30 April 2018|title=Primary & Secondary Sexual Characteristics|url=https://sciencing.com/primary-secondary-sexual-characteristics-8557301.html|website=Sciencing.com}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=m4RlDwAAQBAJ&pg=PA103|title=Encyclopedia of Reproduction|publisher=Elsevier Science|year=2018|isbn=978-0-12-815145-7|page=103}}</ref> Sekundarna spolna obilježja koja su specifična za muškarce uključuju i šira [[Rame|ramena]],<ref name="auto2">{{Citiranje knjige|last=Berger|first=Kathleen Stassen|url=https://archive.org/details/developingperson00berg_0|title=The Developing Person Through the Life Span|publisher=Worth Publishers|year=2005|isbn=978-0-7167-5706-1|page=[https://archive.org/details/developingperson00berg_0/page/349 349]|url-access=registration}}</ref> proširen [[grkljan]] ([[Adamova jabučica]])<ref name="auto2" /> te [[glas]] koji je znatno dublji od glasa djeteta ili žene.<ref name="auto" /> === Reproduktivni sustav === [[Datoteka:Male_pelvic_structures.svg|poveznica=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/cd/Male_pelvic_structures.svg/200px-Male_pelvic_structures.svg.png|desno|mini| Bočni presjek donjeg dijela trbuha muškarca koji prikazuje anatomiju [[Muški spolni sustav|muškog spolnog sustava]]]] [[Muški spolni sustav]] uključuje vanjske i unutarnje genitalije. Muško vanjsko spolovilo sastoji se od penisa, muške uretre i [[Mošnja|mošnjā]], dok se muško unutarnje spolovilo sastoji od testisa, prostate, pasjemenika, sjemenog mjehurića, sjemenovoda, ejakulacijskog kanala i [[Bulbouretralna žlijezda|bulbouretralne žlijezde]].<ref>{{Citiranje weba|title=Definition of Male genitalia|url=https://www.medicinenet.com/script/main/art.asp?articlekey=33684|website=MedicineNet|access-date=7. listopada 2022.|archive-date=6. studenoga 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20201106152900/https://www.medicinenet.com/script/main/art.asp?articlekey=33684|url-status=dead}}</ref> Uloga muškog reproduktivnog sustava jest proizvodnja [[Sperma|sperme]] koja nosi [[Spermij|spermije]] (time i [[Deoksiribonukleinska kiselina|gensku informaciju]]) koji se mogu sjediniti s jajnom stanicom žene. Sperma koja ulazi u ženinu [[Maternica|maternicu]] i [[Jajovod|jajovode]] [[Oplodnja|oplođuje]] jajnu stanicu koja se razvija u [[Plod (medicina)|fetus]]; poslije ejakulacije muški reproduktivni sustav nema nikakvu ulogu u [[Gestacija|trudnoći]]. Proučavanje muške reprodukcije i povezanih organa naziva se andrologija.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Clement|first=Pierre|last2=Giuliano|first2=François|date=2015|title=Anatomy and physiology of genital organs - men|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26003237/|journal=Handbook of Clinical Neurology|volume=130|pages=19–37|doi=10.1016/B978-0-444-63247-0.00003-1|issn=0072-9752|pmid=26003237}}</ref> === Spolni hormoni === Testosteron potiče razvoj Wolffijevih kanala i penisa te zatvaranje [[Labioskrotalni nabori|labioskrotalnih nabora]] u [[Mošnja|mošnju]]. Drugi značajan hormon u spolnoj diferencijaciji je anti-Müllerov hormon koji inhibira razvoj Müllerovih kanalića. Kod muškaraca testosteron i [[gonadotropini]] koje oslobađa [[hipofiza]] potiču [[Spermatogeneza|spermatogenezu]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Goodman|first=H. Maurice|title=Basic Medical Endocrinology|url=https://archive.org/details/basicmedicalendo0004good|publisher=Elsevier|year=2009|isbn=9780123739759|edition=4th|pages=239–256}}</ref> === Zdravlje === Iako se većina globalnih zdravstvenih rodnih nejednakosti odnosi na žene, postoje situacije u kojima su muškarci u lošijem položaju. Jedan takav primjer su [[Rat|oružani sukobi]], gdje su muškarci često neposredne žrtve. Studija o sukobima u 13 zemalja od 1955. do 2002. pokazala je da se 81 % svih nasilnih smrtnih slučajeva u [[Rat|ratu]] odnosio na muškarce.<ref>The World Bank (2012). World Development Report 2012: Gender Equality and Development (Report). Washington, DC: The World Bank.</ref> Osim oružanih sukoba, u područjima s visokom učestalošću nasilja, kao što su regije pod kontrolom [[Narko kartel|narkokartela]], muškarci također imaju više stope smrtnosti.<ref>[http://www.bjs.gov/content/pub/pdf/htus8008.pdf "Homicide Trends in the United States, 1980-2008"] [[United States Department of Justice]] (2010) p. 10</ref> Iznenadne i drastične promjene u gospodarskom okruženju i gubitak društvene potpore, posebice socijalnih subvencija i bonova za hranu, također su povezani s višim razinama [[Alkoholizam|konzumacije alkohola]] i [[Stres|psihičkim stresom]] među muškarcima, što dovodi do rasta u stopama smrtnosti. To je zato što takve situacije muškarcima često otežavaju brigu o obitelji, što je zadatak koji se dugo smatrao ''suštinom muškosti''.<ref name="Autopsy on an Empire: Understanding Mortality in Russia and the Former Soviet Union">{{Citiranje časopisa|last=Brainerd|first=Elizabeth|last2=Cutler|first2=David|year=2005|title=Autopsy on an Empire: Understanding Mortality in Russia and the Former Soviet Union|location=Ann Arbor, MI|publisher=William Davidson Institute}}</ref> Retrospektivna analiza ljudi zaraženih običnom prehladom otkrila je da liječnici podcjenjuju simptome muškaraca, i da su spremniji pripisati simptome i bolest ženama nego muškarcima.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Sue|first=Kyle|year=2017|title=The science behind 'man flu.'|url=http://press.psprings.co.uk/bmj/december/manflu.pdf|url-status=dead|journal=BMJ|volume=359|page=j5560|doi=10.1136/bmj.j5560|pmid=29229663|archive-url=https://web.archive.org/web/20171208203826/http://press.psprings.co.uk/bmj/december/manflu.pdf|archive-date=8 December 2017|access-date=11 January 2018|issn=0959-8138 }}</ref> Žene žive dulje od muškaraca u svim zemljama i u svim dobnim skupinama.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Austad|first=S.N.A|last2=Bartke|first2=A.A.|year=2016|title=Sex Differences in Longevity and in Responses to Anti-Aging Interventions: A Mini-Review|url=https://www.karger.com/Article/Pdf/381472|journal=Gerontology|volume=62|issue=1|pages=40–6|doi=10.1159/000381472|pmid=25968226|doi-access=free}}</ref> Liječnici muškarcima pružaju manje usluga i manje ih savjetuju.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Williams|first=David R.|date=May 2003|title=The Health of Men: Structured Inequalities and Opportunities|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-public-health_2003-05_93_5/page/724|journal=Am J Public Health|volume=93|issue=5|pages=724–731|doi=10.2105/ajph.93.5.724|pmc=1447828|pmid=12721133}}</ref> == Spolnost i rod == Muška [[seksualnost]] i privlačnost razlikuju se od osobe do osobe, a na seksualno ponašanje muškarca mogu utjecati mnogi čimbenici, uključujući [[Evolucijska psihologija|razvijene predispozicije]], [[ličnost]], [[Roditeljstvo|odgoj]] i [[Kultura|kulturu]]. Dok je većina muškaraca [[Heteroseksualnost|heteroseksualna]], značajne manjine [[Homoseksualnost|homoseksualne]] su ili [[Biseksualnost|biseksualne]] orijentacije.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bailey|first=J. Michael|last2=Vasey|first2=Paul|last3=Diamond|first3=Lisa|last4=Breedlove|first4=S. Marc|last5=Vilain|first5=Eric|last6=Epprecht|first6=Marc|date=2016|title=Sexual Orientation, Controversy, and Science|url=https://www.researchgate.net/publication/301639075|journal=Psychological Science in the Public Interest|volume=17|issue=2|pages=45–101|doi=10.1177/1529100616637616|pmid=27113562|doi-access=free}}</ref> [[Transseksualnost|Transseksualni muškarci]] imaju muški [[rodni identitet]] koji nije u skladu s njihovim fenotipskim ženskim spolom pri rođenju i mogu se podvrgnuti nadomjesnoj terapiji hormonima i [[Promjena spola|operaciji promjene spola]]. [[Interseksualnost|Interseksualni]] muškarci mogu imati spolne karakteristike koje se ne uklapaju u tipične predodžbe muške biologije.<ref name="whatare">{{Citiranje weba|title=what are Answers to Your Questions About Transgender Individuals and Gender Identity|url=http://www.apa.org/topics/transgender.html|access-date=26 January 2015|publisher=[[American Psychological Association|APA]]}}</ref> Procjena iz 2016. godine jest da se 0,256 % ljudi identificiraju kao transrodne osobe.<ref name="Collin2016">{{Citiranje časopisa|last=Collin|first=Lindsay|last2=Reisner|first2=Sari L.|last3=Tangpricha|first3=Vin|last4=Goodman|first4=Michael|date=2016|title=Prevalence of Transgender Depends on the "Case" Definition: A Systematic Review|journal=The Journal of Sexual Medicine|language=en|volume=13|issue=4|pages=613–626|doi=10.1016/j.jsxm.2016.02.001|pmc=4823815|pmid=27045261}}</ref> Istraživanje provedeno 2017. na 80 929 učenika u [[Minnesota|Minnesoti]] pokazalo je da se otprilike dvostruko više adolescenata ženskog spola izjasnilo kao transrodno u usporedbi s adolescentima muškoga spola.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Goodman|first=Michael|last2=Adams|first2=Noah|last3=Corneil|first3=Trevor|last4=Kreukels|first4=Baudewijntje|last5=Motmans|first5=Joz|last6=Coleman|first6=Eli|date=1 June 2019|title=Size and Distribution of Transgender and Gender Nonconforming Populations: A Narrative Review|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0889852919300015|journal=Endocrinology and Metabolism Clinics of North America|series=Transgender Medicine|language=en|volume=48|issue=2|pages=303–321|doi=10.1016/j.ecl.2019.01.001|issn=0889-8529|pmid=31027541}}</ref> == Društvena uloga == === Muškost === [[Datoteka:'David'_by_Michelangelo_Fir_JBU005_denoised.jpg|poveznica=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/ec/%27David%27_by_Michelangelo_Fir_JBU005_denoised.jpg/180px-%27David%27_by_Michelangelo_Fir_JBU005_denoised.jpg|mini|270x270px| [[Michelangelo Buonarroti|Michelangelov]] ''[[David (Michelangelo)|David]]'' klasična je slika mladenačke muške ljepote u zapadnjačkoj umjetnosti]] Muškost je skup osobina [[Ličnost|ličnosti]] i atributa povezanih s dječacima i muškarcima. Iako je muškost društveno konstruirana,<ref name="shehan">{{Citiranje knjige|last=Shehan|first=Constance L.|url=https://books.google.com/books?id=F_F1DwAAQBAJ|title=Gale Researcher Guide for: The Continuing Significance of Gender|date=2018|publisher=Gale, Cengage Learning|isbn=9781535861175|pages=1–5|language=en}}</ref> neka istraživanja pokazuju da su određena ponašanja koja se smatraju muškima pod biološkim utjecajem.<ref name="books.google.com">Social vs biological citations: </ref> U kojoj je mjeri muškost pod biološkim ili društvenim utjecajem predmet je rasprave.<ref name="books.google.com" /> Ona se razlikuje od definicije [[Mužjak|biološkog muškog spola]] jer i muškarci i žene mogu pokazivati ''muške'' osobine.<ref>Male vs Masculine/Feminine: </ref> Muškarci se općenito suočavaju s društvenom stigmom zbog utjelovljenja ''ženskih'' osobina, više nego žene zbog utjelovljenja ''muških'' osobina.<ref name=":2">{{Citiranje knjige|last=Helgeson|first=Vicki S.|url=https://www.worldcat.org/oclc/958164206|title=Psychology of gender|date=2017|isbn=978-1-138-10034-3|edition=5.|location=New York|oclc=958164206}}</ref> To se može pojaviti kao [[homofobija]].<ref name=":2" /> Standardi muškosti razlikuju se u različitim kulturama i povijesnim razdobljima.<ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=jWj5OBvTh1IC&q=%22meanings+of+manhood+vary%22|title=Men and Masculinities: A Social, Cultural, and Historical Encyclopedia, Volume 1|date=2004|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57-607774-0|editor-last=Kimmel|editor-first=Michael S.|location=Santa Barbara, Calif.|page=xxiii|editor-last2=Aronson|editor-first2=Amy}}</ref> Dok vanjski znakovi muškosti izgledaju drugačije u različitim kulturama, postoje neki zajednički aspekti. U svim kulturama u prošlosti, i još uvijek među tradicionalnim i nezapadnim kulturama, vjenčanje je najčešća i definitivna razlika između dječaštva i muškosti.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Arnett|first=Jeffrey Jensen|date=1998|title=Learning to Stand Alone: The Contemporary American Transition to Adulthood in Cultural and Historical Context|url=https://www.karger.com/Article/Abstract/22591|journal=Human Development|language=en|volume=41|issue=5–6|pages=295–315|doi=10.1159/000022591|issn=0018-716X}}</ref> U kasnom [[20. stoljeće|20. stoljeću]] pokazalo se da su se neke »odlike muškarca« tradicionalno ostvarene u braku (zaštita, materijalno osiguranje i reprodukcija) još uvijek smatrale znakovima postizanja muškosti.<ref name=":0" /><ref>{{Citiranje knjige|last=Gilmore|first=David D.|url=https://archive.org/details/manhoodinmaking00davi|title=Manhood in the Making: Cultural Concepts of Masculinity|date=1990|publisher=Yale University Press|isbn=0-300-05076-3|pages=[https://archive.org/details/manhoodinmaking00davi/page/48 48]|language=en|url-access=registration}}</ref> === Osobni odnosi === Platonski odnosi ne razlikuju se značajno između muškaraca i žena, iako neke razlike postoje. [[Prijateljstvo|Prijateljstva]] koja uključuju muškarce više se temelje na zajedničkim aktivnostima nego na samootkrivanju i osobnoj povezanosti. Percepcija prijateljstva koje uključuje muškarce razlikuje se među kulturama i vremenskim razdobljima.<ref name=":2" /> U heteroseksualnim romantičnim vezama od muškaraca se obično očekuje da preuzmu proaktivnu ulogu, započnu vezu, planiraju spojeve i predlože brak.<ref name=":2" /> === Status === Antropologija je pokazala da sama muškost ima društveni status, baš kao i bogatstvo, [[rasa]] i društvena klasa. U [[Zapadna kultura|zapadnoj kulturi]] veća muškost obično donosi veći društveni status.<ref>{{Citiranje weba|year=2009|title=Virtue (2009)|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/virtue|access-date=8 June 2009|publisher=Merriam-Webster Online Dictionary}}</ref><ref>{{Citiranje weba|year=2009|title=Virile (2009)|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/virile|access-date=8 June 2009|publisher=Merriam-Webster Online Dictionary}}</ref> U većini kultura ''muške privilegije'' daju muškarcima više prava nego ženama. Čak i u društvima u kojima muškarcima nisu dane posebne zakonske privilegije oni obično imaju više položaje moći i smatra se da ih društvo shvaća ozbiljnije.<ref name=":2" /> == Slika u medijima == Medijski prikazi muškaraca često ponavljaju tradicionalno shvaćanje muškosti. Muškarci se na televiziji prikazuju češće nego žene i najčešće se pojavljuju kao glavne uloge u akcijskim i dramskim programima. Muškarci su obično aktivniji u televizijskom programu od žena i obično imaju veću moć i status. Zbog svoje istaknutosti, muškarci će vjerojatnije biti i objekti i poticatelji duhovitog ili omalovažavajućeg sadržaja. Očevi su na televiziji često prikazani ili kao idealizirani i brižni ili kao nespretni i nesposobni. U reklamama su muškarci nesrazmjerno zastupljeni u reklamama za alkohol, vozila i poslovne proizvode.<ref>{{Citiranje knjige|last=Fejes|first=Fred J.|title=Masculinity as Fact: A Review of Empirical Mass Communication Research on Masculinity|publisher=SAGE Publications|year=1992|isbn=9780803941632|editor-last=Craig|editor-first=Steve|pages=9–22|chapter=Considering Men and the Media}}</ref> == Prava == U većini društava muškarci imaju više zakonskih i kulturnih prava od žena,{{Sfn|Helgeson|2017}} a [[mizoginija]] je u društvu mnogo raširenija od [[Mizandrija|mizandrije]].<ref name="Ouellette">{{Citiranje knjige|last=Ouellette|first=Marc|title=International Encyclopedia of Men and Masculinities|date=2007|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-33343-6|editor-last=Flood, Michael|location=Abingdon, UK; New York, N.Y.|pages=442–3|chapter=Misandry|display-editors=etal|chapter-url=https://books.google.com/books?id=T54J3Q_VwnIC&q=misandry&pg=PA442}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Gilmore|first=David D.|title=Misogyny: The Male Malady|publisher=University of Pennsylvania Press|year=2010|isbn=9780812200324|pages=12–13}}</ref> Muškarci obično dobivaju manje podrške kao žrtve [[Spolno zlostavljanje|seksualnog zlostavljanja]], a silovanje muškaracu donosi stigmu.<ref name="Rabin">{{Citiranje novina|last=Rabin|first=Roni Caryn|date=23 January 2012|title=Men Struggle for Rape Awareness|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2012/01/24/health/as-victims-men-struggle-for-rape-awareness.html|access-date=30 November 2013}}</ref> [[Obiteljsko nasilje|Obiteljsko nasilje nad muškarcima]] na sličan je način stigmatizirano. Protivnici [[Obrezivanje|obrezivanja]] obrezivanje smatraju kršenjem ljudskih prava.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Jacobs|first=Allan J.|last2=Arora|first2=Kavita Shah|date=2015-02-01|title=Ritual Male Infant Circumcision and Human Rights|url=https://doi.org/10.1080/15265161.2014.990162|journal=The American Journal of Bioethics|volume=15|issue=2|pages=30–39|doi=10.1080/15265161.2014.990162|issn=1526-5161|pmid=25674955}}</ref> Pokret za prava očeva nastoji podržati rastavljene očeve koji nemaju jednaka prava na brigu o svojoj djeci.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Flood|first=Michael|date=2012-12-01|title=Separated fathers and the ‘fathers’ rights’ movement|url=https://doi.org/10.5172/jfs.2012.18.2-3.235|journal=Journal of Family Studies|volume=18|issue=2-3|pages=235–345|doi=10.5172/jfs.2012.18.2-3.235|issn=1322-9400}}</ref> ''Muški pokret'' odgovor je na probleme s kojima se suočavaju muškarci u zapadnim zemljama. == Simbol == [[Datoteka:Blue male symbol.svg|mini|upright=0.5|Simbol planeta [[Mars|Marsa]] simbol je i za muški spol]] Simbolom [[Mars|Marsa]] (♂) često se predstavlja muški spol.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Schott|first=G D|date=24 December 2005|title=Sex symbols ancient and modern: their origins and iconography on the pedigree|journal=BMJ: British Medical Journal|volume=331|issue=7531|pages=1509–1510|doi=10.1136/bmj.331.7531.1509|issn=0959-8138|pmc=1322246|pmid=16373733}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Solar System Symbols|url=https://solarsystem.nasa.gov/resources/680/solar-system-symbols|access-date=18 August 2021|website=NASA Solar System Exploration}}</ref> Prvi ga je za označavanje spola upotrijebio [[Carl Linné|Carl Linnaeus]] 1751. godine.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Stearn|first=William T.|date=May 1962|title=The Origin of the Male and Female Symbols of Biology|url=https://iapt-taxon.org/historic/Congress/IBC_1964/male_fem.pdf|journal=Taxon|volume=11|issue=4|pages=109–113|doi=10.2307/1217734|issn=0040-0262|jstor=1217734|quote=Their first biological use is in the Linnaean dissertation ''Plantae hybridae'' (1751) where in discussing hybrid plants Linnaeus denoted the supposed female parent species by the sign ♀, the male parent by the sign ♂, the hybrid by ☿. In subsequent publications he retained the signs ♀ and ♂ for male and female individuals but discarded ☿ for hybrids.|access-date=7. listopada 2022.|archive-date=27. svibnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230527105139/https://iapt-taxon.org/historic/Congress/IBC_1964/male_fem.pdf|url-status=dead}}</ref> Simbol se ponekad tumači kao stilizirani prikaz štita i koplja [[Rimska mitologija|rimskog boga]] [[Mars (mitologija)|Marsa]]. Međutim, prema Stearnu, ovo je tumačenje ''izmišljeno'' jer svi povijesni dokazi govore u prilog zaključku francuskog klasičnog učenjaka Claudea de Saumaisea da je izvedeno iz ''θρ'', kratkog zapisa grčkog imena za planet Mars, ''Thouros''.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Stearn|first=William T.|date=1962|title=The Origin of the Male and Female Symbols of Biology|url=https://www.jstor.org/stable/1217734|journal=Taxon|volume=11|issue=4|pages=109–113|doi=10.2307/1217734|issn=0040-0262|jstor=1217734}}</ref> == Bibliografija == * Andrew Perchuk, Simon Watney, [[:en:Bell_hooks|bell hooks]], ''The Masculine Masquerade: Masculinity and Representation'', MIT Press 1995 * [[:en:Pierre_Bourdieu|Pierre Bourdieu]], ''Masculine Domination'', Paperback Edition, Stanford University Press 2001 * Robert W. Connell, ''Masculinities'', Cambridge : Polity Press, 1995 * [[:en:Warren_Farrell|Warren Farrell]], ''The Myth of Male Power'' Berkley Trade, 1993{{ISBN|0-425-18144-8}} * [[:en:Michael_Kimmel|Michael Kimmel]] (ed.), Robert W. Connell (ed.), Jeff Hearn (ed.), ''Handbook of Studies on Men and Masculinities'', Sage Publications 2004 == Izvori == {{Izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commons|Man}} [[Kategorija:Antropologija]] [[Kategorija:Rodni identiteti]] [[Kategorija:Muškarci]] hfohtvgp7gts9c70j0nc7ayu90voiza 7615330 7615322 2026-10-08T17:50:13Z Moon1238 258470 7615330 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}}{{Članak tjedna (ikona)|3. tjedan 2025.}} [[Datoteka:Outdoors-man-portrait_(cropped).jpg|mini|Muškarac]] '''Muškarac''' je odraslo [[Čovjek|ljudsko biće]] [[Mužjak|muškoga]] spola. [[Spol]] muškarca određen je pri [[Začeće|začeću]] prisustvom [[Kromosom X (čovjek)|kromosoma X]] od majke i [[Kromosom Y (čovjek)|kromosoma Y]] od oca, a [[Stanična diferencijacija|spolna diferencijacija]] muškog fetusa uglavnom je određena [[Gen|genom]] SRY na kromosomu Y. Spol se vrlo rano očituje u [[Fenotip|fenotipu]] ploda razvojem [[Spolni organi|spolnih organa]], prema čemu se određuje je li [[dijete]] rođeno kao [[dječak]] ili [[djevojčica]]. [[Hormoni]] koji stimuliraju proizvodnju androgena rezultiraju razvojem sekundarnih spolnih obilježja, čime razlike među muškarcima i [[Žena|ženama]] rastu. Kod muškaraca obilježja uključuju rast dlaka na licu, razvoj veće mišićne mase i manji udio [[masti]] u [[Tijelo (biologija)|tijelu]]. Muška anatomija razlikuje se od ženske po organima [[Muški spolni sustav|muškoga reproduktivnog sustava]] koji uključuju [[Spolni ud|penis]], [[sjemenovod]], [[Prostata|prostatu]], [[pasjemenik]] i [[Sjemenik|sjemenike]] te po sekundarnim spolnim obilježjima. Tijekom [[Povijest svijeta|ljudske povijesti]] tradicionalne [[rodne uloge]] često su definirale i ograničavale aktivnosti i mogućnosti muškaraca. Muškarci se često suočavaju s [[Regrutacija|regrutiranjem]] u vojnu službu ili su usmjereni na profesije s visokim [[Mortalitet|stopama smrtnosti]]. Mnoge vjerske doktrine propisuju određena pravila za muškarce, kao što je [[Obrezivanje|nevoljno obrezivanje]]. Muškarci imaju nekoliko godina kraći životni vijek od žena.<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=Ritchie|first=Hannah|last2=Roser|first2=Max|date=2019-06-13|title=Gender Ratio|url=https://ourworldindata.org/gender-ratio|journal=Our World in Data}}</ref> Zastupljeniji su i kao počinitelji i kao žrtve [[Nasilje|nasilja]]. [[Transrodnost|Transrodni muškarci]] imaju [[rodni identitet]] koji nije u skladu s njihovim fenotipskim ženskim spolom pri rođenju, dok [[Interseksualnost|interseksualni]] muškarci mogu imati spolne karakteristike koje se ne uklapaju u tipične predodžbe muške [[Biologija|biologije]]. == Etimologija == Naziv za muškarca ima osnovu u riječi muž, [[Staroslavenski jezik|staroslavenski]] ''mǫžь'', prema [[Indoeuropski prajezik|indoeuropskom]] korijenu ''mon-g-''.<ref>{{Citiranje weba|title=Muž|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1dnURc=&keyword=muž|url-status=live|access-date=2022-10-07|website=Hrvatski jezični portal}}</ref> == Biologija == [[Datoteka:NHGRI_human_male_karyotype.png|poveznica=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/53/NHGRI_human_male_karyotype.png/220px-NHGRI_human_male_karyotype.png|alt=Karyotype of a human male.|mini| [[Kariotip|Kariogram]] muškarca u pravilu prikazuje kromosomski par X i Y.]] Kod ljudi spermiji normalno nose ili X ili Y spolni kromosom. Ako spermij koji nosi kromosom Y oplodi [[Jajna stanica|jajnu stanicu]] žene, koja uvijek nosi kromosom X, potomak će biti muški (XY). Gen SRY obično se nalazi na Y kromosomu i čimbenik je koji stvara [[testis]] koji onda upravlja diferencijacijom muškog spola. Spolna diferencijacija kod muškaraca odvija se na način koji ovisi o testisima, dok diferencijacija kod žena ne ovisi o gonadama.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Rey|first=Rodolfo|last2=Josso|first2=Nathalie|last3=Racine|first3=Chrystèle|date=2000|title=Sexual Differentiation|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279001/|journal=Endotext|publisher=MDText.com, Inc.}}<nowiki>|pmid=25905232 |quote= Irrespective of their chromosomal constitution, when the gonadal primordia differentiate into testes, all internal and external genitalia develop following the male pathway. When no testes are present, the genitalia develop along the female pathway. The existence of ovaries has no effect on fetal differentiation of the genitalia. The paramount importance of testicular differentiation for fetal sex development has prompted the use of the expression "sex determination" to refer to the differentiation of the bipotential or primitive gonads into testes.}}}</nowiki></ref> U prosjeku se na svakih 100 žena rađa oko 105 muškaraca, no omjer je donekle promjenjiv, ovisno o dijelu svijeta i kulturi.<ref name=":1" /> Kod ljudi je [[spolno dvoličje]] prisutno u više osobina. Mnoge od njih nemaju izravnu vezu s reproduktivnom sposobnošću, iako većina ima ulogu u spolnoj privlačnosti. Dimorfizam se opaža u visini, masi i građi tijela, iako uvijek postoje primjeri koji ne slijede opći obrazac: muškarci su obično viši od žena, ali ima mnogo ljudi oba spola koji su blizu srednje visine za cijelu vrstu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Wells|first=Jonathan C. K.|date=2007-09-01|title=Sexual dimorphism of body composition|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1521690X07000371|journal=Best Practice & Research Clinical Endocrinology & Metabolism|series=Normal and Abnormal Sex Development|language=en|volume=21|issue=3|pages=415–430|doi=10.1016/j.beem.2007.04.007|issn=1521-690X}}</ref> [[Datoteka:Vanjska anatomija ljudskog tijela - žena i muškarac sprijeda - s oznakama - Croatian (HR).svg|mini|Fotografija žene (lijevo) i muškarca (desno). Oba modela imaju uklonjene [[stidne dlake]].]] Primarna spolna obilježja (spolni organi, prvenstveno penis i testisi) posebnost su koja je prisutna pri rođenju i ključna su za reprodukciju. Sekundarna spolna obilježja javljaju se tijekom [[Pubertet|puberteta]].<ref name="Melmed">{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=nbg1QOAObicC&pg=PA1054|title=Williams Textbook of Endocrinology E-Book|vauthors=Melmed S, Polonsky KS, Larsen PR, Kronenberg HM|publisher=Elsevier Health Sciences|year=2011|isbn=978-1437736007|page=1054}}</ref><ref name="Pack">{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=GsalDAAAQBAJ&pg=PA219|title=CliffsNotes AP Biology, 5th Edition|vauthors=Pack PE|publisher=Houghton Mifflin Harcourt|year=2016|isbn=978-0544784178|page=219}}</ref> Takve značajke posebno su očite u fenotipskim osobinama koje razlikuju spolove, no one nisu izravno dio [[Spolni sustav|reproduktivnog sustava]].<ref name="Bjorklund">{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=ZTQIAAAAQBAJ&pg=PA152|title=Child and Adolescent Development: An Integrated Approach|vauthors=Bjorklund DF, Blasi CH|publisher=Cengage Learning|year=2011|isbn=978-1133168379|pages=152–153}}</ref><ref name="auto">{{Citiranje weba|date=30 April 2018|title=Primary & Secondary Sexual Characteristics|url=https://sciencing.com/primary-secondary-sexual-characteristics-8557301.html|website=Sciencing.com}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=m4RlDwAAQBAJ&pg=PA103|title=Encyclopedia of Reproduction|publisher=Elsevier Science|year=2018|isbn=978-0-12-815145-7|page=103}}</ref> Sekundarna spolna obilježja koja su specifična za muškarce uključuju i šira [[Rame|ramena]],<ref name="auto2">{{Citiranje knjige|last=Berger|first=Kathleen Stassen|url=https://archive.org/details/developingperson00berg_0|title=The Developing Person Through the Life Span|publisher=Worth Publishers|year=2005|isbn=978-0-7167-5706-1|page=[https://archive.org/details/developingperson00berg_0/page/349 349]|url-access=registration}}</ref> proširen [[grkljan]] ([[Adamova jabučica]])<ref name="auto2" /> te [[glas]] koji je znatno dublji od glasa djeteta ili žene.<ref name="auto" /> === Reproduktivni sustav === [[Datoteka:Male_pelvic_structures.svg|poveznica=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/cd/Male_pelvic_structures.svg/200px-Male_pelvic_structures.svg.png|desno|mini| Bočni presjek donjeg dijela trbuha muškarca koji prikazuje anatomiju [[Muški spolni sustav|muškog spolnog sustava]]]] [[Muški spolni sustav]] uključuje vanjske i unutarnje genitalije. Muško vanjsko spolovilo sastoji se od penisa, muške uretre i [[Mošnja|mošnjā]], dok se muško unutarnje spolovilo sastoji od testisa, prostate, pasjemenika, sjemenog mjehurića, sjemenovoda, ejakulacijskog kanala i [[Bulbouretralna žlijezda|bulbouretralne žlijezde]].<ref>{{Citiranje weba|title=Definition of Male genitalia|url=https://www.medicinenet.com/script/main/art.asp?articlekey=33684|website=MedicineNet|access-date=7. listopada 2022.|archive-date=6. studenoga 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20201106152900/https://www.medicinenet.com/script/main/art.asp?articlekey=33684|url-status=dead}}</ref> Uloga muškog reproduktivnog sustava jest proizvodnja [[Sperma|sperme]] koja nosi [[Spermij|spermije]] (time i [[Deoksiribonukleinska kiselina|gensku informaciju]]) koji se mogu sjediniti s jajnom stanicom žene. Sperma koja ulazi u ženinu [[Maternica|maternicu]] i [[Jajovod|jajovode]] [[Oplodnja|oplođuje]] jajnu stanicu koja se razvija u [[Plod (medicina)|fetus]]; poslije ejakulacije muški reproduktivni sustav nema nikakvu ulogu u [[Gestacija|trudnoći]]. Proučavanje muške reprodukcije i povezanih organa naziva se andrologija.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Clement|first=Pierre|last2=Giuliano|first2=François|date=2015|title=Anatomy and physiology of genital organs - men|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26003237/|journal=Handbook of Clinical Neurology|volume=130|pages=19–37|doi=10.1016/B978-0-444-63247-0.00003-1|issn=0072-9752|pmid=26003237}}</ref> === Spolni hormoni === Testosteron potiče razvoj Wolffijevih kanala i penisa te zatvaranje [[Labioskrotalni nabori|labioskrotalnih nabora]] u [[Mošnja|mošnju]]. Drugi značajan hormon u spolnoj diferencijaciji je anti-Müllerov hormon koji inhibira razvoj Müllerovih kanalića. Kod muškaraca testosteron i [[gonadotropini]] koje oslobađa [[hipofiza]] potiču [[Spermatogeneza|spermatogenezu]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Goodman|first=H. Maurice|title=Basic Medical Endocrinology|url=https://archive.org/details/basicmedicalendo0004good|publisher=Elsevier|year=2009|isbn=9780123739759|edition=4th|pages=239–256}}</ref> === Zdravlje === Iako se većina globalnih zdravstvenih rodnih nejednakosti odnosi na žene, postoje situacije u kojima su muškarci u lošijem položaju. Jedan takav primjer su [[Rat|oružani sukobi]], gdje su muškarci često neposredne žrtve. Studija o sukobima u 13 zemalja od 1955. do 2002. pokazala je da se 81 % svih nasilnih smrtnih slučajeva u [[Rat|ratu]] odnosio na muškarce.<ref>The World Bank (2012). World Development Report 2012: Gender Equality and Development (Report). Washington, DC: The World Bank.</ref> Osim oružanih sukoba, u područjima s visokom učestalošću nasilja, kao što su regije pod kontrolom [[Narko kartel|narkokartela]], muškarci također imaju više stope smrtnosti.<ref>[http://www.bjs.gov/content/pub/pdf/htus8008.pdf "Homicide Trends in the United States, 1980-2008"] [[United States Department of Justice]] (2010) p. 10</ref> Iznenadne i drastične promjene u gospodarskom okruženju i gubitak društvene potpore, posebice socijalnih subvencija i bonova za hranu, također su povezani s višim razinama [[Alkoholizam|konzumacije alkohola]] i [[Stres|psihičkim stresom]] među muškarcima, što dovodi do rasta u stopama smrtnosti. To je zato što takve situacije muškarcima često otežavaju brigu o obitelji, što je zadatak koji se dugo smatrao ''suštinom muškosti''.<ref name="Autopsy on an Empire: Understanding Mortality in Russia and the Former Soviet Union">{{Citiranje časopisa|last=Brainerd|first=Elizabeth|last2=Cutler|first2=David|year=2005|title=Autopsy on an Empire: Understanding Mortality in Russia and the Former Soviet Union|location=Ann Arbor, MI|publisher=William Davidson Institute}}</ref> Retrospektivna analiza ljudi zaraženih običnom prehladom otkrila je da liječnici podcjenjuju simptome muškaraca, i da su spremniji pripisati simptome i bolest ženama nego muškarcima.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Sue|first=Kyle|year=2017|title=The science behind 'man flu.'|url=http://press.psprings.co.uk/bmj/december/manflu.pdf|url-status=dead|journal=BMJ|volume=359|page=j5560|doi=10.1136/bmj.j5560|pmid=29229663|archive-url=https://web.archive.org/web/20171208203826/http://press.psprings.co.uk/bmj/december/manflu.pdf|archive-date=8 December 2017|access-date=11 January 2018|issn=0959-8138 }}</ref> Žene žive dulje od muškaraca u svim zemljama i u svim dobnim skupinama.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Austad|first=S.N.A|last2=Bartke|first2=A.A.|year=2016|title=Sex Differences in Longevity and in Responses to Anti-Aging Interventions: A Mini-Review|url=https://www.karger.com/Article/Pdf/381472|journal=Gerontology|volume=62|issue=1|pages=40–6|doi=10.1159/000381472|pmid=25968226|doi-access=free}}</ref> Liječnici muškarcima pružaju manje usluga i manje ih savjetuju.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Williams|first=David R.|date=May 2003|title=The Health of Men: Structured Inequalities and Opportunities|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-public-health_2003-05_93_5/page/724|journal=Am J Public Health|volume=93|issue=5|pages=724–731|doi=10.2105/ajph.93.5.724|pmc=1447828|pmid=12721133}}</ref> == Spolnost i rod == Muška [[seksualnost]] i privlačnost razlikuju se od osobe do osobe, a na seksualno ponašanje muškarca mogu utjecati mnogi čimbenici, uključujući [[Evolucijska psihologija|razvijene predispozicije]], [[ličnost]], [[Roditeljstvo|odgoj]] i [[Kultura|kulturu]]. Dok je većina muškaraca [[Heteroseksualnost|heteroseksualna]], značajne manjine [[Homoseksualnost|homoseksualne]] su ili [[Biseksualnost|biseksualne]] orijentacije.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bailey|first=J. Michael|last2=Vasey|first2=Paul|last3=Diamond|first3=Lisa|last4=Breedlove|first4=S. Marc|last5=Vilain|first5=Eric|last6=Epprecht|first6=Marc|date=2016|title=Sexual Orientation, Controversy, and Science|url=https://www.researchgate.net/publication/301639075|journal=Psychological Science in the Public Interest|volume=17|issue=2|pages=45–101|doi=10.1177/1529100616637616|pmid=27113562|doi-access=free}}</ref> [[Transseksualnost|Transseksualni muškarci]] imaju muški [[rodni identitet]] koji nije u skladu s njihovim fenotipskim ženskim spolom pri rođenju i mogu se podvrgnuti nadomjesnoj terapiji hormonima i [[Promjena spola|operaciji promjene spola]]. [[Interseksualnost|Interseksualni]] muškarci mogu imati spolne karakteristike koje se ne uklapaju u tipične predodžbe muške biologije.<ref name="whatare">{{Citiranje weba|title=what are Answers to Your Questions About Transgender Individuals and Gender Identity|url=http://www.apa.org/topics/transgender.html|access-date=26 January 2015|publisher=[[American Psychological Association|APA]]}}</ref> Procjena iz 2016. godine jest da se 0,256 % ljudi identificiraju kao transrodne osobe.<ref name="Collin2016">{{Citiranje časopisa|last=Collin|first=Lindsay|last2=Reisner|first2=Sari L.|last3=Tangpricha|first3=Vin|last4=Goodman|first4=Michael|date=2016|title=Prevalence of Transgender Depends on the "Case" Definition: A Systematic Review|journal=The Journal of Sexual Medicine|language=en|volume=13|issue=4|pages=613–626|doi=10.1016/j.jsxm.2016.02.001|pmc=4823815|pmid=27045261}}</ref> Istraživanje provedeno 2017. na 80 929 učenika u [[Minnesota|Minnesoti]] pokazalo je da se otprilike dvostruko više adolescenata ženskog spola izjasnilo kao transrodno u usporedbi s adolescentima muškoga spola.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Goodman|first=Michael|last2=Adams|first2=Noah|last3=Corneil|first3=Trevor|last4=Kreukels|first4=Baudewijntje|last5=Motmans|first5=Joz|last6=Coleman|first6=Eli|date=1 June 2019|title=Size and Distribution of Transgender and Gender Nonconforming Populations: A Narrative Review|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0889852919300015|journal=Endocrinology and Metabolism Clinics of North America|series=Transgender Medicine|language=en|volume=48|issue=2|pages=303–321|doi=10.1016/j.ecl.2019.01.001|issn=0889-8529|pmid=31027541}}</ref> == Društvena uloga == === Muškost === [[Datoteka:'David'_by_Michelangelo_Fir_JBU005_denoised.jpg|poveznica=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/ec/%27David%27_by_Michelangelo_Fir_JBU005_denoised.jpg/180px-%27David%27_by_Michelangelo_Fir_JBU005_denoised.jpg|mini|270x270px| [[Michelangelo Buonarroti|Michelangelov]] ''[[David (Michelangelo)|David]]'' klasična je slika mladenačke muške ljepote u zapadnjačkoj umjetnosti]] Muškost je skup osobina [[Ličnost|ličnosti]] i atributa povezanih s dječacima i muškarcima. Iako je muškost društveno konstruirana,<ref name="shehan">{{Citiranje knjige|last=Shehan|first=Constance L.|url=https://books.google.com/books?id=F_F1DwAAQBAJ|title=Gale Researcher Guide for: The Continuing Significance of Gender|date=2018|publisher=Gale, Cengage Learning|isbn=9781535861175|pages=1–5|language=en}}</ref> neka istraživanja pokazuju da su određena ponašanja koja se smatraju muškima pod biološkim utjecajem.<ref name="books.google.com">Social vs biological citations: </ref> U kojoj je mjeri muškost pod biološkim ili društvenim utjecajem predmet je rasprave.<ref name="books.google.com" /> Ona se razlikuje od definicije [[Mužjak|biološkog muškog spola]] jer i muškarci i žene mogu pokazivati ''muške'' osobine.<ref>Male vs Masculine/Feminine: </ref> Muškarci se općenito suočavaju s društvenom stigmom zbog utjelovljenja ''ženskih'' osobina, više nego žene zbog utjelovljenja ''muških'' osobina.<ref name=":2">{{Citiranje knjige|last=Helgeson|first=Vicki S.|url=https://www.worldcat.org/oclc/958164206|title=Psychology of gender|date=2017|isbn=978-1-138-10034-3|edition=5.|location=New York|oclc=958164206}}</ref> To se može pojaviti kao [[homofobija]].<ref name=":2" /> Standardi muškosti razlikuju se u različitim kulturama i povijesnim razdobljima.<ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=jWj5OBvTh1IC&q=%22meanings+of+manhood+vary%22|title=Men and Masculinities: A Social, Cultural, and Historical Encyclopedia, Volume 1|date=2004|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57-607774-0|editor-last=Kimmel|editor-first=Michael S.|location=Santa Barbara, Calif.|page=xxiii|editor-last2=Aronson|editor-first2=Amy}}</ref> Dok vanjski znakovi muškosti izgledaju drugačije u različitim kulturama, postoje neki zajednički aspekti. U svim kulturama u prošlosti, i još uvijek među tradicionalnim i nezapadnim kulturama, vjenčanje je najčešća i definitivna razlika između dječaštva i muškosti.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Arnett|first=Jeffrey Jensen|date=1998|title=Learning to Stand Alone: The Contemporary American Transition to Adulthood in Cultural and Historical Context|url=https://www.karger.com/Article/Abstract/22591|journal=Human Development|language=en|volume=41|issue=5–6|pages=295–315|doi=10.1159/000022591|issn=0018-716X}}</ref> U kasnom [[20. stoljeće|20. stoljeću]] pokazalo se da su se neke »odlike muškarca« tradicionalno ostvarene u braku (zaštita, materijalno osiguranje i reprodukcija) još uvijek smatrale znakovima postizanja muškosti.<ref name=":0" /><ref>{{Citiranje knjige|last=Gilmore|first=David D.|url=https://archive.org/details/manhoodinmaking00davi|title=Manhood in the Making: Cultural Concepts of Masculinity|date=1990|publisher=Yale University Press|isbn=0-300-05076-3|pages=[https://archive.org/details/manhoodinmaking00davi/page/48 48]|language=en|url-access=registration}}</ref> === Osobni odnosi === Platonski odnosi ne razlikuju se značajno između muškaraca i žena, iako neke razlike postoje. [[Prijateljstvo|Prijateljstva]] koja uključuju muškarce više se temelje na zajedničkim aktivnostima nego na samootkrivanju i osobnoj povezanosti. Percepcija prijateljstva koje uključuje muškarce razlikuje se među kulturama i vremenskim razdobljima.<ref name=":2" /> U heteroseksualnim romantičnim vezama od muškaraca se obično očekuje da preuzmu proaktivnu ulogu, započnu vezu, planiraju spojeve i predlože brak.<ref name=":2" /> === Status === Antropologija je pokazala da sama muškost ima društveni status, baš kao i bogatstvo, [[rasa]] i društvena klasa. U [[Zapadna kultura|zapadnoj kulturi]] veća muškost obično donosi veći društveni status.<ref>{{Citiranje weba|year=2009|title=Virtue (2009)|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/virtue|access-date=8 June 2009|publisher=Merriam-Webster Online Dictionary}}</ref><ref>{{Citiranje weba|year=2009|title=Virile (2009)|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/virile|access-date=8 June 2009|publisher=Merriam-Webster Online Dictionary}}</ref> U većini kultura ''muške privilegije'' daju muškarcima više prava nego ženama. Čak i u društvima u kojima muškarcima nisu dane posebne zakonske privilegije oni obično imaju više položaje moći i smatra se da ih društvo shvaća ozbiljnije.<ref name=":2" /> == Slika u medijima == Medijski prikazi muškaraca često ponavljaju tradicionalno shvaćanje muškosti. Muškarci se na televiziji prikazuju češće nego žene i najčešće se pojavljuju kao glavne uloge u akcijskim i dramskim programima. Muškarci su obično aktivniji u televizijskom programu od žena i obično imaju veću moć i status. Zbog svoje istaknutosti, muškarci će vjerojatnije biti i objekti i poticatelji duhovitog ili omalovažavajućeg sadržaja. Očevi su na televiziji često prikazani ili kao idealizirani i brižni ili kao nespretni i nesposobni. U reklamama su muškarci nesrazmjerno zastupljeni u reklamama za alkohol, vozila i poslovne proizvode.<ref>{{Citiranje knjige|last=Fejes|first=Fred J.|title=Masculinity as Fact: A Review of Empirical Mass Communication Research on Masculinity|publisher=SAGE Publications|year=1992|isbn=9780803941632|editor-last=Craig|editor-first=Steve|pages=9–22|chapter=Considering Men and the Media}}</ref> == Prava == U većini društava muškarci imaju više zakonskih i kulturnih prava od žena,{{Sfn|Helgeson|2017}} a [[mizoginija]] je u društvu mnogo raširenija od [[Mizandrija|mizandrije]].<ref name="Ouellette">{{Citiranje knjige|last=Ouellette|first=Marc|title=International Encyclopedia of Men and Masculinities|date=2007|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-33343-6|editor-last=Flood, Michael|location=Abingdon, UK; New York, N.Y.|pages=442–3|chapter=Misandry|display-editors=etal|chapter-url=https://books.google.com/books?id=T54J3Q_VwnIC&q=misandry&pg=PA442}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Gilmore|first=David D.|title=Misogyny: The Male Malady|publisher=University of Pennsylvania Press|year=2010|isbn=9780812200324|pages=12–13}}</ref> Muškarci obično dobivaju manje podrške kao žrtve [[Spolno zlostavljanje|seksualnog zlostavljanja]], a silovanje muškaracu donosi stigmu.<ref name="Rabin">{{Citiranje novina|last=Rabin|first=Roni Caryn|date=23 January 2012|title=Men Struggle for Rape Awareness|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2012/01/24/health/as-victims-men-struggle-for-rape-awareness.html|access-date=30 November 2013}}</ref> [[Obiteljsko nasilje|Obiteljsko nasilje nad muškarcima]] na sličan je način stigmatizirano. Protivnici [[Obrezivanje|obrezivanja]] obrezivanje smatraju kršenjem ljudskih prava.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Jacobs|first=Allan J.|last2=Arora|first2=Kavita Shah|date=2015-02-01|title=Ritual Male Infant Circumcision and Human Rights|url=https://doi.org/10.1080/15265161.2014.990162|journal=The American Journal of Bioethics|volume=15|issue=2|pages=30–39|doi=10.1080/15265161.2014.990162|issn=1526-5161|pmid=25674955}}</ref> Pokret za prava očeva nastoji podržati rastavljene očeve koji nemaju jednaka prava na brigu o svojoj djeci.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Flood|first=Michael|date=2012-12-01|title=Separated fathers and the ‘fathers’ rights’ movement|url=https://doi.org/10.5172/jfs.2012.18.2-3.235|journal=Journal of Family Studies|volume=18|issue=2-3|pages=235–345|doi=10.5172/jfs.2012.18.2-3.235|issn=1322-9400}}</ref> ''Muški pokret'' odgovor je na probleme s kojima se suočavaju muškarci u zapadnim zemljama. == Simbol == [[Datoteka:Blue male symbol.svg|mini|upright=0.5|Simbol planeta [[Mars|Marsa]] simbol je i za muški spol]] Simbolom [[Mars|Marsa]] (♂) često se predstavlja muški spol.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Schott|first=G D|date=24 December 2005|title=Sex symbols ancient and modern: their origins and iconography on the pedigree|journal=BMJ: British Medical Journal|volume=331|issue=7531|pages=1509–1510|doi=10.1136/bmj.331.7531.1509|issn=0959-8138|pmc=1322246|pmid=16373733}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Solar System Symbols|url=https://solarsystem.nasa.gov/resources/680/solar-system-symbols|access-date=18 August 2021|website=NASA Solar System Exploration}}</ref> Prvi ga je za označavanje spola upotrijebio [[Carl Linné|Carl Linnaeus]] 1751. godine.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Stearn|first=William T.|date=May 1962|title=The Origin of the Male and Female Symbols of Biology|url=https://iapt-taxon.org/historic/Congress/IBC_1964/male_fem.pdf|journal=Taxon|volume=11|issue=4|pages=109–113|doi=10.2307/1217734|issn=0040-0262|jstor=1217734|quote=Their first biological use is in the Linnaean dissertation ''Plantae hybridae'' (1751) where in discussing hybrid plants Linnaeus denoted the supposed female parent species by the sign ♀, the male parent by the sign ♂, the hybrid by ☿. In subsequent publications he retained the signs ♀ and ♂ for male and female individuals but discarded ☿ for hybrids.|access-date=7. listopada 2022.|archive-date=27. svibnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230527105139/https://iapt-taxon.org/historic/Congress/IBC_1964/male_fem.pdf|url-status=dead}}</ref> Simbol se ponekad tumači kao stilizirani prikaz štita i koplja [[Rimska mitologija|rimskog boga]] [[Mars (mitologija)|Marsa]]. Međutim, prema Stearnu, ovo je tumačenje ''izmišljeno'' jer svi povijesni dokazi govore u prilog zaključku francuskog klasičnog učenjaka Claudea de Saumaisea da je izvedeno iz ''θρ'', kratkog zapisa grčkog imena za planet Mars, ''Thouros''.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Stearn|first=William T.|date=1962|title=The Origin of the Male and Female Symbols of Biology|url=https://www.jstor.org/stable/1217734|journal=Taxon|volume=11|issue=4|pages=109–113|doi=10.2307/1217734|issn=0040-0262|jstor=1217734}}</ref> == Bibliografija == * Andrew Perchuk, Simon Watney, [[:en:Bell_hooks|bell hooks]], ''The Masculine Masquerade: Masculinity and Representation'', MIT Press 1995 * [[:en:Pierre_Bourdieu|Pierre Bourdieu]], ''Masculine Domination'', Paperback Edition, Stanford University Press 2001 * Robert W. Connell, ''Masculinities'', Cambridge : Polity Press, 1995 * [[:en:Warren_Farrell|Warren Farrell]], ''The Myth of Male Power'' Berkley Trade, 1993{{ISBN|0-425-18144-8}} * [[:en:Michael_Kimmel|Michael Kimmel]] (ed.), Robert W. Connell (ed.), Jeff Hearn (ed.), ''Handbook of Studies on Men and Masculinities'', Sage Publications 2004 == Izvori == {{Izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commons|Man}} [[Kategorija:Antropologija]] [[Kategorija:Rodni identiteti]] [[Kategorija:Muškarci]] [[Kategorija:Mužjak| ]] 8oqziz0agn16j6zfhznv4fkvj3bviia 0 102479 7615332 7172922 2026-10-08T17:52:38Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615332 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ryszard Kapuscinski by Kubik 17.05.1997.jpg|thumb|right|Ryszard Kapuściński]] '''Ryszard Kapuśćiński''' ([[Pinsk]], [[Bjelorusija]], ondašnja [[Poljska]], [[4. ožujka]] [[1932.]] – [[Varšava]], Poljska, [[23. siječnja]] [[2007.]]) najznačajniji je [[Poljaci|poljski]] [[putopis]]ac. Svojim reportažama stekao je cijenjenost po pitanju država bivšeg [[SSSR]]-a i [[Treći svijet|Trećeg svijeta]]. Napisao je dvadesetak putopisnih knjiga. U njima se bavi [[Afrika|afričkim]], [[Južna Amerika|južnoameričkim]] i srednjoazijskim zemljama. U svojim esejističkim reportažama pristupa i [[putopis]]no, historiografski i [[Antropologija|antropološki]]. Djela su mu prevedena na više od trideset jezika. Često ga se spominjalo kao favorita za dobivanje [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]. Djelo ''Imperij'' (prevedeno na 12 jezika) mu je na Frankfurtskom knjiškom sajmu proglašeno knjigom godine. Smatra se najvećim [[Poljska|poljskim]] književnim putopiscem 20. stoljeća. Obrazovanjem povjesničar, novinar svjetskog glasa i univerzalnih interesa, jedan je od najprevođenijih poljskih pisaca. Pisati je počeo kao student, a s 23 godine opisao je teške radne uvjete izgradnje [[Nova Huta|Nove Hute]] (soc-aglomerat pored [[Krakow]]a) za što je nagrađen Zlatnim križem. Na prvo novinarsko putovanje otišao je u [[Indija|Indiju]] s 24 godine. Uskoro odlazi u [[Kina|Kinu]]. Otada do smrti putovao je svijetom, a posebne teme njegova zanimanja bile su zemlje takozvanog Trećeg svijeta. Kao dugogodišnji izvjestitelj poljske službene novinske agencije pratio je zbivanja u Africi (tada pedesetak zemalja). U [[Honduras]]u je bio u vrijeme građanskog rata, a nakon toga uredio je i preveo književnu ostavštinu [[Che Guevara|Che Guevare]]. Bio je uvijek tamo gdje su svjetski relevantni događaji zahtijevali pozornost pa je tako u Poljskoj svjedočio nemirima u [[Gdanjsk]]u, a od [[1989.]] do [[1992.]] putovao je europskim i azijskim dijelovima Sovjetskog Saveza (u kojem se nakon Drugog svjetskog rata našao i njegov rodni grad – danas Bjelorusija). Mnogo puta zatvaran, četiri puta osuđivan na smrt, stalno zainteresiran taj je novinar zaista bio "odgovorni svjedok" svijeta koji je živio i promatrao. Ostalo je zabilježeno da nikad na press konferencijama nije postavljao pitanja, što upravo govori o njegovoj svijesti da kao novinar gleda i prenosi. Za života je objavio 19 knjiga, od čega dvije fotomonografije, a nakon smrti drugi su prikupili njegovu razbacanu baštinu pa su nastale i nove postumne knjige. Neke od njih posvećene su njegovu književnom, posebice poetskom radu za koji je također nagrađivan, a bio je kandidat i za Nobelovu nagradu. I danas su aktualne njegove knjige kao što je ''Šah'' ([[Mohammed Reza Pahlavi]]) ili ''Imperij'' (Sovjetski Savez) jer je svojim umijećem da vidi i pronikne u bit činjenica postao dugoročni autoritet za mnoga relevantna svjetska pitanja, usprkos činjenici da se upravo ovog 23. siječnja navršava deset godina od njegove smrti. Knjige velikog poljskog novinara i književnika Ryszarda Kapuścińskog u Hrvatskoj je zasad objavio samo AGM. Knjiga ''Putovanja s Herodotom'' (AGM, 2011.) posvećena je njegovim razmišljanjima o socijalnim pitanjima i ratu kroz prva putovanja (u Indiju, Kinu i Afriku) uz konzultacije Herodota, dok u knjizi Car daje portret [[Haile Selasije|Haila Selasija]] kroz razgovore s njegovim suradnicima i sliku [[Etiopija|Etiopije]] tog vremena kojoj je i sam nazočio. Obje knjige preveo je Mladen Martić. Ryszard Kapuściński govorio je i prevodio s pet jezika, utjecao na mnoge velikane pisane riječi, a o diktaturama, globalnim kretanjima te po stilskim karakteristikama svoga pisanja jednako je aktualan i zanimljiv kao i za života. == Djela == (popis nepotpun) * "Imperij", 1993. * "Putovanja s Herodotom", (AGM, Zagreb, 2011.) * "Car", (AGM, Zagreb, 2016.) == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20200817155035/http://www.kapuscinski.info/ Stranica o Kapuścińskom] *[http://www.bum.vjesnik.hr/Pdf/2006%5C05%5C23%5C38A38.PDF Članak u "Vjesniku"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{GLAVNIRASPORED:Kapuściński, Ryszard }} [[Kategorija:Poljski književnici]] [[Kategorija:Putopisci]] [[Kategorija:Životopisi, Pinsk]] a0tirbb5ozau8f8au2s6ylkxh8mfprs 0 105155 7615504 7565069 2026-10-09T10:33:53Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7615504 wikitext text/x-wiki '''Juraj Carić''' ([[Svirče]], [[5. siječnja]] [[1854.]] – [[Jelsa]], [[5. travnja]] [[1927.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je istraživač, pomorac praktičar i znanstveni radnik. ==Životopis== Završio je osnovnu školu u [[Hvar]]u na [[talijanski jezik|talijanskom jeziku]]. Prva tri razreda gimnazije završava u [[Omiš]]u, na predjelu Priku, a četvrti razred u [[Dubrovnik]]u. Školovanje nastavlja u [[Split]]u, gdje pohađa Pomorsku školu. Veliku maturu polaže u Splitu na Velikoj realci. Plovi u svojstvu kadeta na barku "Jared", "[[Pelješko pomorsko društvo|Pelješkog pomorskog društva]]". U Trstu pohađa viši tečaj nautike. Nakon preživljene pogibelji u plovidbi na [[Atlantik]]u, napušta pomorsku službu, ali ostaje vjeran pomorskom pozivu. U Grazu studira matematiku, fiziku i astronomiju (3 god). Nakon ispita u Trstu imenovan je nastavnikom "matematičke i nautičke znanosti za nautičke škole". 1882. stupa na dužnost nastavnika u Nautičkoj školi u Bakaru, a 1890. prelazi u Dubrovnik na Nautičku školu. 1901. povjereno mu je ravnateljstvo Nautičke škole u [[Kotor]]u, gdje radi sve do umirovljenja 1912. godine. Po završetku I. svjetskog rata u Splitu je radio kao inspektor pomorskih i stručnih škola, pri Pokrajinskoj vladi. Među prvim je piscima udžbenika za nautičke škole, na hrvatskom jeziku. 1918. godine Carić izdaje brošuru, tiskanu u [[Zadar|Zadru]] pod naslovom "Na obranu dviju hrvatskih nautičkoh knjiga" u kojoj proziva praksu nastave na nenarodnom jeziku i odnarodnjavanje naših pomoraca. 1902. izabran je na listi [[Narodna stranka (Dalmacija)|Narodne stranke]] u [[Dalmatinski sabor]] u Zadru. U prvom svom pristupnom govoru, upozorio je na pomorske škole, propuste i zaostalost sustava osposobljavana pomoraca. Rad Jurja Carića na ponos je hrvatskog pomorstva i pomorskog školstva, a po njemu je nazvan školski brod Pomorske škole u Splitu [[Juraj Carić (brod)|MB Juraj Carić]]. == Vanjske poveznice == * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrf%5B10181%5D%5B38702%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] * {{HTE|caric-juraj-2|Juraj Carić}} {{GLAVNIRASPORED:Carić, Juraj}} [[Kategorija:Hrvatski istraživači]] [[Kategorija:Hrvatski znanstvenici]] [[Kategorija:Životopisi, Svirče]] [[Kategorija:Istraživači]] [[Kategorija:Hrvatski pomorci]] 2xm21c1aq2yb5oz0xp0e2zo71rfdfdr 0 114077 7615131 7583950 2026-10-08T12:00:25Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kune|Kune]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Potporodice kuna|Potporodice kuna]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615131 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{preusmjerava|Vidra}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Vidre | slika = LutraCanadensis fullres.jpg | slika_opis = [[Sjevernoamerička riječna vidra|Sjeverne riječne vidre]] | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Mustelidae]] | subfamilia = '''Lutrinae''' | razdioba_stupanj = [[Rod (taksonomija)|Rodovi]] | razdioba = {{plainlist| * ''[[Amblonyx]]'' * ''[[Aonyx]]'' * ''[[Enhydra]]'' * ''[[Lontra]]'' * ''[[Lutra]]'' * ''[[Lutrogale]]'' * ''[[Pteronura]]''}} }} '''Vidre''' ({{lat.|Lutrinae}}), slatkovodni ili morski [[sisavci]]; članovi [[Porodica (taksonomija)|porodice]] ''[[Mustelidae]]'', u koju spadaju [[lasice]], [[tvor]]ovi, [[jazavci]] i drugo. Vidre su [[Mesožderi|mesožderi]], a hrane se raznolikim plijenom. S 13 [[Vrsta (biologija)|vrsta]] u 7 [[Rod (taksonomija)|rodova]], vidre su rasprostranjene gotovo po čitavim svijetom. == Izgled == Vidre imaju vrlo mekan sloj [[Krzno|krzna]] ispod vanjskog sloja koji se sastoji od duge zaštitne dlake. Ono ih održava suhima tijekom boravka u vodi te zadržava sloj zraka, pružajući im toplinu. Sve vidre imaju duga, vitka tijela i kratke udove. Među njihovim prstima nalaze se [[plivaća kožica|plivaće kožice]]. Većina vrsta ima oštre kandže.Svaki put nakon plivanja vidra se trlja od zemlju da makne sol sa sebe. == Prehrana == Vidre ne ovise samo o njihovom usavršenom krznu kako bi preživjele u hladnim vodama u kojima većina vrsta živi. Ove životinje imaju veoma brz metabolizam i izgaraju energiju velikom brzinom. Primjerice, euroazijske vidre moraju pojesti 15 % vlastite težine dnevno; morske vidre jedu 20–25 %, ovisno o temperaturi. U vodama temperature 10 °C, vidra mora uhvatiti 100 grama [[ribe]] u jednom satu jer ne može preživjeti od manjih količina. Većina vrsta love 3 do 5 sati tijekom dana, a majke koje se moraju brinuti i za potomstvo love i do 8 sati dnevno. Većina vidri hrani se uglavnom [[Ribe|ribom]], dok prehranu nadopunjuju [[Žabe|žabama]], slatkovodnim [[rakovi]]ma ili morskim račićima. Neke (primjerice, morska vidra) su se usavršile u otvaranju [[Školjke|školjaka]], dok ostale jedu i manje [[ptice]] ili [[Sisavci|sisavce]]. Njihova ovisnost o samo jednom plijenu ostavlja vidre veoma ranjive zbog deplecije plijena. == Rodovi i vrste == * Rod ''[[Lutra]] '' * *[[Europska vidra]] (''Lutra lutra'') * * [[Japanska vidra]] (''[[Lutra nippon]]'') * *[[Dlakava vidra]] (''Lutra sumatrana'') * Rod [[Hydrictis]] * *[[Točkasta vidra]] (''Hydrictis maculicollis'') * Rod ''[[Lutrogale]]'' * *[[Glatka indijska vidra]] (''Lutrogale perspicillata'') * Rod ''[[Lontra]]'' * *[[Sjevernoamerička riječna vidra]] (''Lontra canadensis'') * *[[Južnoriječna vidra]] (''Lontra provocax'') * *[[Neotropska vidra]] (''Lontra longicaudis'') * *[[Obalna vidra]] (''Lontra felina'') * Rod ''[[Pteronura]]'' * *[[Divovska vidra]] (''Pteronura brasiliensis'') * Rod ''[[Aonyx]]'' * *[[Južnoafrička beznokta vidra]] (''Aonyx capensis'') * *[[Orijentalna kratkonokta vidra]] (''Aonyx cinerea'') * Rod ''[[Enhydra]]'' * *[[Morska vidra]] (''Enhydra lutris'') === Sjeverna riječna vidra === Sjeverna riječna vidra (''Lontra canadensis'') jedna je od najzaigranijih, najznatiželjnijih i najaktivnijih vrsti vidri, te je kao takva postala popularnom životinjom u [[Zoološki vrt|zoološkim vrtovima]] i akvarijima, iako je smatraju štetočinom na poljoprivrednim površinama jer mijenja riječnu obalu prema vlastitom nahođenju radi prilaza rijeci, klizanja i obrane. Jedna je od mnogih životinja koje su bile glavne mete lovaca na krzno u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. <br> Riječne vidre jedu raznoliku ribu i školjkaše, kao i manje kopnene sisavce i ptice. Narastu do jednog metra u dužinu i teže od 5 do 15 kilograma. Određeni zakoni učinili su riječne vidre zaštićenom vrstom u određenim područjima, dok neka imaju utočišta za vidre. Ova utočišta pomažu bolesnim i ozlijeđenim vidrama u njihovom oporavku. === Morska vidra === [[Datoteka:Sea otter.jpg|mini|Morske vidre izvrsno su prilagođene životu u moru]] {{glavni|Morska vidra}} Morske vidre (''Enhydra lutris'') žive diljem obala [[Tihi ocean|Tihog oceana]] Sjeverne Amerike. Ranije su se rasprostrale u plitkim vodama [[Beringov prolaz|Beringovog prolaza]] i [[Kamčatka|Kamčatke]], te juga [[Japan]]a. Jedan centimetar kože morske vidre prekriven je s 200 000 dlaka, što joj daje bujno krzno radi kojeg su je ljudi lovili i doveli do samog ruba izumiranja. Do [[1911.]] godine preostalo je tako malo morskih vidri da je trgovanje njihovim krznom postalo potpuno neisplativo. Morske vidre hrane se [[školjkaši]]ma i ostalim [[beskralješnjaci]]ma (posebno [[Petrovo uho|petrovcima]] i [[ježinci]]ma), te ih se često može promatrati dok koriste kamenje kao alat kojim razbijaju i otvaraju oklop plijena. Narastu od jednog do dva metra u duljinu i postignu masu oko 30 kilograma. Iako su bile na rubu istrjebljenja, ponovo su se počele proširivati, počevši od obale [[Kalifornija|Kalifornije]]. Morske vidre nemaju sloj sala poput ostalih morskih sisavaca (kao [[tuljani]] ili [[kitovi]]), već im, kao kod ostalih vrsta vidri, toplinsku izolaciju osigurava zrak zarobljen u krznu. === Europska vidra === {{glavni|Europska vidra}} Vidre nastanjuju i [[Europa|Europu]]. U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] bile su veoma česte, no u današnje vrijeme postale su rijetke zbog nekadašnje upotrebe [[Pesticidi|pesticida]] koji su im štetili, te zbog nestanka prirodnog staništa. Populacija europske vidre dosegla je veoma nizak broj [[1980-ih]] godina, no uz pomoć inicijative, [[1999.]] godine ustanovljen je broj i oporavak do 1000 jedinki. === Divovska vidra === {{glavni|Divovska vidra}} Divovska vidra (''Pteronura brasiliensis'') nastanjuje [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], posebice pritoke rijeke [[Amazona|Amazone]], no postaje sve rjeđa zbog učestalog krivolova, nestanka prirodnog staništa i upotrebe žive i ostalih otrova u ilegalnim aluvijalnim rudnicima zlata. Ova društvena životinja naraste u duljinu i do 1,83 metara. == Kulturološke reference == [[Nordijska mitologija]] govori o [[Patuljak|patuljku]] [[Ótr]]u koji po navici preuzima oblik vidre. U nekim urođeničkim Američkim kulturama, vidre se smatraju [[Totemizam|totemičkim životinjama]]. Prema [[Zoroastrizam|zoroastričnim]] vjerovanjima, vidra se smatra čistom životinjom koja pripada [[Ahura Mazda|Ahura Mazdi]].<ref name = "Cooper92">{{cite book |last=Cooper |first=JC |title=Symbolic and Mythological Animals |url=https://archive.org/details/symbolicmytholog0000coop |pages=p. 171-72 |year=1992 |publisher=Aquarian Press |location=London |isbn=1-85538-118-4}}</ref> U knjigama o [[Harry Potter|Harryju Potteru]], [[Čarolija Patronus|Patronus]] [[Hermione Granger]] preuzima oblik vidre. == Izvori == {{izvori}} ==Drugi projekti== {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = |commonscathr = |wikivrste = Lutrinae |wikivrstehr = Vidrama |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} [[Kategorija:Potporodice kuna]] [[Kategorija:Vidre| ]] [[be-x-old:Выдра]] [[cr:ᓂᒋᒄ]] [[fur:Lodre]] [[gl:Lontra]] [[gn:Kyja]] [[io:Lutro]] [[iu:ᐸᒥᐅᖅᑑᖅ]] [[mk:Видра]] [[nah:Āhuitzotl]] [[scn:Lontra (zooluggìa)]] [[sn:Mbiti]] [[su:Séro]] [[sw:Fisi-maji]] [[ug:قاما]] [[wa:Lote]] [[zh-min-nan:Chúi-thoah]] mffob6z8jkp0cyebew5u8mkmj0cb7c0 7615132 7615131 2026-10-08T12:01:04Z Argo Navis 852 7615132 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Vidre | slika = LutraCanadensis fullres.jpg | slika_opis = [[Sjevernoamerička riječna vidra|Sjeverne riječne vidre]] | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Mustelidae]] | subfamilia = '''Lutrinae''' | razdioba_stupanj = [[Rod (taksonomija)|Rodovi]] | razdioba = {{plainlist| * ''[[Amblonyx]]'' * ''[[Aonyx]]'' * ''[[Enhydra]]'' * ''[[Lontra]]'' * ''[[Lutra]]'' * ''[[Lutrogale]]'' * ''[[Pteronura]]''}} }}{{dz}}{{preusmjerava|Vidra}} '''Vidre''' ({{lat.|Lutrinae}}), slatkovodni ili morski [[sisavci]]; članovi [[Porodica (taksonomija)|porodice]] ''[[Mustelidae]]'', u koju spadaju [[lasice]], [[tvor]]ovi, [[jazavci]] i drugo. Vidre su [[Mesožderi|mesožderi]], a hrane se raznolikim plijenom. S 13 [[Vrsta (biologija)|vrsta]] u 7 [[Rod (taksonomija)|rodova]], vidre su rasprostranjene gotovo po čitavim svijetom. == Izgled == Vidre imaju vrlo mekan sloj [[Krzno|krzna]] ispod vanjskog sloja koji se sastoji od duge zaštitne dlake. Ono ih održava suhima tijekom boravka u vodi te zadržava sloj zraka, pružajući im toplinu. Sve vidre imaju duga, vitka tijela i kratke udove. Među njihovim prstima nalaze se [[plivaća kožica|plivaće kožice]]. Većina vrsta ima oštre kandže.Svaki put nakon plivanja vidra se trlja od zemlju da makne sol sa sebe. == Prehrana == Vidre ne ovise samo o njihovom usavršenom krznu kako bi preživjele u hladnim vodama u kojima većina vrsta živi. Ove životinje imaju veoma brz metabolizam i izgaraju energiju velikom brzinom. Primjerice, euroazijske vidre moraju pojesti 15 % vlastite težine dnevno; morske vidre jedu 20–25 %, ovisno o temperaturi. U vodama temperature 10 °C, vidra mora uhvatiti 100 grama [[ribe]] u jednom satu jer ne može preživjeti od manjih količina. Većina vrsta love 3 do 5 sati tijekom dana, a majke koje se moraju brinuti i za potomstvo love i do 8 sati dnevno. Većina vidri hrani se uglavnom [[Ribe|ribom]], dok prehranu nadopunjuju [[Žabe|žabama]], slatkovodnim [[rakovi]]ma ili morskim račićima. Neke (primjerice, morska vidra) su se usavršile u otvaranju [[Školjke|školjaka]], dok ostale jedu i manje [[ptice]] ili [[Sisavci|sisavce]]. Njihova ovisnost o samo jednom plijenu ostavlja vidre veoma ranjive zbog deplecije plijena. == Rodovi i vrste == * Rod ''[[Lutra]] '' **[[Europska vidra]] (''Lutra lutra'') ** [[Japanska vidra]] (''[[Lutra nippon]]'') **[[Dlakava vidra]] (''Lutra sumatrana'') * Rod [[Hydrictis]] **[[Točkasta vidra]] (''Hydrictis maculicollis'') * Rod ''[[Lutrogale]]'' **[[Glatka indijska vidra]] (''Lutrogale perspicillata'') * Rod ''[[Lontra]]'' **[[Sjevernoamerička riječna vidra]] (''Lontra canadensis'') **[[Južnoriječna vidra]] (''Lontra provocax'') **[[Neotropska vidra]] (''Lontra longicaudis'') **[[Obalna vidra]] (''Lontra felina'') * Rod ''[[Pteronura]]'' **[[Divovska vidra]] (''Pteronura brasiliensis'') * Rod ''[[Aonyx]]'' **[[Južnoafrička beznokta vidra]] (''Aonyx capensis'') **[[Orijentalna kratkonokta vidra]] (''Aonyx cinerea'') * Rod ''[[Enhydra]]'' **[[Morska vidra]] (''Enhydra lutris'') === Sjeverna riječna vidra === Sjeverna riječna vidra (''Lontra canadensis'') jedna je od najzaigranijih, najznatiželjnijih i najaktivnijih vrsti vidri, te je kao takva postala popularnom životinjom u [[Zoološki vrt|zoološkim vrtovima]] i akvarijima, iako je smatraju štetočinom na poljoprivrednim površinama jer mijenja riječnu obalu prema vlastitom nahođenju radi prilaza rijeci, klizanja i obrane. Jedna je od mnogih životinja koje su bile glavne mete lovaca na krzno u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. <br> Riječne vidre jedu raznoliku ribu i školjkaše, kao i manje kopnene sisavce i ptice. Narastu do jednog metra u dužinu i teže od 5 do 15 kilograma. Određeni zakoni učinili su riječne vidre zaštićenom vrstom u određenim područjima, dok neka imaju utočišta za vidre. Ova utočišta pomažu bolesnim i ozlijeđenim vidrama u njihovom oporavku. === Morska vidra === [[Datoteka:Sea otter.jpg|mini|Morske vidre izvrsno su prilagođene životu u moru]] {{glavni|Morska vidra}} Morske vidre (''Enhydra lutris'') žive diljem obala [[Tihi ocean|Tihog oceana]] Sjeverne Amerike. Ranije su se rasprostrale u plitkim vodama [[Beringov prolaz|Beringovog prolaza]] i [[Kamčatka|Kamčatke]], te juga [[Japan]]a. Jedan centimetar kože morske vidre prekriven je s 200 000 dlaka, što joj daje bujno krzno radi kojeg su je ljudi lovili i doveli do samog ruba izumiranja. Do [[1911.]] godine preostalo je tako malo morskih vidri da je trgovanje njihovim krznom postalo potpuno neisplativo. Morske vidre hrane se [[školjkaši]]ma i ostalim [[beskralješnjaci]]ma (posebno [[Petrovo uho|petrovcima]] i [[ježinci]]ma), te ih se često može promatrati dok koriste kamenje kao alat kojim razbijaju i otvaraju oklop plijena. Narastu od jednog do dva metra u duljinu i postignu masu oko 30 kilograma. Iako su bile na rubu istrjebljenja, ponovo su se počele proširivati, počevši od obale [[Kalifornija|Kalifornije]]. Morske vidre nemaju sloj sala poput ostalih morskih sisavaca (kao [[tuljani]] ili [[kitovi]]), već im, kao kod ostalih vrsta vidri, toplinsku izolaciju osigurava zrak zarobljen u krznu. === Europska vidra === {{glavni|Europska vidra}} Vidre nastanjuju i [[Europa|Europu]]. U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] bile su veoma česte, no u današnje vrijeme postale su rijetke zbog nekadašnje upotrebe [[Pesticidi|pesticida]] koji su im štetili, te zbog nestanka prirodnog staništa. Populacija europske vidre dosegla je veoma nizak broj [[1980-ih]] godina, no uz pomoć inicijative, [[1999.]] godine ustanovljen je broj i oporavak do 1000 jedinki. === Divovska vidra === {{glavni|Divovska vidra}} Divovska vidra (''Pteronura brasiliensis'') nastanjuje [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], posebice pritoke rijeke [[Amazona|Amazone]], no postaje sve rjeđa zbog učestalog krivolova, nestanka prirodnog staništa i upotrebe žive i ostalih otrova u ilegalnim aluvijalnim rudnicima zlata. Ova društvena životinja naraste u duljinu i do 1,83 metara. == Kulturološke reference == [[Nordijska mitologija]] govori o [[Patuljak|patuljku]] [[Ótr]]u koji po navici preuzima oblik vidre. U nekim urođeničkim Američkim kulturama, vidre se smatraju [[Totemizam|totemičkim životinjama]]. Prema [[Zoroastrizam|zoroastričnim]] vjerovanjima, vidra se smatra čistom životinjom koja pripada [[Ahura Mazda|Ahura Mazdi]].<ref name = "Cooper92">{{cite book |last=Cooper |first=JC |title=Symbolic and Mythological Animals |url=https://archive.org/details/symbolicmytholog0000coop |pages=p. 171-72 |year=1992 |publisher=Aquarian Press |location=London |isbn=1-85538-118-4}}</ref> U knjigama o [[Harry Potter|Harryju Potteru]], [[Čarolija Patronus|Patronus]] [[Hermione Granger]] preuzima oblik vidre. == Izvori == {{izvori}} ==Drugi projekti== {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = |commonscathr = |wikivrste = Lutrinae |wikivrstehr = Vidrama |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} [[Kategorija:Potporodice kuna]] [[Kategorija:Vidre| ]] [[be-x-old:Выдра]] [[cr:ᓂᒋᒄ]] [[fur:Lodre]] [[gl:Lontra]] [[gn:Kyja]] [[io:Lutro]] [[iu:ᐸᒥᐅᖅᑑᖅ]] [[mk:Видра]] [[nah:Āhuitzotl]] [[scn:Lontra (zooluggìa)]] [[sn:Mbiti]] [[su:Séro]] [[sw:Fisi-maji]] [[ug:قاما]] [[wa:Lote]] [[zh-min-nan:Chúi-thoah]] stjlg30bs152byop3lfv74jddbm362g 7615133 7615132 2026-10-08T12:01:28Z Argo Navis 852 /* Drugi projekti */ 7615133 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Vidre | slika = LutraCanadensis fullres.jpg | slika_opis = [[Sjevernoamerička riječna vidra|Sjeverne riječne vidre]] | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Mustelidae]] | subfamilia = '''Lutrinae''' | razdioba_stupanj = [[Rod (taksonomija)|Rodovi]] | razdioba = {{plainlist| * ''[[Amblonyx]]'' * ''[[Aonyx]]'' * ''[[Enhydra]]'' * ''[[Lontra]]'' * ''[[Lutra]]'' * ''[[Lutrogale]]'' * ''[[Pteronura]]''}} }}{{dz}}{{preusmjerava|Vidra}} '''Vidre''' ({{lat.|Lutrinae}}), slatkovodni ili morski [[sisavci]]; članovi [[Porodica (taksonomija)|porodice]] ''[[Mustelidae]]'', u koju spadaju [[lasice]], [[tvor]]ovi, [[jazavci]] i drugo. Vidre su [[Mesožderi|mesožderi]], a hrane se raznolikim plijenom. S 13 [[Vrsta (biologija)|vrsta]] u 7 [[Rod (taksonomija)|rodova]], vidre su rasprostranjene gotovo po čitavim svijetom. == Izgled == Vidre imaju vrlo mekan sloj [[Krzno|krzna]] ispod vanjskog sloja koji se sastoji od duge zaštitne dlake. Ono ih održava suhima tijekom boravka u vodi te zadržava sloj zraka, pružajući im toplinu. Sve vidre imaju duga, vitka tijela i kratke udove. Među njihovim prstima nalaze se [[plivaća kožica|plivaće kožice]]. Većina vrsta ima oštre kandže.Svaki put nakon plivanja vidra se trlja od zemlju da makne sol sa sebe. == Prehrana == Vidre ne ovise samo o njihovom usavršenom krznu kako bi preživjele u hladnim vodama u kojima većina vrsta živi. Ove životinje imaju veoma brz metabolizam i izgaraju energiju velikom brzinom. Primjerice, euroazijske vidre moraju pojesti 15 % vlastite težine dnevno; morske vidre jedu 20–25 %, ovisno o temperaturi. U vodama temperature 10 °C, vidra mora uhvatiti 100 grama [[ribe]] u jednom satu jer ne može preživjeti od manjih količina. Većina vrsta love 3 do 5 sati tijekom dana, a majke koje se moraju brinuti i za potomstvo love i do 8 sati dnevno. Većina vidri hrani se uglavnom [[Ribe|ribom]], dok prehranu nadopunjuju [[Žabe|žabama]], slatkovodnim [[rakovi]]ma ili morskim račićima. Neke (primjerice, morska vidra) su se usavršile u otvaranju [[Školjke|školjaka]], dok ostale jedu i manje [[ptice]] ili [[Sisavci|sisavce]]. Njihova ovisnost o samo jednom plijenu ostavlja vidre veoma ranjive zbog deplecije plijena. == Rodovi i vrste == * Rod ''[[Lutra]] '' **[[Europska vidra]] (''Lutra lutra'') ** [[Japanska vidra]] (''[[Lutra nippon]]'') **[[Dlakava vidra]] (''Lutra sumatrana'') * Rod [[Hydrictis]] **[[Točkasta vidra]] (''Hydrictis maculicollis'') * Rod ''[[Lutrogale]]'' **[[Glatka indijska vidra]] (''Lutrogale perspicillata'') * Rod ''[[Lontra]]'' **[[Sjevernoamerička riječna vidra]] (''Lontra canadensis'') **[[Južnoriječna vidra]] (''Lontra provocax'') **[[Neotropska vidra]] (''Lontra longicaudis'') **[[Obalna vidra]] (''Lontra felina'') * Rod ''[[Pteronura]]'' **[[Divovska vidra]] (''Pteronura brasiliensis'') * Rod ''[[Aonyx]]'' **[[Južnoafrička beznokta vidra]] (''Aonyx capensis'') **[[Orijentalna kratkonokta vidra]] (''Aonyx cinerea'') * Rod ''[[Enhydra]]'' **[[Morska vidra]] (''Enhydra lutris'') === Sjeverna riječna vidra === Sjeverna riječna vidra (''Lontra canadensis'') jedna je od najzaigranijih, najznatiželjnijih i najaktivnijih vrsti vidri, te je kao takva postala popularnom životinjom u [[Zoološki vrt|zoološkim vrtovima]] i akvarijima, iako je smatraju štetočinom na poljoprivrednim površinama jer mijenja riječnu obalu prema vlastitom nahođenju radi prilaza rijeci, klizanja i obrane. Jedna je od mnogih životinja koje su bile glavne mete lovaca na krzno u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. <br> Riječne vidre jedu raznoliku ribu i školjkaše, kao i manje kopnene sisavce i ptice. Narastu do jednog metra u dužinu i teže od 5 do 15 kilograma. Određeni zakoni učinili su riječne vidre zaštićenom vrstom u određenim područjima, dok neka imaju utočišta za vidre. Ova utočišta pomažu bolesnim i ozlijeđenim vidrama u njihovom oporavku. === Morska vidra === [[Datoteka:Sea otter.jpg|mini|Morske vidre izvrsno su prilagođene životu u moru]] {{glavni|Morska vidra}} Morske vidre (''Enhydra lutris'') žive diljem obala [[Tihi ocean|Tihog oceana]] Sjeverne Amerike. Ranije su se rasprostrale u plitkim vodama [[Beringov prolaz|Beringovog prolaza]] i [[Kamčatka|Kamčatke]], te juga [[Japan]]a. Jedan centimetar kože morske vidre prekriven je s 200 000 dlaka, što joj daje bujno krzno radi kojeg su je ljudi lovili i doveli do samog ruba izumiranja. Do [[1911.]] godine preostalo je tako malo morskih vidri da je trgovanje njihovim krznom postalo potpuno neisplativo. Morske vidre hrane se [[školjkaši]]ma i ostalim [[beskralješnjaci]]ma (posebno [[Petrovo uho|petrovcima]] i [[ježinci]]ma), te ih se često može promatrati dok koriste kamenje kao alat kojim razbijaju i otvaraju oklop plijena. Narastu od jednog do dva metra u duljinu i postignu masu oko 30 kilograma. Iako su bile na rubu istrjebljenja, ponovo su se počele proširivati, počevši od obale [[Kalifornija|Kalifornije]]. Morske vidre nemaju sloj sala poput ostalih morskih sisavaca (kao [[tuljani]] ili [[kitovi]]), već im, kao kod ostalih vrsta vidri, toplinsku izolaciju osigurava zrak zarobljen u krznu. === Europska vidra === {{glavni|Europska vidra}} Vidre nastanjuju i [[Europa|Europu]]. U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] bile su veoma česte, no u današnje vrijeme postale su rijetke zbog nekadašnje upotrebe [[Pesticidi|pesticida]] koji su im štetili, te zbog nestanka prirodnog staništa. Populacija europske vidre dosegla je veoma nizak broj [[1980-ih]] godina, no uz pomoć inicijative, [[1999.]] godine ustanovljen je broj i oporavak do 1000 jedinki. === Divovska vidra === {{glavni|Divovska vidra}} Divovska vidra (''Pteronura brasiliensis'') nastanjuje [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], posebice pritoke rijeke [[Amazona|Amazone]], no postaje sve rjeđa zbog učestalog krivolova, nestanka prirodnog staništa i upotrebe žive i ostalih otrova u ilegalnim aluvijalnim rudnicima zlata. Ova društvena životinja naraste u duljinu i do 1,83 metara. == Kulturološke reference == [[Nordijska mitologija]] govori o [[Patuljak|patuljku]] [[Ótr]]u koji po navici preuzima oblik vidre. U nekim urođeničkim Američkim kulturama, vidre se smatraju [[Totemizam|totemičkim životinjama]]. Prema [[Zoroastrizam|zoroastričnim]] vjerovanjima, vidra se smatra čistom životinjom koja pripada [[Ahura Mazda|Ahura Mazdi]].<ref name = "Cooper92">{{cite book |last=Cooper |first=JC |title=Symbolic and Mythological Animals |url=https://archive.org/details/symbolicmytholog0000coop |pages=p. 171-72 |year=1992 |publisher=Aquarian Press |location=London |isbn=1-85538-118-4}}</ref> U knjigama o [[Harry Potter|Harryju Potteru]], [[Čarolija Patronus|Patronus]] [[Hermione Granger]] preuzima oblik vidre. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Potporodice kuna]] [[Kategorija:Vidre| ]] 2bhxcvb1p3uxqrsgtmy2zuwjfmyz7qn 0 114383 7615487 6964925 2026-10-09T09:12:48Z ~2026-54156-78 374882 hakirani web zamjenjen ispravnim 7615487 wikitext text/x-wiki {{Infookvir radijska postaja | ime = Radio Brač | logo = | razina = lokalna (otok [[Brač]], [[Splitsko-dalmatinska županija]]) | frekvencija = 91,8, 102,7 i 106,0 MHz | erp = | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | početak = [[1987.]] | prestanak = | prijašnja imena = | vlasnik = | sjedište = [[Supetar]], [[Hrvatska]] | adresa = Mladena Vodanovića 3<br>21400 [[Supetar]] | slogan = | stream = | web = [http://www.radio-brac.com/ www.radio-brac.com] }} '''Radio Brač''' je privatna glazbena [[Hrvatske radijske postaje|hrvatska radijska postaja]] s lokalnom [[Koncesija|koncesijom]], koja emitira svoj program od [[29. prosinca]] [[radio u 1987.|1987]]. godine,<ref>(): [http://braconline.com.hr/bracke-vijesti/18426-30-godina-radio-braca.html ''30 godina Radio Brača''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190207020136/http://braconline.com.hr/bracke-vijesti/18426-30-godina-radio-braca.html |date=7. veljače 2019. }}, Bračonline, 29. prosinca 2017. Pristupljeno 6. veljače 2019.</ref> kada je osnovana kao prva radijska postaja u [[SFRJ]] izvan sustava tadašnje [[Jugoslavenska radiotelevizija|Jugoslavenske radiotelevizije]]. Premda postaja ima samo lokalnu koncesiju, konfiguracija terena na kojem se nalaze odašiljači Radija Brač je zaslužna za čujnost u većem dijelu županije. Radio Brač je od samog početka emitiranja uživao veliku popularnost u [[Split]]u i srednjoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], dijelom zbog birane strane glazbe, koja je činila veliku većinu programa, a dijelom i zbog karizmatičnih voditelja [[Robert Barilla|Roberta Barille]], [[Vedran Sesartić|Vedrana Sesartića]] i Siniše Vickova. Glavni studio se nalazi u [[Supetar|Supetru]], a od polovice [[1990-ih]] program se emitira i iz studija u Splitu. == Zanimljivosti == * [[Daleka obala]] je svoj prvi demoalbum snimila u studiju Radio Brača, kod izdavačke kuće Luxor design (1988.) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatske radijske postaje]] [[Kategorija:Supetar]] f7ig6slv2m1s8c56hx702zkkfgtnbd7 0 114988 7615540 6914595 2026-10-09T11:46:35Z Argo Navis 852 7615540 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | status = {{StatusOsjetljivi}} | naziv = Pas ljudožder | slika = White shark.jpg | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Chondnichthyes]] | subclassis = [[Elasmobranchii]] | superordo = [[Selachimorpha]] | ordo = [[Lamniformes]] | familia = [[Lamnidae]] | genus = ''[[Carcharodon]]'' | species = '''''C. carcharias''''' | dvoimeno = ''Carcharodon carcharias'' | dvoimeno_autorstvo = [[Andrew Smith (zoolog)|Smith]], [[1838.]] }} '''Velika bijela psina''' ({{lat.|Carcharodon carcharias}}), vrsta je [[morski psi|morskih pasa]], jedina živuća vrsta iz roda ''[[Carcharodon]]''. Svrstana je u [[porodica (taksonomija)|porodicu]] [[Kučine (ribe)|kučina]]<ref name="B">Alfred Edmund Brehm: ''Život životinja'', Cankarjeva založba ljubljana, Prosvjeta Zagreb, Sveučilišna naklada Liber Zagreb, Ljubljana, Zagreb 1983.</ref> (''[[Lamnidae]]''). Živi u svim oceanima, a prednost daje obalnim vodama umjerenih područja. Zbog njihovih specifičnih potreba za prevaljivanjem velikih udaljenosti zbog sezonskih migracija i ekstremno neophodne dijete, logistički je nemoguće držati velike bijele psine u zatočeništvu. Iako je bilo pokušaja u prošlosti da se to omogući, do dan danas niti jedan [[Akvarij|akvarij]] ne posjeduje primjerak velike bijele psine. == Opis == Dugačka je od 5-7 metara i teži 2 tone ili više. [[Mesožder]] je i jede [[Tuljani|tuljane]], [[Morski lav|morske lavove]] i [[Dupini|dupine]]. Živi u morima topline od 12 do 30°C. Česta je pri obalama južne [[Australija|Australije]], [[Južna Afrika|Južne Afrike]], [[Kalifornija|Kalifornije]], otoka [[Gvadalupa|Gvadalupe]] i nešto manje u [[Sredozemno more|Sredozemlju]] i u [[Jadransko more|Jadranu]]. Nađena je na najvećoj dubini od 1280 metara. Ugrožena je vrsta zbog lova koji je jak zbog krive predodžbe o ovim ribama kao o krvoločnim ubojicama. Ženke, koje su veće od mužjaka, kote 4-14 živih mladih, dugih 1,2 metra ili više. Dok su u maternici, mladi se hrane neoplođenim jajima ili drugim zamecima. Premda je ova vrsta zaštićena u nekim dijelovima svijeta, njezin broj opada. [[Slika:Carcharodon carcharias.svg|lijevo|300px|thumb|Velika bijela psina u odnosu na čovjeka]] == Napadi na ljude == Ljudi nisu zdrava hrana za velike bijele, jer im je probava prespora da probavi plijen s velikim udjelom kosti u odnosu na mišiće i mast u ljudskom tijelu. U skladu s time, u većini zabilježenih napada, velika bijela psina bi prekinula napad nakon prvog ugriza. Smrti bi obično bile uzrokovane gubitkom krvi od početne ozljede udova, a rjeđe kritičnim gubitkom organa ili zbog jedenja čitavog čovjeka. Od svih vrsta morskih pasa, velika bijela psina je odgovorna za najveći broj dokumentiranih napada na ljude, do [[2012.]] godine su zabilježena 272 napada na ljude. == Galerija == <gallery> Datoteka:Great white aqurium.jpg|Velika bijela psina u Monterey Bay Aquariumu Datoteka:Great white shark is going for a bait.jpg|Velika bijela psina kod otoka Isla Guadalupe, Meksiko. Datoteka:Carcharodon carcharias caught by fisherman.jpg|Velika bijela psina uhvaćena od ribara kod Bodega Baya, Kalifornija </gallery> ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Carcharodon]] [[Kategorija:Osjetljive vrste]] [[Kategorija:Jadranske ribe]] kla8syjg1j3zy4wwfz0ke7pylsmc67p 0 115167 7615300 6248412 2026-10-08T17:04:25Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615300 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Herbert Spencer Gasser | slika = Herbert Spencer Gasser nobel.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[5. srpnja]] [[1888.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Platteville|Wisconsin}} | datum_smrti = [[11. svibnja]] [[1963.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|New York City|New York}} | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Biologija]], [[fiziologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1944. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Herbert Spencer Gasser''' ({{SAD grad|Platteville|Wisconsin}}, [[5. srpnja]] [[1888.]] – {{SAD grad|New York City|New York}}, [[11. svibnja]] [[1963.]]) bio je [[SAD|američki]] [[fiziolog]], koji je 1944.g. dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] za svoj rad na [[akcijski potnecijal|akcijskim potencijalima]] na [[živčano vlakno|živčanim vlaknima]], zajedno s američkim fiziologom [[Joseph Erlanger]]om. Bio je direktor ''Rockefellererovog istraživackog instituta'' (''Rockefellerr University'') u periodu 1935. – 1953. ==Vanjske poveznice== *[http://www.nap.edu/readingroom/books/biomems/hgasser.html National Academy of Sciences životopis] *[http://www.nobel.se/medicine/laureates/1944/gasser-bio.html Gasserova životopis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010818131246/http://www.nobel.se/medicine/laureates/1944/gasser-bio.html |date=18. kolovoza 2001. }} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Gasser, Herbert Spencer}} [[Kategorija: Američki liječnici]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija: Američki biolozi]] 8q4z8jmqhlsqy1cv9eewlcqt4aqo0uy 0 118724 7615440 6316989 2026-10-09T03:57:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615440 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|Utvrda}} '''Sokol Grad''' je drevni grad u [[Bosna|Bosni]]. Njegove ruine se nalaze na strmom uzvišenju 6 km sjeverno od [[Gračanica|Gračanice]]. Taj srednjovjekovni grad bio je u posjedu kraljevske dinastije [[Kotromanići|Kotromanića]]. Prvi put se spominje u povijesnim dokumentima [[1429.]] godine, u latinskom ugovoru između Radivoja Kotromanića (brat kralja [[Stjepan Tomaš Kotromanić|Stjepana Tomaša]]) i Nikole od Velike (u [[Požega|Požegi]]). Godine [[1520.]] [[Osmanlije|Turci]] osvajaju Sokol i u njega postavljaju posadu od 30tak vojnika (''mustahfiza'') na čelu sa zapovjednikom (''[[dizdar]]om''). Od [[1840.]] godine Sokol je napušten i prepušten zubu vremena. ==Poveznice== * [[Povijest Bosne i Hercegovine]] * [[Bobovac]] * [[Dobor Grad]] * [[Stari grad Vranduk|Vranduk]] * [[Usora (regija)|Usora]] == Vanjske poveznice == * {{boš oznaka}} Kurtović, Esad; Filipović, Emir O.: Četiri bosanska Sokola, {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Dodatak, 32/16 [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Kotromanići]] [[Kategorija:Utvrde u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Povijest Bosne i Hercegovine (1102. – 1463.)]] dof5rqdo5vjmew2b0s6lftj2a5oatm1 0 118738 7615334 7460795 2026-10-08T18:04:53Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615334 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Philip Showalter Hench | slika = Philip Showalter Hench.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[28. veljače]] [[1896.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Pittsburgh|Pennsylvania}} | datum_smrti = [[30. ožujka]] [[1965.]] | mjesto_smrti = [[Ocho Rios]], [[Jamajka]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Medicina]], [[endokrinologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1950. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Philip Showalter Hench''' ({{SAD grad|Pittsburgh|Pennsylvania}}, [[28. veljače]] [[1896.]] – [[Ocho Rios]], [[Jamajka]], [[30. ožujka]] [[1965.]]) bio je [[SAD|američki]] [[liječnik]] koji je zajedno s [[Edward Calvin Kendall|Edwardom Calvinom Kendallom]] uspješno primijenio [[hormon]] [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žlijezde]] (kasnije nazvan [[kortizol]]) u liječenju [[reumatoidni artritis|reumatoidnog artritisa]]. S Kendallom i [[Tadeus Reichstein]]om iz [[Švicarska|Švicarske]], Hench je 1950.g. dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] za otkrića vezana za hormone kore nadbubrežne žlijezde, njihovu strukturu i biološki učinak. ==Vanjske poveznice== *[http://nobelprize.org/medicine/laureates/1950/hench-bio.html Nobel - životopis] *[http://medicine.nobel.brainparad.com/philip_showalter_hench.html Životopis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080908003420/http://medicine.nobel.brainparad.com/philip_showalter_hench.html |date=8. rujna 2008. }} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Hench, Philip Showalter}} [[Kategorija:Američki liječnici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] bz6s0cqbf0n7f4ofakpqt7x9t0oqus8 0 119325 7615346 7457750 2026-10-08T18:49:32Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Porodice Placentalia|Porodice Placentalia]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615346 wikitext text/x-wiki {{taksokvir | boja = pink | naziv = Myrmecophagidae | slika = DirkvdM tamandua.jpg | slika_opis = Sjeverni četveroprsti mravojed, tamandua (''[[Tamandua mexicana]]'') | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | infraclassis = [[Placentalia]] | magnordo = [[Atlantogenata]] | superordo = [[Xenarthra]] | ordo = [[Krezubice|Pilosa]] | subordo = '''[[Vermilingua]]''' | subordo_autorstvo = [[Johann Karl Wilhelm Illiger|Illiger]], [[1811.]] | familia = '''Myrmecophagidae''' | familia_autorstvo = [[John Edward Gray|Gray]], [[1825.]] | razdioba_stupanj = [[Rod (taksonomija)|Rod]]ovi | razdioba = {{plainlist| * ''[[Myrmecophaga]]'' * ''[[Tamandua]]'' * †''[[Neotamandua]]'' * †''[[Protamandua]]''}} |karta_raspon = Myrmecophagidae range species.jpg}} '''Myrmecophagidae''' su [[Porodica (taksonomija)|porodica]] [[placentalija|placentnih sisavaca]] iz podreda [[Mravojedi|mravojeda]]. Porodica obuhvaća samo četiri vrste podijeljene u tri [[Rod (taksonomija)|rod]]a, i jedina je porodica podroda Vermilingua. Životni prostor im se prostire [[Srednja Amerika|Srednjom]] i [[Južna Amerika|Južnom Amerikom]]. ==Opis== Za razliku od [[ljenivci|ljenivca]], druge porodice reda krezubica, Myrmecophagidae uopće nemaju zube već samo dugačku njušku u obliku surle koja završava malenim ustima s vrlo dugačkim jezikom. Vrste se veličinom međusobno značajno razlikuju. Dok je [[dvoprsti mravojed]] težak samo oko 250 grama, [[veliki mravojed]] može čak i premašiti 30 kilograma, i zajedno s [[rep]]om biti dug i više od dva metra. Na prednjim [[ekstremitet|nogama]] sve [[vrsta|vrste]] imaju upadljivo dugačke i vrlo oštre [[kandža|kandže]]. Njima se koriste za otvaranje [[mravi]]njaka i [[termiti|termitnjaka]], i za obranu od grabežljivaca. Broj kandži je različit. Dok dvoprsti mravojed ima dvije, veliki mravojed ih ima tri a obje vrste roda [[Tamandua]] imaju po četiri. Kandže na stražnjim nogama su daleko manje izražene. Sve vrste imaju duge repove koji se ponešto razlikuju. Rep velikog mravojeda je obrastao dugom [[dlaka|dlakom]] i djeluje čupavo. Ostale vrste imaju kratku dlaku na repovima koji su s donje strane goli. Goli dio repa je prilagodba funkciji koju ima kod tih vrsta da im služi za prihvaćanje za grane, kao "peti ekstremitet". [[Oko|Oči]] su im male i niti jedna vrsta ne vidi dobro, no zato imaju vrlo dobro razvijeno osjetilo [[nos|mirisa]]. [[Uho|Ušima]] se služe kao drugim vrlo dobro razvijenim osjetilom, obje vrste roda Tamandua. ==Način života== Kao što se razlikuju veličinom i razvijenošću osjetila, Myrmecophagidae nastanjuju različiti životni okoliš. Maleni dvoprsti mravojed živi isključivo na [[stablo|drveću]], i hrani se mravima koji također žive na drveću, nastanjujući pretežno [[šuma|šume]] odnosno šumovita područja. Veliki mravojed se kreće samo po tlu i najrađe se zadržava na [[savana]]ma, dok su obje vrste tamandua prilagođene i životu na stablima ali i tlu. ==Prehrana== Myrmecophagidae se hrane gotovo isključivo [[mravi]]ma i [[termiti]]ma. Kandžama otvaraju mravinjake i termitnjake, te svojim dugačkim (veliki mravojed ima jezik dug 60 cm) jezikom prevučenim ljepljivom slinom, skupljaju [[kukci|kukce]] iz nastambi. Nakon što progutaju kukce, vrlo mišićav ulazni dio [[želudac|želuca]] ih zdrobi. U zatočeništvu, jedu i ponuđeno [[voće]]. ==Razmnožavanje== O razmnožavanju Myrmecophagidae ne zna se puno. Nakon skotnosti od 120 do 190 dana, ženka koti samo jedno mladunče. Sljedećih mjeseci majka mladunče nosi na leđima. Dvoprsti mravojed ponekad ostavi mladunče na zaštićenim račvama grane i sama odlazi u potragu za hranom. Veliki mravojed postaje spolno zreo u dobi od dvije do tri godine, a za druge vrste nije poznato. Isto tako, nije poznat ni očekivani životni vijek Myrmecophagidae u divljini. ==Ugroženost== Myrmecophagidae se ne smatra ugroženim, jer žive na vrlo velikim područjima, a pored toga nisu ovisni o isključivo jednoj vrsti hrane, tako da ih se smatra nezahtjevnim. Jedino je veliki mravojed uvršten u popis [[UICN]] kao ugrožen. ==Sistematika== Porodica se dijeli na dva roda s ukupno trivrste: * [[Protamandua]] * [[Divovski mravojed]] (''Myrmecophaga tridactyla''), jedina vrsta roda Myrmecophaga * [[Četveroprsti mravojedi]] s dvije vrste, sjeverni i južni, iz roda Tamandua, što je inače i često drugo ime ovih mravojeda. Najbliži srodnici mravojeda su [[ljenivci]] (Folivora), s kojima čine red [[krezubice|krezubica]] (Pilosa). [[Fosil]]ni nalazi mravojeda nađeni su i u [[Europa|Europi]]. Povijest razvoja danas [[recentna vrsta|živućih]] vrsta može se pokazati i ovako: * Red [[Pilosa]] ** Podred [[Folivora]] ** Podred [[Vermilingua]] *** Porodica [[Cyclopedidae]] **** Rod ''[[Cyclopes (genus)|Cyclopes]]'' ***** ''[[Cyclopes didactylus]]'' – svileni mravojed *** Porodica '''Myrmecophagidae''' **** Rod ''[[Protamandua]]'' † **** Rod ''[[Myrmecophaga]]'' ***** ''[[Myrmecophaga tridactyla]]'' – divovski mravojed **** Rod ''[[Neotamandua]]'' † **** Rod ''[[Tamandua]]'' ***** ''[[Tamandua mexicana]]'' – sjeverni četveroprsti mravojed ***** ''[[Tamandua tetradactyla]]'' – južni četveroprsti mravojed [[Kategorija:Porodice Placentalia]] [[Kategorija:Krezubice]] 8jzuegnfqa1ge75xll3n6th7c4ubws9 0 127781 7615308 6167219 2026-10-08T17:14:00Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615308 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Ragnar Granit | slika = Ragnar Granit.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[30. listopada]] [[1900.]] | mjesto_rođenja = [[Riihimäki]] | datum_smrti = [[12. ožujka]] [[1991.]] | mjesto_smrti = [[Stockholm]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|FIN}}-{{ZD+X|ŠVE}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Neuropsihologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1967. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Ragnar Arthur Granit''' ([[Riihimäki]], [[30. listopada]] [[1900.]] — [[Stockholm]], [[12. ožujka]] [[1991.]]), [[Finska|finsko]]-[[Švedska|švedski]] neuropsiholog. Godine 1967. dobio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] zajedno s [[Haldan Keffer Hartline]]om i [[George Wald]]om. Diplomirao je [[medicina|medicinu]] 1927.g. u [[Helsinki]]ju. Zbog [[Finsko-sovjetski rat|finsko-sovjetskog rata]] (1939. – 1940.) seli se u Švedsku i uzima dvojno [[državljanstvo]]. Za svoju Nobelovu nagradu govorio je da je pola švedska, a pola finska. == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1967/granit-bio.html Nobelova nagrada — životopis] {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Granit, Ragnar}} [[Kategorija:Finski znanstvenici]] [[Kategorija: Švedski znanstvenici]] [[Kategorija: Liječnici]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] iw986rlk0ssavk65ng4dpknkq9io2pl 0 128024 7615315 7605331 2026-10-08T17:32:37Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615315 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Haldan Keffer Hartline | slika = Haldan Keffer Hartline nobel.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[22. prosinca]] [[1903.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Bloomsburg|Pennsylvania}} | datum_smrti = [[17. ožujka]] [[1983.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|Fallston|Maryland}} | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Fiziologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1967. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Haldan Keffer Hartline''' ({{SAD grad|Bloomsburg|Pennsylvania}}, [[22. prosinca]] [[1903.]] – {{SAD grad|Fallston|Maryland}}, [[17. ožujka]] [[1983.]]), [[SAD|američki]] [[fiziologija|fizilog]] koji je [[1967.]] dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]]. == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1967/hartline-bio.html Nobelova nagrada - životopis] {{eng oznaka}} {{mrva-nobel-medicina}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Hartline, Haldan Keffer}} [[Kategorija:Američki neuroznanstvenici]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] 7lpoq446kitqj97tf05ovy2jka3jwbb 0 129569 7615335 7605549 2026-10-08T18:09:10Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615335 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Alfred D. Hershey | slika = Alfred Hershey.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[4. prosinca]] [[1908.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Owosso|Michigan}} | datum_smrti = [[22. svibnja]] [[1997.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|Syosset|New York}} | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Genetika]], [[bakteriologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Alfred Day Hershey''' ({{SAD grad|Owosso|Michigan}}, [[4. prosinca]] [[1908.]] – {{SAD grad|Syosset|New York}}, [[22. svibnja]] [[1997.]]), [[SAD|američki]] [[bakteriolog]] i [[genetičar]] koji je 1969.g. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]]. Nagradu je podijelio zajedno s još dvojicom znanstvenika: [[Salvador E. Luria]] i [[Max Delbrück]]. Rođen je u mjestu [[Owosso, Michigan]]. Diplomirao je kemiju na Sveučilištu Michigan 1930., a 1934. magistrirao bakteriologiju. Istraživo je bakteriofage sa znanstvenicima Salvadorom Luriom i Maxom Delbrückom, te su 1940. zapazili da dva različita soja [[bakteriofag]]a, koja su zarazila istu [[bakterija|bakteriju]], mogu razmijeniti genetičke podatke. Zajedno s asistenticom Marthom Chase preselio je u [[Cold Spring Harbor, New York]] 1950. kada se zaposlio u odjelu za genetiku organizacije "Carnegie Institution of Washington", gdje su 1952. zajedno izveli poznati Hershey–Chase pokus. Pokus je dao dodatne dokaze da je [[DNK]], a ne [[protein]] genetički materijal života. Do tada je bilo uvriježeno mišljenje da su proteini nosioci nasljeđa, a ne DNK (za koju se znalo od 1869.g.). Pokusom su dokazali da bakteriofagi (bakterijski [[virus]]i) koji se sastoje od proteina i DNK, kada inficiraju bakterije, DNK ulazi u bakteriju dok veći dio proteina ne ulazi, što je ukazivalo u korist DNK kao nosioca nasljeđa. Godine 1962. postao je ravnatelj organizacije "Carnegie Institution", 1969. je podijelio Nobelovu nagradu. Sa suprugom Harriet (1918-2000) imao je jedno dijeta, sina (Peter Manning Hershey, 1956-1999). Preminuo je 22.05.1997. u dobi od 88 godina. == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1969/lipmann-bio.html Nobelova nagrada - životopis]{{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Hershey, Alfred}} [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Američki genetičari]] [[Kategorija:Bakteriologija]] 9m1zyzbs23wslg4a2ixti7n9sqyv4td 0 133461 7615239 6213803 2026-10-08T13:47:17Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Male mačke|Male mačke]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Leopardus|Leopardus]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615239 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Ocelot | slika = Ocelot 01.jpg | slika_širina = 233px | slika_opis = ''Leopardus pardalis'' | status = LC | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = [[Male mačke|Felinae]] | genus = ''[[Leopardus]]'' | species = '''''L. pardalis''''' | dvoimeno = ''Leopardus pardalis'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], [[1758.]]) }} '''Ocelot''' ({{lat.|Leopardus pardalis}}), poznat i kao '''obojeni leopard''', '''McKenneyeva divlja mačka''' te '''Manigordo''' (u [[Kostarika|Kostariki]]), divlja je mačka sa staništem u [[Južna Amerika|Južnoj]] i [[Srednja Amerika|Srednjoj Americi]] te [[Meksiko|Meksiku]], iako je primjećena i u SAD-u, [[Trinidad i Tobago|Trinidadu i Tobagu]] te [[Karibi]]ma. Naraste do jednoga metra uz prosječnu težinu od 10 do 15 kilograma što ga čini najvećim pripadnikom u [[Rod (taksonomija)|rodu]] ''Leopardus''. Istrebljivani su zbog svoga krzna što ih je dovelo na popis ugroženih vrsta u osamdesetim godinama dvadesetoga stoljeća, no od [[2006.]] godine njihov status je, prema [[IUCN]]-u, vrlo siguran. ==Sistematika i ime== Ime ''ocelot'' dolazi od riječi ''ōcēlōtl'' (''[[Međunarodna fonetska abeceda|oːˈseːloːtɬ]]'') koja se ponajprije odnosi na [[jaguar]]a.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.bartleby.com/61/38/O0023800.html |title=The American Heritage Dictionary of the English Language |archive-url=https://web.archive.org/web/20071013060402/http://bartleby.com/61/38/O0023800.html |archive-date=13. listopada 2007. |access-date=30. prosinca 2007.}}</ref> ===Podvrste=== [[Datoteka:Ocelotlarcomuseum.jpg|mini|desno|300px|Prikaz ocelota u muzeju Larco u [[Lima|Limi]], glavnom gradu [[Peru]]a.]] Navedene su podvrste ocelota i njihova staništa: *''Leopardus pardalis pardalis'', [[amazona|amazonska]] prašuma *''Leopardus pardalis aequatorialis'', sjeverne [[Ande]] te Srednja Amerika *''Leopardus pardalis albescens'', Meksiko, jugozapadni Texas *''Leopardus pardalis melanurus'', [[Venezuela]], [[Gvajana]], Trinidad i Tobago, [[Barbados]], [[Grenada]] *''Leopardus pardalis mitis'', [[Argentina]], [[Paragvaj]] *''Leopardus pardalis nelsoni'', Meksiko *''Leopardus pardalis pseudopardalis'', [[Kolumbija]] *''Leopardus pardalis puseaus'', [[Ekvador]] *''Leopardus pardalis sonoriensis'', Meksiko *''Leopardus pardalis steinbachi'', [[Bolivija]] ==Ponašanje== Ocelot je aktivniji noću. U borbama za teritorij borit će se i do smrti s drugim pripadnicima svoje vrste. Većinu godine živi usamljeno, a izuzetak je doba parenja. Dan provodi po drveću ili uzvisini povremeno dijeleći svoje stanište s drugim ocelotom istoga spola. Vrijeme potrebno da ženka okoti mladunčad procjenjuje se na 70 dana, pri čemu na svijet dolaze 2-4 ocelota. Iako se vrlo dobro snalazi na drveću, primarno je životinja koja provodi vrijeme na tlu. Lovi životinje koje su manje od njega prateći njihov miris, iako ima vrlo razvijen vid. ==Ostalo== Oceloti se ponekad drže u kućanstvima kao ljubimci. Poznati slikar dvadesetoga stoljeća [[Salvador Dalí]] često je putovao sa svojim ocelotom, a vodio ga je i na luksuzne brodove tijekom dalekih putovanja.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ssmaritime.com/norway-Justin%20Huggler.htm |title="Chic ship too toxic for scrapping" - Justin Huggler |archive-url=https://web.archive.org/web/20070221223421/http://www.ssmaritime.com/norway-Justin%20Huggler.htm |archive-date=21. veljače 2007. |access-date=30. prosinca 2007.}}</ref> Pripadnici naroda [[Moche]] u Peruu klanjali su se životinjama te često prikazivali ocelote u svojoj umjetnosti.<ref>The Spirit of Ancient Peru: Treasures from the Larco Museum - Katherine Berrin</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{Male mačke}} [[Kategorija:Leopardus]] bsl18kc6k2t0b6f0f4jdp2xl6mq5xjh 0 134972 7615309 7605345 2026-10-08T17:17:29Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615309 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Paul Greengard | slika = Paul Greengard.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[11. prosinca]] [[1925.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|New York City|New York}} | datum_smrti = [[13. travnja]] [[2019.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|Manhattan|New York}} | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Neuroznanost]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 2000. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Paul Greengard''' ({{SAD grad|New York City|New York}}, [[11. prosinca]] [[1925.]] - {{SAD grad|Manhattan|New York}}, [[13. travnja]] [[2019.]]), [[SAD|američki]] [[neuroznanstvenik]] najpoznatiji po svome radu na molekularnoj i staničnoj funkciji neurona. Godine 2000. dobio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]], koju je podijelio s [[Arvid Carlsson]]om i [[Eric Kandel]]om. == Istraživanje == Greengardovo istraživanje usredotočilo se na događaje unutar neurona koje uzrokuje [[neurotransmiter]]. Greengard je sa svojim suradnicima istraživao ponašanje kaskade sekundarnih glasnika koji preoblikuju spajanje neuroprijenosnika s receptorom, u trajnu promjenu u neuronima. U nizu istražvanja pokazali su da dopamin kada se veže sa svojim receptorom na staničnoj memebrani neurona, uzrokuje povišenje količine [[cAMP|cikličkog AMPa]] unutar stanice. To povišenje cAMPa aktivira [[protein]] koji se zove [[protein kinaza A]] (PKA), koji zatim ili aktivira ili inaktivira druge proteine dodavanjem [[fosfat]]ne skupine u procesu koji se naziva [[fosforilacija]]. Proteini aktivirani fosforilacijom mogu vršiti različite zadatke unutar stanice: prepisivanje (transkripcija) [[DNK]] (pri čemu nastaju novi proteini), zatim premještajne receptora u [[sinapsa|sinapsu]] (što povećava osjetljivost neurona), ili premještanje [[ionski kanal|ionskih kanala]] na [[stanična membrana|staničnu membranu]] (čime se povećava stanična podražljivost). == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2000/greengard-autobio.html Nobelova nagrada - životopis] {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Greengard, Paul}} [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Američki neuroznanstvenici]] bextj8qfffu2bu5wckpyb4npzzwpmc6 0 135459 7615211 1039013 2026-10-08T13:33:42Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Rodovi malih mački|Rodovi malih mački]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615211 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Gepard]] [[Kategorija:Rodovi malih mački]] gcxop9nqp39yhxamipn9li7teyni98w 0 139864 7615371 7439408 2026-10-08T19:46:20Z ~2026-54013-80 374838 čuo sam da je u filmu Potraga za Nemom Nina glumila ribu picek koja je vikala "O moj bože, Nemo srlja u surovo more!" 7615371 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Nina Violić |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[15. ožujka]] [[1972.]] |mjesto rođenja = {{Z|HRV}} [[Rijeka]], [[Hrvatska]] |smrt = |mjesto smrti = |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Nina Violić''' ([[Rijeka]], [[15. ožujka]] [[1972.]]), [[hrvatska]] je [[kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[glumac|glumica]]. == Životopis == Rođena u Rijeci 1972. godine. Akademiju dramske umjetnosti u Zagrebu završila 1994. Od 1995. do 2007. na stalnom angažmanu u Teatru ITD gdje glumi u gotovo svim repertoarnim predstavama. Godine 2000. potpisuje autorski projekt ''Rad Borosane na sebi''. Od 2007. članica je ansambla Zagrebačkog kazališta mladih. 2014. prelazi u ansambl drame [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]] kao dramska prvakinja.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=ZKM {{!}} Zagrebačko kazalište mladih|url=https://www.zekaem.hr/|access-date=2022-03-22|website=ZKM {{!}} Zagrebačko kazalište mladih|language=hr}}</ref> Osim kazališne umjetnosti, okušala se i u filmskoj te je tako scenaristica i redateljica dva kratkometražna igrana filma "[[Odvajanje]]" (2014.) i [[Janje (film)|Janje]] (2019.) koje je svoju međunarodnu premijeru imalo na [[BFI London|BFI London Film Festivalu]]. 2022. je režirala svoj prvi dugometražni film "[[Baci se na pod]]". Film je osvojio nagradu za najbolji dugometražni film na [[Festival mediteranskog filma Split|15. Festivalu mediteranskog filma]] u Splitu. Jedna od dvadeset potpisnika pisma upućenog zagrebačkom gradonačelniku [[Milan Bandić|Milanu Bandiću]], u kojemu izražavaju svoju zabrinutost imenovanjem [[Zlatko Hasanbegović|Zlatka Hasanbegovića]] članom Kazališnog vijeća [[HNK Zagreb]].<ref name="Jutranji1"> Boris Vlašić, [https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/glumci-hnk-protiv-hasanbegoviceva-dolaska-u-kazalisno-vijece-pokazao-je-zabrinjavajucu-sklonost-restrikcijama-slobode-demokratskog-drustva/6889383/ Jutranji list], GLUMCI HNK PROTIV HASANBEGOVIĆEVA DOLASKA U KAZALIŠNO VIJEĆE, 30. prosinca 2017., Pristupljeno 30. prosinca 2017.</ref><ref name="net.hr">HINA, [http://net.hr/danas/hrvatska/glumci-protiv-hasanbegovica-njegov-ulazak-u-kazalisno-vijece-znacit-ce-devastaciju-hnk-a/ net.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171230172928/http://net.hr/danas/hrvatska/glumci-protiv-hasanbegovica-njegov-ulazak-u-kazalisno-vijece-znacit-ce-devastaciju-hnk-a/ |date=30. prosinca 2017. }}, VELIKA POBUNA PROTIV HASANBEGOVIĆA, 30. prosinca 2017., Pristupljeno 30. prosinca 2017.</ref> == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[McMafia]]" kao Raisa Fedorova (2018.) * "[[Počivali u miru]]" kao Ines Polić ([[2015.]] – [[2017.|2018.]]) * "[[Na terapiji]]" kao Renata (2013.) * "[[Provodi i sprovodi]]" kao zgodna udovica ([[2011.]]) * "[[Naša mala klinika]]" kao Fedora ([[2007.]]) * "[[Bitange i princeze]]" kao Barbara Klarić ([[2005.]]) === Filmske uloge === * "[[Baci se na pod]]" kao žena (2022.) * "[[Ulov (film)|Ulov]]" (2021.) * "Neva Rošić: [[Lakoća igre]]" kao suradnica dokumentarca i čitateljica teksta (2020.) * "[[Sin (film)|Sin]]" kao Vedrana (2019.) * "[[Malo se sjećam tog dana]]" (2019.) * "[[Glavno jelo]]" (2018.) * "[[Lavina (film)|Lavina]]" kao zanosna Vlasta (2017.) * "[[Trampolin (2016)|Trampolin]]" kao Nikina majka ([[2016.]]) * "[[Naša svakodnevna priča]]" kao Nina (2015.) * "[[Odvajanje]]" kao majka (2015.) * "[[Tajni agent Gan Flint]] (Priča o filmu)" (2013.) * "[[Mali ljubavni bog (2011)|Mali ljubavni bog]]" kao Nina ([[2011.]]) * "[[Marijine (film)|Marijine]]" kao unuka (2011.) * "[[Starting over]]" (2010.) * "[[Šuma summarum (2010)|Šuma summarum]]" kao Danica ([[2010.]]) * "[[Na putu]]" kao Šejla ([[2010.]]) * "[[Neke druge priče (2009)|Neke druge priče]]" kao Heder ([[2009.]]) * "[[Iza stakla (2008)|Iza stakla]]" kao Danica ([[2008.]]) * "[[Planktoni (2006)|Planktoni]]" ([[2006.]]) * "[[Zadnji dan kućnog ljubimca (2005)|Zadnji dan kućnog ljubimca]]" ([[2005.]]) * "[[Čuvaj se sinjske ruke|Bore Lee: Čuvaj se sinjske ruke! ]]" ([[2004.]]) * "[[Fine mrtve djevojke]]" kao Marija ([[2002.]]) * "[[Sami (2001)|Sami]]" ([[2001.]]) * "[[Crna kronika ili dan žena (2000)|Crna kronika ili dan žena]]" ([[2000.]]) * "[[Blagajnica hoće ići na more (2000)|Blagajnica hoće ići na more]]" kao Jadranka ([[2000.]]) * "[[Tri muškarca Melite Žganjer (1998)|Tri muškarca Melite Žganjer]]" kao šminkerica ([[1998.]]) * "[[Rusko meso (1997)|Rusko meso]]" kao Suzana ([[1997.]]) * "[[Puška za uspavljivanje (1997)|Puška za uspavljivanje]]" kao Nana ([[1997.]]) * "[[Zagorje, dvorci (1997)|Zagorje, dvorci]]" ([[1997.]]) * "[[Letač Joe i Marija smjela (1996)|Letač Joe i Marija smjela]]" kao Marija ([[1996.]]) * "[[Domina (1996)|Domina]]" ([[1996.]]) * "[[Mrtva točka (1995)|Mrtva točka]]" kao plesačica ([[1995.]]) * "[[Svaki put kad se rastajemo (1994)|Svaki put kad se rastajemo]]" kao Eva ([[1994.]]) * "[[Između Zaglula i Zaharijusa (1994)|Između Zaglula i Zaharijusa]]" ([[1994.]]) * "[[Okus limuna (1993)|Okus limuna]]" ([[1993.]]) === Kazališne uloge === Sliejdi popis Violićinih kazališnih uloga:<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Hrvatsko narodno kazalište|url=https://www.hnk.hr/hr/|access-date=2022-03-22|website=HNK|language=hr}}</ref> ==== ZKM ==== * [[Noć pjeva pjesme svoje|''Noć pjeva pjesme svoje'']], Jon Fosse, red. Dino Mustafić, uloga: Mlada žena, 15.02.2008. * [[Gulliverova putovanja|''Gulliverova putovanja'']], Jonathan Swift, red. Oliver Frljić, 21.10.2008. * [[Zagrebački pentagram|''Zagrebački pentagram'']], Filip Šovagović, Igor Rajki, Nina Mitrović, Damir Karakaš, Ivan Vidić, red. Paolo Magelli, 28.03.2009. * [[Sedam dana u Zagrebu|''Sedam dana u Zagrebu'']], Tena Štivičić, red. Tijana Zinajić, 13.06.2009. * [[Fsds|''Garaža'']], Zdenko Mesarić, red. Ivica Buljan, uloga: Mišićava plavuša, Djevica Marija, Majka dječaka oboljelog od raka, Sofija, 13.02.2010. * [[Buđenje proljeća|''Buđenje proljeća'']], po motivima Franka Wedekinda, red. Oliver Frljić, uoga: Fanny Gabor, 22.05.2010. * [[Asgjj|''Revizor'']], Nikolaj Vasiljevič Gogolj, red. Jernej Lorenci, uloga: Ana Andrejevna, 05.02.2011. * [[Fedrina ljubav|''Fedrina ljubav'']], Sarah Kane, red. Božidar Violić, uloga: Fedra, 12.03.2011. * [[Ružno pače|''Ružno pače'']], Ivor Martinić prema bajci Hansa Christiana Andersena, red. Robert Waltl, 08.05.2011. * ''[[Idiot]]'', Fjodor Mihajlovič Dostojevski, red. Ivan Popovski, uloga: Nastasja Filipovna, 01.04.2012. * [[Zatvaranje ljubavi|''Zatvaranje ljubavi'']], Pascal Rambert, red. Pascal Rambert, 26.09.2012. * [[Žuta crta|''Žuta crta'']], Juli Zeh i Charlotte Roos, red. Ivica Buljan, uloga: Menadžerica stada, Predstavnica medija, 13.10.2012. * ''[[Tartuffe]]'', Jean-Baptiste Poquelin Molière, red. Jernej Lorenci, uloga: Dorina, 24.03.2013. ==== HNK ==== * [[Vučjak (drama)|''Vučjak'']], Miroslav Krleža, red. Ivica Buljan, uloga: Eva, 30.12.2014. * [[Daleka zemlja|''Daleka zemlja'']], Artuhr Schnitzler, red. Anica Tomić, uloga: Genija, 27.05.2015. * [[Evanđelje|''Evanđelje'']], Pippo Delbono, red. Pippo Delbono, 11.12.2015. * [[Dfdff|''Tri zime'']], Tena Štivičić, red. Ivica Buljan, uloga: Karolina Amruš, 30.04.2016. * ''[[Tartuffe]]'', J. P. B.Molière, red. Eduard Miler, uloga: Elmira, 30.09.2016. * [[Ivanov čego|''Ivanov'']], Anton Pavlovič Čehov, red. Eimuntas Nekrošius, uloga: Babakina, Marfa Jegorovna, 05.05.2017. * [[Ciganin, ali najljepši (predstava)|''Ciganin, ali najljepši'']], Kristian Novak, red. Ivica Buljan, uloga: Milena, 30.12.2017. * [[Peer Gynt|''Peer Gynt'']], Henrik Ibsen, red. Erik Ulfsby, uloga: Žena u zelenome, 20.04.2018. * [[Dfs|''Glumica'']], Pascal Rambert, red. Pascal Rambert, uloga: Ksenija, 01.02.2019. * [[Tri sestre (drama)|''Tri sestre'']] - Autorski projekt Bobe Jelčića prema drami A. P. Čehova, red. Bobo Jelčić, uloga: Olga, 18.10.2019. * [[Znaš ti tko sam ja|''Znaš ti tko sam ja'']], Ivan Penović, red. Ivan Penović, uloga: Antun Zanović / Trgovac Chomel / Mama Ubu, 06.03.2020. * [[Kafka na žalu|''Kafka na žalu'']], temeljeno na djelu Harukija Murakamija u adaptaciji Franka Galatija, red. Ivica Buljan, uloga: Setsuko Okamochi, 18.09.2020. * [[Gdje se kupuju nježnosti|''Gdje se kupuju nježnosti'']], Monika Herceg, red. Rene Medvešek, uloga: Majka, praizvedba 15.01.2021. * [[U agoniji|''U agoniji'']]'','' Miroslav Krleža, red. Ivica Buljan, uloga: Laura Lenbach, 09.06.2021. * ''[[Zločin na kozjem otoku (predstava)|Zločin na kozjem otoku]]'', Ugo Betti, red. Paolo Magelli, uloga: Agata, 18.05.2022. ==== Ostale uloge ==== * Helija u [[Poslije Hamleta|''Poslije Hamleta'']] Luke Pateljetka u režiji Krešimira Dolenčića, 1994. * Nada u [[Weertehj|''Groznici'']] Ivana Vidića u režiji Milana Živkovića, 1995. * Klara u ''[[Ospicama]]'' Ivana Vidića u režiji Krešimira Dolenčića, 1997. * Anka u [[Kraljevodfjfr|''Kraljevu'']] Miroslava Krleže u režiji Paola Magellija, 2000. * Agafja u [[Dfcdfcd|''Ženidbi'']] Nikolaja V. Gogolja u režiji Jerneja Lorenzcija, 2002. * Kraljica u [[Cgvfgv|''Ivoni'']] Witolda Gombrowicza u režiji Jasmina Novljakovića, 2005. * Mladenka u [[Piru malograđana|''Piru malograđana'']] Bertolda Brechta u režiji Paola Magiellija, 2008. * Maša u [[Tri sestre (drama)|''Tri sestre'']] Ivana P. Čehova u režiji Daria Harjačeka, 2008. * Evita u [[Ferfff|''Eviti'']] Raula Daumonte-Copija u režiji Senke Bulić, 2009. * Nina u [[Zatvaranju ljubavi|''Zatvaranju ljubavi'']] Pascala Ramberta, 2013. * Gertruda i Ofelija u [[Hamlet|''Hamletu'']] Olivera Frljića, 2014. * Shauba u [[Lampedusa Beach|''Lampedusa Beach'']] Line Prose u režiji Senke Bulić, 2016. * ''[[Žena popularnog pokojnika]]'', Filip Šovagović, red. Filip Šovagović, Teatar &td, 07.12.2021. === Voditeljske uloge === * "[[Najslabija karika]]" kao voditeljica ([[2004.]]), malo kasnije ju je zamijenila [[Daniela Trbović]] * "[[Porin (nagrada)|Porin]]" kao glavna voditeljica, ostali dodatni voditelji: Joško Lokas i Siniša Svilan ([[1998.]]) === Sinkronizacija === * "[[Spider-Man: Novi svijet]]" kao doktorica Octopus/Olivia Octavius ([[2018.]]) * "[[Potraga za Nemom]]" kao Kathy ([[2003.]]) == Nagrade == *1995. - Nagrada Ivo Fici na 3. Festivalu glumca za Nadu u ''Groznici'', Teatar &td *1996. - Nagrada Hrvatskog glumišta mladom umjetniku do 28. godina - ženska uloga za ulogu Kraljicu u ''Tri mušketira'' Zagrebačkog kazališta mladih (alternacija Suzani Nikolić) *2000. - Zlatna Arena za najbolju sporednu žensku ulogu za ulogu Jadranke u filmu ''Blagajnica hoće ići na more'' *2002. - Nagrada Ivana pl. Zajca za ulogu Agafje u ''Ženidbi'' Nikolaja Vasiljeviča Gogolja u režiji Jerneja Lorencija *2002. - Večernjakova ruža *2010. - Nagrada Zlatni lav na 11. međunarodnom festivalu komornog teatra "Zlatni lav" u Umagu za ulogu u predstavi ''Evita'' *2011. - Najbolja glumica na Jugoslavenskom kazališnom festivalu „Bez prijevoda“ u Užicu za Fanny Gabor u ''Buđenju proljeća'' Zagrebačkog kazališta mladih *2011. - Nagrada za najbolju žensku ulogu na [[Susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade|Susretima profesionalnih kazališta za djecu i mlade]] za ulogu Mame patke u ''Ružnom pačetu''<ref>(HINA/HS): Mlada publika zaslužuje kvalitetne predstave, Hrvatsko slovo, petak, 28. listopada 2011., str. 21.</ref> *2013. - Nagrada publike teatra.hr za izvođačicu 2012. godine. *2015. - Nagrada Mila Dimitrijević za najbolje glumačko ostvarenje u protekloj sezoni za ulogu Eve u ''Vučjaku'' u režiji Ivice Buljana *2016. - Nagrada Tito Strozzi za najbolje pojedinačno umjetničko ostvarenje u protekloj godini za ulogu Karoline Amruš u predstavi ''Tri zime'', po tekstu Tene Štivičić i u režiji Ivice Buljana *2018. - Nagrada za glumačko ostvarenje za ulogu Milene na Festivalu hrvatske drame 28. Marulićevi dani u organizaciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu *2018. - Nagrada Mila Dimitrijević za najbolje žensko dramsko ostvarenje, ulogu Milene u predstavi ''Ciganin, ali najljepši'' Kristiana Novaka u režiji Ivice Buljana *2020. - Nagrada na Festivalu komedije IX. Bobijevi dani smijeha za iskazanu virtuoznost u korištenju raznovrsnih glumačkih postupaka u autorskoj predstavi Ivana Penovića  ''Znaš ti tko sam ja'' *2020. - Nagrada za najbolju sporednu žensku ulogu za ulogu Olge u autorskom projektu Bobe Jelčića ''Tri sestre n''a 44. izdanju festivala Dani Satire Fadila Hadžića *2020. - Nagrada Mila Dimitrijević za najbolje ostvarenje u dramskim predstava u sezoni 2019./2020. za ulogu Olge u autorskom projektu Bobe Jelčića ''Tri sestre'' te za koloplet uloga (Antun Zanović, trgovac Chomel, Mama Ubu) u autorskom projektu ''Znaš ti tko sam'' ja Ivana Penovića *2022. - Nagrada za glumačko ostvarenje za ulogu Laure Lenbach u predstavi ''U agoniji'' na Festivalu hrvatske drame 32. Marulićevi dani u organizaciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu<ref>{{Citiranje weba|title=Predstava U agoniji osvojila tri nagrade na Marulićevim danima|url=https://www.hnk.hr/hr/novosti/predstava-emu-agoniji-em-osvojila-tri-nagrade-na-maruli%C4%87evim-danima/|access-date=2022-05-04|website=HNK|language=hr}}</ref> *2022. - Nagrada Veljko Maričić za ulogu Laure Lenbach u predstavi ''U agoniji'' na 27. Međunarodnom festivalu malih scena *2022. - Nagrada Fabijan Šovagović za najbolju glumicu za ulogu Laure Lenbach u predstavi ''U agoniji'' na 29. Festivalu glumca == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0899237|ime=Nina Violić}} *[http://www.zekaem.hr/ansambl/nina-violic/?id=30 Stranica na Z/K/M] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111011130131/http://www.zekaem.hr/ansambl/nina-violic/?id=30 |date=11. listopada 2011. }} *[https://www.hnk.hr/hr/biografija/nina-violic/ Nina Violić] na službenoj internetskoj stranici Hrvatskog narodnog kazališta {{GLAVNIRASPORED:Violić, Nina}} [[Kategorija:Životopisi, Rijeka]] [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski voditelji]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog studija]] ro28zn3t0i0o6gu6secy94f8qbh8y4v 0 143249 7615312 6878037 2026-10-08T17:23:18Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615312 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Roger Guillemin | slika = Roger Guillemin.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[11. siječnja]] [[1924.]] | mjesto_rođenja = [[Dijon]], Francuska | datum_smrti = [[21. veljače]] [[2024.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|San Diego|Kalifornija}} | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|FRA}}<br>{{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Biokemija]], [[endokrinologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1977. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Roger Charles Louis Guillemin''' ([[Dijon]], [[11. siječnja]] [[1924.]] – {{SAD grad|San Diego|Kalifornija}}, [[21. veljače]] [[2024.]]), [[SAD|američko]]-francuski [[liječnik]] koji je 1977. g. dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] za svoj rad na [[neurohormoni]]ma. Guillemin je diplomirao [[medicina|medicinu]] 1949. g. u [[Lyon]]u, i nakon toga preselio u kanadski [[Montréal, Québec|Montréal]], da bi se 1953. g. preselio u [[SAD]]. Godine 1965. g. postao je naturalizirani građanin SAD-a. Potkraj 1950-ih, Guillemin i [[Andrew V. Schally]] uspjeli su, neovisno jedan od drugoga, u svojim labaratorijima, iz [[hipotalamus]] ovce i svinje, izdvojiti neke tvari, koje su u tkivu [[hipofiza|hipofize]] dovele do izlučivanja [[hormon]]a te [[žlijezda|žlijezde]]. Jedna je tvar uzrokovala otpuštanje [[adrenokortikotropin|ACTH]], druga otpuštanje [[tireotropin|TSH]], a treća otpuštanje [[luteinizirajući hormon|LH]] i [[folikulostimulirajući hormon|FSH]]. Nazvali su te tvari "oslobađajući faktori", RF (prema [[engleski|engl.]] releasing factor) ili RH (prema engl. releasing hormon). Na primjer, tako je tvar koja uzrokuje oslobađanje TSH iz hipofize dobila naziv TRH (engl. thyrotropin-releasing hormon), hormon koji oslobađa tiretropin. Oba znanstvenika sa svojim grupama, neovisno jedan od drugoga, utvrdili su i kemijske strukture [[TRH]] i [[GnRH]]. Do toga otkrića došli su 1969. Njihov rad postavio je temelje za moderno istraživanje hipofize, što je dovelo do mnogih otkrića i do kliničkih primjena novih znanja i to ne samo vezano uz hipofizu nego i u područjima izvan njihovog prvotnog zanimanja (npr. [[središnji živčani sustav]]). == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1977/guillemin-autobio.html Nobelova nagrada – autobiografija] {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Guillemin, Roger}} [[Kategorija: Francuski liječnici]] [[Kategorija: Američki liječnici]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] n89vp1pzggnoxjcs164yek14ycpmser 0 145349 7615298 7580216 2026-10-08T17:00:20Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615298 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Daniel Carleton Gajdusek | slika = Daniel Carleton Gajdusek 2bw.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[9. rujna]] [[1923.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Yonkers|New York}} | datum_smrti = [[12. prosinca]] [[2008.]] | mjesto_smrti = [[Tromsø]], Norveška | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Medicina]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1976. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Daniel Carleton Gajdusek''' ({{SAD grad|Yonkers|New York}}, [[9. rujna]] [[1923.]] - [[Tromsø]], Norveška, [[12. prosinca]] [[2008.]]) je [[SAD|američki]] [[liječnik]] i istraživač koji je 1976.g. dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] zajedno s [[Baruch S. Blumberg]]om. Nagradu je dobio za svoje istraživanje bolesti [[Kuru (bolest)|kuru]], prve opisane bolesti koje uzrokuju [[prioni]]. U svojim istraživanjima 1950-ih i 1960-ih, Gajdusek ja opazio da je bolest kuru vrlo česta među pripadnicama naroda Fore s [[Papua Nova Gvineja|Papue Nove Gvineje]]. Gajdusek je zapazio vezu između pogrebnog [[kanibalizam|kanibalizma]] kojeg su prakticirali pripadnici toga naroda i bolesti. Nakon što je zabranjen taj običaj, bolest je vrlo brzo nestala. == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1976/gajdusek-autobio.html Nobelova nagrada - autobiografija] {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Gajdusek, Daniel Carleton}} [[Kategorija: Američki liječnici]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] tfcht2dsf297pkucbcwokcpd2hg2484 0 145742 7615305 7605544 2026-10-08T17:11:42Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615305 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Joseph L. Goldstein | slika = Joe Goldstein.JPG | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[18. travnja]] [[1940.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Kingstree|Južna Karolina}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Biokemija]], [[genetika]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1985. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Joseph Leonard Goldstein''' ({{SAD grad|Kingstree|Južna Karolina}}, [[18. travnja]] [[1940.]]) je [[SAD|američki]] [[biokemičar]] i [[genetičar]], koji je 1985.g. podijelio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] zajedno s [[Michael S. Brown]]om za njihova otkrića regulacije metabolozma [[kolesterol]]a. == Otkriće == Brown i Goldsteinom su zajedno otkrili, proučavavši metabolizam kolesterola u kulturama vezivnog tkiva zdravih ispitanika i ispitanika koji boluju od [[obiteljska hiperkolesterolemija|obiteljske hiperkolestrolemije]] bez ili s dodatkom [[krvni serum|krvnog seruma]] (znači i kolesterola) u stanični medij, da stanice zdravih osoba podjeduju posebnu strukturu, receptor, koji veže [[lipoprotein]] male gustoće (LDL - [[engleski|engl.]] low density lipoprotein) dok stanice oboljelih imaju manjak ili potpuni gubitak tih receptora. Jednako iznanađujuće je bilo i otkriće da se LDL čestica zajedno s receptorom unosi u stanicu gdje se LDL čestica razgrađuje na sastavnice (od kojih je jedna i kolestrol), a receptor se neoštečen vraća na površinu stanice spreman vezati sljedeću LDL česticu. Kolesterol oslobođen iz LDL čestice ima nekoliko fizioloških djelovanja unutar stanice: * smanjuje stvaranje endogenog kolesterola smanjujući aktivnost ključnog enzima te sinteze, [[3-hidroksi-3-metilglutaril-CoA-reduktaza|HMG CoA reduktaze]]. * smanjuje broj LDL receptora na površini stanice i time dovođenje novih LDL čestica * aktivira enzim u stanici koji povećava preobrazbu viška kolesterola u oblik pogodniji za skladištenje Time su otkrili novi način [[endocitoza|endocitoze]] tvari u stanicu, poboljšali shvaćanje metabolizma kolesterola i bolesti koje nastaju njegovim poremećajem. Njihovo otkriće dovelo je i do razvoja posebe skupine lijekova koji se nazivaju [[statini]], a snižavaju razinu kolesterola u krvi. == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1985/goldstein-bio.html Nobelova nagrada - životopis] {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Goldstein, Joseph Leonard}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Američki biokemičari]] [[Kategorija:Američki genetičari]] adseve7wtfl0fhna9fuzmhebj3gf23s 0 146025 7615436 7495577 2026-10-09T03:28:06Z Stephan1000000 219608 broj_epizoda = 545 | broj_sezona = 26 7615436 wikitext text/x-wiki {{Infokvir TV serija | bgcolour = | ime_serije = Zakon i red | orig_naslov = Law & Order | slika = Lawandorder01.jpg | veličina = 250px | natpis_pod_slikom = Uvodna špica | format_serije = [[žanr kriminalistike|kriminalistička serija]] | trajanje_epizode = c. 40min | autor = [[Dick Wolf]] | razvoj = | producent = | izvršni_producent = | glumci = [[Anthony Anderson]]<br>[[Jeremy Sisto]]<br>[[S. Epatha Merkerson]]<br>[[Sam Waterston]]<br>[[Linus Roache]]<br>[[Alana de la Garza]] | pripovjedač = [[Steven Zirnkilton]] | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | tv_kuća = [[NBC]] | početak_serije = [[13. rujna]] [[1990.]] | kraj_serije = | broj_epizoda = 545 | broj_sezona = 26 | lokacija = {{SAD grad|New York|New York}} | u_hrv = [[Fox Crime]]<br>[[RTL (Hrvatska)|RTL]]<br>[[RTL 2 (Hrvatska)|RTL 2]]<br>RTL Crime<br>Diva | web_stranica = http://www.nbc.com/Law_&_Order/ | imdb_id = 0098844}} '''''Zakon i red''''' ([[engleski jezik|engl.]] '''''Law & Order''''') je bila američka [[žanr kriminalistike|kriminalistička serija]] koju je stvorio [[Dick Wolf]]. Serija se od svoje premijere [[13. rujna]] [[1990.]], pa do prekida prikazivanja [[24. svibnja]] [[2010.]] prikazivala na [[NBC]]-u. Radnja serije bila je smještena je u [[New York (grad)|New York]]u i podijeljenja je na dio u kojem policija istražuje slučaj i traži krivca te dio u kojem tužiteljstvo proganja krivce na sudu. Likovi se često susreću s dvojbama i problemima tijekom istrage, ali i tijekom suđenja. Slučajevi su rijetko lako rješavani i gotovo nikad zadovoljavajuće za sve sudionike. Uspjeh ove serije doveo je do stvaranja novih serija povezanih s ovom franšizom: ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve]]'' i ''[[Zakon i red: Zločinačke nakane]]''. Serija je ukupno prikazivana punih dvadeset sezona, te je time najduže prikazivana serija iz franšize, i prva u cijeloj povijesti američke televizije iz ovoga žanra. Završetkom 20. sezone, izjednačila se sa serijom ''Gunsmoke'' koja je do [[2010.]] držala rekord.<ref>[http://www.usatoday.com/life/television/2007-05-13-3357411223_x.htm Serija ''Gunsmoke'']</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mediaspy.org/report/2010/05/15/law-order-cancelled/ |title=Gotov ''Zakon i red'' |access-date=15. svibnja 2010. |archive-date=29. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100529122032/http://www.mediaspy.org/report/2010/05/15/law-order-cancelled/ |url-status=dead}}</ref> ==Format== Serija se sastoji od dva dijela: prvi dio u kojem detektivi istražuju slučaj, a drugi dio u kojem tužiteljstvo sudski proganja osumnjičene. Ovaj format identičan je onome iz serije ''Arrest and Trial'', no identičnost se smatra slučajnom. Autor serije Dick Wolf izjavio je da nije ni znao za spomenutu seriju kad je stvarao ''Zakon i red''. ''Zakon i red'' je uglavnom samostalan, sa samo nekoliko iznimki u 18 godina snimanja. [[Steven Zirnkilton]] na početku svake epizode čita uvod u seriju: <center>''U sudskome sustavu, narod predstavljaju dvije odvojene, ali jednako važne skupine:<br>detektivi koji istražuju zločine i tužitelji koje gone počinitelje. Ovo su njihove priče...''</center> Prva scena u seriji uglavnom prikazuje svakodnevne slike iz života u [[New York (grad)|New Yorku]], no onda se odmah prebaci na scenu zločina (najčešće umorstva) i prikazuje detektive kako saznaju o čemu se radi u slučaju od [[Forenzika|forenzičara]]. Nakon što se to prikaže, slijedi uvodna špica serije gdje se može čuti poznata glazba ''Zakona i reda'' i gdje se prikazuju svi glavni glumci serije. Policiju u seriji predstavljaju policijski poručnik, te dvojica detektiva (viši i niži) koji djeluju u izmišljenoj 27. postaji na [[Manhattan]]u. Postaja je u seriji znana i kao Odjel za ubojstva. Detektivi istražuju zločin, prikupljaju dokaze, ispituju svjedoke i redovito se javljaju poručniku. Dokazi i iskazi dovode do uhićenja osumnjičenih. Slučaj se tada predaje Uredu okružnog tužioca na Manhattanu, koji predstavljaju okružni tužitelj, izvršni okružni tužitelj i pomoćnik tužioca. Tužiteljstvo sređuje nagodbe, priprema svjedoke i sudski proganja optuženog. I tijekom tih priprema, policija i dalje radi na slučaju i redovito obavještava tužiteljstvo o napretku. I policija i tužiteljstvo surađuju s medicinskim laboratorijem, forenzičarima, [[psihijatar|psihijatrima]] i ostalim okružnim tužiteljstvima. Za razliku od većine pravnih serija (npr. ''[[Perry Mason]]'') sudski proces prikazuje se s gledišta tužiteljstva i tako pokazuje da je jednako teško osuditi krivog kao i osloboditi nevinog. Dio koji predstavlja tužiteljstvo neobičan je jer ne prikazuje samo suđenje nego i nagodbe, ispitivanje svjedoka od strane tužioca, razgovore s policijom i drugo, što nije uobičajena praksa u pravnim serijama. Pravni dio uglavnom započinje izricanjem optužbe i zahtjevom tužiteljstva za pritvor uz kauciju ili pritvor bez kaucije (ovisno o zločinu i statusu optuženog), no u nekoliko epizoda vidjeli smo i odabir porote, saslušanje pred istražnom porotom koja odlučuje hoće li se suditi ili ne. No u većini epizoda, nakon izricanja optužbe vidimo pripremanje za suđenje i sam tijek suđenja. Tijekom suđenja uglavnom vidimo ispitivanje ključnih svjedoka, završne riječi i odluku porote. U seriji rijetko viđamo uvodne riječi i ispitivanje manje važnih svjedoka, a zna se i dogoditi da se na kraju suđenje na sazna odluka porote. U takvoj situaciji epizoda završi tik prije izricanja presude ili završi kada tužiteljstvo pri kraju epizode otkrije ključne dokaze koji dokazuju krivnju optuženog, ali u tim slučajevima je izvjesno da će porota optuženog proglasiti krivim. Neke epizode serije su temeljene na stvarnim slučajevima. Na primjer, epizoda ''Tabloid'' (1998.) je temeljena na slučaju smrti [[Diana Spencer|princeze Diane]] [[1997.]] godine. No, što se epizoda više približava kraju radnja se sve manje drži slučaja koji je bio inspiracija za nju i sve više ide svojim tokom. Epizode koje imaju velike sličnosti sa stvarnim slučajevima uglavnom koriste frazu ''"ripped from the headlines"'' (''iščupan sa naslovnica''), no tekst prije početka epizode podsjeća gledatelje da su svi likovi i radnja fiktivni. Baš zbog formata serije, detektivi se rijetko suočavaju s jednostavnim slučajevima u kojima optuženi slabo skriva svoju krivnju. Tako se često događa da detektivi imaju jako malo ili skoro nijedan dobar dokaz (nekad ne znaju ni identitet žrtve) pa moraju slijediti i najsitinije tragove kako bi došli do rješenja. Tijekom sredine epizode detektivi surađuju s tužiteljstvom i traže sudske naloge. Nakon toga slijedi sudski proces i istraga koja pomaže tužiteljstvu. Detektivi se mogu pojaviti i na sudu u svojstvu svjedoka, no većinu daljnje istrage vodi Okružno tužiteljstvo. Dramatičnost seriji često dodaju priznanja optuženih koja znaju biti jako surova, ali znaju i izazvati suosjećanje prema optuženo što stvara problem za tužitelje. Dramatičnosti često pridonosi i situacija u kojoj tužiteljstvo izdaje nalog za uhićenje. Nakon što izda nalog, scena se odmah prebaci na mjesto gdje optuženi boravi i prikazuje detektive kako uhićuju optuženog. ==Stil== ===Lokalna boja=== Serija ima velik broj distinktnih stilskih poboljšanja. Serija je snimana u [[New York (grad)|New Yorku]] i poznata je po dodavanju mnogo [[regionalizam|lokalne boje]]. U nedavnim sezona, njujorški gradonačelnici [[Rudy Giuliani]] i [[Michael Bloomberg]], odvjetnik [[William Kunstler]] i kongresnik iz Bronxa [[Jose E. Serrano]] su svi nastupili u seriji dodavajući joj dodatnu realnost. Iako je većina lokacija realna, postoje dvije iznimke. Fiktivni Koledž Stuyvesant (koji sliči Sveučilištu u New Yorku), Koledž Gramercy i [[Sveučilište Hudson]] su često korišteni za scene koje se događaju u školama, a tabloid ''[[New York Ledger]]'', koji je fiktivan, je uvelike je temeljen na tabloidu ''New York Post''. U seriji su se često prikazivale postojeće ''New York Daily News'' (Dnevnik). Poznati stanovnici grada su također imali kameo nastupe u seriji, kao što su [[Donna Hanover]] i [[Fran Lebowitz]] nastupili kao suci. Dana [[14. rujna]] [[2004.]] jedna ulica koja vodi prema molu Chelsea je preimenovana u ''"Law & Order Way"'' (en. Staza ''"Zakon i red"''), u počast seriji.<ref name="Ulica">{{cite web |url=http://www.nyc.gov/html/film/html/news/091604_commissioner_oliver_presents.shtml |title=Povjerenik Oliver predstavlja "Law & Order Way" |work=NYC.gov |accessdate=2009-09-14 |archiveurl=https://www.webcitation.org/66f3wPbuQ?url=http://www.nyc.gov/html/film/html/news/091604_commissioner_oliver_presents.shtml |archivedate=4. travnja 2012.}}</ref> ===Legitimni kazališni telent=== Kako se i interijeri i eksterijerne scene snimaju u New Yorku, serija ima pristup mnogim glumcima koji glume u kazalištu, a u seriji se pojavljuju ili kao gosti ili kao stalni članovi postave. Često su ti glumci dostupni za snimanje tijekom dana jer imaju predstave navečer ili snimaju između predstava. Pokojni [[Jerry Orbach]] ([[Lennie Briscoe]]) je imao dugogodišnju karijeru na [[Broadway]]ju, kao i njegov kolega iz serije [[Jesse L. Martin]] ([[Ed Green]]). Ostali kazališni glumci koji su imali gostovanja su [[Tovah Feldshuh]] i [[Philip Bosco]]. ===Slika i zvuk=== Većina promjena lokacije popraćena je s crnim ekranom i bijelim tekstom na tom ekranu. Taj tekst govori gdje će biti sljedeća lokacija i koji je datum. U nekim epizodama, uglavnom otmicama, na dnu bi se pojavljivalo i vrijeme koje je odbrojavalo kako bi se postigla veća napetost. Ta promjena popraćena je i zvukom danas poznatim kao ''"chung chung"'' zvuk. U originalu je trebao zvučati kao zatvaranje zatvorskih vrata. Glumac [[Dann Florek]] ([[Donald Cragen]]) je zvuk opisao kao ''"doink doink"'',<ref name ="doink">{{cite web |url=http://blog.rickbreslin.com/blog/law_and_order_doink_doink_sound.asp |title=Zvuk ''"doink doink"'' |work=RickBreslin.com |accessdate=2005-10-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080509074704/http://blog.rickbreslin.com/blog/law_and_order_doink_doink_sound.asp |archivedate=9. svibnja 2008.}}</ref> dok ga je glumac [[Richard Belzer]] ([[John Munch]]) opisao kao zvuk sučevog malja. Prema IMDb.com zvuk je nastao kombiniranjem više zvukova u jedan, uključujući i zvuk koji je skupina fratara stvarala dok je lupala po podu. ===Portretiranje likova=== Serija policajce i tužitelje koje portretira prikazuje kao poštene profesionalce koji se pri rješavanju slučaja uglavnom drže pravila, no nerijetko se dogodi da neki policajac i/ili tužitelj prekrši pravila ili slučaj uzme preosobno. Uz izuzetak finala 6. i 8. sezone, slučajevi rijetko imaju sekundarnu priču, a privatni život likova spominje se samo u prolazu. ===Pravne netočnosti=== Od 5. sezone pa do danas, Okružno tužiteljstvo je nekoliko puta zahtijevalo [[smrtna kazna|smrtnu kaznu]] za neke optuženike. U nekim od tih epizoda optuženi su stvarno ubijeni. No, sve od legalizacije smrtne kazne u [[New York (savezna država)|saveznoj državi New York]], nitko nije ubijen. Baš zbog toga, država New York je smrtnu kaznu proglasila neustavnom i neprimjenjivom, tako da je zadnja primijenjena smrtna kazna u državi New York bila još tijekom [[1970-ih]]. ==Likovi i glumci== ''Zakon i red'' je poznat po mnogim izmjenama u glumačkoj postavi. Zanimljiva činjenica je da nijedan od 6 početnih glumaca više nije u seriji. [[Chris Noth]] je svoju ulogu [[Mike Logan|Mikea Logana]] tumačio u ''[[Zakon i red: Zločinačke nakane|Zločinačkim nakanama]]'', a [[Dann Florek]] tumači [[Donald Cragen|Donalda Cragena]] u ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve|Odjelu za žrtve]]''. Iako su neki glumci ostajali i više sezona, redovita izmjena glumaca samo povećava popularnost serije. Neki smatraju da redovita izmjena glumaca pridonosi duljini serije jer redovito uvodi nova lica i pridonosi dinamičnosti serije. No, pet glumaca su iznimke. Tih pet glumaca svoje likove su tumačili skoro 10 sezona, a neki i više. Tih pet glumaca i njihovi likovi su: * [[Steven Hill]] kao [[Adam Schiff|okružni tužitelj Adam Schiff]] ([[1990.]] – [[2000.]]) * [[Jerry Orbach]] kao [[Lennie Briscoe|detektiv Lennie Briscoe]] ([[1992.]] – [[2004.]]) * [[S. Epatha Merkerson]] kao [[Anita Van Buren]] ([[1993.]] – [[2010.]]) * [[Sam Waterston]] kao [[Jack McCoy|izvršni pomoćnik okružnog tužioca/okružni tužitelj Jack McCoy]] ([[1994.]] – [[2010.]]) * [[Jesse L. Martin]] kao [[Ed Green|detektiv Ed Green]] ([[1999.]] – [[2008.]]) Orbach i Markerson su imali i prijašnje nastupe u seriji prije nego što su se pridružili glumačkoj postavi. Orbach je tumačio branitelja u jednoj epizodi, a S. Epatha Markerson majku koja je tugovala za djetetom. Steven Hill je zadnji član početne postave koji je napustio seriju, iako nije bio u pilot epizodi. Postoje određene glasine da je lik Adama Schiffa temeljan na trenutnom okružnom tužiocu Okruga New York [[Robert M. Morgenthau|Robertu M. Morgenthau]] koji ima 88 godina i još uvijek obnaša tu poziciju. Dana [[2. travnja]] [[2008.]] službeno je objavljeno da će [[Jesse L. Martin]] napustiti seriju [[23. travnja]], a zamijenit će ga [[Anthony Andreson]] u ulozi [[Kevin Bernard|detektiva Kevina Bernarda]].<ref>{{cite web |url=http://community.tvguide.com/thread/Tv-Previews/Law-Amp-Order/800035924 |title=Community.tvguide.com |access-date=4. travnja 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080406164013/http://community.tvguide.com/thread/Tv-Previews/Law-Amp-Order/800035924 |archivedate=6. travnja 2008.}}</ref> Tijekom emitiranja 20. sezone [[2010.]] godine, objavljeno je kako će, nakon 16 godina, [[S. Epatha Merkerson]] ([[Anita Van Buren]]) napustiti seriju po završetku 20. sezone.<ref name="sep">{{cite web |url=http://ausiellofiles.ew.com/2010/04/01/s-epatha-merkerson-departs-law-order/ |title=Exclusive: S. Epatha Merkerson Departs 'Law & Order' |work=ausiellofiles.ew.com |accessdate=2010-04-01 |archive-date=14. studenoga 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101114161359/http://ausiellofiles.ew.com/2010/04/01/s-epatha-merkerson-departs-law-order/ |url-status=dead }}</ref> {| class="wikitable" |- ! Sezona || Viši detektiv || Niži detektiv || Šef postaje || Izvršni pomoćnik okružnog tužioca || Pomoćnik tužioca || Okružni tužioc |- | 1. | [[Max Greevey]] ([[George Dzundza]]) | rowspan="6"| [[Mike Logan]] ([[Chris Noth]]) | rowspan="4"| [[Donald Cragen]] ([[Dann Florek]]) | rowspan="5"| [[Benjamin Stone]] ([[Michael Moriarty]]) | rowspan="4"| [[Paul Robinette]] ([[Richard Brooks]]) | rowspan="11"| [[Adam Schiff]] ([[Steven Hill]]) |- | 2. | rowspan="2"| [[Phil Cerreta]] ([[Paul Sorvino]]) |- | rowspan="2"| 3. |- | rowspan="12"| [[Lennie Briscoe]] ([[Jerry Orbach]]) |- | 4. | rowspan="19"| [[Anita Van Buren]] ([[S. Epatha Merkerson]]) | rowspan="3"| [[Claire Kincaid]] ([[Jill Hennessy]]) |- | 5. | rowspan="14"| [[Jack McCoy]] ([[Sam Waterston]]) |- | 6. | rowspan="4"| [[Rey Curtis]] ([[Benjamin Bratt]]) |- | 7. | rowspan="2"| [[Jamie Ross]] ([[Carey Lowell]]) |- | 8. |- | 9. | rowspan="3"| [[Abbie Carmichael]] ([[Angie Harmon]]) |- | 10. | rowspan="8"| [[Ed Green]] ([[Jesse L. Martin]]) |- | 11. | rowspan="2"| [[Nora Lewin]] ([[Dianne Wiest]]) |- | 12. | rowspan="4"| [[Serena Southerlyn]] ([[Elisabeth Röhm]]) |- | 13. | rowspan="6"| [[Arthur Branch]] ([[Fred Dalton Thompson]]) |- | 14. |- | rowspan="2"| 15. | rowspan="3"| [[Joe Fontana (Law & Order)|Joe Fontana]] ([[Dennis Farina]]) |- | rowspan="2"| [[Alexandra Borgia]] ([[Annie Parisse]]) |- | 16. |- | 17. | rowspan="2"| [[Ed Green]] ([[Jesse L. Martin]]) | [[Nina Cassady]] ([[Milena Govich]]) | rowspan="5"| [[Connie Rubirosa]] ([[Alana de la Garza]]) |- | rowspan="2"| 18. | [[Cyrus Lupo]]<br>([[Jeremy Sisto]]) | rowspan="4"| [[Michael Cutter]]<br>([[Linus Roache]]) | rowspan="4"| [[Jack McCoy]]<br>([[Sam Waterston]]) |- | rowspan="3"| [[Cyrus Lupo]]<br>([[Jeremy Sisto]]) | rowspan="3"| [[Kevin Bernard]]<br>([[Anthony Anderson]]) |- | 19. |- | 20. |} ==Gosti u seriji== Mnogi poznati glumci su gostovali u seriji ''Zakon i red'' u nekim epizodama. Najznačajniji gosti bili su: [[Julia Roberts]], [[James Earl Jones]], [[Samuel L. Jackson]], [[Chevy Chase]], [[Tom Berenger]], [[Laura Linney]], [[Eric Bogosian]], [[Alan King]], [[Gary Busey]], [[Nancy Marchand]], [[Claire Danes]], [[Harry Hamlin]], [[Chris Cooper]], [[William H. Macy]], [[Jennifer Beals]],[[Candice Bergen]], [[Edie Falco]], [[Gary Cole]], [[Stephen Colbert]] i [[Justine Ezarik]] ==Epizode== {| class="wikitable" |- ! Sezona !! Premijera !!Zadnja epizoda !! Broj epizoda |- | [[Zakon i red (1. sezona)|1. sezona]] | [[13. rujna]] [[1990.]] | [[9. lipnja]] [[1991.]] | align="center" |22 |- | [[Zakon i red (2. sezona)|2. sezona]] | [[17. rujna]] [[1991.]] | [[14. svibnja]] [[1992.]] | align="center" |22 |- | [[Zakon i red (3. sezona)|3. sezona]] | [[23. rujna]] [[1992.]] | [[19. svibnja]] [[1993.]] | align="center" |22 |- | [[Zakon i red (4. sezona)|4. sezona]] | [[15. rujna]] [[1993.]] | [[25. svibnja]] [[1994.]] | align="center" |22 |- | [[Zakon i red (5. sezona)|5. sezona]] | [[21. rujna]] [[1994.]] | [[24. svibnja]] [[1995.]] | align="center" |23 |- | [[Zakon i red (6. sezona)|6. sezona]] | [[20. rujna]] [[1995.]] | [[22. svibnja]] [[1996.]] | align="center" |23 |- | [[Zakon i red (7. sezona)|7. sezona]] | [[18. rujna]] [[1996.]] | [[21. svibnja]] [[1997.]] | align="center" |23 |- | [[Zakon i red (8. sezona)|8. sezona]] | [[24. rujna]] [[1997.]] | [[20. svibnja]] [[1998.]] | align="center" |24 |- | [[Zakon i red (9. sezona)|9. sezona]] | [[23. rujna]] [[1998.]] | [[26. svibnja]] [[1999.]] | align="center" |24 |- | [[Zakon i red (10. sezona)|10. sezona]] | [[22. rujna]] [[1999.]] | [[24. svibnja]] [[2000.]] | align="center" |24 |- | [[Zakon i red (11. sezona)|11. sezona]] | [[18. listopada]] [[2000.]] | [[23. svibnja]] [[2001.]] | align="center" |24 |- | [[Zakon i red (12. sezona)|12. sezona]] | [[26. rujna]] [[2001.]] | [[22. svibnja]] [[2002.]] | align="center" |24 |- | [[Zakon i red (13. sezona)|13. sezona]] | [[2. listopada]] [[2002.]] | [[21. svibnja]] [[2003.]] | align="center" |24 |- | [[Zakon i red (14. sezona)|14. sezona]] | [[24. rujna]] [[2003.]] | [[19. svibnja]] [[2004.]] | align="center" |24 |- | [[Zakon i red (15. sezona)|15. sezona]] | [[22. rujna]] [[2004.]] | [[18. svibnja]] [[2005.]] | align="center" |24 |- | [[Zakon i red (16. sezona)|16. sezona]] | [[21. rujna]] [[2005.]] | [[17. svibnja]] [[2006.]] | align="center" |22 |- | [[Zakon i red (17. sezona)|17. sezona]] | [[22. rujna]] [[2006.]] | [[18. svibnja]] [[2007.]] | align="center" |22 |- | [[Zakon i red (18. sezona)|18. sezona]] | [[2. siječnja]] [[2008.]] | [[21. svibnja]] [[2008.]] | align="center" |18<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://community.tvguide.com/blog-entry/TVGuide-Editors-Blog/Ausiello-Report/Wga-Strike-Favorite/800032698 |title=Nakon štrajka scenarista: Kada se vraćaju serije? - Ausiello Report {{!}} TVGuide.com<!-- Bot generated title --> |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20080520043618/http://community.tvguide.com/blog-entry/TVGuide-Editors-Blog/Ausiello-Report/Wga-Strike-Favorite/800032698 |archive-date=20. svibnja 2008. |access-date=28. ožujka 2008. }}</ref> |- | [[Zakon i red (19. sezona)|19. sezona]] | [[5. studenog]] [[2008.]]<ref>http://www.nbc.com/Law_&_Order/</ref> | [[3. lipnja]] [[2009.]] | align="center" |22 |- | [[Zakon i red (20. sezona)|20. sezona]] | [[25. rujna]] [[2009.]] | [[24. svibnja]] [[2010.]] | align="center" |23 |} ==Nagrade== {| class="wikitable" ! Godina !! Nagrada !! Kategorija !! Ishod !! Primatelj(i) |- |[[1991.]] |[[Emmy]] |Najbolji glavni glumac u seriji |style="background: #ffdddd" | Nominacija |[[Michael Moriarty]] |- | rowspan="3" | [[1992.]] | [[Emmy]] |Najbolja serija | style="background: #ffdddd" | Nominacija | |- |[[Emmy]] |Najbolji glavni glumac u seriji |style="background: #ffdddd" | Nominacija |[[Michael Moriarty]] |- | [[Zlatni globus]] | Najbolja serija | style="background: #ffdddd" | Nominacija | |- | rowspan="3" | [[1993.]] | [[Emmy]] |Najbolja serija | style="background: #ffdddd" | Nominacija |- |[[Emmy]] |Najbolji glavni glumac u seriji |style="background: #ffdddd" | Nominacija |[[Michael Moriarty]] |- | [[Nagrada Edgar]] | Najbolja epizoda u seriji | style="background: #ddffdd" | Osvojeno | René Balcer i Michael S. Chernuchin<br><small>za "Conspiracy"</small> |- | rowspan="4" | [[1994.]] | [[Emmy]] |Najbolja serija | style="background: #ffdddd" | Nominacija | |- |[[Emmy]] |Najbolji glavni glumac u seriji |style="background: #ffdddd" | Nominacija |[[Michael Moriarty]] |- | [[Zlatni globus]] | Najbolja serija | style="background: #ffdddd" | Nominacija | |- |[[Zlatni globus]] |Najbolji glavni glumac u seriji |style="background: #ffdddd" | Nominacija |[[Michael Moriarty]] |- | rowspan="4" | [[1995.]] | [[Emmy]] |Najbolja serija | style="background: #ffdddd" | Nominacija | |- | [[Zlatni globus]] | Najbolja serija | style="background: #ffdddd" | Nominacija | |- | [[Zlatni globus]] | Najbolji glavni glumac u seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | [[Sam Waterston]] |- | [[Ceh filmskih glumaca]] | Najbolja izvedba ansambla u seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | |- | rowspan="3" | [[1996.]] | [[Emmy]] |Najbolja serija | style="background: #ffdddd" | Nominacija | |- |Nagrada Norman Felton<br><small>(Ceh filmskih producenata)</small> |Producent godine |style="background: #ddffdd" | Osvojeno | |- | [[Ceh filmskih glumaca]] | Najbolja izvedba ansambla u seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | |- | rowspan="5" | [[1997.]] | [[Emmy]] |Najbolja serija | style="background: #ddffdd" | Osvojeno | |- | [[Nagrada Edgar]] | Najbolja epizoda u seriji | style="background: #ddffdd" | Osvojeno | I. C. Rapoport i Ed Zuckerman<br><small>za "Deadbeat"</small> |- | Nagrada Peabody | | style="background: #ddffdd" | Osvojeno | |- | [[Emmy]] | Najbolji glavni glumac u seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | [[Sam Waterston]] |- | [[Ceh filmskih glumaca]] | Najbolja izvedba ansambla u seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | |- | rowspan="9" | [[1998.]] | rowspan="3" | [[Emmy]] | Najbolja serija | style="background: #ffdddd" | Nominacija | |- | Najbolji sporedni glumac u dramskoj seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | [[Steven Hill]] |- | Najbolji sporedni glumac u dramskoj seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | [[Benjamin Bratt]] |- | [[Zlatni globus]] | Najbolja serija | style="background: #ffdddd" | Nominacija | |- | rowspan="2" | [[Ceh filmskih glumaca]] | Najbolja izvedba ansambla u seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | |- | Najbolji glavni glumac u dramskoj seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | [[Sam Waterston]] |- | [[Nagrada Edgar]] | Najbolja epizoda u seriji | style="background: #ddffdd" | Osvojeno | Richard Sweren, Simon Wincelberg i Ed Zuckerman<br><small>za "Double Down"</small> |- | Ceh scenarista | Najbolja epizoda | style="background: #ddffdd" | Osvojeno | René Balcer i Richard Sweren<br><small>za "Entrapment"</small> |- | Nagrada Silver Gavel | Najbolja epizoda u seriji | style="background: #ddffdd" | Osvojeno | René Balcer<br><small>za "DWB"</small> |- | rowspan="8" | [[1999.]] | rowspan="3" | [[Emmy]] | Najbolja serija | style="background: #ffdddd" | Nominacija | |- | Najbolji glavni glumac u seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | [[Sam Waterston]] |- | Najbolji sporedni glumac u dramskoj seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | [[Steven Hill]] |- | [[Zlatni globus]] | Najbolja serija | style="background: #ffdddd" | Nominacija | |- | rowspan="2" | [[Ceh filmskih glumaca]] | Najbolja izvedba ansambla u seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | |- | Najbolji glavni glumac u seriji | style="background: #ddffdd" | Osvojeno | [[Sam Waterston]] |- | [[Nagrada Edgar]] | Najbolja epizoda u seriji | style="background: #ddffdd" | Osvojeno | René Balcer i Richard Sweren<br><small>za "Bad Girl"</small> |- | Nagrada Silver Gavel | Najbolja epizoda u seriji | style="background: #ddffdd" | Osvojeno | René Balcer<br><small>za "Hate"</small> |- | rowspan="5" | [[2000.]] | [[Nagrada Edgar]] | Najbolja epizoda u seriji | style="background: #ddffdd" | Osvojeno | René Balcer<br><small>za "Refuge, Part 2"</small> |- | rowspan="3" | [[Emmy]] | Najbolja serija | style="background: #ffdddd" | Nominacija | |- | Najbolji glavni glumac u dramskoj seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | [[Sam Waterston]] |- | Najbolji glavni glumac u dramskoj seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | [[Jerry Orbach]] |- | [[Ceh filmskih glumaca]] | Najbolja izvedba ansambla u seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | |- | rowspan="2" | [[2001.]] | [[Emmy]] | Najbolja serija | style="background: #ffdddd" | Nominacija | |- | [[Ceh filmskih glumaca]] | Najbolja izvedba ansambla u seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | |- | rowspan="2" | [[2002.]] | [[Emmy]] | Najbolja serija | style="background: #ffdddd" | Nominacija | |- | [[Ceh filmskih glumaca]] | Najbolja izvedba ansambla u seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | |- | [[2004.]] | [[Ceh filmskih glumaca]] | Najbolja izvedba ansambla u seriji | style="background: #ffdddd" | Nominacija | |- | [[2005.]] | [[Ceh filmskih glumaca]] | Najbolji glavni glumac u seriji<ref>Nagrada je Orbachu dodijeljena postumno zbog njegove smrti 2004.</ref> | style="background: #ddffdd" | Osvojeno | [[Jerry Orbach]] |} ==DVD izdanja== {| class="wikitable" |- |rowspan="2" bgcolor="#f2f2f2"|<div align="center">'''Ime DVD-a<br>(engleski)'''</div>||rowspan="2" bgcolor="#f2f2f2"|<div align="center">'''Naslovnica'''</div>||colspan="3" bgcolor="#f2f2f2"|<div align="center">'''Izdanja'''</div> |- |bgcolor="#f2f2f2"|<div align="center">Regija 1</div>||bgcolor="#f2f2f2"|<div align="center">Regija 2</div>||bgcolor="#f2f2f2"|<div align="center">Regija 4</div> |- |Cjelokupna prva sezona<br>(The Complete 1^st Season)|| ||[[15. listopada]] [[2002.]] || [[16. lipnja]] [[2003.]] || [[14. travnja]] [[2003.]] |- |Cjelokupna druga sezona<br>(The Complete 2^nd Season)||||[[4. svibnja]] [[2004.]] || [[28. veljače]] [[2005.]] || [[19. siječnja]] [[2005.]] |- |Cjelokupna treća sezona<br>(The Complete 3^rd Season)||||[[24. svibnja]] [[2005.]] || [[21. studenog]] [[2005.]] || [[8. ožujka]] [[2006.]] |- |Cjelokupna četvrta sezona<br>(The Complete 4^th Season)||||[[6. prosinca]] [[2005.]] || [[17. srpnja]] [[2006.]] || [[19. rujna]] [[2006.]] |- |Cjelokupna peta sezona<br>(The Complete 5^th Season)||||[[3. travnja]] [[2007.]] || [[23. srpnja]] [[2007.]] || [[30. srpnja]] [[2007.]] |- |Cjelokupna šesta sezona<br>(The Complete 6^th Season)||||N/A || [[16. lipnja]] [[2008.]] || N/A |- |Cjelokupna sedma sezona<br>(The Complete 7^th Season)||||N/A || N/A || N/A |- |Cjelokupna osma sezona<br>(The Complete 8^th Season)||||N/A || N/A || N/A |- |Cjelokupna deveta sezona<br>(The Complete 9^th Season)||||N/A || N/A || N/A |- |Cjelokupna deseta sezona<br>(The Complete 10^th Season)||||N/A || N/A || N/A |- |Cjelokupna jedanaesta sezona<br>(The Complete 11^th Season)||||N/A || N/A || N/A |- |Cjelokupna dvanaesta sezona<br>(The Complete 12^th Season)||||N/A || N/A || N/A |- |Cjelokupna trinaesta sezona<br>(The Complete 13^th Season)||||N/A || N/A || N/A |- |Cjelokupna četrnaesta sezona<br>(The Complete 14^th Season)||||[[14. rujna]] [[2004.]] || N/A || N/A |- |Cjelokupna petnaesta sezona<br>(The Complete 15^th Season)||||N/A|| N/A || N/A |- |Cjelokupna šesnaesta sezona<br>(The Complete 16^th Season)||||N/A || N/A || N/A |- |Cjelokupna sedamnaesta sezona<br>(The Complete 17^th Season)||||N/A || N/A || N/A |- |Cjelokupna osamnaesta sezona<br>(The Complete 18^th Season)||||N/A || N/A || N/A |- |Cjelokupna devetnaesta sezona<br>(The Complete 19^th Season)||||N/A || N/A || N/A |- |Cjelokupna dvadeseta sezona<br>(The Complete 20^th Season)||||N/A || N/A || N/A |} ==''Zakon i red'' u ostalim medijima== ===Ogranci=== Popularnost ove serije rezultirala je stvaranjem cijele [[Franšiza Zakon i red|franšize]]. Iz franšize su, osim ove, poznate još 3 serije: ''[[Zakon i red: Odjel za žrtve]]'', ''[[Zakon i red: Zločinačke nakane]]'' i ''[[Zakon i red: Suđenje pred porotom]]''. ''Suđenje pred porotom'' ukinuto je samo nakon 12 epizoda zbog slabe gledanosti i tako je postala prva serija iz franšize (zasad i jedina) koja je ukinuta. Svaki ogranak koristi istu uvodnu glazbu, ali u drugačijoj verziji. Posljednji ogranak bila je serija ''Conviction'', koja je također ukinuta. Ta serija nije pravi ogranak ''Zakona i reda'' jer nije imala niti prefiks ''Zakon i red'', niti istu uvodnu glazbu niti isti način promjene scena. Jedina veza između prave franšize i ove serije je glumica [[Stephanie March]] (koja glumi [[Alexandra Cabot|Alexandru Cabot]]) i kameo nastup [[Fred Dalton Thompson|Freda D. Thompsona]] (koji je u ''Zakonu i redu'' glumio [[Arthur Branch|Arthura Brancha]]). Ova serija uopće ne prikazuje policijsku istragu i prikazuje život tužitelja, a ne samo slučajeve na sudu. ===Britanska verzija=== Britanska TV kuća ITV naručila je 13 epizoda serije koja će se zvati ''[[Zakon i red: UK]]''. Scenarij prvih 13 epizoda bit će temeljen na scenarijima starijih epizoda ''Zakona i reda''. Seriju će producirati Kudos u suradnji s Wolf Filmsom i NBC-om.<ref>James Welsh, "[http://www.digitalspy.co.uk/broadcasting/a84156/torchwood-writer-to-lead-uk-law-order.html Pisac 'Torchwooda' će voditi britanski 'Zakon i red'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080111073936/http://www.digitalspy.co.uk/broadcasting/a84156/torchwood-writer-to-lead-uk-law-order.html |date=11. siječnja 2008. }}," ''Digital Spy''.</ref> ===Podudaranje s drugim serijama=== ''Zakon i red'' se 6 puta podudarao s ostalim NBC-jevim serijama: * ''"Charm City"'' (''Zakon i red'' ep. 6–13), nastavljena u epizodi ''"For God and Country"'' (''Homocid: Život na ulici'' ep. 4–12) * ''"Baby, It's You – Part I"'' (''Zakon i red'' ep. 8–6), nastavljena u epizodi ''"Baby, It's You – Part II"'' (''Homocid: Život na ulici'' ep. 6–5) * ''"Sideshow – Part I"'' (''Zakon i red'' ep. 9–14), nastavljena u epizodi ''"Sideshow – Part II"'' (''Homocid: Život na ulici'' ep. 7–15) * ''"Entitled – Part I"'' (''Zakon i red: Odjel za žrtve'' ep. 1–15), nastavljena u epizodi ''"Entitled – Part II"'' (''Zakon i red'' ep. 10–14) * ''"Tombstone"'' (''Zakon i red'' ep. 15–20), nastavljena u epizodi ''"Skeleton"'' (''Zakon i red: Suđenje pred porotom'' ep. 1–8) * ''"Design"'' (''Zakon i red: Odjel za žrtve'' ep. 7–2), nastavljena u epizodi ''"Flaw"'' (''Zakon i red'' ep. 16–2) Iako se ne smatra pravim podudaranjem epizoda, Mike Logan ([[Chris Noth]]) je nastupio u zadnjoj sceni epizode ''"Law and Disorder"'' (''Homocid: Život na ulici'' ep. 3–15) koja se u cijelosti događa u [[Baltimore]]u. U sceni Logan predaje zatvorenika ([[John Waters]]) Franku Pembletonu ([[Andre Braugher]]). Njih dvojica ulaze i u malu raspravo o tome koji je grad bolji: [[New York (grad)|New York]] ili [[Baltimore]]. ===Televizijski film=== Snimljen je i TV film pod naslovom ''Exiled: A Law & Order Movie'' ([[1998.]]) koji govori o sudbini det. Mikea Logana, jednog od popularnih likova koji je napustio seriju. Nakon filma, gdje je otkrivena njegova sudbina nakon napuštanja 27. postaje i kako se iskupio za svoju grešku, Logan je postao redoviti član postave ''Zločinačkih nakana''. ===Igre=== Napravljene su i 4 igre za računalo prema franšizi ''Zakon i red''. Tri igre temelje se na likovima iz ''Zakona i reda'', a jedna na ''Zločinačkim nakanama'': * ''[[Law & Order: Dead on the Money]]'' * ''[[Law & Order: Double or Nothing]]'' * ''[[Law & Order: Justice is Served]]'' * ''[[Law & Order: Criminal Intent]]'' ===Knjige=== Izdane su i četiri knjige prema franšizi ''Zakon i red'': *'''''Law and Order: Dead Line''''' - kriminalistička knjiga s pravim likovima iz serije. *'''''Law & Order: The Unofficial Companion''''' - knjiga napisana u suradnji s Dickom Wolfom koja sadrži intervjue s glumcima, scenaristima i producentima. *'''''Law & Order: Crime Scenes''''' - knjiga koju je napisao Dick Wolf, a prikazuje ideje za postavljenje scena zločina u seriji. *'''''True Stories of Law & Order''''' - kronika od 25 stvarnih slučajevima prema kojima su temeljene epizode iz serije. == Izvori == {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.nbc.com/Law_&_Order Službena stranica] * [http://www.tnt.tv/title/0,,333808,00.html Službena stranica za reprize] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927214244/http://www.tnt.tv/title/0,,333808,00.html |date=27. rujna 2007. }} * [http://www.lawandorderdvd.com/ ''Zakon i red'' DVD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080925035330/http://www.lawandorderdvd.com/ |date=25. rujna 2008. }} * [https://web.archive.org/web/19981206182410/http://members.aol.com/dwalheim/lawandorder/lofaq.html Zakon i red FAQ] * [http://www.nyc.gov/html/film/html/locations/sets_law_and_order.shtml Lokacije snimanja Zakona i reda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061215090113/http://www.nyc.gov/html/film/html/locations/sets_law_and_order.shtml |date=15. prosinca 2006. }} * [http://community.tvguide.com/blog/TVGuide-Editors-Blog/Ausiello-Report/700000049] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070616174312/http://community.tvguide.com/blog/TVGuide-Editors-Blog/Ausiello-Report/700000049 |date=16. lipnja 2007. }} {{Zakon i red}} [[Kategorija:Zakon i red| ]] [[Kategorija:Američke kriminalističke televizijske serije]] [[Kategorija:Američke dramske televizijske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2022.]] mnbx37rgdpqcq89435hi3j5emaiq8kr 0 150010 7615302 6279191 2026-10-08T17:09:00Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615302 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Alfred G. Gilman | slika = Alfred Goodman Gilman (cropped).jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[1. srpnja]], [[1941.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|New Haven|Connecticut}} | datum_smrti = [[23. prosinca]] [[2015.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|Dallas|Teksas}} | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Biokemija]], [[farmakologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1994. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Alfred Goodman Gilman''' ({{SAD grad|New Haven|Connecticut}}, [[1. srpnja]], [[1941.]] - {{SAD grad|Dallas|Teksas}}, [[23. prosinca]] [[2015.]]) je [[SAD|američki]] [[farmakolog]] i [[biokemičar]] koji je 1994.g. podijelio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] s [[Martin Rodbell]] za svoja otkrića vezana uz [[G-protein]]e. G-proteini su važan posrednički mehanizam između vanstanične aktivacije [[receptor]]a (na [[stanična membrana|staničnoj membrani]]) i djelovanja unutar [[stanica|stanice]]. Gilman je taj koji je otkrio [[protein]]e koji u međudjelovanju s [[gvanozin trifosfat|GTPom]] pokreću signalnu kaskadu unutar stanice, dok je Rodbell 1960ih dokazao da je GTP povezan s [[prijenos signala unutar stanice|prijenosom signala]] unutar stanice. == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1994/gilman-autobio.html Nobelova nagrada - autobiografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080418063219/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1994/gilman-autobio.html |date=18. travnja 2008. }} {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Gilman, Alfred Goodman}} [[Kategorija: Američki biokemičari]] [[Kategorija: Američki znanstvenici]] [[Kategorija: Farmakolozi]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] aqwzy6pjc76nwm8aovy6xupqov2s6bm 0 150015 7615297 7476425 2026-10-08T16:54:49Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615297 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Robert Francis Furchgott | slika = Drfurchgott (3x4 cropped).jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[4. lipnja]] [[1916.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Charleston|Južna Karolina}} | datum_smrti = [[19. svibnja]] [[2009.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|Seattle|Washington}} | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Biokemija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1998. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Robert Francis Furchgott''' ({{SAD grad|Charleston|Južna Karolina}}, [[SAD]], [[4. lipnja]] [[1916.]] - {{SAD grad|Seattle|Washington}}, [[19. svibnja]] [[2009.]]), [[SAD|američki]] [[biokemičar]] koji je 1998. dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] zajedno s [[Louis J. Ignarro]]m i [[Ferid Murad]]om. Furchgott je 1978. otrkio tvar u [[endotelne stanice|endotelnim stanicama]] (stanicama koje iznutra oblažu krvne žile) koja uzrokuje širenje krvnih žila. Daljnjim radom otkrio je svojstva te tvari i mehanizam djelovanja, te ustanovio da je ta tvar ustvari [[dušikov oksid]] (NO), vrlo važan spoj u [[fiziologija|fiziologiji]] [[srce|srca]] i krvnih žila. == Vanjske poveznice == *[https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/1998/furchgott/facts/ Nobelova nagrada - autobiografija] {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Furchgott, Robert Francis}} [[Kategorija: Američki biokemičari]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] 69be4ajl0wyctw8znroff4p8f5kpwbi 0 154105 7615317 7363221 2026-10-08T17:36:03Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615317 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Leland H. Hartwell | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = [[30. listopada]] [[1939.]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Biologija]], [[genetika]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1939. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Leland Harrison (Lee) Hartwell''' ({{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}}, [[30. listopada]] [[1939.]]) je [[SAD|američki]] [[biolog]] koji je [[2001.]] dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] zajedno s [[R. Timothy Hunt]]om i [[Paul M. Nurse]]om za njihova otkrića temeljnog mehanizma kontrole [[stanični ciklus|staničnog ciklusa]]. == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2001/hartwell-autobio.html Nobelova nagrada - autobiografija] {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Hartwell, Leland Harrison}} [[Kategorija:Životopisi, Los Angeles]] [[Kategorija: Američki biolozi]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] mefzjuo2euzatalczk5agsleujh7lwz 0 158891 7615134 7361531 2026-10-08T12:02:03Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Jazavci]]; ±[[Kategorija:Kune]]→[[Kategorija:Potporodice kuna]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615134 wikitext text/x-wiki {{taksokvir | boja = pink | naziv = Jazavci | slika = Badger-badger.jpg | slika_opis = [[Europski jazavac]] | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Kune|Mustelidae]] | subfamilia = '''Melinae''' | subfamilia_autorstvo = Bonaparte, 1838 | razdioba_stupanj = [[Rod (taksonomija)|Rodovi]] | razdioba = {{plainlist| * ''[[Arctonyx]]'' * ''[[Melogale]]'' * ''[[Meles]]''}}}} '''Jazavci''' ({{lat.|Melinae}}) skupno je ime pripadnika triju rodova koje pripadaju porodici ''[[Mustelidae]]'': istoj sisavačkoj porodici u koju ubrajamo [[tvor]]ove, [[lasice]], [[vidre]] i nekoliko ostalih vrsta [[zvijeri]]. Postoji osam vrsta jazavaca, smještenih u tri potporodice: ''Melinae'' (jazavci [[Europa|Europe]] i [[Azija|Azije]]), ''Mellivorinae'' ([[medojedni jazavac]]) i ''Taxideinae'' ([[američki jazavac]]). Azijski smrdljivi jazavci iz roda Mydaus bili su svrstavani u rod ''Melinae'', no nedavna istraživanja ukazuju kako se zapravo radi o rođacima [[tvor]]ova (porodica ''Mephitidae'') starog svijeta. Tipični jazavci (vrste ''Meles'', ''Arctonyx'', ''Taxidea'' i ''Mellivora'') kratkih su udova i zdepaste građe. Donja čeljust povezana je s gornjom putem transverzalnog kondilarnog nastavka čvrsto vezanog u dugu šupljinu lubanje, pa je dislokacija čeljusti nemoguća. Ovo svojstvo omogućuje jazavcu održavanje snažnog ugriza bez popuštanja, no smanjuje pokretljivost čeljusti. == Klasifikacija == * '''Porodica Mustelidae''' ** (Potporodica [[Lutrinae]]: vidre) ** '''Potporodica Melinae''' *** [[Svinjski jazavac]], ''Arctonyx collaris'' *** Burmanski tvor jazavac, ''Melogale personata'' *** Javanski tvor jazavac, ''Melogale orientalis'' *** Kineski tvor jazavac, ''Melogale moschata'' *** Everettov tvor jazavac, ''Melogale everetti'' *** [[Euroazijski jazavac]], ''Meles meles'' ** '''Potporodica Mellivorinae''' *** [[Medojedni jazavac]], ''Mellivora capensis'' ** '''Potporodica Taxideinae''' *** †''Chamitataxus avitus'' *** †''Pliotaxidea nevadensis'' *** †''Pliotaxidea garberi'' *** [[Američki jazavac]], ''Taxidea taxus'' ** (Potporodica [[Mustelinae]]: lasice, kune, tvorovi) * '''Porodica Mephitidae''' ** [[Indonezijski smrdljivi jazavac]], ''Mydaus javanensis'' ** [[Filipinski smrdljivi jazavac]], ''Mydaus marchei'' == Ponašanje == Ponašanje jazavaca razlikuje se od potporodice do potporodice, no sve vrste žive u podzemnoj jazbini. Neki su samotne životinje, putujući od jednog doma do drugog, dok ostali tvore klanove. Veličina klanova varira, od dvije do petnaest jedinki. Jazavci su razjarene životinje i štitit će sebe i svoju mladunčad pod svaku cijenu. Jazavci su sposobni boriti se s mnogo većim životinjama, poput [[Sivi vuk|vukova]], [[kojot]]a i [[Medvjedi|medvjeda]]. Na kraće staze, jazavci mogu trčati brzinom od 25 – 30 km/h. == Prehrana == [[Datoteka:Badger.jpg|mini|desno|[[Američki jazavac]]]] Sjevernoamerički jazavac [[svejed]] je i njegov plijen predstavljaju [[štakori bisagaši]], [[tekunice]], [[krtice]], [[svisci]], [[prerijski psi]], [[šumski štakori]] i [[skočimiši]]. Također vrebaju ptice koje se gnijezde na tlu (poput [[Ćuk jamar|ćuka jamara]] ili [[Bregunica|bregunice]]), [[Gušteri|guštere]], [[Vodozemci|vodozemce]], [[ribe]], [[Tvorovi|tvorove]] (''[[Mephitis]]'' i ''[[Spilogale]]''), [[Kukci|kukce]], a hrane se i strvinom, [[med]]om, nekim vrstama biljaka i [[Gljive|gljivama]]. Ne nalik ostalim zvijerima koje vrebaju svoj plijen, jazavci većinu pronalaze kopajući. Medojedni jazavci hrane se medom, [[jež]]evima, pa čak i [[Zmije|zmijama]] otrovnicama. Mogu se penjati drvećem kako bi došli do košnica pčela. Prehrana euroazijskog jazavca sastoji se od [[Gliste|glista]], kukaca i ličinki. Također se hrane manjim sisavcima, vodozemcima, gmazovima, pticama, [[Žitarice|žitaricama]], korijenjem i [[voće]]m. == Jazavci i ljudi == Mnogi su jazavci u Europi pobijeni plinom tijekom 1960ih i 1970ih radi kontroliranja [[Bjesnoća|bjesnoće]]. Do 1980ih, ubijanje plinom provođeno je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] radi kontrole nad [[Tuberkuloza|goveđom tuberkulozom]]. [[Skandinavija|Skandinavski]] je običaj stavljati ljuske jajeta u čizme prije šetnje kroz jazavčevo područje, jer se vjeruje kako jazavci ne zagrizu dok ne čuju krckanje kostiju. Lov na jazavce čest je u mnogim zemljama; radi njegova štetočenja ili radi sporta. Borba jazavaca je zakonom zabranjena Ugovorom o okrutnosti prema životinjama 1835, kao i Ugovorom o zaštiti jazavaca 1992. [[Jazavčar]]i su posebna pasmina pasa, prvotno uzgajana izričito radi korištenja u lovu na jazavce i borbama jazavaca. Jazavčeva gruba dlaka koristi se u proizvodnji kvalitetnih četki za brijanje, a u nekim se prilikama koristi i kao kosa za lutke. == Jazavci u književnosti == Jazavci su popularan pojam u književnosti. Mnogi likovi jazavaca pojavljuju se u [[Redwall]] novelama [[Brian Jacques|Briana Jacquesa]]. U knjigama o [[Harry Potter|Harryju Potteru]], jedan od četiri "doma" [[Hogwarts]]a, [[Hufflepuff]], koristi jazavca kao svoj zaštitni znak. Najpoznatija pjesma o jazavcu dolazi iz perioda [[Romantizam|romantizma]], pjesnika [[John Clare|Johna Clarea]]. Pjesma opisuje lov na jazavca, i tretira jazavca kao plemenito biće koje na kraju umire. Jedno od najpoznatijih djela [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačke]] književnosti je "Jazavac pred sudom" [[Petar Kočić|Petra Kočića]]. To djelo je bilo vrlo popularno u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], te se čak zagrebačko kazalište "Kerempuh" do 1994. godine zvalo "Jazavac". [[Kategorija:Potporodice kuna]] [[Kategorija:Jazavci| ]] n3qch9mzu9prlg8ezp8eegk8l8ep8bq 0 159165 7615145 7615127 2026-10-08T12:15:06Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kune|Kune]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Jazavci|Jazavci]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615145 wikitext text/x-wiki {{taksokvir | boja = pink | naziv = Medojedni jazavac | status = LR/LC | slika = Honey badger.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis = Medojedni jazavac | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Kune|Mustelidae]] | subfamilia = '''Mellivorinaeine''' | genus = '''Mellivora''' | species = '''M. capensis''' | dvoimeno= ''Mellivora capensis'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Johann Christian Daniel von Schreber|Schreber]], [[1776.]]) }} '''Medojedni jazavac''' (''Mellivora capensis'') pripadnik je porodice ''[[Mustelidae]]''. Raširen je kroz veći dio [[Afrika|Afrike]] te zapadna i južna azijska područja [[Balukistan]]a (istočni [[Iran]]), južni [[Irak]], [[Pakistan]] i [[Radžastan]] (zapadna [[Indija]]). Jedina je vrsta svrstana u rod '''''Mellivora''''' i potporodicu '''''Mellivorinae'''''. Vrsta je proglašena najneustrašivijom životinjom u ''[[Guinessova knjiga rekorda|Guinnesovoj knjizi svjetskih rekorda]]'' već nekoliko godina. == Fizička obilježja == [[Datoteka:Prague ZOO - Mellivora capensis 1.jpg|mini|lijevo|Krzno medojednih jazavaca karakterističnog je uzorka; gornji dio glave i tijelo iznad ramena pepeljasto sive je boje, dok je ostatak crne boje.]] Građom i veličinom, medojedni jazavac sličan je [[Europski jazavac|europskom jazavcu]] (''Meles meles''). Čvrste su građe, sa širokom glavom, malenim očima, gotovo neprisutnim vanjskim dijelovima ušiju i razmjerno tupom njuškom. Duljina tijela varira od 60 do 102 centimetra, uz duljinu repa od 16 do 30 centimetara. Visina u ramenima iznosi od 23 do 30 centimetra, dok težina odrasle jedinke iznosi od 5.5 do 14 kilograma. Značajne su razlike između fizičkih obilježja mužjaka i ženki pa mužjaci ponekad teže dvaput više od ženki. Raspon težine ženki iznosi od 5 do 10 kilograma, dok je za mužjake raspon od 9 do 14 kilograma. == Ponašanje i prehrana == Medojedni jazavci žestoke su zvijeri s veoma istančanim osjetom njuha. Dobro su znani po svojim sposobnostima ubijanja zmija (uključujući pitone i otrovnice), hvatajući je iza glave svojim čeljustima, na taj ju način ubijajući. Medojedni jazavci mogu pojesti čitavu zmiju (150 centimetra ili manje) u 15 minuta. U njegov plijen ubrajaju se crvi, [[termiti]], [[škorpioni]], [[ježevi]], [[zečevi]], pa čak i veći plijen poput kopnenih kornjača, [[krokodil]]a do duljine jednog metra. Medojedni jazavci imaju velik apetit prema pčelinjim košnicama. Zabilježeni su slučaji medojednih jazavaca na smrt izbodenih unutar košnica koje su pokušavali pojesti. Komercijalni proizvođači meda ponekad ubijaju, hvataju ili truju medojedne jazavce za koje sumnjaju da oštećuju njihove košnice, iako su razvijene pčelinje košnice protiv medojednih jazavaca. Neki izvori navode kako ptica, [[medovođa]], ima naviku voditi medojedne jazavce i ostale veće vrste sisavaca do pčelinjih gnijezda. Kada medojedni jazavac provali u gnijezdo, ptica uzima svoje dio. Iako ovo ostaje mogućnost, nikada zapravo nije istražena. [[Siktalica]] je jedan od njegovih čestih meta, te njen ugriz i otrov u medojednog jazavca uzrokuju paralizu koja traje nekoliko sati. Nakon što se paraliza smiri, medojedni jazavac nastavit će s obrokom ili krenuti dalje. Još žilavije, medojedni će jazavac drage volje ukrasti ubijeni plijen siktalice, pojesti ga, a zatim nastaviti lov na samu zmiju. Medojedni će jazavci ponekad kopati u potrazi za jazbinama manjih glodavaca i istjerati ih van u namjeri za manjim obrokom. Zbog velikih kandži na prednjim udovima, njegova sposobnost kopanja veoma je učinkovita te se većina pokušaja nakon što pronađe glodavca pokažu uspješnima. Problem leži u činjenici da je ostatak grabežljivaca svjestan njegovih sposobnosti te često ptice grabljivice i [[šakal]]i čekaju u blizini, spremni ukrasti plijen koji je uspio pobjeći jazavcu. Ove su životinje veoma inteligentne. Jedne su od nekoliko životinja sposobnih koristiti alat. U dokumentarnoj emisiji ''Land of the Tiger'' 1997. godine, medojedni jazavc u Indiji snimljen je tijekom korištenja alata. Životinja je dokotrljala deblo i stala na njega u namjeri da dostigne ptića vodomara zapletenom u korijenju koje je izlazilo iz stropa podzemne spilje. == Grabežljivost == Odrasle jedinke medojednog jazavca rijetko bivaju plijen [[lav]]ova i [[leopard]]a; njihova razjarenost i čvrsta koža čini ga teškim za uhvatiti ili ugušiti, čineći njihovo vrebanje teškim. == Razmnožavanje == Kada se ženka medojednog jazavca počne tjerati, udvaranje postaje veoma energično. Nakon nekoliko dana prosuđivanja, mužjak je prihvaćen kao partner za parenje, i par se povlači u brlog na 3 – 4 dana radi parenja. Dva mjeseca kasnije, ženka donosi na svijet mladunče. Mladunče medojednog jazavca gotovo je jednaka kopija svoje majke, te kako raste, uči biti agresivan prema bilo kojem biću (primjerice, znatiželjnom šakalu) dok putuje kroz pustinju. Oslanja se na majku po pitanju hrane i zaklona jer se redovito sele i majka kopa nove brloge. Mladunčad mogu predstavljati prepreku u lovu medojednog jazavca; radi toga, obično bivaju pušteni u brlogu, gdje su veoma ranjivi. Zabilježeno je kako odrasli medojedni jazavci izvlače mladunčad iz brloga i jedu ih. Samo polovica mladunčadi doživi odraslu dob, djelomično zbog ove kanibalističke prijetnje. Kako mladunče raste, njegova sposobnost snalaženja u pustinji usavršava se kroz učenje i oponašanje majke pri penjanju po stablima i lovu na [[zmije]]. Medojedni jazavci ne kote se s ovim tehnikama preživljavanja, već ih moraju prethodno naučiti. Kada se majka ponovo počne tjerati i spremna je za još jedno mladunče, starije je mladunče sada dovoljno odraslo i vješto da preživljava samostalno, te ono napušta majku nekoliko mjeseci nakon rođenja. [[Kategorija:Jazavci]] 59uj684n67g4yvk5iil7ssi0k6u376a 7615146 7615145 2026-10-08T12:16:40Z Argo Navis 852 7615146 wikitext text/x-wiki {{taksokvir | boja = pink | naziv = Medojedni jazavac | status = LC | status_sistem = IUCN3.1 | status_ref = <ref name=iucn>{{cite iucn|title=''Mellivora capensis''|name-list-style=amp|last1=Do Linh San |first1=E.|last2=Begg |first2=C.|last3=Begg |first3=K.|last4=Abramov |first4=A. V.|date=2016|article-number=e.T41629A45210107|doi=10.2305/IUCN.UK.2016-1.RLTS.T41629A45210107.en|access-date=19 November 2021}}</ref> | status2 = CITES_A3 | status2_sistem = CITES | status2_ref = <ref>{{cite Species+ |id=9613 |title=''Mellivora capensis'' (Schreber, 1776) |access-date=25 November 2025}}</ref> | slika = Honey badger.jpg | slika_opis = Medojedni jazavac | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Kune|Mustelidae]] | subfamilia = [[Mellivorinaeine]] | genus = ''[[Mellivora]]'' | species = '''M. capensis''' | dvoimeno= ''Mellivora capensis'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Johann Christian Daniel von Schreber|Schreber]], [[1776.]]) }} '''Medojedni jazavac''' ({{lat.|Mellivora capensis}}) pripadnik je porodice ''[[Mustelidae]]''. Raširen je kroz veći dio [[Afrika|Afrike]] te zapadna i južna azijska područja [[Balukistan]]a (istočni [[Iran]]), južni [[Irak]], [[Pakistan]] i [[Radžastan]] (zapadna [[Indija]]). Jedina je živuća vrsta svrstana u rod '''''Mellivora''''' i potporodicu '''''Mellivorinae'''''. Vrsta je proglašena najneustrašivijom životinjom u ''[[Guinessova knjiga rekorda|Guinnesovoj knjizi svjetskih rekorda]]'' već nekoliko godina. == Fizička obilježja == [[Datoteka:Prague ZOO - Mellivora capensis 1.jpg|mini|lijevo|Krzno medojednih jazavaca karakterističnog je uzorka; gornji dio glave i tijelo iznad ramena pepeljasto sive je boje, dok je ostatak crne boje.]] Građom i veličinom, medojedni jazavac sličan je [[Europski jazavac|europskom jazavcu]] (''Meles meles''). Čvrste su građe, sa širokom glavom, malenim očima, gotovo neprisutnim vanjskim dijelovima ušiju i razmjerno tupom njuškom. Duljina tijela varira od 60 do 102 centimetra, uz duljinu repa od 16 do 30 centimetara. Visina u ramenima iznosi od 23 do 30 centimetra, dok težina odrasle jedinke iznosi od 5.5 do 14 kilograma. Značajne su razlike između fizičkih obilježja mužjaka i ženki pa mužjaci ponekad teže dvaput više od ženki. Raspon težine ženki iznosi od 5 do 10 kilograma, dok je za mužjake raspon od 9 do 14 kilograma. == Ponašanje i prehrana == Medojedni jazavci žestoke su zvijeri s veoma istančanim osjetom njuha. Dobro su znani po svojim sposobnostima ubijanja zmija (uključujući pitone i otrovnice), hvatajući je iza glave svojim čeljustima, na taj ju način ubijajući. Medojedni jazavci mogu pojesti čitavu zmiju (150 centimetra ili manje) u 15 minuta. U njegov plijen ubrajaju se crvi, [[termiti]], [[škorpioni]], [[ježevi]], [[zečevi]], pa čak i veći plijen poput kopnenih kornjača, [[krokodil]]a do duljine jednog metra. Medojedni jazavci imaju velik apetit prema pčelinjim košnicama. Zabilježeni su slučaji medojednih jazavaca na smrt izbodenih unutar košnica koje su pokušavali pojesti. Komercijalni proizvođači meda ponekad ubijaju, hvataju ili truju medojedne jazavce za koje sumnjaju da oštećuju njihove košnice, iako su razvijene pčelinje košnice protiv medojednih jazavaca. Neki izvori navode kako ptica, [[medovođa]], ima naviku voditi medojedne jazavce i ostale veće vrste sisavaca do pčelinjih gnijezda. Kada medojedni jazavac provali u gnijezdo, ptica uzima svoje dio. Iako ovo ostaje mogućnost, nikada zapravo nije istražena. [[Siktalica]] je jedan od njegovih čestih meta, te njen ugriz i otrov u medojednog jazavca uzrokuju paralizu koja traje nekoliko sati. Nakon što se paraliza smiri, medojedni jazavac nastavit će s obrokom ili krenuti dalje. Još žilavije, medojedni će jazavac drage volje ukrasti ubijeni plijen siktalice, pojesti ga, a zatim nastaviti lov na samu zmiju. Medojedni će jazavci ponekad kopati u potrazi za jazbinama manjih glodavaca i istjerati ih van u namjeri za manjim obrokom. Zbog velikih kandži na prednjim udovima, njegova sposobnost kopanja veoma je učinkovita te se većina pokušaja nakon što pronađe glodavca pokažu uspješnima. Problem leži u činjenici da je ostatak grabežljivaca svjestan njegovih sposobnosti te često ptice grabljivice i [[šakal]]i čekaju u blizini, spremni ukrasti plijen koji je uspio pobjeći jazavcu. Ove su životinje veoma inteligentne. Jedne su od nekoliko životinja sposobnih koristiti alat. U dokumentarnoj emisiji ''Land of the Tiger'' 1997. godine, medojedni jazavc u Indiji snimljen je tijekom korištenja alata. Životinja je dokotrljala deblo i stala na njega u namjeri da dostigne ptića vodomara zapletenom u korijenju koje je izlazilo iz stropa podzemne spilje. == Grabežljivost == Odrasle jedinke medojednog jazavca rijetko bivaju plijen [[lav]]ova i [[leopard]]a; njihova razjarenost i čvrsta koža čini ga teškim za uhvatiti ili ugušiti, čineći njihovo vrebanje teškim. == Razmnožavanje == Kada se ženka medojednog jazavca počne tjerati, udvaranje postaje veoma energično. Nakon nekoliko dana prosuđivanja, mužjak je prihvaćen kao partner za parenje, i par se povlači u brlog na 3 – 4 dana radi parenja. Dva mjeseca kasnije, ženka donosi na svijet mladunče. Mladunče medojednog jazavca gotovo je jednaka kopija svoje majke, te kako raste, uči biti agresivan prema bilo kojem biću (primjerice, znatiželjnom šakalu) dok putuje kroz pustinju. Oslanja se na majku po pitanju hrane i zaklona jer se redovito sele i majka kopa nove brloge. Mladunčad mogu predstavljati prepreku u lovu medojednog jazavca; radi toga, obično bivaju pušteni u brlogu, gdje su veoma ranjivi. Zabilježeno je kako odrasli medojedni jazavci izvlače mladunčad iz brloga i jedu ih. Samo polovica mladunčadi doživi odraslu dob, djelomično zbog ove kanibalističke prijetnje. Kako mladunče raste, njegova sposobnost snalaženja u pustinji usavršava se kroz učenje i oponašanje majke pri penjanju po stablima i lovu na [[zmije]]. Medojedni jazavci ne kote se s ovim tehnikama preživljavanja, već ih moraju prethodno naučiti. Kada se majka ponovo počne tjerati i spremna je za još jedno mladunče, starije je mladunče sada dovoljno odraslo i vješto da preživljava samostalno, te ono napušta majku nekoliko mjeseci nakon rođenja. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Jazavci]] rb6vu2b2stamkv0mdabl7fpgaq9cwah 0 159234 7615144 7615128 2026-10-08T12:13:10Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kune|Kune]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Jazavci|Jazavci]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615144 wikitext text/x-wiki {{taksokvir | boja = pink | naziv = Američki jazavac | status = LR/LC | slika = AmericanBadger.JPG | slika_širina = 250px | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Kune|Mustelidae]] | genus = '''Taxidea''' | genus_autorstvo = Waterhouse, 1839 | species = '''T. taxus''' | dvoimeno = ''Taxidea taxus'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Johann Christian Daniel von Schreber|Schreber]], [[1777.]]) }} '''Američki jazavac''' (''Taxidea taxus'') [[Sjeverna Amerika|sjevernoamerički]] je [[Jazavci|jazavac]], obilježjima nalik [[Europski jazavac|europskom jazavcu]]. Pronalazi ga se diljem zapadnog i središnjeg dijela [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], sjevernog dijela [[Meksiko|Meksika]] i središnje [[Kanada|Kanade]]. Također se nalaze kroz jugozapadni dio [[Britanska Kolumbija|Britanske Kolumbije]]. Ova životinja daje prednost suhim otvorenim područjima s dubokim tlom koje se lako da raskopati, poput prerijskih regija. U Meksiku, ovu životinju često nazivaju ''"tlacoyote"''. [[Španjolski jezik|Španjolski]] naziv za jazavca jest ''"tejón"'', no u Meksiku, ova se riječ koristi i za [[Nosati rakun|nosate rakune]]. Ovo može dovesti do pomutnje, jer u Meksiku postoje i jazavci i nosati rakuni. == Taksonomija == Američki jazavac član je porodice ''[[Mustelidae]]'', raznolike porodice zvijeri koja također uključuje [[lasice]], [[Tvorovi|tvorove]] i [[Gorska kuna|gorsku kunu]]. Američki jazavc pripada jednoj od tri potporodice jazavaca. Najbliži srodnik američkog jazavca jest prapovijesni ''Chamitataxus''. Priznate vrste jesu: ''Taxidea taxus jacksoni'', koju pronalazimo unutar zapadnog dijela regije [[Velika jezera|Velikih jezera]]; ''Taxidea taxus jeffersoni'', na zapadnoj obali Kanade i Sjedinjenih Američkih Država; i ''Taxidea taxus berlandieri'', na jugozapadnom dijelu Sjedinjenih Američkih država i sjevernom Meksiku.<ref>{{Cite web |title=Taxidea |accessdate=2007-08-07 |url=http://www.funet.fi/pub/sci/bio/life/mammalia/carnivora/mustelidae/taxidea/index.html}}</ref><ref>{{Cite journal |volume=26 |last=Long |first=Charles A. |title=Taxidea taxus |journal=Journal of Mammalogy |url=http://www.science.smith.edu/departments/Biology/VHAYSSEN/msi/pdf/i0076-3519-026-01-0001.pdf |accessdate=2007-08-07 |date=1972-06-13}}</ref> == Obilježja == Američki jazavac posjeduje većinu karakterističnih obilježja koje su zajedničke svim jazavcima; zdepast i nizak s kratkim, moćnim udovima (prednji udovi oboružani su velikim kandžama, do 5 centimetara duljine) i naročitim oznakama na glavi. Mužjaci su značajno veći od ženki, mjereći duljinu od 60 do 75 centimetara, s prosječnom težinom od 9 kilograma, dok ženke teže do 7 kilograma. Zapadne podvrste, poput ''T. t. jeffersoni'', teži su od svojih južnih rođaka. U jesen, kada je hrane u izobilju, odrasle muške jedinke mogu prijeći težinu od 11.5 kilograma.<ref name="feldhamer">{{cite book |title=Wild Mammals of North America: Biology, Management, and Conservation |last1=Feldhamer |first1=George A. |last2=Carlyle Thompson |first2=Bruce |last3=Chapman |first3=Joseph A. |year=2003 |publisher=JHU Press |isbn=0801874165 |pages=683 |url=http://books.google.com/books?id=-xQalfqP7BcC&pg=PA683&sig=t1Op4YhpNoUiElstZDgA9JitAy4#PPA683,M1}}</ref> Izuzev glave, američki jazavac prekriven je sijedim, srebrnkastim i grubim krznom. Trokutasto lice američkog jazavca pokazuje naročite crne i bijele oznake, sa smeđim i crnim oznakama na obrazima i bijelom prugom koja se pruža od nosa do baze glave. Kod podvrste ''T. t. berlandieri'', bijela oznaka pruža se čitavom duljinom tijela, do baze repa.<ref name="smithsonian">{{cite book |title=The Smithsonian Book of North American Mammals |publisher=UBC Press |year=1999 |pages=179 |isbn=0774807628 |url=http://books.google.com/books?id=qNFgzIPGuSUC&pg=PA179&sig=sG59zFWiX9jK6GFw44SJgYVzGT8#PPA179,M1}}</ref> == Ponašanje i prehrana == Američki je jazavac samotna životinja veći dio godine. Hrani se [[Tekunice|tekunicama]], miševima i ostalim manjim sisavcima, često kopajući u potjeri za plijenom u njihove jazbine, a ponekad zatvarajući ulaske jazbina predmetom.<ref>Michener, Gail R. "[http://cat.inist.fr/?aModele=afficheN&cpsidt=16218495 Hunting techniques and tool use by North American badgers preying on Richardson's ground squirrels] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181121134621/http://cat.inist.fr/?aModele=afficheN |date=21. studenoga 2018. }}". Journal of mammalogy, 2004, vol. 85, no5, pp. 1019-1027.</ref> Također se hrane pticama, zmijama i kukcima. Većinom su aktivni [[Noćne životinje|noću]], no ponekad su [[Dnevne životinje|aktivni i tijekom dana]]. Ne [[Hibernacija|hiberniraju]], no postaju manje aktivni tijekom zime. Američki jazavac može provesti veći dio zime u stadijima obamrlosti koji traju oko 29 sati. Tijekom toplijih dana izlaze iz jazbine. Američki jazavci ponekad će stvoriti [[Simbioza|simbiotičku vezu]] s [[kojoti]]ma. Kojoti nisu učinkoviti pri kopanju u potrazi za glodavcima i tjeranju istih iz njihovih jazbina, no učinkoviti su u njihovoj potjeri iznad tla. S druge strane, jazavci nisu dobri i brzi trkači, ali su veoma učinkoviti u kopanju. Kada love zajedno, plijenu ostavljaju malo mjesta za bijeg. == Razmnožavanje == U pravilu samotne životinje, američki će jazavci proširiti granice svog teritorija u potrazi za partnerom tijekom sezone parenja. Mužjaci se mogu pariti s većim brojem ženki. Parenje se odvija tijekom ljeta, no implantacija je zakašnjela i mladunčad se koti u podzemnoj jazbini tijekom kasne zime. Okot u pravilu broji od jednog do pet mladunaca. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Jazavci]] h2en8tp8kcqev8hsrwqhodi713297xx 0 159427 7615137 7520606 2026-10-08T12:04:29Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kune|Kune]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Mustelinae|Mustelinae]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615137 wikitext text/x-wiki {{taksokvir | boja = pink | naziv = Svinjski jazavac | slika = Arctonyx collaris - Sterndale.jpg | status = VU | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Kune|Mustelidae]] | genus = '''''Arctonyx''''' | species = '''''A. collaris''''' | dvoimeno= ''Arctonyx collaris'' | dvoimeno_autorstvo = [[Georges Cuvier|Cuvier]], 1825 }} '''Svinjski jazavac''' ({{lat.|Arctonyx collaris}}) kopnena je životinja, pripadnik porodice [[Mustelidae|kuna]] i jedini predstavnik roda '''''Arctonyx''''' unutar potporodice [[Jazavci|jazavaca]]. Dostiže duljinu do 70 centimetara, sa srednje dugom smeđom dlakom, zdepastim tijelom, bijelim vratom, dvije crne pruge na izduljenom bijelom licu i ružičastom njuškom nalik [[Domaća svinja|svinjskoj]]. Svinjskog jazavca pronalazimo u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnim azijskim]] [[Tropska kišna šuma|tropskim kišnim šumama]]. Njegov fizički izgled nalikuje onom u [[Europski jazavac|europskog jazavca]], no manji je, s većim kandžama na prednjim udovima. Njegov rep prekriven je duljim bijelim dlakama, a prednji udovi imaju bijele kandže. Svinjski je jazavac [[svejed]], te se njegova prehrana sastoji od [[Voće|voća]], korijenja i manjih životinja. Svinjski je jazavac [[Noćne životinje|noćna životinja]]. Čest je primjer kroz svoj širok raspon obitavališta, te je njegov status [[IUCN|Međunarodni savez za očuvanje prirode]] procijenio na smanjeni rizik. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Mustelinae]] jiqor8ikohn2k43aqsbszunoe3hpgdo 7615143 7615137 2026-10-08T12:12:22Z Argo Navis 852 7615143 wikitext text/x-wiki {{taksokvir | boja = pink | naziv = Svinjski jazavac | slika = Arctonyx collaris - Sterndale.jpg | status = VU | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Kune|Mustelidae]] | subfamilia = [[Melinae]] | genus = '''''Arctonyx''''' | species = '''''A. collaris''''' | dvoimeno= ''Arctonyx collaris'' | dvoimeno_autorstvo = [[Georges Cuvier|Cuvier]], 1825 }} '''Svinjski jazavac''' ({{lat.|Arctonyx collaris}}) kopnena je životinja, pripadnik porodice [[Mustelidae|kuna]] i jedini predstavnik roda '''''Arctonyx''''' unutar potporodice [[Jazavci|jazavaca]]. Dostiže duljinu do 70 centimetara, sa srednje dugom smeđom dlakom, zdepastim tijelom, bijelim vratom, dvije crne pruge na izduljenom bijelom licu i ružičastom njuškom nalik [[Domaća svinja|svinjskoj]]. Svinjskog jazavca pronalazimo u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnim azijskim]] [[Tropska kišna šuma|tropskim kišnim šumama]]. Njegov fizički izgled nalikuje onom u [[Europski jazavac|europskog jazavca]], no manji je, s većim kandžama na prednjim udovima. Njegov rep prekriven je duljim bijelim dlakama, a prednji udovi imaju bijele kandže. Svinjski je jazavac [[svejed]], te se njegova prehrana sastoji od [[Voće|voća]], korijenja i manjih životinja. Svinjski je jazavac [[Noćne životinje|noćna životinja]]. Čest je primjer kroz svoj širok raspon obitavališta, te je njegov status [[IUCN|Međunarodni savez za očuvanje prirode]] procijenio na smanjeni rizik. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Jazavci]] qnqp5qpkz8s5w1cb196pbdbk5d45kwy 0 159429 7615138 1326873 2026-10-08T12:04:53Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Rodovi Mustelinae|Rodovi Mustelinae]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615138 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Svinjski jazavac]] [[Kategorija:Rodovi Mustelinae]] b2p2dh7d74panagtbzbrimgrukys9fl 0 159439 7615141 6107785 2026-10-08T12:10:30Z Argo Navis 852 7615141 wikitext text/x-wiki {{taksokvir | boja = pink | naziv = ''Melogale'' | slika = Melogale moschata (male) Praha zoo 02.2011 01.jpg | slika_opis = [[Kineski tvor jazavac]] (''Melogale moschata''), [[Praški zoološki vrt]] | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mustelidae]] | subfamilia = '''Helictidinae''' | subfamilia_autorstvo = [[J.E.Gray]], 1865<ref name = "Gray1825">{{cite journal|last1= Gray|first1= J.E.|title= Revision of the genera and species of Mustelidae contained in the British Museum|journal= Proceedings of the Zoological Society of London|volume= 33|year= 1865|pages= 100–154|doi= 10.1111/j.1469-7998.1865.tb02315.x|url= https://www.biodiversitylibrary.org/part/73893}}</ref> | genus = '''''Melogale''''' | genus_autorstvo = [[Isidore Geoffroy Saint-Hilaire|I. Saint-Hilaire]], 1831 | razdioba_stupanj = [[Vrste]] | razdioba = {{plainlist| * ''[[Melogale personata]]'' * ''[[Melogale everetti]]'' * ''[[Melogale orientalis]]'' * ''[[Melogale moschata]]'' * ''[[Melogale subaurantiaca]]'' * ''[[Melogale cucphuongensis]]''}} }} '''Tvor jazavci''' (''Melogale'') [[Rod (taksonomija)|rod]] su [[zvijeri]] potporodice [[Jazavci|jazavaca]] (''Melinae'') unutar porodice [[Kune|kuna]] (''Mustelidae''). U ovaj su rod svrstane četiri poznate vrste tvor jazavaca: * [[Burmanski tvor jazavac]], ''[[Melogale personata]]'', * [[Everettov tvor jazavac]], ''[[Melogale everetti]]'', * [[Javanski tvor jazavac]], ''[[Melogale orientalis]]'', * [[Kineski tvor jazavac]], ''[[Melogale moschata]]''. * ''[[Melogale subaurantiaca]]'' * ''[[Melogale cucphuongensis]]'' Područje rasprostranjenosti tvor jazavaca proteže se od istočne [[Indija|Indije]] i središnjeg dijela [[Kina|Kine]], [[Malezijski poluotok|Malezijskog poluotoka]], [[Borneo|Bornea]] i [[Bali]]ja. Njihova su staništa uglavnom šume, no moguće ih je pronaći i na otvorenim područjima. == Obilježja == Tvor jazavci od drugih se jazavaca razlikuju po svom vitkom, duguljastom tijelu i bujnom repom, iako su udovi, kao u ostalih jazavaca, kratki i zbijeni. Boja njihova krzna varira do sive do tamnosmeđe, dok je trbuh u pravilu svjetliji. Karakteriziraju ih crnobijele oznake lica. Duljina tijela među vrstama varira od 33 do 43 centimetra, duljina repa od 15 do 23 centimetra, a težina između 1 do 3 kilograma. U pravilu su [[noćne životinje]]. Tijekom dana povlače se u jazbine preuzete od drugih životinja. Tokom noći, odlaze u potragu za hranom, penjući se pritom i na drveće. Njihovo društveno ponašanje nije poznato, no pretpostavlja se kako žive samotnjačkim životom. U njihovu prehranu ubrajaju se manji kralješnjaci ([[žabe]], [[gušteri]]), [[kukci]], crvi, kao i [[voće]] i drugi jestivi dijelovi biljaka. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija: Kune]] iuoikgazz70oal9egcv3j51jgc2055m 7615166 7615141 2026-10-08T12:37:52Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kune|Kune]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Rodovi kuna|Rodovi kuna]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615166 wikitext text/x-wiki {{taksokvir | boja = pink | naziv = ''Melogale'' | slika = Melogale moschata (male) Praha zoo 02.2011 01.jpg | slika_opis = [[Kineski tvor jazavac]] (''Melogale moschata''), [[Praški zoološki vrt]] | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mustelidae]] | subfamilia = '''Helictidinae''' | subfamilia_autorstvo = [[J.E.Gray]], 1865<ref name = "Gray1825">{{cite journal|last1= Gray|first1= J.E.|title= Revision of the genera and species of Mustelidae contained in the British Museum|journal= Proceedings of the Zoological Society of London|volume= 33|year= 1865|pages= 100–154|doi= 10.1111/j.1469-7998.1865.tb02315.x|url= https://www.biodiversitylibrary.org/part/73893}}</ref> | genus = '''''Melogale''''' | genus_autorstvo = [[Isidore Geoffroy Saint-Hilaire|I. Saint-Hilaire]], 1831 | razdioba_stupanj = [[Vrste]] | razdioba = {{plainlist| * ''[[Melogale personata]]'' * ''[[Melogale everetti]]'' * ''[[Melogale orientalis]]'' * ''[[Melogale moschata]]'' * ''[[Melogale subaurantiaca]]'' * ''[[Melogale cucphuongensis]]''}} }} '''Tvor jazavci''' (''Melogale'') [[Rod (taksonomija)|rod]] su [[zvijeri]] potporodice [[Jazavci|jazavaca]] (''Melinae'') unutar porodice [[Kune|kuna]] (''Mustelidae''). U ovaj su rod svrstane četiri poznate vrste tvor jazavaca: * [[Burmanski tvor jazavac]], ''[[Melogale personata]]'', * [[Everettov tvor jazavac]], ''[[Melogale everetti]]'', * [[Javanski tvor jazavac]], ''[[Melogale orientalis]]'', * [[Kineski tvor jazavac]], ''[[Melogale moschata]]''. * ''[[Melogale subaurantiaca]]'' * ''[[Melogale cucphuongensis]]'' Područje rasprostranjenosti tvor jazavaca proteže se od istočne [[Indija|Indije]] i središnjeg dijela [[Kina|Kine]], [[Malezijski poluotok|Malezijskog poluotoka]], [[Borneo|Bornea]] i [[Bali]]ja. Njihova su staništa uglavnom šume, no moguće ih je pronaći i na otvorenim područjima. == Obilježja == Tvor jazavci od drugih se jazavaca razlikuju po svom vitkom, duguljastom tijelu i bujnom repom, iako su udovi, kao u ostalih jazavaca, kratki i zbijeni. Boja njihova krzna varira do sive do tamnosmeđe, dok je trbuh u pravilu svjetliji. Karakteriziraju ih crnobijele oznake lica. Duljina tijela među vrstama varira od 33 do 43 centimetra, duljina repa od 15 do 23 centimetra, a težina između 1 do 3 kilograma. U pravilu su [[noćne životinje]]. Tijekom dana povlače se u jazbine preuzete od drugih životinja. Tokom noći, odlaze u potragu za hranom, penjući se pritom i na drveće. Njihovo društveno ponašanje nije poznato, no pretpostavlja se kako žive samotnjačkim životom. U njihovu prehranu ubrajaju se manji kralješnjaci ([[žabe]], [[gušteri]]), [[kukci]], crvi, kao i [[voće]] i drugi jestivi dijelovi biljaka. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Rodovi kuna]] sznbhe2551hgxgz7xtqs7kpqtui6te0 7615167 7615166 2026-10-08T12:38:21Z Argo Navis 852 7615167 wikitext text/x-wiki {{taksokvir | boja = pink | naziv = ''Melogale'' | slika = Melogale moschata (male) Praha zoo 02.2011 01.jpg | slika_opis = [[Kineski tvor jazavac]] (''Melogale moschata''), [[Praški zoološki vrt]] | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mustelidae]] | subfamilia = '''Helictidinae''' | subfamilia_autorstvo = [[J.E.Gray]], 1865<ref name = "Gray1825">{{cite journal|last1= Gray|first1= J.E.|title= Revision of the genera and species of Mustelidae contained in the British Museum|journal= Proceedings of the Zoological Society of London|volume= 33|year= 1865|pages= 100–154|doi= 10.1111/j.1469-7998.1865.tb02315.x|url= https://www.biodiversitylibrary.org/part/73893}}</ref> | genus = '''''Melogale''''' | genus_autorstvo = [[Isidore Geoffroy Saint-Hilaire|I. Saint-Hilaire]], 1831 | razdioba_stupanj = [[Vrste]] | razdioba = {{plainlist| * ''[[Melogale personata]]'' * ''[[Melogale everetti]]'' * ''[[Melogale orientalis]]'' * ''[[Melogale moschata]]'' * ''[[Melogale subaurantiaca]]'' * ''[[Melogale cucphuongensis]]''}} }} '''Tvor jazavci''' (''Melogale'') [[Rod (taksonomija)|rod]] su [[zvijeri]] potporodice [[Jazavci|jazavaca]] (''Melinae'') unutar porodice [[Kune|kuna]] (''Mustelidae''). == Vrste == U ovaj su rod svrstane vrste: * [[Burmanski tvor jazavac]], ''[[Melogale personata]]'', * [[Everettov tvor jazavac]], ''[[Melogale everetti]]'', * [[Javanski tvor jazavac]], ''[[Melogale orientalis]]'', * [[Kineski tvor jazavac]], ''[[Melogale moschata]]''. * ''[[Melogale subaurantiaca]]'' * ''[[Melogale cucphuongensis]]'' Područje rasprostranjenosti tvor jazavaca proteže se od istočne [[Indija|Indije]] i središnjeg dijela [[Kina|Kine]], [[Malezijski poluotok|Malezijskog poluotoka]], [[Borneo|Bornea]] i [[Bali]]ja. Njihova su staništa uglavnom šume, no moguće ih je pronaći i na otvorenim područjima. == Obilježja == Tvor jazavci od drugih se jazavaca razlikuju po svom vitkom, duguljastom tijelu i bujnom repom, iako su udovi, kao u ostalih jazavaca, kratki i zbijeni. Boja njihova krzna varira do sive do tamnosmeđe, dok je trbuh u pravilu svjetliji. Karakteriziraju ih crnobijele oznake lica. Duljina tijela među vrstama varira od 33 do 43 centimetra, duljina repa od 15 do 23 centimetra, a težina između 1 do 3 kilograma. U pravilu su [[noćne životinje]]. Tijekom dana povlače se u jazbine preuzete od drugih životinja. Tokom noći, odlaze u potragu za hranom, penjući se pritom i na drveće. Njihovo društveno ponašanje nije poznato, no pretpostavlja se kako žive samotnjačkim životom. U njihovu prehranu ubrajaju se manji kralješnjaci ([[žabe]], [[gušteri]]), [[kukci]], crvi, kao i [[voće]] i drugi jestivi dijelovi biljaka. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Rodovi kuna]] otgzicpylhr82f8r190bteo1gge1er6 0 159844 7615148 7465654 2026-10-08T12:21:17Z Argo Navis 852 7615148 wikitext text/x-wiki {{taksokvir | boja = pink | naziv = Euroazijski jazavac | status = LC | status_sistem = IUCN3.1 | status_ref = <ref name=iucn>{{cite iucn |title=''Meles meles'' |name-list-style=amp |author=Kranz, A. |author2=Abramov, A.V. |author3=Herrero, J. |author4=Maran, T. |date=2016 |article-number=e.T29673A45203002 |doi=10.2305/IUCN.UK.2016-1.RLTS.T29673A45203002.en |access-date=19 November 2021}}</ref> | raspon_fosila = {{geološki raspon|0.7|0}}[[srednji pleistocen|srednji]] [[pleistocen]] – danas | slika = Meles.meles.jpg | slika2 = European_Badger_(Meles_meles)_(W1CDR0001490_BD4).ogg | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mustelidae]] | subfamilia = [[Melinae]] | genus = ''[[Meles]]'' | species = '''M. meles''' | dvoimeno = ''Meles meles'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758 }} '''Euroazijski''' ili '''europski jazavac''' (''Meles meles'') urođeni je [[Sisavci|sisavac]] u većem dijelu [[Europa|Europe]] (izuzev [[Skandinavija|Skandinavije]], [[Island]]a, [[Korzika|Korzike]], [[Sardinija|Sardinije]], [[Sicilija|Sicilije]] i [[Cipar|Cipra]]) i većem dijelu [[Azija|Azije]]. Član je porodice [[Kune|kuna]] (''Mustelidae''), čineći ga povezanim s [[Vidre|vidrama]], [[Lasice|lasicama]], [[zerdav]]ima i ostalim [[jazavci]]ma. Euroazijski je jazavac jedina živuća vrsta jazavca svrstana u rod '''''Meles'''''. Prihvaćene podvrste uključuju: * ''Meles meles meles'' ([[zapadna Europa]]) * ''Meles meles marianensis'' * ''Meles meles leptorynchus'' ([[Rusija]]) * ''Meles meles leucurus'' * ''Meles meles anakuma'' == Obilježja == Uobičajeno obojenje njegova krzna jest sivo na leđima i crno na donjim dijelovima tijela s karakterističnim bijelim i crnim oznakama na licu. Euroazijski jazavc dostiže duljinu do 70 centimetara, dok je duljina repa otprilike 20 centimetara. Prosječna je težina 10 kilograma, no značajno varira od jedinke do jedinke. Jazavci ne [[Hibernacija|hiberniraju]], iako u područjima s nepovoljnim zimama mogu pasti u stanje obamrlosti u trajanju od dva dana, prikupivši u jesen dovoljno masnih naslaga radi preživljavanja tijekom zimskih mjeseci. U dijelovima Rusije, zabilježene su težine jazavaca i do 42 kilograma tijekom zimskih mjeseci. == Prehrana == Iako svrstan u red [[zvijeri]], euroazijski je jazavac [[svejed]] i [[kukcojed]], te se prvenstveno hrani [[Gujavice|gujavicama]], no pojest će [[Kukci|kukce]], malene [[Sisavci|sisavce]], [[Gmazovi|gmazove]], [[Vodozemci|vodozemce]], jaja, mlade [[Ptice|ptiće]], korijenje, lješnjake, [[voće]] i ostale jestive biljke, ovisno o godišnjem dobu. Također raskopavaju gnijezda [[Ose|osa]] i [[Bumbari|bumbara]] kako bi se prehranili ličinkama. Euroazijski jazavci daju prednost pašnjacima i šumama koji imaju velik broj izloženih gujavica te izbjegavaju glinena tla, koja je teško raskopati čak i s njihovim snažnim kandžama. U urbanim područjima, neki će jazavci hranu potražiti u kantama za smeće ili vrtovima. == Ponašanje == Euroazijski su jazavci [[noćne životinje]] i tijekom dana obitavaju u svojim jazbinama ili umreženim tunelima iskopanim u dobro dreniranom tlu (ili ponekad ispod kuća ili cesta). Jazbine pružaju sklonište od vremena i grabežljivaca, uključujući [[Ljudi|ljude]] i [[Psi|pse]]. Teritorijalne su životinje, no ponekad ih se može pronaći u malenim grupama koje nazivamo klanovima. Veličina grupe varira izmeđi dvije do dvanaest jedinki. Svaki klan ima dominantnog mužjaka i ženku koji su često (no ne i uvijek) jedini članovi klana koji se razmnožavaju. Ženke jazavaca mogu pokazati zakašnjelu implantaciju: nakon parenja u bilo koje doba godine, zadržavaju oplođena jajašca u zaustavljenom razvoju do prikladnog vremena, u kojem se jajašca implantiraju i počinju se razvijati. [[Gestacija]] u jazavaca traje između 7 – 8 tjedana te ženka na svije donosi 1 – 5 mladunaca. Euroazijski jazavci žive do 15 godina u divljini i 19 godina u zatočeništvu. Ako prežive prvu godinu života, najčešći uzrok njihove smrti jest promet. Jazavci su skloni infestaciji ''[[Baylisascaris]]'' parazitima. Mogu biti prenositelji [[Bjesnoća|bjesnoće]] i vjeruje se kako su prijenosnici [[Tuberkuloza|goveđe tuberkuloze]]. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija: Kune]] qjzrga3meg1e641vved44bxi7xsatvt 7615149 7615148 2026-10-08T12:21:50Z Argo Navis 852 7615149 wikitext text/x-wiki {{taksokvir | boja = pink | naziv = Euroazijski jazavac | status = LC | status_sistem = IUCN3.1 | status_ref = <ref name=iucn>{{cite iucn |title=''Meles meles'' |name-list-style=amp |author=Kranz, A. |author2=Abramov, A.V. |author3=Herrero, J. |author4=Maran, T. |date=2016 |article-number=e.T29673A45203002 |doi=10.2305/IUCN.UK.2016-1.RLTS.T29673A45203002.en |access-date=19 November 2021}}</ref> | raspon_fosila = {{geološki raspon|0.7|0}}[[srednji pleistocen|srednji]] [[pleistocen]] – danas | slika = Meles.meles.jpg | slika2 = European_Badger_(Meles_meles)_(W1CDR0001490_BD4).ogg | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mustelidae]] | subfamilia = [[Melinae]] | genus = ''[[Meles]]'' | species = '''M. meles''' | dvoimeno = ''Meles meles'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758 }} '''Euroazijski''' ili '''europski jazavac''' (''Meles meles'') urođeni je [[Sisavci|sisavac]] u većem dijelu [[Europa|Europe]] (izuzev [[Skandinavija|Skandinavije]], [[Island]]a, [[Korzika|Korzike]], [[Sardinija|Sardinije]], [[Sicilija|Sicilije]] i [[Cipar|Cipra]]) i većem dijelu [[Azija|Azije]]. Član je porodice [[Kune|kuna]] (''Mustelidae''), čineći ga povezanim s [[Vidre|vidrama]], [[Lasice|lasicama]], [[zerdav]]ima i ostalim [[jazavci]]ma. == Obilježja == Uobičajeno obojenje njegova krzna jest sivo na leđima i crno na donjim dijelovima tijela s karakterističnim bijelim i crnim oznakama na licu. Euroazijski jazavc dostiže duljinu do 70 centimetara, dok je duljina repa otprilike 20 centimetara. Prosječna je težina 10 kilograma, no značajno varira od jedinke do jedinke. Jazavci ne [[Hibernacija|hiberniraju]], iako u područjima s nepovoljnim zimama mogu pasti u stanje obamrlosti u trajanju od dva dana, prikupivši u jesen dovoljno masnih naslaga radi preživljavanja tijekom zimskih mjeseci. U dijelovima Rusije, zabilježene su težine jazavaca i do 42 kilograma tijekom zimskih mjeseci. == Prehrana == Iako svrstan u red [[zvijeri]], euroazijski je jazavac [[svejed]] i [[kukcojed]], te se prvenstveno hrani [[Gujavice|gujavicama]], no pojest će [[Kukci|kukce]], malene [[Sisavci|sisavce]], [[Gmazovi|gmazove]], [[Vodozemci|vodozemce]], jaja, mlade [[Ptice|ptiće]], korijenje, lješnjake, [[voće]] i ostale jestive biljke, ovisno o godišnjem dobu. Također raskopavaju gnijezda [[Ose|osa]] i [[Bumbari|bumbara]] kako bi se prehranili ličinkama. Euroazijski jazavci daju prednost pašnjacima i šumama koji imaju velik broj izloženih gujavica te izbjegavaju glinena tla, koja je teško raskopati čak i s njihovim snažnim kandžama. U urbanim područjima, neki će jazavci hranu potražiti u kantama za smeće ili vrtovima. == Ponašanje == Euroazijski su jazavci [[noćne životinje]] i tijekom dana obitavaju u svojim jazbinama ili umreženim tunelima iskopanim u dobro dreniranom tlu (ili ponekad ispod kuća ili cesta). Jazbine pružaju sklonište od vremena i grabežljivaca, uključujući [[Ljudi|ljude]] i [[Psi|pse]]. Teritorijalne su životinje, no ponekad ih se može pronaći u malenim grupama koje nazivamo klanovima. Veličina grupe varira izmeđi dvije do dvanaest jedinki. Svaki klan ima dominantnog mužjaka i ženku koji su često (no ne i uvijek) jedini članovi klana koji se razmnožavaju. Ženke jazavaca mogu pokazati zakašnjelu implantaciju: nakon parenja u bilo koje doba godine, zadržavaju oplođena jajašca u zaustavljenom razvoju do prikladnog vremena, u kojem se jajašca implantiraju i počinju se razvijati. [[Gestacija]] u jazavaca traje između 7 – 8 tjedana te ženka na svije donosi 1 – 5 mladunaca. Euroazijski jazavci žive do 15 godina u divljini i 19 godina u zatočeništvu. Ako prežive prvu godinu života, najčešći uzrok njihove smrti jest promet. Jazavci su skloni infestaciji ''[[Baylisascaris]]'' parazitima. Mogu biti prenositelji [[Bjesnoća|bjesnoće]] i vjeruje se kako su prijenosnici [[Tuberkuloza|goveđe tuberkuloze]]. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija: Kune]] l17rj0p5w56hqhruj1lrzqncn2ljr3n 7615150 7615149 2026-10-08T12:22:05Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kune|Kune]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Jazavci|Jazavci]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615150 wikitext text/x-wiki {{taksokvir | boja = pink | naziv = Euroazijski jazavac | status = LC | status_sistem = IUCN3.1 | status_ref = <ref name=iucn>{{cite iucn |title=''Meles meles'' |name-list-style=amp |author=Kranz, A. |author2=Abramov, A.V. |author3=Herrero, J. |author4=Maran, T. |date=2016 |article-number=e.T29673A45203002 |doi=10.2305/IUCN.UK.2016-1.RLTS.T29673A45203002.en |access-date=19 November 2021}}</ref> | raspon_fosila = {{geološki raspon|0.7|0}}[[srednji pleistocen|srednji]] [[pleistocen]] – danas | slika = Meles.meles.jpg | slika2 = European_Badger_(Meles_meles)_(W1CDR0001490_BD4).ogg | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mustelidae]] | subfamilia = [[Melinae]] | genus = ''[[Meles]]'' | species = '''M. meles''' | dvoimeno = ''Meles meles'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758 }} '''Euroazijski''' ili '''europski jazavac''' (''Meles meles'') urođeni je [[Sisavci|sisavac]] u većem dijelu [[Europa|Europe]] (izuzev [[Skandinavija|Skandinavije]], [[Island]]a, [[Korzika|Korzike]], [[Sardinija|Sardinije]], [[Sicilija|Sicilije]] i [[Cipar|Cipra]]) i većem dijelu [[Azija|Azije]]. Član je porodice [[Kune|kuna]] (''Mustelidae''), čineći ga povezanim s [[Vidre|vidrama]], [[Lasice|lasicama]], [[zerdav]]ima i ostalim [[jazavci]]ma. == Obilježja == Uobičajeno obojenje njegova krzna jest sivo na leđima i crno na donjim dijelovima tijela s karakterističnim bijelim i crnim oznakama na licu. Euroazijski jazavc dostiže duljinu do 70 centimetara, dok je duljina repa otprilike 20 centimetara. Prosječna je težina 10 kilograma, no značajno varira od jedinke do jedinke. Jazavci ne [[Hibernacija|hiberniraju]], iako u područjima s nepovoljnim zimama mogu pasti u stanje obamrlosti u trajanju od dva dana, prikupivši u jesen dovoljno masnih naslaga radi preživljavanja tijekom zimskih mjeseci. U dijelovima Rusije, zabilježene su težine jazavaca i do 42 kilograma tijekom zimskih mjeseci. == Prehrana == Iako svrstan u red [[zvijeri]], euroazijski je jazavac [[svejed]] i [[kukcojed]], te se prvenstveno hrani [[Gujavice|gujavicama]], no pojest će [[Kukci|kukce]], malene [[Sisavci|sisavce]], [[Gmazovi|gmazove]], [[Vodozemci|vodozemce]], jaja, mlade [[Ptice|ptiće]], korijenje, lješnjake, [[voće]] i ostale jestive biljke, ovisno o godišnjem dobu. Također raskopavaju gnijezda [[Ose|osa]] i [[Bumbari|bumbara]] kako bi se prehranili ličinkama. Euroazijski jazavci daju prednost pašnjacima i šumama koji imaju velik broj izloženih gujavica te izbjegavaju glinena tla, koja je teško raskopati čak i s njihovim snažnim kandžama. U urbanim područjima, neki će jazavci hranu potražiti u kantama za smeće ili vrtovima. == Ponašanje == Euroazijski su jazavci [[noćne životinje]] i tijekom dana obitavaju u svojim jazbinama ili umreženim tunelima iskopanim u dobro dreniranom tlu (ili ponekad ispod kuća ili cesta). Jazbine pružaju sklonište od vremena i grabežljivaca, uključujući [[Ljudi|ljude]] i [[Psi|pse]]. Teritorijalne su životinje, no ponekad ih se može pronaći u malenim grupama koje nazivamo klanovima. Veličina grupe varira izmeđi dvije do dvanaest jedinki. Svaki klan ima dominantnog mužjaka i ženku koji su često (no ne i uvijek) jedini članovi klana koji se razmnožavaju. Ženke jazavaca mogu pokazati zakašnjelu implantaciju: nakon parenja u bilo koje doba godine, zadržavaju oplođena jajašca u zaustavljenom razvoju do prikladnog vremena, u kojem se jajašca implantiraju i počinju se razvijati. [[Gestacija]] u jazavaca traje između 7 – 8 tjedana te ženka na svije donosi 1 – 5 mladunaca. Euroazijski jazavci žive do 15 godina u divljini i 19 godina u zatočeništvu. Ako prežive prvu godinu života, najčešći uzrok njihove smrti jest promet. Jazavci su skloni infestaciji ''[[Baylisascaris]]'' parazitima. Mogu biti prenositelji [[Bjesnoća|bjesnoće]] i vjeruje se kako su prijenosnici [[Tuberkuloza|goveđe tuberkuloze]]. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Jazavci]] 760152g7gkitmetn6ne3965ydnhhodj 0 161493 7615161 7267414 2026-10-08T12:35:36Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kune|Kune]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Mustelinae|Mustelinae]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615161 wikitext text/x-wiki {{taksokvir | boja = pink | naziv = Gorska kuna | slika = Gulo gulo 2.jpg | status = LC | status_system = IUCN3.1 | status_ref =<ref name="iucn status 11 November 2021">{{cite iucn |author=Abramov, A.V. |date=2016 |title=''Gulo gulo'' |volume=2016 |article-number=e.T9561A45198537 |doi=10.2305/IUCN.UK.2016-1.RLTS.T9561A45198537.en |access-date=11 November 2021}}</ref> (Global) | status2 = VU | status2_system = IUCN3.1 | status2_ref =<ref>{{cite iucn |author=Andrén, H. |year=2025 |title=''Gulo gulo'' (Europe assessment) |volume=2025 |article-number=e.T9561A216872666 |doi= |access-date=6 June 2025}}</ref> (Europe) | raspon_fosila = [[pleistocen]]–danas, {{geološki raspon|2.588|0}}<ref>{{cite web |title=''Gulo gulo'' Linnaeus 1758 (wolverine)- |url=https://paleobiodb.org/classic/checkTaxonInfo?taxon_no=46742&is_real_user=1 |website=PBDB}}</ref> | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Kune|Mustelidae]] | subfamilia = [[Mustelinae]] | genus = '''''Gulo''''' | genus_autorstvo = [[Peter Simon Pallas|Pallas]], 1780 | species = '''''G. gulo''''' | dvoimeno = ''Gulo gulo'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758) }} '''Gorska kuna''' ({{lat.|Gulo gulo}}) najveća je kopnena vrsta porodice ''[[Mustelidae]]'' ([[divovska vidra]] najveći je pripadnik uopće), i jedina vrsta svrstana u rod '''''Gulo''''' (što znači "proždrljivac, izjelica"). Također ga nazivaju i '''žderonja''' ili '''rosomah'''. Neki autori navode dvije podvrste: ''Gulo gulo gulo'' [[Stari svijet|starog svijeta]], i ''G. g. luscus'' [[Novi svijet|novog svijeta]]. Treća podvrsta ograničena na [[otok Vancouver]] (''G. g. vancouverensis'') povremeno biva opisana, iako istraživanja morfologije lubanje predlažu kako je gorska kuna s otoka Vancouver pravilno svrstana u podvrstu ''G. g. Luscus''. [[File:Wolverine (Gulo gulo), Korkeasaari (video).webm|thumb|Gorska kuna]] == Fizička obilježja == [[Anatomija|Anatomski]] gledano, gorska je kuna zdepasta i mišićava životinja. Krzno je sjajno, smeđe boje s postraničnim prugama tmurno žute boje. Dugo je i gusto te ne zadržava velike količine vode, čineći ju veoma otpornim na hladnoću, koja je česta u njenom staništu (zbog ovih je razloga krzno bilo veoma popularno, posebice za izrađivanje odjeće u arktičkim uvjetima). Odrasla je jedinka veličinom nalik [[Domaći pas|psu]] srednjeg rasta, te duljina tijela varira od 65 – 87 centimetara, repa od 17 – 26 [[centimetar]]a, a težina od 10 – 30 [[kilogram]]a. Mužjaci su 30% veći od ženki. Izgledom, gorska kuna nalikuje manjem medvjedu s dugim repom. Poznata je po otpuštanju veoma snažnog, neugodnog mirisa. Gorska kuna, poput ostalih pripadnika porodice ''Mustelidae'', posjeduje poseban gornji kutnjak u pozadini čeljusti koji je zaokrenut 90 stupnjeva, prema unutrašnjosti usta. Ova posebna karakteristika omogućuje joj trganje mesa s plijena ili strvine koja je zaleđena, kao i lomljenje kostiju, koje gorskoj kuni omogućuje prehranu [[Koštana srž|koštanom srži]]. == Ponašanje == Gorska je kuna, poput ostalih članova svoje porodice, veoma snažna za svoju veličinu. Poznata je po ubijanju plijena veličine [[los]]a, iako su takve jedinka losa u pravilu oslabljene jedinke tijekom zime. Gorske kune koje obitavaju u starom svijetu aktivniji su lovci od svojih [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkih]] rođaka. Moguć razlog jest rjeđa gustoća populacija grabežljivaca, čineći lov gorskoj kuni praktičnijim izborom od čekanja na prehranjivanje plijenom koju je prethodno ubio neki drugi grabežljivac. Često se hrane strvinom koju ostavljaju [[vuk]]ovi, te stoga promjena u populaciji vukova može utjecati na populaciju gorskih kuna. Gorske se kune ponekad prehranjuju i tvarima biljnog podrijetla. [[Datoteka:Wolverine on rock.jpg|mini|200px|desno|Gorska kuna na kamenu.]] Oboružane snažnim čeljustima i gustim krznom, gorske će kune braniti svoj ubijeni plijen od većih i brojnijih grabežljivaca. Postoji zabilježen slučaj o gorskoj kuni koja je pokušala oteti plijen mnogo većem grabežljivcu – [[Američki crni medvjed|crnom medvjedu]]. Na nesreću za gorsku kunu, crni je medvjed pobijedio u nadmetanju što je završilo smrtno po gorsku kunu. Sezona parenja odvija se tijekom ljeta, no usađivanje embrija u maternicu odgađa se do rane zime, odgađajući pritom i njegovo razvijanje. Ženke često neće kotiti mladunčad ako su izvori hrane oskudni. Okoti u pravilu broje dvoje do troje mladunaca koji dolaze na svijet u proljeće. Mladunci se brzo razvijaju, dostižući odraslu dob unutar prve godine života. Raspon života gorske kune jest od pet do (u iznimnim slučajevima) trinaest godina. Odrasle gorske kune nemaju prirodnog grabežljivca koji ih napada ili se njima hrani, iako mogu doći u sukob (i pritom biti ubijeni) s mnogo većim grabežljivcima zbog teritorija ili hrane. Mladunčad je mnogo ranjivija, te mlade jedinke mogu biti vrebane od strane grabežljivih ptica kao što su [[orlovi]]. == Rasprostranjenost == Gorske kune žive prvenstveno u osamljenim sjevernim predjelima; primjerice, arktički i alpski predjeli [[Aljaska|Aljaske]], sjeverna [[Kanada]], [[Sibir]] i [[Skandinavija]]. Također su urođene u [[Rusija|Rusiji]] te [[Baltik|baltičkim]] zemljama. Gorska se kuna pronalazi sve do juga [[Sierra planine|Sierra Nevade]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], a nekoliko primjeraka obitava u [[Stjenjak]]u unutar [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Ukupna svjetska populacija gorske kune nepoznata je. Ova životinja pokazuje nisku populacijsku gustoću i potrebu za velikim staništem. Raspon mužjakovog teritorija može biti veći od 620 kvadratnih kilometara koji obuhvaća i raspon nekoliko ženki (s manjim rasponom teritorija od 130 – 260 kvadratnih kilometara). Odrasle jedinke pokušavaju izbjegavati preklapanja teritorija s drugim odraslim jedinkama jednakog spola. Ova potreba gorske kune za velikim staništem i teritorijem dovodi ju do sukoba s ljudima, dok lov i zamke nadalje smanjuju njihov broj, uzrokujući njihov nestanak iz većeg dijela njihovog prijašnjeg staništa; pokušaji proglašavanja gorske kune kao ugrožene vrste susreli su se s malo uspjeha. == Drugi projekti == {{WProjekti |commons = Gulo gulo |commonshr = gorska kuna |commonscat = |commonscathr = |wikivrste = Gulo gulo |wikivrstehr = gorskoj kuni |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} [[Kategorija:Mustelinae]] aygfqif344l6ij2g03o8wckphj0pkcz 7615162 7615161 2026-10-08T12:35:48Z Argo Navis 852 /* Drugi projekti */ 7615162 wikitext text/x-wiki {{taksokvir | boja = pink | naziv = Gorska kuna | slika = Gulo gulo 2.jpg | status = LC | status_system = IUCN3.1 | status_ref =<ref name="iucn status 11 November 2021">{{cite iucn |author=Abramov, A.V. |date=2016 |title=''Gulo gulo'' |volume=2016 |article-number=e.T9561A45198537 |doi=10.2305/IUCN.UK.2016-1.RLTS.T9561A45198537.en |access-date=11 November 2021}}</ref> (Global) | status2 = VU | status2_system = IUCN3.1 | status2_ref =<ref>{{cite iucn |author=Andrén, H. |year=2025 |title=''Gulo gulo'' (Europe assessment) |volume=2025 |article-number=e.T9561A216872666 |doi= |access-date=6 June 2025}}</ref> (Europe) | raspon_fosila = [[pleistocen]]–danas, {{geološki raspon|2.588|0}}<ref>{{cite web |title=''Gulo gulo'' Linnaeus 1758 (wolverine)- |url=https://paleobiodb.org/classic/checkTaxonInfo?taxon_no=46742&is_real_user=1 |website=PBDB}}</ref> | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Kune|Mustelidae]] | subfamilia = [[Mustelinae]] | genus = '''''Gulo''''' | genus_autorstvo = [[Peter Simon Pallas|Pallas]], 1780 | species = '''''G. gulo''''' | dvoimeno = ''Gulo gulo'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758) }} '''Gorska kuna''' ({{lat.|Gulo gulo}}) najveća je kopnena vrsta porodice ''[[Mustelidae]]'' ([[divovska vidra]] najveći je pripadnik uopće), i jedina vrsta svrstana u rod '''''Gulo''''' (što znači "proždrljivac, izjelica"). Također ga nazivaju i '''žderonja''' ili '''rosomah'''. Neki autori navode dvije podvrste: ''Gulo gulo gulo'' [[Stari svijet|starog svijeta]], i ''G. g. luscus'' [[Novi svijet|novog svijeta]]. Treća podvrsta ograničena na [[otok Vancouver]] (''G. g. vancouverensis'') povremeno biva opisana, iako istraživanja morfologije lubanje predlažu kako je gorska kuna s otoka Vancouver pravilno svrstana u podvrstu ''G. g. Luscus''. [[File:Wolverine (Gulo gulo), Korkeasaari (video).webm|thumb|Gorska kuna]] == Fizička obilježja == [[Anatomija|Anatomski]] gledano, gorska je kuna zdepasta i mišićava životinja. Krzno je sjajno, smeđe boje s postraničnim prugama tmurno žute boje. Dugo je i gusto te ne zadržava velike količine vode, čineći ju veoma otpornim na hladnoću, koja je česta u njenom staništu (zbog ovih je razloga krzno bilo veoma popularno, posebice za izrađivanje odjeće u arktičkim uvjetima). Odrasla je jedinka veličinom nalik [[Domaći pas|psu]] srednjeg rasta, te duljina tijela varira od 65 – 87 centimetara, repa od 17 – 26 [[centimetar]]a, a težina od 10 – 30 [[kilogram]]a. Mužjaci su 30% veći od ženki. Izgledom, gorska kuna nalikuje manjem medvjedu s dugim repom. Poznata je po otpuštanju veoma snažnog, neugodnog mirisa. Gorska kuna, poput ostalih pripadnika porodice ''Mustelidae'', posjeduje poseban gornji kutnjak u pozadini čeljusti koji je zaokrenut 90 stupnjeva, prema unutrašnjosti usta. Ova posebna karakteristika omogućuje joj trganje mesa s plijena ili strvine koja je zaleđena, kao i lomljenje kostiju, koje gorskoj kuni omogućuje prehranu [[Koštana srž|koštanom srži]]. == Ponašanje == Gorska je kuna, poput ostalih članova svoje porodice, veoma snažna za svoju veličinu. Poznata je po ubijanju plijena veličine [[los]]a, iako su takve jedinka losa u pravilu oslabljene jedinke tijekom zime. Gorske kune koje obitavaju u starom svijetu aktivniji su lovci od svojih [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkih]] rođaka. Moguć razlog jest rjeđa gustoća populacija grabežljivaca, čineći lov gorskoj kuni praktičnijim izborom od čekanja na prehranjivanje plijenom koju je prethodno ubio neki drugi grabežljivac. Često se hrane strvinom koju ostavljaju [[vuk]]ovi, te stoga promjena u populaciji vukova može utjecati na populaciju gorskih kuna. Gorske se kune ponekad prehranjuju i tvarima biljnog podrijetla. [[Datoteka:Wolverine on rock.jpg|mini|200px|desno|Gorska kuna na kamenu.]] Oboružane snažnim čeljustima i gustim krznom, gorske će kune braniti svoj ubijeni plijen od većih i brojnijih grabežljivaca. Postoji zabilježen slučaj o gorskoj kuni koja je pokušala oteti plijen mnogo većem grabežljivcu – [[Američki crni medvjed|crnom medvjedu]]. Na nesreću za gorsku kunu, crni je medvjed pobijedio u nadmetanju što je završilo smrtno po gorsku kunu. Sezona parenja odvija se tijekom ljeta, no usađivanje embrija u maternicu odgađa se do rane zime, odgađajući pritom i njegovo razvijanje. Ženke često neće kotiti mladunčad ako su izvori hrane oskudni. Okoti u pravilu broje dvoje do troje mladunaca koji dolaze na svijet u proljeće. Mladunci se brzo razvijaju, dostižući odraslu dob unutar prve godine života. Raspon života gorske kune jest od pet do (u iznimnim slučajevima) trinaest godina. Odrasle gorske kune nemaju prirodnog grabežljivca koji ih napada ili se njima hrani, iako mogu doći u sukob (i pritom biti ubijeni) s mnogo većim grabežljivcima zbog teritorija ili hrane. Mladunčad je mnogo ranjivija, te mlade jedinke mogu biti vrebane od strane grabežljivih ptica kao što su [[orlovi]]. == Rasprostranjenost == Gorske kune žive prvenstveno u osamljenim sjevernim predjelima; primjerice, arktički i alpski predjeli [[Aljaska|Aljaske]], sjeverna [[Kanada]], [[Sibir]] i [[Skandinavija]]. Također su urođene u [[Rusija|Rusiji]] te [[Baltik|baltičkim]] zemljama. Gorska se kuna pronalazi sve do juga [[Sierra planine|Sierra Nevade]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], a nekoliko primjeraka obitava u [[Stjenjak]]u unutar [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Ukupna svjetska populacija gorske kune nepoznata je. Ova životinja pokazuje nisku populacijsku gustoću i potrebu za velikim staništem. Raspon mužjakovog teritorija može biti veći od 620 kvadratnih kilometara koji obuhvaća i raspon nekoliko ženki (s manjim rasponom teritorija od 130 – 260 kvadratnih kilometara). Odrasle jedinke pokušavaju izbjegavati preklapanja teritorija s drugim odraslim jedinkama jednakog spola. Ova potreba gorske kune za velikim staništem i teritorijem dovodi ju do sukoba s ljudima, dok lov i zamke nadalje smanjuju njihov broj, uzrokujući njihov nestanak iz većeg dijela njihovog prijašnjeg staništa; pokušaji proglašavanja gorske kune kao ugrožene vrste susreli su se s malo uspjeha. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Mustelinae]] 80nt787mu5wv94imbzcc9q0y3tt1mi9 7615163 7615162 2026-10-08T12:36:14Z Argo Navis 852 7615163 wikitext text/x-wiki {{taksokvir | boja = pink | naziv = Gorska kuna | slika = Gulo gulo 2.jpg | status = LC | status_system = IUCN3.1 | status_ref =<ref name="iucn status 11 November 2021">{{cite iucn |author=Abramov, A.V. |date=2016 |title=''Gulo gulo'' |volume=2016 |article-number=e.T9561A45198537 |doi=10.2305/IUCN.UK.2016-1.RLTS.T9561A45198537.en |access-date=11 November 2021}}</ref> (Global) | status2 = VU | status2_system = IUCN3.1 | status2_ref =<ref>{{cite iucn |author=Andrén, H. |year=2025 |title=''Gulo gulo'' (Europe assessment) |volume=2025 |article-number=e.T9561A216872666 |doi= |access-date=6 June 2025}}</ref> (Europe) | raspon_fosila = [[pleistocen]]–danas<ref>{{cite web |title=''Gulo gulo'' Linnaeus 1758 (wolverine)- |url=https://paleobiodb.org/classic/checkTaxonInfo?taxon_no=46742&is_real_user=1 |website=PBDB}}</ref>, {{geološki raspon|2.588|0}} | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Kune|Mustelidae]] | subfamilia = [[Mustelinae]] | genus = '''''Gulo''''' | genus_autorstvo = [[Peter Simon Pallas|Pallas]], 1780 | species = '''''G. gulo''''' | dvoimeno = ''Gulo gulo'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758) }} '''Gorska kuna''' ({{lat.|Gulo gulo}}) najveća je kopnena vrsta porodice ''[[Mustelidae]]'' ([[divovska vidra]] najveći je pripadnik uopće), i jedina vrsta svrstana u rod '''''Gulo''''' (što znači "proždrljivac, izjelica"). Također ga nazivaju i '''žderonja''' ili '''rosomah'''. Neki autori navode dvije podvrste: ''Gulo gulo gulo'' [[Stari svijet|starog svijeta]], i ''G. g. luscus'' [[Novi svijet|novog svijeta]]. Treća podvrsta ograničena na [[otok Vancouver]] (''G. g. vancouverensis'') povremeno biva opisana, iako istraživanja morfologije lubanje predlažu kako je gorska kuna s otoka Vancouver pravilno svrstana u podvrstu ''G. g. Luscus''. [[File:Wolverine (Gulo gulo), Korkeasaari (video).webm|thumb|Gorska kuna]] == Fizička obilježja == [[Anatomija|Anatomski]] gledano, gorska je kuna zdepasta i mišićava životinja. Krzno je sjajno, smeđe boje s postraničnim prugama tmurno žute boje. Dugo je i gusto te ne zadržava velike količine vode, čineći ju veoma otpornim na hladnoću, koja je česta u njenom staništu (zbog ovih je razloga krzno bilo veoma popularno, posebice za izrađivanje odjeće u arktičkim uvjetima). Odrasla je jedinka veličinom nalik [[Domaći pas|psu]] srednjeg rasta, te duljina tijela varira od 65 – 87 centimetara, repa od 17 – 26 [[centimetar]]a, a težina od 10 – 30 [[kilogram]]a. Mužjaci su 30% veći od ženki. Izgledom, gorska kuna nalikuje manjem medvjedu s dugim repom. Poznata je po otpuštanju veoma snažnog, neugodnog mirisa. Gorska kuna, poput ostalih pripadnika porodice ''Mustelidae'', posjeduje poseban gornji kutnjak u pozadini čeljusti koji je zaokrenut 90 stupnjeva, prema unutrašnjosti usta. Ova posebna karakteristika omogućuje joj trganje mesa s plijena ili strvine koja je zaleđena, kao i lomljenje kostiju, koje gorskoj kuni omogućuje prehranu [[Koštana srž|koštanom srži]]. == Ponašanje == Gorska je kuna, poput ostalih članova svoje porodice, veoma snažna za svoju veličinu. Poznata je po ubijanju plijena veličine [[los]]a, iako su takve jedinka losa u pravilu oslabljene jedinke tijekom zime. Gorske kune koje obitavaju u starom svijetu aktivniji su lovci od svojih [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkih]] rođaka. Moguć razlog jest rjeđa gustoća populacija grabežljivaca, čineći lov gorskoj kuni praktičnijim izborom od čekanja na prehranjivanje plijenom koju je prethodno ubio neki drugi grabežljivac. Često se hrane strvinom koju ostavljaju [[vuk]]ovi, te stoga promjena u populaciji vukova može utjecati na populaciju gorskih kuna. Gorske se kune ponekad prehranjuju i tvarima biljnog podrijetla. [[Datoteka:Wolverine on rock.jpg|mini|200px|desno|Gorska kuna na kamenu.]] Oboružane snažnim čeljustima i gustim krznom, gorske će kune braniti svoj ubijeni plijen od većih i brojnijih grabežljivaca. Postoji zabilježen slučaj o gorskoj kuni koja je pokušala oteti plijen mnogo većem grabežljivcu – [[Američki crni medvjed|crnom medvjedu]]. Na nesreću za gorsku kunu, crni je medvjed pobijedio u nadmetanju što je završilo smrtno po gorsku kunu. Sezona parenja odvija se tijekom ljeta, no usađivanje embrija u maternicu odgađa se do rane zime, odgađajući pritom i njegovo razvijanje. Ženke često neće kotiti mladunčad ako su izvori hrane oskudni. Okoti u pravilu broje dvoje do troje mladunaca koji dolaze na svijet u proljeće. Mladunci se brzo razvijaju, dostižući odraslu dob unutar prve godine života. Raspon života gorske kune jest od pet do (u iznimnim slučajevima) trinaest godina. Odrasle gorske kune nemaju prirodnog grabežljivca koji ih napada ili se njima hrani, iako mogu doći u sukob (i pritom biti ubijeni) s mnogo većim grabežljivcima zbog teritorija ili hrane. Mladunčad je mnogo ranjivija, te mlade jedinke mogu biti vrebane od strane grabežljivih ptica kao što su [[orlovi]]. == Rasprostranjenost == Gorske kune žive prvenstveno u osamljenim sjevernim predjelima; primjerice, arktički i alpski predjeli [[Aljaska|Aljaske]], sjeverna [[Kanada]], [[Sibir]] i [[Skandinavija]]. Također su urođene u [[Rusija|Rusiji]] te [[Baltik|baltičkim]] zemljama. Gorska se kuna pronalazi sve do juga [[Sierra planine|Sierra Nevade]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], a nekoliko primjeraka obitava u [[Stjenjak]]u unutar [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Ukupna svjetska populacija gorske kune nepoznata je. Ova životinja pokazuje nisku populacijsku gustoću i potrebu za velikim staništem. Raspon mužjakovog teritorija može biti veći od 620 kvadratnih kilometara koji obuhvaća i raspon nekoliko ženki (s manjim rasponom teritorija od 130 – 260 kvadratnih kilometara). Odrasle jedinke pokušavaju izbjegavati preklapanja teritorija s drugim odraslim jedinkama jednakog spola. Ova potreba gorske kune za velikim staništem i teritorijem dovodi ju do sukoba s ljudima, dok lov i zamke nadalje smanjuju njihov broj, uzrokujući njihov nestanak iz većeg dijela njihovog prijašnjeg staništa; pokušaji proglašavanja gorske kune kao ugrožene vrste susreli su se s malo uspjeha. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Mustelinae]] 75xngxmu308k6q3rwv031nrm775aao5 0 161495 7615160 1343247 2026-10-08T12:33:58Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Rodovi Mustelinae|Rodovi Mustelinae]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615160 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Gorska kuna]] [[Kategorija:Rodovi Mustelinae]] 3ex7h7a7xow5yzrbqwdz16gaf8auc0w 0 161575 7615157 5821428 2026-10-08T12:30:35Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Ictonyx]]; ±[[Kategorija:Kune]]→[[Kategorija:Rodovi Mustelinae]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615157 wikitext text/x-wiki {{taksokvir | boja = pink | naziv = ''Ictonyx'' | slika = | slika_širina = 230px | slika_opis = Prugasti tvor | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Kune|Mustelidae]] | subfamilia = [[Mustelinae]] | genus = '''''Ictonyx''''' | genus_autorstvo =[[Johann Jakob Kaup|Kaup]], [[1835.]] | razdioba_stupanj = [[Vrste]] | razdioba = {{plainlist| * ''[[Ictonyx libycus]]'' * ''[[Ictonyx striatus]]''}} }} '''''Ictonyx''''' je [[Rod (taksonomija)|rod]] svrstan u potporodicu ''[[Mustelinae]]'' unutar porodice ''[[Mustelidae]]''. Sadrži dvije poznate vrste: * [[Sjevernoafrički prugasti tvor|sjevernoafričkog prugastog tvora]], ''Ictonyx libycus'', * [[Prugasti tvor|prugastog tvora]], ''Ictonyx striatus''. [[Kategorija:Rodovi Mustelinae]] [[Kategorija:Ictonyx]] d97d1qrtzs3aweeqkk7n65amur737qy 7615159 7615157 2026-10-08T12:33:28Z Argo Navis 852 7615159 wikitext text/x-wiki {{taksokvir | boja = pink | naziv = ''Ictonyx'' | slika = African polecat walking in leaves - DPLA - fa39b9e9bcf1097e237ba8b92922c4eb.jpg | slika_opis = [[Prugasti tvor]] (''Ictonyx striatus'') | raspon_fosila = [[rani pliocen|rani]] [[pliocen]] - [[Holocen|danas]], {{geološki raspon|3.85|0}} | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mustelidae]] | subfamilia = [[Mustelinae]] | genus = '''''Ictonyx''''' | genus_autorstvo =[[Johann Jakob Kaup|Kaup]], [[1835.]] | razdioba_stupanj = [[Vrste]] | razdioba = {{plainlist| * ''[[Ictonyx libycus]]'' * ''[[Ictonyx striatus]]''}} }} '''''Ictonyx''''' je [[Rod (taksonomija)|rod]] svrstan u potporodicu ''[[Mustelinae]]'' unutar porodice ''[[Mustelidae]]''. Sadrži dvije poznate vrste: * [[Sjevernoafrički prugasti tvor|sjevernoafričkog prugastog tvora]], ''Ictonyx libycus'', * [[Prugasti tvor|prugastog tvora]], ''Ictonyx striatus''. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Rodovi Mustelinae]] [[Kategorija:Ictonyx]] e00dsadht9s3bc3qszd29d69653e51s 0 161578 7615154 5882906 2026-10-08T12:26:57Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kune|Kune]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Ictonyx|Ictonyx]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615154 wikitext text/x-wiki {{taksokvir | boja = pink | naziv = Sjevernoafrički prugasti tvor | slika = Ictonyx libyca multivittata.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis = Ilustracija | status = LR/lc | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Kune|Mustelidae]] | subfamilia = [[Mustelinae]] | genus = ''[[Ictonyx]]'' | species = '''''I. libycus''''' | dvoimeno = ''Ictonyx libycus'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Wilhelm Hemprich|Hemprich]] & Ehrenberg, 1833) | karta_raspon = Saharan Striped Polecat area.png }} '''Sjevernoafrički prugasti tvor''' (''Ictonyx libycus'') vrsta je [[Sisavci|sisavca]] svrstana u potporodicu ''[[Mustelinae]]'' unutar porodice ''[[Mustelidae]]''. Pronalazi ga se u [[Alžir]]u, [[Čad]]u, [[Egipat|Egiptu]], [[Libija|Libiji]], [[Mali]]ju, [[Mauretanija|Mauretaniji]], [[Maroko|Moroku]], [[Niger]]u, [[Nigerija|Nigeriji]], [[Sudan]]u, [[Tunis]]u i [[Zapadna Sahara|Zapadnoj Sahari]]. [[Kategorija:Ictonyx]] p9tj71tdc9gb3hre52au8064yddfuoa 0 161582 7615155 6165494 2026-10-08T12:29:55Z Argo Navis 852 7615155 wikitext text/x-wiki {{taksokvir | boja = pink | naziv = Prugasti tvor | slika = African polecat walking in leaves - DPLA - fa39b9e9bcf1097e237ba8b92922c4eb.jpg | slika_opis = | status = LC | status_sistem = IUCN3.1 | status_ref = <ref name="iucn status 11 November 2021">{{cite iucn |author=Stuart, C. |author2=Stuart, M. |author3=Do Linh San, E. |date=2015 |title=''Ictonyx striatus'' |volume=2015 |article-number=e.T41646A45212491 |doi=10.2305/IUCN.UK.2015-4.RLTS.T41646A45212491.en |access-date=11 November 2021}}</ref> | regnum = [[Životinje|Animal]]ia | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Kune|Mustelidae]] | subfamilia = [[Mustelinae]] | genus = ''[[Ictonyx]]'' | genus_autorstvo = [[Johann Jakob Kaup|Kaup]], 1835 | species = '''''I. striatus''''' | dvoimeno = ''Ictonyx striatus'' | dvoimeno_autorstvo = ([[George Perry (prirodoslovac)|Perry]], 1810) }} '''Prugasti tvor''' (''Ictonyx striatus'') član je potporodice ''[[Mustelinae]]'' svrstanu unutar porodice kuna (''[[Mustelidae]]'') koji izgledom nalikuje [[Tvorovi|tvoru]]. Pronalazi ga se u [[savana]]ma i otvorenim područjima [[Južna Afrika (regija)|južne]] i [[Zapadna Afrika|zapadne Afrike]]. [[Noćne životinje|Noćna]] je životinja te posjeduje nekoliko sposobnosti u obrani protiv grabežljivaca - otpušta tekućinu neugodnog mirisa iz analnih žlijezdi, sposoban je praviti se mrtav te penjati se na drveće. Krzno je većim dijelom crno s četiri istaknute bijele pruge koje se pružaju od glave duž leđa i repa. Duljina tijela u pravilu iznosi 60 centimetara, ne uključujući rep od 20 centimetara. Može doživjeti 13 godina. Samotna je životinja, podnoseći kontakt s ostalim pripadnicima svoje vrste samo tijekom [[Razmnožavanje|parenja]]. Mladunčad na svijet dolazi između [[Rujan|rujna]] i [[Prosinac|prosinca]], s jednim do troje mladunaca po okotu. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Ictonyx]] h3iytuxegp251faq7qvgkkaja961czh 0 162331 7615165 5762150 2026-10-08T12:37:35Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kune|Kune]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Mustelinae|Mustelinae]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615165 wikitext text/x-wiki {{taksokvir | boja = pink | slika = Lyncodon patagonicus1.jpg | naziv = Patagonijska kuna | status = LR/lc | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Kune|Mustelidae]] | subfamilia = [[Mustelinae]] | genus = '''''Lyncodon''''' | genus_autorstvo = [[Paul Gervais|Gervais]], [[1845.]] | species = '''''L. patagonicus''''' | dvoimeno = ''Lyncodon patagonicus'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Henri Marie Ducrotay de Blainville| de Blainville]], [[1842.]]) | razdioba_stupanj = [[Podvrste]] | razdioba = * ''L. p. patagonicus'' <small>de Blainville, 1842</small> * ''L. p. thomasi'' <small>Cabrera, [[1928.]]</small> }} '''Patagonijska kuna''' (''Lyncodon patagonicus'') maleni je [[Sisavci|sisavac]], jedini pripadnik roda '''''Lyncodon''''' unutar potporodice ''[[Mustelinae]]'' koju obuhvaća porodica ''[[Mustelidae]]''. Zemljopisna rasprostranjenost patagonijske kune obuhvaća [[pampe]] zapadne [[Argentina|Argentine]] i dijelove [[Čile]]a. Najraniji zapis o ovoj životinji dolazi iz članka [[Syms Convington|Symsa Covingtona]], koji je plovio s [[Charles Darwin|Charlesom Darwinom]] na brodu ''[[HMS Beagle]]''. == Obilježja == Duljina tijela patagonijske kune proteže se od 30 – 35 centimetara, s repom od 6 – 9 centimetara. [[Krzno]] je bijele boje s primjesama crnih i smeđih tonova. Ima malene uši, kratke udove i kitnjast rep. Životinja nije temeljito istražena te njena [[biologija ponašanja]] nije potpuno poznata. Postoje zapisi kako je držana kao radni kućni ljubimac na rančevima u borbi protiv štetočina. Po nalazima zuba da se zaključiti kako se hrani manjim [[glodavci]]ma. ==Drugi projekti== {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = |commonscathr = |wikivrste = Lyncodon |wikivrstehr = rodu Lyncodon |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} [[Kategorija:Mustelinae]] mn10q5oqbw392nwavjrhsjaho0lkjc7 0 164379 7615387 7438708 2026-10-08T20:26:48Z Xocolatl 58190 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:AhmoseIAndQueen-Relief BrooklynMuseum.png]] → [[File:Ahmose I and Ahmose-Nefertari Relief Brooklyn Museum.png]] [[c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error) · The queen is Ahmose-Nefertari 7615387 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|infookvir monarh}} [[Datoteka:Ahmose I and Ahmose-Nefertari Relief Brooklyn Museum.png|mini|300px|Reljef Ahmosis I koji se čuva u Brooklynskom muzeju]]'''Amasis I''' ili '''Ahmose''' (nekad nazvan ''Amozis I'' što znači ''Mjesec je rođen'') je bio [[faraon]] [[Drevni Egipat|Drevnog Egipta]] i osnivač [[Osamnaesta dinastija drevnog Egipta|Osamnaeste dinastije]]. Bio je član [[Teba (Egipat)|tebanske]] kraljevske kuće, sin faraona Seqenenre Taa II i brat posljednjeg faraona [[Sedamnaesta dinastija drevnog Egipta|Sedamnaeste dinastije]], kralja [[Kamose]]a. Za vrijeme vladavine njegovog djeda ili oca, Tebanci su se pobunili protiv [[Hiksi|Hiksa]], vladara [[Donji Egipat|Donjeg Egipta]]. Otac mu je ubijen kada mu je bilo samo sedam godina,<ref>Shaw, Ian. ''The Oxford History of Ancient Egypt''. p. 199. Oxford University Press, 2000.</ref> a imao je deset godina kada mu je brat umro od nepoznatih uzroka, poslije vladavine duge tri godine. Ahmose I je formalno preuzeo prijestolje nakon smrti brata,<ref name="Grimal 192">Grimal, Nicolas. ''A History of Ancient Egypt.'' p. 192. Librairie Arthéme Fayard, 1988.</ref> a po krunidbi uzeo ime '''Neb-pehty-re''' (''Gospodar snage je [[Ra|Re]]''). Za vrijeme svoje vladavine dovršio je osvajački/oslobodilački pohod koji je rezultirao istjerivanjem Hiksa iz [[Delta Nila|oblasti Delte]], ponovno uspostavio tebansku vlast nad cijelim Egiptom i uspješno nametnuo egipatsku vlast nad bivšim vazalnim teritorijama u [[Nubija|Nubiji]] i [[Kanaan]]u.<ref name="Grimal 194">Grimal, Nicolas. ''A History of Ancient Egypt'' p. 194. Librairie Arthéme Fayard, 1988.</ref> Potom je reorganizirao državnu upravu, ponovno otvorio kamenolome, rudnike i trgovačke rute te pokrenuo velike građevinske projekte kojih nije bilo od vremena [[Srednje egipatsko kraljevstvo|Srednjeg kraljevstva]]. Ovaj građevinski program rezultirao je gradnjom posljednje [[Piramida (arhitektura)|piramide]] koju su dali sagraditi domaći egipatski vladari. Ahmoseova vladavina postavila je temelje [[Novo egipatsko kraljevstvo|Novog kraljevstva]], pod kojim je Egipat doživio vrhunac. Vladavina mu se obično datira u razdoblje između [[1550. pr. Kr.|1550.]] – [[1525. pr. Kr.]] == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * Breasted, James Henry. ''Ancient Records of Egypt, Vol. II'' University of Chicago Press, Chicago, 1906. {{ISBN|90-04-12989-8}}. * Catalogue Gènèral 34001, Egyptian Museum, Cairo. * Clayton, Peter. ''Chronicle of the Pharaohs'', Thames and Hudson Ltd, paperback 2006. * Cooney, J. D. ''Glass Sculpture in Ancient Egypt.'' Journal of Glass Studies 2 vol. 11, 1960. * Dodson, Aidan. ''Crown Prince Djhutmose and the Royal Sons of the Eighteenth Dynasty'' The Journal of Egyptian Archaeology, vol. 76, 1990. * Dodson, Aidan. Dyan, Hilton. ''The Complete Royal Families of Ancient Egypt'' Thames & Hudson, 2004. {{ISBN|0-500-05128-3}}. * Edna R. Russman et al. ''Eternal Egypt: Masterworks of Ancient Art from the British Museum.'' 2001. {{ISBN|0-520-23086-8}}. * Gardiner, Alan (Sir). ''Egypt of the Pharaohs'', Oxford University Press, 1964. {{ISBN|0-19-500267-9}} * Gordon, Andrew H. ''A Glass Bead of Ahmose and Amenhotep I.'' Journal of Near Eastern Studies, vol. 41, no. 4, October 1982. * Grimal, Nicolas. ''A History of Ancient Egypt.'' Librairie Arthéme Fayard, 1988. {{ISBN|90-04-12989-8}}. * Helk, Wolfgang. ''Schwachstellen der Chronologie-Diskussion.'' Göttinger Miszellen, Göttingen, 1983. * Lehner, Mark. ''The Complete Pyramids.'' Thames & Hudson Ltd, 1997. {{ISBN|0-500-05084-8}}. * Maspero, Gaston. ''History Of Egypt, Chaldaea, Syria, Babylonia, and Assyria, Volume 4 (of 12),'' Project Gutenberg EBook, Release Date: December 16, 2005. EBook #17324. http://www.gutenberg.org/files/17324/17324.txt * Murnane, William J. ''Ancient Egyptian Coregencies, Studies in Ancient Oriental Civilization. No. 40.'' The Oriental Institute of the University of Chicago, 1977. * Redford, Donald B. ''Egypt, Canaan, and Israel in Ancient Times.'' Princeton University Press, Princeton NJ, 1992. {{ISBN|0-691-00086-7}}. * Redford, Donald B. ''History and Chronology of the 18th Dynasty of Egypt: Seven Studies.'' University of Toronto Press, 1967. * Shaw, Ian. ''The Oxford History of Ancient Egypt''. Oxford University Press, 2000. {{ISBN|0-19-815034-2}}. * Smith, G Elliot. ''The Royal Mummies'', Gerald Duckworth & Co Ltd., 2000. {{ISBN|0-7156-2959-X}}. * Spalinger, Anthony J. ''War in Ancient Egypt: The New Kingdom.'' Blackwell Publishing, 2005. {{ISBN|1405113723}} * Tyldesley, Joyce. ''Egypt's Golden Empire: The Age of the New Kingdom''. Headline Book Publishing Ltd., 2001. {{ISBN|0-7472-5160-6}}. * Tyldesley, Joyce. ''The Private Lives of the Pharaohs''. Channel 4 Books, 2004. {{ISBN|0-7522-1903-0}}. * Weinstein, James M. ''The Egyptian Empire in Palestine, A Reassessment.'' Bulletin of the American Schools of Oriental Research: No 241. Winter, 1981. * Wente, Edward F. ''Thutmose III's Accession and the Beginning of the New Kingdom.'' Journal of Near Eastern Studies, University of Chicago Press, 1975. == Vanjske poveznice == *[http://www.digitalegypt.ucl.ac.uk/chronology/ahmose.html Ahmose] *[http://touregypt.net/featurestories/ahmose1.htm Ahmose I] *[http://touregypt.net/featurestories/ahmosep.htm Ahmozisova piramida u Abydosu] *[http://www.phouka.com/pharaoh/pharaoh/dynasties/dyn18/01ahmose.html Egipatski faraoni: Ahmose I] *[https://web.archive.org/web/20060814155418/http://weekly.ahram.org.eg/2005/755/he1.htm King of the Wild Frontier] *[https://web.archive.org/web/20100605044043/http://www.reshafim.org.il/ad/egypt/texts/quarry_inauguration.htm Quarry Inauguration] {{Popis faraona}} [[Kategorija:Faraoni iz osamnaeste dinastije drevnog Egipta]] ogq4yqwz36cgqp33jojbaxcqv0ykxm4 0 165819 7615384 7410763 2026-10-08T20:18:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615384 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime=Sarah Louise Heath Palin |datum rođenja=[[11. veljače]] [[1964.]] |mjesto rođenja=[[Sandpoint]], [[Idaho]], [[SAD]] |datum smrti= |mjesto smrti= |malaslika= |opis male slike= |slika=Palin1.JPG |veličina= |opis slike= |potpredsjednik= |potpredsjednik2= |potpredsjednik3= |potpredsjednik4= |potpredsjednik5= |potpremijer= |potpremijer2= |potpremijer3= |potpremijer4= |potpremijer5= |zamjenik= [[Sean Parnell]] |zamjenik2= |zamjenik3= |zamjenik4= |zamjenik5= |stranka=[[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] |potpis=Sarah_palin_signature.svg‎ |supruga= |suprug=[[Todd Palin]] |položaj= 11. guvernerka [[Aljaska | Aljaske]] |čin2= Predsjednica komisije za naftu i plin države Aljaske |čin3= Gradonačelnica grada Wasilla |čin4= Članica gradskog vijeća grada Wasilla |čin5= |zanimanje= političarka, novinarka |fusnote= |nasljednik=[[Sean Parnell]] |prethodnik=[[Frank Murkowski]] |nasljednik2=[[John K. Norman]] |prethodnik2=[[Camille Oechsli Taylor]] |nasljednik3=[[Dianne M. Keller]] |prethodnik3=[[John Stein]] |nasljednik4= |prethodnik4= |nasljednik5= |prethodnik5= |predsjednik= |predsjednik2= |predsjednik3= |predsjednik4= |predsjednik5= |premijer= |premijer2= |premijer3= |premijer4= |premijer5= |mandat_start=[[4. prosinca]] [[2006.]] |mandat_kraj= [[26. srpnja]] [[2009.]] |mandat_start2=[[2003.]] |mandat_kraj2=[[2004.]] |mandat_start3=[[1996.]] |mandat_kraj3=[[2002.]] |mandat_start4=[[1992.]] |mandat_kraj4=[[1996.]] |mandat_start5= |mandat_kraj5= |vjera=[[kršćanstvo|kršćanka]] }} '''Sarah Louise Heath Palin''' ([[11. veljače]] [[1964.]]) američka političarka, publicistica, bivša guvernerka [[Aljaska|Aljaske]], savezne države [[SAD]] i kandidatkinja [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanske stranke]] za mjesto potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država na predsjedničkim izborima [[2008.]] godine. Palin je izabrana za guvernerku Aljaske [[2006.]] godine, pobijedivši u stranačkim predizborima tadašnjeg guvernera [[Frank Murkowski|Franka Murkowskog]], i potom na općim izborima nekadašnjeg demokratskog guvernera Aljaske [[Tony Knowles]]a. Pažnju javnosti privukla je objavljujući etičke propuste vođa Republikanske stranke u Aljaski. == Karijera == Prije nego što je izabrana za guvernerku, Palin je služila u dva saziva kao vijećnica u gradskom vijeću [[Wasilla|Wasille]], grada u Aljaski od 5.470 stanovnika (2000), od 1992. do 1996. Od 1996. do 2002. godine bila je gradonačelnica Wasille [[1996.]], pobijedivši na dva uzastopna izbora. Potom je bila kandidatkinja za zamjenika guvernera na unutarstranačkim predizborima [[2002.]]; nakon što je stranka nije nominirala za zamjenicu guvernera, imenovana je (od strane republikanca Franka Murkowskog, koji je na tim guvernerskim izborima pobijedio) za predsjednicu "Alaska Oil and Gas Conservation Commission" - tijela koje nadzire ekološku i drugu sigurnost rada na bogatim naftnim poljima Aljaske. Početkom 2004. godine, nakon teških političkih pritisaka morala je dati ostavku na mjesto u komisiji koja je nadzirala rad naftaša; udruživši se potom s nekim republikanskim i demokratskim političarima radi razotrkivanja raznih etičkih nepravilnosti u radu republikanske vlasti u Aljaski. Na unutarstranačkim izborima 2006. godine nadjačala je republikanskog guvernera F. Murkowskog, te je na guvernerskim izborima iste godine izabrana za guvernerku Aljaske. Osim što je bila prva žena na mjestu guvernera, bila je - s 42 godine života - ujedno i najmlađi guverner u povijesti Aljaske. Sarah Palin je prvi ženski kandidat Republikanske stranke za položaj potpredsjednika, i drugi kandidat za potpredsednika ispred jedne od dvije velike stranke u SAD. Ona je također i prvi političar iz Aljaske koja je nacionalni kandidat u kampanji za predsjednika ili potpredsjednika. U vrijeme kada ju je [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] nominirala za predsjednicu SAD-a, pokrenut je protiv Sarah Palin iznimno veliki broj etičkih pritužbi, toliko veliki da je - kako je sama tvrdila - većinu radnog vremena naposljetku trošila na svoju obranu u etičkim postupcima. Izlaženje na kraj s čak 238 različitih etičkih pritužbi je uvelike otežalo rad središnje administracije Aljaske.<ref>[http://www.adn.com/2009/07/08/858523/palin-defends-millions-ethics.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131202235312/http://www.adn.com/2009/07/08/858523/palin-defends-millions-ethics.html|date=2. prosinca 2013.}} "Palin defends 'millions' ethics price claim", Sean Cocherham za "Anchorage Daily News" 8.7.2009.(Eng.)</ref> Sarah Palin se žalila da su skoro sve pritužbe na njenu navodnu neetičnost bile trivijalne naravi, primjerice su joj prigovarali da članovi njene obitelji koriste njen mobitel za koji je država uplatila tzv. "flat - fee", tj. prigovarali su joj korištenje mobitela koje državu nije koštalo baš ništa. U srpnju 2009. godine Sarah Palin je dala ostavku, uz objašnjenje da u takvim uvjetima nije u stanju na zadovoljavajući način obnašati dužnost guvernerke. Nakon njene ostavke, etičke smjernice Države Aljaske su dopunjene, te je primjerice navedeno korištenje telefona i smartfona od strane članova obitelji izrijekom dopušteno.<ref>[http://www.newsminer.com/news/alaska_news/new-ethics-rules-in-alaska-to-take-effect-dec/article_51f2abb9-50cb-5efd-afcd-333b16e39552.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140906092333/http://www.newsminer.com/news/alaska_news/new-ethics-rules-in-alaska-to-take-effect-dec/article_51f2abb9-50cb-5efd-afcd-333b16e39552.html |date=6. rujna 2014. }} "New ethics rules in Alaska to take effect Dec. 22", "Associated Press" 7.12.2010.(Eng.)</ref> == Objavljivanje "bestseller" biografije 2009. == Već u studenom 2009., S. Palin je objavila svoje memoare pod imenom "Going Rogue: An American Life" ("Postati bitanga: Jedan američki život") u kojemu govori o svojem životu i karijeri, te o okolnostima pod kojima je dala ostavku. Već prvi dan, ta je njena knjiga prodana u 300.000 primjeraka, a prvih milijun primjeraka je prodano u manje od dva tjedna - što je tu knjigu uvrstilo među najbolje prodavane biografije u SAD.<ref>[http://www.cbsnews.com/news/sarah-palin-book-goes-platinum/]"Sarah Palin Book Goes Platinum", "Associated Press" 1.12.2009.(Eng.)</ref> Do kraja 2009. godine knjiga je prodana u 2,7 milijuna primjeraka, čime je zaslužila naslov najbolje prodavane ne-fikcijske knjige godine; procjenjuje se da je od autorskih honorara S. Palin zaradila barem 10 milijuna dolara.<ref>[http://andyrossagency.wordpress.com/2010/03/23/sarah-palin-book-income-update/l] "Sarah Palin Book Income Update", Andy Ross kod "Ask The Agent" 23.3.2010.(Eng.)</ref> == Sadašnje aktivnosti == Od početka 2010. godine Sarah Palin funkcionira kao važna figura u [[Pokret Tea Party|Pokretu Tea Party]], konzervativnog populističkog pokreta bliskog desnom krilu njene Republikanske partije, te sudjeluje u kampanjama - osobito u prikupljanju novčanih sredstava za te kampanje - raznih republikanskih političara. Pažljivo čuva svoj javni lik i ostavlja otvorenom mogućnost da se kandidira za neku visoku dužnost, ako je Republikanska partija nominira. == Politički profil == Političke sklonosti Sarah Palin svrstavaju je među konzervativne političare, tako se protivi pobačaju i [[Istospolni brak|istospolnim brakovima]] - zalažući se u isto vrijeme za prava žena i njihov što veći utjecaj na poslovnoj i političkoj sceni.<ref>[http://www.ontheissues.org/sarah_palin.htm] "OnTheIssues - Sarah Palin", pristupljeno 27.11.2013.(Eng.)</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.sarahpac.com/] Sarah Palin Political Action Comitee (službene stranice) {{eng oznaka}} * [http://www.nga.org/cms/home/governors/past-governors-bios/page_alaska/col2-content/main-content-list/title_palin_sarah.html]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121007090050/http://www.nga.org/cms/home/governors/past-governors-bios/page_alaska/col2-content/main-content-list/title_palin_sarah.html |date=7. listopada 2012. }} Biografija na "National Governors Association" {{eng oznaka}} {{GLAVNIRASPORED:Palin, Sarah}} [[Kategorija:Američki političari]] 09mqsqevolvb9o7s3igiqgcmauy9hwl 0 170362 7615333 7198512 2026-10-08T18:00:55Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615333 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Harald zur Hausen | slika = Harald zur Hausen 01.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[11. ožujka]] [[1936.]] | mjesto_rođenja = [[Gelsenkirchen]] | datum_smrti = [[28. svibnja]] [[2023.]] | mjesto_smrti = [[Heidelberg]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|NJE}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Medicina]], [[virologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 2008. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Harald zur Hausen''' ([[Gelsenkirchen]], [[11. ožujka]] [[1936.]] - [[Heidelberg]], [[28. svibnja]] [[2023.]]) je [[Njemačka|njemački]] [[medicina|medicinski istraživač]]. Za svoje istraživanje [[rak vrata maternice|raka vrata maternice]], i uloge [[virus]]a [[HPV]] u nastanku ove bolesti, dobio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] 2008. Drugu polovicu nagrade za medicinu ili fiziologiju 2008. podijelili su [[Françoise Barré-Sinoussi]] i [[Luc Montagnier]] == Životopis == Zur Hausen je rođen [[Gelsenkirchen]]u, a medicinu je studirao na sveučilištima u [[Bonn]]u, [[Hamburg]]u [[Düsseldorf]]u. Na sveučilištu u Düsseldorfu 1960.g. postao je doktor znanosti medicine, nakon čega je postao asistent. Godine 1969. postao je profesor na sveučilištu u [[Würzburg]]u, gdje je predavao na Institutu za Virologiju. Godine 1972., seli na sveučilište u [[Erlangen-Nuremberg]]u, a 1977.g. na sveučilište u [[Freiburg]] (Breisgau). {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Hausen, Harald zur}} [[Kategorija:Njemački liječnici]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Virolozi]] [[Kategorija:HPV]] 9e92apm4u1rco9x1hqoorq0x9kd1viq 0 174172 7615400 7602527 2026-10-08T21:05:14Z IndexAccount 131684 7615400 wikitext text/x-wiki '''Emil Čić''' ([[Zagreb]], [[27. travnja]] [[1958.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[muzikolog]], [[publicistika|publicist]], [[skladatelj]], [[glazbeni kritičar]], [[esej]]ist, [[nakladnik]], slobodni umjetnik, filozof povijesti i [[prevoditelj]].<ref name="kgz">[http://arhiva.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=1&spid0=10&spv0=%C4%8Ci%C4%87%2C+Emil&xm0=1 Knjižnice grada Zagreba: autor: Čić, Emil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305010635/http://arhiva.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=1&spid0=10&spv0=%C4%8Ci%C4%87,+Emil&xm0=1 |date=5. ožujka 2016. }}, pristupljeno 16. kolovoza 2015.</ref> <!-- ima li izvor za ovo Trenutno profesor glazbene kulture u OŠ Sukošan --> == Životopis == Emil Čić rodio se u Zagrebu 1958. godine. Pohađao je srednju glazbenu školu u Zagrebu. Muzikologiju je upisao na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji]] u Zagrebu. Studij glazbe je imao u [[Austrija|Austriji]], u [[Beč]]u. Studirao je kompoziciju, dirigiranje i orkestraciju.{{nedostaje izvor}} Poslijediplomski studij iz područja [[Religija|religioznih]] znanosti je pohađao na [[Filozofski fakultet Družbe Isusove|Filozofsko-teološkome fakultetu Družbe Isusove]] u Zagrebu, Hrvatski studiji {{nedostaje izvor}}. Na istom je u svibnju [[2006.]] godine magistrirao humanističke i teološke znanosti na temu ''Religijski aspekti u književnosti Antuna Gustava Matoša''. Za vrijeme studija u Austriji počeo se baviti glazbenom kritikom. U tom je razdoblju pisao članke iz područja kulture za listove ''[[Vjesnik (novine)|Vjesnik]]'', ''[[Studio]]'' i ''[[Danas (Zagreb)|Danas]]''. Povratkom u Hrvatsku zaposlio se u prosvjeti. U istom razdoblju pisao je članke iz glazbe, kulture, religije te politike i geopolitike. Pisao je za ''[[Glasnik HDZ]]-a'', ''[[Hrvatski vojnik]]'', ''[[Velebit (razdvojba)|Velebit]]'', ''[[Narod]]'', ''[[Hrvatsko slovo]]'', ''[[Fokus (časopis)|Fokus]]'', ''[[Crkva u svijetu|Crkvu u svijetu]]'', ''[[Državnost]]'', hrv. književnu reviju ''[[Marulić (revija)|Marulić]]'', ''[[Matica - mjesečna revija|Maticu]]'' (glasilo [[Hrvatska matica iseljenika|HMI]]), ''[[Večernji list]]''. Utemeljio je, [[1992.]] godine, [[Hrvatsko muzikološko društvo]], zajedno sa [[Stanislav Tuksar|Stanislavom Tuksarom]], [[Jerko Bezić|Jerkom Bezićem]] i inim muzikolozima.<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac418.nsf/AllWebDocs/Akademik_Jerko_Bezic_i_njegovo_djelo Emil Čić, ''Akademik Jerko Bezić i njegovo djelo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210217145626/https://www.matica.hr/vijenac/418/Akademik%20Jerko%20Bezi%C4%87%20i%20njegovo%20djelo/ |date=17. veljače 2021. }}, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', broj 418., 11. ožujka 2010., preuzeto 4. travnja 2013.</ref> Bio je urednikom dvojezičnoga zbornika ''Hrvatsko-irske kulturne veze: konfederacija srca: zbornik izabranih djela = Croatian-Irish cultural links: a confederation of heart: collection of selected works'', 1-3, 2007. – 2010. Od travnja [[2011.]] godine članom je udruge Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori (ne treba je zamijeniti s nacionalnom akademijom poput [[HAZU]]), [[Basel]], [[Švicarska]], gdje je imenovan Predstojnikom razreda za umjetnosti [[HAZUD]]-a.<ref>[http://www.hazud.ch/clanovi-hazud-a/ HAZUD: Članovi HAZUD-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170108014312/http://www.hazud.ch/clanovi-hazud-a/ |date=8. siječnja 2017. }}, preuzeto 4. travnja 2013.</ref> == Članci, knjige, prijevodi == === Članci (izbor) === * ''Figarov pir: okvir za ljubav i mržnju'', 1992. * ''Medaljoni vizionara hrvatstva: (Lukas - Šufflay - Stepinac)'', 1994. * ''Ideologije i orijentacije hrvatskih skladatelja: Dobronić, Hatze, Gotovac, Slavenski, Bersa...'', 1997. * ''Glazbeni aspekti u filozofiji umjetnosti Miha Monaldija (16. st.)'', 2004. * ''Francuska revolucija i glazba'', 2005. * ''Filozofija povijesti u razmatranjima Jacquesa Maritaina'', 2005. === Knjige === * ''Povijest hrvatskih neprijatelja'', Zagreb, 2002. (2. revidirano i dopunjeno izd., 2008.; 3. izd. 2011.) * ''Hrvatska glazba i glazbenici: stotinu izabranih članaka'', Split, 2005. * ''Glazbeni aspekti u filozofiji umjetnosti Miha Monaldija (16. stoljeće): filozofija pragmatičnog idealizma'', Zagreb, 2005. (tekst na hrv. i engl. jeziku)<ref name="kgz"/> * ''Religijsko-filozofski aspekti u književnosti A. G. Matoša: misao pravaškog stekliša AGM'', Zagreb, 2006. * ''Globalizacija i hrvatski nacionalizam'', Zagreb, 2006. (2. ispr. i dop. izd., 2006.) * ''Eseji o glazbi: bit glazbe, glazba u vremenu'', Zagreb, 2007. * ''Liturgijska glazba u Hrvatskoj nakon II. Vatikanskog koncila: uvjeti, utjecaji i poticaji razvoja crkvene glazbe u Hrvatskoj'', Zagreb, 2007. * ''Tiranija i oligarhija: protuhrvatske religije, ideologije i geopolitike'', Zagreb, 2008. * ''Hrvatski zvjezdani trenutci br. 1 - glazbene interpretacije'', Zagreb, 2010. * ''Hrvatski zvjezdani trenutci br. 2 - kritičarska teme'', Zagreb, 2012. * ''Uspon i pad Zapada: filozofija povijesti'', Basel-Zagreb, 2015. === Prijevodi === * Preveo je s [[Engleski jezik|engleskoga]] jezika na [[hrvatski jezik]] knjigu [[Carroll Quigley|Carrolla Quigleya]] ''Anglo-američki establishment: od Rhodesa do Clivedena''.<ref name="kgz"/><ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac259.nsf/AllWebDocs/KRONIKADOGADAJA Matica hrvatska: Kronika događaja: Split] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041115124151/http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac259.nsf/AllWebDocs/KRONIKADOGADAJA |date=15. studenoga 2004. }}, ''Vijenac'', broj 259, 5. veljače 2004., preuzeto 4. travnja 2013.</ref> * Preveo je s [[Latinski jezik|latinskoga]] jezika na hrvatski jezik knjigu [[Sveti Augustin| sv. Aurelija Augustina]]: ''O glazbi - De musica'', 2010., (suprevoditeljica [[Tihomira Mršić]]) * Preveo je s [[njemački jezik|njemačkog jezika]] na hrvatski jezik knjigu [[Juan Donoso Cortés|Juana Donosa Cortésa]] ''Otpadništvo Zapada'', Split, travanj, 2022.{{ni}} == Nagrade i priznanja == * [[1987.]]: Bečka državna [[nagrada Theodor Koerner|nagrada "Theodor Koerner"]]. Dodjeljuje ju zaklada T. Koerner.<ref>{{deu oznaka}} [http://db.musicaustria.at/node/68578#tabset-tab-9 db.musicaustria.at], Emil Cic, erfasst als: Ausbildner Komponist, Genre: Neue Musik, Staatspreis, Theodor-Körner-Stiftung, pristupljeno 30. srpnja 2015. godine</ref> Nagrađene na velikom banketu prima i pozdravlja predsjednik Austrije (tada je to bio dr. [[Kurt Waldheim]]). * [[1995.]]: [[Spomenica Domovinskog rata]] * [[1997.]]: Nagrada GO HDZ za promicanje hrv. državotvorne misli i rad na stvaranju hrvatske države. {{nedostaje izvor}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://emilcic.exactpages.com Emil Čić, međumrežne stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180702141958/http://emilcic.exactpages.com/ |date=2. srpnja 2018. }} {{GLAVNIRASPORED:Čić, Emil}} [[Kategorija:Hrvatski muzikolozi]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni kritičari]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] 435h7tusa57u6cl68qlfomjrri4bqp9 0 182784 7615267 7492294 2026-10-08T14:31:34Z ~2026-54202-02 374806 dodan info o novom stadionu 7615267 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = NK Opatija | slika = | puno ime = Nogometni klub Opatija | nadimak = | godina osnivanja = 1911. | igralište = Stadion NK Opatija (zvan "Campo"), [[Opatija]]<br>[[Stadion Kantrida]], [[Rijeka]] | kapacitet stadiona = 802 (Opatija) <br>10.600 (Kantrida) | predsjednik = | trener = {{Z|HRV}} [[Zoran Bogolin]] | liga = [[1. NL]] | sezona = {{sezona wp|1. NL|2025./26.}} | plasman = 8. | trenutačna sezona = 1. NL 2026./27. | igrači = | pattern_la1=_whiteborder |pattern_b1=_whitestripes |pattern_ra1=_whiteborder |pattern_sh1= |pattern_so1= | leftarm1=000000 |body1=000000 |rightarm1=000000 |shorts1=000000 |socks1= 000000 | pattern_la2=_blackborder |pattern_b2=_blackstripes |pattern_ra2=_blackborder |pattern_sh2= |pattern_so2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2= FFFFFF | pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= | leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= }} '''Nogometni klub Opatija''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Opatija|Opatije]] osnovan 1911. godine. Jedan je od najstarijih klubova u Hrvatskoj. Trenutačno se natječe u [[1. NL]]. == Povijest == Početci organiziranog nogometa u Opatiji sežu u 1911. godinu, kada je osnovana opatijska podružnica nogometne sekcije [[Hrvatski sokol|Hrvatskog sokola]], pod imenom '''Nogometni odjel Hrvatskog sokola Opatija – Volosko'''.<ref name="pov">{{Citiranje weba |title=POVIJEST |url=http://hr.nk-opatija.com/povijest.html |access-date=2021-10-17 |website=NK OPATIJA - nogometni klub}}</ref> Inicijativu je pokrenula grupa studenata Trgovačke akademije u [[Beč]]u, slično [[HNK Hajduk Split|splitskom Hajduku]] kojeg su studenti iste godine osnovali u [[Prag]]u.<ref>{{Citiranje weba |date=2011-05-12 |title=Počinje proslava sto godina NK Opatija |url=https://poduckun.net/pocinje-proslava-sto-godina-nk-opatija/ |access-date=2021-10-17 |website=PodUckun.net}}</ref> Prvu službenu utakmicu Opatija je odigrala 14. svibnja 1911. godine na [[Sušak]]u, natječući se s nogometnom sekcijom tamošnjeg Sokola. 1912. Opatijski Nijemci osnovali su vlastitu momčad – [[Vorwärts Abbazia|Vorwärts]]. Suparništvo koje se odmah razvilo između dva kluba rezultiralo je nesuglasicama unutar Sokola, pa je na prijedlog [[Ivan Matetić Ronjgov|Ivana Matetića Ronjgova]], iz te ekipe u veljači 1913. stvoren zasebni sportski klub pod imenom '''Slavenski klub Opatija'''.<ref name="pov" /> Opatiju su završetkom [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]] okupirali [[Kraljevina Italija|Talijani]]. Godine 1921. dozvoljen je rad momčadi '''Športski klub Opatija'''. Klupsko ime od tada više nije sadržavalo riječ "Slavenski".<ref name="pov" /> Ime Opatija zabranjeno je nakon dolaska [[Fašistička Italija|fašista]] na vlast. Igrači od tada igraju pod imenom '''Olymp''', no i to je ime nakon nedugog vremena zabranjeno. Fašisti su nastojali osnovati klub imena '''Club Calcio Abbazia''', no igrači su zaigrali za Concordiju iz obližnje [[Rijeka|Rijeke]]. Godine 1929. osnovan je '''Club sportivo Virtus''', klub čije ime nije sadržavalo talijanski naziv za Opatiju – ''Abbazia''. Četiri godine kasnije diljem Italije dolazi do reforme sportskih organizacija tako da su svi klubovi djelovali pod okriljem organizacije [[Opera Nazionale Dopolavoro]] (OND). Time je osnovan '''Sezione Calcio OND "Abbazia"'''. Klub je prestao postojati 1941.<ref name="pov" /> Klub je obnovljen 1945. pod imenom '''Opatija'''.<ref name="pov" /> Nakon osamostaljenja Hrvatske klub se počeo natjecati 1992. u [[3. HNL – Zapad 1992.|3. HNL – Zapad]]. Opatija je igrala u [[2. HNL|2. HNL – Zapad]] u sezonama [[2. HNL 1996./97.|1996./97.]] i [[2. HNL 1997./98.|1997./98.]]<ref>{{Citiranje weba |date=2020-07-18 |title=NK Opatija je već igrala drugu ligu |url=https://poduckun.net/nk-opatija-je-vec-igrala-drugu-ligu/ |access-date=2021-10-17 |website=PodUckun.net }}</ref> Godine 2002. klub je sudjelovao u [[3. HNL 2001./02.#Kvalifikacije za 2. HNL|kvalifikacijama za 2. HNL]], ali se nije uspio kvalificirati. Opatija je osvojila [[3. HNL – Zapad 2013./14.]], ali umjesto promocije u drugu ligu, u klubu su odlučili [[MŽNL NS Rijeka 2014./15.|sljedeće sezone]] igrati u [[MŽNL NS Rijeka]] zbog neispunjavanja uvjeta za licenciranje.<ref>{{Citiranje weba |title=Bogolin: Grad mora shvatiti da NK Opatija nije iz Bjelovara |url=https://www.novilist.hr/sport/nogomet/bogolin-grad-mora-shvatiti-da-nk-opatija-nije-iz-bjelovara/ |access-date=2021-10-17 |website=Novi list }}</ref> Konačno se pridružio 2. HNL u sezoni [[2. HNL 2020./21.|2020./21.]],<ref>{{Citiranje weba |date=2020-07-19 |title=Nogometaši Opatije izborili drugu ligu |url=https://www.rivijeranews.hr/nogometasi-opatije-izborili-drugu-ligu-ligu/ |access-date=2021-10-17 |website=www.rivijeranews.hr |archive-date=17. listopada 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211017224742/https://www.rivijeranews.hr/nogometasi-opatije-izborili-drugu-ligu-ligu/ |url-status=dead }}</ref> a u istoj sezoni je i ispao iz te lige. == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! style="background:black;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Sezona ! style="background:black;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Rang ! style="background:black;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Liga ! style="background:black;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Plasman |- |[[Primorsko-goranska oblasna liga 1950.|1950.]] |'''V.''' |Primorsko-goranska oblasna liga |8. |- |[[Primorsko-goranska oblasna liga 1951.|1951.]] |'''IV.''' |Primorsko-goranska oblasna liga |5. |- |[[Pokrajinska nogometna liga Rijeka 1952.|1952.]] |'''III.''' |Pokrajinska liga Rijeka |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1952./53.|1952./53.]] |'''III.''' |Podsavezna liga Rijeka |9. |- |[[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1953./54.|1953./54.]] |'''IV.''' |Podsavezna liga Rijeka |8. |- |[[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1954./55.|1954./55.]] |'''IV.''' |Podsavezna liga Rijeka |8. |- |[[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1955./56.|1955./56.]] |'''III.''' |Podsavezna liga Rijeka |5. |- |[[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1956./57.|1956./57.]] |'''III.''' |Podsavezna liga Rijeka |3. |- |[[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1957./58.|1957./58.]] |'''III.''' |Podsavezna liga Rijeka |4. |- |[[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1958./59.|1958./59.]] |'''III.''' |Podsavezna liga Rijeka |11. |- |[[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1959./60.|1959./60.]] |'''IV.''' |Podsavezna liga Rijeka |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1960./61.|1960./61.]] |'''IV.''' |Podsavezna liga Rijeka |4. |- |[[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1961./62.|1961./62.]] |'''IV.''' |Podsavezna liga Rijeka |6. |- |[[Gradsko-kotarska nogometna liga Rijeka 1962./63.|1962./63.]] |'''IV.''' |Gradsko-kotarska liga Rijeka |2. |- |[[Riječko-istarska nogometna zona – Riječka skupina 1963./64.|1963./64.]] |'''III.''' |Riječko-istarska zona – Riječka skupina |9. |- |[[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1964./65.|1964./65.]] |'''III.''' |Podsavezna liga Rijeka |6. |- |[[Riječko-istarska nogometna zona 1965./66.|1965./66.]] |'''III.''' |Riječko-istarska zona |7. |- |[[Riječko-istarska nogometna zona 1966./67.|1966./67.]] |'''III.''' |Riječko-istarska zona |6. |- |[[Riječko-pulska nogometna zona 1967./68.|1967./68.]] |'''III.''' |Riječko-pulska zona |13. |- |[[Riječko-pulska nogometna zona 1968./69.|1968./69.]] |'''III.''' |Riječko-pulska zona |11. |- |[[Riječko-pulska nogometna zona 1969./70.|1969./70.]] |'''III.''' |Riječko-pulska zona |14. |- |[[Riječko-pulska nogometna zona 1970./71.|1970./71.]] |'''III.''' |Riječko-pulska zona |5. |- |[[Riječko-pulska nogometna zona 1971./72.|1971./72.]] |'''III.''' |Riječko-pulska zona |13. |- |[[Riječko-pulska nogometna zona 1972./73.|1972./73.]] |'''III.''' |Riječko-pulska zona |12. |- |[[Riječko-pulska nogometna zona 1973./74.|1973./74.]] |'''IV.''' |Riječko-pulska zona |3. |- |[[Riječko-pulska nogometna zona 1974./75.|1974./75.]] |'''IV.''' |Riječko-pulska zona |13. |- |[[Riječko-pulska nogometna zona 1975./76.|1975./76.]] |'''IV.''' |Riječko-pulska zona |5. |- |[[Riječko-pulska nogometna zona 1976./77.|1976./77.]] |'''IV.''' |Riječko-pulska zona |3. |- |[[Riječko-pulska nogometna zona 1977./78.|1977./78.]] |'''IV.''' |Riječko-pulska zona |5. |- |[[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1978./79.|1978./79.]] |'''IV.''' |Regionalna liga Rijeka – Pula |6. |- |[[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1979./80.|1979./80.]] |'''IV.''' |Regionalna liga Rijeka – Pula |5. |- |[[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1980./81.|1980./81.]] |'''IV.''' |Regionalna liga Rijeka – Pula |12. |- |[[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1981./82.|1981./82.]] |'''IV.''' |Regionalna liga Rijeka – Pula |7. |- |[[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1982./83.|1982./83.]] |'''IV.''' |Regionalna liga Rijeka – Pula |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[Hrvatska nogometna liga – Zapad 1983./84.|1983./84.]] |'''III.''' |Hrvatska liga – Zapad |4. |- |[[Hrvatska nogometna liga – Zapad 1984./85.|1984./85.]] |'''III.''' |Hrvatska liga – Zapad |5. |- |[[Hrvatska nogometna liga – Zapad 1985./86.|1985./86.]] |'''III.''' |Hrvatska liga – Zapad |12. |- |[[Hrvatska nogometna liga – Zapad 1986./87.|1986./87.]] |'''III.''' |Hrvatska liga – Zapad |10. |- |[[II. Hrvatska nogometna liga – Zapad 1987./88.|1987./88.]] |'''IV.''' |II. hrvatska liga – Zapad |3. |- |[[II. Hrvatska nogometna liga – Zapad 1988./89.|1988./89.]] |'''IV.''' |II. hrvatska liga – Zapad |7. |- |[[Hrvatska nogometna liga – Zapad 1989./90.|1989./90.]] |'''IV.''' |Hrvatska liga – Zapad |16. |- |[[Regionalna nogometna liga – Primorska skupina 1990./91.|1990./91.]] |'''V.''' |Regionalna liga – Primorska skupina |2. |- |[[3. HNL – Zapad 1992.|1992.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad|3. HNL – Zapad – skupina A]] |6. |- |[[3. HNL – Zapad 1992./93.|1992./93.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad|3. HNL – Zapad]] |9. |- |[[3. HNL – Zapad 1993./94.|1993./94.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad|3. HNL – Zapad]] |12. |- |1994./95. | | | |- |1995./96. | | | |- |[[2. HNL 1996./97.|1996./97.]] |'''III.''' |[[2. HNL|2. HNL – Zapad]] |6. |- |[[2. HNL 1997./98.|1997./98.]] |'''II.''' |[[2. HNL|2. HNL – Zapad]] |11. |- |[[3. HNL – Zapad 1998./99.|1998./89.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |8. |- |[[3. HNL – Zapad 1999./2000.|1999./00.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |10. |- |[[3. HNL – Zapad 2000./01.|2000./01.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |4. |- |[[3. HNL – Zapad 2001./02.|2001./02.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[3. HNL – Zapad 2002./03.|2002./03.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |3. |- |[[3. HNL – Zapad 2003./04.|2003./04.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |11. |- |[[3. HNL – Zapad 2004./05.|2004./05.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |9. |- |[[3. HNL – Zapad 2005./06.|2005./06.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |13. |- |[[4. HNL – Zapad 2006./07.|2006./07.]] |'''IV.''' |[[4. HNL|4. HNL – Zapad]] |7. |- |[[4. HNL – Zapad 2007./08.|2007./08.]] |'''IV.''' |[[4. HNL|4. HNL – Zapad]] |10. |- |[[4. HNL – Zapad 2008./09.|2008./09.]] |'''IV.''' |[[4. HNL|4. HNL – Zapad]] |3. |- |[[4. HNL – Zapad 2009./10.|2009./10.]] |'''IV.''' |[[4. HNL|4. HNL – Zapad]] |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[3. HNL – Zapad 2010./11.|2010./11.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |7. |- |[[3. HNL – Zapad 2011./12.|2011./12.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |4. |- |[[3. HNL – Zapad 2012./13.|2012./13.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |5. |- |[[3. HNL – Zapad 2013./14.|2013./14.]] |'''III.''' |[[3. HNL|3. HNL – Zapad]] |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[MŽNL NS Rijeka 2014./15.|2014./15.]] |'''IV.''' |MŽNL NS Rijeka |2. |- |[[3. HNL – Zapad 2015./16.|2015./16.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |9. |- |[[3. HNL – Zapad 2016./17.|2016./17.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |5. |- |[[3. HNL – Zapad 2017./18.|2017./18.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |2. |- |[[3. HNL – Zapad 2018./19.|2018./19.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |8. |- |[[3. HNL – Zapad 2019./20.|2019./20.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[2. HNL 2020./21.|2020./21.]] |'''II.''' |[[2. HNL]] |7. |- |[[2. HNL 2021./22.|2021./22.]] |'''II.''' |[[2. HNL]] |16. |- |[[2. NL 2022./23.|2022./23.]] |'''III.''' |[[2. NL]] |7. |- |[[2. NL 2023./24.|2023./24.]] |'''III.''' |[[2. NL]] |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[1. NL 2024./25.|2024./25.]] |'''II.''' |[[1. NL]] |2. |- |[[1. NL 2025./26.|2025./26.]] |'''II.''' |[[1. NL]] |8. |- |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://nk-opatija.com/ Službena web-stranica] * [https://semafor.hns.family/klubovi/1559/nk-opatija/ Profil], HNS Semafor {{sport start}} {{2. HNL}} {{Hrvatski nogometni klubovi osnovani prije završetka Prvog svjetskog rata}} {{sport kraj}} {{mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Opatija, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Primorsko-goranskoj županiji‎]] [[Kategorija:Šport u Opatiji|Opatija]] 62hhnxt330zbmq9ub3ew6xs3nz0vz85 0 184878 7615164 7119700 2026-10-08T12:37:22Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kune|Kune]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Lasice|Lasice]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615164 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Hermelin | status = LC | slika = Mustela erminea upright.jpg | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Mustelidae]] | subfamilia = [[Mustelinae]] | genus = ''[[Mustela]]'' | species = '''''M. erminea''''' | dvoimeno = ''Mustela erminea'' | karta_raspon=Leefgebied hermelijn.jpg | karta_raspon_opis=Karta rasprostranjenosti | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758 }} [[File:Mustela erminea MHNT.ZOO.2010.11.236.12.jpg|thumb|''Mustela erminea'']] '''Hermelin''' ili '''zerdav''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Mustela erminea'') je mali sisavac iz roda lasica, porodice kuna. == Rasprostranjenost == Hermelini se mogu naći na skoro svakom dijelu sjevernog umjerenog, podarktičkog i arktičkog pojasa Europe, Azije, [[Kanada|Kanade]] i [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]]. Većinu prostora gdje žive, hermelini dijele s malim [[lasica]]ma. Tamo gdje nema malih lasica, hermelini su manji (oko 70 grama težine). == Opis == Hermelini su dugi oko 30&nbsp;cm, pri čemu su mužjaci obično dosta veći od ženki. Hermelini su dugački i vitki, što je neobično s obzirom na to da žive u sjevernim područjima Zemlje. Svoj vitki oblik hermelini nadoknađuju kratkim nogama, malim ušima, brzim [[metabolizam|metabolizmom]] i, zimi, debelim krznom. Krzno hermelina je smeđe boje, s izuzetkom trbuha koji je bijele boje i vrha repa koji je uvijek crn. U zimu, krzno je gušće i duže, a u područjima gdje snijeg dugo traje i bude dubine više od 3&nbsp;cm, krzno hermelina postupno dobiva snježnobijelu boju. Ovakav snježnobijeli hermelin je u umjetnosti često predstavljao čistost i nevinost. U isto vrijeme, to krzno je kroz povijest bilo jako cijenjeno. Hermelini su uglavnom noćne životinje, ali ponekad izlaze u lov i danju. Hermelini su mesožderi. Jedu [[kukci|kukce]], [[zec|zečeve]], [[glodavci|glodavce]] kao što su [[miševi]], [[štakori]], i druge, zatim druge male sisavce, [[ptice]], ptičja jaja i mladunce, ponekad [[ribe|ribu]], [[gušter]]e, [[vodozemci|vodozemce]] i [[beskralježnjaci|beskralježnjake]]. Vrlo spretno se penje po stablima, i može sići sa stabla okrenut glavom nadolje, kao vjeverica. Hermelini su u stanju ubiti i mnogo veće životinje od sebe. Kada se nađe u situaciji da ima više plijena nego što može pojesti, hermelin često ubija i preko mjere da bi hranu ostavio za kasnije. Kada se to dogodi, hermelin obično polomi vrat žrtvi, bez ranjavanja tijela. Kao i druge kune, i oni najčešće ubijaju plijen zadajući ugrize u središte [[lubanja|lubanje]] da bi trenutno zaustavili glavne moždane funkcije poput [[disanje|disanja]]. Ponekad najprije zadaju ugrize po drugim dijelovima tijela. U predjelima gdje dijele isti teritorij s malim lasicama, hermelini obično hvataju veći, a lasice manji plijen. Mužjaci se hrane većim plijenom nego ženke. Predstavljaju izvor hrane za [[vuk]]ove, [[lisica|lisice]], [[mačke]] i [[jazavci|jazavce]]. == Literatura == * King, Carolyn. The Natural History of Weasles and Stoats. London: A & C Black, 1987. {{ISBN|0-7470-1800-6}}. * Mustelid Specialist Group (1996). Mustela erminea. 2006 IUCN crvena lista ugroženih vrsta. IUCN 2006. Dobavljeno: 9 May 2006. * Buckley, D.J., Sleeman, D.P. and Murphy, J. 2007. Feral ferrets Mustela putorius furo L. in Ireland. Ir. Nat. L. 28:356–360. [[Kategorija:Lasice]] [[Kategorija:Životinje Sibira]] rari2svs6exaqz2gmxs1e0ffya11mqj 0 189126 7615414 7461011 2026-10-08T21:51:02Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615414 wikitext text/x-wiki {{Infookvir hrana | ime = Sendvič | slika = [[Datoteka:Italian Sandwich.jpeg|250px]] | opis slike = Talijanski sendvič | drugo_ime = | mjesto_podrijetla = | regija/država = | kreator = | vrsta = | temperatura = hladno | glavni_sastojci = [[kruh]], [[meso]] i/ili [[namazi]] | podvrste = | kalorije = | ostalo = }} '''Sendvič''' je [[hrana]] načinjena od jedne ili dvije kriške [[kruh]]a s jednim ili više slojeva namirnica. Kruh se može i namazati [[maslac]]om, [[senf]]om ili nečim drugim kako bi se pojačao okus i struktura. ==Povijest== Raniji oblici sendviča se pripisuju staroj židovskoj sagi "Hille the Elder", prema kojoj je upakirano meso [[janjetina|janjetine]] i gorkih biljaka u kruhu. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]], tanke kriške hrapavog i obično ustajalog kruha, su korištene kao tanjuri. Nakon objeda, ostacima tog kruga su hranili pse i prosjake ili ostavili za [[večera|večeru]]. Takav kruh je bio preteča "otvorenim" sendvičima. Direktan prethodnik engleskom sendviču se pojavljuje u 17. stoljeću u [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. Prvi pisani trag engleske riječi "sandwich" pojavljuje se u dnevniku [[Edward Gibbon|Edwarda Gibbona]] u opisu "komadi hladnog mesa". Riječ je nastala prema John Montagu, 4th Earl of Sandwich, engleski aristokrat iz 18. stoljeća, iako nema direktnu poveznicu s hranom. Priča se da je Lord Sandwich volio jesti takav oblik hrane tijekom kartanja jer je mogao istovremeno raditi obje stvari - kartati i jesti, a da ne uprlja karte tijekom igre. Upravo je tako sendvič i nastavio svoje širenje među muškim društvo tijekom društvenih igara i zabava. Popularnost sendviča raste u [[Engleska|Engleskoj]] i [[Španjolska|Španjolskoj]] tijekom 19. stoljeća kada je ovaj oblik hrane prihvaćen u radničkoj klasi kao brz, prenosiv i jeftin obrok. U to vrijeme sendvič se napokon pojavljuje i izvan [[Europa|Europe]]. U [[SAD]]-u, sendvič je prvobitno prezentiran kao dio večere. Početkom 20. stoljeća, kako je kruh postajao spojnica američke prehrane<!-- eng. diet = prehrana, ne dijeta -->, sendvič postaje popularan koliko i brzi obrok na [[Mediteran]]u. ==Uporaba== Sendviči se obično nose na posao, u [[škola|školu]] ili na izlet za jelo kao dio "paketa" za [[ručak]]. Uobičajeno je da sadrže kombinaciju [[povrće|povrća]], [[meso|mesa]], [[sir]]a, i/ili nekog [[umak]]a. Široko su rasprostranjeni u [[restoran]]ima i kafićima. Riječ "sendvič" se također može koristiti i kao glagol u značenju za pozicioniranje nečega između dvije stvari. ==Vanjske poveznice== *[https://web.archive.org/web/20190830053435/https://www.sandwich.org.uk/ The British Sandwich Association] *[http://www.sandwichproject.co.uk The Sandwich Project (UK)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190109100943/http://www.sandwichproject.co.uk/ |date=9. siječnja 2019. }} Huge collection of recipes. *[http://www.sendvic.com Sendvič - kakav ti voliš? (HR)] Online kuharica s receptima za najukusnije sendviče. [[Kategorija:Hrana]] otl17z0dbzj2jylt1ywyh5qbqoxqbyu 0 195867 7615388 7608140 2026-10-08T20:27:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615388 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|srpanj 2010.}} [[File:Sydney Earth Hour 2.jpg|270px|thumb|right|Mnoge zgrade u [[Sydney]]ju također su ugasile svoja svjetla 2007.]] '''Sat za planet Zemlju''' ([[engleski jezik|engl]]. ''Earth Hour'', dosl. ''Zemljin sat''), globalni događaj koji organizira [[Svjetska organizacija za zaštitu prirode]] (WWF), a održava se posljednju subotu u ožujku svake godine, pozivajući domaćinstva i tvrtke na gašenje njihovih [[svjetlo|svjetala]] i ostalih [[električni uređaj|električnih uređaja]] na jedan sat radi podizanja svijesti o potrebi poduzimanja akcije oko [[klimatske promjene|klimatskih promjena]]. Sat za planet Zemlju pokrenuli su WWF i ''[[The Sydney Morning Herald]]'' 2007. godine kada je 2,2 milijuna stanovnika Sydneyja sudjelovalo gašenjem svjetala.<ref>{{cite web |url=http://www.sydneymedia.com.au/html/3263-earth-hour---earth-always.asp |title=Earth Hour - Earth Always :: Sydney Media |date=18. svibnja 2007. |publisher=City of [[Sydney]]}}</ref> Slijedeći primjer Sydneyja, mnogi drugi gradovi diljem svijeta prihvatili su događaj 2008. godine.<ref>{{cite web |url=http://wwf.org.au/articles/now-is-the-hour-to-tackle-global-warming/ |title=Now is the hour to tackle global warming - WWF-Australia |publisher=Wwf.org.au |accessdate=25. ožujka 2010. |archive-date=29. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091029205653/http://www.wwf.org.au/articles/now-is-the-hour-to-tackle-global-warming/ |url-status=dead }}</ref> Sat za planet Zemlju 2010. održan je 27. ožujka 2010. od 20.30 do 21.30 po mjesnom vremenu. Bit akcije "Sat za planet Zemlju" nije ušteda električne energije ušteđene u tom satu isključivanja, već da se jednim takvim vizualnim efektom podsjeti svih na važnost svakodnevnog djelovanja kako bismo očuvali naš planet. ==Sat za planet Zemlju 2007.== [[File:Sydney Opera House - After.jpg|thumb|Pogled na [[Sydney]] tijekom Sata za planet Zemlju 2008.]] Sat za planet Zemlju održan je 31. ožujka u Sydneyju, Australija u 19.30 po mjesnom vremenu. ===Mjerenje redukcije u uporabi elektriciteta=== Sat za planet Zemlju poznat je po rezultatima u padu potrošnje energije. Međutim niti jedna elektrana nije izvjestila o smanjenoj produkciji energije. Statistički se ovo povezuje s nultim učinkom na promjenu emisije ugljika. Prema podacima [[EnergyAustralia|EnergyAustralije]], mjesnog opskrbljivača električnom energijom, potrošnja energije tijekom zbivanja 2007. u Sydneyju bila je 10,2% niža za vrijeme samog Sata nego što bi bila očekivano za to vrijeme, vremenske uvjete i obrasce potrošnje prethodnih četiriju godina. ''[[Herald Sun]]'' izjednačio je ovo s "uklanjanjem 48.613 auta s ceste tijekom 1 sata".<ref name = "rage against dimming">{{cite news |last=Soloman |first=David |url=http://www.theaustralian.news.com.au/story/0,20867,21694864-7583,00.html |title=Rage, rage against dimming of the light |publisher=The Australian |date=9. svibnja 2007. |access-date=28. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080602041228/http://www.theaustralian.news.com.au/story/0,20867,21694864-7583,00.html |archive-date=2. lipnja 2008.}}</ref> Kritike među kojima su najpoznatije one kolumnista [[Andrew Bolt|Andrewa Bolta]] označile su zbivanje kao "kresanje toliko sićušno da je trivijalno - jednako uklanjanju šest auta s ceste tijekom jedne godine".<ref name = "Earth Hour coverage should be grounded">{{cite news |last=Bolt |first=Andrew |url=http://www.news.com.au/heraldsun/story/0,21985,23443475-5000117,00.html |title=Earth Hour coverage should be grounded |publisher=Herald Sun |date=28. ožujka 2008. |accessdate=2008-03-31 |archive-date=30. prosinca 2012. |archive-url=https://archive.ph/20121230181333/http://www.heraldsun.com.au/opinion/earth-hour-coverage-should-be-grounded/story-e6frfifx-1111115907103 |url-status=dead }}</ref> Stavljeno u kontekst, šest automobila jednako je uklanjanju šest automobila s ceste u bilo koje vrijeme tijekom dana ili noći. Kao odgovor na ove kritike organizatori Sata za planet Zemlju odgovorili su da "ako staklenička redukcija postignuta u sidnejskom CBD-u tijekom Sata za planet Zemlju bude održiva jednu godinu, bit će ekvivalentna uklanjanju 48.616 auta s ceste tijekom godine dana"<ref name = "EH.org_about">{{cite web |url=http://www.earthhour.org/about |title=Information about Earth Hour 2008, history, 2007 - Earth Hour 2008 |publisher=Earthhour.org |accessdate=25. ožujka 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090331170537/http://www.earthhour.org/about/ |archivedate=31. ožujka 2009.}}</ref> i nadalje tvrde da je glavni cilj Sata za planet Zemlju stvoriti svijest oko problema klimatskih promjena te "izraziti da individualna akcija u masovnim razmjerima može pomoći promijeniti naš planet na bolje"<ref name = "EH.org_about"/> a ne samo zahtijevati specifične energetske redukcije učinjene tijekom sata. Brojku od 10,2% osporio je David Solomon, student financija sa [[Sveučilište u Chicagu|Sveučilišta u Chicagu]]. Bez citiranja izvora podataka ili analitičkih metoda koje tvrdi da je koristio, Solomon kaže da je koristio osmogodišnje podatke o uporabi elektriciteta da zaključi da je pad inspiriran Satom za planet Zemlju bio 6,33% a kad se uzmu ostali potencijalni faktori u izračun rezultat bude 2,10% što je "statistički nerazličito od nule".<ref name = "rage against dimming" /> U nekim područjima sjeverne hemisfere bit će sumrak u 20 sati što će ukloniti neke prednosti ovog zbivanja.<ref>"Earth Hour too early?", ''The Canadian Magazine of Astronomy & Stargazing'' '''XIII''' (6): 37, ožujak/travanj 2008.</ref> ==Sat za planet Zemlju 2008.== Sat za planet Zemlju 2008. održavao se međunarodno 28. ožujka 2008. od 20.00 do 21.00 po mjesnom vremenu označivši prvu godišnjicu zbivanja. S 35 zemalja širom svijeta koje su sudjelovale kao službeni zastavni gradovi i preko dodatnih 400 gradova sudionika, Sat za planet Zemlju 2008. bio je proslavljen na svih sedam kontinenata. Ikonasti arhitektonski spomenici širom svijeta ugasili su svoju nepotrebnu rasvjetu tijekom Sata za planet Zemlju, a među njima bili su [[Sydneyska operna kuća]] (Sydney, Australija), [[Empire State Building]] (New York City, SAD), Sears Tower (sada [[Willis Tower]], Chicago, SAD), [[Golden Gate (most)|Golden Gate Bridge]] (San Francisco, SAD), [[Bank of America Plaza (Atlanta)|Bank of America Plaza]] (Atlanta, SAD), [[Space Needle]] (Seattle, SAD), [[Table Mountain]] (Cape Town, Južna Afrika), [[Kolosej]] (Rim, Italija), Kraljevski dvorac (Stockholm, Švedska), Londonska [[Gradska vijećnica (London)|gradska vijećnica]] (Ujedinjeno Kraljevstvo), [[CN Tower]] (Toronto, Kanada), [[SM Mall of Asia]], [[SM Science Discovery Center]] (Manila, Filipini), [[Suva]] (Fidži), [[katedrala Nidaros]] (Trondheim, Norveška), [[Royal Liver Building]] (Liverpool, Ujedinjeno Kraljevstvo), [[Petronas Twin Towers]] (Kuala Lumpur, Malezija), [[KL Tower]] (Kuala Lumpur, Malezija), budistički hram Wat Arun (Bangkok, Tajland) i [[Azrieli Center]] (Tel Aviv, Izrael). Službeni website za zbivanje, [http://www.earthhour.org earthhour.org], posjetilo je 6,7 milijuna ljudi u tjednu u kojem je padao Sat za planet Zemlju. Ostali websiteovi sudjelovali su u zbivanju, a Googleova početna stranica bila je "zamračena" čitav dan u kojem se nalazio Sat za planet Zemlju. Prema online anketi Zogby Internationala 36 milijuna ljudi sudjelovalo je u Satu za planet Zemlju 2008. Anketa je također pokazala da je nastalo povećanje od 4 postotna boda u svijesti o ekološkim problemima kao što su klimatske promjene izravno nakon zbivanja. ===Sudionici 2008.=== ====Gradovi partneri==== Sat za planet Zemlju 2008. obuhvatio je sljedeće gradove partnere.<ref name = "Earth Hour cities">{{cite web |url=http://www.earthhour.org/cities |title=Cities - Earth Hour 2008 |publisher=[[World Wide Fund for Nature |WWF]] |accessdate=29. ožujka 2008. |archive-date=31. ožujka 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080331005740/http://www.earthhour.org/cities |url-status=dead }}</ref> {| cellspacing="0" cellpadding="0" |- valign="top" |style="width:30em;"| [[Azija]] * {{Z|TAJ}} [[Bangkok]], [[Tajland]] * {{Z|FIL}} [[Metro Manila|Manila]], [[Filipini]] * {{Z|IND}} [[New Delhi]], [[Indija]] * {{Z|IZR}} [[Tel Aviv]], [[Izrael]] |style="width:1.25em;"| |style="width:30em;"| [[Europa]] * {{Z|DAN}} [[Aalborg]], [[Danska]] * {{Z|DAN}} [[Århus]], [[Danska]] * {{Z|DAN}} [[Kopenhagen]], [[Danska]] * {{Z|IRS}} [[Dublin]], [[Republika Irska|Irska]] * {{Z|DAN}} [[Odense]], [[Danska]] |style="width:1.25em;"| |style="width:30em;"| [[Južna Amerika]] * {{Z|KOL}} [[Bogotá]], [[Kolumbija]] * {{Z|BOL}} [[Santa Cruz de la Sierra]], [[Bolivija]] |style="width:1.25em;"| |style="width:30em;"| [[Oceanija]] * {{Z|AUS}} [[Adelaide]], [[Australija]] * {{Z|AUS}} [[Brisbane]], [[Australija]] * {{Z|AUS}} [[Canberra]], [[Australija]] * {{Z|NZL}} [[Christchurch]], [[Novi Zeland]] * {{Z|AUS}} [[Darwin, Sjeverni Teritorij|Darwin]], [[Australija]] * {{Z|AUS}} [[Hobart]], [[Australija]] * {{Z|AUS}} [[Melbourne]], [[Australija]] * {{Z|AUS}} [[Perth, Zapadna Australija|Perth]], [[Australija]] * {{Z|FIĐ}} [[Suva]], [[Fidži]] * {{Z|AUS}} [[Sydney]], [[Australija]] |style="width:1.25em;"| |style="width:30em;"| [[Sjeverna Amerika]] * {{Z|SAD}} [[Atlanta]], [[Sjedinjene Države|SAD]] * {{Z|SAD}} [[Baltimore]], [[Sjedinjene Države|SAD]] * {{Z|SAD}} [[Chicago]], [[SAD]] * {{Z|KAN}} [[Montreal]], [[Kanada]] * {{Z|KAN}} [[Ottawa (Kanada)|Ottawa]], [[Kanada]] * {{Z|SAD}} [[Phoenix, Arizona|Phoenix]], [[SAD]] * {{Z|SAD}} [[San Francisco]], [[SAD]] * {{Z|KAN}} [[Greater Toronto Area|Toronto]], [[Kanada]] * {{Z|KAN}} [[Vancouver]], [[Kanada]] |} ====Gradovi sudionici==== Među ostalim gradovima i regijama koji su također poduprli zbivanje nalaze se:<ref>{{cite web |url=http://www.earthhour.org/supporting-cities |title=Supporting Cities |publisher=[[World Wide Fund for Nature |WWF]] |accessdate=6. travnja 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100122101916/http://www.earthhour.org/supporting-cities |archivedate=22. siječnja 2010.}}</ref><ref>{{cite news |title=Someone get the lights |publisher=Toronto Star |pages=X6-7 |date=Ožujak 2008.}}</ref> {| cellspacing="0" cellpadding="0" |- valign="top" |style="width:30em;"| [[Afrika]] * {{Z|EGI}} [[Kairo]], [[Egipat]] * {{Z|JAR}} [[Cape Town]], [[Južna Afrika]] * {{Z|ZAM}} [[Lusaka]], [[Zambija]] * {{Z|JAR}} [[Pretoria]], [[Južna Afrika]] [[Azija]] * {{Z|IND}} [[Ahmedabad]], [[Indija]] * {{Z|IND}} [[Bangalore]], [[Indija]] * {{Z|LBN}} [[Beirut]], [[Libanon]] * {{Z|IND}} [[Chandigarh]], [[Indija]] * {{Z|IND}} [[Hyderabad, Andhra Pradesh|Hyderabad]], [[Indija]] * {{Z|UAE}} [[Dubai]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]] * {{Z|KIN}} [[Hangzhou]], [[Narodna Republika Kina|Kina]] * {{Z|KIN}} [[Hefei]], [[Narodna Republika Kina|Kina]] * {{Z|HK}} [[Hong Kong]] * {{Z|INDN}} [[Jakarta]], [[Indonezija]]<ref>{{cite web |url=http://www.earthhour.org/take-action/business-supporters/Indonesia |title=Indonesia Businesss Supporters - Earth Hour 2008 |publisher=[[World Wide Fund for Nature |WWF]] |accessdate=29. ožujka 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081028212731/http://www.earthhour.org/take-action/business-supporters/Indonesia |archivedate=28. listopada 2008.}}</ref> * {{Z|PAK}} [[Karachi]], [[Pakistan]] * {{Z|MALE}} [[Kuala Lumpur]], [[Malezija]] * {{Z|MALE}} [[George Town, Penang|George Town]], [[Malezija]] * {{Z|MALE}} [[Shah Alam]], [[Malezija]] * {{Z|KUV}} [[Kuvajt (grad)|Kuwait City]], [[Kuvajt]] * {{Z|PAK}} [[Lahore]], [[Pakistan]] * {{Z|FIL}} [[Manila City]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Angeles City]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Bacolod City]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Baguio City]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Caloocan City]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Cebu City]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Dagupan City]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Las Piñas City]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Lucena City]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Makati City]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Malabon City]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Mandaluyong City]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Marikina City]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Marikina City]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Navotas City]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Parañaque City]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Pasay City]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Pasig City]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Pateros, Metro Manila|Pateros City]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Quezon City]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[San Juan City]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Taguig City]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Valenzuela City]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Zamboanga City]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Bohol]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Camarines Sur]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Cavite]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Cebu]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Davao]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Ilocos]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Iloilo]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Laguna (provincija)|Laguna]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Mindoro]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Nueva Ecija]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Palawan]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Pampanga]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Pangasinan]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Quezon]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Rizal]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Dipolog]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Pagadian]], [[Filipini]] * {{Z|FIL}} [[Ipil]], [[Filipini]] * {{Z|IND}} [[Pune]], [[Indija]] * {{Z|IND}} [[New Delhi]], [[Indija]] * {{Z|SJKOR}} [[Pyongyang]], [[Sjeverna Koreja]] * {{Z|JKO}} [[Seoul]], [[Južna Koreja]] * {{Z|KIN}} [[Shanghai]], [[Narodna Republika Kina|Kina]] * {{Z|KIN}} [[Shenzhen]], [[Narodna Republika Kina|Kina]] * {{Z|MAO}} [[Macau]], [[Narodna Republika Kina|Kina]] * {{Z|KIN}} [[Tianjin]], [[Narodna Republika Kina|Kina]] * {{Z|SIN}} [[Singapore]], [[Singapur]] * {{Z|IZR}} [[Kfar Sava]], [[Izrael]] * {{Z|TAJ}} [[Chiangmai]], [[Tajland]] * {{Z|TAJV}} [[Taipei]], [[Tajvan]] |style="width:1.25em;"| |style="width:30em;"| [[Europa]] * {{Z|GRČ}} [[Egina (otok)|Egina]], [[Grčka]] * {{Z|CIP}} [[Nikozija]], [[Cipar]] * {{Z|RUM}} [[Baia Mare]], [[Rumunjska]]<ref name = "astroclubul_sorin">{{cite web |url=http://www.astroclubul.org/sorin/home/earthhour2008.html |title=Ora Pamantului - Earth Hour 2008 |accessdate=29. ožujka 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080401012257/http://www.astroclubul.org/sorin/home/earthhour2008.html |archivedate=1. travnja 2008.}}</ref> * {{Z|UK}} [[Birmingham]], UK * {{Z|UK}} [[Brighton]], UK * {{Z|MAĐ}} [[Budimpešta]], [[Mađarska]] * {{Z|UK}} [[Canterbury]], UK * {{Z|UK}} [[Cardiff]], UK * {{Z|UK}} [[Essex (grofovija)|Essex]], UK * {{Z|UK}} [[Exeter]], UK * [[Slika:Flag of Switzerland.svg|20px]] [[Ženeva]], [[Švicarska]] * {{Z|UK}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] * {{Z|IRS}} [[Limerick]], [[Republika Irska|Irska]] * {{Z|IRS}} [[Galway]], [[Republika Irska|Irska]] * {{Z|RUM}} [[Lugoj]], [[Rumunjska]] * {{Z|MOL}} [[Chişinău]], [[Moldova]] * {{Z|ŠVE}} [[Örebro]], [[Švedska]] * {{Z|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]] * {{Z|MAĐ}} [[Pécs]], [[Mađarska]] * {{Z|AZO}} [[Ponta Delgada]], [[Azori]] * {{Z|MLT}} [[San Ġiljan]], [[Malta]] * {{Z|POLJ}} [[Poznań]], [[Poljska]] * {{Z|ITA}} [[Rim]], [[Italija]] * {{Z|RUM}} [[Sighetu Marmaţiei]], [[Rumunjska]]<ref name = "astroclubul_sorin"/> * {{Z|BUG}} [[Sofija]], [[Bugarska]] * {{Z|UK}} [[Southampton]], [[UK]] * {{Z|UK}} [[Swansea]], [[UK]] * {{Z|RUM}} [[Timişoara]], [[Rumunjska]] * {{Z|NOR}} [[Trondheim]], [[Norveška]]<ref>{{cite web |url=http://www.trondheim.kommune.no/content.ap?thisId=1117629482 |title=Trondheim kommune - Earth Hour 2008 |publisher=Trondheim kommune |date=Ožujak 2008. |accessdate=29. ožujka 2008. |archive-date=22. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190422174427/https://www.trondheim.kommune.no/content.ap?thisId=1117629482 |url-status=dead }}</ref> * {{Z|ITA}} [[Venecija]], [[Italija]] * {{Z|POLJ}} [[Varšava]], [[Poljska]] * {{Z|UK}} [[Worcester, Engleska|Worcester]], [[UK]] * [[Slika:Flag of the Vatican City.svg|20px]] [[Vatikan|Grad Vatikan]], [[Vatikan|Grad Vatikan]] |style="width:1.25em;"| |style="width:30em;"| [[Južna Amerika]] * {{Z|ARG}} [[Buenos Aires]], [[Argentina]] * {{Z|ARG}} [[Río Cuarto]], [[Argentina]]<ref>{{cite web |url=http://www.horaplaneta.com.ar/ |title=La Hora del Planeta en Río Cuarto |date=Ožujak 2010. |accessdate=29. ožujka 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121028093427/http://www.horaplaneta.com.ar/ |archivedate=28. listopada 2012.}}</ref> * {{Z|BLZ}} [[Belize City]], [[Belize]] * {{Z|KOL}} [[Medellín (Antioquia, Kolumbija)|Medellín]], [[Kolumbija]] * {{Z|KOL}} [[Bogotá]], [[Kolumbija]] * {{Z|KOL}} [[Cali (grad)|Cali]], [[Kolumbija]] * {{Z|KOL}} [[Cartagena]], [[Kolumbija]] * {{Z|BRA}} [[Curitiba]], [[Brazil]] * {{Z|VEN}} [[Caracas]], [[Venezuela]] * {{Z|GUA}} [[Guatemala (grad)|Guatemala City]], [[Gvatemala]] * {{Z|PER}} [[Lima]], [[Peru]] * {{Z|URU}} [[Montevideo]], [[Urugvaj]] * {{Z|BRA}} [[São Paulo]], [[Brazil]] * {{Z|BRA}} [[São Roque, São Paulo|São Roque]], [[Brazil]] * {{Z|BRA}} [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]] * {{Z|ČIL}} [[Santiago, Čile|Santiago]], [[Čile]] * {{Z|EKV}} [[Quito]], [[Ekvador]] [[Oceanija]] * {{Z|NZL}} [[Auckland]], [[Novi Zeland]] * {{Z|NZL}} [[Wellington]], [[Novi Zeland]] * {{Z|NZL}} [[Christchurch]], [[Novi Zeland]] * {{Z|NZL}} [[Taupo]], [[Novi Zeland]] * {{Z|NZL}} [[Dunedin]], [[Novi Zeland]] * {{Z|NZL}} [[Rotorua]], [[Novi Zeland]] * {{Z|FIĐ}} [[Suva]], [[Fidži]] * {{Z|NZL}} [[Tauranga]], [[Novi Zeland]] * {{Z|NZL}} [[Nelson, Novi Zeland|Nelson]], [[Novi Zeland]] * {{Z|NZL}} [[Waiheke Island]], [[Novi Zeland]] * {{Z|NZL}} [[Whangarei]], [[Novi Zeland]] * {{Z|FR POLI}} [[Papeete]], [[Francuska Polinezija]] |style="width:1.25em;"| |style="width:30em;"| [[Sjeverna Amerika]] * {{Z|KAN}} Provincija [[Alberta]], [[Kanada]] * {{Z|SAD}} [[Arlington, Virginia]], [[SAD]] * {{Z|SAD}} [[Asbury Park, New Jersey]], [[SAD]] * {{Z|SAD}} [[Bradley Beach, New Jersey|Bradley Beach]], [[SAD]] * {{Z|SAD}} [[Brisbane, Kalifornija|Brisbane]], [[SAD]] * {{Z|KAN}} Provincija [[Britanska Kolumbija]], [[Kanada]] * {{Z|SAD}} [[Charlotte, Sjeverna Karolina]], [[SAD]] * {{Z|SAD}} [[Columbia, Missouri|Columbia]], [[SAD]] * {{Z|SAD}} [[Concord, Massachusetts|Concord]], [[SAD]] * {{Z|SAD}} [[Denver, Kolorado]], [[SAD]] * {{Z|SAD}} [[Falmouth, Massachusetts|Falmouth]], [[SAD]] * {{Z|SAD}} [[Glendale, Arizona]], [[SAD]] * {{Z|BER}} [[Hamilton, Bermuda|Hamilton]], [[Bermuda]] * {{Z|SAD}} [[Harmony, Florida|Harmony]], [[SAD]] * {{Z|SAD}} [[Highland Park, Illinois]], [[SAD]] * {{Z|SAD}} [[Homer Glen, Illinois]], [[SAD]] * {{Z|SAD}} [[Honolulu]], [[SAD]] * {{Z|SAD}} [[La Grange, Texas]], [[SAD]] * {{Z|SAD}} [[Lincoln, Nebraska|Lincoln]], [[Nebraska]], [[SAD]] * {{Z|SAD}} [[Los Angeles, Kalifornija|Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[SAD]] * {{Z|KAN}} Provincija [[Manitoba]], [[Kanada]] * {{Z|SAD}} [[Martha's Vineyard]], [[SAD]] * {{Z|SAD}} [[Matawan, New Jersey|Matawan]], [[SAD]] * {{Z|MEX}} [[Mexico City]], [[Mexico]] * {{Z|SAD}} [[Miami, Florida]], [[SAD]] * {{Z|SAD}} [[Millbrae, Kalifornija]] * {{Z|SAD}} [[Minneapolis, Minnesota]], [[SAD]] * {{Z|MEX}} [[Monterrey]], [[Nuevo León]], [[Mexico]] * {{Z|SAD}} [[Montgomery Village, Maryland|Montgomery, Maryland]], [[SAD]] * {{Z|KAN}} Provincija [[New Brunswick]], [[Kanada]] * {{Z|KAN}} Provincija [[Newfoundland i Labrador]], Kanada<ref>{{cite web |url=http://www.vocm.com/news-info.asp?id=27556 |title=VOCM |date=Ožujak 2008. |accessdate=29. ožujka 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200328203543/http://www.vocm.com/news-info.asp?id=27556 |archivedate=28. ožujka 2020.}}</ref> * {{Z|SAD}} [[Norman, Oklahoma]], [[SAD]] * {{Z|SAD}} [[Northampton, Massachusetts|Northampton]], [[SAD]] * {{Z|KAN}} [[Sjeverozapadni teritoriji]], [[Kanada]] * {{Z|KAN}} Provincija [[Nova Škotska]], [[Kanada]] * {{Z|KAN}} Provincija [[Nunavut]], [[Kanada]] * {{Z|SAD}} [[Ocean City, New Jersey]], [[SAD]] * {{Z|KAN}} Provincija [[Ontario]], [[Kanada]] * {{Z|SAD}} [[Opelika, Alabama]], [[SAD]] * {{Z|KAN}} Provincija [[Otok Princa Edwarda (Kanada)|Otok Princa Edwarda]], [[Kanada]] * {{Z|KAN}} Provincija [[Quebec]], [[Kanada]] * {{Z|SAD}} [[Roswell, Georgia|Roswell]], [[SAD]] * {{Z|SAD}} [[San Clemente, Kalifornija]], [[SAD]] * {{Z|PUE}} [[San Juan, Puerto Rico|San Juan]], [[Portoriko]] * {{Z|KAN}} Provincija [[Saskatchewan]], [[Kanada]] * {{Z|KAN}} Teritorij [[Yukon]], [[Kanada]] |} ====Sveučilišta sudionici==== * {{Z|KAN}} [[Sveučilište u Torontu]] Toronto, Ontario * {{Z|KAN}} [[Kraljičino sveučilište]] Kingston, Ontario * {{Z|KAN}} [[Sveučilište u Waterloou]] Waterloo, Ontario * {{Z|KAN}} [[Sveučilište Wilfrida Lauriera]] Waterloo, Ontario * {{Z|KAN}} [[Sveučilište u Britanskoj Kolumbiji]] Vancouver, Britanska Kolumbija * {{Z|KAN}} [[Akademija umjetnosti i dizajna u Ontariju]] Toronto, Ontario * {{Z|SAD}} [[Arizonsko državno sveučilište]] Tempe, Arizona<ref>{{cite web |url=http://asunews.asu.edu/20080327_blackout |title=Blackout signifies ASU commitment to Earth Hour 2008 &#124; ASU News |publisher=Asunews.asu.edu |date=27. ožujka 2008. |accessdate=25. ožujka 2010.}}</ref> * {{Z|SAD}} [[Clemsonovo sveučilište]] Clemson, Južna Karolina<ref>{{cite web |url=http://www.clemson.edu/media-relations/article.php?article_id=2622 |title=Clemson Newsroom |publisher=Clemson.edu |date=18. ožujka 2010. |accessdate=25. ožujka 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100324223755/http://www.clemson.edu/media-relations/article.php?article_id=2622 |archivedate=24. ožujka 2010.}}</ref> * {{Z|SAD}} [[Sveučilište Notre Dame]] South Bend, Indiana * {{Z|SAD}} [[Institut za tehnologiju u Rochesteru]] Rochester, New York * {{Z|SAD}} [[Institut za tehnologiju u Illinoisu]] Chicago, Illinois * {{Z|FIL}} [[Sveučilište na Filipinima]]<ref>{{cite web |url=http://ph.news.yahoo.com/gma/20100327/tph-15m-pinoys-expected-to-switch-off-li-d6cd5cf.html |title=15M Pinoys expected to switch off lights for Earth Hour |accessdate=25. ožujka 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100331072352/http://ph.news.yahoo.com/gma/20100327/tph-15m-pinoys-expected-to-switch-off-li-d6cd5cf.html |archivedate=31. ožujka 2010.}}</ref> Quezon City, Filipini * {{Z|FIL}} [[Sveučilište Ateneo de Manila]]<ref>{{cite web |url=http://www.thaindian.com/newsportal/tag/ateneo-de-manila-university |title=ateneo de manila university News |publisher=Thaindian.com |date=5. travnja 2009. |accessdate=25. ožujka 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130725032900/http://www.thaindian.com/newsportal/tag/ateneo-de-manila-university |archivedate=25. srpnja 2013.}}</ref> Quezon City, Filipini * {{Z|FIL}} [[Državno sveučilište na Zapadnom Mindanau]] Zamboanga City, Filipini * {{Z|FIL}} [[Rogacionistički fakultet]] Silang, Cavite * {{Z|AUS}} [[Curtinovo sveučilište tehnologije]] Perth, Zapadna Australija * {{Z|IRS}} [[Sveučilišni kolegij u Dublinu]], Dublin, Irska * {{Z|AUS}} [[Sveučilište u Queenslandu]] Brisbane, Queensland * {{Z|AUS}} [[Sveučilište tehnologije u Queenslandu]] Brisbane, Queensland ===Vremenski raspored=== [[File:Sydney Harbour Bridge and Opera House Earth Hour.jpg|thumb|[[Sydney Harbour Bridge]] i [[Sydney Opera House]] bili su zamračeni tijekom Sata za planet Zemlju 2007.]] Prije 2008. godine San Francisco je provodio vlastiti program "Lights Out" ([[hrvatski jezik|hrv]]. ''Ugasimo svjetla'') u listopadu.<ref>{{cite web |last=Tyler |first=Nate |url=http://www.lightsoutsf.org |title=Lights Out San Francisco |accessdate=29. ožujka 2008.}}</ref> Godine 2008. premješten je na 29. ožujka radi podudaranja s australskim Satom za planet Zemlju. Ovo je također bila godina kada je Sat za planet Zemlju postalo međunarodno zbivanje, a San Francisco je zamoljen da bude partnerski grad u Satu za planet Zemlju. Umjesto da održi kompetitivno zbivanje, San Francisco je odlučio podržati Sat za planet Zemlju pa su svi napori oko Ugasimo svjetla pomaknuti radi potpore međunarodnog zbivanja Sata za planet Zemlju. Budući da je Sat za planet Zemlju 2008. bio u subotu, mnoge [[srednja škola|srednje škole]] na [[područje Velikog Toronta|području Velikog Toronta]] sudjelovale su gašenjem polovine svjetala u razrednim prostorima tijekom posljednjeg sata škole u petak, 28. ožujka 2008. Iako je geslo Sata za planet Zemlju 2008. službeno glasilo "See the difference you can make" ([[hrvatski jezik|hrv]]. ''vidi razliku koju možeš učiniti''), službena radijska reklama završavala je geslom "Dark city, bright idea" (hrv. ''Mračan grad, svijetla ideja''). [[Tel Aviv]] je dogovorio svoj Sat za planet Zemlju u četvrtak, 27. ožujka 2008. radi izbjegavanja konflikata sa [[šabat|sabat]]om.<ref>{{Cite news |last=Ross |first=Oakland |title=Tel Aviv rock concert gets power from pedals |newspaper=[[Toronto Star]] |pages=A1, A10 |date=28. ožujka 2008. |url=http://www.thestar.com/SpecialSections/EarthHour/article/404826 |accessdate=2008-03-29}}</ref> Dublin je pomaknuo svoj Sat za planet Zemlju između 21 i 22 sata zbog svoje sjeverne geografske lokacije.<ref>{{Cite news |last=Winsa |first=Patty |title=Someone get the lights |newspaper=[[Toronto Star]] |date=27. ožujka 2008. |url=http://www.thestar.com/printArticle/350711 |access-date=28. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080403023337/http://www.thestar.com/printArticle/350711 |archive-date=3. travnja 2008.}}</ref> ===Ušteđena energija=== [[File:Colosseum Earth Hour.jpg|thumb|Zamračeni [[Kolosej]] tijekom Sata za planet Zemlju 2008.]] [[File:Santa Cruz de Tenerife Auditorium.jpg|thumb|175px|[[Auditorio de Tenerife]] zamračen za Sat za planet Zemlju]] Prema tajlandskom ogranku WWF-a [[Bangkok]] je smanjio uporabu elektriciteta za 73,34 [[megavat]]a što je [[megavatsat|tijekom jednog sata]] jednako 41,6 tona [[ugljikov dioksid|ugljikova dioksida]].<ref>{{cite news |url=http://www.cbc.ca/world/story/2008/03/29/earth-hour.html |title=Canadians go dark with world for Earth Hour |publisher=CBC |date=Ožujak 2008. |accessdate=2008-03-30}}</ref> ''[[Bangkok Post]]'' izvjestila je drugačije brojke od 165 [[megavatsat]]i i 102 [[tona]] [[ugljikov dioksid|ugljikova dioksida]]. To je zabilježeno kao značajno manje u odnosu na sličnu kampanju koju je inicirala bangkočka gradska vijećnica prethodne godine u svibnju kada je ušteđeno 530 megavatsati uz istovremeno smanjenje 143 tona [[emisija ugljikova dioksida|emisije ugljikova dioksida]].<ref>{{cite news |url=http://www.bangkokpost.com/News/30Mar2008_news03.php |title=Lights out campaign disappointing: Bangkok helps save very little energy |date=Ožujak 2008. |accessdate=2008-03-30 |publisher=Bangkok Post}}</ref> Na [[Filipini]]ma je filipinski Electricity Market Corp. zabilježio pad potrošnje električne energije za oko 78,63 [[megavat]]a u [[Metro Manila|Metro Manili]] i do 102,2 megavata na otoku [[Luzon]]u.<ref>{{cite news |url=http://globalnation.inquirer.net/news/breakingnews/view/20080331-127542/Earth-Hour-made-dent-in-power-use |title=Earth Hour made dent in power use |publisher=Philippine Daily Inquirer |date=31. ožujka 2008. |access-date=28. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080526020555/http://globalnation.inquirer.net/news/breakingnews/view/20080331-127542/Earth-Hour-made-dent-in-power-use |archive-date=26. svibnja 2008.}}</ref> Najveći pad potražnje od oko 39 MW dogodio se u 20.14 sata u Metro Manili i oko 116 MW u 20.34 sata u mreži Luzona.<ref>{{cite news |url=http://www.inquirer.net/specialfeatures/theenvironmentreport/view.php?db=1&article=20081211-177480 |title=WWF calls for ‘lights out’ event in 2009 |publisher=Philippine Daily Inquirer |date=11. prosinca 2008. |access-date=28. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081212211646/http://www.inquirer.net/specialfeatures/theenvironmentreport/view.php?db=1&article=20081211-177480 |archive-date=12. prosinca 2008.}}</ref> [[Toronto]] je uštedio 900 megavatsata elektriciteta. 8,7% je ušteđeno ako se mjeri u odnosu na tipičnu ožujsku subotnju večer.<ref>{{cite news |url=http://www.thestar.com/SpecialSections/EarthHour/article/407246 |title=Toronto hits energy target |publisher=Toronto Star |date=Ožujak 2008. |accessdate=2008-03-30}}</ref> [[Irska]] je u cijelosti imala redukciju u uporabi elektriciteta od oko 1,5% za tu večer.<ref>{{cite news |url=http://www.rte.ie/news/2008/0330/environment.html |title=Ireland uses less power for 'Earth Hour' |publisher=RTÉ News |date=Ožujak 2008. |accessdate=2008-03-30}}</ref> U trosatnom razdoblju između 18.30 i 21.30 redukcija je iznosila 50 megavata, uštedivši 150 megavatsati ili približno 60 tona ugljikova dioksida. To je uštedjelo manje od šest irskih osobnih otpuštanja ugljika za čitavu godinu.<ref name = "continuation">{{cite news |url=http://www.breakingnews.ie/ireland/mhojojmhcwoj/ |title=Call for continuation of Earth Hour ethos |publisher=BreakingNews.ie |date=Ožujak 2008. |access-date=28. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110614041306/http://www.breakingnews.ie/ireland/mhojojmhcwoj/ |archive-date=14. lipnja 2011.}}</ref> [[File:Ggb during earth hour.jpg|thumb|left|[[Golden Gate (most)|Golden Gate Bridge]] i [[Marin Headlands]] javni otvoreni prostor u pozadini prije i tijekom (okvir) Sata za planet Zemlju 2008.]] U [[Dubai]]ju gdje je vanjska rasvjeta na nekoliko glavnih gradskih znamenitosti bila ugašena a ulična rasvjeta u odabranim područjima prigušena na 50%, elektricitetna i vodna uprava izvjestila je uštede od 100 megavatsati elektriciteta. To je predstavljalo 2,4% redukcije u potražnji u usporedbi prije nego što je sat počeo.<ref>{{cite news |url=http://www.arabianbusiness.com/515051-dubai-slashes-energy-use-for-earth-hour?ln=en |title=Dubai slashes energy use for Earth Hour |publisher=Arabian Business |date=Ožujak 2008. |accessdate=2008-04-01}}</ref> [[File:Earth Hour Sky Tower Auckland.jpg|thumb|right|[[Sky Tower]] u [[Auckland, Novi Zeland|Aucklandu, Novi Zeland]] ugasio je svoju uobičajenu podnu rasvjetu tijekom Sata za planet Zemlju, a zatim ih ponovo upalio nakon toga.]] Najbolji rezultat viđen je u [[Christchurch]]u, [[Novi Zeland]]. Grad je izvjestio pad od 13% u potražnji elektriciteta. [[Transpower New Zealand Limited|Transpower]] ipak je izvjestio da je novozelandska potrošnja energije tijekom Sata za planet Zemlju bila 335 megavata što je više od 328 megavata prosjeka prethodnih dviju subota.<ref>[http://www.stuff.co.nz/4457620a11.html Lights on, power use up for Earth Hour] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080620172110/http://www.stuff.co.nz/4457620a11.html |date=20. lipnja 2008. }}. Kelly Andrew. [[The Dominion Post]]. Ponedjeljak, 31. ožujka 2008.</ref> [[Melbourne]], [[Australija]] uštedio je 10,1% elektriciteta. [[Sydney]], grad koji je sudjelovao u Satu za planet Zemlju 2007. i 2008., skresao je 8,4% elektricitetne potrošnje. To je manje od 10,2% iz posljednje godine no izvršni direktor Sata za planet Zemlju Andy Ridley izjavio je da nakon faktoriranja [[margina pogreške|margine pogreške]] sudjelovanje u ovom gradu bilo je jednako prethodnoj godini<ref>{{cite news |url=http://www.thestar.com/article/407472 |title=Where do we go from here? |publisher=Toronto Star |pages=A1,A17 |date=31. ožujka 2008. |accessdate=2008-03-31}}</ref> Najgori rezultat dogodio se u [[Calgary]]ju, [[Kanada]]. Gradska potrošnja energije povećala se 3,6% tijekom satne vršne potražnje elektriciteta.<ref>{{cite news |url=http://www.canada.com/globaltv/calgary/story.html?id=1b997ecc-3465-499f-ab5c-913213ba229a&k=48356 |title=Calgary's Earth Hour effort uses more power, not less |publisher=Global Calgary |date=30. ožujka 2008. |accessdate=2008-03-30 |archive-date=5. ožujka 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090305044146/http://www.canada.com/globaltv/calgary/story.html?id=1b997ecc-3465-499f-ab5c-913213ba229a&k=48356 |url-status=dead }}</ref> U Calgaryju gdje vrijeme igra veliku ulogu u potrošnji energije, grad je iskusio vrijeme 12°C hladnije od prethodne subotnje zabilježene temperature.<ref>{{cite news |url=http://www.canada.com/edmontonjournal/news/cityplus/story.html?id=5f6ba0de-d209-45e6-b568-d1df7772d4b4&k=44185 |title=Edmontonians cut power consumption by 1.5 per cent during Earth Hour |publisher=Edmonton Journal |date=1. travnja 2008. |accessdate=2008-04-07 |archive-date=5. ožujka 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090305053537/http://www2.canada.com/edmontonjournal/news/cityplus/story.html?id=5f6ba0de-d209-45e6-b568-d1df7772d4b4&k=44185 |url-status=dead }}</ref> ===Proslave širom svijeta=== * [[Danska|Danske]] kraljevske palače [[Palača Amalienborg|Amalienborg]] i [[Palača Gråsten|Gråsten]] zamračene su na [[Margareta II. od Danske|kraljičinu]] zapovijed.<ref>{{cite news |first=Mitch |last=Potter |title=Scandinavia darkens |date=Ožujak 2008. |url=http://www.thestar.com/SpecialSections/EarthHour/article/407156 |work=Toronto Star |accessdate=2008-03-29 |archive-date=20. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121020194103/http://www.thestar.com/SpecialSections/EarthHour/article/407156 |url-status=dead }}</ref> * [[Nelly Furtado]] održala je besplatni koncert na [[Nathan Phillips Square]]u u [[Downtown Toronto|Downtownu Toronta]] radi proslave Sata za planet Zemlju.<ref>{{cite news |title=Furtado headlines free Earth Hour concert in Toronto |publisher=CBC |url=http://www.cbc.ca/arts/music/story/2008/03/08/furtado-earthhour-concert.html |date=Ožujak 2008. |access-date=28. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080309153818/http://www.cbc.ca/arts/music/story/2008/03/08/furtado-earthhour-concert.html |archive-date=9. ožujka 2008.}}</ref> * U Torontu, Ontario studentski ''Environmental Outreach Team'' [[Sveučilište York|Sveučilišta York]] vodilo je poslijepodnevnu informativnu sjednicu o Satu za planet Zemlju, a [[opservatorij Sveučilišta York]] ponudio je dodatnu sjednicu otvorenu za javnost.<ref>{{cite news |title=Earth Hour at York's Observatory |publisher=[[York University]] |url=http://www.yorku.ca/web/yorkevents/event.asp?Event=13740 |date=Ožujak 2008. |accessdate=2008-03-30}}</ref> * aktivnosti noćnog osmatranja zvijezda održana su na inicijativu torontskog [[Centar za znanost u Ontariju|Centra za znanost u Ontariju]] i [[Opservatorij Davida Dunlapa|Opservatorija Davida Dunlapa]] iz [[Richmond Hill, Ontario|Richmond Hilla]].<ref>{{cite web |url=http://wwf.ca/earthhour/canada.html |title=David Dunlap Observatory |publisher=[[World Wide Fund for Nature |WWF]] |accessdate=30. ožujka 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080331133747/http://www.wwf.ca/earthhour/canada.html |archivedate=31. ožujka 2008.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.ontariosciencecentre.ca/calendar/default.asp?eventid=750&dmmyyyy=13032008 |title=Celebrate Earth Hour at the Science Centre |publisher=Ontario Science Centre |accessdate=30. ožujka 2008.}}</ref> * [[Astronomy Ireland]] postavila je visoko pogonjene teleskope u dublinskom [[Phoenix Park]]u da ljudima predstavi prednosti noćnog neba obično utopljenog u svijetlu gradsku rasvjetu.<ref name = "continuation" /> U [[Tel Aviv, Izrael|Tel Avivu, Izrael]] besplatni koncert [[Knesiyat Hasekhel|Knesiyata Hasekhela]] održan je na [[Rabin trg|Rabinovu trgu]]. Energiju potrebnu za koncert generirala je grupa biciklista koji su pokretali pedalama generatore. Ostatak energije pribavljali su generatori spaljivanjem korištenog [[falafel]]nog ulja.<ref>{{cite web |url=http://www.thestar.com/SpecialSections/EarthHour/article/404826 |title=Tel Aviv rocks to Earth Hour |publisher=Toronto Star |accessdate=31. ožujka 2008.}}</ref> * U Atlanti glavni izvršni direktor američkog ogranka WWF-a Carter Roberts i gradonačelnica Atlante Shirley Franklin pritisnuli su divovsku sklopku uživo na TV-u simbolično pokrenuvši val svjetlosti koji je išao po zgradama oko grada. * U San Franciscu javno zbivanje pod domaćinstvom američkog ogranka WWF-a pohodio je gradonačelnik Gavin Newsom, osvajač zlatne medalje figurni skejter Brian Boitano, bubnjar Grateful Deada Mickey Hart i ostale slavne osobe. Oni su se okupili da gledaju gašenje svjetala slušajući glazbu Jasona Damata. * U [[Kuala Lumpur]]u, [[Malezija]] rasvjeta najviših tornjeva blizanaca na svijetu [[Petronas Twin Towers]]a bila je ugašena.<ref>{{cite web |last=Tran |first=Hieu |url=http://www3.signonsandiego.com/stories/2009/mar/28/bn28hour131944/?zIndex=74206 |title=San Diego and the world dims for Earth Hour |publisher=SignOnSanDiego.com |date=28. ožujka 2009. |accessdate=25. ožujka 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090401182314/http://www3.signonsandiego.com/stories/2009/mar/28/bn28hour131944/?zIndex=74206 |archivedate=1. travnja 2009.}}</ref> * U Egiptu su ugašena svjetla na [[Sfinga|Sfingi]] i [[Piramide u Gizi|Velikim piramidama u Gizi]] od 20.30 do 21.30.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.earthhour.org/news/default:en/article?id=eh6974755038146759259 |title=Earth Hour<!-- Bot generated title --> |archive-url=https://web.archive.org/web/20090327073456/http://www.earthhour.org/news/default%3Aen/article?id=eh6974755038146759259 |archive-date=27. ožujka 2009. |access-date=28. ožujka 2010.}}</ref> ====Google==== Sat za planet Zemlju također je dobio besplatan publicitet iz [[Google (tvrtka)|Googlove]] korporacije. Od 12.00 sati 29. ožujka 2008. sve do završetka Sata za planet Zemlju, Googlova početna stranica u SAD-u, Kolumbiji, Kanadi, Danskoj, Irskoj i UK-u promijenjena je u stranicu s crnom pozadinom. Geslo im je bilo "We've turned the lights out. Now it's your turn - Earth Hour" (hrv. ''Mi smo ugasili svjetla. Sada je na vama red - Sat za planet Zemlju'')<ref>{{cite web |url=http://www.google.ca/intl/en/earthhour/ |title=Earth Hour |publisher=Google |accessdate=29. ožujka 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110605015055/http://www.google.ca/intl/en/earthhour/ |archivedate=5. lipnja 2011.}}</ref> Google je ipak izjavio da za 2009. godinu neće promijeniti svoju stranicu opet u crno zbog konfuzije koju je uzrokovalo mnogim korisnicima.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/03/hour-for-earth.html |title=An hour for the Earth |publisher=Google |accessdate=28. ožujka 2008.}}</ref> Uobičajena miskoncepcija jest ona da crna pozadina na web stranici reducira potrošnju energije kod monitora; LCD monitori koriste konstantnu količinu energije bez obzira koje boje prikazuju. Ovo nije slučaj s [[organska svjetlosna emitirajuća dioda|organskim LED]] monitorima<ref>{{cite web |last=Freudenrich |first=Craig |url=http://electronics.howstuffworks.com/oled2.htm |title=HowStuffWorks "OLED Light" |publisher=Electronics.howstuffworks.com |accessdate=25. ožujka 2010.}}</ref> iako oni nisu trenutačno u popularnoj uporabi. ====Televizijski kanali==== *Sat za planet Zemlju bio je opsežno pokriven u Sjedinjenim Državama u sklopu Oprah, Noćnih vijesti NBC-a, Večernjih vijesti CB-a, The Today Showa, Dobro jutro, Amerika, CNN-a, CNN Internationala, The Weather Channela i drugih. Nekoliko stanica širom Sjedinjenih Država išli su uživo sa svojim pokrivanjem uključujući [[WXIA-TV|NBC u Atlanti]] koji je napravio jedan sat dugu specijalnu emisiju o Satu za planet Zemlju tijekom zbivanja. *[[Kanadski]] [[The Weather Network]] premjestio je svoje studije vani između 20 i 21 sati EDT za Sat za planet Zemlju koristeći samo [[svjetlosna dioda|LED]] svjetlo čitav sat.<ref>{{cite web |url=http://www.theweathernetwork.com/earthhour/?product=earthhour&pagecontent=index |title=The Weather Network - Earth Hour 2008 |publisher=The Weather Network |accessdate=30. ožujka 2008. |archive-date=6. lipnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080606012213/http://www.theweathernetwork.com/earthhour/?product=earthhour&pagecontent=index |url-status=dead }}</ref> *The Agenda with Steve Paikin na [[TVOntario|TVOntariju]] emitirala je puni program samo uz svjetlost svijeća.<ref>{{cite web |url=http://www.tvo.org/cfmx/tvoorg/theagenda/index.cfm?page_id=3&action=blog&subaction=viewpost&blog_id=43&post_id=7206 |title=Earth Hour by Candlelight |publisher=www.tvo.org |accessdate=28. ožujka 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090413205332/http://www.tvo.org/cfmx/tvoorg/theagenda/index.cfm?page_id=3&action=blog&subaction=viewpost&blog_id=43&post_id=7206 |archivedate=13. travnja 2009.}}</ref> ==Sat za planet Zemlju 2009.== Sat za planet Zemlju 2009. zbio se od 20.30 do 21.30 po mjesnom vremenu 28. ožujka 2009. godine. 88 zemalja i 4.088 gradova sudjelovalo je u Satu za planet Zemlju 2009. što je deset puta više gradova u odnosu na Sat za planet Zemlju 2008. (2008. godine sudjelovalo je 400 gradova).<ref>http://www.thestar.com/News/GTA/article/594450</ref> Jednom milijardom glasova bio je proglašen cilj za Sat za planet Zemlju 2009.<ref>{{cite web |url=http://www.belfasttelegraph.co.uk/news/local-national/belfastrsquos-city-lights-go-out-for-earth-hour-2009-14209166.html |title=Belfast’s city lights go out for Earth Hour 2009 - Local & National, News |publisher=Belfasttelegraph.co.uk |date=2. ožujka 2009. |accessdate=25. ožujka 2010.}}</ref> u kontekstu središnje [[Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama 2009.|Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama 2009.]] Među sudionicima iz 2009. bili su po prvi put [[sjedište Ujedinjenih naroda]] u [[New York]]u.<ref>{{cite web |url=http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=573&ArticleID=6105&l=en |title=Press release March 2009 - UNEP to observe Earth Hour in support of action on climate change - United Nations Environment Programme |publisher=UNEP |accessdate=25. ožujka 2010. |archiveurl=http://webarchive.loc.gov/all/20090907221502/http%3A//www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID%3D573%26ArticleID%3D6105%26l%3Den |archivedate=7. rujna 2009.}}</ref> UN suzdržano procijenjuje da će njegovo sudjelovanje uštedjeti 102 $ energije.<ref>{{cite web |url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,511102,00.html |title=U.N.'s Participation in Earth Hour Is Full of Hot Air, Critics Say - United Nations |publisher=FOXNews.com |date=27. ožujka 2009. |accessdate=25. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024151326/http://www.foxnews.com/story/0,2933,511102,00.html |archive-date=24. listopada 2012. |url-status=dead}}</ref> Izvješća pokazuju da su se [[Sjedinjene Države]] nalazile na vrhu u sudjelovanju u Satu za planet Zemlju s procjenom od 80.000.000 ljudi, 318 gradova i 8 država sudionica. Na [[Filipini]]ma je sudjelovalo 647 gradova ili preko 15 milijuna [[Filipinci|Filipinaca]] prema procjenama sudjelovanja u jednosatnom gašenju svjetala od 20.30 do 21.30 po mjesnom vremenu. Nakon njih nalazila se [[Grčka]] s 484 gradova sudionika i Australija s 309.<ref>{{cite web |url=http://newsinfo.inquirer.net/breakingnews/nation/view/20090329-196862/RP-topped-Earth-Hour-participation--reports |title=RP topped Earth Hour participation-reports - INQUIRER.net, Philippine News for Filipinos |publisher=Newsinfo.inquirer.net |date=29. ožujka 2009. |accessdate=25. ožujka 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090401153538/http://newsinfo.inquirer.net/breakingnews/nation/view/20090329-196862/RP-topped-Earth-Hour-participation--reports |archivedate=1. travnja 2009.}}</ref><ref name="YahooPh">{{cite web |url=http://ph.news.yahoo.com/star/20090331/tph-record-power-savings-rp-earth-hour20-541dfb4.html |title='&#39;Record power savings for RP in Earth Hour 2009'&#39; |publisher=Ph.news.yahoo.com |accessdate=25. ožujka 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090403201324/http://ph.news.yahoo.com/star/20090331/tph-record-power-savings-rp-earth-hour20-541dfb4.html |archivedate=3. travnja 2009.}}</ref> [[Popis pokrajina i teritorija Kanade|Kanadska pokrajina]] [[Ontario]] bez grada [[Toronto|Toronta]] doživjela je pad od 6% uporabe elektriciteta dok je [[Toronto]] doživio pad od 15,1% (gotovo udvostručeno s 8,7% iz prethodne godine) jer su se mnoge tvrtke zamračile uključujući znakovit [[CN Tower]].<ref>{{cite web |url=http://toronto.ctv.ca/servlet/an/local/CTVNews/20090329/earth_hour_090329/20090329?hub=TorontoHome |title=CTV Toronto - Earth Hour prompts 15 per cent T.O. power drop - CTV News |publisher=Toronto.ctv.ca |accessdate=25. ožujka 2010. |archive-date=10. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120310050100/http://toronto.ctv.ca/servlet/an/local/CTVNews/20090329/earth_hour_090329/20090329?hub=TorontoHome |url-status=dead }}</ref> Švedski elektricitetni operator [[Svenska Kraftnät]] zabilježio je pad od 2,1% u potrošnji energije prema svojim predviđenim brojkama između 20.00 i 21.00. Sljedećeg sata odgovarajuća brojka iznosila je 5%.<ref>{{cite web |url=http://www.dn.se/nyheter/sverige/tio-villors-arliga-elforbrukning-1.832821 |title=Tjugofem villors årliga elförbrukning |publisher=DN.se |date=28. ožujka 2009. |accessdate=25. ožujka 2010.}}</ref> To je jednako potrošnji približno pola milijuna domaćinstava od ukupno 4,5 milijuna domaćinstava u [[Švedska|Švedskoj]].<ref>{{cite web |url=http://www.svk.se/Press--info/Nyheter/Nyheter-pressmeddelanden/Nyheter/Sa-paverkade-Earth-Hour-det-svenska-elsystemet/ |title=Så påverkade Earth Hour det svenska elsystemet - Svenska Kraftnät |publisher=Svk.se |date=28. ožujka 2009. |accessdate=25. ožujka 2010. |archive-date=12. kolovoza 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100812001332/http://www.svk.se/Press--info/Nyheter/Nyheter-pressmeddelanden/Nyheter/Sa-paverkade-Earth-Hour-det-svenska-elsystemet/ |url-status=dead }}</ref> Prema Vijetnamskoj elektricitetnoj kompaniji, [[vijetnam]]ska potražnja za elektricitetom pala je 140.000 [[kWh]] tijekom Sata za planet Zemlju. [[Filipini]] su uspjeli uštedjeti 611 MWh elektriciteta tijekom ovog vremenskog perioda što je prema izjavama bilo jednako gašenju desetak termoelektrana na ugljen tijekom jednog sata. ===Sudionici=== ====Sudionici 2009.==== {{div col}} [[Azija]] * {{Z+X|BHR}} * {{Z+X|FIL}} * {{Z+X|GRU}} * {{Z+X|HK}} * {{Z+X|IND}} * {{Z+X|INDN}} * {{Z+X|JAP}} * {{Z+X|JOR}} * {{Z+X|JKO}} * {{Z+X|KAZ}} * {{Z+X|KIN}} * {{Z+X|KUV}} * {{Z+X|LAO}} * {{Z+X|LBN}} * {{Z+X|MAO}} * {{Z+X|MALD}} * {{Z+X|MALE}} * {{Z+X|PAK}} * {{Z+X|RUS}} * {{Z+X|SIN}} * {{Z+X|SJKOR}} * {{Z+X|TAJ}} * {{Z+X|TAJV}} * {{Z+X|UAE}} * {{Z+X|VIJ}} [[Afrika]] * {{Z+X|BOC}} * {{Z+X|EGI}} * {{Z+X|JAR}} * {{Z+X|KEN}} * {{Z+X|ZAM}} [[Južna Amerika]] * {{Z+X|ARG}} * {{Z+X|BOL}} * {{Z+X|BRA}} * {{Z+X|ČIL}} * {{Z+X|EKV}} * {{Z+X|KOL}} * {{Z+X|PER}} * {{Z+X|URU}} * {{Z+X|VEN}} [[Oceanija]] * {{Z+X|AUS}} * {{Z+X|FIĐ}} * {{Z+X|NZL}} * {{Z+X|PNG}} [[Sjeverna Amerika]] * {{Z+X|BLZ}} * {{Z+X|BER}} * {{Z+X|GRL}} * {{Z+X|GUA}} * {{Z+X|HON}} * {{Z+X|KAN}} * {{Z+X|KOS}} * {{Z+X|MEX}} * {{Z+X|NIK}} * {{Z+X|PUE}} * {{Z+X|SAD}} * {{Z+X|SAL}} * {{Z+X|TRI}} [[Antarktika]] * [[Slika:Flag of Antarctica.svg|20px]] [[Antarktika]] [[Europa]] * {{Z+X|ALB}} * {{Z+X|ARM}} * {{Z+X|AUT}} * {{Z+X|AZO}} * {{Z+X|BEL}} * {{Z+X|BJE}} * {{Z+X|BIH}} * {{Z+X|BUG}} * {{Z+X|CIP}} * {{Z+X|CG}} * {{Z+X|DAN}} * {{Z+X|EST}} * {{Z+X|FIN}} * {{Z+X|FRA}} * {{Z+X|GRČ}} * {{Z+X|GRU}} * {{Z+X|HRV}} * {{Z+X|IRS}} * {{Z+X|ITA}} * {{Z+X|IZR}} * {{Z+X|LAT}} * {{Z+X|MAĐ}} * {{Z+X|MAK}} * {{Z+X|MLT}} * {{Z+X|MOL}} * {{Z+X|NIZ}} * {{Z+X|NOR}} * {{Z+X|NJE}} * {{Z+X|POLJ}} * {{Z+X|POR}} * {{Z+X|RUM}} * {{Z+X|RUS}} * {{Z+X|SRB}} * {{Z+X|ŠPA}} * {{Z+X|ŠVE}} * [[Slika:Flag of Switzerland.svg|20px]] [[Švicarska]] * {{Z+X|TUR}} * {{Z+X|UK}} * {{Z+X|UKR}} * [[Slika:Flag of the Vatican City.svg|20px]] [[Vatikan|Grad Vatikan]] {{div col end}} referencije:<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.earthhour.org/location/default:en/select |title=Earth Hour<!-- Bot generated title --> |archive-url=https://web.archive.org/web/20100327030231/http://www.earthhour.org/location/default:en/select |archive-date=27. ožujka 2010. |access-date=27. ožujka 2010.}}</ref> ====Televizijski kanali sudionici==== *[[National Geographic Channel (Azija)|National Geographic Channel Asia]] prekinuo je emitiranje 28. ožujka 2009. od 20.30 do 21.30. *Kabelski informativni kanal [[ABS-CBN News Channel|ANC]] filipinskog ABS-CBN Broadcasting Corporationa prekinuo je emitiranje tijekom Sata za planet Zemlju.<ref>{{cite web |url=http://www.abs-cbnnews.com/lifestyle/03/27/09/anc-goes-black-earth-hour-2009 |title=ANC goes black for Earth Hour 2009 &#124; ABS-CBN News Online Beta |publisher=Abs-cbnnews.com |date=28. ožujka 2009. |accessdate=25. ožujka 2010. |archive-date=15. rujna 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120915135257/http://www.abs-cbnnews.com/lifestyle/03/27/09/anc-goes-black-earth-hour-2009 |url-status=dead }}</ref> *Malezijski [[8TV (Malezija)|8TV]] zaustavio je emitiranje tijekom jednog sata od 20.30<ref>{{cite web |url=http://www.myfew.net/2009/03/06/8tv-to-halt-its-prime-time-programme-transmission-for-earth-hour.html |title=8TV (Malaysia) |publisher=Myfew.net |date=6. ožujka 2009. |accessdate=25. ožujka 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090313190343/http://www.myfew.net/2009/03/06/8tv-to-halt-its-prime-time-programme-transmission-for-earth-hour.html |archivedate=13. ožujka 2009.}}</ref> * [[XHGC-TV|Canal 5]] u [[Meksiko|Meksiku]] zaustavio je emitiranje tijekom jednog sata u Mexico Cityju počevši u 20.30. * [[Cartoon Network (UK & Irska)|Cartoon Network]] i [[Magic 105.4 FM]] emitirali su Sat za planet Zemlju od 20.30 u spomen na zbivanje. * [[National Geographic Channel]] suspendirao je redovito programiranje tijekom jednog [[sat]]a i pokazao kako reducirati energetsku potrošnju tijekom Sata za planet Zemlju. * [[DhiTV]] i [[Villa TV]] zaustavili su transmisiju tijekom jednog sata na Maldivima počevši od 20.30. *Internetski radiji Zone105 i X FM Naga u Naga Cityju na [[Filipini]]ma sudjelovali su u Satu za planet Zemlju 2009. ugasivši svu svoju opremu i prekinuvši emitiranje od 20.30 (GMT +8).<ref>{{cite web |url=http://www.zone105.co.cc |title=Zone105 Naga: Your Oldies Music Station! |publisher=Zone105.co.cc |date=20. ožujka 2010. |accessdate=25. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230501125938/https://zone105.co.cc/ |archive-date=1. svibnja 2023. |url-status=dead}}</ref> * [[RTVE|Radiotelevisión Española (RTVE)]] ugasila je rasvjetu u svojim novinskim studijima i ostalim prostorima 28. ožujka 2009. od 20.30 do 21.30. ==Sat za planet Zemlju 2010.== [[File:Botanical Garden of Curitiba, Paraná, Brazil (Earth Hour 2010).gif|260px|thumb|[[Botanički vrt u Curitibi|Botanički vrt]] ([[Curitiba]], Južni [[Brazil]]) u [[27. ožujka]] [[2010.]]]] Sat za planet Zemlju 2010. održan je od 20.30 do 21.30 po mjesnom vremenu 27. ožujka.<ref>{{cite web |url=http://www.earthhour.org/Homepage.aspx |title=2010 Global Site – It’s Show Time! |publisher=Earth Hour |accessdate=25. ožujka 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100819024853/http://www.earthhour.org/Homepage.aspx |archivedate=19. kolovoza 2010.}}</ref> Veća kulturna zbivanja poput kanadskih hokejaških utakmica održani su bez obzira na Sat za planet Zemlju. Prema Vancouver Sunu "TV, posebice kada je namješten na Canuckse, smatra se nužnom uporabom energije."<ref>{{cite web |url=http://www.vancouversun.com/technology/Earth+Hour+affect+essential+Canucks+game/2726181/story.html |title=Earth Hour won't affect 'essential' Canucks game |publisher=Vancouver Sun |date=26. ožujka 2010. |accessdate=26. ožujka 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100531063412/http://www.vancouversun.com/technology/Earth+Hour+affect+essential+Canucks+game/2726181/story.html |archivedate=31. svibnja 2010.}}</ref> Sat za planet Zemlju 2010. navodno je bio do sada najveći Sat za planet Zemlju jer je okupio više od jedne milijarde sudionika, dok je cilj Sata za planet Zemlju iz 2009. godine bila upravo milijarda sudionika.<ref>{{cite web |url=http://earthhournews.posterous.com/earth-hour-needs-you |title=Earth Hour Needs You! - Earth Hour News |publisher=Earthhournews.posterous.com |date=8. ožujka 2010. |accessdate=25. ožujka 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100313141143/http://earthhournews.posterous.com/earth-hour-needs-you |archivedate=13. ožujka 2010.}}</ref> 128 zemalja navelo je sudjelovanje u Satu za planet Zemlju 2010.<ref>{{citiranje weba |url=http://wwf.panda.org/how_you_can_help/campaign/earth_hour/history_of_earth_hour/ |title=Povijest Sata za planet Zemlju |work=[[World Wide Fund for Nature |WWF]] |publisher=WWF |accessdate=8. kolovoza 2011.}} {{eng oznaka}}</ref> Popis 1.387 ikona i spomenika širom svijeta ugasit će svoja svjetla za Sat za planet Zemlju među kojima su: * [[Akropola (Atena)|Atenska akropola]], Atena * [[Bank of America Tower (Miami)|Bank of America Tower]], Miami * [[Big Banana]], [[Coffs Harbour]] * [[Big Ben]], London * [[Brandenburška vrata]], Berlin * [[Burj Al Arab]], Dubai * [[Burj Khalifa]], Dubai * [[Cairo Tower]], Kairo * [[CN Tower]], Toronto * [[Coca Cola Billboard, Kings Cross]], Sydney * [[Crvena tvrđava]], Delhi * [[Botanički vrt u Curitibi|Botanički vrt]], [[Curitiba]] * [[Eiffelov toranj]], Pariz * [[El Ángel]], Mexico City * [[Empire State Building]], New York * [[Fontana Trevi]], Italija * [[Four Seasons Hotel Miami|Four Seasons Hotel]], Miami * [[Gateway Arch]], St. Louis * [[Hanojska operna kuća]], Hanoi * [[Abu Simbel|Hramovi u Abu Simbelu]], Asuan * [[KL Tower]], Kuala Lumpur * [[Kolosej]], Rome * [[Kosi toranj u Pisi]], Pisa * [[Krist Otkupitelj (kip)|Krist Otkupitelj]], Rio de Janeiro * [[Spomenik miru u Hirošimi|Kupola atomske bombe]], Hirošima * [[London Eye]], London * [[Manilska gradska vijećnica]], Manila * [[Most mučenika 15. srpnja]], Istanbul * [[Nhà Rồng Harbour]], Ho Chi Minh City * [[Padrão dos Descobrimentos]], Lisbon * [[Palača Al-toot]], Riyadh Saudijska Arabija * [[Palača Malacanang]], Manila * [[Palača sjedinjenja]], Ho Chi Minh City * [[Petronas Twin Towers]], Kuala Lumpur * [[Piccadilly Circus]], London * [[Piramide u Gizi]], Kairo * [[Q1 Tower]], The Gold Coast * [[Rialto Tower]], Melbourne * [[Municipal Theatre, Ho Chi Minh City|Sajgonska operna kuća]], Ho Chi Minh City * [[Sky Tower]], Auckland * [[Slapovi Niagare]], Niagara Falls * [[SM Mall of Asia]], Manila * [[Space Needle]], Seattle * [[Sydney Harbour Bridge]], Sydney * [[Sydney Opera House]], Sydney * [[Tokyo Tower]], Tokio * [[Torre dos Clérigos]], Porto * [[Velika palača]], Bangkok * [[Viktorijini slapovi]], Zimbabve * [[Welcome to Fabulous Las Vegas Sign]], Las Vegas * [[Willis Tower]], Chicago * [[Zabranjeni grad]], Beijing Među poznatim veleposlanicima Sata za planet Zemlju koji podupiru poruku Sata za planet Zemlju nalaze se: *nadbiskup [[Desmond Tutu]] ([[Nobel]]ov laureat), [[Helen Clark]] (bivša novozelandska premijerka, ravnateljica [[UNDP]]-a) *predsjednici/gradonačelnici: [[Valdas Adamkus]] (Litva), [[Nguyễn Minh Triết]] (Vijetnam),<ref>[http://vnexpress.net/GL/Xa-hoi/2010/03/3BA1A23D/ Mr President joins Earth Hour in Hanoi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100327233403/http://vnexpress.net/GL/Xa-hoi/2010/03/3BA1A23D/ |date=27. ožujka 2010. }}, VnExpress, by: Khánh Chi, datum: 26. ožujka 2010.</ref> [[Boris Johnson]] (London) *zabavljači: [[The Cranberries]] (Irska), [https://web.archive.org/web/20130325193740/http://earthhourblog.posterous.com/earth-hour-launches-in-hong-kong Andox and Box] (Hong Kong), bivša Spice Girl [[Melanie Chisholm]] i panda zvana [[Mei Lan]]. Trenutačno je 214 veleposlanika potpisalo podršku EH-u 2010. Sat za planet Zemlju prikupio je globalnu podršku preko četrdeset pet međunarodnih korporacija poput [[IKEA]]-e, [[HSBC]]-a, [[PwC]]-a, [[Accenture]]a i [[Nokia Siemens]] Networksa. === Države i teritoriji === {{div col}} [[Azija]] * {{Z+X|ARM}} * {{Z+X|BHR}} * {{Z+X|BAN}} * {{Z+X|BRU}} * {{Z+X|FIL}} * {{Z+X|GRU}} * {{Z+X|HK}} * {{Z+X|IND}} * {{Z+X|INDN}} * {{Z+X|IZR}} * {{Z+X|JAP}} * {{Z+X|JOR}} * {{Z+X|JKO}} * {{Z+X|KMB}} * {{Z+X|KAT}} * {{Z+X|KAZ}} * {{Z+X|KIN}} * {{Z+X|KIRG}} * {{Z+X|KUV}} * {{Z+X|LAO}} * {{Z+X|LBN}} * {{Z+X|MAO}} * {{Z+X|MALD}} * {{Z+X|MALE}} * {{Z+X|MNG}} * [[Slika:Flag of Nepal.svg|20px]] [[Nepal]] * {{Z+X|OMA}} * {{Z+X|PAK}} * {{Z+X|RUS}} * {{Z+X|SAU}} * {{Z+X|SIN}} * {{Z+X|SJKOR}} * {{Z+X|SJM O}} * {{Z+X|SOL}} * {{Z+X|ŠRI}} * {{Z+X|TAJ}} * {{Z+X|TAJV}} * {{Z+X|TUR}} * {{Z+X|UAE}} * {{Z+X|VIJ}} [[Afrika]] * {{Z+X|BOC}} * {{Z+X|EGI}} * {{Z+X|JAR}} * {{Z+X|KEN}} * {{Z+X|MAD}} * {{Z+X|MAR}} * {{Z+X|MAUS}} * {{Z+X|MOZ}} * {{Z+X|NAM}} * {{Z+X|NIG}} * {{Z+X|SEN}} * {{Z+X|TAN}} * {{Z+X|ZAM}} * {{Z+X|ZIM}} [[Južna Amerika]] * {{Z+X|ARG}} * {{Z+X|BOL}} * [[Slika:Flag of Bonaire.svg|20px]] [[Bonaire]] * {{Z+X|BRA}} * {{Z+X|ČIL}} * {{Z+X|EKV}} * {{Z+X|KOL}} * {{Z+X|PAR}} * {{Z+X|PER}} * {{Z+X|URU}} * {{Z+X|VEN}} [[Oceanija]] * {{Z+X|AUS}} * {{Z+X|FIĐ}} * {{Z+X|FR POLI}} * {{Z+X|KUK}} * {{Z+X|MIK}} * {{Z+X|NZL}} * {{Z+X|PNG}} * {{Z+X|SAM}} * {{Z+X|TUV}} [[Sjeverna Amerika]] * [[Slika:Flag of the United States Virgin Islands.svg|20px]] [[Američki Djevičanski Otoci]] * {{Z+X|BLZ}} * {{Z+X|BER}} * {{Z+X|GRL}} * {{Z+X|GUAM}} * {{Z+X|GUA}} * {{Z+X|HON}} * {{Z+X|KAN}} * {{Z+X|KOS}} * {{Z+X|MEX}} * {{Z+X|NIK}} * {{Z+X|PAN}} * {{Z+X|PUE}} * {{Z+X|SAD}} * {{Z+X|SAL}} * {{Z+X|TRI}} [[Antarktika]] * [[Slika:Flag of Antarctica.svg|20px]] [[Antarktika]] [[Europa]] * {{Z+X|ALB}} * {{Z+X|ARM}} * {{Z+X|AUT}} * {{Z+X|AZO}} * {{Z+X|BEL}} * {{Z+X|BJE}} * {{Z+X|BIH}} * {{Z+X|BUG}} * {{Z+X|CIP}} * {{Z+X|CG}} * {{Z+X|ČEŠ}} * {{Z+X|DAN}} * {{Z+X|EST}} * [[Slika:Flag of the Faroe Islands.svg|20px]] [[Farski Otoci]] * {{Z+X|FIN}} * {{Z+X|FRA}} * {{Z+X|GRČ}} * {{Z+X|GRU}} * {{Z+X|HRV}} * {{Z+X|IRS}} * {{Z+X|ITA}} * {{Z+X|KOSV}} * {{Z+X|LAT}} * {{Z+X|LIH}} * {{Z+X|LIT}} * {{Z+X|MAĐ}} * {{Z+X|MAK}} * {{Z+X|MLT}} * {{Z+X|MOL}} * {{Z+X|NIZ}} * {{Z+X|NOR}} * {{Z+X|NJE}} * {{Z+X|POLJ}} * {{Z+X|POR}} * {{Z+X|RUM}} * {{Z+X|RUS}} * {{Z+X|SJI}} * {{Z+X|SLO}} * {{Z+X|SRB}} * {{Z+X|ŠKO}} * {{Z+X|ŠPA}} * {{Z+X|ŠVE}} * [[Slika:Flag of Switzerland.svg|20px]] [[Švicarska]] * {{Z+X|UK}} * {{Z+X|UKR}} {{div col end}} === Poznati gradovi sudionici === Među ostalim gradovima i regijama koji podupiru događaj nalaze se: {{div col}} [[Južna Afrika]] * [[Abuja]] * [[Antananarivo]] * [[Cape Town]] [[Sjeverna Afrika]] & [[Bliski istok]] * [[Dubai]] * [[Kuvajt (grad)|Kuwait City]] * [[Maroko]] [[Mediteran]] i [[Balkan]] * [[Atena]] * [[Beograd]] * [[Istanbul]] * [[Sofija]] * [[Lisabon]] * [[Rim]] * [[Tel Aviv]] * [[Bukurešt]] [[Skandinavija]] * [[Helsinki]] * [[Nuuk]] * [[Oslo]] * [[Stockholm]] [[Srednja Europa]] * [[Amsterdam]] * [[Berlin]] * [[Bern]] * [[Dublin]] * [[Heidelberg]] * [[Madrid]] * [[Moskva]] * [[Pariz]] * [[Vaduz]] [[Južna Azija]] * [[Delhi]] * [[Islamabad]] [[Sjeverna Azija]] * [[Astana]] [[Azija-Pacifik]] * [[Bandar Seri Begawan]] * [[Bangkok]] * [[Brisbane]] * [[Hirošima]] * [[Ho Chi Minh City]] * [[Hong Kong]] * [[Jakarta]] * [[Kuala Lumpur]] * [[Melbourne]] * [[Manila]] * [[Mumbai]] * [[Seoul]] * [[Sydney]] [[Južna Amerika]] & [[Srednja Amerika]] * [[Bogota]] * [[Buenos Aires]] * [[Curitiba]] * [[Guatemala (grad)|Guatemala City]] * [[Lima]] * [[Panama City]] * [[Rio de Janeiro]] * [[San Salvador]] [[Sjeverna Amerika]] * [[Atlanta]] * [[Boston]] * [[Chicago]] * [[Hamilton, Ontario|Hamilton]] * [[Las Vegas Strip]] * [[Los Angeles]] * [[Mexico City]] * [[Miami]] * [[New York City]] * [[Ottawa (Kanada)|Ottawa]] * [[San Francisco]] * [[Toronto]] * [[Vancouver]] {{div col end}} ==Sat za planet Zemlju 2011.== Svih sedam kontinenata se pridružilo akciji. Youtube je podržao akciju mijenjajući svoj logo i dodavajući gumb s kojim se pozadina stranice mogla iz bijele promijeniti u crnu. Samo u Kanadi, preko 400 gradova se pridružilo akciji. U Indiji se Sat za planet Zemlju obilježilo 26. ožujka, a u Izraelu 24. ožujka. Na Filipinima se Sat za planet Zemlju održao nešto ranije, jer je nestalo struje.<ref>{{jezikk|eng.|engleski}} [http://www.philstar.com/Article.aspx?articleId=670245&publicationSubCategoryId=68&newsalert. The Philippine Star]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Gatdulla and Villanueva, Rodina i Donabelle: Earth Hour comes early in Metro, Preuzeto 27. ožujka 2011.</ref> == Sat za planet Zemlju 2012. == Godine 2012. akcija se održala [[31. ožujka]] od 20.30 do 21.30 sati.<ref>{{cite web |url=https://www.wwf.de/2012/maerz/die-stunde-unseres-planeten |accessdate=12. veljače 2021. |date=1. ožujka 2012. |publisher=[[WWF]] |title=Die Stunde unseres Planeten}}</ref> Od Times Squarea do Dubrovačkih zidina, Bruneja do Litve, od najvišeg nebodera na planetu do inuitskog iglua, gaseći svjetla 31.ožujka svijet je još jednom proslavio najveću ekološku svjetsku volontersku akciju - „Sat za planet Zemlju“. „Sat za planet Zemlju“ 2012. u Hrvatskoj je zamračio pulsku Arenu, Zidine u Dubrovniku, riječku Trsatsku gradinu, splitsku rivu i južno pročelje Dioklecijanove palače, osječku Tvrđu, zagrebački Zrinjevac, cijelu Makarsku rivijeru... Sve te znamenitosti, uz još brojne gradove, 31. ožujka u 20.30 sati na jedan sat utonule su u mrak te je Hrvatska tako postati dijelom najveće volonterske akcije na svijetu. Akciju "Sat za planet Zemlju" pratila je kampanja „Ja hoću! A ti?“ (''I will if you will!''), koju je osmislila agencija Leo Burnett. Snimljeni su i razni video zapisi s izazovima "malih" i "velikih" ljudi koji se mogu pogledati na WWF-ovim stranicama. U Hrvatskoj je snimljena i kampanja za društvene mreže, koju su izveli komičari iz Studija smijeha. Niza skečeva mogli su se pogledati na Facebookovoj stranici Earth HOUR 60+ Croatia. == Sat za planet Zemlju 2013. == Godine 2013. Sat za planet Zemlju održava se [[23. ožujka]] u 20.30 sati i svjetla se gase na jedan sat.<ref>http://croatia.panda.org/sat_za_planet_zemlju/2013/ (pristupljeno 18. ožujka 2013.)</ref> ==Kritike== Među kritikama Sata za planet Zemlju nalaze se: *[[The Christian Science Monitor]] piše kako je većina svijeća izrađena od [[parafin]]a, teških ugljikovodika dobivenih iz sirovog ulja, fosilnog goriva, pa ovisno o tome koliko mnogo svijeća osoba zapali (ako ih netko koristi tijekom Sata za planet Zemlju) bez obzira koriste li normalno [[štedna žarulja|kompaktne fluorescentne svjetlosne]] žarulje i ovisno o izvoru energije korištenog za proizvodnju njihova elektriciteta, u nekim slučajevima zamjena svjetlosnih žarulja sa svijećama uzrokovat će porast umjesto pada emisije ugljikova dioksida.<ref>[http://features.csmonitor.com/environment/2009/03/27/does-lighting-candles-for-earth-hour-defeat-the-purpose/ Does lighting candles for Earth Hour defeat the purpose?], Christian Science Monitor, 27. ožujka 2009.</ref> * Alternativnu proslavu "Sata ljudskog postignuća" promovirao je libertaristički think tank [[Institut za kompetitivno poduzetništvo|Instituta za kompetitivno poduzetništvo]] radi proslave napretka ljudskog blagostanja.<ref>{{cite web |last=Minton |first=Michelle |url=http://cei.org/news-release/2009/03/19/cei-announces-%E2%80%9Chuman-achievement-hour%E2%80%9D-coincide-%E2%80%9Cearth-hour%E2%80%9D |title=Announces “Human Achievement Hour” to Coincide with “Earth Hour” |publisher=CEI |date=19. ožujka 2009. |accessdate=25. ožujka 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100330130636/http://cei.org/news-release/2009/03/19/cei-announces-%E2%80%9Chuman-achievement-hour%E2%80%9D-coincide-%E2%80%9Cearth-hour%E2%80%9D |archivedate=30. ožujka 2010.}}</ref> Sudionici u ovoj proslavi zamoljeni su da "proslave postignuća čovječanstva kao što su večeranje, gledanje filmova, vožnja uokolo, očuvanje topline u vašem domu".<ref>{{cite web |url=http://network.nationalpost.com/np/blogs/fpcomment/archive/2009/03/23/this-earth-hour-leave-the-lights-on.aspx |title=This ‘Earth Hour,’ leave the lights on - FP Comment |publisher=Network.nationalpost.com |accessdate=25. ožujka 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100822141820/http://network.nationalpost.com/np/blogs/fpcomment/archive/2009/03/23/this-earth-hour-leave-the-lights-on.aspx |archivedate=22. kolovoza 2010.}}</ref> * [[Institut Ayn Rand]] pisao je kako su "sudionici proveli ugodnih šezdeset minuta u mraku, sigurni u spoznaju da su spasonosne povlastice industrijske civilizacije daleko samo za jedan svjetlosni prekidač... Zaboravite jedan tričavi sat sa samo ugašenim svjetlima. Što kažete na Mjesec za planet Zemlju... Pokušajte provesti mjesec dana drhtajući u tami bez grijanja, elektriciteta, hladnjaka; bez elektrana ili generatora; bez ikakve štednje rada, vremena i stoga proizvoda koji štede život a koje industrijska energiji čini mogućima".<ref>[http://www.aynrand.org/site/News2?page=NewsArticle&id=22887&news_iv_ctrl=1021 The Real Meaning of Earth Hour] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100621075918/http://www.aynrand.org/site/News2?page=NewsArticle&id=22887&news_iv_ctrl=1021 |date=21. lipnja 2010. }}, Ayn Rand Institute, 23. ožujka 2009.</ref> * Iako podupiru Sat za planet Zemlju "Carbon Sense Coalition" zahtijeva da se Sat za planet Zemlju preimenuje u "Zamračenu noć" i da se održi vani na nakraći i najhladniji dan u godini "...radi pripreme naše populacije na mračne dane koji slijede".<ref>[http://features.csmonitor.com/politics/2009/03/28/turn-out-the-lights-not-everyones-on-board-earth-hour/ Turn out the lights? Not everyone's on board Earth Hour], Christian Science Monitor, 28. ožujka 2009.</ref><ref>{{cite web |url=http://canadafreepress.com/index.php/article/9685 |title=Earth Hour or Blackout Night? |publisher=Canadafreepress.com |accessdate=25. ožujka 2010.}}</ref> *[[Bjørn Lomborg]], autor [[The Skeptical Environmentalist|Skeptičnog ekologista]], napisao je "da je neophodno učiniti [[solarna energija|solarnu]] i [[zelena energija|ostalu novu tehnologiju]] jefitinijima od fosilnih goriva što prije tako da može ugasiti naše ugljikove energetske izvore mnogo duže od jednog sata i očuvati planet živim... Fosilna goriva doslovno nam daju prosvjećenje, osvjetljujući nam svijet i dajući nam zaštitu od bjesnila elemenata. Ironično je što bi današnji čisti simbolizam trebao osluhnuti unatrag sve do [[srednji vijek|mračnijeg doba]]".<ref>[http://www.theaustralian.news.com.au/story/0,25197,25247677-7583,00.html Hour of no power increases emissions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090329232500/http://www.theaustralian.news.com.au/story/0,25197,25247677-7583,00.html |date=29. ožujka 2009. }}, The Australian, 27. ožujka 2009</ref> * 29. ožujka, jedan dan nakon Sata za planet Zemlju 2009. dnevne novine [[Dân Trí]] objavile su članak o drugoj strani Sata za planet Zemlju. Članak se odnosio na mnogo mladih ljudi koji su odlučili voziti se po zamračenim gradovima iz zabave, trošeći naftu umjesto elektriciteta što je rezultiralo dugotrajnim prometnim čepovima.<ref>[http://dantri.com.vn/c20/s20-316112/cai-nhin-khac-trong-gio-trai-dat.htm Cái nhìn khác trong Giờ Trái đất], Dân Trí Daily News, by: Cường Cao, datum: 29. ožujka 2009.</ref> ==Više informacija== *[[Nacionalni tjedan mračnog neba]] *[[Dan planeta Zemlje]] *[[FLICK OFF]] *[[88888 Lights Out]] *[[Ljetno računanje vremena]] ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{Commonscat|Earth Hour|Sat za planet Zemlju}} * [http://earthhour.org/ Earth Hour] - službene stranice * [http://earthhourkids.org/ Sat za planet Zemlju] - službene dječje stranice * [http://earthhourcanada.org/ Earth Hour Canada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090720061234/http://earthhourcanada.org/ |date=20. srpnja 2009. }} - službene kanadske stranice * [http://earthhourus.org/ Earth Hour US] - službene američke stranice * [http://www.earthhour2008.com/ Earth Hour 2008] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509062713/http://www.earthhour2008.com/ |date=9. svibnja 2008. }} - zbirka novinskih članaka i vijesti o Satu za planet Zemlju 2008. * [http://knowledge.allianz.com/en/globalissues/climate_change/top_climate_stories/earth_hour_wwf_interview.html Razgovor s izvršnim direktorom Sata za planet Zemlju Andyjem Ridleyjem (WWF)] [[Kategorija:Svjetski dani]] [[Kategorija:Ekološke manifestacije]] [[Kategorija:Svjetlosno onečišćenje]] i72yvj5e6yrr2qec0plcl4n709wieqs 0 205562 7615203 7354558 2026-10-08T13:24:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615203 wikitext text/x-wiki '''Rezolucija Vijeća Europe 1481 (2006) o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Resolution 1481 (2006) Need for international condemnation of crimes of totalitarian communist regimes'') izdana 25. siječnja 2006. u [[Strasbourg]]u od parlamentarne skupštine [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] koja snažno osuđuje zločine [[Komunizam|komunizma]]. Zastupnici su osudili zločine, ali su odbacili dati preporuke vladama kako to konkretno učiniti.<ref>http://www.hsp1861.hr/vijesti7/060126sp.htm</ref> == Sadržaj i ciljevi == Savezni povjerenik [[Njemačka|Njemačkog]] saveznog povjerenstva za dokumente bivšeg [[Stasi]]a objavio je pod naslovom "parlamentarna skupština Vijeća Europe osuđuje masivna kršenja ljudskih prava koja su počinili totalitarni komunistički režimi" priopćenje za medije Vijeća Europe od 25. siječnja 2006. (Rezolucija 1481): ''' ... Vijeće parlamentarne skupštine Europe danas je osudilo masovna kršenja ljudskih prava koja su počinili totalitarni komunistički režimmi te izrazilo sućut, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zločina.'' ''"Skupština parlamentaraca iz 46 europskih zemalja ujedinjeni u rezoluciji izražava da su ta djela nasilja uključila individualna i kolektivna [[pogubljenja]], kao i smrt u [[koncentracijski logor|koncentracijskim logorima]], izgladnjivanje, deportacije, [[mučenje]], [[ropstvo]], prislini rad i druge oblike masovnog psihičkog terora "'' U rezoluciji Europski parlament poziva "''sve komunističke ili post-komunističke [[Politička stranka|stranke]] da u svojim zemljama, ako to dosad nisu učinile, ponovo procijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, jasno se distanciraju od zločina koje su počinili totalitarni komunistički režimi i da ih osude bez ikakvih nejasnoća.''" Vijeće Europe, koje je posebice aktivno na području očuvanja [[ljudska prava|Europske konvencije o ljudskim pravima]] i očuvanja demokratskih načela i načela [[pravna država|pravne države]], istaknulo je na potrebu da se apel iz ove [[rezolucija|rezolucije]] primijeni u praksi. == Povijest == Rezolucija je usvojena u izvješću o "potrebi za međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima". Izvješće je sastavio član švedskog parlamentarnog izaslanstva u Vijeću Europe Göran Lindblad. Izvještaj se između ostalog temelji na [[Crna knjiga komunizma|Crnoj knjizi komunizma]], koja prikazuje zločine koje su počinili komunistički režimi. Prema izvješću su svi [[eksperiment]]i komunističkih [[režim]]a u prošlosti [[karakter]]izirani kroz masivno kršenje [[ljudska prava|ljudskih prava]]. [[Memorandum]] o nacrtu rezolucije navodi oko 95 milijuna ljudi kao žrtve totalitarnih komunističkih režima. ==Rezultati glasanja za rezoluciju== Nacrt preporuka izvjestitelja [[Göran Lindblad|Görana Lindblada]] objavio je odbor za politička pitanja s velikom većinom. Međutim nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu glasova u parlamentarnoj skupštini. Skupine komunističke stranke žestoko su se protivile rezoluciji. Rezoluciju je podržala [[EPP]], [[ED]], liberalne skupine i neke socijaldemokratske stranke, posebice iz zemalja poput [[Mađarska|Mađarske]], [[Češka|Češke]] i baltičkih zemalja. 153 članova su bili prisutni i glasovali (od ukupno 317) 99 članova glasovalo je u korist rezolucije 1481 42 člana glasovalo je protiv rezolucije 1481 12 članova su se suzdržalo od glasovanja. == Protivljene ljevice rezoluciji == Predstavnici stranaka koje su ljevije od socijaldemokrata - među kojima prevladavaju stranke koje se otvoreno i dosljedno pozivaju na nasljeđe komunističkih partija - naglašavaju da rezolucija nije donesena jednoglasno već voljom većine u tom trenutku. U većini koja je donosila rezoluciju bio je stanoviti broj socijaldemokrata; međutim je pretežni dio socijaldemokrata odabrao uopće ne pristupiti glasovanju o rezoluciji, distanciravši se na taj način od rasprave i glasovanja o temi koja uvelike involvira marksističku ideologiju - s kojima su današnje ideologije socijaldemokratskih stranaka i nadalje u jasnoj svezi. Makar socijaldemokrati sa zapada Europe nisu imali izravne veze s bilo kojim od komunističkih totalitarnih režima, prigrlili su oni [[1990-ih]] godina u svoje okrilje određene političke snage koje su participirale u istočnoeropskim komunističkim režimima; pri tome svaka od istočnoeuropskih zemalja ima donekle različitu povijest o odnosu socijaldemokracije i komunizma, te o odnosu ljevičarskih snaga prema vlastitoj nacionalnoj povijesti. Europski socijaldemokrati su u većoj mjeri sudjelovali u kasnije usvojenoj deklaraciji o [[Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima|Europskom danu sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] od [[2. travnja]] [[2009.]] godine, koji je u Europskom parlamentu prihvaćen s 533 glasova "za", 44 "protiv" i 33 suzdržana (Europski parlament imao je u tom trenutku ukupno 736 članova). U toj se rezoluciji iz 2009. godine izrijekom spominje rezolucija 1481. == Prihvaćanje u Hrvatskoj == Hrvatski sabor je već 2006. godine, kao svojevrsni odjek Rezolucije 1481, donio vlastitu deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990. (dokument objavljen u "Narodnim novinama" br. 76/2006). U narednom razdoblju se na Rezoluciju 1481 povremeno spominje, iz redova intelektualaca i političara koji nisu ljevičari. Političari iz redova ljevičarskih stranaka i ljevičarski intelektualci tu temu, međutim, izbjegavaju spominjati. U Hrvatskoj je 2011. osnovan na prijedlog [[Andrija Hebrang|Andrije Hebranga]] [[Ured za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata]], poslije ukinut na prvoj sjednici vlade premijera [[Zoran Milanović|Zorana Milanovića]].<ref>Matija Štahan: [https://direktno.hr/direkt/direktno-ima-fotografije-kostiju-ubijenih-u-zrinu-hebrang-otkopano-je-manje-od-jedan-posto-grobista-komunistickih-zrtava-134233/ ''Direktno ima fotografije kostiju ubijenih u Zrinu; Hebrang: Otkopano je manje od jedan posto grobišta komunističkih žrtava''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190618210507/https://direktno.hr/direkt/direktno-ima-fotografije-kostiju-ubijenih-u-zrinu-hebrang-otkopano-je-manje-od-jedan-posto-grobista-komunistickih-zrtava-134233/ |date=18. lipnja 2019. }}, Direktno.hr. 22. rujna 2018. Pristupljeno 12. ožujka 2019.</ref> ===Povezani članci=== *[[Rezolucija Vijeća Europe 1096/1996]] *[[Ljevičarski fašizam]] *[[Komunizam]] *[[Socijalizam]] *[[Realsocijalizam]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.pravnadatoteka.hr/pdf/aktualno/Rezolucija%20Vije%C4%87a%20Europe%201481.pdf Rezolucija Vijeća Europe 1481 (2006.) Europska unija osuđuje zločine totalitarnih komunističkih režima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826114641/http://www.pravnadatoteka.hr/pdf/aktualno/Rezolucija%20Vije%C4%87a%20Europe%201481.pdf |date=26. kolovoza 2014. }}, Baza pravnih podataka Intellectio Iuris * [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_76_1786.html Deklaracija Hrvatskog sabora o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990. godine], Narodne novine, 76/2006. * [http://www.coe.int/t/d/Com/Dossiers/PV-Sitzungen/2006-01/Entschl1481_kommunist.asp Europarat : ''Entschließung 1481 (2006)''] {{de icon}} * [http://assembly.coe.int/main.asp?Link=/documents/adoptedtext/ta06/eres1481.htm Parlamentarska sjednica ''Resolution 1481 (2006)''] {{eng oznaka}} * [http://assembly.coe.int/Main.asp?link=/Documents/AdoptedText/ta96/ERES1096.htm Parlamentarna sjednica ''Resolution 1096 (1996)1 on measures to dismantle the heritage of former communist totalitarian systems ] {{eng oznaka}} * [http://www.pravnadatoteka.hr/pdf/aktualno/Rezolucija%20Vije%C4%87a%20Europe%201096.pdf Rezolucija Vijeća Europe 1096 (1996.) O mjerama razvrgavanja naslijeđa bivših totalitarnih komunističkih režima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140617045915/http://www.pravnadatoteka.hr/pdf/aktualno/Rezolucija%20Vije%C4%87a%20Europe%201096.pdf |date=17. lipnja 2014. }}, Baza pravnih podataka Intellectio Iuris * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{de icon}} * [http://www.hsp1861.hr/vijesti7/060126sp.htm Neka se otvore arhive o žrtvama komunizma], Večernji list * [http://assembly.coe.int/Main.asp?link=http%3A//assembly.coe.int/Documents/AdoptedText/ta96/ERES1096.htm] * [http://assembly.coe.int/Main.asp?link=http%3A//assembly.coe.int/Documents/WorkingDocs/doc96/EDOC7568.htm] * [http://assembly.coe.int/Main.asp?link=/Documents/Records/2006/E/0601251500E.htm] * [http://www.no2anticommunism.org/en/index.php?info=more Internetska stranica protivnika rezolucije 1481/2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090831122325/http://www.no2anticommunism.org/en/index.php?info=more |date=31. kolovoza 2009. }} [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Dekomunizacija]] [[Kategorija:Komunizam]] 0a643y378k0o6l6fprg9opthwzny64j 0 208029 7615433 7028677 2026-10-09T02:36:10Z Raippa-Valli 373904 7615433 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sharon Tate in Eye of the Devil trailer 4.jpg|mini|Sharon Tate u filmu "Eye of the Devil" (1966)]] '''Sharon Tate''' (rođena kao Sharon Marie Tate, [[24. siječnja]] [[1943.]] – [[9. kolovoza]] [[1969.]]), [[SAD|američka]] glumica rođena u [[Dallas, Teksas|Dallasu]], [[Teksas]]. Do svoje prerane i tragične smrti [[1969.]] odigrala je uloge u 12 filmova i serija. Najpoznatija joj je uloga Sarah Shagal u filmu [[Bal vampira]] iz [[1967.]], u kojem će upoznati svojeg budućeg supruga [[Roman Polanski|Romana Polanskog]]. Sharon se udaje za Polanskog [[20. siječnja]] [[1968.]] Do smrti koja ju je snašla za vrijeme trudnoće Sharon je snimila još 4 filma. Posljednji je bio [[12 + 1 (1969)|12 + 1]].<ref>[http://www.imdb.com/name/nm0001790/ IMDb]</ref> Nju i još četvero drugih ljudi pobili su članovi obitelji Manson. == Vanjske poveznice == *[http://www.franksreelreviews.com/shorttakes/sharontate.htm Actress Sharon Tate Murdered at the Hands of the "Manson Family"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110101184441/http://www.franksreelreviews.com/shorttakes/sharontate.htm |date=1. siječnja 2011. }} == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Tate, Sharon}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] tglvelc3uf6gehlhj4wp01vqetfsnu9 0 208179 7615514 7422046 2026-10-09T10:42:25Z Nivelir 267831 /* Diskografija */ 7615514 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Himzo Polovina | Img = HimzoPolovina.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[11. ožujka]] [[1927.]] | Mjesto rođenja = [[Mostar]] | Smrt = [[5. kolovoza]] [[1986.]] | Mjesto smrti = [[Plav]] | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = [[sevdalinka]] | Zanimanje = | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = | URL = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Himzo Polovina''' ([[Mostar]], [[11. ožujka]] [[1927.]] – [[Plav]], [[5. kolovoza]] [[1986.]]), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je prikupljač pjesama, interpretator, tekstopisac i kompozitor [[Bošnjaci|bošnjačkog]] podrijetla. Mnogi smatraju da je on najpoznatiji pjevač i sakupljač [[Sevdalinka|sevdalinki]] svih vremena. Polovinin sakupljački i interpretativni rad starogradske (malovaroške) pjesme opisuje se kao izvorno [[Glazba|glazbeno]] naslijeđe [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Njegovo duboko razumijevanje i znanje duha sevdalinki ostavilo je veliki trag u [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkoj]] kulturi. == Životopis == Prva glazbena iskustva stekao je kod kuće, pjevajući skupa s braćom i sestrama, a prvi učitelj mu je bio otac Mušan koji je vrlo svirao [[Šargija|šargiju]]. Sudjelovanjem u dramskoj sekciji M.D. "Itihad" usavršava svoje recitatorske sposobnosti. To je bilo između [[1935.]] i [[1940.]] godine. Pred sam [[Drugi svjetski rat]] je počeo učiti [[Violina|violinu]] kod poznatog profesora i majstora violine, [[Češka|Čeha]] Karla Malačeka. Kao učenik Gimnazije i Časničke škole u [[Zagreb]]u, prolazi kalvariju "Križnog puta" 1945. godine. [[Slika:Himzo Polovina markica.jpg|200px|thumb|lijevo|Markica BH Pošte iz 2021. s likom Himze Polovine]] Bio je član folklornog ansambla RKUD "Abrašević", od [[1947.]] godine do odlaska u [[Sarajevo]]. S istim ansamblom odlazi na turneje po selima i gradovima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Volio je bogatstvo narodnih nošnji, pa ih je često koristio na javnim nastupima i kao [[pjevač]].<ref name="hamdocamo">{{Citiranje www |naslov=Sjećanje: Himzo Polovina |url=https://hamdocamo.wordpress.com/2015/03/11/sjecanja-himzo-polovina/|autor= |izdavač=hamdocamo |datum=2017-10-12 |preuzeto=2019-12-13}}</ref> Tijekom studiranja na Medicinskom fakultetu bio je član Studentskog KUD "Slobodan Princip – Seljo". Nastupao je i s KUD "Ivo Lola Ribar", KUD "Proleter", ZKUD "Vaso Miskin – Crni", KUD "Miljenko Cvitković", te za amaterska društva koja su imala glazbene multietničke programe.<ref name="hamdocamo"/> Završava studij medicine i specijalizaciju, te postaje liječnik [[Psihijatrija|neuropsihijatar]]. U praksi uspješno primjenjuje metode psihijatrije, socioterapije i muzikoterapije. Užem krugu medicinskih stručnjaka poznati su njegovi znastveni radovi iz tih područja objavljenih u stručnim publikacijama. Bio je cijenjen liječnik u Bolnici za mentalnu rehablitaciju Jagomir u Sarajevu sve do svoje smrti. U siječnju [[1953.]] godine, usprkos govornoj mani (u izgovaranju glasa "r"), javlja se na audiciju za pjevača na [[Radiotelevizija Sarajevo|Radio Sarajevu]]. Izveo je pjesmu "Mehmeda je stara majka karala", koju je žiri dobro prihvatio, te Himzo biva primljen.<ref name="hamdocamo"/> U pjevačkoj karijeri proveo više od trideset godina. Nastupao je u zemlji i inozemstvu prenoseći slavu narodne pjesme, a posebno sevdalinke. Snimio je dvadesetak [[gramofon]]skih ploča koje su dostigle milijunske tiraže, kao i nekoliko audio kaseta visoke glazbene vrijedosti. Napravio je veliki broj arhivskih snimaka za Radio Sarajevo. Često je nastupao na koncertima priređenim u humanitarne svrhe, po bolnicama, domovima umirovljenika, domovima za napuštenu djecu, klubovima liječenih alkoholičara itd. Nakon njegovog posljednjeg koncerta, preminuo je u [[Crna Gora|crnogorskom]] [[Plav]]u, 5. kolovoza 1986. godine, od posljedica srčanog udara. Bio je oženjen s Fikretom Medošević. Imao je kćerku Rubinu i sina Edmira. Po izjavi njegova brata Mirze Polovine, posljednja pjesma koju je otpjevao bila je [[Emina (sevdalinka)|Emina]]. Sahranjen je na groblju Bare u Sarajevu. Nakon smrti, Himzino glazbeno djelo postaje još popularnije, te mnoge radio stanice i disko kuće presnimavaju njegove glazbene materijale i emitiraju ih. Nerijetko, za pjesmama koje je izvodio Himzo Polovina, posegnuli su i izvođači drukčijeg glazbenog izričaja i snimili svoje verzije Himzinih hitova. Bili su to "[[Indexi]]", "[[Crvena jabuka|Crvena jabuka]]", [[Jadranka Stojaković]], [[Ibrica Jusić]] i mnogi drugi. Jedna ulica u Sarajevu nosi ime Himze Polovine.<ref name="hamdocamo"/><ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/fikreta-polovina-kao-da-je-moj-himzo-jucer-izasao-iz-kuce/130801099|title= Fikreta Polovina: Kao da je moj Himzo jučer izašao iz kuće|publisher=klix.ba |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> == Djela == Zahvaljujući Himzi Polovini mnoge stare pjesme su ostale zabilježene za sva vremena. Neke od njih su: {{Refbegin|2}} * ''Voljelo se dvoje mladih'' * ''Čudna jada od Mostara grada'' * ''Dvore gradi [[Mujo Komadina|Komadina Mujo]]'' * ''Jutros prođoh kroz čaršiju'' * ''Poletjela dva goluba'' * ''Otvor' vrata od hamama'' * ''Poljem se vija Hajdar delija''' * ''Mila majko šalji me na vodu'' * ''[[Emina (sevdalinka)|Emina]]'' * ''Hasanagin sevdah'' (poznata i kao ''Što te nema'') * ''Telal viče'' * ''U Stambolu na Bosforu'' === Diskografija === *''Emina'' (1970) *''Sarajevo, divno mjesto'' (1972) *''Sevdah i suze'' *''Hitovi'' (2000.) *''Sevdalinke'' (2000.) *''Folk zvijezda zauvijek: Himzo Polovina'' (2012) *''A što ćemo ljubav kriti'' (2015) {{Refend}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.most.ba/02829/079.htm ''Tumač i baštenik sevdalinke'', Ismet Ćumurija] {{GLAVNIRASPORED:Polovina, Himzo}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački glazbenici]] [[Kategorija:Životopisi, Mostar]] [[Kategorija:Izvođači sevdalinki]] 5t02uzv1s7c4ujk5d45nl9y31vgzr7z 0 222026 7615263 7607907 2026-10-08T14:08:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 7; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615263 wikitext text/x-wiki {{Diskografija izvođača | Izvođač = [[Rihanna|Rihanne]] | Slika = Rihanna - Live in Paris (11).jpg | Opis slike = Rihanna 2011. godine. | Studijski = 7 | Uživo = 1 | Kompilacije = 3 | Video = 1 | Glazbeni video = 25 | Posvete = | EP = | Singlovi = 34 | B-strane = | Filmska glazba = }} '''Diskografija [[Rihanna|Rihanne]]''', [[Barbados|barbadoške]] pjevačice, obuhvaća 5 studijskih albuma, jedan kompilacijski album, jedan [[DVD]]-a s nastupom uživo 34 [[glazbeni singl|singl]]a (uključujući dva promotivna singla, sedam gostujućih singlova i tri humanitarna singla), te 25 glazbenih videa.<ref>{{eng icon}}[http://allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=11:3ifyxqesldae~T2 Diskografija Rihanne na allmusic.com]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Rihanna je debitirala na top ljestvicama 2005. godine sa singlom "[[Pon de Replay]]", nakon što je potpisala ugovor s diskografskom kućom [[Def Jam Records]]. Postigao je veliki uspjeh u zemljama engleskog govornog područja te je nagrađen s nekoliko zlatnih i platinastih certifikacija.<ref name="RIAA" /><ref>{{eng icon}}[http://www.aria.com.au/pages/aria-charts-accreditations-singles-2005.htm Certifikacije singla "Pon the Replay"]</ref> ''[[Music of the Sun]]'', Rihannin debitantski album, sadržavao je karipske reggae i dancehall ritmove u kombinaciji sa sintezom urbanog dance-popa.<ref>{{eng icon}}[http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:gnfyxqwsldfe Album Music of The Sun]</ref> Drugi singl s albuma bio "[[If It's Lovin' that You Want]]" koji je imao više urban pop zvuk, suprotan trpskom zvuku albuma.<ref>{{eng icon}}{{Allmusic|id=r828728| naslov=A Girl Like Me - kritički osvrt}}</ref> Treći singl, "Let Me", objavljen je samo u [[Japan]]u. Iduće godine objavljen je njen drugi album ''[[A Girl like Me]]'', koji je sadržavao manje egzotičnih, a više urbanih pjesama<ref>{{eng icon}}[http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:apfwxqudldde Album A Girl like Me]</ref> te su njegovi singlovi postigli veći uspjeh nego oni s albuma ''[[Music of the Sun]]''. "SOS" postao je Rihannin prvi broj 1 singl u SAD-u. Drugi singl s albuma, "[[Unfaithful]]", je dospio među prvih deset pjesama u [[SAD]]-u. Ostali singlovi objavljeni s albuma ''A Girl Like Me'' su "[[We Ride]]" i "[[Break It Off]]". Godine 2007., Rihanna je surađivala s [[J-Status]]om i [[Shontelle]] na pjesmi "[[Roll It Gall%Inačica J-Statusa|Roll It]]" prije nego što je objavila svoj treći studijski album ''[[Good Girl Gone Bad]]'', u [[lipanj|lipnju]] [[2007.]] godine. Album je svojevrsna mješavina dancehalla, reggaea i balada, te mnogo europskog dance-popa.<ref name="GGGB">{{eng icon}}[http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:jcftxz85ld0e Album Good Girl Gone Bad]</ref> Prvi singl s albuma, "[[Umbrella]]", duet s reperom [[Jay Z]]-jem, dospio je na prvo mjesto top ljestvica u više od 9 država, a ostali, također uspješni singlovi s albuma su "[[Shut Up and Drive]]", "[[Don't Stop the Music]]" i "[[Hate That I Love You]]", duet s [[Ne-Yo]]om. Godine [[2008.]] objavljeno je ponovno izdanje albuma pod imenom ''[[Good Girl Gone Bad#Good Girl Gone Bad: Reloaded|Good Girl Gone Bad: Reloaded]]'' s kojeg su objavljena još tri singla, "[[Take a Bow (Rihanna)|Take a Bow]]", "[[Disturbia]]" i "[[Rehab (Rihanna)|Rehab]]". Između 2008. i 2009. godine, Rihanna se pojavljivala na singlovima od [[Maroon 5]], [[T.I.]]-a, [[Jay Z]]-ja i [[Kanye West|Kanyeja Westa]], te u humanitarnom singlu "[[Just Stand Up!]]". Rihannin četvrti studijski album, ''[[Rated R (Rihanna)|Rated R]]'', objavljen je u studenome 2009. godine. Njegov ton opisan je kao mračan i zreo.<ref>{{cite web |url=http://pitchfork.com/reviews/albums/13740-rated-r/ |title=Rihanna: Rated R |publisher=[[Pitchfork Media]] |accessdate=2010-11-10}}</ref> S albuma ''Rated R'' objavljeni su singlovi "[[Russian Roulette]]", "[[Hard (pjesma)|Hard]]"&mdash;suradnja s reperom [[Young Jeezy|Jeezy]]jem, "[[Rude Boy]]", "[[Te Amo (Rihanna)|Te Amo]]" i "[[Rockstar 101]]"&mdash;na kojem se pojavljuje gitarist glazbenog sastava [[Guns N' Roses]], [[Slash]]. Rihanna se također pojavila na singlu "[[Love the Way You Lie]]" od repera [[Eminem]]a, koji je postigao veliki uspjeh diljem svijeta. ''[[Loud (Rihanna)|Loud]]'', Rihannin peti studijski album, objavljen je u studenome 2010. godine. S njega su objavljena tri singla, "[[Only Girl (In the World)]]", "[[What's My Name? (Rihanna)|What's My Name?]]" &mdash; suradnju s [[Drake]]om, te "[[S&M (pjesma)|S&M]]". Do listopada 2010. godine Rihanna je diljem svijeta prodala više od 23 milijuna albuma i imala singlove na vrhu ljestvica u 35 država.<ref>{{Cite episode |title=Week 4 Live Results |episodelink=http://en.wikipedia.org/wiki/The_X_Factor_(UK_series_7)#Week_4_.2830.2F31_October.29 |series=The X Factor |serieslink=The X Factor |credits=[[Dermot O'Leary]] (voditelj); [[Simon Cowell]]; (sudac, tvorac serije) |network=[[ITV]] |airdate=31. listopada 2010. |seriesno=7 |number=18}}</ref> == Albumi == === Studijski albumi === {|class="wikitable" ! width="30" rowspan="2"| Godina ! width="240" rowspan="2"| Naziv albuma ! colspan="10"| Najviše pozicije na ljestvicama ! width="180" rowspan="2" | Certifikacije |- !style="width:3em;font-size:75%;"| [[Australija|AUS]]<br /><ref name="AUS">{{eng icon}}[http://australian-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Rihanna Uspjeh albuma i singlova u Australiji]</ref> !style="width:3em;font-size:75%;"| [[Finska|FIN]]<br /><ref name="FIN">{{eng icon}}[http://finnishcharts.com/showinterpret.asp?interpret=Rihanna Uspjeh albuma i singlova u Finskoj]</ref> ! style="width:3em;font-size:75%;"| [[Syndicat National de l'Édition Phonographique|FRA]]<br /><ref name="FR">{{fra oznaka}}[http://www.lescharts.com/showinterpret.asp?interpret=Rihanna Uspjeh albuma i singlova u Francuskoj]</ref> !style="width:3em;font-size:75%;"| [[Irska|IRS]]<br /><ref name="IRL">{{eng icon}}[http://irish-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Rihanna Uspjeh albuma i singlova u Irskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121020155738/http://irish-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Rihanna |date=20. listopada 2012. }} {{eng icon}}</ref><ref name="Irish-charts">{{Citiranje weba |url=http://irish-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Rihanna |title=Rihannin uspjeh na irskim ljestvicama |access-date=7. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121020155738/http://irish-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Rihanna |archive-date=20. listopada 2012. |url-status=dead}}</ref> !style="width:3em;font-size:75%;"| [[Kanada|KAN]]<br /><ref name="AMGCharts" /> !style="width:3em;font-size:75%;"| [[Novi Zeland|NZ]]<br /><ref name="NZL">{{eng icon}}[http://charts.org.nz/showinterpret.asp?interpret=Rihanna Uspjeh albuma i singlova u Novom Zelandu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121024083451/http://charts.org.nz/showinterpret.asp?interpret=Rihanna |date=24. listopada 2012. }}</ref> ! style="width:3em;font-size:75%;" | [[Media Control Charts|NJEM]]<br /><ref name="GER albums">{{deu icon}}[http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/Rihanna/?type=longplay Uspjeh albuma i singlova u Njemačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130708100812/http://musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/Rihanna/?type=longplay |date=8. srpnja 2013. }}</ref> !style="width:3em;font-size:75%;"| [[Billboard 200|SAD]]<br /><ref name="AMGCharts">[http://www.allmusic.com/artist/rihanna-p704560/charts-awards Uspjeh albuma u SAD-u, uspjeh albuma i singlova u SAD-u]</ref> !style="width:3em;font-size:75%;"| [[Švicarska|ŠVI]]<br /><ref name="SWI">{{eng icon}}[http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=11:3ifyxqesldae~T50 Uspjeh albuma i singlova u Švicarskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306144713/https://www.allmusic.com/artist/rihanna-mn0000367188 |date=6. ožujka 2021. }}</ref> !style="width:3em;font-size:75%;"| [[UK]]<br /><ref name="UK">{{eng icon}}[http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=11:3ifyxqesldae~T50 Uspjeh albuma i singlova u UK-u] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306144713/https://www.allmusic.com/artist/rihanna-mn0000367188 |date=6. ožujka 2021. }}</ref> |- |align="center"| 2005. | '''''[[Music of the Sun]]''''' * Objavljen: [[30. kolovoza]] [[2005.]] * Diskografska kuća: [[Def Jam]] * Format: [[CD]], digitalno preuzimanje |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| 93 |align="center"| 12 |align="center"| 7 |align="center"| 26 |align="center"| 31 |align="center"| 10 |align="center"| 38 |align="center"| 35 | * [[Canadian Recording Industry Association|KAN]]: platinasta<ref name="CRIA-Certs05">{{eng icon}}[http://www.cria.ca/gold/1205_g.php Certifikacija u Kanadi za Music Of the Sun] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120405231910/http://www.cria.ca/gold/1205_g.php |date=5. travnja 2012. }}</ref> * [[Recording Industry Association of New Zealand|NZ]]: zlatna<ref name="RIANZAlbums">{{eng icon}}[https://web.archive.org/web/20081014104737/http://www.radioscope.net.nz/index.php?option=com_content&task=view&id=79&Itemid=61 Certifikacije albuma – Novi Zeland]</ref> * [[British Phonographic Industry|UK]]: zlatna<ref name="BPI">{{eng icon}}[http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/search.aspx Certifikacije singlova i albuma u Ujedinjenom Kraljevstvu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171006162141/https://www.bpi.co.uk/certifiedawards/search.aspx |date=6. listopada 2017. }}</ref> * [[Recording Industry Association of America|SAD]]: zlatna<ref name="RIAA">{{eng icon}}[http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=1&table=SEARCH_RESULTS&title=&artist=rihanna&perPage=100 Certifikacije singlova i albuma - SAD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924151606/http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=1 |date=24. rujna 2015. }}</ref> |- |align="center"| 2006. | '''''[[A Girl Like Me]]''''' * Objavljen: [[25. travnja]] [[2006.]] * Diskografska kuća: Def Jam * Format: CD, digitalno preuzimanje |align="center"| 9 |align="center"| 30 |align="center"| 18 |align="center"| 5 |align="center"| 1 |align="center"| 7 |align="center"| 13 |align="center"| 6 |align="center"| 5 |align="center"| 5 | * AUS: platinasta<ref>{{eng icon}}[http://www.aria.com.au/pages/ARIACharts-Accreditations-2006Albums.htm Australska certifikacija za A Girl Like Me]</ref> * KAN: 2× platinasta<ref name="CRIANov2010">{{eng icon}} [http://www.cria.ca/gold/1110_g.php Certifikacije albuma – Kanada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728063714/http://www.cria.ca/gold/1110_g.php |date=28. srpnja 2011. }}</ref> * [[Irish Recorded Music Association|IRS]]: 2×&nbsp;platinasta<ref>{{eng icon}} [http://www.irishcharts.ie/awards/multi_platinum06.htm Irska certifikacija za A Girl Like Me] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140819114216/http://irishcharts.ie/awards/multi_platinum06.htm |date=19. kolovoza 2014. }}</ref> * UK: platinasta<ref name="BPI" /> |- |align="center"| 2007. | '''''[[Good Girl Gone Bad]]''''' * Objavljen: [[30. svibnja]] [[2007.]] * Diskografska kuća: Def Jam * Formati: CD, digitalno preuzimanje |align="center"| 2 |align="center"| 7 |align="center"| 8 |align="center"| 1 |align="center"| 1 |align="center"| 4 |align="center"| 4 |align="center"| 2 |align="center"| 1 |align="center"| 1 | * AUS: 3× platinasta<ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupageshttpwww.aria.com.aupagesARIACharts-Accreditations-2008Albums.htm |title=ARIA Charts – Accreditations – 2008 Albums |accessdate=2009-02-14 |year=2008 |publisher=Australian Recording Industry Association}}</ref> * IRS: 3×&nbsp;platinasta<ref>{{eng icon}}[http://www.irishcharts.ie/awards/multi_platinum07.htm Irske certifikacije za Good Girl Gone Bad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250707142727/http://www.irishcharts.ie/awards/multi_platinum07.htm |date=7. srpnja 2025. }}</ref> * KAN: 5× platinasta<ref name="CRIA-Certs08">{{eng icon}} [http://www.cria.ca/gold/0910_g.php Kanadske certifikacije za Good Girl Gone Bad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120407114353/http://www.cria.ca/gold/0910_g.php |date=7. travnja 2012. }}</ref> * [[Novi Zeland|NZ]]: platinasta<ref name="RIANZAlbums" /> * SAD: 2x platinasta<ref name="RIAA" /> * UK: 5× platinasta<ref name="BPI" /> |- |align="center"| 2009. | '''''[[Rated R (Rihanna)|Rated R]]''''' * Objavljen: [[23. studenoga]] [[2009.]] * Diskografska kuća: Def Jam * Formati: CD, digitalno preuzimanje |align="center"|12 |align="center"| 14 |align="center"| 10 |align="center"| 7 |align="center"|5 |align="center"| 14 |align="center"| 4 |align="center"| 4 |align="center"| 1 |align="center"| 9 | * AUS: platinasta<ref name="ARIA-album-certs-2010">{{eng icon}} [http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupageshttpwww.aria.com.aupagesARIACharts-Accreditations-2010Albums.htm Australska certifikacija za Rated R]</ref> * KAN: platinasta<ref name="CRIANov2010" /> * IRL: platinasta<ref>{{eng icon}} [http://www.irishcharts.ie/awards/platinum09.htm Irska certifikacija za Rated R] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180711233555/http://www.irishcharts.ie/awards/platinum09.htm |date=11. srpnja 2018. }}</ref> * UK: 2× platinasta<ref name="BPI" /> * SAD: platinasta<ref name="RIAA" /> |- |align="center"| 2010. | '''''[[Loud]]''''' * Objavljen: [[12. studenoga]] [[2010.]] * Diskografska kuća: Def Jam * Formati: CD, digitalno preuzimanje |align="center"| 2 |align="center"| 7 |align="center"| 3 |align="center"| 1 |align="center"| 1 |align="center"| 4 |align="center"| 2 |align="center"| 3 |align="center"| 1 |align="center"| 1 | * AUS: platinasta<ref name="ARIA-album-certs-2010"/> * KAN: 2× platinasta<ref name="CRIA-Jan2011">{{eng icon}}[http://www.cria.ca/goldplat.php#album Kanadska certifikacija za Loud] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120328195907/http://www.musiccanada.com/goldplatinum.aspx#album |date=28. ožujka 2012. }}</ref> * NZ: platinasta<ref name="RIANZAlbums" /> * UK: 3× platinasta<ref name="BPI" /> * SAD: platinasta<ref name="RIAA" /> |- |align="center"| 2011. | '''''[[Talk That Talk]]''''' * Objavljen: [[21. studenoga]] [[2011.]] * Diskografska kuća: Def Jam * Formati: CD, digitalno preuzimanje |align="center"| 5 |align="center"| 16 |align="center"| 2 |align="center"| 2 |align="center"| 3 |align="center"| 1 |align="center"| 3 |align="center"| 3 |align="center"| 1 |align="center"| 1 | |- |align="center"| 2012. | '''''[[Unapologetic]]''''' * Objavljen: [[19. studenoga]] [[2012.]] * Diskografska kuća: Def Jam * Formati: CD, digitalno preuzimanje |align="center"| 8 |align="center"| 12 |align="center"| 3 |align="center"| 1 |align="center"| 1 |align="center"| 5 |align="center"| 3 |align="center"| 1 |align="center"| 1 |align="center"| 1 | |} === Kompilacijski albumi === [[Datoteka:Rihanna-brisbane.jpg|mini|desno|Rihanna na koncertu na Good Girl Gone Bad turneji]] {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" border="1" ! scope="col" rowspan="2" style="width:11em;" | Album ! scope="col" rowspan="2" style="width:16em;" | O albumu ! scope="col" colspan="4" | Najviše pozicije na ljestvicama |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[IFPI Greece|GRČ]]<br /><ref>{{cite web |url=http://www.ifpi.gr/chart01.htm |title=Top 50 Ξένων Aλμπουμ |work=IFPI |publisher=IFPI |language=en, grčki |trans-title=Top 50 Foreign Albums (Week 22/2010) |accessdate=2010-06-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20031209112241/http://www.ifpi.gr/chart01.htm |archivedate=9. prosinca 2003.}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Billboard 200|SAD]]<br /><ref name="AMGCharts" /><ref>[http://www.billboard.com/charts/hot-100#/album/rihanna/rated-r-remixed/1379854 "Rated R: Remixed – Rihanna"]. ''[[Billboard]]''. Retrieved June 4, 2010.</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Dance/Electronic Albums|SAD<br>Dance]]<br /><ref name="BB-GGGBRemix">[https://web.archive.org/web/20121107002724/http://www.billboard.com/album/rihanna/good-girl-gone-bad-the-remixes/1207351" Good Girl Gone Bad <nowiki>[The Remixes]</nowiki> – Rihanna"]. ''[[Billboard]]''. [[Prometheus Global Media]]. Retrieved August 10, 2010.</ref><ref name="BB-Remix">[http://www.billboard.com/#/album/rihanna/rated-r-remixed/1335602 "Rated R: Remixed – Rihanna"]. ''[[Billboard]]''. [[Prometheus Global Media]]. Retrieved June 16, 2010.</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[R&B/Hip-Hop Albums|SAD<br>R&B]]<br /><ref>[http://www.billboard.com/artist/rihanna/chart-history/658897#/artist/rihanna/chart-history/658897?f=333&g=Albums "Rihanna Album & Song Chart History: R&B/Hip-Hop Albums"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260205010240/http://www.billboard.com/artist/rihanna/chart-history/658897#/artist/rihanna/chart-history/658897?f=333&g=Albums |date=5. veljače 2026. }}. ''[[Billboard]]''. [[Prometheus Global Media]]. Retrieved October 24, 2010.</ref> |- |- |align="center"| 2009. | '''''[[Good Girl Gone Bad#Good Girl Gone Bad: The Remixes|Good Girl Gone Bad: The Remixes]]''''' * Objavljeno: [[27. siječnja]] [[2009.]] * Izdavač: Def Jam * Format: CD, digitalno preuzimanje | — | 106 | 4 | 59 |- |align="center"| 2009. | '''''[[Rihanna 3CD Collector's Set]]''''' * Objavljeno: [[15. prosinca]] [[2009.]] * Izdavač: Def Jam * Format: CD | — | — | — | 80 |- |align="center"| 2009. | '''''[[Rated R#Remixed|Rated R: Remixed]]''''' * Objavljeno: [[25. svibnja]] [[2010.]] * Izdavač: Def Jam * Formati: CD, digitalno preuzimanje | 4 | 158 | 6 | 33 |- | colspan="7" style="font-size:90%" | "—" znači da naslov nije dospio na određenu ljestvicu ili nije objavljen u toj teritoriji. |} == Singlovi == {| class="wikitable" border="1" |- ! rowspan="2"|Godina ! width="180" rowspan="2"| Singl ! colspan="10"| Top liste ! rowspan="2" width="100"| Certifikacije ! width="180" rowspan="2"| Album |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[ARIA|AUS]]<br /><ref name="AUS" /><ref>{{eng icon}}Najviša mjesta na ljestvicama za singlove u Australiji: *"Hard": {{Cite web |url=http://pandora.nla.gov.au/pan/23790/20100205-0000/issue1038.pdf |title=Tjedan 18. veljače 2010. |publisher=Pandora Archive |issue=1038 |format=PDF |accessdate=2011-03-22}} *"S&M": {{Cite web |url=http://www.ariacharts.com.au/pages/charts_display_singles.asp?chart=1U50 |title=Ljestvica singlova |publisher=Australian Recording Industry Association |accessdate=2011-03-23}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Mitä hittiä|FIN]]<br /><ref name="FIN" /> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Syndicat National de l'Édition Phonographique|FRA]]<br /><ref name="FR" /> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Irish Singles Chart|IRS]]<br /><ref name="Irish-charts" /><ref name="IRMAcurrent">{{eng icon}}{{Cite web |url=http://www.irma.ie/aucharts.asp |title=Singlovi u Irskoj u tjednu koji završava 22. prosinca 2010. |publisher=Irish Recorded Music Association |accessdate=2011-03-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5kIkBICgj?url=http://www.irma.ie/aucharts.asp |archivedate=5. listopada 2009.}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Canadian Hot 100|KAN]]<br /><ref name="AMGChartsSing10">{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.allmusic.com/artist/p704560/charts-awards/billboard-singles |title=Rihannine nagrade i uspjeh singlova na Billboard ljestvicama |accessdate=2011-03-23 |publisher=[[Allmusic]]. [[Rovi Corporation]]}}</ref><ref name="BB-Can100">{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.billboard.com/#/artist/Rihanna/chart-history/658897?f=793&g=Singles |title=Uspjeh singlova na kanadskoj ljestvici |work=Billboard.com |accessdate=2011-03-23}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Recording Industry Association of New Zealand|NZL]]<br /><ref name="NZL" /> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Media Control Charts|NJEM]]<br /><ref name="GER">{{eng icon}}{{cite web |title=Rihanna na njemačkoj ljestvici singlova |publisher=Media Control GfK International |url=http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/Rihanna/single |language=de|accessdate=2011-03-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6CMj1acL9?url=http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/Rihanna/single |archivedate=22. studenoga 2012.}}</ref><ref>{{deu icon}}{{cite web |url=http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/RIHANNA+FEAT.JAY-Z/single |title=Rihanna feat. Jay Z na njemačkoj ljestvici |publisher=Media Control GfK International |accessdate=2011-03-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120521223558/http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/RIHANNA+FEAT.JAY-Z/single |archivedate=21. svibnja 2012.}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Swiss Music Charts|SWI]]<br /><ref name="SWI" /> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[UK Singles Chart|UK]]<br /><ref name="UK" /><ref>{{eng icon}}Pjesme s drugim izvođačima na britanskoj ljestvici: *"Hard": {{cite web |url=http://www.chartstats.com/songinfo.php?id=34720 |title=Rihanna - Hard na britanskoj ljestvici singlova |publisher=[[UK Singles Chart]] |accessdate=2011-03-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100206212956/http://www.chartstats.com/songinfo.php?id=34720 |archivedate=2010-02-06}} *"What's My Name?": {{cite web |url=http://www.chartstats.com/songinfo.php?id=35272 |title=Rihanna Ft Drake - What's My Name na britanskoj ljestvici singlova |publisher=[[UK Singles Chart]] |accessdate=2011-03-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6CMj6OxUD?url=http://www.chartstats.com/songinfo.php?id=35272 |archivedate=2012-11-22}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Billboard Hot 100|SAD]]<br /><ref name="AMG+BB US singles">{{eng icon}}Najviša mjesta na ljestvicama za singlove u SAD-u: *{{cite web |url={{Allmusic |id=p704560 |naslov=nagrade/uspjeh na top ljestvicama}} |title=Rihannine nagrade i uspjeh na Billboard ljestvicama |accessdate=23. ožujka 2011. |publisher=[[Allmusic]]. [[Rovi Corporation]]}} *{{cite web |url=http://www.billboard.com/#/artist/rihanna/chart-history/658897?f=379&g=Singles |title=Uspjeh Rihanninih singlova na Billboard ljestvicama |work=Billboard.com |accessdate=2011-03-23}} *"What's My Name?": {{Cite news |url=http://www.billboard.com/#/news/rihanna-s-what-s-my-name-rockets-to-no-1-1004125986.story |title=Rihanna 'What's My Name?' na prvom mjestu ljestvice Hot 100 |date=2010-11-10 |first=Gary |last=Trust |work=[[Billboard (časopis) |Billboard]] |publisher=Prometheus Global Media |accessdate=2011-03-23}} *"S&M": {{Cite web |url=http://www.billboard.com/#/charts/hot-100?chartDate=2010-12-04&order=gainer |title=Hot 100: tjedan 4. prosinca 2010. |work=[[Billboard (časopis) |Billboard]] |publisher=Prometheus Global Media |accessdate=2011-03-23}}</ref> |- |rowspan="2"| 2005. | "[[Pon de Replay]]" |align="center"| 6 |align="center"| 8 |align="center"| 18 |align="center"| 2 |align="center"| 3 |align="center"| 1 |align="center"| 6 |align="center"| 3 |align="center"| 2 |align="center"| 2 | <small> * AUS: platinasta<ref name="2006 Singles">{{eng icon}}[http://www.aria.com.au/pages/ariacharts-accreditations-2006singles.htm Certifikacije singlova u Australiji 2006. godine]</ref> * NZ: zlatna<ref name="RIANZ singles certs" /> * SAD: platinasta<ref name="RIAA" /></small> |rowspan="2"| ''Music of the Sun'' |- | "[[If It's Lovin' that You Want]]" |align="center"| 9 |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| 8 |align="center"| — |align="center"| 9 |align="center"| 25 |align="center"| 19 |align="center"| 11 |align="center"| 36 | |- |rowspan="3"| 2006. | "[[SOS (Rihanna)|SOS]]" |align="center"| 1 |align="center"| 3 |align="center"| 12 |align="center"| 3 |align="center"| 1 |align="center"| 3 |align="center"| 2 |align="center"| 3 |align="center"| 2 |align="center"| 1 | <small> * AUS: zlatna<ref name="2007 Singles">{{eng icon}}[http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupagesariacharts-accreditations-2007singles.htm Certifikacije singlova u Australiji 2007. godine]</ref> * SAD: platinasta<ref name="RIAA" /></small> |rowspan="4"| ''A Girl like Me'' |- | "[[Unfaithful]]" |align="center"| 2 |align="center"| 13 |align="center"| 7 |align="center"| 2 |align="center"| 1 |align="center"| 4 |align="center"| 2 |align="center"| 1 |align="center"| 2 |align="center"| 6 | <small> * AUS: zlatna<ref name="2007 Singles" /> * SAD: platinasta<ref name="RIAA" /></small> |- | "[[We Ride]]" |align="center"| 24 |align="center"| 4 |align="center"| — |align="center"| 17 |align="center"| — |align="center"| 7 |align="center"| 45 |align="center"| 42 |align="center"| 17 |align="center"| — | |- | |"[[Break It Off]]"<br /><span style="font-size:85%;">(feat. [[Sean Paul]])</span> |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| 19 |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| 9 | |- |rowspan="4"| 2007. | "[[Umbrella]]"<br /><span style="font-size:85%;">(feat. [[Jay Z]])</span> |align="center"| 1 |align="center"| 2 |align="center"| 6 |align="center"| 1 |align="center"| 1 |align="center"| 1 |align="center"| 1 |align="center"| 1 |align="center"| 1 |align="center"| 1 | <small> * AUS: platinasta<ref name="2007 Singles" /> * NZ: platinasta<ref name="RIANZ singles certs">{{Citiranje weba |url=http://www.radioscope.net.nz/index.php?option=com_content&task=view&id=77&Itemid=61 |title=Certifikacije u Novome Zelandu |access-date=24. kolovoza 2011. |archive-date=10. travnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250410000113/http://www.radioscope.net.nz/index.php?option=com_content&task=view&id=77&Itemid=61 |url-status=dead }}</ref> * UK: platinasta<ref name="BPI" /> * SAD: 3×&nbsp;platinasta<ref name="RIAA" /></small> |rowspan="7"| ''Good Girl Gone Bad'' <small>i ''Reloaded'' izdanje</small> <br> |- | "[[Shut Up and Drive]]" |align="center"| 4 |align="center"| 3 |align="center"| — |align="center"| 5 |align="center"| 7 |align="center"| 12 |align="center"| 6 |align="center"| 14 |align="center"| 5 |align="center"| 15 | * AUS:&nbsp;zlatna<ref name="2007 Singles" /> * SAD:&nbsp;platinasta<ref name="RIAA" /> |- | "[[Don't Stop The Music]]" |align="center"| 1 |align="center"| 3 |align="center"| 1 |align="center"| 6 |align="center"| 2 |align="center"| 3 |align="center"| 1 |align="center"| 1 |align="center"| 4 |align="center"| 3 | <small> * AUS: platinasta<ref name="2008 Singles">{{eng icon}}[http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupageshttpwww.aria.com.aupagesariacharts-accreditations-2008singles.htm Certifikacije singlova u Australiji 2008. godine]</ref> * NZ: platinasta<ref name="RIANZ singles certs" /> * UK: srebrna<ref name="BPI" /> * SAD: 3×&nbsp;platinasta<ref name="RIAA" /></small> |- | "[[Hate That I Love You]]"<br /><span style="font-size:85%;">(feat. [[Ne-Yo]])</span> |align="center"| 14 |align="center"| — |align="center"| 16 |align="center"| 13 |align="center"| 17 |align="center"| 6 |align="center"| 11 |align="center"| 13 |align="center"| 15 |align="center"| 7 | <small> * AUS: zlatna<ref name="2008 Singles" /> * NZ: zlatna<ref name="RIANZ singles certs" /> * SAD: platinasta<ref name="RIAA" /></small> |- |rowspan="3"| 2008. | "[[Take a Bow (Rihanna)|Take a Bow]]" |align="center"| 3 |align="center"| 17 |align="center"| 12 |align="center"| 1 |align="center"| 1 |align="center"| 2 |align="center"| 6 |align="center"| 7 |align="center"| 1 |align="center"| 1 | <small> * AUS: platinasta<ref name="2008 Singles" /> * NZ: platinasta<ref name="RIANZ singles certs" /> * UK: zlatna<ref name="BPI" /> * SAD: 2×&nbsp;platinasta<ref name="RIAA" /></small> |- | "[[Disturbia]]" |align="center"| 6 |align="center"| 2 |align="center"| 3 |align="center"| 4 |align="center"| 2 |align="center"| 1 |align="center"| 5 |align="center"| 4 |align="center"| 3 |align="center"| 1 | <small> * AUS: platinasta<ref name="2008 Singles" /> * NZ: platinasta<ref name="RIANZ singles certs" /> * UK: srebrna<ref name="BPI" /> * SAD: 4×&nbsp;platinasta<ref name="RIAA" /></small> |- | "[[Rehab (Rihanna)|Rehab]]" |align="center"| 26 |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| 22 |align="center"| 19 |align="center"| 12 |align="center"| 4 |align="center"| 13 |align="center"| 16 |align="center"| 18 | <small> * NZ:&nbsp;zlatna<ref name="RIANZ singles certs" /></small> |- |rowspan="3"| [[2009.]] | "[[Russian Roulette]]" |align="center"| 7 |align="center"| 3 |align="center"| 4 |align="center"| 5 |align="center"| 9 |align="center"| 9 |align="center"| 2 |align="center"| 1 |align="center"| 2 |align="center"| 9 |<small> * AUS: zlatna<ref name="AUS2009 Singles">{{eng icon}}[http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupageshttpwww.aria.com.aupageshttpwww.aria.com.aupagesARIACharts-Accr.htm Certifikacije singlova u Australiji]</ref> * NZ: zlatna<ref>{{eng icon}}[https://web.archive.org/web/20250410000113/http://www.radioscope.net.nz/index.php?option=com_content&task=view&id=77&Itemid=61 Certifikacije singlova u Novome Zelandu]</ref> * UK: srebrna<ref name="BPI" /> * SAD: zlatna<ref name="RIAA" /></small> |rowspan="6" align="center"| ''Rated R'' |- | "[[Hard (pjesma)|Hard]]" <br /><span style="font-size:85%;">(feat. [[Jeezy]])</span><!----NE MIJENJAJ U YOUNG JEEZY, NA SINGLU JE NAPISANO JEEZY.----> |align="center"| 51 |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| 33 |align="center"| 9 |align="center"| 15 |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| 42 |align="center"| 8 | |- | "[[Wait Your Turn]]" |align="center"| 82 |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| 32 |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| 45 |align="center"| — |- |rowspan="5"| 2010. | "[[Rude Boy]]" |align="center"| 1 |align="center"| 7 |align="center"| 8 |align="center"| 3 |align="center"| 7 |align="center"| 3 |align="center"| 4 |align="center"| 5 |align="center"| 2 |align="center"| 1 |<small> * AUS: 2×&nbsp;platinasta<ref name="AUS2010 Singles">{{eng icon}}[http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.auaccreds2010.htm Certifikacije singlova u Australiji 2010. godine.]</ref> * NZ: platinasta<ref name="RIANZ singles certs" /> * UK: zlatna<ref name="BPI" /> * SAD: 2× platinasta<ref name="RIAA" /></small> |- | "[[Rockstar 101]]"<br /><span style="font-size:85%;">(feat. [[Slash]])</span> |align="center"| 24 |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| 64 | |- | "[[Te Amo (Rihanna)|Te Amo]]" |align="center"| 22 |align="center"| 14 |align="center"| 66 |align="center"| 16 |align="center"| 66 |align="center"| — |align="center"| 11 |align="center"| 9 |align="center"| 14 |align="center"| — |<small> * AUS: zlatna<ref name="AUS2010 Singles" /></small> |- | "[[Only Girl (In the World)]]" |align="center"| 1 |align="center"| 2 |align="center"| 2 |align="center"| 1 |align="center"| 1 |align="center"| 1 |align="center"| 2 |align="center"| 2 |align="center"| 1 |align="center"| 1 |<small> * AUS: 4× platinasta<ref name="AUS2011 Singles">{{eng icon}}[http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupageshttpwww.aria.com.auSINGLEaccreds2011.htm Certifikacije singlova u Australiji 2011. godine.]</ref> * NZ: platinasta<ref name="RIANZ singles certs" /> * UK: platinasta<ref name="BPI" /></small> |rowspan="7" align="center"| ''Loud'' |- | "[[What's My Name?]]" |align="center"| 18 |align="center"| — |align="center"| 16 |align="center"| 3 |align="center"| 5 |align="center"| 3 |align="center"| 12 |align="center"| 13 |align="center"| 1 |align="center"| 1 |<small> * AUS: platinasta<ref name="AUS2011 Singles" /> * NZ: platinasta<ref name="RIANZ singles certs" /> * UK: platinasta<ref name="BPI" /></small> |- |rowspan="7"| 2011. | "[[Raining Men]]"<br /><span style="font-size:85%;">(feat. [[Nicki Minaj]])</span> |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| 142 |align="center"| — | |- | "[[S&M (pjesma)|S&M]]" |align="center"| 1 |align="center"| 5 |align="center"| 3 |align="center"| 3 |align="center"| 3 |align="center"| 2 |align="center"| 7 |align="center"| 10 |align="center"| 3 |align="center"| 3 |<small> * AUS: 2× platinasta<ref name="AUS2011 Singles" /> * NZ: zlatna<ref name="RIANZ singles certs" /> * UK: srebrna<ref name="BPI" /></small> |- | scope="row" | "[[Man Down (pjesma)|Man Down]]" |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| 6 |align="center"| — |align="center"| 63 |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| 59 |align="center"| — |align="center"| 58 | |- | scope="row" | "[[California King Bed]]" |align="center"| 4 |align="center"| — |align="center"| 48 |align="center"| 13 |align="center"| 20 |align="center"| 4 |align="center"| 9 |align="center"| 52 |align="center"| 22 |align="center"| 8 |<small> * AUS: platinasta<ref>{{cite web |url=http://www.ariacharts.com.au/pages/charts_display.asp?chart=1U50 |title=Australska ljestvica – 13.6.2011. |date=2011-06-13 |accessdate=2011-07-11 |publisher=Australian Recording Industry Association}}</ref> * NZL: zlatna<ref name="RIANZ singles certs" /></small> |- | scope="row" | "[[Cheers (Drink to That)]]" |align="center"| 6 |align="center"| — |align="center"| 64 |align="center"| 16 |align="center"| 6 |align="center"| 5 |align="center"| — |align="center"| 66 |align="center"| 15 |align="center"| 7 |- | scope="row" | "[[We Found Love]]"<br /><span style="font-size:85%;">(feat. [[Calvin Harris]])</span> |align="center"| 2 |align="center"| 1 |align="center"| 1 |align="center"| 1 |align="center"| 1 |align="center"| 1 |align="center"| 1 |align="center"| 1 |align="center"| 1 |align="center"| 1 | |rowspan="5" align="center"| ''Talk That Talk'' |- | scope="row" | "[[You da One]]" |align="center"| 26 |align="center"| — |align="center"| 28 |align="center"| 12 |align="center"| 12 |align="center"| 10 |align="center"| — |align="center"| 36 |align="center"| 16 |align="center"| 14 | |- |rowspan="4"| 2012. | scope="row" | "[[Talk That Talk (pjesma)|Talk That Talk]]"<br /><span style="font-size:85%;">(feat. [[Jay Z]])</span> |align="center"| 28 |align="center"| — |align="center"| 24 |align="center"| 22 |align="center"| 30 |align="center"| 37 |align="center"| — |align="center"| 11 |align="center"| 25 |align="center"| 31 | |- | scope="row" | "[[Birthday Cake]]"<br /><span style="font-size:85%;">(feat. [[Chris Brown]])</span> |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| 24 | |- | scope="row" | "[[Where Have You Been]]" |align="center"| 6 |align="center"| — |align="center"| 2 |align="center"| 8 |align="center"| 26 |align="center"| 4 |align="center"| 17 |align="center"| 15 |align="center"| 6 |align="center"| 5 | |- | scope="row" | "[[Diamonds]]" |align="center"| 6 |align="center"| 1 |align="center"| 1 |align="center"| 2 |align="center"| 1 |align="center"| 2 |align="center"| 1 |align="center"| 1 |align="center"| 1 |align="center"| 1 | |rowspan="3" align="center"| ''Unapologetic'' |- |rowspan="2"| 2013. | scope="row" | "[[Stay]]"<br /><span style="font-size:85%;">(feat. [[Mikky Ekko]])</span> |align="center"| 6 |align="center"| — |align="center"| 2 |align="center"| 2 |align="center"| 3 |align="center"| 7 |align="center"| 5 |align="center"| 6 |align="center"| 4 |align="center"| 3 | |- | scope="row" | "[[Pour It Up]]" |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| 191 |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| 22 | |- |} === Kao pomoćni izvođač === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" border="1" ! scope="col" rowspan="2" | Godina ! scope="col" rowspan="2" style="width:16em;" | Singl ! scope="col" colspan="10" | Najviša mjesta na ljestvicama ! scope="col" rowspan="2" style="width:12em;" | Certifikacije ! scope="col" rowspan="2" | Album |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[ARIA|AUS]]<br /><ref name="AUS" /> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Canadian Singles Chart|KAN]]<br /><ref>{{eng icon}} Najviša mjesta za Rihannine gostujuće singlove na kanadskoj ljestvici: *"If I Never See Your Face Again": [http://www.billboard.com/#/artist/Maroon+5/chart-history/486079?f=793&g=Singles Maroon 5 feat. Rihanna - If I Never See Your Face Again na kandskoj ljestvici] *"Live Your Life": [http://www.billboard.com/#/artist/T.I./chart-history/447490?f=793&g=Singles T.I. feat. Rihanna - Live Your Life na kanadskoj ljestvici] *"Run This Town": [http://www.billboard.com/#/artist/Jay-Z/chart-history/167256?f=793&g=Singles Jay-Z feat. Rihanna i Kanye West - Run This Town na kananskoj ljestvici] *"Love the Way You Lie": [http://www.billboard.com/#/artist/Eminem/chart-history/315925?f=793&g=Singles Eminem feat. Rihanna - Love the Way You Lie na kanadskoj ljestvici] *"Who's That Chick?": [http://www.billboard.com/charts/canadian-hot-100?chartDate=2010-12-11&order=gainer#/charts/canadian-hot-100?chartDate=2010-12-18&begin=31&order=position David Guetta feat. Rihanna - Who's That Chick na kanadskoj ljestvici]</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[YLE|FIN]]<br /><ref name="FIN" /> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Syndicat National de l'Édition Phonographique|FRA]]<br /><ref name="FR" /> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Media Control Charts|NJEM]]<br /><ref>Najviša mjesta za Rihannine gostujuće singlove na njemačkoj ljestvici: *"Roll It": {{deu icon}} [http://musicline.de/de/chartverfolgung_summary/title/J-Status+Feat.Rihanna/Roll+It/single "Musicline.de – Chartverfolgung – J-Status Feat.Rihanna – Roll It"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120811160719/http://musicline.de/de/chartverfolgung_summary/title/J-Status+Feat.Rihanna/Roll+It/single |date=11. kolovoza 2012. }} *"Live Your Life": {{deu icon}} [http://musicline.de/de/chartverfolgung_summary/title/T.I.Feat.Rihanna/Live+Your+Life/single "Musicline.de – Chartverfolgung – T.I.Feat.Rihanna – Live Your Life"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120828090248/http://musicline.de/de/chartverfolgung_summary/title/T.I.Feat.Rihanna/Live+Your+Life/single |date=28. kolovoza 2012. }} *"Run This Town": {{eng icon}} [http://acharts.us/song/48646 "Jay Z featuring Rihanna and Kanye West – Run This Town – glazbene ljestvice"]. *"Love The Way You Lie": {{deu icon}}[http://musicline.de/de/chartverfolgung_summary/title/Eminem+Feat.Rihanna/Love+The+Way+You+Lie+(2-Track)/single "Musicline.de – Chartverfolgung – Eminem Feat. Rihanna – Love The Way You Lie (2-Track)"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101102015652/http://musicline.de/de/chartverfolgung_summary/title/Eminem+Feat.Rihanna/Love+The+Way+You+Lie+%282-Track%29/single |date=2. studenoga 2010. }}. *"Who's That Chick?" (a): {{deu icon}}[http://musicline.de/de/chartverfolgung_summary/title/Guetta%2CDavid/Who%2527s+That+Chick/single "Chartverfolgung: Guetta,David: Who's That Chick (Singl)"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110914030821/http://musicline.de/de/chartverfolgung_summary/title/Guetta%2CDavid/Who%2527s+That+Chick/single |date=14. rujna 2011. }} *"Who's That Chick?" (b): {{deu icon}}[http://musicline.de/de/chartverfolgung_summary/title/Guetta%2CDavid+Feat.Rihanna/Who%2527s+That+Chick/single "Chartverfolgung: Guetta,David Feat.Rihanna: Who's That Chick (Singl)"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120928064606/http://musicline.de/de/chartverfolgung_summary/title/Guetta,David+Feat.Rihanna/Who%27s+That+Chick/single |date=28. rujna 2012. }}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Irish Singles Chart|IRS]]<br /><ref name="Irish-charts" /><ref name="IRMAcurrent" /> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Recording Industry Association of New Zealand|NZ]]<br /><ref name="NZL" /> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Swiss Music Charts|ŠVI]]<br /><ref name="SWI" /><ref>[http://www.swisscharts.com/showitem.asp?interpret=Eminem+feat.+Rihanna&titel=Love+the+Way+You+Lie&cat=s "Eminem feat. Rihanna – Love the Way You Lie na švicarskoj ljestivici].</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[UK Singles Chart|UK]]<br /><ref>{{eng icon}} Najviša mjesta za gostujuće singlove u UK: * "If I Never See Your Face Again": [https://web.archive.org/web/20121021212256/http://www.chartstats.com/songinfo.php?id=33851 Maroon 5 feat. Rihanna - If I Never See Your Face Again na britanskoj ljestvici] * "Live Your Life": [https://web.archive.org/web/20121021212303/http://www.chartstats.com/songinfo.php?id=34103 T. I. feat. Rihanna - Live Your Life na britanskoj ljestvici] * "Run This Town": [https://web.archive.org/web/20090926031905/http://www.chartstats.com/songinfo.php?id=34519 Jay Z feat. Rihanna i Kanye West - Run This Town na britanskoj ljestvici] * "Love the Way You Lie": [https://web.archive.org/web/20121021212326/http://www.chartstats.com/songinfo.php?id=35003 Eminem feat. Rihanna - Love the Way You Lie na britanskoj ljestvici] * "Who's That Chick?": [https://web.archive.org/web/20121021212334/http://www.chartstats.com/artistinfo.php?id=12787 David Guetta feat. Rihanna - Who's That Chick na britanskoj ljestvici]</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Billboard Hot 100|SAD]]<br /><ref name="Maroon5">{{eng icon}} [http://www.allmusic.com/artist/p529962 Maroon 5 na Billboard ljestvicama]</ref><ref name="TI">[http://www.allmusic.com/artist/p483720 T.I. na Billboard ljestvicama]</ref><br /><ref>{{Cite web |url=http://www.billboard.com/charts/hot-100?chartDate=2010-12-11&order=gainer |title=Tjedan 11. prosinca 2010. na Billboard Hot 100 (najveći skok) |work=[[Billboard]] |publisher=Prometheus Global Media |accessdate=2011-03-26}}</ref> |- |2007. | scope="row" | "[[J-Status|Roll It]]"<br /><span style="font-size:85%;">([[J-Status]] feat. [[Shontelle]] i Rihanna) | — | — | 8 | — | 33 | — | — | 89 | — | — | — | ''The Beginning'' |- | rowspan="2" | 2008. | scope="row" | "[[If I Never See Your Face Again]]"<br /><span style="font-size:85%;">([[Maroon 5]] feat. Rihanna)</span> | 11 | 12 | — | — | — | 16 | 21 | 52 | 28 | 51 | — | ''[[It Won't Be Soon Before Long]]'' |- | scope="row" | "[[Live Your Life]]"<br /><span style="font-size:85%;">([[T.I.]] feat. Rihanna)</span> | 3 | 4 | — | 17 | 12 | 3 | 2 | 8 | 2 | 1 | <small> * AUS: platinasta<ref name="AUS2009 Singles" /> * NZ: platinasta<ref name="RIANZ singles certs" /> * SAD: 3× platinasta<ref name="RIAA-LYL">{{eng icon}}{{cite web |url=http://riaa.org/goldandplatinumdata.php?resultpage=1&table=SEARCH_RESULTS&title=Live%20Your%20Life&artist=&perPage=25 |title=Certifikacija za "Live Your Life" u SAD-u |access-date=26. ožujka 2011. |archiveurl=https://www.webcitation.org/6A2sQrDLC?url=http://riaa.org/goldandplatinumdata.php?resultpage=1 |archivedate=19. kolovoza 2012.}}</ref></small> |''[[Paper Trail]]'' |- | 2009. | scope="row" | "[[Run This Town]]"<br /><span style="font-size:85%;">([[Jay Z]] feat. Rihanna i [[Kanye West]])</span> | 9 | 6 | — | — | 18 | 3 | 9 | 9 | 1 | 2 | <small> * AUS: platinasta<ref name="AUS2010 Singles" /> * NZ: zlatna<ref name="RIANZ singles certs" /> * SAD: 2× platinasta<ref name="RIAA" /></small> | ''[[The Blueprint 3]]'' |- | rowspan="2" | 2010. | scope="row" | "[[Love the Way You Lie]]"<br /><span style="font-size:85%;">([[Eminem]] feat. Rihanna)</span> | 1 | 1 | 1 | 3 | 1 | 1 | 1 | 1 | 2 | 1 | <small> * AUS: 5× platinasta<ref name="AUS2011 Singles" /> * NZ: 2× platinasta<ref name="RIANZ singles certs" /> * ŠVI: 2× platinasta<ref>{{eng icon}}[http://swisscharts.com/awards.asp?year=2010 Certifikacije u Švicarskoj 2010. godine].</ref></small> | ''[[Recovery (Eminem)|Recovery]]'' |- | scope="row" | "[[Who's That Chick?]]"<br /><span style="font-size:85%;">([[David Guetta]] feat. Rihanna)</span> | 7 || 26 || 5 || 5 || 6 || 4 || 8 || 8 || 6 || 51 | <small> * AUS: 2× platinasta<ref name="AUS2011 Singles" /> * NZ: zlatna<ref name="RIANZ singles certs" /> * UK: srebrna<ref name="BPI" /></small> |''[[One More Love]]'' |- |- |rowspan="1"| 2011. | scope="row" | "[[All of the Lights]]"<br /><span style="font-size:85%;">([[Kanye West]] feat. Rihanna)</span> | 26 | 53 | — | 56 | — | 13 | 13 | 46 | 15 | 19 | | ''[[My Beautiful Dark Twisted Fantasy]]'' |- |colspan="14" style="font-size:90%" | "—" znači da naslov nije dospio na određenu ljestvicu ili nije objavljen na tom području. |} === Humanitarni singlovi === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" border="1" ! scope="col" rowspan="2" style="width:16em;" | Singl ! scope="col" rowspan="2" | Godina ! scope="col" colspan="8" | Najviša mjesta na ljestvicama ! scope="col" rowspan="2" | Napomena |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[ARIA Charts|AUS]]<br /><ref name="AUS" /> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Ö3 Austria Top 40|AUT]]<br /><ref name="AUT">{{deu icon}}{{cite web |url=http://austriancharts.at/showinterpret.asp?interpret=Rihanna |title=Rihanna na australskoj ljestvici singlova |accessdate=2009-02-14 |work=AustrianCharts.at |publisher=Hung Medien}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Canadian Singles Chart|KAN]]<br /><ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.billboard.com/charts/canadian-hot-100?chartDate=2008-09-20#/charts/canadian-hot-100?chartDate=2008-09-20 |title=Stanje kanadske ljestvice singlova u tjednu koji počinje 20. rujna 2008. |accessdate=2011-03-27 |work=[[Billboard]] |publisher=Nielsen Business Media, Inc}}</ref><ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.billboard.com/#/charts/canadian-hot-100?chartDate=2010-02-13&order=gainer |title=Stanje kanadske ljestvice singlova u tjednu koji počinje 13. veljače 2010. |date=2010-02-13 |work=[[Billboard (časopis) |Billboard]] |publisher=Prometheus Global Media |accessdate=2011-03-27}}</ref><br /><ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.billboard.com/charts/canadian-hot-100?chartDate=2010-02-13&order=drop#/charts/canadian-hot-100?chartDate=2010-02-06 |title=Stanje kanadske ljestvice singlova u tjednu koji počinje 6. veljače 2010. |accessdate=2011-03-27 |work=[[Billboard (časopis) |Billboard]] |publisher=Prometheus Global Media}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[YLE|FIN]]<br /><ref name="FIN" /> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Irish Singles Chart|IRL]]<br /><ref name="Irish-charts" /> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Recording Industry Association of New Zealand|NZL]]<br /><ref name="NZL" /> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[UK Singles Chart|UK]]<br /><ref>{{eng icon}}Uspjeh humanitarnih singlova u UK: * "Just Stand Up!":{{cite web |url=http://www.chartstats.com/songinfo.php?id=33999 |title=Artists Stand Up To Cancer - Just Stand Up na britanskoj ljestvici singlova |publisher=[[UK Singles Chart]] |accessdate=2011-03-27 |archiveurl=https://www.webcitation.org/69sqNxQ4T?url=http://www.chartstats.com/songinfo.php?id=33999 |archivedate=2012-08-13}} * "Stranded (Haiti Mon Amour)!":{{cite web |url=http://www.chartstats.com/songinfo.php?id=34741 |title=Jay-z / Bono / Edge / Rihanna - Stranded (Haiti Mon Amour) na britanskoj ljestvici singlova |publisher=[[UK Singles Chart]] |accessdate=2011-03-27 |archiveurl=https://www.webcitation.org/69sqOMOot?url=http://www.chartstats.com/songinfo.php?id=34741 |archivedate=2012-08-13}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Billboard Hot 100|SAD]]<br /><ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.billboard.com/news/t-i-s-like-starts-third-week-atop-hot-100-1003849064.story#/news/t-i-s-like-starts-third-week-atop-hot-100-1003849064.story |title=T.I.'s 'Like' Starts Third Week Atop Hot 100 |work=[[Billboard (časopis) |Billboard]] |publisher=Nielsen Business Media, Inc |accessdate=2011-03-27}}</ref><ref name="ChartBeat Jan10 RedS">{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.billboard.com/column/chartbeat/chart-beat-thursday-hope-helps-haiti-1004063428.story |title=Pjesma za Haiti na ljestvici Billboard Hot 100 |date=2010-01-28 |accessdate=2011-03-27 |last=Trust |first=Gary |work=[[Billboard (časopis) |Billboard]] |publisher=Prometheus Global Media |archive-url=https://web.archive.org/web/20100131015411/http://www.billboard.com/column/chartbeat/chart-beat-thursday-hope-helps-haiti-1004063428.story |archive-date=31. siječnja 2010. |url-status=dead}}</ref> |- | scope="row" | "[[Just Stand Up!]]"<br /><span style="font-size:85%;">(s Artists Stand Up to Cancer)</span> | 2008. | 39 | 73 | 10 | — | 11 | 19 | 26 | 11 | style="text-align:left;" | Dio kampanje [[Stand Up to Cancer]]. |- | scope="row" | "[[Redemption Song (Rihanna)|Redemption Song]]" | rowspan="2" | 2010. | — | — | 82 | — | — | — | — | 81 | style="text-align:left;" | Obrada pjesme od [[Bod Marley|Boba Marleya]] za kampanju za žrtve [[Potres na Haitiju 2010.|potresa na Haitiju 2010.]] |- | scope="row" | "[[Stranded (Haiti Mon Amour)]]"<br /><span style="font-size:85%;">([[Jay Z]] feat. [[Bono]], [[The Edge]] i Rihanna)</span> | — | 10 | 6 | 14 | 3 | — | 41 | 16 | style="text-align:left;" | Humanitarna pjesma za album ''[[Hope for Haiti Now (album)|Hope for Haiti Now]]'' za teleton za žrtve potresa na Haitiju 2010. |- | colspan="11" style="font-size:90%" | "—" znači da naslov nije dospio na određenu ljestvicu ili nije objavljen na tom području. |} === Promotivni singlovi === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" border="1" ! scope="col" rowspan="2" style="width:16em;" | Singl ! scope="col" rowspan="2" | Godina ! scope="col" colspan="3" | Najviša mjesta na ljestvicama ! scope="col" rowspan="2" | Album |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[ARIA Charts|AUS]]<br /><ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://pandora.nla.gov.au/pan/23790/20100105-0000/issue1032.pdf |title=Tjedan 7. prosinca 2010. na australskoj ljestvici ("Wait Your Turn") |publisher=Pandora Archive |issue=1032 |format=PDF |accessdate=2011-03-27}}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Irish Singles Chart|IRS]]<br /><ref name="Irish-charts" /> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[UK Singles Chart|UK]]<br /><ref name="UK"/><ref name="UK101127">{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.zobbel.de/cluk/101127cluk.txt |title=Tjedan 27. studenoga 2010. na britanskoj ljestvici singlova ("Wait Your Turn") |publisher=zobbel.de |accessdate=2011-03-27}}</ref> |- | scope="row" | "[[Wait Your Turn]]" |2009. | 82 | 32 | 45 | ''[[Rated R (Rihanna)|Rated R]]'' |- | colspan="6" style="font-size:90%" | "—" znači da naslov nije dospio na određenu ljestvicu ili nije objavljen na tom području. |} == Ostale pjesme koje su dospjele na top ljestvice == {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" border="1" ! scope="col" rowspan="2" style="width:16em;" | Pjesma ! scope="col" rowspan="2" | Godina ! scope="col" colspan="7" | Najviše pozicije na top ljestvicama ! scope="col" rowspan="2" | Album |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Canadian Hot 100|KAN]]<br /><ref>[http://www.billboard.com/#/artist/kardinal-offishall/chart-history/390263?f=793&g=Singles Kardinal Offishall ma top ljestvici Canadian Hot 100]</ref><ref name="Fly" /> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Productores de Música de España|ŠPA]]<br /><ref>[http://www.spanishcharts.com/showitem.asp?interpret=Rihanna&titel=A+Girl+Like+Me&cat=s Rihanna – A Girl like Me (pjesma)]</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Norwegian Singles Chart|NOR]]<br /><ref>[http://lista.vg.no/album_info.php?AlbumOp=show&albumId=5798&listId=1&albumtype=song Rihanna: S&M]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Swiss Singles Chart|ŠVI]]<br /><ref>[http://swisscharts.com/showitem.asp?interpret=Rihanna&titel=S%26M&cat=s S&M – Swiss Charts]</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[UK Singles Chart|UK]]<br /><ref name="UK" /><ref name="UK101127" /> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Billboard Hot 100|SAD]]<br /><ref name="Fly">[http://www.billboard.com/charts/hot-100?chartDate=2010-12-11&order=gainer =Hot 100: Tjedan 11. prosinca 2011.]</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Hot R&B/Hip-Hop Songs|SAD R&B]]<br /><ref name="Man Down">[http://www.billboard.com/charts/r-b-hip-hop-songs?chartDate=2011-04-09&order=gainer Hot R&B/Hip-Hop Songs: Tjedan 9. travnja 2009.]</ref> |- | scope="row" | "[[Numba 1 (Tide Is High)]]"<br /><span style="font-size:85%;">([[Kardinal Offishall]] feat. Rihanna ili [[Nicole Scherzinger]])</span> | 2008. | 47 || — || — || — || — || — || — | ''[[Not 4 Sale (Kardinal Offishall)|Not 4 Sale]]'' |- | scope="row" | "A Girl like Me" | rowspan="2"|2009. | — || 25 || — || — || — || — || — |rowspan="2"| ''[[A Girl like Me (Rihanna)|A Girl like Me]]'' |- | scope="row" | "A Million Miles Away" | — || 38 || — || — || — || — || — |- | scope="row" | "Fading" | rowspan="3" | 2010. | — || — || — || — || 187 || — || — | rowspan="2" | ''[[Loud (Rihanna)|Loud]]'' |- | scope="row" | "[[Love the Way You Lie (Part II)]]"<br /><span style="font-size:85%;">(feat. [[Eminem]])</span> | 19 || — || — || — ||160 || — || — |- | scope="row" | "[[Fly (Nicki Minaj)|Fly]]"<br /><span style="font-size:85%;">(Nicki Minaj feat. Rihanna)</span> | 87 || — || — || — || — || 76 || — | ''[[Pink Friday]]'' |- |colspan="10" style="font-size:90%" | "—" znači da naslov nije dospio na top ljestvicu. |} == Gostujuća pojavljivanja == {|class="wikitable" ! Godina ! width="180"| Pjesma ! width="190"| Album/Singl ! width="180"| Izvođač |- |rowspan="2"| 2005. | "The One" | ''[[534 (album)|534]]''<ref>{{eng icon}}[http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:axfwxqlsld0e ''534''] na [[Allmusicu]]</ref> | [[Memphis Bleek]] |- | "Boom Boom" | ''[[Ghetto Story]]''<ref>{{eng icon}}[http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:gxfexqrdldae Ghetto Story na Allmusicu]</ref> | [[Cham (pjevač)|Cham]] |- |rowspan="2"| 2007. | "First Time" | ''[[From Nothin' to Somethin']]''<ref>{{eng icon}}[http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:fxfoxqrrldfe ''Faboulus'' na Allmusicu]</ref> | [[Fabolous]] |- | "Livin' a Lie" |''[[Love Hate]]''<ref>{{eng icon}}[http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:09fwxzthld6e ''Love Hate'' na Allmusicu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306144715/https://www.allmusic.com/album/love-hate-mw0000493198 |date=6. ožujka 2021. }}</ref> | [[The-Dream]] |- |rowspan="2"| 2008. | "Where Do We Go" | ''Razah''<ref>{{eng icon}}[http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:axfexzejldhe ''Razah'' na Allmusicu]</ref> | Razah |- | "Throw Your Hands Up" | ''[[Let's Get Physical]]''<ref>{{eng icon}}[http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:0nfqxzy5ldhe ''Let's Get Physical'' na Allmusicu]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> | [[Elephant Man (glazbenik)|Elephant Man]] |- | rowspan="1" | 2010. | "Fly" | ''[[Pink Friday]]''<ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://itunes.apple.com/preorder/pink-friday-deluxe-version/id401241330 |title=Pink Friday (Deluxe Version) |publisher=iTunes Store |accessdate=2011-03-26}}</ref> | [[Nicki Minaj]] |} == Videospotovi == [[Datoteka:Rihanna in Last Girl on Earth Tour 16-04-5.jpg|mini|desno|Rihanna izvodi pjesmu "Hard" na turneji ''[[Last Girl on Earth Tour]]'']] [[Datoteka:Rihanna avril 2010.jpg|mini|desno|Rihanna izvodi pjesmu "Rockstar 101" na turneji ''[[Last Girl on Earth Tour]]'']] [[Datoteka:Rihanna Umbrella Last Girl On Earth Tour Zurich.JPG|mini|desno|Rihanna izvodi pjesmu "Umbrella" na turneji ''[[Last Girl on Earth Tour]]'']] {| class="wikitable" !Godina ! width="240"| Naslov ! width="200"| Redatelj(i) |- |rowspan="2"|2005. | "[[Pon de Replay]]" | [[Little X]]<ref>{{eng icon}}[http://www.amazon.com/Music-Videos-Directed-Little-Gangsta/dp/1155715985 Videospot od Pon de Replay]</ref> |- | "[[If It's Lovin' That You Want]]" | [[Marcus Raboy]]<ref>{{eng icon}}[http://www.mtv.com/news/articles/1508016/20050819/rihanna.jhtml Videospot od If It's Lovin' That You Want] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090306212203/http://www.mtv.com/news/articles/1508016/20050819/rihanna.jhtml |date=6. ožujka 2009. }}</ref> |- |rowspan="3"| 2006. | "[[SOS (Rihanna)|SOS]]" | [[Chris Applebaum]]<ref>{{eng icon}}[http://watch.muchmusic.com/top-artists/rihanna/clip74333#clip74333 Videospot od SOS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130715052121/http://www.muchmusic.com/#clip74333 |date=15. srpnja 2013. }}</ref> |- | "[[Unfaithful]]" | rowspan="2"| [[Anthony Mandler]]<ref>{{eng icon}}[http://www.mtv.com/news/articles/1539455/20060825/rihanna.jhtml Anthony Mandler redatelj videospotova za Unfaithful i We Ride] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090725051633/http://www.mtv.com/news/articles/1539455/20060825/rihanna.jhtml |date=25. srpnja 2009. }}</ref> |- | "[[We Ride]]" |- |rowspan="4"|2007. | "[[Umbrella]]" | Chris Applebaum<ref>{{eng icon}} [http://www.mtv.com/news/articles/1568860/20070904/rihanna.jhtml Videospot za Umrella] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070907192218/http://www.mtv.com/news/articles/1568860/20070904/rihanna.jhtml |date=7. rujna 2007. }}</ref> |- | "[[Shut Up and Drive]]" | rowspan="5" |Anthony Mandler<ref>{{eng icon}}[http://buzzworthy.mtv.com/2008/05/13/video-premiere-maroon-5-featuring-rihanna-if-i-never-see-your-face-again/ Videospot od If I Never See Your Face Again] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120406154602/http://buzzworthy.mtv.com/2008/05/13/video-premiere-maroon-5-featuring-rihanna-if-i-never-see-your-face-again/ |date=6. travnja 2012. }}</ref><ref>{{eng icon}}[http://www.mtv.ca/music/video_browse_play.jhtml?vid=178454&aid=2002414 Videospot od Hate That I Love You]</ref><ref>{{eng icon}}[http://www.mtv.com/news/articles/1624241/20091020/rihanna.jhtml O videospotu za Russian Roulette s podacima o Anthoniju Mandleru kao redatelju Rihannininh videospotova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101012113014/http://www.mtv.com/news/articles/1624241/20091020/rihanna.jhtml |date=12. listopada 2010. }}</ref> |- | "[[Don't Stop the Music]]" |- | "[[Hate That I Love You]]" |- |rowspan="5"| 2008. | "[[Take a Bow (Rihanna)|Take a Bow]]" |- | "[[If I Never See Your Face Again]]" <small>(s Maroon 5)</small> |- | "[[Disturbia]]" | Anthony Mandler i Rihanna<ref name="MTV V">{{eng icon}}[http://www.mtv.ca/music/video_browse_play.jhtml?vid=260510 Videospot od Disturbia]</ref> |- | "[[Rehab (Rihanna)|Rehab]]" | Anthony Mandler<ref>{{eng icon}}[http://www.rap-up.com/2010/03/20/director-anthony-mandler-discusses-rihannas-music-video-evolution/ Anthony Mandler razgovara o Rihanninim videospotovima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120310052951/http://www.rap-up.com/2010/03/20/director-anthony-mandler-discusses-rihannas-music-video-evolution/ |date=10. ožujka 2012. }}</ref><ref>{{eng icon}}[http://www.rap-up.com/2008/10/28/video-ti-f-rihanna-live-your-life/ T.I. feat. Rihanna – 'Live Your Life' videospot] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160429163235/http://www.rap-up.com/2008/10/28/video-ti-f-rihanna-live-your-life/ |date=29. travnja 2016. }}</ref> |- | "[[Live Your Life]]" <small>(s T.I.-jem)</small> |- |rowspan="5"| 2009. | "[[Paranoid (Kanye West)|Paranoid]]" <small>(s Kanyjem Westom; gostujuće pojavljivanje)</small> | Nabil Elderkin<ref>{{eng icon}}[http://www.rap-up.com/2009/06/03/video-kanye-west-f-rihanna-paranoid-final-edit/ Videospot Kanye West feat Rihanna – Paranoid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304095556/http://www.rap-up.com/2009/06/03/video-kanye-west-f-rihanna-paranoid-final-edit/ |date=4. ožujka 2016. }}</ref> |- | "[[Run This Town]]" <small>(with Jay Z and Kanye West)</small> | rowspan="3" | Anthony Mandler<ref>{{eng icon}}[http://www.mtv.com/news/articles/1619084/20090819/jay_z.jhtml Videospot od Run This Town] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100825000111/http://www.mtv.com/news/articles/1619084/20090819/jay_z.jhtml |date=25. kolovoza 2010. }}</ref><ref>{{eng icon}}[http://community.livejournal.com/ohnotheydidnt/40811846.html Videospot za Wait Your Turn]</ref><ref>{{eng icon}}[http://www.mtv.com/news/articles/1626269/20091113/rihanna.jhtml Videospot za Russian Roulette] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101229131658/http://www.mtv.com/news/articles/1626269/20091113/rihanna.jhtml |date=29. prosinca 2010. }}</ref> |- | "[[Wait Your Turn]]" |- | "[[Russian Roulette]]" |- | "[[Hard (pjesma)|Hard]]" | rowspan="3" | [[Melina Matsoukas]]<ref>{{eng icon}}[http://www.rap-up.com/2009/12/01/rihanna-changes-pace-with-hard-video/ Videospot za Hard] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091203184316/http://www.rap-up.com/2009/12/01/rihanna-changes-pace-with-hard-video/ |date=3. prosinca 2009. }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.rap-up.com/2010/02/25/rihannas-rude-boy-video-director-responds-to-criticism/ |title=Videospot za Rude Boy |access-date=26. ožujka 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160316121936/http://www.rap-up.com/2010/02/25/rihannas-rude-boy-video-director-responds-to-criticism/ |archive-date=16. ožujka 2016. |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.rap-up.com/2010/05/18/sneak-peek-rihanna-rockstar-101/ |title=Videospot za Rockstar 101 |access-date=26. ožujka 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526123401/http://www.rap-up.com/2010/05/18/sneak-peek-rihanna-rockstar-101/ |archive-date=26. svibnja 2016. |url-status=dead}}</ref> |- | rowspan="7" | 2010. | "[[Rude Boy]]" |- | "[[Rockstar 101]]" |- | "[[Te Amo (Rihanna)|Te Amo]]" | Anthony Mandler<ref>{{eng icon}}[http://www.metro.co.uk/metrolife/music/824098-rihanna-caught-in-a-fog-filming-scenes-for-te-amo-music-video-in-paris Snimanje videospota za Te Amo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121001114842/http://www.metro.co.uk/metrolife/music/824098-rihanna-caught-in-a-fog-filming-scenes-for-te-amo-music-video-in-paris |date=1. listopada 2012. }}</ref> |- | "[[Love the Way You Lie]]" <small>(s Eminemom)</small> | [[Joseph Kahn]]<ref>{{eng icon}}[http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-1296423/Rihanna-skips-roulette-poolside-fun-Las-Vegas.html Videospot za Love the Way You Lie]</ref> |- | "[[Who's That Chick?]]" <small>(dnevna i noćna inačica)</small> | [[Jonas Åkerlund]]<ref>{{eng icon}}[http://buzzworthy.mtv.com/2010/10/20/rihanna-gothwhos-that-chick-video/ Videospotovi za Who's That Chick] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120406160056/http://buzzworthy.mtv.com/2010/10/20/rihanna-gothwhos-that-chick-video/ |date=6. travnja 2012. }}</ref> |- | "[[Only Girl (In the World)]]" | Anthony Mandler<ref>{{eng icon}}[http://www.mtv.com/news/articles/1649936/20101013/story.jhtml Videospot za Only Girl (In The World)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101219000806/http://www.mtv.com/news/articles/1649936/20101013/story.jhtml |date=19. prosinca 2010. }}</ref> |- | "[[What's My Name?]]" | Philip Andelman<ref name="Whats My Name">{{eng icon}}[http://www.mtv.com/news/articles/1648757/20100927/rihanna.jhtml Videospot za What's My Name?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101218130755/http://www.mtv.com/news/articles/1648757/20100927/rihanna.jhtml |date=18. prosinca 2010. }} pristupljeno 23. listopada 2010.</ref> |- | rowspan="8" | 2011. | "[[S&M pjesma]]" | Melina Matsoukas<ref>{{eng icon}}[http://ryanseacrest.com/2011/01/24/exclusive-sneak-peek-at-rihannas-new-sm-video-photos/ Videospot za S&M]</ref> |- | "[[All of the Lights]]" | [[Hype Williams]]<ref>{{eng icon}}[http://www.rap-up.com/2010/12/31/video-on-set-of-kanye-wests-all-of-the-lights/ Videospot za All of the Lights'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110103030448/http://www.rap-up.com/2010/12/31/video-on-set-of-kanye-wests-all-of-the-lights/ |date=3. siječnja 2011. }}</ref> |- |} == DVD-ovi == {|class="wikitable" ! scope="col" rowspan="2" style="width:11em;"| Godina ! scope="col" rowspan="2" style="width:16em;" | Album ! scope="col" colspan="5"| Top-ljestvice ! scope="col" rowspan="2" style="width:12em;" | Certifikacije |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[ARIA Charts|AUS]]<br /><ref>[http://pandora.nla.gov.au/pan/23790/20081020-0000/issue972.pdf Australske top lhestvica videospotova]</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Ultratop|BE-FLA]]<br /><ref>[http://www.ultratop.be/nl/showitem.asp?interpret=Rihanna&titel=Good+Girl+Gone+Bad+Live+%5BDVD%5D&cat=a ''Good Girl Gone Bad Live'' na belgijskoj ljestvici (Flandrija)]</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Ultratop|BE-VAL]]<br /><ref>[http://www.ultratop.be/fr/showitem.asp?interpret=Rihanna&titel=Good+Girl+Gone+Bad+Live+%5BDVD%5D&cat=a ''Good Girl Gone Bad Live'' na belgijskoj ljestvici (Valonija)]</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Federation of the Italian Music Industry|ITA]]<br /><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fimi.it/classifiche_result_dvd.php?anno=2008&mese=06&id=59 |title=Talijanska top ljestvica videoalbuma |journal= |access-date=7. kolovoza 2009. |archive-date=20. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820124835/http://www.fimi.it/classifiche_result_dvd.php?anno=2008&mese=06&id=59 |url-status=dead }}</ref> ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | [[Billboard|SAD]]<br /><ref>[http://books.google.com/books?id=-xMEAAAAMBAJ&printsec=frontcover&source=gbs_all_issues_r&cad=1&output=embed&allissues=1 videoalbumi na Billboardu]</ref> |- | 2008. | ''[[Good Girl Gone Bad Live]]'' * Objavljen: [[12. lipnja]] [[2008.]] * Produkcijska kuća: Def Jam * Snimka koncerta s turneje [[Good Girl Gone Bad Tour]] | 6 | 2 | 2 | 9 | 6 |<small> * AUS: platinasta<ref>{{eng icon}}[http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.audvd2010.htm Certifikacije za DVD-e u Australiji]</ref> * SAD: zlatna<ref name="RIAA" /> |- |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == <!-- NEMOJTE dodavati stranice obožavatelja! --> * [http://www.rihannanow.com Rihannina službena stranica] {{Rihanna}} {{Rihannini singlovi}} {{GLAVNIRASPORED:Rihanna}} [[Kategorija:Diskografije američkih glazbenika]] [[Kategorija:Rihanna]] pqig7eg5yi91hk4pujka8x87oks166s 0 228570 7615505 7012384 2026-10-09T10:34:00Z Zafer 149453 Photo changed 7615505 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Álex Mumbrú |slika = Álex Mumbrú Virtus Pallacanestro Bologna Euroleague 20260925 (3) (cropped).JPG |slika_širina = |slika_opis = |država = {{Z+X|ŠPA}} |nadimak = |datum_rođenja = [[12. lipnja]] [[1979.]] |mjesto_rođenja = [[Barcelona]], [[Španjolska]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = [[nisko krilo]] |visina = 2,02 |težina = 100 |sveučilište = |draft = |karijera = 1997.- |liga = [[Asociación de Clubs de Baloncesto|ACB]] |klub = [[CB Bilbao Berri|Iurbentia Bilbao]] |broj = 15 |bivši_klubovi = CB Sant Josep Badalona (1997.-99.) <br /> [[Joventut Badalona|Joventut]] (1997.-02.) <br /> [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]] (2002.-04.) <br /> [[Joventut Badalona|Joventut]] (2004.-06.) <br /> [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]] (2006.-09.) |nagrade = |medalje = {{Medalje OI}} {{Medalje srebro | [[Košarka na OI 2008.|Peking 2008.]]|{{KošRep|ŠPA}}}} {{Medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Japan 2006.|Japan 2006.]]|{{KošRep|ŠPA}}}} {{Medalje EP}} {{Medalje srebro | [[Europsko prvenstvo u košarci – Španjolska 2007.|Španjolska 2007.]]|{{KošRep|ŠPA}}}} {{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u košarci – Poljska 2009.|Poljska 2009.]]|{{KošRep|ŠPA}}}} {{Medalje MI}} {{Medalje bronca | [[XV. Mediteranske igre – Almería 2005.|Almería 2005.]]|{{KošRep|ŠPA}}}} }} '''Álex Mumbrú Murcia''' ([[Barcelona]], [[12. lipnja]] [[1979.]]) [[Španjolska|španjolski]] je profesionalni [[košarka]]š. Igra na poziciji [[nisko krilo|niskog krila]], a trenutačno je član španjolske momčadi [[CB Bilbao Berri|Iurbentia Bilbao]]a. == Španjolska reprezentacija == Sa [[Španjolska košarkaška reprezentacija|španjolskom reprezentacijom]] osvojio je brončanu medalju na [[XV. Mediteranske igre – Almería 2005.|Mediteranskim igrama]] u [[Almería|Almeriji]] [[2005.]], zlatnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Japan 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Japan]]u [[2006.]], srebro na [[Europsko prvenstvo u košarci – Španjolska 2007.|Europskom prvenstvu]] u [[Španjolska|Španjolskoj]] [[2007.]], srebro na [[Košarka na OI 2008.|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u [[2008.]] te zlatnu medalju na [[Europsko prvenstvo u košarci – Poljska 2009.|Europskom prvenstvu]] u [[Poljska|Poljskoj]] [[2009.]] godine. == Vanjske poveznice == *[http://www.euroleague.net/competition/players/showplayer?pcode=BFJ Profil] na Euroleague.net *[http://basketpedya.com/Acc002InfJug.php?idjug=12528 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312164310/https://www.google.com/adsense/domains/caf.js |date=12. ožujka 2021. }} na Basketpedya.com {{GLAVNIRASPORED:Mumbrú, Álex}} [[Kategorija: Španjolski košarkaši]] [[Kategorija: Niska krila]] e418r57jhdbg558gtd6o7gkrwtqxxna 0 231613 7615484 7614065 2026-10-09T08:42:33Z Frank b26 215321 /* Tvrđa */ 7615484 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|6. tjedan 2022.}} {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Osijek |vrsta = naselje i grad |grb = Coat of arms of Osijek.svg |članak o grbu = [[Grb Osijeka|Grb grada Osijeka]] |zastava = Flag of Osijek.svg |članak o zastavi = [[Zastava Osijeka|Zastava grada Osijeka]] |slika = IMG_0919_Z-1252.jpg |opis slike = |županija = {{Z+X|OBŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = [[Ivan Radić (političar)|Ivan Radić]] ([[HDZ]]) |gradsko vijeće = 36 |predsjednik vijeća = Vladimir Ham |samoupravne jedinice = 15 |naselja = [[#Gradska naselja|11 gradskih naselja]] |površina = 174,9 |površina uža = 59,1 |visina = |z. širina = 45.551 |z. dužina = 18.694 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 96313 |stanovništvo uže = 75535 |svetac = [[Sv. Petar]] i [[sv. Pavao]] |dan = [[2. prosinca]] |etnik = |ktetik = |pošta = 31000 Osijek |pozivni broj = +385 (0)31 |autooznaka = OS |web = {{URL|https://osijek.hr/}} |bilješke = }} '''Osijek''' je grad u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Smješten je u ravnici na desnoj obali rijeke [[Drava|Drave]] između 16. i 24. kilometra od ušća u [[Dunav]]. Najveći je grad u [[Slavonija|Slavoniji]], četvrti po veličini grad u Hrvatskoj, te je upravno, akademsko, sudsko, kulturno i industrijsko središte [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]]. Osijek je grad s najviše zelenila i zelenih površina u Hrvatskoj; na području grada nalazi se 17 parkova u ukupnoj površini od 394&nbsp;000 m². == Zemljopis == [[Zemljopisni položaj]] grada: * Regija: [[Slavonija]] * sjeverna širina 45º 32' * istočna dužina 18º 44' * [[Nadmorska visina]] 90 [[metar|m]] * Površina grada 171&nbsp;km^2 Prosječna temperatura je 11&nbsp;°C: * [[proljeće]]: 11° * [[ljeto]]: 21&nbsp;°C * [[jesen]]: 11,8&nbsp;°C * [[zima]]: 0,2&nbsp;°C === Naselja u sastavu Grada Osijeka === Grad Osijek osim samoga naselja Osijek obuhvaća 10 naselja u sastavu Grada. To su: * [[Brijest (Osijek)|Brijest]] * [[Briješće]] * [[Josipovac]] * [[Klisa (Osijek)|Klisa]] * [[Nemetin]] * [[Podravlje]] * [[Sarvaš]] * [[Tenja]] * [[Tvrđavica]] * [[Višnjevac (Osijek)|Višnjevac]] === Gradske četvrti i mjesni odbori u Gradu Osijeku === Grad Osijek je (uključujući sva naselja) administrativno podijeljen na 7 [[Gradska četvrt|gradskih četvrti]] koje se uglavnom nalaze na području samog naselja Osijek i 8 [[Mjesni odbor|mjesnih odbora]] koji se nalaze na područjima ostalih naselja u sastavu Grada Osijeka.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.osijek.hr/mjesna-samouprava/mjesni-odbori-i-gradske-cetvrti/ |title=Mjesni odbori i gradske četvrti |work=osijek.hr |accessdate=14. rujna 2020. |archive-date=22. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200922053945/https://www.osijek.hr/mjesna-samouprava/mjesni-odbori-i-gradske-cetvrti/ |url-status=dead }}</ref> Gradske četvrti su: *[[Retfala]] *[[Gornji Grad (Osijek)|Gornji grad]] *[[Industrijska četvrt (Osijek)|Industrijska četvrt]] *[[Tvrđa]] *[[Novi Grad (Osijek)|Novi grad]] *[[Jug II]] *[[Donji Grad (Osijek)|Donji grad]] (uključujući naselje [[Nemetin]]) Mjesni odbori su: *[[Josipovac]] *[[Višnjevac (Osijek)|Višnjevac]] *[[Brijest (Osijek)|Brijest]] *[[Tenja]] *[[Klisa (Osijek)|Klisa]] *[[Sarvaš]] *Cvjetno naselje (uključujući naselje [[Briješće]]) *Lijeva obala (naselja [[Tvrđavica]] i [[Podravlje]] te dio Osijeka uz Biljsku cestu između njih) == Demografija == U samome naselju Osijeku živi 75 916 stanovnika, a na području administrativnoga Grada Osijeka 96 848 stanovnika (Popis stanovništva iz 2021. godine). Prema podatcima o nacionalnosti iz 2011. god. 96&nbsp;746 (89,54 %), stanovnika Osijeka su [[Hrvati]]; 6&nbsp;751 (6,25 %) [[Srbi]]; 979 (0,91 %) [[Mađari]]; 263 (0,24 %) [[Nijemci]] i dr.<ref name="dzs2">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup14.html Državni zavod za statistiku, STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI PO GRADOVIMA/OPĆINAMA, POPIS 2011., Osječko-baranjska županija], pristupljeno 24. studenoga 2015.</ref> Do sredine [[20. stoljeće|20. stoljeća]] [[Germani|germansko]] stanovništvo je stoljećima bilo najbrojnija grupacija stanovnika Osijeka.<ref>{{cite book |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |editor1-last=Andrijašević |editor1-first=Marin |editor2-last=Vrhovac |editor2-first=Yvonne |editor2-link=Yvonne Vrhovac |title=Prožimanje kultura i jezika |publisher=Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku |page=89 |chapter=Germanizmi u osječkom govoru danas |chapter-url=http://bib.irb.hr/datoteka/447532.GERMANIZMI_U_OSJECKOM_GOVORU.PDF |location=Zagreb |year=1991. |oclc=443222199 |id={{CROSBI|id=447532}}. {{NSK-zapis|id=000317939}}. {{KGZ|id=129002376}} |access-date=2026-10-07 |archive-date=2022-04-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220418180852/http://bib.irb.hr/datoteka/447532.GERMANIZMI_U_OSJECKOM_GOVORU.PDF |url-status=dead |quote=Prema popisu stanovništva iz 1702. godine od 259 zablježenih prezimena 101 je njemačko, dva stoljeća kasnije, 1905, od ukupno 24.180 stanovnika 12.436 je Nijemaca. [...] 1921. godine od ukupno 34.412 stanovnika u Osijeku Nijemaca je 9.480, a 1945. godine velika većina osječkih Nijemaca i Austrijanaca definitivno napušta grad na Dravi.}}</ref> Osijek ima deset [[Katoličanstvo u Hrvata|katoličkih]] župa: sv. Petar i Pavao (Gornji grad – Osijek 1), sv. Mihael, arkanđeo (Tvrđa – Osijek 2), Preslavno Ime Marijino (Donji grad – Osijek 3), sv. Obitelj (Jug II – Osijek 4), sv. Josip Radnik (Industrijska četvrt – Osijek 5), Uzvišenje sv. Križa (Retfala – Osijek 6), sv. Leopold Bogdan Mandić (Cvjetno naselje – Osijek 7), sv. Osječki mučenici (Tvrđavica – Osijek 8), sv. Ćiril i Metod (Novi grad – Osijek 9) i Mučeništvo sv. Ivana Krstitelja (Brijest – Osijek 10).<ref>{{Citiranje weba |url=http://djos.hr/popis-zupa/ |title=Popis župa |accessdate=14. rujna 2020.}}</ref> Osim katoličkih župa, nalaze se i jedna evangelistička, dvije [[pravoslavlje|pravoslavne]] [[parohija|parohije]], baptistička, te adventistička crkva, Evanđeoski teološki fakultet, Židovska općina, muški samostani franjevaca Reda manje braće (OFM) u Tvrđi i franjevaca kapucina (OFMCAP) u Gornjem gradu te rezidencije Družbe Isusove također u Gornjem gradu. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Osijek |p1857=20858 |p1869=24863 |p1880=25260 |p1890=27801 |p1900=33407 |p1910=40106 |p1921=42930 |p1931=51871 |p1948=58063 |p1953=66073 |p1961=84652 |p1971=109189 |p1981=123944 |p1991=129792 |p2001=114616 |p2011=108048 |p2021=96313 |napomena=Nastao iz starih općina Osijek i Vukovar. U 1869. dio podataka sadržan je u općini Čepin, 1921. u općini Bilje, a od 1857. do 1981. u općini Erdut i općini Trpinja, Vukovarsko-srijemska županija. Od 1857. do 1971. sadrži dio podataka općine Erdut, a od 1857. do 1961. dio podataka općine Antunovac. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Osijek |p1857=16145 |p1869=19281 |p1880=19809 |p1890=21547 |p1900=26769 |p1910=33337 |p1921=36500 |p1931=43351 |p1948=49037 |p1953=56538 |p1961=71782 |p1971=92603 |p1981=103026 |p1991=104761 |p2001=90411 |p2011=84104 |p2021=75535 |napomena=U 1991. smanjeno izdvajanjem dijelova u istoimena naselja Podravlje i Tvrđavica te dijelova područja u samostalna naselja Brijest i Nemetin, a povećano pripajanjem dijela područja naselja Briješće. Do 1961. sadrži dio podataka za naselja Brijest i Nemetin, a dio podataka sadržan je u naselju Briješće. Od 1857. do 1921. sadrži podatke za bivše naselje Retfala Madžarska, a od 1857. do 1931. za bivše naselje Retfala Njemačka koja su tih godina bila odvojeno iskazana. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest == === Stari vijek === [[Datoteka:Battle of Osijek in 1685 (Romeyn de Hooghe, 1687).png|alt=|mini|lijevo|Bitka kod Osijeka, odigrana 11. kolovoza 1685. između habsburške carske vojske pod zapovjedništvom Jamesa, 2. grofa Leslieja, i Turaka, rezultirala je pobjedom Habsburgovaca.]] Na tlu današnjeg grada bilo je više ilirskih i andizetskih naselja, a najveću je važnost imala keltska Mursa. Nalazom, između ostalog, keltskog svetišta iz 2. st. pr. Kr. potvrđeno je da se nalazila na području današnjeg Donjeg Grada. Rimski vojni logor iz vremena osvajanja Panonije potvrđen je nalazom tegula [[VII. Legija|VII Legije]]. Dvostruki opkopi i očuvani zemljani nasipi bedema logora bili su vidljivi na površini sve do sredine 18. stoljeća. Tada im je položaj na zapadnoj strani zabilježen i u kartografskim prikazima, a nestali su širenjem Donjeg Grada. Standardni pravokutni legijski Castrum imao je prema Dravi utvrđen dodatak koji je štitio luku i [[most]] preko Drave. Ostatci njegovih temeljnih kamenih stubova još su uvijek vidljivi za niskog vodostaja rijeke. Na most se s druge strane Drave nastavljao dugačak nasip ili sustav mostova preko močvara, vjerojatno prema Kopačevu. To je svojevrsna preteča kasnijeg slavnog osječkog mosta do Darde sultana Sulejmana. [[Datoteka:Bastion_Osijek.jpg|alt=|mini|lijevo|Bastion u Tvrđi.]] U vrijeme [[Hadrijan|cara Hadrijana,]] rimska [[Mursa]] uzdignuta je u status kolonije [[Colonia Aelia Mursa]] (124. ili 133. g.), a grad se razvio u velikoj ekstenziji i izvan zidina nekadašnjeg Castruma s njegove zapadne strane. Središnji dio te zapadne ekstenzije kontinuirano i opsežno se istražuje od 2001. pod vodstvom Slavice Filipović (voditeljica antičkog odjela Muzeja Slavonije). Otkrivena je vjerojatno središnja ulica u pravcu istok – zapad (Decumanus Maximus) s kolovozom širokim 3&nbsp;m te dubokim odvodnim jarcima s obje strane ulice. (s jarcima njena širina narasta na 8&nbsp;m). Nađeni su i široki trijemovi na obje strane. Brojne baze stupova trijemova kao i kapiteli nađeni su obrušeni u jarcima. Ulica je otkrivena u dužini od oko 150&nbsp;m, a uz nju s jedne i druge strane iza trijemova i brojne građevine nekadašnjeg gradskog tkiva od kojih se ističu tabernae, veliko svetište boga Silvana s 5 žrtvenika i ostacima zidova i trijema oko njih (dim. 57x34m) i jedne veće građevine (površine 1600 m²) s osobito reprezentativnim pročeljem itd. Na temelju navoda grčkog povjesničara Zosima pretpostavlja se postojanje građevine amfiteatra izvan jugozapadnog dijela obrambenih zidina rimske Murse. Također ing. Franjetić spominje jednu depresiju koja se može odčitati na karti iz 18. st. blizu spomenutog ugla Castruma, koja po svoj vjerojatnosti predstavlja indicirani ostatak građevine rimskog amfiteatra. Godine [[351.]] odigrala se pred zidinama Murse velika bitka između cara [[Konstancije II.|Konstancija II.]], sina i nasljednika cara [[Konstantin Veliki|Konstantina Velikog]] i uzurpatora [[Magnecije|Magnencija]], bitka između suprotstavljenih rimskih vojski istočne i zapadne strane Carstva, jedna od najkrvavijih međusobnih sudara rimske vojske u povijesti [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]]. Nakon pobjede, koju je Konstancije dočekao u molitvi u arijanskoj crkvi sv. Mučenika na groblju izvan zidina Murse, Konstancije je u Mursi podigao i trijumfalni slavoluk (čiji ostaci još nisu pronađeni). U bitci je poginulo preko 40&nbsp;000 ljudi, a tijela poginulih su se nalazila sve do današnje Trpinje. Grad su konačno 441. g. razorili [[Huni]]. === Srednji vijek === [[Datoteka:Posveta konkatedrale u Osijeku.png|mini|desno|[[Osječka konkatedrala|Osječka konkatedrala sv. Petra i Pavla]] iz 19. stoljeća. Na slici: posveta konkatedrale u Osijeku.]] U hrvatskoj historiografiji postoji tumačenje da su ime Osijek [[Hrvati]] naselju dali zbog ponešto povišenog mjesta od okolih voda, mjesto gdje je ''[[oseka]]'', te je suho i pogodno za izgradnju nastambi. Takvo tumačenje treba uzeti s dozom opreza, kao i pitanje etničkog identiteta prvih stanovnika, s obzirom na to da o tome nemamo nikakvih pisanih ili arheoloških tragova. U srednjovjekovnim dokumentima pisanim latinskim jezikom pod utjecajem [[mađarski jezik|mađarskog jezika]] javlja se kao '''Eszek''' ili '''Ezeek'''. Kasnije su varijante, '''Essegg''', [[Njemački jezik|njemačka]] ili '''Essec''', [[Latinski jezik|latinska]], samo varijante imena Osijek. Najraniji spomen Osijeka u povijesnim izvorima datira iz [[1196.]] godine. Radi se o ispravi kralja [[Emerik, hrvatsko-ugarski kralj|Emerika]] ([[1196.]] – [[1204.]]), kojom se [[cisterciti|cistercitskom]] cikadorskom samostanu potvrđuje pravo ubiranja pristojbi od carina i trgovine te skelarine preko rijeke pošto je Osijek je bio poznat prijelaz preko rijeke Drave.<ref>Ive Mažuran, ''Srednjovjekovni i turski Osijek'', Osijek 1994, str. 50. {{ISBN|953-154-040-3}}</ref> Taj dokument je vrlo važan jer svjedoči o tome da je Osijek već u 12. stoljeću bio važno trgovačko mjesto na trasi stare rimske ceste koja je povezivala jugoistok Europe s panonskom nizinom. Nažalost, pisani izvori za povijest Osijeka u 13. stoljeću nisu sačuvani, tek gabariti romaničkog sloja temelja, najvjerojatnije, župne crkve Sv. Trojstva mogu svjedočiti ponešto o veličini i značaj grada u to doba. Temelji su pronađeni u dvorištu današnjeg franjevačkog samostana. Kasnijom gotičkom dogradnjom, vjerojatno u 15. stoljeću, Osijek je dobio razmjerno veliku trobrodnu crkvu u kojoj su pokapani i pripadnici plemićke obitelji Korogy, u čijem se vlasništvu duže vrijeme gard nalazio. Znamo da se u Osijeku nalazio i augustinski samostan, što je dodatna potvrda urbanog statusa mjesta. [[Datoteka:Europska avenija u Osijeku u periodu od 1910-1920.jpg|alt=|mini|lijevo|Europska avenija u Osijeku u periodu od 1910. – 1920.]] Osijek je kroz čitavi kasni srednji vijek bio u vlasništu plemićkih obitelji i crkvenih ustanova. Kakva je feudalna prava imala opatija Cikador, osim ubiranja spomenutih taksi, nije poznato. Međutim, zna se da su u 14. stoljeću vlasnici grada vrlo utjecajna plemićka obitelj Korogy. Oni su ujedno i najzaslužniji za činjenicu da se Osijek razvio u jedno od značajnijih mjesta u donjem međuriječju. U 14. stoljeću spominje se županijski sajam. Budući da su vlastelini nerijetko vršili dužnosti župana i bana Mačve, Osijek je tada imao ulogu i važnog upravnog središta. O razvijenom gradskom životu svjedoči i porezni popis Osijeka i okolice iz 1469. godine iz kojeg se može iščitati i ustrojstvo gradske općine te ekonomska i demografska struktura građana. To je ujedno i jedini dokument gdje se Osijek navodi kao grad (civitas), dok ga ostali izvori spominju kao trgovište (oppidum). Treba reći da je prema ovom izvoru Osijek tipičan srednjovjekovni gradić trgovaca i obrtnika, a prevladava mađarsko stanovništvo. Neki povjesničari misle da je u vrijeme Korođskih Osijek bio opasan bedemima, ali oko toga nema suglasja u literaturi jer se gradske zidine izravno spominju tek u vrelima iz vremena osmanske vlasti. Gotovo je sigurno da su Korođski u gradu podigli mali kaštel koji je bio njihova rezidencija. Nakon što su Korođski izumrli 1472. godine, kralj Matija njihove posjede daruje Ivanu Ungoru i Nikoli Csuporu. Potom se Osijek navodi kao posjed budimskog kaptola Blažene Djevice Marije. Godine 1490. bio je posjed Petra Gereba, a 1517. je ponovo u vlasništvu budimskog kaptola. [[Datoteka:Magyar Királyság, Eszék látképe, háttérben a Szent Péter és Pál székesegyház. Fortepan 86972.jpg|alt=|mini|right|Panorama grada Osijeka 1904.]] Jedna zanimljivost je da je na samom kraju srednjega vijeka kralj [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovik II.]] (1516. – 1526.) odobrio bosanskom biskupu Mihovilu Keserűu i dvorskom komorniku Ivanu Szerecsenyu u Osijeku otvoriti kovnicu novca na godinu dana. === Novi vijek === [[Datoteka:Zgrada kirurgije KBC Osijek.jpg|alt=|mini|lijevo|[[KBC Osijek]] – stara kirurgija]] Osvajači [[Osmansko carstvo|Osmanskoga Carstva]] u grad su stigli [[14. kolovoza]] [[1526.]] kad je Osijek predan bez borbe, no kažu da ga je Ibrahim-paša do temelja razorio. Kasnije ga [[Sulejman Veličanstveni]] potpuno obnavlja te gradi čuveni pontonski most preko Drave i obližnjih [[močvara]] do mjesta [[Darda]] u ukupnoj dužini od 8&nbsp;km. Osijek kasnije opet postaje čuven po obrtu, trgovini i velikim sajmovima. Grad je ostao pod Turcima više od 160 godina. Nalazio se u sklopu Požeškoga sandžakata. Snage [[Sveta liga (1684.)|Svete lige]] oslobodile su Osijek na [[Miholjdan]], [[29. rujna]] [[1687.]], no, od [[1690.]] Osijek je opet pod turskom opsadom, biva potpuno porušen, ipak ovoga puta ne i osvojen. Od [[1687.]] Osijek i istočno područje današnje Hrvatske nalazili su se u okviru [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. Zbog strateškog položaja grada, nove su vlasti na obali [[Drava|Drave]] izgradile vojnu utvrdu, koje čini današnju ''Tvrđu'', ([[1712.]] – [[1721.]]). Unutar [[bedem]]a nastao je grad građanskih kuća u [[barok]]nom stilu. Stanovništvo se zbog vojnih razloga naseljavalo zapadno i istočno te su tako nastale nove četvrti. Na zapadu, uzvodno uz Dravu ''Gornji grad'' te nizvodno od Tvrđe ''Donji grad''. [[Datoteka:HNK Osijek1.jpg|alt=|mini|[[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku]]]] Početkom 18. stoljeća u Donjem i Gornjem gradu formiraju se zasebni magistrati čime te dvije jedinice počinju funkcionirati kao samostalne gradske općine. Zemljišni gospodar sve tri općine bila je Dvorska komora. Politike dekameralizacije u Slavoniji, reforme i općenito politika Marije Terezije u ovim krajevima dovela je do početka pregovora između tri komorske općine o ujedinjenju, očito s namjerom da se Osijeku, kao i drugim značajnijim centrima u regiji, dodijeli status slobodnog i kraljevskog grada. Međutim, zbog razmirica oko održavanja sajmova do ujedinjena je došlo tek [[2. prosinca]] [[1786.]] godine, ukazom Josipa II. Tijekom 18. stoljeća Osijek se razvio u najznačajnije političko, gospodarsko i kulturno sjedište u Slavoniji, u kome su se djelovali brojni obrtnici, trgovci, [[Knjižnica|knjižnice]], [[Kazalište|kazališta]], a već [[1729.]] godine otvorena je isusovačka [[gimnazija]]. Godine [[1735.]] Franjevci su osnovali [[tiskara|tiskaru]], a njihovim je nastojanjima osnovan i studiji [[Filozofija|filozofije]] i [[Teologija|teologije]]. Dana [[28. kolovoza]] [[1809.]] godine Osijek je svečano proglašen slobodnim i kraljevskim gradom, a time počinje novo doba grada Osijeka. Sredina [[19. stoljeće|19. stoljeća]] je doba bržeg razvoja Osijeka, osobito Gornjeg grada. U Donjem je gradu [[1874.]] godine sagrađena jedna od najvećih i najljepših [[bolnica]] u ovom dijelu [[Europa|Europe]]. Godine [[1846.]] podignuta je velika županijska palača, a kasnije, [[1866.]], nasuprot županijske palače i [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku|Hrvatsko narodno kazalište]]. Godine [[1868.]] osnovana je [[Srpska čitaonica u Osijeku]].<ref>Branko Ostajmer ''Franz Vaniček i njegov Essek'' (u zborniku radova ''Franz Vaniček i vojnokrajiška historiografija''), Slavonski Brod. {{ISBN|978-953-6659-44-9}}</ref> Pod kraj 19. stoljeća otvaraju se srednje škole – obrtna, realna, učiteljska i trgovačka. Na potezu od Tvrđe do Gornjeg grada kasnije se grade vile i druge građevine u secesijskom stilu. ===Dvadeseto stoljeće=== [[Datoteka:Pješački most Osijek.jpg|alt=|mini|[[Pješački most u Osijeku|Pješački most preko Drave]]]] Krajem [[1918.]] i raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Osijek s današnjom istočnom Hrvatskom ulazi u ''[[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]]'', koja [[1929.]] mijenja ime u [[Kraljevina Jugoslavija]]. U travnju [[1941.]], s početkom [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Jugoslaviji, [[Kraljevina Jugoslavija]] se raspada te Osijek ulazi u sastav [[NDH]]. Od 1941. do 1945. hrvatski dio [[Baranja|Baranje]] pripada [[Mađarska|Mađarskoj]] te je Osijek pogranični grad. Važno je napomenuti da je Osijek u ratnom periodu bio žrtva [[Savezničko bombardiranje Osijeka|Savezničkog bombardiranja]] civilnih objekata. Nakon sloma [[fašizam|fašizma]], u travnju [[1945.]], svi dijelovi današnje Hrvatske i Osijek ulaze u sastav [[FNRJ|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] (kasnije [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]). Sam je grad oslobođen [[14. travnja]] [[1945.]] godine. U Osijeku se osniva više [[fakultet]]a i viših škola, a [[1975.]] i [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|sveučilište]], koje od 1990. godine nosi naziv velikog biskupa Đakovačko ili bosansko i srijemske biskupije (1855. – 1905.) i hrvatskoga mecene rođenog Osječanina Josipa Jurja Strossmayera. [[Datoteka:Osjecka promenada.jpg|mini|desno|Osječka promenada]] ===Domovinski rat === [[Datoteka:Fićo uzvraća udarac - Osijek.JPG|minijatura|Umjetnička instalacija [[Fićo gazi tenka!]] na križanju Vukovarske i Trpimirove ulice u Osijeku.]] Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] (1991.), posebno nakon pada [[Vukovar]]a u studenom [[1991.]], [[Srpska vojska Krajine|srpske paravojne snage]] i [[Jugoslavenska narodna armija]] ([[JNA]]) prodiru nadomak grada. Grad je bio ratno ugrožen još mnogo prije. [[11. srpnja]] 1991. je osječki MUP RH nakon 10-satne akcije uhitila skupinu srpskih terorista.<ref>[http://www.hic.hr/ZZ-spomenar20.htm HIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210411205241/http://www.hic.hr/ZZ-spomenar20.htm |date=11. travnja 2021. }} Hrvatski spomenar</ref> Pod topništvom JNA i četnika Osijek trpi znatna razaranja, ali se uspijeva održati. Prije rata u Osijeku je na nekoliko lokacija bio smješten garnizon JNA pod imenom 12. proleterska mehanizirana brigada u sklopu 1. vojne oblasti (sa sjedištem u [[Beograd]]u) a u sastavu tzv. Tuzlanskog korpusa. Na čelu garnizona (koji se službeno zvao ''Kasarna Milan Stanivuković – narodni heroj'') u Osijeku nalazio se tada [[pukovnik]] [[Bora Ivanović]] zvani Konj, koji se ne samo tijekom boravka u Osijeku već i nakon izlaska iz grada aktivno uključio u rat protiv Hrvatske. Osječko je Državno odvjetništvo protiv sada umirovljenog generala JNA i [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]] Bore Ivanovića i još trojice časnika iz tadašnjeg garnizona JNA u Osijeku 2006. podigla optužnicu zbog razaranja grada Osijeka i civilnih objekata. Nakon žestokih borba, velikosrpske postrojbe su zauzele Paulin Dvor [[16. prosinca]] [[1991.]],<ref name="HMDCDR">[http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar domovinskog rata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131016222034/http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm |date=16. listopada 2013. }} 1991.</ref> 11 dana nakon što su okupirale [[Antunovac]],<ref name="HMDCDR"/> a skoro pola godine otkad su (u lipnju) u osječkoj neposrednoj okolici, u [[Bijelo Brdo|Bijelom Brdu]], [[Tenja|Tenji]] i [[Markušica|Markušici]] uspostavljene terorističke baze [[Velika Srbija|velikosrpskih ekstremista]], odakle su isti napadali Osijek (još [[29. lipnja]] [[1991.]] je bio žestoko napadnut{{pojasniti|Pješačkim napadom valjda, topnički su bili cijelog rata.}} iz Tenje) i kontrolirali prugu i cestu Osijek – Vinkovci (iz Markušice). Osijek je vrlo rano došao u tjeskobno okružje neprestanog granatiranja i opasnosti okupacije koju su JNA i pobunjeni Srbi uspješno izveli u Baranji, zapadnom Srijemu i drugim dijelovima hrvatskog Podunavlja. Napadi su počeli još [[29. lipnja]] 1991. iz [[Tenja|Tenje]] koju su držali pobunjeni Srbi i JNA.<ref name="HMDCDR"/> JNA i pobunjeni Srbi granatirali su grad i iz inih iz okupiranih naselja. 5. srpnja 1991. dužnosnici Srbije i JNA (Milošević – Jović – Kadijević) dogovorili su razmještaj postrojba JNA u Hrvatskoj na područja koja su Srbi željeli izdvojiti iz Hrvatske,<ref name="HMDCDR"/> ako već ne uspiju zauzeti cijelu Hrvatsku. Osijek se našao na planskoj ruti udara na Hrvatsku i odsijecanja dijelova Hrvatske: ''Glavne snage koncentrirati na liniji: Karlovac – Plitvice na zapadu; Baranja, Osijek, Vinovci – Sava na istoku i Neretva na jugu. Na taj način pokriti sve teritorije gde žive Srbi do potpunog raspleta''.<ref name="HMDCDR" /> I kad su te dane (5. – 6. srpnja) hrvatski MUP i ZNG potisnuli četnike iz [[Stara Tenja|Stare Tenje]], JNA, neusporedivo moćnija od hrv. snaga, otvoreno se je stavila na stranu pobunjenih Srba, napadom na Osijek.<ref name="HMDCDR" /> 19. kolovoza zrakoplovi JNA bombardirali su Osijek, dvije su žene stradale smrtno, pogođena je osječka katedrala i industrijski pogoni. 21. kolovoza JNA snažno topnički napale Osijek i okolna sela, ranivši mnoštvo civila. Vođa srpskih terorista Željko Ražnatović zahtijevao je predaju grada u roku od 24 sata. [[3. rujna]] srpske su snage zauzele [[Bilje]].<ref name="HMDCDR"/> Istog su dana unatoč potpisane obustave paljbe, srpske snage topnički napale Osijek, ubivši 18,<ref>[[Hrvatski leksikon]] A-K, Naklada Leksikon u suradnji s LZMK, Zagreb, 1996., natuknica Domovinski rat, str. 279., {{ISBN|953-96728-0-5}}<br /> "''Rujan 1991... 3. ...Od topničkog napada na Osijek poginulo 18 ljudi.''"</ref> a ranivši 28 osoba. 6. rujna u napadu JNA je oštetila crkvu sv. Petra u Osijeku. 10. rujna topničkim napadom JNA pogođen dječji vrtić i franjevački samostan. 15. rujna srpske paravojne snage topnički su napale osječku bolnicu i ubile pritom 4 osobe. 16. rujna hrvatski su branitelji u Osijeku uništili 10 tenkova JNA, koja je cijeli dan neprekidno napadala osječku bolnicu. Tog se dana predao Dom JNA u Osijeku hrvatskim snagama. Tijekom rujna JNA je nagomilala oklopno-mehanizirane snage u osječkim predgrađima te u Baranji, tako da se mogao očekivati obuhvatni napad na Osijek sa sjeverne strane. Rujna je JNA izvodila koordinirani udar radi izvlačenja 12. pmbr koja je bila okružena u vojarni u Osijeku. Hrv. su snage pokušale olakšati pritisak na grad manjom napadnom akcijom. 16. rujna na Tenjskoj je cesti JNA srušila nadvožnjak, a tenkovi s poligona ''C'' pucali su na Brijest, Retfalu i Dinaru. 17. rujna ZNG zauzeo je borbama poligon C i ine vojarne, no iz svih je tih objekata JNA izvukla kompletno oružje, koje je poslije rabila u napadu na Vukovar. ZNG je napustio položaje u Sarvašu. Opasnost pješačko-tenkovskog napada dugo je visila Osijeku kao mač nad glavom. Vukovar je nakon dugotrajne opsade pao 18. studenoga, vijesti o padanju hrvatskih naselja stizale su odosvuda, a neprijatelj se primicao gradu. 5. prosinca pao je Antunovac. Istog su dana snage JNA i četnici, nakon strahovite topničke pripreme, krenuli u konačno osvajanje grada Osijeka općim oklopno-pješačkim napadom, a hrvatske su snage uz velike žrtve u [[Bitka na Rosinjači|bitci na šumi Rosinjači]] na južnom prilazu gradu malim postrojbama zaustavile udar. JNA i pobunjeni Srbi okupirali su Paulin Dvor [[16. prosinca]] 1991. U periodu od 17. i 18. prosinca 1991., hrvatske su snage uspjele olakšati pritisak na Osijek sa sjeverne strane, oslobađanjem 30&nbsp;km² u Baranji, operacijom naziva [[Operacija Đavolja greda|Đavolja Greda]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://domovinskirat.hr/2020/12/18/ovaj-pothvat-hrvatskih-snaga-spasio-je-osijek-operacija-davolja-greda/ |title=Ovaj pothvat hrvatskih snaga spasio je Osijek - operacija "Đavolja greda" - Domovinski rat |accessdate=2021-04-23 |work=domovinskirat.hr}}</ref> te osigurati mostobran za buduće vojnooslobodilačke akcije.<ref name="HMDCDR"/> [[Slika:TrgJug2Osijek.JPG|minijatura|Trg na Jugu 2 u Osijeku. Desno se vidi spomenik živućim i poginulim braniteljima od velikosrpske agresije s natpisom ''Herojsko srce branitelja i stanovnika Juga 2''.]] Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] je u obrani Osijeka od [[Srpska vojska Krajine|srpskih paravojnih snaga]] i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] ([[JNA]]) poginulo 1260, a ranjeno više od 5000 hrvatskih vojnika i civila. Među žestoke napade spada onaj od [[3. travnja]] [[1992.]] kad je u napadu velikosrpskih snaga poginulo 20 (dvadeset), a ranjeno 100 (ljudi).<ref>[http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=7471:3-travnja&catid=42:na-danasnji-dan-u-domovinskom-ratu&Itemid=42 Dragovoljac.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121128005525/http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=7471:3-travnja&catid=42:na-danasnji-dan-u-domovinskom-ratu&Itemid=42 |date=28. studenoga 2012. }} Na današnji dan u Domovinskom ratu - 3. travnja</ref> === Dvadeseto stoljeće u popularnoj kulturi === Osijek se 1990-ih proslavio u punkerskim krugovima. Za razliku od prvih desetljeća kad je punk u Osijeku u usporedbi s ostatkom punk scene u Hrvatskoj bio slabo zastupljen, tek bi vrijedilo spomenuti sastav Vibra Yunkers, sredinom 1990-ih slika se promijenila u potpunosti te osječka punk scena postala je najjača u Hrvatskoj. Ističu se sastavi kao [[Debeli Precjednik]], [[COG]] i drugi.<ref>http://www.matica.hr/kolo/kolo2008_1.nsf/AllWebDocs/Zestoka_povijesna_estetika_slavonskoga_punka {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090803190504/http://www.matica.hr/kolo/kolo2008_1.nsf/AllWebDocs/Zestoka_povijesna_estetika_slavonskoga_punka |date=3. kolovoza 2009. }} Viktor Vilić & Ivan Zrinušić - estoka povijesna estetika slavonskoga punka, Matica hrvatska - Kolo</ref> == Gradska uprava == === Gradsko vijeće === Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo grada kao jedinice lokalne samouprave. Ono u okviru svog djelokruga donosi akte kojima se uređuje obavljanje poslova od lokalnog značaja, odnosno poslova koji [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom]] nisu dodijeljeni državnim ili županijskim tijelima. Vijeće ima 31 člana. Sadašnji saziv vijeća odabran je na lokalnim izborima u [[svibanj|svibnju]] [[2021.]] Trenutačni predsjednik vijeća je Vladimir Ham. {| class="wikitable" style="text-align:left" |- style="background-color:#efefef" ! align="center" | Stranka || align="center" | Broj vijećnika |- | HDZ, ANU, HSU, BUZ, HSLS, DHSS, NL ANTE ĐAPIĆ || align="center" |14 |- | DP, MOST || align="center" |6 |- | SDP || align="center" |6 |- | MOŽEMO!-POLITIČKA PLATFORMA || align="center" |2 |- | SNAGA SIB || align="center" |2 |- | Demokratski savez nacionalne obnove|HNS, HSS, NARODNA STRANKA REFORMISTI || align="center" |1 |- |- |} == Gospodarstvo == {{nedostaju izvori}} Osijek je bio veliko hrvatsko industrijsko središte. Svojevremeno se moglo reći i da je bio industrijaliziraniji od Zagreba, a nazivalo ga se i hrvatskim [[Manchester]]om. Brojne poznate hrvatske robne marke, počevši od sitnih potrepština u domaćinstvu, proizvode se u Osijeku. <gallery widths="220" heights="147"> Datoteka:Osječka pivovara.jpg|Nova tvornica Osječkog piva na Zelenom polju Datoteka:Meggle Osijek.jpg|Mljekara Meggle na Zelenom polju Datoteka:Šećerana Osijek.jpg|Tvornica šećera Osijek Datoteka:Saponia.jpg|Saponia – kemijska industrija </gallery> == Promet == <gallery widths="220" heights="147"> Datoteka:Aerodrom u Osijeku - Osijek Airport.jpg|[[Zračna luka Osijek]], (kolokvijalno ''Klisa''), između Osijeka i [[Vukovar]]a Datoteka:Železnička stanica - panoramio (6).jpg|[[Željeznički kolodvor Osijek]], (prije obnove 2021.) Datoteka:Tram, Osijek, 2025 (2).jpg|Suvremeni Končarev niskopodni [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj u Osijeku]] Datoteka:GPP-ovi autobusi, Gajev trg (3).jpg|Novi moderni autobusi [[Gradski prijevoz putnika Osijek|GPP Osijek]] </gallery> Osijek se nalazi na međunarodnom prometnom [[Koridor 5c|koridoru Budimpešta – Sarajevo – Ploče]]. Usprkos tome što koridor nema autocestu cijelom svojom dužinom, Osijek je spojen na mrežu autocesta Hrvatske. Do njega se dolazi [[Autocesta A5 (Hrvatska)|autocestom A5]], tzv. Slavonikom. U Osijek se može doći željeznicom, koristeći usluge [[Hrvatske željeznice|hrvatskih željeznica]], te zračnim putem preko [[Zračna luka Osijek|Zračne luke Osijek]]. Organizirani putnički riječni promet Dravom do Osijeka ne postoji. Autobusne tvrtke Flixbus, Panturist, Polet, Autoprijevoz Požega, Croatiatrans i druge manje prijevozničke tvrtke prometuju do Osijeka, a gradski prijevoz obavlja [[Gradski prijevoz putnika Osijek]]. Osijek je jedini hrvatski grad osim Zagreba kojim prometuju [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaji]]. [[Datoteka:Most_Drava.jpg|alt=|mini|350x350px|[[Most Drava]] na [[Autocesta A5|autocesti A5]] kod Osijeka s duljinom od 2485 metara je najduži most u Hrvatskoj]] == Arhitektura i znamenitosti == ===Tvrđa=== {{glavni|Tvrđa}} Tvrđa je povijesna jezgra Osijeka, ostatak nekadašnje osječke tvrđave koji je postupno prerastao u gradski prostor. Podignule su je austrijske vojne vlasti nakon oslobođenja od Turaka 1687. godine, kao sjedište generalata i važnu obrambenu točku jugoistočnog dijela carstva. [[Datoteka:Palača Slavonske Generalkomande, Osijek, 2025 (2).jpg|alt=|mini|250x250px|lijevo|[[Palača Slavonske Generalkomande u Osijeku|Palača Slavonske Generalkomande]]]] Središnji trg u Tvrđi je Trg sv. Trojstva na kojemu se ističu barokne zgrade. Najznačajnija je [[Palača Slavonske Generalkomande u Osijeku|palača Slavonske Generalkomande]], zdanje podignuto za sjedište generalata i Zemaljsku upravu Slavonije. Nije poznat [[arhitekt]] ove građevine, ali se zna da je građena po nalogu kneza [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] od [[1724.]] do 1726. godine.<ref>Ive Mažuran (2000.), ''Grad i tvrđava Osijek'', Osijek. {{ISBN|953-6711-00-1}}</ref> Zgrada je izvorno imala arkade s toskanskim stupovima u dvorištu, a ističe se velebnim pročeljem s portalom koji nose atlanti, monumentalnom vežom i stubištima po uzoru na bečke barokne palače. Zanimljivo je da je drugi kat zgrade nadograđen naknadno 1765. godine, ali je oblikovanje ponovljeno kao na donjim etažama. <nowiki> </nowiki>S lijeve strane trga je [[Zgrada Glavne straže u Osijeku|zgrada Glavne straže]] (danas [[Arheološki muzej Osijek|Arheološki muzej]]), podignuta za tvrđavsku stražu, i karakteristična po zvoniku s terasom s koje se pružao pogled na cijelu okolicu. S druge strane trga uglovno je smještena zgrada [[Gradski magistrat u Osijeku|Gradskog magistrata]] iz 1702. godine, odnosno bivša gradska vijećnica, a danas [[Muzej Slavonije]].<ref>Božica Valenčić (2004.), „Stara Gradska vijećnica u osječkoj Tvrđi“, ''Osječki zbornik'' br. 27, Osijek. ISSN 0473-4882</ref> Uz spomenute, cijelom Tvrđom dominiraju jednostavne barokne zgrade 18. stoljeća, s nizovima prozora i arkadama prema dvorištu, koje su služile kao vojarne i vojna spremišta. Od manjih objekata nalazimo i nekoliko baroknih kuća iz 18. stoljeća, među kojima se naročito ističe [[Kuća Plemić u Osijeku|kuća Plemić]] (Franjevačka 5), s pročeljem u motivima rokajnih školjki, u duhu [[rokoko]]a. [[Datoteka:Crkva sv. Mihaela Osijek.jpg|alt=|mini|[[Župna crkva sv. Mihovila u Osijeku|Crkva sv. Mihovila u Tvrđi]]]] Sredinom Trga sv. Trojstva uzdiže se [[Kužni pil u Osijeku|Kužni pil]], odnosno spomenik Presvetog Trojstva, podignut u znak zavjeta protiv kuge koja je ranije često pogađala Slavoniju. Dala ga je izraditi 1729. – 1730. godine Marija Ana Petraš, supruga zapovjednika osječke tvrđave, o čemu svjedoči natpis na postolju. Spomenik se sastoji od središnjeg dijela s kipovima svetaca zaštitnika protiv kuge, sv. Sebastijana, sv. Franje Ksavera, sv. Karla Boromejskog i sv. Rozalije, dok je na vrhu stupa Presveto Trojstvo s kipovima Boga Oca i Krista te Duha Svetog prikazanog u liku golubice. Pil je obnovljen 1784. godine, kada su mu dodana četiri vanjska kipa (sv. Katarina, sv. Marija Bezgrešnog Začeća, sv. Ivan Nepomuk i sv. Josip), za koje se vjeruje da su izvorno stajali na nekim od gradskih vrata. Spomenik predstavlja kvalitetno kiparsko djelo baroknog doba, a pripisuje se osječkom kiparu Josipu Gerupu.<ref>{{cite web |url=http://www.aoot.hr/DOKUMENTACIJA/Kuzni%20pil.pdf |title=Kužni pil u osječkoj Tvrđi |publisher=Agencija za obnovu osječke Tvrđe |accessdate=2009-06-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081230152114/http://www.aoot.hr/DOKUMENTACIJA/Kuzni%20pil.pdf |archivedate=30. prosinca 2008.}}</ref> U Tvrđi se nalaze i dvije važne sakralne građevine. [[Župna crkva sv. Mihovila u Osijeku|Župna crkva sv. Mihovila]] (1725. – 1748.) barokna je crkva s dva zvonika građena za osječke [[Isusovci|isusovce]]. U njoj su bogati oltari i oltarne pale austrijskog slikara Franza Xavera Wagenschöna.<ref>Mirjana Repanić Braun (2002.), „Oltarne slike Franza Xavera Wagenschöna u crkvi sv. Mihaela u Osijeku“, ''Radovi Instituta za povijest umjetnosti'' br. 2006, Zagreb. elektroničko izdanje ISSN 1845-4534</ref> Druga je [[Franjevački samostan i crkva u Osijeku|franjevačka crkva]] uz koju se nalazio i samostan, kasnije pretvoren u vojarnu.<ref>{{Citiranje weba|title=Franjevci u osječkoj Tvrđi|url=https://franjevci.com/|access-date=2023-02-12|language=hr}}</ref> Samostan je značajan po tome što je u njemu djelovali studiji filozofije i teologije (1709. – 1735.), nakon čega je tu osnovana prva visoka škola u Slavoniji – teološki fakultet, kao i prva tiskara.<ref>[[Anđela Horvat]] (1982.), "Barok u kontinentalnoj Hrvatskoj", u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 105.</ref><gallery widths="180" heights="147"> Datoteka:Trg sv. Trojstva Osijek.jpg|Centralni trg sv. Trojstva u Tvrđi Datoteka:Tvrđa pogled.jpg|Pogled na Tvrđu s lijeve obale rijeke Drave. Ističu se zvonik crkve sv. Križa i Vodena vrata. Datoteka:Vodena vrata Osijek.jpg|Vodena vrata Datoteka:Bastion Osijek.jpg|Vodotoranj smješten na Eugenijevu bastionu Datoteka:Kuhačeva ulica.jpg|Kuhačeva ulica Datoteka:Pošta Tvrđa.jpg|Poštanski ured u Tvrđi – najstariji još uvijek funkcionalni poštanski ured u Hrvatskoj Datoteka:Crkva sv. Križa.jpg|Crkva sv. Križa u Tvrđi </gallery> ===Gornji grad=== [[Datoteka:Stari tramvaj.jpg|mini|Stari električni tramvaj iz 1926. godine]] Gornji grad je urbano središte Osijeka. Ondje je glavni gradski trg trokutnog oblika – [[Trg Ante Starčevića]]. Gornji je grad izgrađen najvećim dijelom krajem 19. i početkom 20. stoljeća, pa ga karakterizira arhitektura [[Historicizam|historicizma]]. Najistaknutija građevina je [[Osječka konkatedrala|župna crkva sv. Petra i Pavla]], građena 1894. do 1899. u neogotičkom stilu, prema projektu njemačkog arhitekta Franza Langenberga, a na poticaj biskupa [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]].<ref>Dragan Damjanović (2004.), [http://www.hart.hr/hr/izdanja/ripu/R28/pdf/projekti-za-osjecku.pdf „Projekti za osječku župnu crkvu svetih Petra i Pavla i njihov autor Franz Langenberg“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110821120546/http://www.hart.hr/hr/izdanja/ripu/R28/pdf/projekti-za-osjecku.pdf |date=21. kolovoza 2011. }}, ''Radovi Instituta za povijest umjetnosti'' br. 28, Zagreb. elektroničko izdanje ISSN 1845-4534</ref> U blizini je [[Neoklasicizam|neoklasicistička]] Palača županije (1834. – 1846., arhitekt N. Hild), te [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku|Hrvatsko narodno kazalište]] s elementima pseudomaurske arhitekture. Od baroknih građevina može se istaknuti [[Kapucinski samostan i crkva sv. Jakova u Osijeku|kapucinski samostan]] (1706. – 1710.) s crkvom sv. Jakova (1723. – 1727.), te manja [[Crkva sv. Roka u Gornjem gradu (Osijek)|crkva sv. Roka]], kojoj je naknadno početkom 19. stoljeća dodan pročelni zvonik.<ref>Irena Pauk Sili (2004.), „Crkva sv. Roka u Gornjem gradu u Osijeku“, ''Osječki zbornik'' br. 27, Osijek. ISSN 0473-4882</ref> Osječki se Gornji grad ponosi vrhunskom arhitekturom [[Secesija|secesije]]. U tom je pogledu značajna [[Europska avenija]], reprezentativna avenija s raskošnim secesijskim palačama podignutima za osječke industrijalce i ugledne građane početkom 20. stoljeća. Od zgrada u blizini, najoriginalnije secesijsko ostvarenje je [[Kino Urania u Osijeku|Kino Urania]], djelo arhitekata [[Vladoje Aksmanović|Viktora Axmanna]] iz 1912. godine, te palača Glavne pošte iz iste godine. Europska avenija ima najdulji secesijski niz u jugoistočnoj Europi. <gallery widths="180" heights="147"> Datoteka:Konkatedrala sv. Petra i Pavla Osijek.jpg|[[Osječka konkatedrala|Konkatedrala sv. Petra i Pavla]] – treća najveća crkva u Hrvatskoj i druga najviša. Izgrađena je 1898. godine i visine je 90 metara. Datoteka:Trg Ante Starčevića.jpg|[[Trg Ante Starčevića]] Datoteka:Perivoj kralja Tomislava.jpg|Perivoj kralja Tomislava – najveći osječki perivoj Datoteka:Promenada Osijek 2.jpg|Promenada uz Dravu Datoteka:Glavna pošta Osijek.jpg|Poštanska palača u Europskoj aveniji – remek-djelo mađarske secesije izgrađeno 1912. godine. Datoteka:Općinski i županijski sud Osijek.jpg|Palača Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku – danas općinski i županijski sud u Osijeku. Nalazi se u Europskoj aveniji, a izgrađena je 1898. godine. Datoteka:Palača Osječko-baranjske županije.jpg|Palača županije u Županijskoj ulici – izgrađena 1846. godine Datoteka:Kapucinska ulica 1.jpg|[[Kapucinska ulica]] Datoteka:Europska avenija.jpg|[[Europska avenija]] Datoteka:Gornji grad Osijek 1.jpg|Pogled na [[Gornji grad (Osijek)|Gornji grad]] s lijeve obale rijeke Drave Datoteka:Biskupijski vikarijat.jpg|Biskupijski vikarijat u Strossmayerovoj ulici Datoteka:Hotel Central Osijek.jpg|Hotel Central na trgu Ante Starčevića – najstariji hotel u Osijeku Datoteka:Hotel Osijek 1.jpg|[[Hotel Osijek]] – najveći hotel u Slavoniji i najviši hotel izvan Zagreba Datoteka:Konkatedrala sv. Petra i Pavla Osijek 1.jpg|[[Osječka konkatedrala|Konkatedrala sv. Petra i Pavla]] Datoteka:Hotel Royal zz 2.jpg|[[Hotel Royal]] u Kapucinskoj ulici Datoteka:Županijsko poglavarstvo Osijek 2.jpg|[[Palača Normann]] na [[Trg Ante Starčevića|Trgu Ante Starčevića]], danas se ovdje nalazi županijsko poglavarstvo [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]] </gallery> ===Donji grad=== Donji grad obuhvaća velik istočni dio Osijeka. Iako je začet u ranije vrijeme, obilježila ga je arhitektura 19. stoljeća. Značajna je barokna [[Crkva Preslavnog Imena Marijina u Donjem gradu|crkva Preslavnog Imena Marijina]] podignuta između 1758. i 1775., koja predstavlja sa svojim tornjem jedinstveno djelo arhitekture druge polovine 18. stoljeća u Hrvatskoj.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Dragan Damjanovic |title=Župna crkva Imena Marijina u osječkom Donjem gradu: izgradnja, stilsko rješenje, oprema (Parish Church of the Most Holy Name of Mary in Osijek Lower Town: Construction, Stylistic Solution and Furnishing of the Church) |url=https://www.academia.edu/30923009/%C5%BDupna_crkva_Imena_Marijina_u_osje%C4%8Dkom_Donjem_gradu_izgradnja_stilsko_rje%C5%A1enje_oprema_Parish_Church_of_the_Most_Holy_Name_of_Mary_in_Osijek_Lower_Town_Construction_Stylistic_Solution_and_Furnishing_of_the_Church_ |accessdate=2019-04-05}}</ref> Tu je i kuća kotlara Kragujevića, lijep primjer malograđanske prizemnice s arkadama iz 18. stoljeća. Na istom trgu nalazi se kapela sv. Roka (1742. – 1744.) i barokni kip Blažene Djevice Marije (1757.). Barokna pravoslavna parohijska crkva Uspenja Presvete Bogorodice (1743. – 1750.) u kojoj se nalazio reprezentativni visoki ikonostas uništena je u Drugom svjetskom ratu, a na njenom je mjestu podignuta manja i skromnija neobizantska građevina (1966. – 1979.). Na groblju u Donjem gradu podignute su katolička kapela svetog Križa (1869. – 1870.) i pravoslavna kapela svetog Nikole (1894.), a na Trgu bana Jelačića nalazi se neogotička kapela Majke Božje Snježne, podignuta po projektu Franza Langenberga, istoga arhitekta koji je projektirao i gornjogradsku župnu crkvu. U Donjem gradu se nalazi i jedina u potpunosti sačuvana historicistička sinagoga u Hrvatskoj, podignuta 1901. – 1903. prema projektu osječkog arhitekta Wilhelma Carla Hofbauera.<ref>{{Citiranje knjige |title=Povijesna i sakralna baština osječkoga Donjeg grada (Historical and Sacral Heritage of Osijek Lower Town) (koautorstvo s dr. sc. Zlatom Živaković Kerže) |first=Dragan |last=Damjanovic |url=https://www.academia.edu/22862568/Povijesna_i_sakralna_ba%C5%A1tina_osje%C4%8Dkoga_Donjeg_grada_Historical_and_Sacral_Heritage_of_Osijek_Lower_Town_koautorstvo_s_dr._sc._Zlatom_%C5%BDivakovi%C4%87_Ker%C5%BEe_ |language=en}}</ref><gallery widths="180" heights="147"> Datoteka:Trg bana Jelačića Osijek1.jpg|Trg bana Jelačića Datoteka:Orijent Donji grad.jpg|Slastičarnica Orijent – najstarija slastičarnica u Osijeku otvorena 1945. godine Datoteka:Sinagoga Donji grad.jpg|Donjogradska sinagoga – Danas evanđeoska pentekostna crkva Radosne vijesti </gallery> ===Retfala=== {{glavni|Retfala}} Najzapadnija četvrt u gradu Osijeku. Ima oko 14&nbsp;000 stanovnika i više od 5000 kućanstava. Dan gradske četvrti je [[14. rujna]]. Također se tamo i nalazi se znameniti klasicistički [[Dvorac Pejačević u Retfali|dvorac obitelji Pejačević]]. [[Datoteka:Promenada noću.jpg|mini|Promenada noću]] === Osječka promenada === Službenog naziva Šetalište kardinala Franje Šepera jedno je od najdužih šetališta u Hrvatskoj, a prema Time Out-u (vodeći svjetski medij za turizam) u lipnju 2018. godine i najljepše. Iznimno popularno među građanima Osijeka kao i među turistima koji dođu u grad. Nerijetko vikendom i do 10&nbsp;000 šetača. Nalazi se s obje strane rijeke Drave. Dugo je 5410&nbsp;m na desnoj obali Drave. Od Moto-nautičkog kluba Neptun do vojarne Vrbik. Dužina šetališta na lijevoj obali je 4310&nbsp;m. Od ulaza u ZOO vrt do kraja naselja Podravlje. Šetalište s jedne i druge strane Drave spajaju dva mosta dužine 207&nbsp;m i 210&nbsp;m te je ono ukupno dugačko 10&nbsp;381&nbsp;m. Jedino duže šetalište od osječke promenade u HR je opatijski lungomare koji povezuje nekoliko mjesta; Volosko, Opatiju, Ičiće, Iku i Lovran u dužini od točno 12&nbsp;000&nbsp;m. Šetalište je na desnoj i lijevoj obali Drave ljeti povezano i kompom (skelom). Osvijetljeno je, sa zelenim nasadima i klupama. Nasadi su posađeni u preko 570 žardinjera u kojim se nalazi 212 biljnih vrsta. Cijelom dužinom šetalište paralelno prati i biciklistička staza. Stoga je osim šetačima vrlo popularno među biciklistima, građanima koji rekreativno trče, rolaju ili šeću kućne ljubimce. Osječani šetaju promenadom svih 365 dana u godini, a najveći broj šetača je tijekom toplih ljetnih popodneva i večeri. S lijeve obale Drave pruža se pogled na panoramu grada koja je posebno atraktivna noću s osvijetljenom [[Osječka konkatedrala|konkatedralom]], hotelom Osijek, [[Pješački most u Osijeku|pješačkim mostom]] i [[Tvrđa|Tvrđom]]. Asfaltiranom stazom uz rijeku Dravu u dužini od dodatnih 4&nbsp;310&nbsp;m moguće je nastaviti šetnju sve do naselja Višnjevca. Planiran je nastavak izgradnje i uređenja šetališta tom trasom sa svom infrastrukturom koju izgrađen dio šetališta već ima. === Osječka groblja === Na području grada nalazi se 11 gradskih groblja: [[Datoteka:Crkva sv. Ane Osijek.jpg|alt=|lijevo|mini|Katolička kapela Sv. Ane]] [[Datoteka:Centralno gr.jpg|mini|Centralno groblje]] '''– [[Groblje Svete Ane|Svete Ane]]''' Najznačajnije i s najvećim brojem grobnih mjesta je groblje Svete Ane. Ima više od 10 000 grobnih mjesta i višestruko toliki broj pokojnika. Groblje je osnovano 1748. godine zbog povećanog broja umrlih od Kuge koja je tih godina harala Osijekom. Na groblju se nalaze dvije kapelice. Katolička i pravoslavna. Groblja inače, a posebno ovo, prava je riznica povijesti i gradske kulture Osijeka pa nije neobično sresti turističke grupe koje vodiči vode grobljem. Mnogi poznati Osječani ukopani su ovdje: [[Adolf Waldinger]] (slikar), Ante Slaviček (arhitekt), [[Pajo Kolarić]] (skladatelj), Mato Strossmayer, Danica Pinterović, Ivan Adamović (skladatelj), Franjo Sedlaković (utemeljitelj muzeja Slavonije), grofica Adele Deszaty (dobrotvorka grada Osijeka), grof Lorenz Jäger (osječki dobrotvor)... Uz mnoge druge značajne građane na ovom groblju je ukopan i posjetiocima groblja uvijek zanimljiv razbojnik, [[Jovan Stanisavljević|Jovan Stanisavljević Čaruga]]. Groblje Svete Ane nudi i čitavu galeriju skulptura, a najznačajnije su djelo sjećanja, vjere i nade [[Antun Augustinčić|Antuna Augustinčića]] na grobnici obitelji Zorman i skulptura Krista na grobnici Gilming-Hengl, djelo [[Frano Kršinić|Frane Kršinića]]. Ovo groblje prepoznato je i kao značajno groblje Europe te je kao takvo član međunarodne organizacije ASCE (Association of significant cemeteries in Europe). – '''Centralno''' [[Datoteka:Centralno groblje.jpg|mini|Centralno groblje zimi]] Najnovije groblje. Infrastrukturno potpuno riješeno i jedino izgrađeno u prošlom stoljeću. Ovo je i površinom najveće osječko groblje. Otvoreno je 1984. godine, a planirano je da zadovolji potrebe grada Osijeka sljedećih 50 godina (do 2034. godine). Centralno groblje jedino je noću osvijetljeno groblje u gradu. Jedino koje posjeduje polje urni s pripadajućim ružičnjakom za prosipanje pepela. Krajem osamdesetih 20. stoljeća groblje proglašavaju drugim najljepšim u tadašnjoj državi, odmah iza Varaždinskog. Ratna razaranja nisu poštedjela ni ovo groblje, a 2015. godine biljnu vrstu Thuja occidentalis Smaragd napada insekt Thujin potkornjak te je uprava groblja primorana srušiti oko 10 000 stabala. Groblje tada nepovratno gubi svoju nekadašnju impozantnost. [[Datoteka:Augustinčić.jpg|mini|Augustinčićeva skulptura na groblju Sv. Ane|alt=]] [[Datoteka:Interijer HNK Osijek.jpg|mini|Interijer HNK Osijek|alt=]] – '''Novogradsko''' Najstarije postojeće groblje grada Osijeka osnovano 1712. godine. Nekada značajno veće, sada okruženo stambenim zgradama koje su izgrađene na samom groblju.{{Citation needed |reason=Potreban izvor |date=Srpanj 2019.}} U sredini groblja nalazi se votivna kapela iz 1872. godine. Teško oštećena u Domovinskom ratu, kasnije obnovljena. Grob [[Hugo Conrad von Hötzendorf|Huge Conrada Hötzendorfa]] (osnivač osječke slikarske škole) nalazi se na ovom groblju uz druge značajne građane. Kameni obelisk na četiri topovske kugle iz 1899. godine spomenik je svim palim vojnicima jer su vojnici bili prvi ukopani na ovom danas civilnom groblju. – '''Donji grad''' Groblje u Donjem gradu osnovano je 1783. Godine. I na njemu se kao i na groblju Sv. Ane nalaze dvije kapele. Katolička, izgrađena 1870. godine i pravoslavna izgrađena 1892. godine. Među mnogim monumentalnim spomenicima ovdje se ističe i jedan koji je djelo Ante Slavičeka. – '''Retfala''' Mauzolej obitelji Pejačević nalazi se na ovom groblju. Iako Hrvatskih branitelja ima ukopanih na svim osječkim grobljima, uz Centralno groblje, Retfala ima najveći broj grobova branitelja. Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], jedno vrijeme, ovo groblje čak nazivaju Gardijskim grobljem. – '''Mađarska Retfala''' – '''Židovsko''' – '''Muslimansko''' – '''Staro Židovsko''' – '''Staro Bolničko''' – '''Podravlje''' == Kultura == [[Datoteka:Kino Urania.jpg|alt=|mini|[[Kino Urania u Osijeku|Kino Urania]]]] Osijek je najveće kulturno središte [[Slavonija i Baranja|Slavonije i Baranje.]] Prve kazališne predstave održavale su se u baroknom Osijeku još u 18. stoljeću, a prva kazališna zgrada, [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku|Hrvatsko narodno kazalište]], sagrađena je 1866. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.hnk-osijek.htnet.hr/ |title=Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku |accessdate=2009-06-24}}</ref> HNK je i danas najznačajnija kazališna ustanova u Slavoniji. Osim nje, u gradu djeluje i Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku.<ref>{{cite web |url=http://www.djecje-kazaliste.hr |title=Dječje kazalište u Osijeku. |accessdate=2009-06-24}}</ref> U Osijeku je i muzej od nacionalnoga značenja, [[Muzej Slavonije]],<ref>{{cite web |url=http://www.mdc.hr/osijek |title=Muzej Slavonije. |accessdate=2009-06-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090612043803/http://www.mdc.hr/osijek/ |archivedate=12. lipnja 2009.}}</ref> u zgradi bivšeg Gradskog magistrata u Tvrđi, gdje se čuvaju bogate zbirke predmeta vezanih za povijest Slavonije. Muzej posjeduje i bogatu arheološku zbirku, a smještena je u zgradi nekadašnje Glavne straže u Tvrđi, te se često, kolokvijalno, naziva ''arheološkim muzejom'' jer je nekadašnji osječki Arheološki muzej 2012. godine pripojen Muzeju Slavonije. Tim je činom osječki Arheološki muzej prestao djelovati s radom, a Muzej Slavonije preuzeo je sve nekretnine, imovinu, djelatnike, prava i obveze Arheološkoga muzeja.<ref>[http://www.novilist.hr/Kultura/Ostalo/Arheoloski-muzej-u-Osijeku-pripojen-Muzeju-Slavonije Uredbom Vlade: Arheološki muzej u Osijeku pripojen Muzeju Slavonije]</ref> U jednoj od bivših tvrđavskih vojarni, pisano blago slavonske povijesti čuva [[Državni arhiv u Osijeku]].<ref>{{cite web |url=http://www.dao.hr |title=Državni arhiv u Osijeku |accessdate=2009-06-24}}</ref> Od drugih muzejskih ustanova, tu je [[Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku|Muzej likovnih umjetnosti]],<ref>{{cite web |url=https://www.mlu.hr/ |title=Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku |accessdate=2019-10-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20191010114248/http://www.mlu.hr/ |archivedate=10. listopada 2019.}}</ref> u kojoj je vrijedna zbirka slikarstva od 18. do 20. stoljeća. Konjička vojarna u ulici Kamila Firingera 3 zaštićeno je kulturno dobro.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=ZAKON+O+PODRU%C4%8CJIMA+%C5%BDUPANIJA%2C+GRADOVA+I+OP%C4%86INA+U+REPUBLICI+HRVATSKOJ&searchTitle=on&action=search&filterfields=35337&bid=Xw56gikfbcWqpum1itzaYA%3D%3D |title=Izvod iz Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske br. 05/2012. - Lista zaštićenih kulturnih dobara (NN 046/2013) |archive-url=https://web.archive.org/web/20140228041136/http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=ZAKON+O+PODRU%C4%8CJIMA+%C5%BDUPANIJA%2C+GRADOVA+I+OP%C4%86INA+U+REPUBLICI+HRVATSKOJ&searchTitle=on&action=search&filterfields=35337&bid=Xw56gikfbcWqpum1itzaYA%3D%3D |archive-date=28. veljače 2014. |access-date=11. rujna 2013.}}</ref> Niz manjih galerija izlaže većinom suvremenu umjetnost, poput Izložbene dvorane Waldinger, Galerije L, Leonardo, Galerije umjetnina Sretne ulice, HDLU Osijek – galerija Kazamat, Galerije Pegaz, te Galerije karikatura Osijek. U gradu od nekadašnjih starih pet kino dvorana, preostala su samo dva, [[Kino Urania u Osijeku|Kino Urania]] u povijesnoj secesijskoj zgradi, te Kino Europa. Od modernih kino dvorana svojevremeno rade dva multiplex kina s ukupno 16 kino dvorana. Po zatvaranju manjeg multiplexa Osječani filmske hitove prate u jednom trgovačkom centru u kojem se nalazi najnovije i najmodernije osječko multiplex kino s 9 dvorana i 1178 mjesta. Najveća knjižnica je [[Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek]]. Od 2004. godine održava se glazbeni festival [[Urban fest Osijek]] čiji je cilj promoviranje mladih neafirmiranih sastava i DJ-a iz regije. U Osijeku se održava Dječji glazbeni festival Zeko. U samome gradu djeluju dva velika folklorna ansambla: HKUD ''Osijek 1862.'' i HKUD ''Željezničar''. Također, u Osijeku djeluje i Slavonsko Tamburaško Društvo ''Pajo Kolarić'', te brojne druge tradicijsko-kulturne udruge i organizacije. U Osijeku djeluju kulturne ustanove [[Mađari u Hrvatskoj|mađarske manjine]] u RH:[[Mađarsko kulturno društvo Népkör u Osijeku|Mađarsko kulturno društvo Népkör]] i [[Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Republici Hrvatskoj|Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH]]. Osijek je 2016. godine ušao u završni krug natjecanja za prestižnu titulu [[Europska prijestolnica kulture|''Europske prijestolnice kulture'']] (za 2020.) Osim Osijeka, u uži su krug ušli gradovi [[Pula]], [[Rijeka]] i [[Dubrovnik]]. Predsjednik Povjerenstva nezavisnih stručnjaka za izbor hrvatske Europske prijestolnice kulture za 2020. godinu, Steve Green, u četvrtak, 24. ožujka 2016. godine,&nbsp;u 17.15. sati na konferenciji za medije održanoj u Muzeju Mimara objavio je odluku Povjerenstva prema kojoj će Europska prijestolnica kulture 2020. godine biti [[Rijeka]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.rijeka2020.eu/rijeka-europska-prijestolnica-kulture-2020/ |title=Rijeka2020 - Europska prijestolnica kulture, "Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020." 25. ožujka 2016. |access-date=31. ožujka 2016. |archive-date=30. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160330183519/http://www.rijeka2020.eu/rijeka-europska-prijestolnica-kulture-2020/ |url-status=dead }}</ref> == Mediji == [[Datoteka:Glas Slavonije Osijek.jpg|mini|Zgrada Glasa Slavonije u Ulici Republike]] U Osijeku izlazi nekoliko dnevnih novina. Najznačajniji je [[Glas Slavonije]]. Više regionalno je bio orijentiran [[Slavonski dom]] (proistekao iz nekadašnjeg [[Osječki dom|Osječkog doma]]) koji je pod utjecajem gospodarske krize ugašen zadnjeg dana 2009. Od 2006. izlazi i besplatni regionalni poslovni časopis BIZdirekt. Nekolicina radijskih postaja emitira se iz Osijeka: [[HRT – Radio Osijek]], [[Slavonski radio]], [[Laganini FM|Laganini Osijek]], Bijelo plavi, ali i studentski radio osječkog Sveučilišta – [[Studentski radio UNIOS]], koji je svoje djelovanje započeo kao radio Elektrotehničkog fakulteta Sveučilišta u Osijeku – Radio ETFOS.<ref>[http://radio.unios.hr/ Studentski radio UNIOS 107,8 MHz]</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.etfos.unios.hr/etfos-tv/ |title=TV RADIO UNIOS ETFOS - Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku |archive-url=https://web.archive.org/web/20141103103743/http://www.etfos.unios.hr/etfos-tv/ |archive-date=3. studenoga 2014. |access-date=31. ožujka 2016.}}</ref> Uz HRT studio Osijek tu su i dvije lokalne televizijske postaje: [[Televizija Slavonije i Baranje]] i [[Osječka televizija]]. == Obrazovanje == [[Datoteka:Osijek rektorat.jpg|alt=|mini|320x320px|Zgrada rektorata sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku]] === [[Sveučilište u Osijeku|Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera Osijek]]: === * [[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|Akademija za umjetnost i kulturu]] * [[Ekonomski fakultet u Osijeku|Ekonomski fakultet]] * [[Poljoprivredni fakultet u Osijeku|Fakultet agrobiotehničkih znanosti]] * [[Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku|Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija]] * Fakultet primijenjene matematike i informatike *[[Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo]] *[[Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku|Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti]] *[[Filozofski fakultet u Osijeku|Filozofski fakultet]] *[[Građevinski fakultet u Osijeku|Građevinski i arhitektonski fakultet]] *[[Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu]] *Kineziološki fakultet *[[Medicinski fakultet u Osijeku|Medicinski fakultet]] *[[Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Odjel za biologiju]] *[[Odjel za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Odjel za fiziku]] *[[Odjel za kemiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Odjel za kemiju]] *[[Pravni fakultet u Osijeku|Pravni fakultet]] *[[Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku|Prehrambeno-tehnološki fakultet]] <gallery widths="180" heights="147"> Datoteka:Filozofski fakultet Osijek.jpg|[[Filozofski fakultet u Osijeku]] Datoteka:Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek.jpg|[[Građevinski i arhitektonski fakultet u Osijeku]] Datoteka:Ekonomski fakultet u Osijeku.jpg|[[Ekonomski fakultet u Osijeku]] Datoteka:Medicinski fakultet Osijek.jpg|[[Medicinski fakultet u Osijeku]] Datoteka:Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti.jpg|[[Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku]] Datoteka:Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek.jpg|[[Poljoprivredni fakultet u Osijeku|Fakultet agrobiotehničkih znanosti]] Datoteka:Odjel za fiziku, Odjel za matematiku, Osijek (1).jpg|[[Odjel za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Odjel za fiziku]] i odjel za matematiku Datoteka:Odjel za biologiju.jpg|[[Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Odjel za biologiju]] i odjel za kemiju </gallery> === Visoko evanđeosko teološko učilište === [[Datoteka:Građevinska i geodetska škola Osijek.jpg|mini|Graditeljsko-geodetska škola Osijek]] [[Datoteka:Ekonomska i upravna škola Osijek.jpg|mini|Ekonomska i upravna škola Osijek]] [[Datoteka:Matematička gimnazija.jpg|mini|III. gimnazija Osijek]] ===Srednjoškolske ustanove u Osijeku:=== [[Datoteka:Ugostiteljsko-turistička škola Osijek.jpg|mini|Ugostiteljsko-turistička škola Osijek]] * Elektrotehnička i prometna škola Osijek * Strojarska tehnička škola Osijek * I. gimnazija Osijek *II. gimnazija Osijek * III. gimnazija Osijek * Medicinska škola Osijek * Poljoprivredna i veterinarska škola Osijek * Graditeljsko-geodetska škola Osijek * Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića Osijek * Ekonomska i upravna škola Osijek * Ugostiteljsko-turistička škola Osijek * Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Republici Hrvatskoj * Obrtnička škola Osijek * Trgovačka i komercijalna škola ''Davor Milas'' Osijek * Škola za tekstil, dizajn i primijenjene umjetnosti Osijek * Škola za osposobljavanje i obrazovanje ''Vinko Bek'' Osijek * Glazbena škola Franje Kuhača Osijek * [[Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti u Osijeku]] * ''Gaudeamus'' Prva privatna srednja škola u Osijeku s pravom javnosti * ''Edunova'' – ustanova za obrazovanje odraslih [[Datoteka:Centar za autizam Osijek.jpg|mini|Centar za autizam Osijek]] ===Osnovnoškolske ustanove u Osijeku=== * O.Š. Frana Krste Frankopana Osijek *O.Š. Vladimira Nazora Osijek * O.Š. Franje Krežme Osijek * O.Š. Svete Ane Osijek * O.Š. Vladimira Becića Osijek * O.Š. Antuna Mihanovića Osijek * O.Š. Mladost Osijek * O.Š. Vijenac Osijek * Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Republici Hrvatskoj * O.Š. Jagode Truhelke Osijek * O.Š. Ljudevita Gaja Osijek * O.Š. Tin Ujević Osijek * O.Š. Grigor Vitez Osijek * O.Š. Augusta Šenoe Osijek * O.Š. ''Dobriša Cesarić'' Osijek * O.Š. Ivan Filipović Osijek * O.Š. ''Retfala'' Osijek * O.Š. Višnjevac * O.Š. Josipovac * O.Š. Tenja * Centar za odgoj i obrazovanje ''Ivan Štark'' Osijek *Centar za autizam Osijek == Sport == [[Datoteka:Dvorana Gradski Vrt Osijek.jpg|alt=|mini|[[Dvorana Gradski vrt]]]] Veći sportski objekti u Osijeku su: [[Stadion Gradski vrt]], [[Dvorana Gradski vrt]], [[Športska dvorana Zrinjevac]] te [[Športska dvorana Jug]]. Među ostalima, tu su: gimnastička dvorana [[Sokolski dom]] (otvorena 1929., zatvorena 2016. i nadograđena u Sokolski centar), Gradski bazeni, Teniski centar Osijek, Atletski klub ''Slavonija žito'', [[Streljana Pampas|Streljana ''Pampas'']], [[Hipodrom Pampas|Hipodrom ''Pampas'']] (postoji od 1960.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.glas-slavonije.hr/386328/6/Na-Pampasu-ce-se-slaviti-60-godina |title=Arhivirana kopija |access-date=10. listopada 2019. |archive-date=10. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191010063630/http://www.glas-slavonije.hr/386328/6/Na-Pampasu-ce-se-slaviti-60-godina |url-status=dead }}</ref>) te Rekreacijski centar ''Copacabana''. [[Datoteka:Stadion NK Osijeka na Pampasu.jpg|mini|lijevo|Stadion NK Osijeka na Pampasu – [[Opus Arena]]]] Tragovi sporta nazočni su već u rimskoj Mursi, a povijest sporta može se pratiti od 18. stoljeća. Zanimljivo je da se nogomet, danas najpopularniji sport u Osijeku, u Osijeku pojavio mnogo kasnije nego u drugim mjestima Hrvatske.<ref name="Kričkić">[https://hrcak.srce.hr/clanak/95673 Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa] Dino Kričkić: ''Povijest športa u Osijeku'', Essehist, br. 2/2010., str. 55-60</ref> Sport je u Osijeku bio vrlo raširen i visoke razine. Izbijanje Prvoga svjetskog rata postupno je ugasilo taj polet. Mobilizacija svih sposobnih preko ljeta te stavljanje sve sportske infrastrukture na raspolaganje vojsci te banov dekret od 26. srpnja 1914. godine dovelo je do zamiranja sporta.<ref>[https://hrcak.srce.hr/175744 Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa] Petar Kerže i Zoran Vladović: ''Godina 1914. i zamiranje sportskih društava u Osijeku'', Cris, god. XVIII., br. 1/2016, str. 161–169.</ref> Održavaju se natjecanje svjetskog kupa u sportskoj gimnastici ''[[Grand prix Osijek]]'' (od 2009.) i festival urbane kulture i športa ''[[Pannonian Challenge]]'' (od 1999.) koji je 2016. bio dio FISE Svjetskog kupa,<ref>http://www.fise.fr/en/fise-world-series-2016</ref> odnosno ''UCI BMX Freestyle'' Svjetskog kupa.<ref>http://www.fise.fr/en/fise-world-series-2016/fise-world-osijek-croatia-2016</ref> Od 2005. održava se [[Osječki polumaraton|''Osječki Ferivi polumaraton'']]. U dva navrata održao se [[ISSF Svjetski streljački kup u Hrvatskoj|''Svjetski streljački kup u letećim metama'']]. Održao se [[Svjetski padobranski kup u Hrvatskoj|''Svjetski padobranski kup'']] u figurativnim skokovima. Od 1993. održava se nogometni turnir ''Memorijalni turnir Antun Batinić (Batekov memorijal)''. Malonogometni turnir ''Zimko'' održava se od 1988.<ref>{{Cite web|url=https://nk-osijek.hr/vijesti/30817/zimko-ove-godine-i-u-virtualnom-izdanju/?fbclid=IwAR2Ex36ZX8Ke2aChU0rHxf7v0RgTEbtWsn1nV0jhbkZgbi_ftsOa-cET7js|title=Zimko ove godine i u virtualnom izdanju|website=nk-osijek.hr}}</ref> [[Datoteka:Kohorta, grafit Tuđmanov most (3).jpg|mini|[[KN Kohorta Osijek|Kohortin]] grafit "Osijek u srcu se nosi"]] Slijedi popis klubova po sportovima: [[Datoteka:Sokolski dom1.jpg|mini|Sokolski dom – gimnastička dvorana izgrađena 1927. godine, dograđena 2018. godine]] Osvajači barem jednog europskog trofeja jesu: kuglački klub [[Kuglački klub Kandit Premijer|''Kandit Premijer'']] i rukometni klub [[ŽRK Osijek]].[[Datoteka:Dvorana Jug2.jpg|alt=|mini|Sportsko-rekreacijska dvorana Jug, Osijek]][[Datoteka:Zrinjevac Osijek.jpg|alt=|mini|[[Športska dvorana Zrinjevac]]]] ==== Nogomet ==== * [[NK Osijek|NK ''Osijek'']] ([[1. HNL]], 2019-2020/4) * [[NK Grafičar-Vodovod|NK ''Grafičar-Vodovod'']] ([[3. HNL]] – istok, 2009./10.) * [[NK Metalac Osijek|NK ''Metalac Osijek'']] ([[4. HNL – Istok 2008./09.]]) * [[NK Olimpija Osijek|NK ''Olimpija Osijek'']] ([[3. HNL]] – istok, 2009./10. ) * Nogometna akademija ''Krpan – Babić'' * [[NK Elektra Osijek|NK ''Elektra Osijek'']] ([[4. HNL]] – istok, 2009./10. ) * [[NK LIO Osijek|NK ''LIO Osijek'']] ([[2. ŽNL Osječko-baranjska]], NS Osijek, 2008./09.) * [[NK Fortuna VNO Osijek|NK ''Fortuna VNO Osijek'']] ([[3. ŽNL Osječko-baranjska]], 2008./09.) * [[NK Mursa-Zanatlija Osijek|NK ''Mursa-Zanatlija Osijek'']] (2. ŽNL grupa Osijek podgrupa A) * NK ''Brijest'' Još su djelovali:<ref name="Kričkić"/> * Sportski đački klub ''Slavija'', osnovan 27. lipnja 1916. * Sportski mađarski akademski klub, 1916. * Hrvatski građanski sportski klub (HGŠK), popularno zvan ''Građanski'', osnovan koncem 1917. * Radnički sportski klub ''Sloga'' osnovana rujna 1919. * Židovsko sportsko i gombalačko društvo ''Makabi'' osnovano rujna 1919. * ŠK ''Hajduk'' * ŠK ''Amater'' * NK ''Croatia'', ''Elektra'', ''SK Grafičar'', ''Viktorija'', ''Zora'', ''Mursa'', ''Konkordija'', ''Frankopan'', SSK ''Jug'', ''Bumbar'', ''Rapid'', ''Gvožđar'', NK ''Jugoslavija'' * FD ''Udarnik'' * FD ''Jedinstvo'' * SD ''Bratstvo'' * [[Kuća nogometa u Osijeku]] s Muzejem nogometa.<ref name="hns">HNS: [https://hns.family/vijesti/20931/svecano-otvorena-osjecka-kuca-nogometa/ ''Svečano otvorena osječka Kuća nogometa ''] Hrvatski nogometni savez. 6. prosinca 2019. Pristupljeno 7. prosinca 2019.</ref> ==== Stolni tenis ==== * STK ''Vodovod Osijek'' * STK ''Olimpija Osijek'' ==== Košarka ==== * [[KK Osijek 2006.|KK ''Osijek 2006.'']] – Košarkaški klub ''Osijek 2006'' * [[KK Osijek]] – ''Vrijednosnice'' ''Darda'' * [[KK Osječki sokol|KK ''Osječki sokol'']] – Košarkaški klub ''Osječki sokol'' * [[KK Hrvatski Sokol 02|KK ''Hrvatski Sokol 02'']] ==== Rukomet ==== * [[ŽRK Osijek]] – Ženski rukometni klub ''Osijek'' (1.HRL) * [[RK Osijek Elektromodul]] – Rukometni klub ''Osijek Elektromodul'' (1.HRL) * [[RK Feniks Osijek]] – Rukometni klub ''Feniks Osijek'' ==== Odbojka ==== * [[MOK Mursa Osijek|MOK ''Mursa'']] * [[MOK Željezničar Osijek|MOK ''Željezničar'']] * [[ŽOK Osijek|ŽOK ''Osijek'']] * [[AOK Osijek|AOK ''Osijek'']] * KOP ''Retfala'' * OK Linga [[Datoteka:Pampas streljana.jpg|mini|220x220px|[[Streljana Pampas]]|alt=]] ==== Tenis ==== * Teniski klub ''Osijek'' (osnovan 1919. godine) * Tenis klub ''Olimpija 1984'' * Tenis klub ''Neptun 2008'' * Tenis klub ''Slavonija-Žito'' ==== Streljaštvo ==== * [[GSD Osijek 1784]] – Najstarije sportsko društvo u Hrvatskoj *[https://www.metak.hr/ SK Metak] [[Datoteka:VK Iktus Osijek.jpg|mini|[[Veslački klub Iktus]]]] ==== Kuglanje ==== * ''Kandit Premijer'' * ''Konikom Osijek'' * Ženski kuglački klub – ''Osijek '97'' * Kuglački savez Osječko-baranjske županije ==== Veslanje ==== * [[Veslački klub Iktus|Veslački klub ''IKTUS'']] Osijek ==== Ronjenje ==== * Društvo za podvodne aktivnosti MURSA Osijek * Ronilački centar Osijek ==== Boćanje ==== * [[boćarski klub Mlada Retfala Slavonijainspekt|boćarski klub ''Mlada Retfala Slavonijainspekt'']] * boćarski klub [[boćarski klub Olimpija (Osijek)|''Olimpija'']] * boćarski klub [[Retfala]]''[[Retfala]]'' * boćarski klub [[Tihaljina]]''[[Tihaljina]]'' * boćarski klub [[Dodatak:Popis boćarskih klubova u Hrvatskoj|''Sveti Luka – Josipovac'' (Osijek)]] * boćarski klub [[Sjenjak (Osijek)|''Sjenjak'' (Osijek)]] ==== Ostali sportovi ==== *[[konjički šport]]: [[Kasački klub "Fistra"|Kasački klub ''Fistra'']], [[Konjički klub Osijek]] *[[vaterpolo]]: [[vaterpolski klub Osijek|Vaterpolski klub ''Osijek'']], [[Veteranski vaterpolo klub Bijelo-Plavi]] *[[taekwondo]]: [[taekwondo klub Osijek|taekwondo klub ''Osijek'']], taekwondo klub ''Legacy'' *[[aikido]]: [[Aikido društvo "Osijek"|Aikido društvo ''Osijek'']], [[Aikido klub Heion Osijek|Aikido klub ''Heion Osijek'']], [[AD Essek|AD ''Essek'']] – Aikido društvo ''Essek'' *[[Ki aikido|ki-aikido]]: [[KI DOJO OSIJEK]] *[[hokej]]: [[klub hokeja na ledu Kune|klub hokeja na ledu ''Kune'']] *[[Džudo|judo]]: [[judo klub Mladost Osijek|judo klub ''Mladost Osijek'']] *[[plivanje]]: [[Plivački klub Osijek-Žito|Plivački klub ''Osijek-Žito'']] *[[atletika]]: [[AK Slavonija-Žito|Atletski klub ''Slavonija-Žito'']], [[Maraton klub Hrvatski sokol|Maraton klub ''Hrvatski sokol'']] *[[biljar]]: [[biljarski klub Plan B, Osijek|biljarski klub ''Plan B, Osijek'']], biljarski klub ''Charlie'' *[[američki nogomet]]: ''[[Osijek Cannons]]'' *[[parkour]]: ''[[Parkour Osijek]]'' *[[športsko penjanje]]: Sportsko penjački klub Bastion *[[mačevanje]]: Mačevalački klub Dmitar Zvonimir *športska rekreacija: [[Gradski savez za sportsku rekreaciju "sport za sve" Osijek|Gradski savez za sportsku rekreaciju ''sport za sve'' Osijek]] osnovan 1952. godine *[[karate]]: Para karate klub ''Osijek'', Karate klub ''Hrvatski sokol'', Karate klub ''Kune'', Karate klub ''Hvidra Osijek'', [[Karate Klub Osijek]], [[Karate akademija Osijek]] === Navijačke skupine === U gradu djeluje navijačka skupina [[KN Kohorta Osijek|Kohorta]]. U današnjem obliku osnovana je 1988. godine. Preteča današnje Kohorte je navijačka skupina Šokci iz 1972. godine. Dugi niz godina Kohorta pohodi istočnu tribinu stadiona Gradski vrt, a preseljenjem NK Osijeka na Opus Arenu, Kohortaši se nalaze na tribini jug. Kohorta je uz BBB i Torcidu jedna od jačih i brojnijih navijačkih skupina u RH. == Poznate osobe == {{glavni|Kategorija:Životopisi, Osijek}} {{div col|cols=3}} * [[Saša Anočić]], hrvatski glumac i redatelj * [[Marko Babić (nogometaš)|Marko Babić]], hrvatski nogometaš * [[Borna Barišić]], hrvatski nogometaš * [[Hrvoje Barišić]], hrvatski glumac * [[María Baxa]], srpsko-talijanska glumica * [[Bela Čikoš Sesija]], hrvatski slikar * [[Nenad Bjelica]], hrvatski nogometaš i trener * [[Biljana Borzan]], hrvatska političarka * [[Zlatko Burić]], hrvatski glumac * [[Igor Cvitanović]], hrvatski nogometaš i trener * [[Sima Ćirković]], srpski povjesničar * [[Jelena Dokić]], australsko-srpska tenisačica * [[Josip Frank]], hrvatski odvjetnik i političar * [[Emerik Feješ]], hrvatski naivni slikar * [[Miroslav Gantar]], hrvatski novinar * [[Branimir Glavaš]], hrvatski političar * [[Ivica Grnja]], hrvatski nogometaš * [[Branko Grünbaum]], američko-hrvatski matematičar * [[Vladimir Herzog]], hrvatski novinar * [[Silvije Hum]], hrvatski novinar i voditelj * [[Krunoslav Hulak]], hrvatski šahist * [[Kaja Ileš]], hrvatska rukometašica * [[Vinko Jelovac]], hrvatski košarkaš i trener * [[Julije Knifer]], hrvatski slikar * [[Pajo Kolarić]], hrvatski skladatelj * [[Saša Kopljar]], hrvatski tv voditelj * [[Snježana Kordić]], hrvatska jezikoslovka * [[Franjo Krežma]], hrvatski violinist i skladatelj * [[Petar Krpan]], hrvatski nogometaš * [[Franjo Kuhač]], hrvatski etnomuzikolog * [[Gordan Lauc]], hrvatski biokemičar i molekularni biolog * [[Branko Lustig]], hrvatski filmski producent * [[Krešimir Mikić]], hrvatski glumac * [[Oliver Mlakar]], hrvatski tv voditelj * [[Oscar Nemon|Oskar Nemon]], hrvatski kipar * [[Julije Njikoš]], hrvatski skladatelj * [[Jasna Odorčić]], hrvatska glumica * [[Zlatko Pejaković]], hrvatski pjevač * [[Kosta Perović]], srpski košarkaš * [[Branko Schmidt]], hrvatski filmski redatelj * [[Krunoslav Slabinac]], hrvatski pjevač, gitarist, skladatelj i aranžer. * [[Josip Juraj Strossmayer]], hrvatski biskup, teolog, političar, pisac i mecena * [[Vera Svoboda]], hrvatska pjevačica zabavnih, narodnih i starogradskih pjesama * [[David Šain]], hrvatski veslač * [[Jasna Šekarić]], [[Olimpijske igre|olimpijska]] prvakinja u [[Streljaštvo|streljaštvu]] 1988. * [[Vladimir Šeks]], hrvatski političar i pravnik * [[Franjo Šeper]], hrvatski nadbiskup i kardinal * [[Gita Šerman-Kopljar|Gita Šerman Kopljar]], hrvatska umjetnica * [[Vesna Škare Ožbolt]], hrvatska političarka * [[Miroslav Škoro]], hrvatski pjevač i političar * [[Davor Šuker]], hrvatski nogometaš * [[Franz von Teck]], austrijski plemić, pradjed britanske kraljice [[Elizabeta II.|Elizabete II.]] * [[Dado Topić]], hrvatski pjevač * [[Jagoda Truhelka]], hrvatska književnica * [[Donna Vekić]], hrvatska tenisačica * [[Jurica Vranješ]], hrvatski nogometaš * [[Adolf Waldinger]], hrvatski slikar {{div col end}} == Gradovi prijatelji == [[Datoteka:Twin towns sign, Osijek.jpg|200px|mini|Gradovi prijatelji]] *{{Z|SLO}} [[Kranj]] (od [[1965.]])<ref name="Osijek" /> *{{Z|MAĐ}} [[Pečuh]] (od [[1972.]])<ref name="Osijek">{{Citiranje časopisa|title=Sister cities|url=https://www.osijek.hr/gradska-uprava/gradski-uredi-odjeli-i-sluzbe/ured-gradonacelnika/medunarodna-suradnja/gradovi-prijatelji/|journal=|archive-url=https://web.archive.org/web/20210817074852/https://www.osijek.hr/gradska-uprava/gradski-uredi-odjeli-i-sluzbe/ured-gradonacelnika/medunarodna-suradnja/gradovi-prijatelji/|archive-date=17. kolovoza 2021.|access-date=2. srpnja 2023.|url-status=dead}}</ref> *{{Z|NJE}} [[Pforzheim]] (od [[1994.]])<ref name="Osijek" /> *{{Z|SLO}} [[Maribor]] (od [[1995.]])<ref name="Osijek" /> *{{Z|BIH}} [[Tuzla]] (od [[1996.]])<ref name="Osijek" /> *{{Z|RUM}} [[Ploieşti]] (od [[1996.]])<ref name="Osijek" /> *{{Z|ŠVI}} [[Lausanne]] (od [[1997.]])<ref name="Osijek" /> *{{Z|SLK}} [[Nitra (grad)|Nitra]] (od [[1997.]])<ref name="Osijek" /> *{{Z|MAĐ}} [[Budimpešta]], XIII. okrug (od [[2001.]])<ref name="Osijek" /> *{{Z|SRB}} [[Subotica]] ([[2010.]])<ref name="Osijek" /> *{{Z|KOSV}} [[Prizren]] (od [[2010.]])<ref name="Osijek" /><ref>[http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=26889 Osijek 031] 03.08.2010.</ref> *{{Z|ITA}} [[Vicenza]] (od [[2014.]]) *{{Z|ALB}} [[Elbasan]] (od [[2015.]]) *{{Z|KIN}} [[Huanggang]] (od [[2017.]]) *{{Z|AUS}} [[Canada Bay]] (od [[2018.]]) *{{Z|BIH}} [[Mostar]] (od [[2022.]]) *{{Z|MAK}} [[Bitola]] (od [[2023.|2023]].) == Povezani članci == * [[Dodatak:Popis poznatih osoba iz Osijeka]] * [[Dodatak:Popis udruga i društava u Osijeku]] * [[Hotel Osijek]] * [[Eurodom Osijek]] * [[Streljana Pampas]] * [[Arhitektura secesije u Osijeku]] == Konzulati u Osijeku == [[Datoteka:Mađarski konzulat.jpg|mini|Generalni konzulat Republike Mađarske u Osijeku]] * {{Z+X|MAĐ}} * {{Z+X|ALB}} * {{Z+X|SLK}}<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.osijek-online.com/Gospodarstvo/u-osijeku-otvoren-poasni-konzulat-slovake-republike.html |title=U Osijeku otvoren konzulat Slovačke Republike |access-date=28. lipnja 2012. |archive-date=27. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210927104114/http://www.osijek-online.com/Gospodarstvo/u-osijeku-otvoren-poasni-konzulat-slovake-republike.html |url-status=dead }}</ref> * {{Z+X|NJE}} * {{Z+X|FIN}}<ref>{{Citiranje weba|title=Počasna konzulica je Zrinka Špoljarić, osječka poduzetnica|url=http://www.glas-slavonije.hr/422784/3/Pocasna-konzulica-je-Zrinka-Spoljaric-osjecka-poduzetnica|access-date=2023-02-12|website=Glas Slavonije|archive-date=12. veljače 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230212173632/http://www.glas-slavonije.hr/422784/3/Pocasna-konzulica-je-Zrinka-Spoljaric-osjecka-poduzetnica|url-status=dead}}</ref>[[Datoteka:Konzulat Albanije.jpg|alt=|mini|Počasni konzulat Republike Albanije u Osijeku]] == Izvori == {{izvori}} ==Literatura== * Branko Ostajmer ''Franz Vaniček i njegov Essek'' (u zborniku radova ''Franz Vaniček i vojnokrajiška historiografija''), Slavonski Brod 2017. {{ISBN|978-953-6659-44-9}} * Ive Mažuran, ''Grad i tvrđava Osijek'', Osijek 2000. {{ISBN|953-6711-00-1}} * Ive Mažuran, ''Srednjovjekovni i turski Osijek'', Osijek 1994. {{ISBN|953-154-040-3}} <!-- /SURADNIČKI SE DOPRINOSI NE POKLAPAJU S DOPRINOSIMA IZ NAVEDENE LITERATURE, OVAJ PODNASLOV NE UKLJUČUJE "LITERATURU O TEMI" VEĆ ONU NA TEMELJU KOJE JE PISAN ČLANAK/ * [https://hrcak.srce.hr/clanak/15279 Dragan Damjanović, Historicističke katoličke grobljanske kapele u Osijeku, Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti br. 22., Zagreb – Osijek, 2006., str. 155 – 179.] * Dragan Damjanović, Biskup Strossmayer, Iso Kršnjavi, Herman Bollé i izgradnja zgrade kraljevske velike gimnazije u Osijeku, Peristil, Zbornik radova za povijest umjetnosti, br. 49., Zagreb, 2006., str. 129 – 150. * [https://hrcak.srce.hr/clanak/28889 Dragan Damjanović, Natječajni projekt bečkog arhitekta Augusta Kirsteina za župnu crkvu Svetih Petra i Pavla u Osijeku, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 15 (2007), 2 (34), Zagreb, 2007., str. 194 – 203] * Dragan Damjanović, Kapela Svetog Nikole u Osijeku, arhitekta Juliusa Hermanna, Osječki zbornik br. 28., Osijek, 2007., str. 205 – 217. * Buovac Marin: ''Amphitheatres in the Republic of Croatia'', 13th Annual Meeting of the European Association of Archaeologists, Sveučilište u Zadru, Zadar 2007. --> == Vanjske poveznice == {{commonscat|Osijek}} * [http://www.osijek.hr/ Osijek.hr službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926091259/http://osijek.hr/ |date=26. rujna 2007. }} * [http://www.Osijeknews.hr OsijekNews.hr – news portal grada Osijeka] * [http://www.osijek031.com/ Osijek 031 portal grada Osijeka] * [http://www.tzosijek.hr/ Turistička zajednica grada Osijeka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070626042948/http://www.tzosijek.hr/ |date=26. lipnja 2007. }} * [http://www.glas-slavonije.hr/ Glas Slavonije] {{GiO OBŽ}} {{Osijek}} [[Kategorija:Osijek| ]] [[Kategorija:Baranja]] [[Kategorija:Gradovi u Osječko-baranjskoj županiji]] mtjl7ptiwbrn24id895vy33jgydtju0 0 236582 7615318 7356824 2026-10-08T17:39:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615318 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = Russian Roulette |slika = Rihanna-Russian Roulette.jpg |ime_glazbenika = [[Rihanna]] |s_albuma = [[Rated R ]] |B-strana = |format = [[Airplay]], [[Digitalni download]] |objavljeno = [[20. listopada]] [[2009.]]<br><small>([[#Povijest izdanja|vidi povijest izdanja]])</small> |snimanje = 2009. |žanr = [[Pop]]<ref name="latimes.com"/><ref name="blackbook">{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.blackbookmag.com/article/rihannas-russian-roulette-the-perfect-comeback/11884 |title=Rihannin “Russian Roulette”: Savršen povratak |last=Guha |first=Rohin |date=2009-10-21 |publisher=BlackBook Magazine |accessdate=2009-10-21 |archive-date=27. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091027103311/http://www.blackbookmag.com/article/rihannas-russian-roulette-the-perfect-comeback/11884 |url-status=dead }}</ref> |trajanje = 3:48 |izdavač = |tekstopisac = [[Rihanna]],<ref name="latimes.com">{{eng icon}}{{cite web |url=http://latimesblogs.latimes.com/music_blog/2009/10/rihanna-reveals-russian-roulette.html |title=Rihanna, novi singl, 'Russian Roulette'}}</ref> [[Ne-Yo]]<ref name="seacrest2">{{eng icon}}[http://twitter.com/RyanSeacrest/status/5003470831 Ryan Seacrest (RyanSeacrest) on Twitter]</ref> |skladatelj = |producent = Chuck Harmony, [[Ne-Yo]]<ref name="RS">{{eng icon}}{{cite news |last=Kreps |first=Daniel |url=http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2009/10/20/rihanna-teams-with-ne-yo-for-ominous-rated-r-single-russian-roulette/ |title=Rihanna Teams With Ne-Yo For Ominous “Rated R” Single “Russian Roulette” |work=[[Rolling Stone]] |date=2009-10-20 |publisher=Jann Wenner |access-date=21. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091022151754/http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2009/10/20/rihanna-teams-with-ne-yo-for-ominous-rated-r-single-russian-roulette/ |archive-date=22. listopada 2009.}}</ref><ref name="BB">{{eng icon}}{{cite news |last=Concepcion |first=Mariel |url=http://www.billboard.com/#/news/rihanna-plays-russian-roulette-on-new-single-1004025198.story |title='Russian Roulette' novi Rihannin singl |work=[[Billboard]] |date=2009-10-20 |accessdate=2009-10-20 |publisher=Nielsen Business Media, Inc}}</ref> |kronologija = |singl_prije = [[Run This Town]] |singl0 = 2009. |singl = 2009. |singl_poslije = [[Hard (Rihanna)|Hard]] |singl2 = 2009. |ostalo = }} "'''Russian Roulette'''" je pjesma [[Barbados|barbadoške]] pjevačice [[Rihanna|Rihanne]], debitantski singl s njenog četvrtog studijskog albuma ''[[Rated R (Rihanna)|Rated R]]''.<ref name="fmqb">{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.fmqb.com/article.asp?id=1552303 |title=New Rihanna Single Dropping Tuesday |date=2009-10-19 |publisher=FMQB |accessdate=2009-10-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091023103116/http://www.fmqb.com/Article.asp?id=1552303 |archivedate=23. listopada 2009.}}</ref> Pjesmu su napisali [[Rihanna]] i [[Ne-Yo]], a producirao ju je Chuck Harmony. Objavljena je na radiju [[20. listopada]] [[2009.]] godine u 11:23.<ref name="seacrest1">{{eng icon}}[http://twitter.com/RyanSeacrest/status/5001589130 Ryan Seacrest (RyanSeacrest) on Twitter]</ref> ==O pjesmi== [[14. listopada]], Rihanna je na svoju službenu stranicu na [[Twitter]]u objavila ''"The Wait Is Ova. Nov 23 09"''. (''Čekanje je gotovo. [[23. studenog]] [[2009.]]'')<ref name="mtv091013">{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.mtv.com/news/articles/1623762/20091013/rihanna.jhtml |title=Rihanna izdaje novi album 23. studenog? |date=2009-10-13 |publisher=[[MTV]] |accessdate=2009-10-14 |archive-date=16. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100316182041/http://www.mtv.com/news/articles/1623762/20091013/rihanna.jhtml |url-status=dead }}</ref> To je bio početak špekulacija da ona izdaje nov album, te da će to biti njegov naslov.<ref name="mtv091013"/> [[16. listopada]], službeni brojač postavljen je na web stranicu ''rihannanow.com''<ref name="rihannanow">[http://rihannanow.com]</ref> i tako se predvidilo izdavanje novog singla.<ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.mtv.com/news/articles/1624128/20091019/rihanna.jhtml |title=Da li Rihanna sutra izdaje nov singl? |last=Vena |first=Jocelyn |date=2009-10-19 |publisher=[[MTV]] |accessdate=2009-10-19 |archive-date=10. listopada 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101010100334/http://www.mtv.com/news/articles/1624128/20091019/rihanna.jhtml |url-status=dead }}</ref> To je potvrdio [[Ryan Seacrest]] na svojoj službenoj sranici na [[Twitter]]u, navodeći da će singl koji će biti objavljen biti nazvan "Russian Roulette".<ref name="fmqb"/><ref name="seacrest1"/> [[20. kolovoza]] na [[Rihanna|Rihanninoj]] službenoj web stranici ''rihannanow.com'' objavljena je puna pjesma "Russian Roulette". [[Ne-Yo]] je rekao da je Rihanna trebala pjesminu mračnu vibru. "''Željela je da bude tamna, ali ne samo tamna da bude tamna. ''" rekao je za MTV News. "''Tamna s vrstom značenja, mračna s nekom vrstom stvari da bude takva.''" Ne-Yo je nazvao pjesmu "''svojim prvim putovanjima u bajku''", i tako objasnio Rihanninu temu ruskog ruleta, koja se pojavljuje kao metafora. Očekuje se da će Rihanna izvesti pjesmu is "Russian Roulette" na dodjeli [[American Music Awards]] [[22. studenog]]<ref>{{cite web |url=http://www.theboombox.com/2009/10/23/rihanna-rated-r-american-music-awards/# |title=Rihanna Will Perform 'Rated R' Material at American Music Awards |publisher=The Boombox |last=Muhammad |first=Latifah |access-date=24. listopada 2009. |date=2009-10-24}}</ref> Pjesma govori da fraza '[[ruski rulet]]' (''Russian roulette'') znači igra rizika. Rihanna govori da je prestrašena, da se može vidjeti njeno srce kako kuca, ali ona sad ne odlazi, mora proći ovaj test.<ref name="Release"/> Na kraju pjesme čuje se njeno duboko disanje, te pucanj iz pištolja. Postojale su špekulacije da je nova pjesma o Rihanninom bivšem dečku, [[Chris Brown|Chrisu Brownu]], na što je Rihannina diskografska kuća odgovorila da nema komentara: {{citat2|No comment ;-).}}<ref name="Release">{{eng icon}}{{cite web |url=http://gfa.radioandrecords.com/publishGFA/GFANextPage.asp?sDate=10/27/2009&Format=1 |title="R&R :: Going For Adds :: CHR/Top 40" |accessdate=2009-09-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140222233532/http://gfa.radioandrecords.com/publishGFA/GFANextPage.asp?sDate=10%2F27%2F2009&Format=1 |archivedate=22. veljače 2014.}}</ref> [";-)" znači namig] ===Uspjeh na top ljestvicama=== Pjesma je debitirala na 100. mjestu na ljestvici [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] u [[SAD]]-u [[29. listopada]] [[2009.]] godine. Popela se na 75. mjesto sljedećeg tjedna, iu svom trećem tjednu na ljestvici napavila je skok od 66 mjesta na 9. mjesto, tako postajući Rihannin dvanaesti hit na jednom od prvog deset mjesta te ljestvice.<ref>{{cite web |url=http://www.billboard.com/charts/pop-songs#/song/rihanna/russian-roulette/14322975 |title=Russian Roulette - Rihanna |work=[[Billboard]] |date=2009-11-06 |accessdate=2009-11-06}}</ref> Pjesma je završila na vrhu [[iTunes]] ljestvice [[5. studenog]] 2009. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.popjustice.com/forum/index.php?PHPSESSID=vk249ernr2nqn4d0b81c67f1e3&topic=19642.msg733140#msg733140 |title=RUSSIAN ROULETTE IS #1 ON ITUNES!!!! (for real this time!) |work=Popjustice |date=2009-11-05 |accessdate=2009-11-05 |url-status=dead }}</ref> Također završila je na 9. mjestu na kanadskoj ljestvici [[Canadian Hot 100]]. Prodano je oko 2 milijuna digitalnih primjeraka singla koji je dospio na jendo od prvih 10 mjedta u mnogi državama. Pjesma je dospjela na prvo mjesto u Norveškoj, Slovačkoj i Švicarskoj. ==Kritički osvrt== Nakon izdavanja, "Russian Roulette" primio je većinom pozitivne kritike. ===Los Angeles Times=== Todd Martens je za ''Los Angeles Times'' komentirao je osobito "''Rihannin upravljački nastup''" opisivajući ga: {{citat2|Srednje brza pjesma bez drske produkcije, singl koji se tiče svega o Rihanni, a ona je napravila najbolje od toga – malo laden, hrabar, s vokalom jakim toliko da nadmaši duvački orkestar}}.<ref>{{eng icon}}[http://latimesblogs.latimes.com/music_blog/2009/10/rihanna-reveals-russian-roulette.html Los Angeles Times]</ref> ===MTV News=== {{citat2|Zadržana je ista vrsta stava i atmosfere koji su napravili Rihannu tako definitvnim izvođačem.}}<ref>{{eng icon}}[http://newsroom.mtv.com/2009/10/20/rihanna-russian-roulette-poll/ Kritika MTV-ja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120401094238/http://newsroom.mtv.com/2009/10/20/rihanna-russian-roulette-poll/ |date=1. travnja 2012. }}</ref> ===E! Online=== E! Online opisao je pjesmu kao "''sigurni hit''".<ref>{{eng icon}}[http://ca.eonline.com/uberblog/b149759_rihanna_pulls_trigger_on_new_single.html Kritika E! Online]</ref> ===Entertainment Weekly=== Simon Vozich-Levinson je za Entertainment Weekly rekao da je Rihanna rizikovala s ovom pjesmom i da su se rizici "''apsolutno isplatili''", komentirao je činjenicu da je "''Rihanna u dobroj vokalnoj formi, a Ne-Yo-ovo pisanje ekonomično i izazivačko kao i obično''".<ref>{{eng icon}}[http://music-mix.ew.com/2009/10/20/rihanna-russian-roulette/ Entertainment Weekly] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120616045205/http://music-mix.ew.com/2009/10/20/rihanna-russian-roulette/ |date=16. lipnja 2012. }}</ref> ===Popjustice=== ''Popjustice'' opisao je pjesmu kao "brilijantnu", odabirući je za njihovu pjesmu dana.<ref>{{cite web |url=http://www.popjustice.com/index.php?option=com_content&task=view&id=4145&Itemid=206 |title=Popjustice |publisher=Popjustice |date=2009-10-20 |accessdate=2009-10-25}}</ref> ===Digital Spy=== Britanska web stranica [[Digital Spy]] pjesmi je dala pet od pet zvjezdica i komentirala je: "Što god da smo očekivali od novog Rihanninog singla, to nije bilo ovo.Počinjući sa solom gitare, završavajući s pucnjem iz pištolja, ''Russian Roulette'' je duhovna, napeta pop balada s jako mrčanim tekstom. [...] postalo je jasno da je ''Russian Roulette'' majstorski povratak: hrabar, briliantno realiziran i bizarno dovoljan da odvoji Rihannu od pop-R&B pakovanja. Faktor u njenom još sigurnom vokalu je samo njen treći tekstopisac spomenut na singlu i rješenje je dragocjeno."<ref>{{cite web |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/singlesreviews/a185756/rihanna-russian-roulette.html |title=Music - Singles Reviews - Rihanna: 'Russian Roulette' |publisher=Digital Spy |accessdate=2009-11-13 |archive-date=3. srpnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130703205352/http://www.digitalspy.co.uk/music/singlesreviews/a185756/rihanna-russian-roulette.html |url-status=dead }}</ref> ==Popis pjesama== ;Promotivni CD singl / Njemački CD Singl<ref>{{cite web |url=http://www.amazon.de/Russian-Roulette-2-Track-Rihanna/dp/B002UCRELO/ref=sr_1_1?ie=UTF8&s=music&qid=1258133696&sr=1-1 |title=Russian Roulette (2-Track): Rihanna: Amazon.de: Musik |publisher=Amazon.de |accessdate=2009-11-13}}</ref> / UK CD Single # "Russian Roulette" (Glavni) — 3:48 # "Russian Roulette" (Instrumental) — 3:48 # "Russian Roulette" (Remix) (Feat. [[Kardinal Offishall]]) - 4:18 ;Remiksevi * "Russian Roulette" ([[Tony Moran]] & Warren Rigg's Club Mix) - 10:30 * "Russian Roulette" (Tony Moran & Warren Rigg's Dub) - 11:22 * "Russian Roulette" (Tony Moran & Warren Rigg's Radio Edit) - 4:29 ==Videospot== Premijera spota za "[[Wait Your Turn]]" bila je ne Rihanninoj službenoj stranici [[3. studenog]] [[2009.]] godine, dok je premijera za "Russian Roulette" bila [[13. studenog]] [[2009.]] na ABC-jevom ''[[20/20]]''.<ref>{{cite web |url=http://www.rap-up.com/2009/11/02/tracklisting-rihanna-rated-r/ |title=Tracklisting: Rihanna – ‘Rated R’ |publisher=Rap-Up.com |accessdate=2009-11-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091106155715/http://www.rap-up.com/2009/11/02/tracklisting-rihanna-rated-r/ |archive-date=6. studenoga 2009. |url-status=dead}}</ref><br /> [[Jesse Williams (glumac)|Jesse Williams]] je, pored Rihanne, glavni lik u spotu. Spot prikazuje Rihannu u stresnim situacijama, uključujući pojavljivanje u gasnoj sobi, igru ruskog ruleta, a vehicular assualt, pucanje ispod vode i sobu za mučenje. Prikazuje se igra s pištoljem, scena ispod vode u kojoj je Rihanni probijeno srce i iz njega teče krv u oblacima. Postoje njeni mučitelji, koji je drže zaključanu i izlažu je raznim vrstama mučenja poput gušenja je s crvenim dimom i bacanja mačke na nju. Postoje scene u kojim je okreću i udaraju u ćeliji.U jednoj sceni ona stoji ispred jurećeg automobila. Ipak, pored svega ovoga, ona preživljava i na karaju njen partner je ubijen na kraju igre [[ruski rulet|ruskog ruleta]]. Očekuje se da će Rihanna dobiti MTV-jevu [[American Music Award]] za najbolji ženski akt.<ref>{{cite web |url=http://www.mtv.com/news/articles/1626315/20091113/rihanna.jhtml |title=Rihanna's 'Russian Roulette' Video: Dark Arts |publisher=[[MTV]] |date=2009-11-13 |accessdate=2009-11-13 |archive-date=15. studenoga 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091115155557/http://www.mtv.com/news/articles/1626315/20091113/rihanna.jhtml |url-status=dead }}</ref> ==Top ljestvice== {| class="wikitable" |- ! Top ljestvica (2009) ! Najviša<br />pozicija |- |[[ARIA Charts|Australija]]<ref>{{cite web |url=http://www.ariacharts.com.au/pages/charts_display_singles.asp?chart=1U50 |title=Top 50 Singles Chart - ARIA Charts |publisher=ARIA Charts |date=2009-11-22 |accessdate=2009-11-22}}</ref> |align="center"|7 |- |[[Ö3 Austria Top 40|Austrija]]<ref>{{cite web |url=http://www.austriancharts.at/showitem.asp?interpret=Rihanna&titel=Russian+Roulette&cat=s |title=Uspjeh u Austriji |date=2009-11-22 |accessdate=2009-11-22}}</ref> |style="text-align:center;"|2 |- |[[Ultratop|Belgija (Flandrija)]]<ref name="Ultratop">http://www.ultratop.be/nl/weekchart.asp?cat=s</ref> |align="center"|5 |- |[[Ultratop|Belgija (Valonija)]]<ref name="Ultratop-1">http://www.ultratop.be/fr/weekchart.asp?cat=s</ref> |align="center"|3 |- | [[Canadian Hot 100|Kanada]]<ref name="billboard.com">http://www.billboard.com/#/song/rihanna/russian-roulette/14322975</ref> | style="text-align:center;"| 9 |- | [[IFPI|Češka]]<ref>[http://www.ifpicr.cz/hitparada/index.php?hitp=R Uspjeh u Češkoj]</ref> |style="text-align:center;"|2 |- | [[IFPI|Danska]]<ref>[http://www.hitlisten.nu/]</ref> | style="text-align:center;"| 6 |- | [[YLE|Finska]]<ref>[http://ylex.yle.fi/lista/tuote?id=9712 Suomen virallinen lista]</ref> | style="text-align:center;"| 3 |- | [[SNEP|Francuska]]<ref>[http://www.lescharts.com/showitem.asp?interpret=Rihanna&titel=Russian+Roulette&cat=s Uspjeh u Francuskoj]</ref> | style="text-align:center;"|4 |- | [[Irish Singles Chart|Irska]]<ref>{{cite web |url=http://www.irma.ie/aucharts.asp |title=>> IRMA << Irish Charts - Singles, Albums & Compilations >> |publisher=Irma.ie |accessdate=2009-11-13 |archiveurl=https://www.webcitation.org/69oOkqzn3?url=http://www.irma.ie/aucharts.asp |archivedate=10. kolovoza 2012.}}</ref> | style="text-align:center;"| 5 |- | [[Italian Singles Chart|Italija]]<ref name="lescharts.com">{{cite web |author=Steffen Hung |url=http://www.lescharts.com/showitem.asp?interpret=Rihanna&titel=Russian+Roulette&cat=s |title=Rihanna - Russian Roulette |publisher=lescharts.com |accessdate=2009-11-13}}</ref> | style="text-align:center;"| 6 |- | [[Dutch Top 40|Nizozemska]]<ref>{{cite web |url=http://www.radio538.nl/web/show/id=875994/pid=875605 |title=Top 40 &#124; Hitlijst &#124; Radio 538=102 FM |publisher=Radio538.nl |date=2009-03-17 |accessdate=2009-11-13 |archive-date=17. ožujka 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090317181228/http://www.radio538.nl/web/show/id%3D875994/pid%3D875605 |url-status=dead }}</ref> | style="text-align:center;"| 7 |- |[[Recording Industry Association of New Zealand|Novi Zeland]]<ref>{{cite web |url=http://www.rianz.org.nz/rianz/chart.asp |title=New Zealand Singles Chart: Chart #1694 |date=2009-11-09 |accessdate=2009-11-10 |work=[[Recording Industry Association of New Zealand |RIANZ]] |archiveurl=https://www.webcitation.org/5wChHAS9r?url=http://www.rianz.org.nz/rianz/chart.asp |archivedate=2. veljače 2011.}}</ref> | style="text-align:center;"|9 |- | [[VG-lista|Norveška]]<ref>{{cite web |url=http://lista.vg.no/ |title=Ukens singleliste - VG-lista. Offisielle hitlister fra og med 1958 |publisher=Lista.vg.no |date=2006-06-01 |accessdate=2009-11-13}}</ref> | style="text-align:center;"| 1 |- | [[Media Control Chart|Njemačka]]<ref>{{cite web |url=http://musicline.de/de/chartverfolgung_summary/title/Rihanna/Russian+Roulette+%28Premium+2-Track%29/single |title=Uspjeh u Njemačkoj |date=2006-06-01 |accessdate=2009-11-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100220133132/http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/title/Rihanna/Russian+Roulette+%28Premium+2-Track%29/single |archivedate=20. veljače 2010.}}</ref> | style="text-align:center;"| 1 |- | [[IFPI|Slovačka]]<ref>[http://www.ifpicr.cz/hitparadask/index.php?hitp=R Uspjeh u Slovačkoj]</ref> |style="text-align:center;"|1 |- | [[Los 40 principales|Španjolska]]<ref>[http://www.spanishcharts.com/showitem.asp?interpret=Rihanna&titel=Russian+Roulette&cat=s Uspjeh u Španjolskoj]</ref> | style="text-align:center;"| 6 |- | [[Sverigetopplistan|Švedska]]<ref name="SWI">{{cite web|url=http://www.hitlistan.se/netdata/ghl002.mbr/lista?liid=43&dfom=20090001&newi=0&height=420&platform=Win32&browser=MSIE&navi=no&subframe=Mainframe |title=Årslista Singlar&nbsp;– År 2009 |publisher=Sverigetopplistan |access-date=July 31, 2011 |language=sv |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719010043/http://www.hitlistan.se/netdata/ghl002.mbr/lista?liid=43&dfom=20090001&newi=0&height=420&platform=Win32&browser=MSIE&navi=no&subframe=Mainframe |archive-date=July 19, 2011 }}</ref> | style="text-align:center;"| 4 |- |[[Swiss Singles Chart|Švicarska]]<ref name="Swisscharts.com">{{cite web|url=http://swisscharts.com/year.asp?key=2009|title=2009 Year End Swiss Singles Chart|year=2009|access-date=July 16, 2010|publisher=[[Swiss Music Charts]]|language=de|archive-date=September 27, 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927072118/http://www.swisscharts.com/year.asp?key=2009|url-status=live}}</ref> | style="text-align:center;"| 1 |- | SAD [[Billboard Hot 100]]<ref name="billboard.com"/> | style="text-align:center;"| 9 |- | SAD [[Hot Dance Club Play|Billboard Hot Dance Club Play]]<ref name="billboard.com"/> | style="text-align:center;"| 1 |- | [[UK Singles Cjart|Ujedinjeno Kraljevstvo]]<ref>[https://web.archive.org/web/20100103183614/http://www.chartstats.com/songinfo.php?id=34656 Uspjeh u Ujedinjenom Kraljevstvu]</ref> | style="text-align:center;"| 2 |- |} ==Singl u Hrvatskoj== {| class="wikitable" |- style="background-color: #white;" !align="center"|Tjedan !width="25"|44 <br /> <small><ref>{{hr icon}}[http://otvoreni.hr/default.aspx?id=43&rnd5=16.11.2009%200:07:44&arhivaliste=1&idlista=1297 Singl u Hrvatskoj - tjedan 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250421193557/https://otvoreni.hr/default.aspx?id=43&rnd5=16.11.2009%200:07:44&arhivaliste=1&idlista=1297 |date=21. travnja 2025. }}</ref></small> !width="25"|45 <br /> <small><ref>{{hr icon}}[http://otvoreni.hr/default.aspx?id=43&rnd5=16.11.2009%200:07:15&arhivaliste=1&idlista=1301 Singl u Hrvatskoj - tjedan 2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250421201016/https://otvoreni.hr/default.aspx?id=43&rnd5=16.11.2009%200:07:15&arhivaliste=1&idlista=1301 |date=21. travnja 2025. }}</ref></small> !width="25"|46 <br /> <small><ref>{{hr icon}}[http://otvoreni.hr/default.aspx?id=43&rnd5=16.11.2009%200:06:52&arhivaliste=1&idlista=1306 Singl u Hrvatskoj - tjedan 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250421185520/https://otvoreni.hr/default.aspx?id=43&rnd5=16.11.2009%200%3A06%3A52&arhivaliste=1&idlista=1306 |date=21. travnja 2025. }}</ref></small> !width="25"|47 <br /> <small><ref>{{hr icon}}[http://otvoreni.hr/default.aspx?id=43&rnd5=16.11.2009%200:04:36&arhivaliste=1&idlista=1310 Singl u Hrvatskoj - tjedan 4] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220809165233/http://otvoreni.hr/default.aspx?id=43&rnd5=16.11.2009%200:04:36&arhivaliste=1&idlista=1310 |date=9. kolovoza 2022. }}</ref></small> |- !align="center" style="background-color: #white;"|Pozicija |<center>35 |<center>28 |<center>27 |<center>18 |- |} ==Povijest izdanja== {| class="wikitable" |- !Država !Datum !Format !Izdavač |- | Svijet | [[20. listopada]] [[2009.]]<ref name="bbc091021">{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/newsbeat/hi/music/newsid_10000000/newsid_10002400/10002471.stm |title=Rihanna track gets worldwide premiere |last=Cochrane |first=Greg |date=2009-10-20 |publisher=BBC |accessdate=2009-10-21}}</ref> |Radijska premijera | style="text-align:center;"|[[Universal Music]] |- |rowspan="2"|[[SAD]] | [[27. listopada]] [[2009.]]<ref>{{cite web |url=http://gfa.radioandrecords.com/publishGFA/GFANextPage.asp?sDate=10/27/2009&Format=1 |title=®R&R :: Going For Adds™ :: CHR/Top 40 |publisher=Radio & Records |access-date=12. kolovoza 2021. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140222233532/http://gfa.radioandrecords.com/publishGFA/GFANextPage.asp?sDate=10%2F27%2F2009&Format=1 |archivedate=22. veljače 2014.}}</ref> |Airplay | rowspan="2" style="text-align:center;"|[[Def Jam Recordings|Def Jam]] |- |[[3. studenog]] [[2009.]] |[[Digitalni download]] |- |[[Njemačka]] |[[19. studenog]] [[2009.]]<ref>{{cite web |url=http://www.rihanna.de/releases/detail/product/161296/0/russian-roulette/ |title=Rihanna - Produktdetails - Russian Roulette - (CD Single) |publisher=Rihanna.de |accessdate=2009-11-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091027051152/http://www.rihanna.de/releases/detail/product/161296/0/russian-roulette |archivedate=27. listopada 2009.}}</ref> |rowspan="2"|[[CD Singl]] |- |[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |[[16. studenog]] [[2009.]]<ref>{{cite web |url=http://hmv.com/hmvweb/displayProductDetails.do?ctx=220;1;312;-1;207&sku=291913 |title=hmv.com: music: Russian Rouletter (2009) |publisher=HMV.com}}</ref> | style="text-align:center;"|[[Mercury Records|Mercury]] |} ==Izvori== {{izvori|30em}} {{Rihanna}} {{Singlovi Rihanne}} [[Kategorija:Singlovi iz 2009.]] [[Kategorija:Rihannine skladbe]] j2zxgcy6igiltfpuknuaetvam7vu7zn 0 240718 7615323 7208478 2026-10-08T17:42:04Z Moon1238 258470 7615323 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Father and son 27.jpg|mini|desno|Otac i sin.]] '''Otac''' je [[muškarac|muški]] [[roditelji|roditelj]], biološki ili samo socijalni (društveni roditelj). [[Žena|Ženski]] je ekvivalent [[majka]]. Otac je [[osoba]] koja obično brine o materijalnim dohotku i fizičkoj zaštiti [[obitelj]]i. Znanstvenim istraživanjima utvrđeno je da redovan međuodnos s ocem potiče kognitivne vještine poput razmišljanja i razvoja [[govor]]a te smanjuje delinkventno ponašanje kod djece. Prema 40-godišnjim istraživanjima u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] uvtrđeno je da su djeca iz rastavljenih obitelji ili djeca bez oca bila sklonija [[siromaštvo|siromaštvu]], [[nasilje|nasilju]] i delikvenciji.<ref>[http://tribun.hr/neprisutnost-oceva-odgoju-djece-pospjesuje-siromastvo-nasilje-kriminal/ Neprisutnost očeva u odgoju djece pospješuje siromaštvo, nasilje i kriminal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180221100943/http://tribun.hr/neprisutnost-oceva-odgoju-djece-pospjesuje-siromastvo-nasilje-kriminal/ |date=21. veljače 2018. }} tribun.hr, objavljeno i pristupljeno 20. veljače 2018.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Povezani članci == * [[dijete]] * [[majka]] * [[roditelji]] * [[obitelj]] {{mrva}} [[Kategorija:Muškarci]] [[Kategorija:Antropologija]] [[Kategorija:Obitelj]] e4ikqeglb7sf3cujjdk1iux7kq6ky90 0 248145 7615262 7258899 2026-10-08T14:04:42Z ~2026-54111-61 374805 dodala sam godinu kada razvitak počinje 7615262 wikitext text/x-wiki '''Zaštita potrošača''' ( razvitak počinje u 20.st) je pravno područje koje se bavi zaštitom osnovnih prava građana u ulozi potrošača u najrazličitijim poslovima u kojima pribavljaju proizvode i [[Usluga|usluge]] na tržištu. Prava potrošača regulirana su pripadnim [[Zakon|zakon]]skim odredbama kroz reguliranje poštenog tržišnog natjecanja. Zakoni su oblikovani kako bi se zaštitilo potrošače od nepoštene i agresivne poslovne prakse, i ujedno zaštitilo od nelojalne konkurencije one tvrtke koje prema potrošačima posluju pošteno. Pravo zaštite potrošača sastoji se od [[Građansko pravo|građanskopravnih]] i javnopravnih elemenata. Tako hrvatski Zakon o zaštiti potrošača sadrži brojne odredbe kojima se uređuju tzv. "potrošački ugovori" i sudske parnice koje se u svezi takvih ugovora mogu voditi - što spada u tzv. građanskopravni sistem regulacije društvenih odnosa. Isti zakon sadrži također i nemali broj odredbi o nadležnostima inspekcijskih službi, raznim prekršajima i poslovima tijela državne uprave - što spada u tzv. javnopravni sistem regulacije društvenih odnosa. == Zakon o zaštiti potrošača == U [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] područje zaštite potrošača regulirano je prvenstveno '''Zakonom o zaštiti potrošača'''<ref>[http://www.zakon.hr/z/193/Zakon-o-za%C5%A1titi-potro%C5%A1a%C4%8Da Zakon o zaštiti potrošača</ref> (objavljenim i dopunjenim u Narodnim novinama br. 79/07, 125/07, 75/09, 79/09, 89/09, 133/09 i 78/12). Ovim se Zakonom, koji je usklađen s direktivama [[Europska unija|Europske unije]] u području zaštite potrošača (engl. "Consumer protection") - i koji je, inače, zamijenio vrlo sličan istoimeni zakon iz 2003. godine - na poseban način reguliraju sljedeća prava potrošača: * pravo na zaštitu gospodarskih interesa potrošača, * pravo na zaštitu od opasnosti za život, zdravlje i imovinu, * pravo na pravnu zaštitu potrošača, * pravo na informiranje i edukaciju potrošača, * pravo na udruživanje potrošača u svrhu zaštite njihovih interesa, * pravo na predstavljanje potrošača i sudjelovanje predstavnika potrošača u radu tijela koja rješavaju pitanja od njihova interesa. Zaštitu potrošača se provodi kroz djelatnost Državnog inspektorata i drugih inspekcija (predviđa Zakon o zaštiti potrošača novčane kazne od 5.000 do najviše 100.000 kn) i - važnije - putem tužbi sudu, koje može podnijeti svaki potrošač za potrošački ugovor u kojem je on stranka (a to može biti i neki ugovor veće vrijednosti, poput kupnje kuće od građevinskog poduzeća) ili putem tzv. kolektivnih tužbi. U čl. 130. Zakona predviđena je i stanovita nadležnost Suda časti [[Hrvatska gospodarska komora|Hrvatske gospodarske komore]] (riječ je o instituciji koja poslovično angažira suce visokih sudova i druge vrlo iskusne pravne stručnjake); kao mjestu gdje bi trebalo postavljati standarde poštenog postupanja u gospodarskom poslovanju.<ref>[http://udrugafranak.hr/index.php/2012-10-12-13-35-11/item/415-tekst-presude-suda-%C4%8Dasti-hgk-u-slu%C4%8Daju-dadi%C4%87, Presuda suda časti HGK u slučaju Dadić protiv PBZ d.d. od Broj: P-I-50/10 od 25.03.2011., pregledano 18.06.2013.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == "Nepoštene ugovorne odredbe" == Zakon o zaštiti potrošača, sukladno [[Pravna stečevina Europske unije|pravnoj stečevini EU]], sadržanoj u raznim direktivama<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.eu-consumer-law.org/ |title="EU Consumer Law Acquis Database", pregledano 18.06.2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130530164912/http://eu-consumer-law.org/ |archive-date=30. svibnja 2013. |access-date=18. lipnja 2013.}}</ref> posvećuje osobitu pažnju pitanju tzv. "'''nepoštenih ugovornih odredbi'''" koje je formulirao trgovac (u tipiziranim ugovorima ili na bilo koji drugi način). "Ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinaĉno pregovaralo smatra se nepoštenom ako, suprotno naĉelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača." (čl. 96. Zakona). Kao primjere mogućih nepoštenih odredbi, navodi Zakon: – odredbu o ograničenju ili isključenju odgovornosti trgovca povodom smrti ili ozljede potrošača, ako je šteta posljedica štetne radnje trgovca, – odredbu o isključenju prijeboja potrošačeva duga s dugom koji trgovac ima prema potrošaču, – odredbu kojom se predviđa da trgovac zadrži plaćeno od strane potrošača kada ovaj odluči da neće sklopiti, odnosno ne ispuni ugovor, dok se isto pravo ne predviđa za potrošača u slučaju da trgovac ne želi sklopiti, odnosno ne ispuni ugovor, – odredbu kojom se potrošač obvezuje platiti nadoknadu štete zbog neispunjenja koja je znatno veća od stvarne štete, – odredbu kojom se trgovca ovlašćuje na raskid ugovora na temelju njegove diskrecijske ocjene, dok isto pravo nije predviđeno i za potrošača, – odredbu kojom se trgovca ovlašćuje da, u slučaju kada raskine ugovor, zadrži plaćeno za usluge koje još nije obavio, i još mnoge druge. Posljedica nepoštenja pojedine ugovorne odredbe je njena [[Ništetnost|ništetnost]]; ako je ta ugovorna odredba tako važna da ugovor ne može opstati bez nje, ništetan je čitav ugovor (čl. 102. Zakona o zaštiti potrošača). == Nepoštena poslovna praksa == Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje tzv. zavaravajuću (čl. 110. – 112.) i agresivnu (čl. 113. – 115.) poslovnu praksu; koje se zajednički nazivaju "nepoštenom poslovnom praksom"(čl. 107. – 109. Zakona). Pojam '''"nepoštene poslovne prakse"''' nije identičan s pojmom "nepoštene ugovorne odredbe" - ugovor koji je plod nepoštene poslovne prakse ne mora ujedno biti i ništetan. O '''zavaravajućoj poslovnoj praksi''' govorimo kada trgovac daje dezinformacije - putem "zavaravajućih radnji" ili "zavaravajućih propuštanja" - o osobinama svojega proizvoda ili usluge, koje mogu potrošača navesti da donese odluku koju inače ne bi donio; npr. ako se potrošače propusti informirati o znatnim troškovima održavanja proizvoda ili važnim rizicima kojima se potrošač izlaže zbog korištenja proizvoda ili usluge. Da je praksa trgovca zavaravajuća, ocjenjuje se prema okolnostima slučaja, ali se u čl. 112. Zakona daje dugački popis radnji i propuštanja koja se u svakom slučaju smatraju zavaravajućima. O '''agresivnoj poslovnoj praksi''' govorimo kada trgovac "korištenjem uznemiravanja, prisile, uključujući fizičku silu ili prijetnju te nedopušten utjecaj, u bitnoj mjeri umanjuje ili je vjerojatno da će umanjiti slobodu izbora ili postupanja prosječnog potrošača glede proizvoda te ga time navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o poslu koju inače ne bi donio". Da li je poslovna praksa agresivna, ocjenjuje se ovisno o okolnostima slučaja; međutim se u čl. 115. Zakona daje popis aktivnosti koje se uvijek smatraju agresivnom poslovnom praksom. – stvaranje dojma da potrošač ne može napustiti poslovni prostor sve dok ne sklopi ugovor, – posjećivanje potrošača u njegovu domu, ignorirajući pritom zahtjev potrošača da se napusti njegov dom ili da ga se više ne posjećuje, osim u slučaju i u mjeri u kojoj je to opravdano radi propisima predviđenog prisilnog ispunjenja ugovorne obveze, – ustrajno i neželjeno komuniciranje s potrošačem putem telefona, telefaks-uređaja, elektroničke pošte ili drugog sredstva daljinske komunikacije, osim u slučajevima i u mjeri u kojoj je to opravdano zbog propisima predviđenog prisilnog ispunjenja ugovorne obveze. Ova odredba ne utječe na primjenu pravila ovoga Zakona ili drugih propisa o ograničenju ili zabrani korištenja određenih sredstava daljinske komunikacije u određenim okolnostima, – traženje od potrošača koji postavlja odštetni zahtjev na temelju police osiguranja da dostavi određene dokumente koji, po razumnoj ocjeni, nisu relevantni za ocjenu opravdanosti tog zahtjeva ili sustavno izbjegavanje davanja odgovora na ustrajno dopisivanje potrošača, s namjerom da ga se odvrati od ostvarivanja prava koja mu pripadaju na temelju ugovora, – oglašavanje kojim se djecu izravno navodi na to da kupe oglašavani proizvod ili da nagovore svoje roditelje ili ostale punoljetne osobe da im kupe oglašavani proizvod, – zahtijevanje plaćanja proizvoda odmah ili s odgodom ili vraćanja ili čuvanja proizvoda koji je trgovac nabavio, a potrošač ga uopće nije naručio, – izravno obavještavanje potrošača da će posao ili opstanak trgovca biti ugrožen ako potrošač ne kupi proizvod, – stvaranje lažne predodžbe da je potrošač osvojio, ili da će osvojiti, bezuvjetno ili uz ispunjenje određene činidbe, određenu nagradu ili neku drugu odgovarajuću korist, kada u stvarnosti nikakva nagrada ili druga odgovarajuća korist nije predviđena ili kada je u stvarnosti poduzimanje bilo kakve radnje usmjerene na ostvarivanje te nagrade ili druge koristi uvjetovano određenim plaćanjem od strane potrošača ili kod potrošača uzrokuje troškove. Zakon o zaštiti potrošača kao glavni put zaštite od nepoštene poslovne prakse predviđa '''tužbu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača''' (čl. 131. Zakona). Pojedini potrošač se također može obratiti sudu, gdje bi trebao dokazati da su zbog radnji i propuštanja koja Zakon o zaštiti potrošača naziva nepoštenom poslovnom praksom nastale stanovite posljedice koje predviđa (u principu) Zakon o obveznim odnosima - slijedom čega bi mogao tražiti npr. raskid ugovora, popravak prodane stvari ili naknadu štete; takav oblik sudske zaštite će u suštini imati malo veze s pravom zaštite potrošača kao zasebnom granom prava. == Zaštita potrošača u drugim zakonima == Zakon o obveznim odnosima daje vrlo veliki broj odredbi koji su važne za zaštitu potrošača; u njima se u većini slučajeva, međutim, na jednaki način tretiraju potrošači, kao i osobe koje sklapaju ugovore u sklopu svoje profesionalne djelatnosti ("trgovci"). Kod najčešćeg ugovora - onog o kupoprodaji, imamo ipak nekoliko odredbi koje daju privilegiranu zaštitu potrošačima (čl. 402., 403. i 408. ZOO). Tako je npr. ništetna odredba kojom bi se predvidjelo da trgovac ne odgovara potrošaču za nedostatke stvari koju je prodao (čl. 408. ZOO). Odredbe ZOO o odgovornosti za nedostatke prodane stvari(čl. 400. – 422. ZOO) i o jamstvu (garanciji)za ispravnost prodane stvari (čl. 423. – 429. ZOO) su usklađene s Direktivom 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o nekim aspektima prodaje robe široke potrošnje i popratnim jamstvima<ref>[http://www.mvep.hr/pre/default.aspx?p=15.20.40{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} V. link s dokumentom na stranici "Popis prijevoda pravne stečevine EU-a za područje 15.20.40 - Zaštita gospodarskih interesa", kod Ministarstva vanjskih poslova RH</ref> Tipičan potrošački ugovor je ugovor o organiziranju putovanja (u turizmu) koji je reguliran odredbama čl. 881. – 903. Zakona o obveznim odnosima. Te su odredbe donijete u suglasju s Direktivom Vijeća 90/314/EEZ od 13. lipnja 1990. o paket putovanjima, paket odmorima i paket turama<ref>[http://www.mvep.hr/pre/default.aspx?p=13.40{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} V. link s dokumentom na "Popisu prijevoda pravne stečevine EU-a za područje 13.40 - Unutarnje tržište: politika koja se odnosi na poduzeća", kod Ministarstva vanjskih poslova RH</ref> Tako se npr. u čl. 881. ZOO propisuje da organizator (turističkog) putovanja mora u svojim promidžbenim brošurama dati sve važne informacije o putovanju - od karakteristika i kategorija prijevoznih sredstava i smještajnih objekata, do podataka o viznim i zdravstvenim formalnostima. Čl. 886. ZOO obvezuje organizatora putovanja da osigura putniku osobu kojoj se na odredištu može obratiti u slučaju poteškoća: putnik mora unaprijed dobiti ime, prezime, adresu i telefonski broj te osobe: ako takve osobe na odredištu ne bi bilo, mora za rješavanje poteškoća biti putniku na raspolaganju izravno organizator putovanja. 2013. godine donijet je Zakon o informiranju potrošača o hrani<ref>[http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?action=search&lang=hr&query=potro%C5%A1a%C4%8D&searchText=on&searchTitle=on&resultdetails=basic&id_doc=WLUJ%2fYG2qsFUuHk%2bK0QJEw%3d%3d, Zakon o informiranju potrošača o hrani]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Važan segment zaštite potrošača uređuje '''Zakon o potrošačkom kreditiranju'''<ref>[http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?action=search&query=potro%C5%A1a%C4%8D&searchText=on&searchTitle=on&resultdetails=basic&lang=hr&resultoffset=30&id_doc=6xTc1qBkqGaouPbkwrYwmw%3d%3d Zakon o potrošačkom kreditiranju]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Zaštita kolektivnih interesa potrošača == U Hrvatskoj aktivno djeluje dvadesetak udruga za zaštitu potrošača, podaci za kontakte se mogu pronaći na [http://potrosac.mingorp.hr/hr/potrosac/clanak.php?id=12487 poveznici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130513100758/http://potrosac.mingorp.hr/hr/potrosac/clanak.php?id=12487 |date=13. svibnja 2013. }}. Osnivanje takvih udruga predviđa sam Zakon o zaštiti potrošača, i one predstavljaju iznimno važni dio sustava zaštite potrošača. Takve udruge mogu, naime - pored savjetovanja potrošača i izjavljivanja prijava inspekcijama - pred sudovima pokretati postupke za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, "protiv pojedinog trgovca ili skupine trgovaca iz istog gospodarskog sektora koji postupaju u suprotnosti s odredbama ovog Zakona i drugih propisa koji su navedeni u stavku 1. ovoga članka, komorskih i interesnih udruga trgovaca koje promiču protupravno postupanje ili protiv tvorca pravila postupanja trgovaca kojima se promiče korištenje nepoštene poslovne prakse" (čl. 131. Zakona); u takvoj se parnici presudom (1) precizno utvrđuje povredu propisa o zaštiti potrošača, (2) naređuje tuženiku ("trgovcu") da prestane s takvim povredama i (3) zabranjuje se takve povrede ubuduće (čl. 136. Zakona). Do sada najveća i javno najpoznatija takva parnica je ona koju je Udruga "Potrošač" (u suradnji s [[Udruga Franak|Udrugom "Franak"]]) pokrenula protiv 8 banaka, osporavajući zakonitost više vrsta odredaba ugrađivanih u ugovore o kreditima, osobito kod kredita gdje je isplata bila ugovorena u protuvrijednosti stanovitog iznosa u švicarskim francima.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Pocela-parnica-Potrosaca-protiv-osam-banaka-sudac-ocijenio-da-bi-valutna-klauzula-trebala-biti-iznimka-a-ne-pravilo |title="SPOR ZBOG VALUTNE KLAUZULE U ŠVICARSKIM FRANCIMA I JEDNOSTRANE PROMJENE KAMATNE STOPE Počela parnica "Potrošača" protiv osam banaka: sudac ocijenio da bi valutna klauzula trebala biti iznimka, a ne pravilo" HINA, objavljeno u "Novi list" 01.3.2013, pregledano 18.06.2013. |journal= |access-date=18. lipnja 2013. |archive-date=30. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130530021639/http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Pocela-parnica-Potrosaca-protiv-osam-banaka-sudac-ocijenio-da-bi-valutna-klauzula-trebala-biti-iznimka-a-ne-pravilo |url-status=dead }}</ref> Na primjeru te složene parnice, prepoznaje se delikatnost i objektivna složenost zadaća što ih europski sistem zaštite potrošača daje udrugama: u SAD poslove kolektivne zaštite potrošača u principu obavljaju državna odvjetništva i državne agencije s dobro uređenim financiranjem i visokostručnim osobljem.<ref>http://www.nationalmortgagesettlement.com/about "About National Mortgage Settlement", web- stranica u izdanju Izvršnog odbora 49 Glavnih državnih odvjetnika saveznih država SAD-a, pregledano 18.6.2013.</ref> Hrvatski Zakon za zaštitu potrošača u čl. 132. predviđa mogućnost da i neka državna tijela izjave tužbu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.potrosac.hr Potrošač - društvo za zaštitu potrošača] *[http://www.huzp.hr/ Hrvatska udruga za zaštiti potrošača] *[http://www.poslovniforum.hr/potrosac/ Poslovni forum] *[http://potrosac.mingorp.hr/hr/potrosac/clanak.php?id=12487/ Popis udruga za zaštitu potrošača] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210322230055/https://www.szp.hr/ |date=22. ožujka 2021. }} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Potrošnja]] [[Kategorija:Zaštita potrošača| ]] eic9s63l3rdez33qchyklz3n4ttg8ro 7615418 7615262 2026-10-08T22:48:19Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-54111-61|~2026-54111-61]] ([[User talk:~2026-54111-61|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Fraxinus|Fraxinus]] 7258899 wikitext text/x-wiki '''Zaštita potrošača''' je pravno područje koje se bavi zaštitom osnovnih prava građana u ulozi potrošača u najrazličitijim poslovima u kojima pribavljaju proizvode i [[Usluga|usluge]] na tržištu. Prava potrošača regulirana su pripadnim [[Zakon|zakon]]skim odredbama kroz reguliranje poštenog tržišnog natjecanja. Zakoni su oblikovani kako bi se zaštitilo potrošače od nepoštene i agresivne poslovne prakse, i ujedno zaštitilo od nelojalne konkurencije one tvrtke koje prema potrošačima posluju pošteno. Pravo zaštite potrošača sastoji se od [[Građansko pravo|građanskopravnih]] i javnopravnih elemenata. Tako hrvatski Zakon o zaštiti potrošača sadrži brojne odredbe kojima se uređuju tzv. "potrošački ugovori" i sudske parnice koje se u svezi takvih ugovora mogu voditi - što spada u tzv. građanskopravni sistem regulacije društvenih odnosa. Isti zakon sadrži također i nemali broj odredbi o nadležnostima inspekcijskih službi, raznim prekršajima i poslovima tijela državne uprave - što spada u tzv. javnopravni sistem regulacije društvenih odnosa. == Zakon o zaštiti potrošača == U [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] područje zaštite potrošača regulirano je prvenstveno '''Zakonom o zaštiti potrošača'''<ref>[http://www.zakon.hr/z/193/Zakon-o-za%C5%A1titi-potro%C5%A1a%C4%8Da Zakon o zaštiti potrošača</ref> (objavljenim i dopunjenim u Narodnim novinama br. 79/07, 125/07, 75/09, 79/09, 89/09, 133/09 i 78/12). Ovim se Zakonom, koji je usklađen s direktivama [[Europska unija|Europske unije]] u području zaštite potrošača (engl. "Consumer protection") - i koji je, inače, zamijenio vrlo sličan istoimeni zakon iz 2003. godine - na poseban način reguliraju sljedeća prava potrošača: * pravo na zaštitu gospodarskih interesa potrošača, * pravo na zaštitu od opasnosti za život, zdravlje i imovinu, * pravo na pravnu zaštitu potrošača, * pravo na informiranje i edukaciju potrošača, * pravo na udruživanje potrošača u svrhu zaštite njihovih interesa, * pravo na predstavljanje potrošača i sudjelovanje predstavnika potrošača u radu tijela koja rješavaju pitanja od njihova interesa. Zaštitu potrošača se provodi kroz djelatnost Državnog inspektorata i drugih inspekcija (predviđa Zakon o zaštiti potrošača novčane kazne od 5.000 do najviše 100.000 kn) i - važnije - putem tužbi sudu, koje može podnijeti svaki potrošač za potrošački ugovor u kojem je on stranka (a to može biti i neki ugovor veće vrijednosti, poput kupnje kuće od građevinskog poduzeća) ili putem tzv. kolektivnih tužbi. U čl. 130. Zakona predviđena je i stanovita nadležnost Suda časti [[Hrvatska gospodarska komora|Hrvatske gospodarske komore]] (riječ je o instituciji koja poslovično angažira suce visokih sudova i druge vrlo iskusne pravne stručnjake); kao mjestu gdje bi trebalo postavljati standarde poštenog postupanja u gospodarskom poslovanju.<ref>[http://udrugafranak.hr/index.php/2012-10-12-13-35-11/item/415-tekst-presude-suda-%C4%8Dasti-hgk-u-slu%C4%8Daju-dadi%C4%87, Presuda suda časti HGK u slučaju Dadić protiv PBZ d.d. od Broj: P-I-50/10 od 25.03.2011., pregledano 18.06.2013.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == "Nepoštene ugovorne odredbe" == Zakon o zaštiti potrošača, sukladno [[Pravna stečevina Europske unije|pravnoj stečevini EU]], sadržanoj u raznim direktivama<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.eu-consumer-law.org/ |title="EU Consumer Law Acquis Database", pregledano 18.06.2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130530164912/http://eu-consumer-law.org/ |archive-date=30. svibnja 2013. |access-date=18. lipnja 2013.}}</ref> posvećuje osobitu pažnju pitanju tzv. "'''nepoštenih ugovornih odredbi'''" koje je formulirao trgovac (u tipiziranim ugovorima ili na bilo koji drugi način). "Ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinaĉno pregovaralo smatra se nepoštenom ako, suprotno naĉelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača." (čl. 96. Zakona). Kao primjere mogućih nepoštenih odredbi, navodi Zakon: – odredbu o ograničenju ili isključenju odgovornosti trgovca povodom smrti ili ozljede potrošača, ako je šteta posljedica štetne radnje trgovca, – odredbu o isključenju prijeboja potrošačeva duga s dugom koji trgovac ima prema potrošaču, – odredbu kojom se predviđa da trgovac zadrži plaćeno od strane potrošača kada ovaj odluči da neće sklopiti, odnosno ne ispuni ugovor, dok se isto pravo ne predviđa za potrošača u slučaju da trgovac ne želi sklopiti, odnosno ne ispuni ugovor, – odredbu kojom se potrošač obvezuje platiti nadoknadu štete zbog neispunjenja koja je znatno veća od stvarne štete, – odredbu kojom se trgovca ovlašćuje na raskid ugovora na temelju njegove diskrecijske ocjene, dok isto pravo nije predviđeno i za potrošača, – odredbu kojom se trgovca ovlašćuje da, u slučaju kada raskine ugovor, zadrži plaćeno za usluge koje još nije obavio, i još mnoge druge. Posljedica nepoštenja pojedine ugovorne odredbe je njena [[Ništetnost|ništetnost]]; ako je ta ugovorna odredba tako važna da ugovor ne može opstati bez nje, ništetan je čitav ugovor (čl. 102. Zakona o zaštiti potrošača). == Nepoštena poslovna praksa == Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje tzv. zavaravajuću (čl. 110. – 112.) i agresivnu (čl. 113. – 115.) poslovnu praksu; koje se zajednički nazivaju "nepoštenom poslovnom praksom"(čl. 107. – 109. Zakona). Pojam '''"nepoštene poslovne prakse"''' nije identičan s pojmom "nepoštene ugovorne odredbe" - ugovor koji je plod nepoštene poslovne prakse ne mora ujedno biti i ništetan. O '''zavaravajućoj poslovnoj praksi''' govorimo kada trgovac daje dezinformacije - putem "zavaravajućih radnji" ili "zavaravajućih propuštanja" - o osobinama svojega proizvoda ili usluge, koje mogu potrošača navesti da donese odluku koju inače ne bi donio; npr. ako se potrošače propusti informirati o znatnim troškovima održavanja proizvoda ili važnim rizicima kojima se potrošač izlaže zbog korištenja proizvoda ili usluge. Da je praksa trgovca zavaravajuća, ocjenjuje se prema okolnostima slučaja, ali se u čl. 112. Zakona daje dugački popis radnji i propuštanja koja se u svakom slučaju smatraju zavaravajućima. O '''agresivnoj poslovnoj praksi''' govorimo kada trgovac "korištenjem uznemiravanja, prisile, uključujući fizičku silu ili prijetnju te nedopušten utjecaj, u bitnoj mjeri umanjuje ili je vjerojatno da će umanjiti slobodu izbora ili postupanja prosječnog potrošača glede proizvoda te ga time navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o poslu koju inače ne bi donio". Da li je poslovna praksa agresivna, ocjenjuje se ovisno o okolnostima slučaja; međutim se u čl. 115. Zakona daje popis aktivnosti koje se uvijek smatraju agresivnom poslovnom praksom. – stvaranje dojma da potrošač ne može napustiti poslovni prostor sve dok ne sklopi ugovor, – posjećivanje potrošača u njegovu domu, ignorirajući pritom zahtjev potrošača da se napusti njegov dom ili da ga se više ne posjećuje, osim u slučaju i u mjeri u kojoj je to opravdano radi propisima predviđenog prisilnog ispunjenja ugovorne obveze, – ustrajno i neželjeno komuniciranje s potrošačem putem telefona, telefaks-uređaja, elektroničke pošte ili drugog sredstva daljinske komunikacije, osim u slučajevima i u mjeri u kojoj je to opravdano zbog propisima predviđenog prisilnog ispunjenja ugovorne obveze. Ova odredba ne utječe na primjenu pravila ovoga Zakona ili drugih propisa o ograničenju ili zabrani korištenja određenih sredstava daljinske komunikacije u određenim okolnostima, – traženje od potrošača koji postavlja odštetni zahtjev na temelju police osiguranja da dostavi određene dokumente koji, po razumnoj ocjeni, nisu relevantni za ocjenu opravdanosti tog zahtjeva ili sustavno izbjegavanje davanja odgovora na ustrajno dopisivanje potrošača, s namjerom da ga se odvrati od ostvarivanja prava koja mu pripadaju na temelju ugovora, – oglašavanje kojim se djecu izravno navodi na to da kupe oglašavani proizvod ili da nagovore svoje roditelje ili ostale punoljetne osobe da im kupe oglašavani proizvod, – zahtijevanje plaćanja proizvoda odmah ili s odgodom ili vraćanja ili čuvanja proizvoda koji je trgovac nabavio, a potrošač ga uopće nije naručio, – izravno obavještavanje potrošača da će posao ili opstanak trgovca biti ugrožen ako potrošač ne kupi proizvod, – stvaranje lažne predodžbe da je potrošač osvojio, ili da će osvojiti, bezuvjetno ili uz ispunjenje određene činidbe, određenu nagradu ili neku drugu odgovarajuću korist, kada u stvarnosti nikakva nagrada ili druga odgovarajuća korist nije predviđena ili kada je u stvarnosti poduzimanje bilo kakve radnje usmjerene na ostvarivanje te nagrade ili druge koristi uvjetovano određenim plaćanjem od strane potrošača ili kod potrošača uzrokuje troškove. Zakon o zaštiti potrošača kao glavni put zaštite od nepoštene poslovne prakse predviđa '''tužbu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača''' (čl. 131. Zakona). Pojedini potrošač se također može obratiti sudu, gdje bi trebao dokazati da su zbog radnji i propuštanja koja Zakon o zaštiti potrošača naziva nepoštenom poslovnom praksom nastale stanovite posljedice koje predviđa (u principu) Zakon o obveznim odnosima - slijedom čega bi mogao tražiti npr. raskid ugovora, popravak prodane stvari ili naknadu štete; takav oblik sudske zaštite će u suštini imati malo veze s pravom zaštite potrošača kao zasebnom granom prava. == Zaštita potrošača u drugim zakonima == Zakon o obveznim odnosima daje vrlo veliki broj odredbi koji su važne za zaštitu potrošača; u njima se u većini slučajeva, međutim, na jednaki način tretiraju potrošači, kao i osobe koje sklapaju ugovore u sklopu svoje profesionalne djelatnosti ("trgovci"). Kod najčešćeg ugovora - onog o kupoprodaji, imamo ipak nekoliko odredbi koje daju privilegiranu zaštitu potrošačima (čl. 402., 403. i 408. ZOO). Tako je npr. ništetna odredba kojom bi se predvidjelo da trgovac ne odgovara potrošaču za nedostatke stvari koju je prodao (čl. 408. ZOO). Odredbe ZOO o odgovornosti za nedostatke prodane stvari(čl. 400. – 422. ZOO) i o jamstvu (garanciji)za ispravnost prodane stvari (čl. 423. – 429. ZOO) su usklađene s Direktivom 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o nekim aspektima prodaje robe široke potrošnje i popratnim jamstvima<ref>[http://www.mvep.hr/pre/default.aspx?p=15.20.40{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} V. link s dokumentom na stranici "Popis prijevoda pravne stečevine EU-a za područje 15.20.40 - Zaštita gospodarskih interesa", kod Ministarstva vanjskih poslova RH</ref> Tipičan potrošački ugovor je ugovor o organiziranju putovanja (u turizmu) koji je reguliran odredbama čl. 881. – 903. Zakona o obveznim odnosima. Te su odredbe donijete u suglasju s Direktivom Vijeća 90/314/EEZ od 13. lipnja 1990. o paket putovanjima, paket odmorima i paket turama<ref>[http://www.mvep.hr/pre/default.aspx?p=13.40{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} V. link s dokumentom na "Popisu prijevoda pravne stečevine EU-a za područje 13.40 - Unutarnje tržište: politika koja se odnosi na poduzeća", kod Ministarstva vanjskih poslova RH</ref> Tako se npr. u čl. 881. ZOO propisuje da organizator (turističkog) putovanja mora u svojim promidžbenim brošurama dati sve važne informacije o putovanju - od karakteristika i kategorija prijevoznih sredstava i smještajnih objekata, do podataka o viznim i zdravstvenim formalnostima. Čl. 886. ZOO obvezuje organizatora putovanja da osigura putniku osobu kojoj se na odredištu može obratiti u slučaju poteškoća: putnik mora unaprijed dobiti ime, prezime, adresu i telefonski broj te osobe: ako takve osobe na odredištu ne bi bilo, mora za rješavanje poteškoća biti putniku na raspolaganju izravno organizator putovanja. 2013. godine donijet je Zakon o informiranju potrošača o hrani<ref>[http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?action=search&lang=hr&query=potro%C5%A1a%C4%8D&searchText=on&searchTitle=on&resultdetails=basic&id_doc=WLUJ%2fYG2qsFUuHk%2bK0QJEw%3d%3d, Zakon o informiranju potrošača o hrani]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Važan segment zaštite potrošača uređuje '''Zakon o potrošačkom kreditiranju'''<ref>[http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?action=search&query=potro%C5%A1a%C4%8D&searchText=on&searchTitle=on&resultdetails=basic&lang=hr&resultoffset=30&id_doc=6xTc1qBkqGaouPbkwrYwmw%3d%3d Zakon o potrošačkom kreditiranju]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Zaštita kolektivnih interesa potrošača == U Hrvatskoj aktivno djeluje dvadesetak udruga za zaštitu potrošača, podaci za kontakte se mogu pronaći na [http://potrosac.mingorp.hr/hr/potrosac/clanak.php?id=12487 poveznici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130513100758/http://potrosac.mingorp.hr/hr/potrosac/clanak.php?id=12487 |date=13. svibnja 2013. }}. Osnivanje takvih udruga predviđa sam Zakon o zaštiti potrošača, i one predstavljaju iznimno važni dio sustava zaštite potrošača. Takve udruge mogu, naime - pored savjetovanja potrošača i izjavljivanja prijava inspekcijama - pred sudovima pokretati postupke za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, "protiv pojedinog trgovca ili skupine trgovaca iz istog gospodarskog sektora koji postupaju u suprotnosti s odredbama ovog Zakona i drugih propisa koji su navedeni u stavku 1. ovoga članka, komorskih i interesnih udruga trgovaca koje promiču protupravno postupanje ili protiv tvorca pravila postupanja trgovaca kojima se promiče korištenje nepoštene poslovne prakse" (čl. 131. Zakona); u takvoj se parnici presudom (1) precizno utvrđuje povredu propisa o zaštiti potrošača, (2) naređuje tuženiku ("trgovcu") da prestane s takvim povredama i (3) zabranjuje se takve povrede ubuduće (čl. 136. Zakona). Do sada najveća i javno najpoznatija takva parnica je ona koju je Udruga "Potrošač" (u suradnji s [[Udruga Franak|Udrugom "Franak"]]) pokrenula protiv 8 banaka, osporavajući zakonitost više vrsta odredaba ugrađivanih u ugovore o kreditima, osobito kod kredita gdje je isplata bila ugovorena u protuvrijednosti stanovitog iznosa u švicarskim francima.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Pocela-parnica-Potrosaca-protiv-osam-banaka-sudac-ocijenio-da-bi-valutna-klauzula-trebala-biti-iznimka-a-ne-pravilo |title="SPOR ZBOG VALUTNE KLAUZULE U ŠVICARSKIM FRANCIMA I JEDNOSTRANE PROMJENE KAMATNE STOPE Počela parnica "Potrošača" protiv osam banaka: sudac ocijenio da bi valutna klauzula trebala biti iznimka, a ne pravilo" HINA, objavljeno u "Novi list" 01.3.2013, pregledano 18.06.2013. |journal= |access-date=18. lipnja 2013. |archive-date=30. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130530021639/http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Pocela-parnica-Potrosaca-protiv-osam-banaka-sudac-ocijenio-da-bi-valutna-klauzula-trebala-biti-iznimka-a-ne-pravilo |url-status=dead }}</ref> Na primjeru te složene parnice, prepoznaje se delikatnost i objektivna složenost zadaća što ih europski sistem zaštite potrošača daje udrugama: u SAD poslove kolektivne zaštite potrošača u principu obavljaju državna odvjetništva i državne agencije s dobro uređenim financiranjem i visokostručnim osobljem.<ref>http://www.nationalmortgagesettlement.com/about "About National Mortgage Settlement", web- stranica u izdanju Izvršnog odbora 49 Glavnih državnih odvjetnika saveznih država SAD-a, pregledano 18.6.2013.</ref> Hrvatski Zakon za zaštitu potrošača u čl. 132. predviđa mogućnost da i neka državna tijela izjave tužbu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.potrosac.hr Potrošač - društvo za zaštitu potrošača] *[http://www.huzp.hr/ Hrvatska udruga za zaštiti potrošača] *[http://www.poslovniforum.hr/potrosac/ Poslovni forum] *[http://potrosac.mingorp.hr/hr/potrosac/clanak.php?id=12487/ Popis udruga za zaštitu potrošača] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210322230055/https://www.szp.hr/ |date=22. ožujka 2021. }} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Potrošnja]] [[Kategorija:Zaštita potrošača| ]] hd28z0viwt2jw6srjs9qe3p6ybsmvy0 0 253818 7615475 6866028 2026-10-09T08:00:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615475 wikitext text/x-wiki {{Infokvir skijaš | ime = Stephan Görgl | slika = Stephan Goergl EC-GS Hinterstoder 20080111.jpg | slika_širina = 220px | slika_opis = Stephan Goergl | puno_ime = | nadimak = | datum_rođenja = [[5. lipnja]] [[1978.]] | mjesto_rođenja = [[Bruck an der Mur]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | državljanstvo = {{Z+X|AUT}} | karijera = aktivan | discipline = sve | skije = | sezone = | pobjede = 2 | dodatna_postolja = 3 | ukupno_postolja = 5 | medalje = }} '''Stephan Görgl''' ([[Bruck an der Mur]], [[5. lipnja]] [[1978 ]].) je [[Austrija|austrijski]] [[Alpsko skijanje|alpski skijaš]]. Sin je austrijske skijašice [[Traudl Hecher]] koja je osvojila dvije brončane olimpijske medalje u spustu na igrama u [[ZOI 1960.|Squaw Valleyu]] [[1960.]] i [[ZOI 1964.|Innsbrucku]] [[1964.]] godine.<ref>{{cite web |url=http://www.nbcolympics.com/news-features/news/newsid=415208.html |title=Elisabeth Görgl bio |access-date=19. veljače 2010. |archive-date=19. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100219022622/http://www.nbcolympics.com/news-features/news/newsid=415208.html |url-status=dead}}</ref> Njegova sestra [[Elisabeth Görgl]] osvojila je brončanu medalju na [[ZOI 2010.|olimpijskim igrama]] u [[Vancouver]]u u spustu. == Pobjede u Svjetskom kupu == {| class="wikitable" |- class="hintergrundfarbe5" ! Datum ! Mjesto ! Disciplina |- | 2. prosinca 2004. || {{Z|SAD}} [[Beaver Creek]] || superveleslalom |- | 12. ožujka 2005. || {{Z|ŠVI}} [[Lenzerheide]] || veleslalom |} ==Izvor== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20141219233154/http://www.goergl.com/ Službena stranica] * [http://www.fis-ski.com/de/606/615.html?sector=AL&competitorid=20764&type=result Statistika FIS-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929174833/http://www.fis-ski.com/de/606/615.html?sector=AL&competitorid=20764&type=result |date=29. rujna 2007. }} {{mrva-biog-alpski skijaši}} {{GLAVNIRASPORED:Görgl, Stephan }} [[Kategorija:Austrijski alpski skijaši]] c05rcwyi7iqs0essz2klwpeghmvn761 0 264683 7615255 7581225 2026-10-08T13:55:42Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Izumrle pantere|Izumrle pantere]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615255 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Američki lav | raspon_fosila = [[pleistocen]] | status = izumrli | slika = Panthera leo atrox Sergiodlarosa.jpg | slika_opis = Rekonstrukcija američkog lava | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mačke|Felidae]] | genus = ''[[Panthera]]'' | species = ''[[Lav|P. leo]]'' | subspecies = '''''P. l. atrox''''' | troimeno = ''Panthera leo atrox'' | troimeno_autorstvo = ([[Joseph Leidy|Leidy]], [[1853.]]) }} '''Američki lav''' ({{lat.|Panthera leo atrox}}), isto tako poznat kao '''Sjevernoamerički''' ili '''Američki pećinski lav''', je [[izumiranje|izumrla]] zvijer iz porodice [[felidae|mačaka]] koju danas poznajemo po [[fosil]]ima. Američki lav je bio endemičan u Sjevernoj Americi tijekom pleistocena. Po svojoj veličini je sličan [[Eurazija|eurazijskom]] [[pećinski lav|pećinskom lavu]], najvećoj mački koja je ikada živjela, a bio je oko 25% veći od modernog afričkog [[lav]]a.<ref>SDNHM Fossil Mysteries Field Guide: American lion. Accessed 7/31/07. [http://www.sdnhm.org/exhibits/mystery/fg_lion.html http://www.sdnhm.org/exhibits/mystery/fg_lion.html]</ref><ref>Yukon Beringia Interpretive Centre - American Lion. Accessed 2008-08-13. [http://www.beringia.com/02/02maina5.html http://www.beringia.com/02/02maina5.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041210080545/http://www.beringia.com/02/02maina5.html |date=10. prosinca 2004. }}</ref> Neke procjene govore da je težio više od 380 kilograma. == Opis == Američki lav je izumrla životinja podrijetlom iz Sjeverne Amerike. Bio je dug između 3 i 3.7 metara, te veći od također izumrle vrste ''Panthera leo fossilis'' i od modernog [[sibirski tigar|sibirskog tigra]]. Tjelesna struktura ovih lavova dobro je poznata. Njihovi zubi nalikuju onima kod modernih lavova, iako su znatno veći. Vrebali su [[jelen]]e, sjevernoameričke konje (sada izumrli), američke [[bizon]]e, [[mamut]]e i ostale velike [[biljojed]]e. Proširio se iz Amerike u Aljasku i Peru te je izumro prije oko 10 000 godina. == Popularna kultura == Američki lav je bio opisan u [[BBC]]-evim dokumentarnim serijama Ice Age Death Trap, Prehistoric America i Monster we Met, te je njegovu ulogu imao [[lav|afrički lav]]. ==Vanjske poveznice== * [https://web.archive.org/web/20041210080545/http://www.beringia.com/02/02maina5.html American lion], by C. R. Harrington, from Yukon Beringia Interpretative Center. * [http://dml.cmnh.org/1996Aug/msg00152.html Hoyle and cavetigers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160113013735/http://dml.cmnh.org/1996Aug/msg00152.html |date=13. siječnja 2016. }}, from the Dinosaur Mailing List (Groiss). == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Pleistocenski sisavci]] [[Kategorija:Izumrle pantere]] flc2pkcpg4q0aq18yeuae4tqyomgcmq 0 270786 7615543 7593803 2026-10-09T11:49:57Z Argo Navis 852 7615543 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Dugokrili zovoj | slika = Pterodroma macroptera in flight 3 - SE Tasmania (cropped).jpg | status = LC | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref name=iucn>{{cite journal | author = BirdLife International | title = ''Pterodroma macroptera'' | journal = [[IUCN Red List of Threatened Species]] | volume=2014 | page =e.T45048812A45049213 | year =2014 | doi = 10.2305/IUCN.UK.2014-2.RLTS.T45048812A45049213.en | doi-access = free }}</ref> | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[ptice|Aves]] | ordo = [[Procellariiformes]] | familia = [[Procellariidae]] | genus = ''[[Pterodroma]]'' | species = '''''P. macroptera''''' | dvoimeno = ''Pterodroma macroptera'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Andrew Smith (zoolog)|Smith]], [[1840.]]) }} '''Dugokrili zovoj'''{{HrvImenaPtica}} ({{lat.|Pterodroma macroptera}}) je morska ptica iz porodice [[zovoji|zovoja]]. Ima dvije podvrste: ''P. m. macroptera'' i ''P. m. gouldi'', koja je endem [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Gotovo cijelo [[perje]] je tamnosmeđe boje, osim bijele pruge blizu [[kljun]]a, koji je crne boje. Odvojena je od [[mrki zovoj|mrkog]] i [[Tankokljuni zovoj|tankokljunog zovoja]]. == Izvori == {{izvori}} {{mrva-ptice}} [[Kategorija:Pterodroma]] as3j7gjh9h6oujxpr8dzoh136ewb54w 0 273852 7615279 7522662 2026-10-08T15:12:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615279 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = Rockstar 101 |slika = Rockstar 101.png |ime_glazbenika = [[Rihanna]] feat. [[Slash]] |s_albuma = [[Rated R (Rihanna)|Rated R]] |B-strana = |format = [[digitalni download]] |objavljeno = 21. svibnja 2010.<br /><small>([[#Povijest objavljivanja|vidi povijest objavljivanja]])</small> |snimanje = 2009. |žanr = [[Dubstep]]<ref name="AOL" /> |trajanje = 3:58 |izdavač = [[Def Jam Recordings|Def Jam]] |tekstopisac = [[The-Dream|Terius Nash]], [[Christopher Stewart (producent)|Christopher Stewart]], [[Rihanna|Robyn Fenty]] |skladatelj = |producent = [[The-Dream]], [[Christopher Stewart (producent)|Christopher Stewart]] |kronologija = [[Rihanna]] |singl_prije = [[Rude Boy]] |singl0 = 2010. |singl = 2010. |singl_poslije = [[Te Amo (Rihanna)|Te Amo]] |singl2 = 2010. |ostalo = {{Mjesto u diskografiji 2 | ime_glazbenika = [[Slash]] | vrsta = singl | singl_prije = "[[By the Sword (pjesma)|By the Sword]]"<br />(2010.) | ime_singla = "'''Rockstar 101'''"<br />(2010.) | singl_poslije = "[[Back from Cali]]"<br />(2010.) }} }} "'''Rockstar 101'''" je pjesma [[Barbados|barbadoške]] pjevačice [[Rihanna|Rihanne]] koja sadrži [[Slash]]ov solo s gitarom. Objavljena je kao četvrti singl s Rihanninog čevtrog studijskog albuma ''[[Rated R (Rihanna)|Rated R]]''.<ref name="AOL">{{cite web |url=http://www.aolradioblog.com/2010/05/05/rihanna-rockstar-101/ |title=Rihanna Rockstar 101 New Song |accessdate=2010-05-05 |publisher=AOL Radio |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100907014107/http://www.aolradioblog.com/2010/05/05/rihanna-rockstar-101/ |archivedate=7. rujna 2010.}}</ref> == O pjesmi == Pjesmu su napisali [[The-Dream|Terius Nash]], [[Christopher Stewart (producent)|Christopher Stewart]] i Rihanna, a producirali [[The-Dream]] i Stewart. Debitirala je na 99. mjestu ljestvice [[Billboard Hot 100]], a za jedan tjedan popela se na 68. mjesto. Također je hit na ljestvici [[Hot Dance Club Songs]] na kojoj je završiula na drugom mjestu.<ref>[http://www.billboard.com/#/song/rihanna/rockstar-101/15596622 "Rockstar 101 <nowiki>[Explicit Version]</nowiki> - Rihanna"]. Billboard.com. Retrieved 2010-08-04.</ref> Kritike su primijetile pjesmine stroge akorde i Slashovu agresivnu gitaru. Spot prikazuje Rihannu u raznim scenema inspirisanim rock zvijezdama, a u njemu se pojavljuje [[Travis Barker]] iz sastava [[Blink-182]]. Slash se ne pojavljuje, ali Rihanna ga je odglumila. === Pozadina i objavljivanje === [[Ryan Seacrest]] je potvrdio objavljivanje pjesme na singlu kad ju je Rihanna izvodila u emisiji ''[[American Idol]]'' 7. travnja 2010. godine. Tad je nosila crni kožni kostim koji ide s tekstom pjesme. [[Def Jam]] objavio je ekskluzivni album nazvan ''Rockstar 101: The Remixes'' 21. svibnja 2010. godine, a na njemu se nalazi dvanaest inačica pjesme remiksiranih od strane drugih izvođača.<ref name="mb" >{{cite web |url=https://www.masterbeat.com/#release/658949501029 |title=Rockstar 101: The Remixes |work=masterbeat.com |accessdate=2010-05-05}}</ref> "Rockstar 101" poslana je glavnom i glazbenom radiju SAD-a 1. lipnja 2010. godine.<ref name="AA T40M FR">{{Citiranje weba |url=http://www.allaccess.com/top40-mainstream/future-releases |title=Allacess.com Top 40 Mainstream future releases |access-date=11. kolovoza 2010. |archive-date=3. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190103221501/https://www.allaccess.com/top40-mainstream/future-releases |url-status=dead }}</ref><ref name="AA T40R FR">{{Citiranje weba |url=http://www.allaccess.com/top40-rhythmic/future-releases |title=Allaccess.com Top 40 Rhythmic future releases |access-date=11. kolovoza 2010. |archive-date=4. prosinca 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101204081519/http://www.allaccess.com/top40-rhythmic/future-releases |url-status=dead }}</ref> Pjesma je korištena da promovira nadolazeću seriju ''Nikita'' i dodjelu [[MTV]]-jevih [[Video Music Awards]] 2010. godine. Rihanna je pjesmu izvodila na turneji [[Last Girl on Earth Tour]]. == Kritički osvrt == === Entertainment Weekly === Leah Greenblatt je za ''[[Entertainment Weekly]]'' opisao Slashv nastup s gitarom kao "agresivan".<ref name="Greenblatt">{{cite web |last=Greenblatt |first=Leah |title=Rated R (2009) |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20320917,00.html |work=[[Entertainment Weekly]] |6=date-2009-11-18 |accessdate=2009-11-21 |archive-date=29. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129031735/http://www.ew.com/ew/article/0,,20320917,00.html |url-status=dead }}</ref> === Los Angeles Times === {{citat2|Rihanna koristi svoj grubi glas [za pjesmu], tako se stavlja u svoj niži registar s divljom vikom. Jedina stvar koja mi neodstaje crna je gitara, ona reži u produkciji od Dreama i Stewarta, njena teška modulacija pravi jasnim da ona definitivno može proći bez tog krajnjeg rock faličkog simbola. Slashovo prisustvo čini se kao naknadna misao.<ref name="Powers">Powers, Ann (2009-11-23). [http://latimesblogs.latimes.com/music_blog/2009/11/album-review-rihannas-rated-r.html "Album review: Rihanna's 'Rated R'"]. ''Los Angeles Times''. Retrieved on 2009-11-23.</ref>}} === The New York Times === Jon Pareles je za ''[[The New York Times]]'' napomenuo da je pjesma jaka u svojim [[akord]]ima.<ref name="Pareles">Pareles, Jon (2009-11-22). [http://www.nytimes.com/2009/11/23/arts/music/23choice.html?ref=music "Critics' Choice - New From Rihanna, Shakira, Kris Allen and Adam Lambert, - Review"]. ''The New York Times''. Retrieved 2009-11-25.</ref> === PopMatters === Emily Tartanella je za ''[[PopMatters]]'' opisala pjesmu kao "brilijantni komad razmetanja s hrabrošću".<ref name="Tartanella">{{cite web |last=Tartanella |first=Emily |url=http://www.popmatters.com/pm/review/117320-rihanna-rated-r/ |title=Rihanna: Rated R |publisher=PopMatters |date=2009-12-10 |accessdate=2009-12-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121208052801/http://www.popmatters.com/pm/review/117320-rihanna-rated-r |archivedate=8. prosinca 2012.}}</ref> === About.com === Bill Lamb je za [[About.com]] opisao nezadovoljstvo s biranjem pjesme "Rockstar 101" za singl jer je "jedna od najslabijih pjesama s albuma ''Rated R'', dodajući da je pjesma "izgleda predodređena da završi red od tri pop hita s albuma". Dalje je rekao: "Unutar konteksta albuma ''Rated R'' intenzivno hladan distanciran osjećaj pjesme radi, ali teško je vidjeti kako "Rockstar 101" postaje draga širokom spektru obožavatelja popa koji slušaju radio".<ref>Lamb, Bill (2010-04-07). [http://top40.about.com/b/2010/04/07/rihanna-debuts-rockstar-101-single-on-american-idol-a-dud.htm "Rihanna Debuts "Rockstar 101" Single on American Idol - A Dud?"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131018005046/http://top40.about.com/b/2010/04/07/rihanna-debuts-rockstar-101-single-on-american-idol-a-dud.htm |date=18. listopada 2013. }}. About.com.</ref> == Popis pjesama == {{col-begin}} {{col-2}} *'''Rockstar 101: The Remixes<ref name="iTunes">http://itunes.apple.com/us/album/rockstar-101-the-remixes/id380334929</ref><br><small>(samo na [[iTunes]]u)</small>''' #"Rockstar 101" (Chew Fu Teachers Pet Fix [Eksplicitno] inačica na singlu) - 3:51 #"Rockstar 101" (Chew Fu Teachers Pet Fix inačica na singlu) - 3:51 #"Rockstar 101" (Dave Audé Radio) - 4:18 #"Rockstar 101" (Mark Picchiotti Pop Rock Radio) - 3:58 #"Rockstar 101" (Mark Picchiotti Rockin Radio) - 3:57 #"Rockstar 101" (LoOse CanNons Black Guitar R-Licks Radio) - 3:46 #"Rockstar 101" (Chew Fu Teacher's Pet Fix [Eksplicitno]) - 4:28 #"Rockstar 101" (Chew Fu Teacher's Pet Fix) - 4:28 #"Rockstar 101" (Dave Audé Club) - 7:52 #"Rockstar 101" (Mark Picchiotti Pop Rock Mix) - 7:37 #"Rockstar 101" (Mark Picchiotti Rockin' Club Mix) - 7:51 #"Rockstar 101" (LoOse CanNons Black Guitar R-Licks Extended) - 5:54 #"Rockstar 101" (Dave Audé Dub) - 6:44 #"Rockstar 101" (Mark Picchiotti Power Dub) - 7:20 {{col-2}} *'''Rockstar 101 (The Remixes)<ref name="mb"/><br><small>(samo na stranici masterbeat.com)</small>''' #"Rockstar 101" ([[Dave Audé]] Radio) - 4:18 #"Rockstar 101" ([[Mark Picchiotti]] Pop Rock Radio) - 3:58 #"Rockstar 101" (Mark Picchiotti Rockin Radio) - 3:57 #"Rockstar 101" (LoOse CanNons Black Guitar R-Licks Radio) - 3:46 #"Rockstar 101" (Chew Fu Teacher's Pet Fix [Eksplicitno]) - 4:28 #"Rockstar 101" (Chew Fu Teacher's Pet Fix) - 4:28 #"Rockstar 101" (Dave Audé Club) - 7:52 #"Rockstar 101" (Mark Picchiotti Pop Rock Mix) - 7:37 #"Rockstar 101" (Mark Picchiotti Rockin' Club Mix) - 7:51 #"Rockstar 101" (LoOse CanNons Black Guitar R-Licks Extended) - 5:54 #"Rockstar 101" (Dave Audé Dub) - 6:44 #"Rockstar 101" (Mark Picchiotti Power Dub) - 7:20 {{col-end}} == Videospot == Spot za pjesmu snimljen je u travnju 2010. godine.<ref>[http://www.rap-up.com/2010/04/12/rihanna-shoots-rockstar-101-video-rehearses-with-travis-barker/ "Rihanna Shoots 'Rockstar 101' Video, Rehearses with Travis Barker"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160315155807/http://www.rap-up.com/2010/04/12/rihanna-shoots-rockstar-101-video-rehearses-with-travis-barker/ |date=15. ožujka 2016. }}. Rap-Up.com. Retrieved 2010-07-08.</ref> Redatelj spota je [[Melina Matsoukas]], koja je bila redatelj Rihannina dva zadnja spota, "[[Hard (pjesma)|Hard]]" i "[[Rude Boy]]". Ekskluzivna snimka od 30 sekundi objavljena je na Internetu 19. svibnja 2010. godine zajedno s videom sa snimcima iza pozornice.<ref>[http://www.mtv.co.uk/artists/rihanna/news/222352-rihanna-rockstar-101 "Rihanna Rockstar 101 Preview Hits The Web"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110607102628/http://www.mtv.co.uk/artists/rihanna/news/222352-rihanna-rockstar-101 |date=7. lipnja 2011. }}. 2010-05-19. MTV.com. MTV Networks.</ref> Premijera čitavog spota bila je na stranici [[VEVO]] 25. svibnja 2010. godine. Prikazuje Rihannu u ukupno osam različitih scena. U jednoj nosi crnu boju, a u drugoj je skoro potpuno gola dok nosi krunu sa šiljcima i omotana lancima koje je napravio Fannie Schiavoni.<ref>Russo, Lily (2010-05-27). [http://www.graziadaily.co.uk/fashion/archive/2010/05/27/rihannas-rockin-fannie-schiavonis-chains.htm "Rihanna's rockin Fannie Schiavoni's chains!"]. Grazia Daily. Bauer Consumer Media.</ref><ref>[http://www.theimproper.com/music/?p=1116 "Rihanna Takes Naked Romp in Rock Star 101 Video (watch)"]. 2010-05-26. TheImproper.com.</ref> Također je prikazana u sceni snijegom prekrivene šume. Pošto Slash nije uključen u spot Rihanna ga je odglumila noseći njegovu klasičnu kovrdžavu kosu, sunčane naočale i šešir.<ref>[http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/showbiz/music/2986703/Rihanna-takes-inspiration-from-Guns-N-Roses-wardrobe.html "Rihanna takes inspiration from Guns'N'Roses wardrobe"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131204233006/http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/showbiz/music/2986703/Rihanna-takes-inspiration-from-Guns-N-Roses-wardrobe.html |date=4. prosinca 2013. }}. 2010-05-26. ''The Sun''. News Group Newspapers.</ref> U ostalim scenama razbija crnu električnu gitaru, a također je prikazana u outfitu koji sadrži žice gitare. Bubnjar sastava [[Blink-182]] [[Travis Barker]] pojavljuje se u spotu kao dio Rihanninog rock sastava. Inpiracija za spot bile su razne rock zvijezde, uključujući [[Nine Inch Nails]] i [[The Bravery]].<ref>[http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-1281547/Rihanna-goes-naked-Rockstar-101-raunchiest-video-yet.html?ito=feeds-newsxml "Rihanna goes naked for Rockstar 101 in raunchiest video yet"]. 2010-05-26. MailOnline. Associated Newspapers.</ref> Ubrzo nakon objavljivanja spota Slash je izjavio da je oduševljen s tim što ga je Rihanna odglumila i da je spot bolji bolji s Rihannom u ulozi njega. Rekao je da su sve stvari složile, da to spotu daje dozu seksualnosti i da sve radi kako bi trebalo.<ref>Anderson, Kyle (2010-05-25). [http://www.mtv.com/news/articles/1640020/20100525/rihanna.jhtml "Slash Is 'Flattered' That Rihanna Channels Him In 'Rockstar 101'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100527061804/http://www.mtv.com/news/articles/1640020/20100525/rihanna.jhtml |date=27. svibnja 2010. }}. MTV.com. MTV Networks.</ref> Britanska televizijska premijera bila je na kanalu [[4Music]] 13. lipnja 2010. godine.<ref>[http://www.channel4.com/tv-listings/daily/2010/06/13 "Channel 4 - TV Listings - Sunday 13th of June 2010:"]. Channel 4. Retrieved 2010-07-08.</ref> == Top ljestvice == {|class="wikitable" !Top ljestvica (2010.) !Najviša<br>pozicija |- |[[ARIA|Australija]])<ref>[http://www.ariacharts.com.au/pages/chartifacts.htm Uspjeh u Australiji]</ref> |align="center"|73 |- |SAD [[Billboard Hot 100]]<ref name="BB-RiHot100">[http://www.billboard.com/charts/hot-100#/artist/rihanna/chart-history/658897 "Rihanna Album & Song Chart History: Hot 100"]. Billboard.com. Nielsen Business Media. Retrieved 2010-08-08.</ref> |align="center"|68 |- |SAD [[Hot Dance Club Songs]]<ref name="BB-RiDance">{{cite web |url=http://www.billboard.com/#/artist/rihanna/chart-history/658897?f=359&g=Singles |title=Rihanna Album & Song Chart History: Dance/Club Play Songs |publisher=Nielsen Business Media |work=Billboard |accessdate=2010-08-08}}</ref> |align="center"|2 |} ==Povijest objavljivanja== {{col-begin}} {{col-2}} ===Objavljivanje na radiju=== {| class="wikitable" |- !Država !Datum !Format |- |SAD |1. lipnja 2010. |airplay<ref name="AA T40R FR"/> |} {{col-2}} === Puštanje u prodaju === {| class="wikitable" |- !Država !Datum !Dostupnost<br>(digitalni [[Extended Play|EP]]) !Label |- |rowspan="2"|SAD |21. svibnja 2010. |masterbeat.com<ref name="mb" /> |rowspan="2"|[[Def Jam Recordings|Def Jam Records]] |- |13. lipnja 2010. |[[iTunes]]<ref name="iTunes"/> |} {{col-end}} ==Izvori== {{izvori|30em}} {{Rihanna}} {{Rihannini singlovi}} [[Kategorija:Singlovi iz 2010.]] [[Kategorija:Rihannine skladbe]] pjlvdvx9qa18iv1svbsnj298mfksx3j 0 274201 7615430 7608250 2026-10-09T00:58:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615430 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir album | ime_albuma = Sky Blue Sky | ime_glazbenika = [[Wilco]] | vrsta = studijski album | slika = SkyBlueSky.jpg | žanr = [[alternativni rock]], [[folk rock]] | datum = 15. svibnja 2007. | snimanje = od studenog 2006. do siječnja 2007. u Chicagu | izdavač = [[Nonesuch Records]] | trajanje = 50:56 | producent = Wilco | album_prije = [[A Ghost Is Born]] | album_poslije = [[Wilco (The Album)]] | godina0 = 2004. | godina = 2007. | godina2 = 2009. | recenzija = }} '''''Sky Blue Sky''''' je šesti studijski album američkog [[alt-rock]] sastava [[Wilco]], objavljen 15. svibnja 2007. u izdanju [[Nonesuch Records]]a. Najavljen je 17. siječnja 2007. na koncertu u [[Nashville, Tennessee|Nashvilleu]] te je prvi studijski album sastava s gitaristom [[Nels Cline|Nelsom Clineom]] i multiinstrumentalistom [[Pat Sansone|Patom Sansoneom]]. Prije objavljivanja sastav ga je u cijelosti pustio na svoju internetsku stranicu i ponudio besplatno preuzimanje pjesme "What Light". ''Sky Blue Sky'' bio je drugi najbolji plasirani album Wilca na listi [[Billboard 200|''Billboard'' 200]], na četvrtoj poziciji. Nastao u vlastitoj produkciji, album je zaradio uglavnom pozitivne recenzije. Publikacije kao što su [[PopMatters]] i ''[[Rolling Stone]]'' hvalili su njegovu zrelost, dok su [[PlayLouder]] i [[Pitchfork Media]] kritizirali njegov "dad-rock" zvuk. Iako su neki kritičari hvalili izravan stihovni pristup, drugi su ga kritizirali dok su ga uspoređivali s prethodnim albumima sastava. Sastav je dao dozvolu da se šest pjesama sa snimanja ''Sky Blue Sky'' koristi u [[Volkswagen]]ovoj reklamnoj kampanji, što je izazvalo kritike obožavatelja i medija. == Produkcija == U travnju 2006. Wilco je još uvijek bio na turneji na kojoj su promovirali svoj posljednji album, ''[[A Ghost Is Born]]'', koji je objavljen 2004. Sastav je tijekom tog dijela turneje izveo nekoliko novih pjesama, između ostalih i "Walken", "Either Way" i "On and On and On". Sljedećeg mjeseca bubnjar [[Glenn Kotche]] spomenuo je u razgovoru za [[Pitchfork Media]] da će te nove pjesme biti snimljene kao demo za novi album.<ref name="Kotche">{{cite web |last=Llewellyn |first=Kati |url=http://www.pitchforkmedia.com/page/news/2006/05/08 |title=Glenn Kotche Talks New Wilco Record |publisher=Pitchfork Media |date=8. svibnja 2006. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070502043058/http://www.pitchforkmedia.com/page/news/2006/05/08 |archivedate=2. svibnja 2007. |accessdate=12. kolovoza 2010.}} Preuzeto 9. lipnja 2007.</ref> Tijekom samostalnog koncerta 17. siječnja 2007., [[Jeff Tweedy]] je najavio da će sastav 15. svibnja 2007. objaviti šesti studijski album u izdanju [[Nonesuch Records]]a.<ref>{{cite web |last=Llewellyn |first=Kati |url=http://www.pitchforkmedia.com/page/news/2006/05/08 |title=Tweedy Reveals Wilco LP Title, Release Date |publisher=[[Pitchfork Media]] |date=18. siječnja 2007. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070502043058/http://www.pitchforkmedia.com/page/news/2006/05/08 |archivedate=2. svibnja 2007. |accessdate=12. kolovoza 2010.}} Preuzeto 9. srpnja 2007.</ref><ref>{{cite news |last=Cohen |first=Jonathan |url=http://www.billboard.com/bbcom/news/article_display.jsp?vnu_content_id=1003534789 |title=Wilco Soars into 'Blue Sky' in May |publisher=[[Billboard]] |date=18. siječnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101203191937/http://www.billboard.com/bbcom/news/article_display.jsp?vnu_content_id=1003534789 |archive-date=3. prosinca 2010. |access-date=12. kolovoza 2010. |url-status=dead}} Preuzeto 9. lipnja 2007.</ref> Album je nazvan ''Sky Blue Sky'', referenca na Tweedyjevu uspomenu iz djetinjstva, na paradu na [[Memorial Day]] u [[Belleville, Illinois|Bellevilleu]]. Vratio se kući s obitelji iz [[St. Louis]]a, ali nije mogao doći do obiteljskog doma jer je parada blokirala glavnu ulicu. To je navelo Tweedyja da razmisli o svojoj budućnosti u gradu: znao je da će morati otići kad odraste jer je grad bio premalen.<ref name="NPR">''[http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=10474704&ft=1&f=1039 A Parade of Inspiration on Wilco's Sky Blue Sky]'', NPR, Washington D.C., 26. svibnja 2007., Preuzeto 10. lipnja 2007.</ref> Album je snimio TJ Doherty u The Loftu, studiju sastava u Irving Parku u [[Chicago|Chicagu]], gdje je Tweedy snimio ''[[Born Again in the USA]]'' s Loose Furom i veći dio Wilcova ''[[Yankee Hotel Foxtrot]]a''. U intervjuu za ''Billboard'' sastav je otkrio da će album biti manje eksperimentalan u odnosu na prethodna dva i više pod utjecajem [[The Beatles|Beatlesa]], [[The Beach Boys|Beach Boysa]] i [[The Rolling Stones|Rolling Stonesa]]. Usto, za razliku od prethodnih albuma, [[Jim O'Rourke (glazbenik)|Jim O'Rourke]] bio je vrlo malo povezan s produkcijom albuma, koji je nastao uz vrlo malo montaže zvuka.<ref name="Bill">{{cite news |last=Cohen |first=Jonathan |url=http://www.billboard.com/bbcom/feature/article_display.jsp?vnu_content_id=1003571465 |title=Wilco: In the Comfort Zone |publisher=Billboard |date=13. travnja 2007. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070622183009/http://www.billboard.com/bbcom/feature/article_display.jsp?vnu_content_id=1003571465 |archivedate=22. lipnja 2007. |deadurl=yes |accessdate=12. kolovoza 2010.}} Preuzeto 9. lipnja 2007.</ref> === Kompozicija === Sastav je na ovom albumu pokušao biti izravniji nego na prethodna dva, što je rezultiralo mekšim zvukom. Tweedy je stihovnu izravnost pripisao slušanju [[The Byrds]]a i [[Fairport Convention]]a tijekom snimanja albuma.<ref>{{cite news |last=Kandell |first=Steve |url=http://www.spin.com/features/magazine/2007/05/0705_jeff/ |title=The Main Attractions: Jeff Tweedy |publisher=Spin |date=2. svibnja 2007. |access-date=12. kolovoza 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070604004746/http://www.spin.com/features/magazine/2007/05/0705_jeff/ |archive-date=4. lipnja 2007.}} Preuzeto 10. lipnja 2007.</ref> Mnoge od pjesama s albuma snimljene su u jednom danu, a sastav je konsenzusom odlučivao kako bi svaka pjesma trebala zvučati.<ref name="RS"/> Snimljeno je 18 pjesama, a njih 12 je odabrano za uvrštavanje na album.<ref>{{cite news |last=Mills |first=Fred |url=http://www.harpmagazine.com/news/detail.cfm?article=10831 |title=New Wilco Album ''Sky Blue Sky'' Drops May 15 |publisher=Harp |date=20. siječnja 2007. |access-date=12. kolovoza 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070926230907/http://www.harpmagazine.com/news/detail.cfm?article=10831 |archive-date=26. rujna 2007.}} Preuzeto 10. lipnja 2007.</ref> Probna snimka "Let's Not Get Carried Away" nije uključena među pjesme koje su ponuđene za preuzimanje na [[iTunes]]u, a verzija "The Thanks I Get" s cijelim sastavom objavljena je na [[MySpace]] stranici Wilca. Neki albumi koji su otpremljeni u nezavisne glazbene trgovine uključivale su [[EP]] s pjesmom "One True Vine" i koncertnom verzijom "Theologians" snimljenom u The Vic Theateru u Chicagu.<ref name="Bill"/> Objavljeno je i deluxe izdanje ''Sky Blue Sky'', u kojem se još nalazio [[DVD]] s osam koncertnih izvedbi iz Wilco Lofta.<ref name="notes"/> Za razliku od prethodnih albuma Wilca, ''Sky Blue Sky'' je karakterističan po Tweedyjevoj suradnji s ostalim članovima na pisanju pjesama. Zbog toga su se na albumu pojavile razne teme (Tweedy je na ''A Ghost Is Born'' bio jedini autor pjesama, koristio se [[Pro Tools]]om i nakon toga prezentirao pjesme sastavu).<ref name="Trib">{{cite news |last=Kot |first=Greg |title=Wilco Pares Down for Simpler, More Intimate Work |publisher=Chicago Tribune |date=13. svibnja 2007.}}</ref><ref>Kot 2004., str. 240–1</ref> Naslovna pjesma odnosi se na Tweedyjeve brige iz djetinjstva u malom mjestu, dok je "On and On and On" oda iskustvima Tweedyjeva oca nakon smrti Tweedyjeve majke.<ref name="NPR"/><ref name="Trib"/> Međutim, nije svaka pjesma imala tako ozbiljnu temu — "Hate It Here" na prilično humoran način opisuje muškarca koji nakon prekida s djevojkom pokušava ispuniti vrijeme raznim kućanskim poslovima.<ref>{{cite news |last=Collis |first=Clark |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20038840_20038841_20033215,00.html |title=The Trouble With Tweedy |publisher=Entertainment Weekly |access-date=12. kolovoza 2010. |archive-date=29. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100329090847/http://www.ew.com/ew/article/0,,20038840_20038841_20033215,00.html |url-status=dead }} Preuzeto 16. lipnja 2007.</ref> ''Sky Blue Sky'' bio je prvi studijski album sastava na kojem je radila proširena postava koja se prvi put pojavila na ''[[Kicking Television: Live in Chicago]]''. Gitarist Jeff Tweedy bio je glavni pjevač, dok je basist [[John Stirratt]], uz Tweedyja jedini originalni član sastava, bio vokalna potpora. Glenn Kotche svirao je bubnjeve, a [[Mikael Jorgensen]] nekoliko instrumenata s tipkama. Novi članovi sastava u odnosu na prethodni studijski album bili su prvi gitarist [[Nels Cline]] i multiinstrumentalist [[Pat Sansone]]. Na albumu su svirali i violistica Karen Waltuch i multiinstrumentalist Jim O'Rourke. Miksao ga je Jim Scott u PLYRZ Studios u [[Santa Clara, Kalifornija|Santa Clari]].<ref name="notes">Bilješke s albuma ''Sky Blue Sky'', 15. svibnja 2007., Nonesuch Records, 131388.</ref> === Omot === Omot ''Sky Blue Sky'' je fotografija Manuela Prestija nazvana "Sky Chase".<ref name="notes"/> Nastala je u [[Rim]]u, a Prestiju je 2005. donijela nagradu u natječaju za Najboljeg fotografa divljine.<ref>{{cite web |last=Presti |first=Manuel |url=http://www.wildlifephoto-presti.com/Photo_of_the_month/2005/11_2005.htm |title=Sky Chase&nbsp;– B156 |publisher=wildlifephoto-presti.com |access-date=12. kolovoza 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070928163103/http://www.wildlifephoto-presti.com/Photo_of_the_month/2005/11_2005.htm |archivedate=28. rujna 2007.}} Preuzeto 5. srpnja 2007.</ref> Ista fotografija nalazi se na srpanjskom izdanju ''[[National Geographic Magazine|National Geographica]]'' iz 2007. Nathaniel Murphy bio je autor nekoliko ilustracija na omotu. Knjižica sadrži i fotografije članova sastava koje potpisuje Frank Ockenfels. Za grafički dizajn pobrinuli su se Jeff Tweedy i Lawrence Azerrad.<ref name="notes"/> == Marketing i promocija == 3. ožujka 2007. službena stranica Wilca ugostila je "slušateljsku zabavu" ''Sky Blue Sky'', odnosno album je u cijelosti objavljen za preslušavanje.<ref>{{cite web |url=http://smartley3.wilcoworld.net/sbs/ |title=Wilco Official Website |publisher=wilcoworld.net |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070305171712/http://smartley3.wilcoworld.net/sbs/ |archivedate=5. ožujka 2007. |deadurl=yes |accessdate=12. kolovoza 2010.}} Preuzeto 3. ožujka 2007.</ref><ref>{{cite web |last=Crock |first=Jason |url=http://www.pitchforkmedia.com/article/feature/42415-interview-wilco |title=Interview: Wilco |publisher=Pitchfork Media |date=7. svibnja 2007. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070509021257/http://www.pitchforkmedia.com/article/feature/42415-interview-wilco |archivedate=9. svibnja 2007. |accessdate=12. kolovoza 2010.}} Preuzeto 10. lipnja 2007.</ref> Dva dana kasnije, pjesma "What Light" postala je dostupna za besplatno preuzimanje na službenoj stranici sastava te je objavljena za preslušavanje na službenoj [[MySpace]] stranici sastava.<ref>{{cite news |last=Suarez |first=Jessica |url=http://www.pitchforkmedia.com/article/download/41529-wilco-what-light-mp3 |title=New Music: Wilco: "What Light" (MP3) |publisher=Pitchfork Media |date=5. ožujka 2007. |access-date=12. kolovoza 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070430161622/http://www.pitchforkmedia.com/article/download/41529-wilco-what-light-mp3 |archive-date=30. travnja 2007.}} Preuzeto 10. lipnja 2007.</ref> 11. ožujka 2007. cijeli je album ponovno objavljen za preslušavanje na službenoj stranici. "The Thanks I Get", pjesma nastala tijekom snimanja ''Sky Blue Sky'' koja nije uključena na album, postala je dostupna za besplatno preuzimanje kupcima albuma.<ref>{{cite web |url=http://smartley3.wilcoworld.net/sbs/ |title=Wilco Official Website |publisher=wilcoworld.net |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070305171712/http://smartley3.wilcoworld.net/sbs/ |archivedate=5. ožujka 2007. |deadurl=yes |accessdate=12. kolovoza 2010.}} Preuzeto 10. lipnja 2007.</ref> Tijekom europskog dijela promotivne turneje, Wilco je u cijenu albuma uključio i EP s pet pjesama. EP je sadržavao pjesme "The Thanks I Get", "One True Vine", "Let's Not Get Carried Away" i koncertne verzije "Impossible Germany" i "Hate It Here". EP je bio dostupan i za besplatno preuzimanje na internetu, ali samo kupcima albuma.<ref>{{cite web |url=http://wilcoworld.net/sbs/index.php |title=Wilco: Sky Blue Sky |publisher=wilcoworld.net |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071113091939/http://wilcoworld.net/sbs/index.php |archivedate=13. studenoga 2007. |deadurl=yes |accessdate=12. kolovoza 2010.}} Preuzeto 14. studenog 2007.</ref> [[Datoteka:WilcoFIB.jpg|mini|Wilco na promotivnom koncertu na Festival Internacional de Benicàssim, 20. srpnja 2007.]] Frustriran slabim radijskim emitiranjem prethodnih albuma, sastav se odlučio na televizijsko oglašavanje. Wilco je ranije dopuštao korištenje pjesama u reklamama [[Telefónica|Telefónica Moviles]], a Jeff Tweedy pojavio se u nizu reklama [[Apple Computer]]a. U svibnju 2007. [[Volkswagen]] je počeo emitirati reklame s pjesmom "You Are My Face" i bonus pjesmom "The Thanks I Get". Sastav je na svojoj stranici komentirao da nemaju ništa protiv te da nekoliko članova vozi Volkswagenove modele.<ref name="news">{{cite web |url=http://wilcoworld.net/news/index.php |title=Wilco&nbsp;– News |publisher=wilcoworld.net}} Preuzeto 10. lipnja 2007.</ref> Sastav je za kampanju licencirao šest pjesama.<ref>{{cite web |last=Welte |first=Jim |url=http://www.mp3.com/news/stories/9649.html |title=VW Taps Wilco's ''Sky Blue Sky'' for Ads |date=4. lipnja 2007. |access-date=12. kolovoza 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070929082852/http://www.mp3.com/news/stories/9649.html |archivedate=29. rujna 2007.}} Preuzeto 10. lipnja 2007.</ref> Taj potez je izazvao kritike i kod obožavatelja i u medijima.<ref>{{cite news |last=Cohen |first=Jonathan |url=http://www.billboard.com/bbcom/news/article_display.jsp?vnu_content_id=1003594075 |title=Wilco Takes a Spin with Volkswagen for TV Ads |publisher=MP3.com |date=5. lipnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110605124719/http://www.billboard.com/bbcom/news/article_display.jsp?vnu_content_id=1003594075 |archive-date=5. lipnja 2011. |access-date=12. kolovoza 2010. |url-status=dead}} Preuzeto 10. lipnja 2007.</ref><ref>{{cite news |last=Caro |first=Mark |url=http://metromix.chicagotribune.com/tv/mmx-0610_pop1jun10,0,2442800.story?coll=mmx-television_heds |title=Does VW Deal Make Wilco a Sellout? |publisher=Chicago Tribune |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080117005346/http://metromix.chicagotribune.com/tv/mmx-0610_pop1jun10,0,2442800.story?coll=mmx-television_heds |archivedate=17. siječnja 2008. |deadurl=yes |accessdate=12. kolovoza 2010.}} Preuzeto 10. lipnja 2007.</ref> Nakon izdanja albuma uslijedila je promotivna turneja. Sastav je 25. svibnja 2007. izveo "Sky Blue Sky" i "You Are My Face" u emisiji ''Later... with Jools Holland'', a sljedećeg je dana intervjuiran u ''The Dermot O'Leary Showu''.<ref name="news"/><ref>{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/later/show/index_20070525.shtml |title=Show 4: 11.35pm, BBC2, Friday 25th May 2007 |publisher=[[BBC]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070530114053/http://www.bbc.co.uk/later/show/index_20070525.shtml |archivedate=30. svibnja 2007. |deadurl=yes |accessdate=12. kolovoza 2010.}} Preuzeto 16. lipnja 2007.</ref> Od 13. lipnja 2007. Wilco je odsvirao 14 koncerata u Sjevernoj Americi. Nakon toga sastav je odlučio nastaviti s koncertima u Norveškoj, Danskoj, Švicarskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Belgiji, Italiji i Španjolskoj, nakon čega su se vratili u Sjevernu Ameriku za još nekoliko koncerata.<ref>{{cite web |url=http://wilcoworld.net/tours/index.php |title=''Sky Blue Sky'' Tour 2007 |publisher=wilcoworld.net |access-date=12. kolovoza 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070614175242/http://wilcoworld.net/tours/index.php |archivedate=14. lipnja 2007.}} Preuzeto 10. lipnja 2007.</ref> == Izdanje i prijem == {|class="wikitable infobox" |- ! Recenzent ! Ocjena |- | [[Allmusic]] |align="center"| [[Datoteka:4 stars.svg|54px]]<ref name="amgreview" /> |- | ''[[The A.V. Club]]'' |align="center"| A-<ref name="AVclub" /> |- | ''[[Blender Magazine]]'' |align="center"| [[Datoteka:4 stars.svg|54px]]<ref>{{cite web |first=Jon |last=Dolan |title=Review: ''Sky Blue Sky'' |url=http://www.blender.com/guide/new/54542/sky-blue-sky.html |publisher=Blender |accessdate=16. lipnja 2009.}}</ref> |- | [[Robert Christgau]] |align="center"| B+<ref name="RC">{{cite web |first=Robert |last=Christgau |title=Review: ''Sky Blue Sky'' |url=http://www.robertchristgau.com/get_artist.php?name=wilco |publisher=Robert Christgau |accessdate=16. lipnja 2009.}}</ref> |- | ''[[NME]]'' |align="center"| 7/10<ref>{{cite web |first=Mike |last=Sterry |title=Review: ''Sky Blue Sky'' |url=http://www.nme.com/reviews/8567 |publisher=[[NME]] |accessdate=16. lipnja 2009. |date=23. svibnja 2007.}}</ref> |- | ''[[Rolling Stone]]'' |align="center"| [[Datoteka:4 stars.svg|54px]]<ref name="RS" /> |- | ''[[Paste Magazine|Paste]]'' |align="center"| povoljna<ref name="paste">{{cite web |first=Geoffrey |last=Himes |title=Review: ''Sky Blue Sky'' |url=http://www.pastemagazine.com/articles/2007/05/wilco-sky-blue-sky.html |publisher=Paste Magazine |accessdate=16. lipnja 2009.}}</ref> |- | [[Pitchfork Media]] |align="center"| 5,2/10<ref name="pf" /> |- | [[PopMatters]] |align="center"| 9/10<ref name="PopM" /> |- | [[Stylus Magazine|Stylus]] |align="center"| B–<ref name="stylus" /> |} Nonesuch je objavio album 15. svibnja 2007. Debitirao je na četvrtoj poziciji liste [[Billboard 200|''Billboard'' 200]], prodavši se u 87.000 primjeraka u SAD-u u prvom tjednu.<ref>{{cite news |last=Hasty |first=Katie |url=http://www.billboard.com/bbcom/news/article_display.jsp?vnu_content_id=1003589114 |title=Linkin Park Scores Year's Best Debut with 'Midnight' |publisher=Billboard |date=23. svibnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110116131040/http://www.billboard.com/bbcom/news/article_display.jsp?vnu_content_id=1003589114 |archive-date=16. siječnja 2011. |access-date=12. kolovoza 2010. |url-status=dead}} Preuzeto 9. lipnja 2007.</ref> ''Sky Blue Sky'' ostvario je uspjeh i u inozemstvu, zauzevši 7. poziciju u Norveškoj, 21. u Belgiji, 23. u Australiji i Irskoj, 26. u Švedskoj, 32. u Novom Zelandu, 36. u Njemačkoj te 39. u Ujedinjenom Kraljevstvu.<ref>{{cite web |url=http://acharts.us/album/26043 |title=Wilco&nbsp;– ''Sky Blue Sky''&nbsp;– Music Charts |publisher=acharts.com}} Preuzeto 9. lipnja 2007.</ref> Prijem albuma po objavljivanju bio je šarolik.<ref name="metacritic">{{cite web |url=http://www.metacritic.com/music/artists/wilco/skybluesky?q=Wilco |title=Wilco: ''Sky Blue Sky'' (2007) |publisher=Metacritic |access-date=12. kolovoza 2010. |archive-date=3. studenoga 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091103181212/http://www.metacritic.com/music/artists/wilco/skybluesky?q=wilco |url-status=dead }} Preuzeto 10. lipnja 2007.</ref> Rob Sheffield iz ''[[Rolling Stone]]a'' u svojoj se recenziji pitao je li Wilco ikad napisao tako dobru pjesmu kao što je "Impossible Germany".<ref name="RS">{{cite news |last=Sheffield |first=Rob |url=http://www.rollingstone.com/reviews/album/14370910/sky_blue_sky |title=''Sky Blue Sky'': Review |publisher=[[Rolling Stone]] |date=14. svibnja 2007. |access-date=12. kolovoza 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090706032531/http://www.rollingstone.com/reviews/album/14370910/sky_blue_sky |archive-date=6. srpnja 2009.}} Preuzeto 9. lipnja 2007.</ref> Michael Metivier s [[PopMatters]]a komentirao je da je album, iako mu je trebalo dugo da ga shvati, prepun "izvanredno prelijepih melodija i izvedbi".<ref name="PopM">{{cite web |last=Metivier |first=Michael |url=http://www.popmatters.com/pm/music/reviews/33236/wilco-sky-blue-sky/ |title=Sky Blue-Eyed Soul |publisher=PopMatters |date=14. svibnja 2007. |access-date=12. kolovoza 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080829153658/http://www.popmatters.com/pm/music/reviews/33236/wilco-sky-blue-sky |archive-date=29. kolovoza 2008. |url-status=dead}} Preuzeto 9. lipnja 2007.</ref> Kritičar [[Allmusic]]a Mark Deming nazvao ga je "najjačim albumom Wilca kao ansambla do danas" te primijetio kako je povratak [[roots rock]] glazbi nova svježa metoda za sastav.<ref name="amgreview">{{cite web |last=Deming |first=Mark |url=http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:hzfexzq5ldke |title=''Sky Blue Sky'' > Review |publisher=Allmusic}} Preuzeto 9. lipnja 2007.</ref> Međutim, nisu sve publikacije s odobravanjem dočekale zaokret u stilu koji je došao sa ''Sky Blue Sky''. Uredniku ''[[Stylus Magazine]]a'' Ianu Cohenu nije se sviđalo to što album nije probio [[četvrti zid]] te je izrazio zabrinutost zbog razlika u odnosu na ''Kicking Television: Live in Chicago''.<ref name="stylus">{{cite news |last=Cohen |first=Ian |url=http://www.stylusmagazine.com/reviews/wilco/sky-blue-sky.htm |title=Wilco&nbsp;– ''Sky Blue Sky''&nbsp;– Review |publisher=Stylus Magazine |date=14. svibnja 2007. |access-date=12. kolovoza 2010. |archive-date=16. svibnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070516063002/http://www.stylusmagazine.com/reviews/wilco/sky-blue-sky.htm |url-status=dead }} Preuzeto 9. lipnja 2007.</ref> Ted Grant s [[PlayLouder]] nazvao je album album "najbljutavijim i kreativno najneinspirativnijim albumom njihove karijere".<ref>{{cite web |last=Grant |first=Ted |url=http://www.playlouder.com/review/~sky-blue-sky/ |title=''Sky Blue Sky'' (2007) Review |publisher=PlayLouder |date=6. lipnja 2007. |access-date=12. kolovoza 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070723102128/http://playlouder.com/review/~sky-blue-sky/ |archivedate=23. srpnja 2007.}} Preuzeto 9. lipnja 2007.</ref> Kritičar [[Pitchfork Media]] Rob Mitchum ustvrdio je da je "Tweedy izabrao krive glazbenike za izražavanje svojeg raspoloženja".<ref name="pf">{{cite web |last=Mitchum |first=Rob |url=http://www.pitchforkmedia.com/article/record_review/42878-sky-blue-sky |title=Wilco: ''Sky Blue Sky'' (review) |date=14. svibnja 2007. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070516074633/http://www.pitchforkmedia.com/article/record_review/42878-sky-blue-sky |archivedate=16. svibnja 2007. |accessdate=12. kolovoza 2010.}} Preuzeto 9. lipnja 2007.</ref> Kritičari su stihove smatrali pomalo eksperimentalnim, ali izravnijim nego na prethodnim albumima Wilca.<ref name="AVclub">{{cite news |last=Murray |first=Noel |url=http://www.avclub.com/content/music/wilco |title=Wilco&nbsp;– ''Sky Blue Sky'' (Review) |publisher=The A.V. Club |date=17. svibnja 2007.}} Preuzeto 16. lipnja 2007.</ref><ref name="PopM"/> Michael Metevier s PopMattersa napisao je kako su stihovi "među najdirljivijim i najmanje nezgrapni" u karijeri sastava, iako je bio zabrinut kako bi nekim obožavateljima Wilca mogli biti tupi.<ref name="PopM"/> Rob Sheffield napisao je da su mu stihovi svidjeli, za razliku od onih na prijašnjim albumima.<ref name="RS"/> Brandon Kreitler iz [[Dusted Magazine]]a smatrao je kako se stihovi čine kao Tweedyjeva ograničena ispovijed, dok je Doug Freeman iz ''[[The Austin Chronicle]]a'' suradnju na pisanju tekstova opisao kao nepostojanu "fatalističku podvojenost".<ref>{{cite web |last=Kreitler |first=Brandon |url=http://www.dustedmagazine.com/reviews/3644 |title=Dusted Reviews&nbsp;– Wilco&nbsp;– ''Sky Blue Sky'' |publisher=Dusted Magazine |date=14. lipnja 2007. |access-date=12. kolovoza 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070624084053/http://www.dustedmagazine.com/reviews/3644 |archivedate=24. lipnja 2007.}} Preuzeto 16. lipnja 2007.</ref><ref>{{cite news |last=Freeman |first=Doug |url=http://www.austinchronicle.com/gyrobase/Issue/review?oid=oid%3A475821 |title=Phases & Stages |publisher=The Austin Chronicle |date=18. svibnja 2007.}} Preuzeto 16. lipnja 2007.</ref> Album je na 50. dodjeli [[Grammy]]ja bio nominiran za najbolji rock album.<ref>{{cite web |url=http://www.grammy.com/GRAMMY_Awards/50th_Show/list.aspx |title=50th Annual Grammy Awards Nomination List |publisher=Grammy.com |access-date=12. kolovoza 2010. |archive-date=4. travnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080404005333/http://www.grammy.com/GRAMMY_Awards/50th_show/list.aspx |url-status=dead }} Preuzeto 6. prosinca 2007.</ref> Uvršten je na 12. poziciju u kritičarskom izboru [[Pazz and Jop]] za 2008.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.villagevoice.com/pazzandjop07/winners.php?type=album |title=village voice > pazzandjop07 |journal= |access-date=12. kolovoza 2010. |archive-date=26. siječnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080126114047/http://www.villagevoice.com/pazzandjop07/winners.php?type=album |url-status=dead }}</ref> Završio je na 42. mjestu 50 najboljih albuma 2007. u izboru ''Rolling Stonea'', a pjesma "Impossible Germany" na 71. mjestu u izboru 100 najboljih pjesama 2007. u izboru istog časopisa.<ref>Robert Christgau, David Fricke, Christian Hoard, Rob Sheffield (17. prosinca 2007.). [http://www.rollingstone.com/news/story/17601851/the_top_50_albums_of_2007/42 "The Top 50 Albums of 2007"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210307135756/https://www.rollingstone.com/music/music-news/ |date=7. ožujka 2021. }} ''Rolling Stone''. Preuzeto 20. prosinca 2007.</ref><ref>No byline (11. prosinca 2007.). [http://www.rollingstone.com/news/story/17601363/the_100_best_songs_of_2007/18 "The 100 Best Songs of 2007"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100324044007/http://www.rollingstone.com/news/story/17601363/the_100_best_songs_of_2007/18 |date=24. ožujka 2010. }} ''Rolling Stone''. Preuzeto 21. prosinca 2007.</ref> [[WXPN]] je proglasio "Impossible Germany" najboljom pjesmom 2007., a album izdanjem godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.xpn.org/music-artist/year-in-review/songs-2007 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725080841/http://www.xpn.org/music-artist/year-in-review/songs-2007 |archive-date=25. srpnja 2011. |access-date=12. kolovoza 2010.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.xpn.org/music-artist/year-in-review/albums-2007 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725080900/http://www.xpn.org/music-artist/year-in-review/albums-2007 |archive-date=25. srpnja 2011. |access-date=12. kolovoza 2010.}}</ref> ''Sky Blue Sky'' proglašen je jednim od deset najboljih u protekloj godini u izboru ''[[Billboard]]a'', ''[[Paste Magazine]]a'', ''[[Uncut Magazine]]a'', [[Delusions of Adequacy]] i ''[[The Onion A.V. Club]]a''.<ref>{{cite web |url=http://www.metacritic.com/music/bests/2007.shtml |title=Metacritic: Best Albums of 2007 |publisher=Metacritic |access-date=12. kolovoza 2010. |archive-date=5. ožujka 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080305152451/http://www.metacritic.com/music/bests/2007.shtml |url-status=dead }} Preuzeto 29. prosinca 2007.</ref> ==Popis pjesama== {{Popis pjesama | autor_pjesme = da | skladba1 = Either Way | trajanje1 = 3:05 | autor1 = Tweedy | skladba2 = You Are My Face | trajanje2 = 4:38 | autor2 = Tweedy, Cline | skladba3 = Impossible Germany | trajanje3 = 5:57 | autor3 = Tweedy, Cline, Jorgensen, Kotche, O'Rourke, Sansone, Stirratt | skladba4 = Sky Blue Sky | trajanje4 = 3:23 | autor4 = Tweedy | skladba5 = Side with the Seeds | trajanje5 = 4:15 | autor5 = Tweedy, Jorgensen | skladba6 = Shake It Off | trajanje6 = 5:40 | autor6 = Tweedy | skladba7 = Please Be Patient with Me | trajanje7 = 3:17 | autor7 = Tweedy | skladba8 = Hate It Here | trajanje8 = 4:31 | autor8 = Tweedy, Cline, Jorgensen, Kotche, O'Rourke, Sansone, Stirratt | skladba9 = Leave Me (Like You Found Me) | trajanje9 = 4:09 | autor9 = Tweedy | skladba10 = Walken | trajanje10 = 4:26 | autor10 = Tweedy, Cline, Jorgensen, Kotche, O'Rourke, Sansone, Stirratt | skladba11 = What Light | trajanje11 = 3:35 | autor11 = Tweedy | skladba12 = On and On and On | trajanje12 = 4:00 | autor12 = Tweedy, Cline, Jorgensen, Kotche, O'Rourke, Sansone, Stirratt }} == Osoblje == ;Glazbenici * Jeff Tweedy - vokali, gitara, grafički dizajn * Nels Cline – električna gitara, gitara, lap steel gitara * Mikael Jorgensen - klavir, orgulje * Glenn Kotche - bubnjevi, udaraljke, glockenspiel * Jim O'Rourke - feedback, udaraljke, akustična gitara, gudački aranžmani * Pat Sansone - orgulje, gitara, čembalo, prateći vokali * John Stirratt – bas-gitara, prateći vokali * Karen Waltuch&nbsp;– viola, violina ;Produkcija * Lawrence Azerrad - grafički dizajn * TJ Doherty - snimatelj * Robert Ludwig - mastering * Nathaniel Murphy - ilustracije * Frack Ockenfels - fotografija * Manuel Presti - fotografija na omotu * Jim Scott - mikser * Jason Tobias, Tom Gloady, Kevin Dean - pomoćni inženjeri zvuka == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == * {{Cite book |last=Kot |first=Greg |year=2004 |title=Wilco: Learning How to Die |url=https://archive.org/details/wilcolearninghowt00kotg |edition=1. izdanje |place=New York City, New York |publisher=Broadway Books |isbn=0-7679-1558-5}} {{Wilco}} [[Kategorija:Albumi iz 2007.]] [[Kategorija:Albumi Wilca]] li21ecwnsyusyyi7ermnm3zw92j2pb3 0 275401 7615432 7609920 2026-10-09T02:32:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615432 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Smeđi tinamu | status = LC | slika = Crypturellus obsoletus.jpg | slika2 = Crypturellus obsoletus - Brown Tinamou XC249898.mp3 | status = LC | status_sistem = IUCN3.1 | status_ref = <ref name="iucn status 12 November 2021">{{cite iucn |author=BirdLife International |date=2016 |title=''Crypturellus obsoletus'' |volume=2016 |article-number=e.T22678176A92759944 |doi=10.2305/IUCN.UK.2016-3.RLTS.T22678176A92759944.en |access-date=12 November 2021}}</ref> | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[ptice|Aves]] | infraclassis = [[Palaeognathae]] | ordo = [[Tinamiformes]] | familia = [[Tinamidae]] | subfamilia = [[Tinaminae]] | genus = ''[[Crypturellus]]'' | species = '''''C. obsoletus''''' | dvoimeno = ''Crypturellus obsoletus'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Coenraad Jacob Temminck|Temminck]], 1815.){{sfn|Brands|2008}} | razdioba_stupanj = Podvrste{{sfn|Brands|2008}} | razdioba = Vidi [[#Taksonomija|tekst]] }} '''Smeđi tinamu''' ({{lat.|Crypturellus obsoletus}}) je vrsta [[ptice]] iz roda ''[[Crypturellus]]'' iz reda [[tinamuovke|tinamuovki]]. == Rasprostranjenost == Živi u nizinskim i planinskim [[šuma]]ma u [[tropi]]ma i [[suptropi]]ma [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Rasprostranjen je u sjevernoj [[Venezuela|Venezueli]], [[Kolumbija|Kolumbiji]], [[Ekvador]]u, [[Peru]]u, sjevernom i južnom [[Brazil]]u, sjeveroistočnoj [[Argentina|Argentini]], istočnoj [[Bolivija|Boliviji]] i istočnom [[Paragvaj]]u. Moguće je da se nalazi i u [[Urugvaj]]u. Preferira nadmorske visine između 1.300 i 2.900 metara. == Opis == [[Datoteka:Crypturellus obsoletus2.JPG|left|thumb|250px]] Dosta je sličan [[prepelica|prepelici]], iako, kao ni drugi tinamui, nije njezin srodnik jer pripada podredu [[Palaeognathae]]. Dug je oko 25-20 centimetara, a težak je 350-550 grama. Veći dio tijela je smeđe ili kestenjasto-smeđe boje. Dosta je tiha i sramežljiva ptica, baš kao i ostale tinamuovke. Hrani se [[plod]]ovima ili [[sjeme]]nkama s tla ili niskih [[grm]]ova. Također se hrani i malom količinom dijelova biljaka i manjim [[beskralježnjaci|beskralježnjaka]]. Mužjak [[Inkubacija (biologija)|inkubira]] [[jaje|jaja]] koja mogu biti čak od četiri različite ženke. Inkubacija obično traje 2-3 tjedna. Jaja su sjajna i tamno-smeđe su boje. == Taksonomija == Podvrste smeđeg tinamua su: * ''C. o. obsoletus'' <small>([[Coenraad Jacob Temminck|Temminck]], 1815)</small>, nominativna vrsta, živi u jugoistočnom [[Brazil]]u, istočnom [[Paragvaj]]u i [[Argentina|argentinskoj]] pokrajini [[Misiones (argentinska pokrajina)|Misiones]].{{sfn|Clements|2007}} * ''C. o. griseiventris'' <small>([[Tommaso Salvadori|Salvadori]], 1895)</small>, javlja se diljem doline rijeke [[Tapajós]], [[Brazil]]; jugozapadni [[Pará]], jugoistočni [[Amazonas (brazilska savezna država)|Amazonas]] i središnji [[Mato Grosso]].{{sfn|Clements|2007}} * ''C. o. hypochraceus'' <small>([[Alípio de Miranda Ribeiro|Miranda-Ribeiro]], 1938)</small>, gornja dolina rijeke [[Madeira (rijeka)|Madeira]] u središnjem dijelu [[brazil]]ske države [[Rondônia]]{{sfn|Clements|2007}} * ''C. o. punensis'' <small>([[Charles Chubb (ornitolog)|Chubb]], 1917)</small>, u [[Yungas]]u u središnjoj Boliviji i na krajnjem jugoistoku Perua{{sfn|Clements|2007}} * ''C. o. traylori'' <small>(Blake, 1961)</small>, Traylorov tinamou, u dolini [[Marcapata]] u središnjem dijelu regije [[Cusco (regija)|Cusco]], u jugoistočnom [[Peru]]u;{{sfn|Clements|2007}} ponekad se smatra zasebnom vrstom. * ''C. o. ochraceiventris'' <small>([[Stolzmann]], 1926)</small>, uz istočne [[Ande]] padine u središnjem [[Peru]]u; regije [[Huánuco (regija)|Huánuco]], [[Pasco (regija)|Pasco]], [[Junín (regija)|Junín]], sjeverni [[Ayacucho (regija)|Ayacucho]] i [[Cusco (regija)|Cusco]].{{sfn|Clements|2007}} * ''C. o. castaneus'' <small>([[Philip Sclater|Sclater]], 1858)</small>, istočno od Anda u sjevernom Peruu, [[Ekvador]]u i [[Kolumbija|Kolumbiji]];{{sfn|Clements|2007}} ponekad se smatra zasebnom vrstom. * ''C. o. knoxi'' <small>([[William H. Phelps, Jr.|Phelps]], 1976)</small>, živi u suptropskoj sjeverozapadnoj [[Venezuela|Venezueli]].{{sfn|Clements|2007}} * ''C. o. cerviniventris'' <small>([[Philip Sclater|Sclater]] & [[Osbert Salvin|Salvin]], 1873)</small>, živi u sjevernoj Venezueli.{{sfn|Clements|2007}} == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == * {{cite web| url=http://www.birdlife.org/datazone/species/index.html?action=SpcHTMDetails.asp&sid=23&m=1 | title=Brown Tinamou - BirdLife Species Factsheet | access-date=9 February 2009 | author=BirdLife International | year=2008| work=Data Zone}} * {{cite web | url=http://www.taxonomy.nl/Main/Classification/51340.htm | title=Systema Naturae 2000 / Classification, Crypturellus obsoletus | access-date=9 February 2009 | last=Brands | first=Sheila | date=14 August 2008 | work=Project: The Taxonomicon | url-status=dead }} * {{cite book |last1=Clements |first1=James |title=The Clements Checklist of the Birds of the World |url=https://archive.org/details/clementschecklis0000clem_t1e2 |edition=6th |year=2007 |publisher= Cornell University Press|location=Ithaca, NY |isbn=978-0-8014-4501-9 }} *Davies, S. J. J. F. (2002) ''Ratites and Tinamous'' {{ISBN|0-19-854996-2}} * {{cite encyclopedia |last=Davies |first=S.J.J.F.|editor1-first=Michael |editor1-last= Hutchins|encyclopedia=Grzimek's Animal Life Encyclopedia |title=Tinamous |edition=2nd |year=2003 |publisher=Gale Group|volume=8 Birds I Tinamous and Ratites to Hoatzins |location=Farmington Hills, MI|isbn=0-7876-5784-0 |pages=57–59}} * {{cite book |last1=Gotch |first1=A. F. |title=Latin Names Explained. A Guide to the Scientific Classifications of Reptiles, Birds & Mammals|url=https://archive.org/details/latinnamesexplai0000gotc_v6a1 |year= 1995 |orig-date=1979 |publisher=Facts on File |location=New York, NY|isbn=0-8160-3377-3|page=[https://archive.org/details/latinnamesexplai0000gotc_v6a1/page/183 183]|chapter=Tinamous}} *Hilty, (2003) ''Birds of Venezuela'' {{ISBN|0-691-09250-8}} [[Kategorija:Crypturellus]] aguo387nnneyoyemwz3y3tcd0t4ka8u 0 287439 7615467 7561423 2026-10-09T07:18:44Z Kent Wang 280825 /* Povijest */ Nereid's Lake, Palácio Nacional de Queluz 03.jpg 7615467 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Sintra | ime_genitiv = Sintre | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | slika_panorama = Vistasintra.jpg | veličina_slike =250px | opis_slike = Palača u Sintri | slika_zastava = Pt-snt1.png | slika_zastava_veličina = 100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Brasão de Armas de Sintra.svg | slika_grb_veličina = 100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 38 | širina-minute = 47 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 25 | dužina-oznaka = W | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z|POR}} [[Portugal]] | lokacija1_ime = [[Portugalske regije|Regija]] | lokacija1_info = [[Veliki Lisabon]] | lokacija2_ime = Distrikt | lokacija2_info = [[Lisabon]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = Utemeljenje | utemeljenje_datum = 1154. | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = župe | vrsta_dijelova = 20 župa | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe = Largo Dr. Vergílio Horta | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 316.06 km² | visina = 528 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2007. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = 33.000 | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = 454.188 | stanovništvo_šire_gustoća = 1437.03 /km² | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 2714-501 | pozivni_broj = | web_stranica = [http://www.cm-sintra.pt www.cm-sintra.pt] | slika_karta = LocalSintra.svg | veličina_karte = | opis_karte = Položaj Sintre u Portugalu | slika_lokacijska_karta_država = }} '''Sintra''' je grad i istoimena općina u [[portugal]]skoj regiji [[Veliki Lisabon]], distrikta [[Lisabon]]. Sintra je zbog svoje [[romantizam|romantičarskog]] krajolika 1995. godine upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. Zbog toga Sintra ima mnogo jednodnevnih turističkih posjeta iz obližnjeg Lisabona. ==Povijest== [[Datoteka:Castelo dos Mouros 02560.jpg|mini|lijevo|Maurska utvrda iznad Sintre]] Sintru su osnovali [[Mauri]] koncem 8. ili početkom 9. stoljeća kada su izgradili utvrdu koju danas zovu "''Castelo dos Mouros''". Srednjovjekovni grad '''Suntria'''<ref>Postoje pretpostavke da naziv dolazi od istoimenog ranijeg naselja čije ime u [[indoeuropski jezici|indoeuropskim jezicima]] znači "zvijezda" ili "sunce", a spominje ga [[Klaudije Ptolemej|Ptolomej]] kao Planina mjeseca (''Serra da Lua'').</ref> koji je nikao ispod utvrde, [[Arapi|arapski]] [[geograf]] [[Al-Bakri]] je u 11. stoljeću opisao kao "mjesto vječno obavijeno u neprolaznu maglu". Za službeni se osnutak Sintre uzima 1154. godina, kada je kralj [[Afonso I. Portugalski]] osvojio grad (1147.) i dao izgraditi Crkvu sv. Petra unutar zidina utvrde (''Igreja de São Pedro de Canaferrim''). Na svom povratku nakon otkrića [[Amerika|Amerike]], 1493. godine, prvo europsko tlo koje je [[Kristofor Kolumbo]] ugledao bile su stijene Sintre. God. 1507., [[Diogo Boitac]] je dao izgraditi Jeronimitski samostan ''Nossa Senhora da Pena'' na obližnjem brdu, a 1527. godine [[Manuel I. Portugalski]] je uposlio [[arhitekt]]a [[Nicolau Chanterene]]a da mu izgradi veliki oltar od [[mramor]]a i [[alabaster]]a za samostansku crkvu. On se smatra najboljim djelom ovog arhitekta. [[Datoteka:Nereid's Lake, Palácio Nacional de Queluz 03.jpg|mini|lijevo|Kraljevska [[rokoko]] Palača Queluz u Sintri (18. st.)]] God. 1808., u Palači Queluz u Sintri potpisan je kontroverzna "Konvencija u Sintri" kojom je bilo dozvoljeno poraženim [[Francuska vojska|francuskim trupama]] da se povuku iz Portugala bez daljnjih sukoba. Sporazum koji su isposlovali neiskusni britanski časnici u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] je smatran sramotnim. ==Znamenitosti== {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Krajolik Sintre |slika = Sintra Palacio Nacional.jpg |godina = [[1995.]] <small>(19. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = ii, iv, v |ugroženost = ne |dossier = 723 |država = {{Z+X|POR}} |karta = Portugal |karta-oznaka = Sintra |oznaka-položaj = |koordinate = {{coord|format=dms|display=inline}} |karta-opis = }} U Sintri su najznamenitije građevine kao što su Maurska utvrda (''Castelo dos Mouros'') iz 8. – 9. stoljeća koja se nalazi na obronku grada, ili Državna palača (''Palácio Nacional de Sintra'') iz 15. – 16. stoljeća koja se nalazi u samome središtu, ali i brojne romantičarske građevine iz 19. stoljeća kao što je Palača Pena. No upravo je zbog prekrasno sačuvanog i kultiviranog [[krajolik]]a koji povezuje ove građevine, kao što je [[Nacionalni park Sintra-Cascais]] (''Serra de Sintra''), najveći park u okolici Lisabona, ovaj grad upisan kao [[UNESCO]]-ova [[svjetska baština]]. God. 1809. [[Lord Byron]] je svome prijatelju Francisu Hodgsonu napisao: "Moram primijetiti kako je mjesto Cintra u Estramaduri najljepše na svijetu".<ref>[http://www.archive.org/stream/lordbyronschilde00dalgrich/lordbyronschilde00dalgrich_djvu.txt ''Lord Byron's Childe Harold's pilgrimage to Portugal''] na archive.org. posjećeno 4. prosinca 2010. {{eng oznaka}}</ref> UNESCO-ovi zaštićeni lokaliteti u Sintri su: * Maurska utvrda iznad grada je izgrađena koncem 8. i početkom 9. stoljeća, ali je u romantičarskom duhu obnovljena u 19. stoljeću kao vidikovac s kojega se vide palače u gradu. * Nacionalna palača Sintra (''Palácio Nacional de Sintra'') ili jednostavno Gradska palača (''Palácio da Vila'') je najbolje sačuvana srednjovjekovna kraljevska [[palača]] u Portugalu; koja je kontinuirano bila u toj funkciji od 15. do 19. stoljeća.<small>(Slika desno: pogled na palaču iz zraka)</small> * Palača Setais (1783. – 87.) je [[neoklasicizam|neoklasicistička]] palača u središtu grada izgrađena za nizozemskog konzula Daniela Gildemeestera. Izgrađena je na oštroj padini kako bi imala otvoren pogled na divni krajolik. * Nacionalna palača Pena (''Palácio Nacional da Pena'') je isprva bila mali jeronomitski samostan iz 16. stoljeća (od kojega je ostala samo [[kapela]]) koji je potpuno srušen u katastrofalnom potresu koji je uništio Lisabon 1755. godine. [[Ferdinand II. Portugalski]] ga je pretvorio u romantičarsku palaču kraljevske obitelji od 1842. – 54. godine. * Palača Monserrate (''Palácio de Monserrate'') je egzotična vila i kraljevski ljetnikovac koji je 1858. godine izgradio engleski arhitekt [[James Knowles Jr.]] za vikonta [[Monserrat]]a, Sir Francisa Cooka, u neobičnom [[historicizam|historicističkom]] [[Indijska umjetnost|indijsko]]-[[Mogulsko Carstvo|mogulskom]] stilu. * [[Romantizam|Romantičarska]] neogotička palača ''Quinta da Regaleira'' (1904. – 10.) s kapelom, luksuznim [[park]]om s jezerima, umjetnim [[špilja]]ma, [[bunar]]ima, [[klupa]]ma, [[fontana]]ma i raznolikim [[paviljon]]ima. <gallery perrow="5"> Datoteka:Castelo-dos-Mouros 1.jpg|Zidine Maurske utvrde Slika:Castelo dos mouros 1920 1200.jpg|Maurska utvrda i Palača Pena Datoteka:Ippar-palacio-pena-aerea.jpg|Palača Pena iz zraka Datoteka:Pena Palace back-edit.jpg|Sat kula palače Pena Datoteka:Seteais façade.JPG|Pročelje palače Setais sa [[slavoluk]]om Datoteka:SintraPalace-Courtyard.jpg|Glavno dvorište Palače u Sintri s tornjevima, prozorima i portalom u [[mudejar]] stilu. Datoteka:Sintra 02566.png|Građevine iz 19. st. u Sintri Datoteka:Sintra znimok 4.jpg|Palača ''Quinta da Regaleira'' Datoteka:Regaleira4.JPG|Bujni vrt oko donjih vrata palače ''Quinta da Regaleira'' Datoteka:Monserrate500.jpg|Palača Monserrate </gallery> == Gradovi prijatelji == {| cellpadding="10" |- valign="top" | Sintra je zbratimljena s gradovima:<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_twin_towns_and_sister_cities_in_Portugal List of twin towns and sister cities in Portugal] {{eng oznaka}}</ref> * {{Z|JAP}} [[Omura]], [[Japan]] * {{Z|SAD}} [[Honolulu]], [[Havaji]], [[SAD]] || A grad je povezan i s gradovima: * {{Z|BRA}} [[Petrópolis]], Brazil * {{Z|MAR}} [[Asilah]], [[Maroko]] * {{Z|MAR}} [[El Jadida]], [[Maroko]] * [[Datoteka:Flag of São Tomé and Príncipe.svg|20px|]] [[Trinidade]], [[Sveti Toma i Princip]] || * [[Datoteka:Flag of Guinea-Bissau.svg|20px|]] [[Bissau]], [[Gvineja Bisau]] * {{Z|ANG}} [[Lobito]], [[Angola]] * {{Z|KUB}} [[Havana]], [[Kuba]] * [[Datoteka:Flag of Cape Verde (10-17).svg|20px|]] [[Vila Nova Sintra]], [[Zelenortska Republika]] * {{Z|MAR}} [[Namaacha]], [[Mozambik]] |} ==Bilješke== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat-inline}} *[http://www.avesdeportugal.info/sitsintra.html Serra de Sintra] {{pt}} {{Svjetska baština u Portugalu}} [[Kategorija:Gradovi u Portugalu]] [[Kategorija:Svjetska baština u Portugalu]] [[Kategorija:Kulturni krajolici]] ku7qa0zrsdf9tca45cow2hyohhdh6cj 0 288819 7615324 7023179 2026-10-08T17:42:26Z Moon1238 258470 7615324 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Wedding.smallgroup.arp.750pix.jpg|mini|desno|250px|Suprug na [[vjenčanje|vjenčanju]]]] '''Suprug''' ili '''muž''' je naziv za [[muškarac|muškog]] [[brak|bračnog]] partnera, odnosno člana bračne zajednice. Muž je u pravilu oženjen za [[žena|ženu]], iako u državama koje poznaju [[istospolni brak]] može biti oženjen i za drugog muškarca. U većini slučajeva ima samo jednu ženu ([[monogamija]]), iako neke kulture također poznaju [[poligamija|poligamističke]] oblike braka, najčešće u obliku muža koji ima više žena ([[poliginija]]) ili, što je prilično rijetko, muža koji ženu dijeli s više drugih muškaraca ([[poliandrija]]). Položaj muža u odnosu na ženu, odnosno njegova prava i obaveze variraju u odnosu na različite kulture i povijesne periode. Sve do stvaranja modernih zapadnih društava gdje se ravnopravnost spolova navodi kao ideal, muškarac je u braku obično bio u formalno ili stvarno superiornom položaju, odnosno raspolagao sa zajedničkom imovinom i bio ovlašten donositi sve značajne odluke; s druge strane, od muškaraca se tradicionalno očekivalo da služi kao glavni izvor prihoda, odnosno štiti ženu i [[djeca|djecu]]. [[Kategorija:Antropologija]] [[Kategorija:Brak]] [[Kategorija:Muškarci]] 2pqbuci619y812v4dadjxmqlk8nvhj3 0 295741 7615448 7450150 2026-10-09T05:48:54Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615448 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ujezd_Pomnik_obetem_komunismu_front_all.jpg|thumb|Spomenik žrtvama komunizma]] [[Datoteka:Prag10c.JPG|thumb|upright]] '''Spomenik žrtvama komunizma u Pragu''' ([[češki jezik|češki]]: „Pomnik obětem Komunismu“) je spomenik žrtvama komunizma iz razdoblja 1948-1989 u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Nalazi se podno [[Petřín]]a na lijevoj strani rijeke [[Vltava|Vltave]] u [[Prag]]u. == Povijest == Spomenik je otkriven dvanaest godina nakon pada [[pad komunizma|pada komunizma]] [[22. svibnja]] [[2002.]] Rad je češkog kipara [[Olbram Zoubek|Olbrama Zoubeka]] i arhitekata [[Jan Kerel|Jana Kerela]] i [[Zdenek Hoelzel|Zdeneka Hoelzela]]. Gradnju je podržala gradske uprava grada Praga i ''Savez bivših političkih zatvorenika'' (KPV).<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.kpv-cr.cz/ |title=Arhivirana kopija |access-date=14. veljače 2011. |archive-date=21. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201021015841/http://www.kpv-cr.cz/ |url-status=dead }}</ref> Spomenik žrtvama komunizma pokazuje silazno stubište sa sedam brončanih kipova. Brončana traka koja prolazi po sredini spomenika pokazuje procijenu broja žrtava komunizma u Čehoslovačkoj: * 205 486 uhićenih osoba * 170 938 osoba koje su bile prisiljene na [[progonstvo]] * 4500 osoba koje su umrle u zatvoru * 327 ubijenih u bijegu * 248 pogubljenih osoba Tu se nalazi i brončana ploča sa sljedećim natpisom: "Spomenik žrtvama komunizma je posvećen svim žrtvama - ne samo onima koji su bili zatvorene ili pogubljene, nego i onima čiji su životi uništeni od strane totalitarne diktature." Kipovi su [[2003.]] godine oštećeni u dva bombaška napada. Počinitelji do danas nisu otkriveni.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.radio.cz/en/article/47274 |title=Arhivirana kopija |access-date=14. veljače 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20050827064608/http://radio.cz/en/article/47274 |archive-date=27. kolovoza 2005. |url-status=dead}}</ref> == Vanjske poveznice == * http://www.prague.net/memorial * http://www.radio.cz/en/article/28266 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060828224409/http://www.radio.cz/en/article/28266 |date=28. kolovoza 2006. }} * http://www.muzeumkomunismu.cz == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Dekomunizacija]] [[Kategorija:Građevine u Pragu]] [[Kategorija:Građevine u Češkoj]] [[Kategorija:Povijest Praga]] [[Kategorija:Spomenici žrtvama komunizma|Prag]] [[Kategorija:Češke turističke atrakcije]] lvuqgkm3mjo2srvf3onec2xohx0u4z5 0 297423 7615498 7608509 2026-10-09T10:11:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615498 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Luminosity.png|mini|desno|300px|Funkcija osjetljivosti [[oko|oka]] prikazana je na dijagramu kojemu se na apscisi nalaze [[valna duljina|valne duljine]] približno je simetrična krivulja s oštrim maksimumom jednakim jedinici na valnoj duljini 555 [[metar|nm]] za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0.]] [[datoteka:Linear visible spectrum.svg|mini|desno|300px|]] '''Svjetlosna učinkovitost''' ili '''luminacijska efektnost''' (oznaka η) je [[fotometrija|fotometrijska]] [[fizikalna veličina]] kojom se opisuje učinak određenih [[frekvencija]] [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]] na ljudski osjet [[vid]]a; omjer je [[svjetlosni tok|svjetlosnog toka]] ''Ф_s'' i [[tok zračenja|toka zračenja]] ''Ф'', to jest: :<math>\eta = \frac{\Phi_s}{\Phi} </math> Najveća je svjetlosna učinkovitost (683 lm/W) žutozelene [[svjetlost]]i, [[valna duljina|valne duljine]] 555 [[metar|nm]]. [[Mjerna jedinica]] svjetlosne učinkovitosti jest [[lumen]] po [[vat]]u (lm/W).<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/59118 |title=svjetlosna učinkovitost (luminacijska efektnost) |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> == Stupanj iskorištenja raznih izvora svjetlosti == [[Stupanj iskorištenja]] izvora svjetlosti, za umjetnu rasvjetu, je bezdimenzionalni odnos između svjetlosnog toka (sim. ''Φ''; jed. lm) koje emitira svjetlo i ulazne električne snage (sim. P; jed. W), koje to svjetlo troši. {| class="wikitable" !Kategorija<br>&nbsp;||Vrsta<br>&nbsp;||Ukupna<br>[[luminozitet]]na efikasnost (lm/W)||Ukupan<br>stupanj iskorištenja<ref name="max">Defined such that the maximum value possible is 100%.</ref> |- | rowspan="2" align="center" |Izgaranje |[[svijeća]] |0,3<ref>1 candela*4&pi;&nbsp;steradians/40 W</ref> |0,04% |- |stare ulične plinske svjetiljke | 1–2<ref>{{cite journal |title=Recent Developments in Gas Street Lighting |journal=The American City |volume=22 |issue=5 |publisher=Civic Press |location=New York |page=490 |first=F. V. |last=Westermaier |year=1920 |url=http://books.google.com/?id=rWxLAAAAMAAJ&dq=mantle%20lamp&pg=PA490#v=onepage&q=mantle%20lamp}}</ref> |0,15–0,3% |- | rowspan="6" align="center" |[[električna žarulja]] |100–200 W vofram električna žarulja (230&nbsp;V) |13,8<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.bulbs.ch/index.php?cPath=49_41_55_61_94 |title=Bulbs: Gluehbirne.ch: Philips Standard Lamps (German) |access-date=2. ožujka 2011. |archive-date=15. svibnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120515155649/http://www.bulbs.ch/index.php?cPath=49_41_55_61_94 |url-status=dead }}</ref>–15.2<ref name="philc">[http://www.lighting.philips.com/de_de/tools_downloads/pricelist_lamps/downloads/preisliste_dede_20081023.pdf Philips Product Catalog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110715074805/http://www.lighting.philips.com/de_de/tools_downloads/pricelist_lamps/downloads/preisliste_dede_20081023.pdf |date=15. srpnja 2011. }} (German)</ref> |2,0–2,2% |- |100–200–500 W halogena volfram žarulja (230&nbsp;V) |16,7<ref>cite web |url=http://www.osram.de/_global/pdf/osram_de/tools_services/downloads/allgemeinbeleuchtung/halogenlampen/haloluxhalopar.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071107054500/http://www.osram.de/_global/pdf/osram_de/tools_services/downloads/allgemeinbeleuchtung/halogenlampen/haloluxhalopar.pdf%7C |date=7. studenoga 2007. }} |title=Osram halogen |work=www.osram.de |language=German |accessdate=2008-01-28|format=PDF| archiveurl = https://web.archive.org/web/20071107054500/http://www.osram.de/_global/pdf/osram_de/tools_services/downloads/allgemeinbeleuchtung/halogenlampen/haloluxhalopar.pdf%7C archivedate = November 7, 2007</ref>–17.6<ref name="philc"/>–19.8<ref name="philc"/> |2,4–2,6–2,9% |- |5–40–100 W vofram električna žarulja (120&nbsp;V) |5–12,6<ref name="incandescent">{{cite web |title=The Nature of Light |last=Keefe |first=T.J. |year=2007 |url=http://www.ccri.edu/physics/keefe/light.htm |accessdate=2007-11-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120423123823/http://www.ccri.edu/physics/keefe/light.htm |archivedate=23. travnja 2012.}}</ref>–17.5<ref name="incandescent"/> |0,7–1,8–2,6% |- |2,6 W halogena volfram žarulja (5,2&nbsp;V) |19,2<ref>{{cite web |url=http://www.ts-audio.biz/tsshop/WGS/411/PRD/LFH0324408/Osram_6406330_500mA_52V_E10_BLK1_MINIWATT-Halogen-Gluehlampe_f.Taschenl..htm |title=Osram Miniwatt-Halogen |work=www.ts-audio.biz |accessdate=2008-01-28}}June 2008</ref> |2,8% |- |volfram kvarc halogena (12–24&nbsp;V) |24 |3,5% |- |fotografske i projekcione svjetiljke |35<ref name="bulbguide">{{cite web |author=Klipstein, Donald L. |year=1996 |title=The Great Internet Light Bulb Book, Part I |url=http://freespace.virgin.net/tom.baldwin/bulbguide.html |accessdate=2006-04-16 |archive-date=9. rujna 2001. |archive-url=https://web.archive.org/web/20010909055127/http://freespace.virgin.net/tom.baldwin/bulbguide.html |url-status=dead }}</ref> |5,1% |- | rowspan="6" align="center" |[[Svjetleća dioda]] - LED |bijela LED (sirova, bez napajanja) |4,5–150 <!-- Do not add values for experimental LEDs, unless the number is supported by a reference to a reliable, *independent* source. Manufacturer press releases are not independent sources! See:[[Talk:Luminous_efficacy#new_record_for_LED_efficiency]] --><ref>[http://electronicdesign.com/content.aspx?topic=white-led-offers-broad-temp-range-and-color-yield4&catpath=components White LED Offers Broad Temp Range And Color Yield] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110710180029/http://electronicdesign.com/content.aspx?topic=white-led-offers-broad-temp-range-and-color-yield4&catpath=components |date=10. srpnja 2011. }} Electronicdesign ''' ''' Otherwise see:[https://web.archive.org/web/20110811012255/http://electronicdesign.com/article/components/white-led-offers-broad-temp-range-and-color-yield4.aspx Google Cache]</ref><ref>{{cite web |url=http://www.nichia.co.jp/specification/led_09/NSPWR70CSS-K1-E.pdf |title=Nichia NSPWR70CSS-K1 specifications |publisher=Nichia Corp. |format=pdf |accessdate=2009-04-26 |url-status=dead}} September 2010|bot=H3llBot</ref><ref name="LED">{{cite web |author=Klipstein, Donald L. |title=The Brightest and Most Efficient LEDs and where to get them |work=Don Klipstein's Web Site |url=http://members.misty.com/don/led.html#ln |accessdate=2008-01-15}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.cree.com/Products/pdf/XLampXP-G.pdf |title=Cree XLamp XP-G LEDs Data Sheet |access-date=2. ožujka 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100102130220/http://cree.com/products/pdf/XLampXP-G.pdf |archivedate=2. siječnja 2010.}} Claims 132 lm/W.</ref> |0,66–22,0% |- |4,1 W LED Edisonov navoj (120&nbsp;V) |58,5–82,9<ref name="Toshiba-LED">[http://en.item.rakuten.com/alllight/lelaw8l_toshiba/ Toshiba E-CORE LED Lamp]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |8.6–12.1% |- |6,9 W LED svjetiljka s navojem (120&nbsp;V) |55,1–81,9<ref name="Toshiba-LED"/> |8,1–12,0% |- |7 W LED PAR20-par.al.reflektor (120&nbsp;V) |28,6<ref>[http://www.amazon.com/gp/product/B001NP8N9G/ref=oss_T15_product GE 73716 7-Watt Energy Smart PAR20 LED Light Bulb]</ref> |4,2% |- |8,7 W LED svjetiljka s navojem (120&nbsp;V) |69,0–93,1<ref name="Toshiba-LED"/><ref>[http://ledsreview.com/news/367/ Toshiba to release 93 lm/W LED bulb] Ledrevie</ref> |10,1–13,6% |- |Teoretska granica |260,0–300,0<ref name="physorg.com">[http://www.physorg.com/news202453100.html White LEDs with super-high luminous efficacy] physorg.com</ref> |38,1–43,9% |- | rowspan="2" align="center" |Lučna svjetiljka |[[ksenon]] lučna svjetiljka |30–50<ref name="xenon">{{cite web |title=Technical Information on Lamps |work=Optical Building Blocks |url=http://www.pti-nj.com/products/High-Speed-Spectrofluorometer/TechNotes/TechnicalInformationLamps.pdf |format=pdf |accessdate=2010-05-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110428193853/http://www.pti-nj.com/products/High-Speed-Spectrofluorometer/TechNotes/TechnicalInformationLamps.pdf |archivedate=28. travnja 2011.}} Note that the figure of 150&nbsp;lm/W given for xenon lamps appears to be a typo. The page contains other useful information.</ref><ref>{{cite book |title=OSRAM Sylvania Lamp and Ballast Catalog |year=2007}}</ref> |4,4–7,3% |- |[[živa]]-ksenon lučna svjetiljka |50–55<ref name="xenon"/> |7,3–8,0% |- | rowspan="6" align="center" |[[Fluorescentna cijev|Fluorescentna svjetiljka]] |T12 cijev s magnetskom prigušnicom | 60<ref name="FEMP">{{cite paper |url=http://www1.eere.energy.gov/femp/procurement/eep_fluortube_lamp.html |title=How to buy an energy-efficient fluorescent tube lamp |author=Federal Energy Management Program |publisher=U.S. Department of Energy |date=Prosinac 2000.}} </ref> | 9% |- |9–32 W štedna žarulja |46–75<ref name="cf">{{cite web |title=Low Mercury CFLs |url=http://www.energyfederation.org/consumer/default.php/cPath/25_44_3006 |publisher=Energy Federation Incorporated |accessdate=2008-12-23 |archive-date=13. listopada 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081013115302/http://www.energyfederation.org/consumer/default.php/cPath/25_44_3006 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |title=Conventional CFLs |url=http://www.energyfederation.org/consumer/default.php/cPath/25_44_784 |publisher=Energy Federation Incorporated |accessdate=2008-12-23 |archive-date=14. listopada 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081014010312/http://www.energyfederation.org/consumer/default.php/cPath/25_44_784 |url-status=dead }}</ref><ref name="philc"/> |8–11,45%<ref name="CF_efficiency">{{cite web |title=Global bulbs |url=http://www.1000bulbs.com/32-Watt-Compact-Fluorescents/37889/ |publisher=1000Bulbs.com accessdate=2010-2-20 |access-date=2. ožujka 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210308082657/https://www.1000bulbs.com/product/2733/FC36-S27OD.html |archive-date=8. ožujka 2021. |url-status=dead}}|</ref> |- |T8 cijev s elektronskom prigušnicom | 80–100<ref name="FEMP"/> | 12–15% |- |PL-S 11W U-cijev s tradicionalnom prigušnicom | 82<ref name="U-tubes">{{cite web |author=Phillips |title=Phillips Master |url=http://skinflint.co.uk/a416644.html |accessdate=2010-12-21}}</ref> | 12% |- |T5 svjetiljka | 70–104,2<ref name="energyrating">{{cite web |author=Department of the Environment, Water, Heritage and the Arts, Australia |title=Energy Labelling—Lamps |url=http://www.energyrating.gov.au/appsearch/download.asp |accessdate=2008-08-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070830120346/http://www.energyrating.gov.au/appsearch/download.asp |archivedate=30. kolovoza 2007.}}</ref><ref name="Plusrite">{{cite web |url=http://www.1000bulbs.com/F35T5-6500K/39598/ |publisher=1000Bulbs.com |accessdate=2010-02-20 |title=1000bulbs.com |url-status=dead}}</ref> | 10–15,63% |- |Spiralna cijev s elektronskom prigušnicom | 114-124,3<ref name="spiraltubes">{{cite web |author=Panasonic |title=Panasonic Spiral Fluorescent |url=http://panasonic.co.jp/corp/news/official.data/data.dir/jn100609-1/jn100609-1.html |accessdate=2010-09-27}}</ref> | 15–18% |- | rowspan="4" align="center" |[[Tinjalica]] |1400 W sumporna svjetiljka |100<ref>{{cite news |url=http://www.iaeel.org/IAEEL/iaeel/newsl/1996/ett1996/LiTech_b_1_96.html |title=1000-watt sulfur lamp now ready |work=IAEEL newsletter |year=1996 |issue=1 |publisher=IAEEL |access-date=2. ožujka 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20030818061414/http://195.178.164.205/IAEEL/iaeel/newsl/1996/ett1996/LiTech_b_1_96.html |archive-date=18. kolovoza 2003.}}</ref><!--Prototype, not production unit.--> |15% |- |metalna halidna svjetiljka |65–115<ref>{{cite web |url=http://www.venturelighting.com/TechCenter/Metal-Halide-TechIntro.html |title=The Metal Halide Advantage |year=2007 |work=Venture Lighting |accessdate=2008-08-10 |archiveurl=https://www.webcitation.org/65Vw5FkrN?url=http://www.venturelighting.com/TechCenter/Metal-Halide-TechIntro.html |archivedate=17. veljače 2012.}}</ref> |9,5–17% |- |Natrijeva svjetiljka s visokim pritiskom |85–150<ref name="philc"/> |12–22% |- |Natrijeva svjetiljka s niskim pritiskom |100–200<ref name="sodium">{{cite web |title=LED or Neon? A scientific comparison |url=http://www.signweb.com/index.php/channel/12/id/138/ |access-date=2. ožujka 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080409004409/http://www.signweb.com/index.php/channel/12/id/138 |archivedate=9. travnja 2008.}}</ref><ref name="lightning">{{cite web |url=http://webexhibits.org/causesofcolor/4.html |title=Why is lightning coloured? (gas excitations) |access-date=2. ožujka 2011. |archive-date=17. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120217231038/http://www.webexhibits.org/causesofcolor/4.html |url-status=dead }}</ref><ref name="philc"/> |15–29% |- |align="center"|Katodnaluminescencija |elektronski stimulirana luminescencija |30<ref name="ELS">{{cite web |title="Vu1 ESL™ R-30 Energy Efficient Light Bulb Specifications" |url=http://www.vu1corporation.com/eslupdate/ |access-date=2. ožujka 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110216061238/http://www.vu1corporation.com/eslupdate/ |archivedate=16. veljače 2011.}}</ref> |5% |- | rowspan="2" align="center" |Idealni izvor |usječeno 5800 K [[crno tijelo]] |251 |37% |- |Zeleno svjetlo kod 555&nbsp;nm (maksimalno moguća iskoristljivost) |683,002 |100% |} ==Izvori== {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Elektroenergetika]] [[Kategorija:Fotometrija]] [[Kategorija:Osvjetljenje]] 5v6ryhd9gx68jsvnyl07grw74aut725 0 298015 7615206 6285626 2026-10-08T13:30:35Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Pardofelis|Pardofelis]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615206 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Mramorna mačka | slika = Pardofelis marmorata 2.jpg | slika_širina = 250px | status = NT | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = [[Felinae]] | genus = '''''[[Pardofelis]]''''' | genus_autorstvo = [[Nikolai Severtzov|Severtzov]], 1858. | species = '''''P. marmorata''''' | dvoimeno = ''Pardofelis marmorata'' | dvoimeno_autorstvo = ([[William Charles Linnaeus Martin|Martin]], 1837.) | karta_raspon = Marbled Cat area.png | karta_raspon_opis = Raspon mramorne mačke | razdioba_stupanj = Podvrste | razdioba = <center>''[[Pardofelis marmorata charltonii|P. m. charltonii]]'' - ''[[Pardofelis marmorata marmorata|P. m. marmorata]]''</center> }} '''Mramorna mačka''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Pardofelis marmorata'') je mala [[Mačke|mačka]] o kojoj se relativno malo zna. Živi u [[Tropska kišna šuma|tropskim kišnim šumama]] [[jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]], na [[Borneo|Borneu]] i [[Sumatra|Sumatri]], a ponekad se može naći čak i u planinama [[Nepal]]a. Može se naći na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] do 3000 metara. Zbog teškog pristupa njenom životnom području ne zna se koliko ima primjeraka i koliko je ugrožena kao vrsta. == Opis == [[Datoteka:Marbled cat borneo.jpg|thumb|lijevo|Mramorna mačka u [[Borneo|Borneu]]]] Po veličini ova mačka je velika kao i [[domaća mačka]], a po pojavi je vrlo slična [[Oblačasti leopard|oblačastom leopardu]], što znači da po cijelom tijelu ima tamne točke. [[Krzno]] je po izgledu slično mramoru, po čemu je mačka i dobila ime, a često se uspoređuje s onim oblačastog leoparda. Ima zaobljene [[uši]]. Stražnje [[noge]] su vrlo duge i mršave, a [[leđa]] malo zaobljena. [[Rep]] ove mačke je jako dug i čupav, dug je 35-55 centimetara. Veličina mramorne mačke je od 45 do 62 centimetra, a težina od 4 do 7 kilograma. Ima dosta velika [[stopalo|stopala]]. Također ima i izrazito velike [[očnjak]]e, nalik onima velikih mačaka, iako se čini da je to rezultat [[paralelna evolucija|paralelne evolucije]]. == Način života == Malo je poznato o životnim navikama mramorne mačke. Prilagođena je drvnom načinu života, gdje joj rep služi kao protuteža. Samotna je noćna životinja, lovi većinom u drvećima, pa najčešći plijen mramorne mačke su mali [[glodavci]] i [[ptice]], a zanimljivo je i što postoje svjedočanstva da lovi plijen veći od sebe. Nekoliko mramornih mačaka parilo se u zatočeništvu i [[gestacija]] je trajala 66-82 dana. Prosječno svaka mačka okoti 1-4 mačića. Mačići su teški 61-85 grama. Otvaraju [[oči]] nakon dvanaest do šesnaest dana. Krutu hranu počinju jesti s dva mjeseca starosti, u vrijeme kada se počinju aktivno penjati. Spolnu zrelost mačići dosežu stari 21 ili 22 mjeseca. Životni vijek mramorne mačke u prirodi je 8-12 godina, a u zatočeništvu je oko 12 godina. == Izvori == *[http://www.znanje.org/i/i25/05iv02/05iv0203/sve%20dmacke.htm www.znanje.org] *Sunquist, Mel; Sunquist, Fiona (2002). Wild cats of the World. Chicago: University of Chicago Press. pp. 373–376. *Don E. Wilson, Russell A. Mittermeier (Hrsg.): Handbook of the Mammals of the World. Volume 1: Carnivores. Lynx Edicions, 2009 *[http://dialspace.dial.pipex.com/agarman/marbled.htm dialspace.dial.pipex.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041211090827/http://dialspace.dial.pipex.com/agarman/marbled.htm |date=11. prosinca 2004. }} *[http://www.animalinfo.org/species/carnivor/pardmarm.htm www.animalinfo.org] == Vanjske poveznice == ;Ostali projekti {{WProjekti |commons = Pardofelis marmorata |commonshr = Mramorna mačka |commonscat = Pardofelis marmorata |commonscathr = Mramorna mačka |commonscat2 = Pardofelis |commonscathr2 = ''Pardofelis'' |wikivrste = Pardofelis marmorata |wikivrstehr = Mramorna mačka }} {{Male mačke}} [[Kategorija:Male mačke]] tptv4gdcnyg9hxwkg2nignshw3sdtst 7615207 7615206 2026-10-08T13:30:52Z Argo Navis 852 7615207 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Mramorna mačka | slika = Pardofelis marmorata 2.jpg | slika_širina = 250px | status = NT | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = [[Felinae]] | genus = '''''[[Pardofelis]]''''' | genus_autorstvo = [[Nikolai Severtzov|Severtzov]], 1858. | species = '''''P. marmorata''''' | dvoimeno = ''Pardofelis marmorata'' | dvoimeno_autorstvo = ([[William Charles Linnaeus Martin|Martin]], 1837.) | karta_raspon = Marbled Cat area.png | karta_raspon_opis = Raspon mramorne mačke | razdioba_stupanj = Podvrste | razdioba = <center>''[[Pardofelis marmorata charltonii|P. m. charltonii]]'' - ''[[Pardofelis marmorata marmorata|P. m. marmorata]]''</center> }} '''Mramorna mačka''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Pardofelis marmorata'') je mala [[Mačke|mačka]] o kojoj se relativno malo zna. Živi u [[Tropska kišna šuma|tropskim kišnim šumama]] [[jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]], na [[Borneo|Borneu]] i [[Sumatra|Sumatri]], a ponekad se može naći čak i u planinama [[Nepal]]a. Može se naći na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] do 3000 metara. Zbog teškog pristupa njenom životnom području ne zna se koliko ima primjeraka i koliko je ugrožena kao vrsta. == Opis == [[Datoteka:Marbled cat borneo.jpg|thumb|lijevo|Mramorna mačka u [[Borneo|Borneu]]]] Po veličini ova mačka je velika kao i [[domaća mačka]], a po pojavi je vrlo slična [[Oblačasti leopard|oblačastom leopardu]], što znači da po cijelom tijelu ima tamne točke. [[Krzno]] je po izgledu slično mramoru, po čemu je mačka i dobila ime, a često se uspoređuje s onim oblačastog leoparda. Ima zaobljene [[uši]]. Stražnje [[noge]] su vrlo duge i mršave, a [[leđa]] malo zaobljena. [[Rep]] ove mačke je jako dug i čupav, dug je 35-55 centimetara. Veličina mramorne mačke je od 45 do 62 centimetra, a težina od 4 do 7 kilograma. Ima dosta velika [[stopalo|stopala]]. Također ima i izrazito velike [[očnjak]]e, nalik onima velikih mačaka, iako se čini da je to rezultat [[paralelna evolucija|paralelne evolucije]]. == Način života == Malo je poznato o životnim navikama mramorne mačke. Prilagođena je drvnom načinu života, gdje joj rep služi kao protuteža. Samotna je noćna životinja, lovi većinom u drvećima, pa najčešći plijen mramorne mačke su mali [[glodavci]] i [[ptice]], a zanimljivo je i što postoje svjedočanstva da lovi plijen veći od sebe. Nekoliko mramornih mačaka parilo se u zatočeništvu i [[gestacija]] je trajala 66-82 dana. Prosječno svaka mačka okoti 1-4 mačića. Mačići su teški 61-85 grama. Otvaraju [[oči]] nakon dvanaest do šesnaest dana. Krutu hranu počinju jesti s dva mjeseca starosti, u vrijeme kada se počinju aktivno penjati. Spolnu zrelost mačići dosežu stari 21 ili 22 mjeseca. Životni vijek mramorne mačke u prirodi je 8-12 godina, a u zatočeništvu je oko 12 godina. == Izvori == *[http://www.znanje.org/i/i25/05iv02/05iv0203/sve%20dmacke.htm www.znanje.org] *Sunquist, Mel; Sunquist, Fiona (2002). Wild cats of the World. Chicago: University of Chicago Press. pp. 373–376. *Don E. Wilson, Russell A. Mittermeier (Hrsg.): Handbook of the Mammals of the World. Volume 1: Carnivores. Lynx Edicions, 2009 *[http://dialspace.dial.pipex.com/agarman/marbled.htm dialspace.dial.pipex.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041211090827/http://dialspace.dial.pipex.com/agarman/marbled.htm |date=11. prosinca 2004. }} *[http://www.animalinfo.org/species/carnivor/pardmarm.htm www.animalinfo.org] {{Male mačke}} [[Kategorija:Male mačke]] ie2dja0cic6v4vr4o8elvrzphhwxqef 0 299883 7615494 7416103 2026-10-09T10:05:26Z PJ Geest 30644 Replace raster graph with SVG reconstruction: DebyeVSEinstein.svg 7615494 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Peter Debye | slika = Debye100.jpg | slika_širina = 200px | naslov = | datum_rođenja = [[24. ožujka]] [[1884.]] | mjesto_rođenja = [[Maastricht]], [[Nizozemska]] | datum_smrti = [[2. studenoga]] [[1966.]] | mjesto_smrti = [[Ithaca (New York)]], [[SAD]] | prebivalište = | državljanstvo = [[Nizozemci]], [[Amerikanci]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Kemija]], [[fizika]] | radna_institucija = Sveučilište u Zürichu <br> Sveučilište u Utrechtu <br> Sveučilište u Göttingenu <br> Sveučilište u Leipzigu <br> [[Humboldtovo sveučilište u Berlinu]] <br> Institut Kaiser Wilhelm u Berlinu <br> Sveučilište Cornel | alma_mater = Sveučilište u Aachenu <br> Sveučilište u Münchenu doktorski_mentor = [[Arnold Sommerfeld]] | poznat_po = [[Debyeva duljina]] <br> Einstein-Debyeva teorija [[Toplinska vodljivost|toplinske provodnosti]] [[Krutine|čvrstoga tijela]], <br> [[Debye-Scherrerova metoda]] <br> Debye-Hückelova teorija | nagrade = [[Nobelova nagrada za kemiju]] (1936.) | fusnote = }} [[datoteka:Water-elpot-transparent-3D-balls.png|mini|desno|300px|[[Molekula]] [[voda|vode]] je primjer polarne molekule, a veličina njihove polarnosti određena je električnim [[dipol]]nim momentom. [[Električni naboj|Negativni naboj]] je prestavljen plavom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno.]] [[datoteka:DebyeVSEinstein.svg|mini|desno|300px|Einstein-Debyeova teorija [[Toplinska vodljivost|toplinske provodnosti]] [[Krutine|čvrstoga tijela]].]] '''Peter Debye''', punim imenom '''Peter Joseph William Debye''' ([[Nizozemski jezik|niz]]. '''Petrus Josephus Wilhelmus Debije''', [[Maastricht]], [[24. ožujka]] [[1884.]] – [[Ithaca (New York)]], [[2. studenog]] [[1966.]]), nizozemsko-američki [[fizičar]] i fizikalni [[kemičar]]. [[Profesor]] sveučilišta u Nizozemskoj, Švicarskoj i Njemačkoj, direktor Instituta Kaiser Wilhelm u Berlinu. Godine 1940. otišao u SAD, gdje je na Sveučilištu Cornell ostao profesorom do umirovljenja (1950.). Razvio teoriju o [[polarizacija|polarizirajućem]] djelovanju [[električno polje|električnog polja]] na [[molekule]] i istraživao njihove [[dipol]]ne momente, čime je unaprijedio spoznaje o međuatomskim udaljenostima i strukturi molekula. Proširio [[Albert Einstein|Einsteinovo]] objašnjenje [[Toplinska vodljivost|toplinske provodnosti]] [[Krutine|čvrstoga tijela]] na niske temperature (Einstein-Debyeva teorija toplinske provodnosti čvrstoga tijela, 1912.). Utemeljio metodu istraživanja [[kristal]]ne strukture praškastih uzoraka [[ogib]]om [[Rendgenske zrake|rendgenskih zraka]] (Debye-Scherrerova metoda, 1916.). S Erichom Hückelom postavio teoriju (Debye-Hückelova teorija, 1923.) o [[Električna vodljivost|električnoj vodljivosti]] i [[Termodinamika|termodinamičkoj]] ravnoteži razrijeđenih [[otopina]] jakih [[elektrolit]]a, čime je proširio [[Svante August Arrhenius|Arrheniusovu]] teoriju [[Elektrolitska disocijacija|disocijacije]] [[soli]] u otopini na pozitivne i negativne [[ion]]e. Pritom je pretpostavio da su pojedini ioni okruženi oblakom iona suprotnoga [[Električni naboj|naboja]], a otklon od idealnih otopina objasnio je djelovanjem međuionskih privlačnih i odbojnih [[sila]]. Godine 1936. dobio [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovu nagradu za kemiju]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/14116 |title=Debye, Peter |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> == Životopis == === Rani život === Rođen je kao Petrus Josephus Wilhelmus Debije u [[Maastricht]]u, [[Nizozemska]]. Školovao se na Sveučilištu u [[Aachen]]u. Studirao je [[matematika|matematiku]] i klasičnu [[fizika|fiziku]], i 1905. je dobio zvanje [[inženjer]]a [[elektrotehnika|elektrotehnike]]. 1907. je objavio svoj prvi rad, matematičko rješenje problema koji ukljućuje [[vrtložne struje]]. 1906. je dobio posao kao asistent na Sveučilištu u [[München]]u, gdje je postao i [[doktor]] znanosti 1908., radeći na [[Tlak elektromagnetskog zračenja|tlaku elektromagnetskog zračenja]]. 1910. je izveo jednadžbu za [[Planckov zakon]], za koju je i sam [[Max Planck]] potvrdio da je jednostavniji izvod nego njegov. Kada je 1911. [[Albert Einstein]] postao profesor na Sveučilištu u [[Prag]]u, tada je Debye preuzeo njegovo staro mjesto profesora na Sveučilištu u [[Zürich]]u. Nakon toga radio je na sveučilištima u [[Utrecht (grad)|Utrecht]]u 1912., [[Göttingen]]u 1913., Zürichu 1920., [[Leipzig]]u 1927. i [[Berlin]]u 1934., gdje je opet nasljedio Einsteina. Od 1937. do 1939. godine bio je predsjednik Njemačkog udruženja fizičara. 1913. se Debye oženio s Mathilde Alberer, s kojom je imao sina Petera P. Debye (rođen 1916.) i kćer Mathilde Maria (rođena 1921.). Njegov sin je postao isto fizičar, pa su radili i povremeno zajedno.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.towson.edu/applications/dailydigest/databases/news/20091012_114742AM_joschmid_293.asp |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20111120112218/http://www.towson.edu/applications/dailydigest/databases/news/20091012_114742AM_joschmid_293.asp |archive-date=20. studenoga 2011. |access-date=26. ožujka 2011.}}</ref> === Znanstveni doprinos === Njegov prvi znanstveni doprinos bio je primjena ideje o [[dipol]]nom momentu (raspodjela pozitivnog i negativnog [[električni naboj|električnog naboja]] u električnim sustavima), kod električnog naboja nesimetričnih molekula (na primjer [[voda]]). 1912. je razvio jednadžbe za odnos momenta dipola u ovisnosti o [[temperatura|temperature]] i [[Dielektrična konstanta vakuuma|dielektričnoj konstanti]]. Zbog te zasluge, mjerna jedinica momenta dipola ''debye'' je nazvana u njegovu čast. Osim toga, 1912. je proširio Einsteinovu teoriju o [[Toplinski kapacitet|toplinskom kapacitetu]], za niže temperature, dodavši utjecaj niskofrekventnih [[fonon]]a. 1913. je proširio teoriju [[Niels Bohr|Nielsa Bohra]] o [[atom|atomskoj strukturi]], uvodeći [[elipsa|eliptičnu]] orbitu. 1915. Debye je izračunao utjecaj temperature na [[Rendgenske zrake|rendgensku]] [[difrakcija|difrakciju]] za ispitivanje [[kristal]]a (Debye-Waller faktor). 1923. je poboljšao teoriju Svantea Augusta Arrheniusa o električnoj provodljivosti u otopini [[elektrolit]]a ([[Debyeva duljina]]). 1923. Debye je razvio teoriju za objašnjenje [[Comptonov učinak|Comptonovog učinka]], kada dolazi do pomaka rendgenskih zraka u djelovanju s [[elektron]]ima. ==== Einstein-Debyeova teorija toplinske provodnosti čvrstoga tijela ==== '''Einstein-Debyeova teorija toplinske provodnosti čvrstoga tijela''' je objašnjenje odstupanja [[Toplinska vodljivost|toplinske provodnosti]] od Dulong-Petitova zakona i temperaturne ovisnosti na niskim temperaturama s pomoću [[titranje|titranja]] [[atom]]a u atomskoj rešetki (fononski model). Uvođenjem karakteristične Debyjeve temperature ''Θ'' dobivena je ista vrijednost toplinske provodnosti jednostavnih čvrstih tvari po molu za iste iznose ''T/Θ'', gdje je ''T'' [[termodinamička temperatura]]. U [[metal]]ima, zbog pobuđivanja [[elektron]]a u viša stanja, toplinska provodnost ima dodatni (na niskim temperaturama linearni) član. U klasičnoj statističkoj fizici toplinska provodnost nekog čvrstog tijela konstantna je. Međutim, pri niskim temperaturama toplinska se provodnost smanjuje zbog [[kvant]]nih učinaka. U blizini apsolutne nule temperature toplinska je provodnost razmjerna s kubusom temperature ''T''³ i kod same nule iščezava.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/17259 |title=Einstein-Debyeova teorija toplinske provodnosti čvrstoga tijela |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> === Kasniji rad === Od 1934. do 1939. godine bio je profesor na prestižnom [[Humboldtovo sveučilište u Berlinu|Humboldtovom sveučilištu u Berlinu]]. 1939. je otputovao u [[Sjedinjene Američke Države]], gdje je radio kao profesor na Sveučilištu u Cornellu, [[New York]]. 1946. postaje američki državljanin. Tu je radio na tehnici [[Raspršenje|rasipanja svjetlosti]] za određivanje [[Relativna molekularna masa|relativne molekularne mase]] [[molekula]] [[polimer]]a. Započeo je proučavati sintetičke [[guma|gume]], a kasnije je nastavio rad s [[Bjelančevine|bjelančevinama]] i makromolekulama. 1966. je umro od [[infarkt miokarda|srčanog udara]]. .<ref>{{cite web |title=Peter Joseph Wilhelm Debye (1884 - 1966) |url=http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GRid=1688 |accessdate=2009-03-27}}</ref><ref>Debye is buried in the rear section of the cemetery, near the northwestern corner.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} {{Nobelova nagrada za kemiju}} {{GLAVNIRASPORED:Debye,Peter Joseph William}} [[Kategorija:Nobelova nagrada]] [[Kategorija:Znanstvene nagrade]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju]] [[Kategorija:Kemija]] 8dkr187ilretcg0mm49l08u25y77jqi 0 302627 7615311 7608018 2026-10-08T17:20:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615311 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = Run the World (Girls) |slika = Run the world.jpg |ime_glazbenika = [[Beyoncé]] |s_albuma = [[4 (album)|4]] |format = digitalni download |objavljeno = [[21. travnja]] [[2011.]] |žanr = [[pop]], [[R&B]] |trajanje = 3:56 |izdavač = [[Columbia Records|Columbia]] |tekstopisac = Terius Nash, Beyoncé Knowles, Nick van de Wall, Wesley Pentz, David Taylor, Adidja Palmer |producent = Switch, Beyoncé Knowles, Shea Taylor |singl_prije = [[Telephone]] |singl0 = 2010. |singl = 2011. |singl_poslije = [[God Bless the USA]] |singl2 = 2011. }} "'''Run the World (Girls)'''" je pjesma američke pjevačice [[Beyoncé]]. Pjesmu su napisali The-Dream, Beyoncé Knowles, Nick van de Wall, Wesley Pentz, David Taylor i Adidja Palmer, a producenti su Switch, Beyoncé, Shea Taylor. Pjesma je objavljena 21. travnja 2011. godine kao glavni singl s Beyoncinog četvrtog studijskog albuma ''[[4 (album)|4]]''. == Pozadina == U radijskom intervju početkom ožujka 2011., producent pjesme Shea Taylor je potvrdio da će „prvi singl biti sjajan i da će debitirati krajem travnja”.<ref>{{cite web |url=http://www.capitalfm.com/artists/beyonce-knowles/news/release-new-single/ |title=Beyonce izdaje novi singl? |publisher=The Capital FM Network. Global Radio |accessdate=2011-04-11}}</ref> [[Diplo (DJ)|Diplo]] je doprinio produkciji pjesme, ali se nije pojavio kao producent pjesme.<ref>{{cite web |url=http://www.billboard.com/news/beyonce-s-run-the-world-girls-single-to-1005147822.story |title=Beyoncéina 'Run the World (Girls)' debitira na iTunesu |work=[[Billboard]] |publisher=Prometheus Global Media |first=Jason |last=Lipshutz |location=New York |date=2011-04-20 |accessdate=2011-04-20}}</ref> 18. travnja nedovršena demoverzija pjesme je procurila na internet. Zbog procurivanja na internet, izdanje pjesme je ubrzano.<ref>{{cite web |url=http://ph.news.yahoo.com/beyonces-sassy-comeback-single-gains-buzz-160427419.html |title=Povratnički singl Beyonce |publisher=Yahoo! News. [[Yahoo!]] |date=2011-04-23 |accessdate=2011-04-23}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.rap-up.com/2011/04/14/snippet-of-beyonces-new-single-hits-the-net/ |title=Snippet of Beyoncé's New Single Hits the Net |work=Rap-Up |publisher=Devin Lazerine |date=2011-04-14 |accessdate=2011-04-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110416065331/http://www.rap-up.com/2011/04/14/snippet-of-beyonces-new-single-hits-the-net/ |archive-date=16. travnja 2011. |url-status=dead}}</ref> Pjesma je debitovala na američkom radiju 21. travnja 2011.<ref name="begins">{{cite web |url=http://www.mtv.com/news/articles/1662409/beyonce-run-the-world-girls.jhtml |first=Jame |last=Dinh |title=Beyonceon singl 'Run The World (Girls)' debitira na radiu, na iTunesu je u četvrtak |publisher=MTV News. MTV Networks |date=2011-04-21 |accessdate=2011-04-21 |archive-date=23. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110423013439/http://www.mtv.com/news/articles/1662409/beyonce-run-the-world-girls.jhtml |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a315757/beyonces-girls-leaks-on-itunes-for-free.html |first=Robert |last=Copsey |title=Beyoncéina 'Girls' na iTunesu |publisher=Digital Spy. Hachette Filipacchi Médias |date=2011-04-21 |accessdate=2011-04-24 |archive-date=24. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110424033844/http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a315757/beyonces-girls-leaks-on-itunes-for-free.html |url-status=dead }}</ref> i sljedećeg dana je bila dostupna za download na [[iTunes]]u. "Run the World" je dobio pozitivne ocjene od Beyoncinih fanova na [[Twitter]]u.<ref>{{cite web |url=http://rapfix.mtv.com/2011/04/19/beyonce-crafts-another-female-anthem-fans-react/ |title=Fanovi Beyonce reagiraju na novi singl |publisher=MTV Rapfix. MTV Networks |date=2011-04-19 |accessdate=2011-04-21 |archive-date=24. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110424050220/http://rapfix.mtv.com/2011/04/19/beyonce-crafts-another-female-anthem-fans-react/ |url-status=dead }}</ref> == Kritički osvrt== Nakon premijere pjesme, Rap-Up je opisao ritam pjesme kao "očaravajućim".<ref name="rety">{{cite web |url=http://www.rap-up.com/2011/04/21/new-music-beyonce-run-the-world-girls-official-premiere/ |title=New Music: Beyoncé – 'Run the World (Girls)' Premijera |publisher=Devin Lazerine |work=Rap-Up |date=2011-04-20 |accessdate=2011-04-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110424072328/http://www.rap-up.com/2011/04/21/new-music-beyonce-run-the-world-girls-official-premiere/ |archive-date=24. travnja 2011. |url-status=dead}}</ref> Matt Donnelly iz Los Angeles Timesa je usporedio pjesmu s nekoliko prethodnih singlova Beyonce, dodajući da je pjesma agresivnija od "[[Independent Women]]" (2000), singla Beyoncine grupe [[Destiny's Child]].<ref>{{cite web |author=April 20, 2011&nbsp; |&nbsp; 2:43 pm |url=http://latimesblogs.latimes.com/gossip/2011/04/beyonce-new-song-girls-who-run-the-world.html |title=Beyonceina nova pjesma 'Girls (Who Run The World),' |publisher=Eddy Hartenstein. Tribune Company |first=Matt |last=Donnelly |work=Los Angeles Times |date=2011-04-20 |accessdate=2011-04-21}}</ref> "Run the World" je dobio mješane kritike, koji pohvaljuju Beyonce za riskiranje, ali kritiziraju da je pjesma slična njenim prethodnim radovima. == Uspjeh na glazbenim ljestvicama== 23. travnja 2011. "Run the World" je debitovao na glazbenoj listi u Nizozemskoj [[Single Top 100]] na poziciji 60<ref name="dutch">{{Cite web |url=http://dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=Beyonc%E9&titel=Run+The+World+%28Girls%29&cat=s |title=Beyoncé ; Run the World (Girls) (Nummer) |publisher=Dutch Charts. Hung Medien |accessdate=2011-04-22}}</ref> 24. travnja 2011. pjesma je debitirala na 18. poziciji ljestice u Ujedinjenom Kraljestvu.<ref name="uksingles">{{Cite web |url=http://www.theofficialcharts.com/archive-chart/_/1/2011-04-30/ |title=Top 40 UK ljestvica singlova |publisher=[[UK Singles Chart]]. [[The Official Charts Company]] |accessdate=2011-04-24}}</ref> U Irskoj, singl je debitirao na 11. poziciji.<ref name="ire">{{cite web |url=http://www.chart-track.co.uk/index.jsp?c=p/musicvideo/music/archive/index_test.jsp&ct=240001&arch=t&lyr=2011&year=2011&week=17 |title=Irish Singles Chart (28. travanj 2011.) |publisher=Chart-Track. Irish Recorded Music Association |accessdate=2011-04-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170216215913/http://www.chart-track.co.uk/index.jsp?c=p%2Fmusicvideo%2Fmusic%2Farchive%2Findex_test.jsp&ct=240001&arch=t&lyr=2011&year=2011&week=17 |archivedate=16. veljače 2017.}}</ref> U Francuskoj, "Run the World" debitira na 33. poziciji. U SAD-u, pjesma debitira na 33. poziciji. == Glazbeni videospot== Spot za pjesmu je režirao [[Francis Lawrence]], koji je radio na dva glazbena spota za [[Destiny's Child]]: "[[Independent Women]]" (2000) i "[[Emotion]]" (2001). Beyonce je za spot radila s osam koreografa.<ref name="billf">{{cite web |last=Ramirez |first=Erika |url=http://www.billboard.com/column/the-juice/listen-beyonce-single-snippet-leaks-1005134842.story |title=Listen: Beyoncein novi singl procurio |work=[[Billboard]] |publisher=Prometheus Global Media |date=2011-04-14 |accessdate=2011-04-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110417134523/http://www.billboard.com/column/the-juice/listen-beyonce-single-snippet-leaks-1005134842.story |archive-date=17. travnja 2011. |url-status=dead}}</ref> Spot je sniman u [[Mojave]] pustinji u Kaliforniji i u Inglewoodu, Kalifornija. 20. travnja 2011. objavljen je mali dio iz spota.<ref name="francis">{{cite web |last=Vena |first=Jocelyn |url=http://www.mtv.com/news/articles/1662164/francis-lawrence-beyonce-girls-video.jhtml |title=Beyoncein 'Girls' Video bit će sjajan, režiser kaže |publisher=MTV News. MTV Networks |date=2011-04-18 |accessdate=2011-04-19 |archive-date=21. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110421024239/http://www.mtv.com/news/articles/1662164/francis-lawrence-beyonce-girls-video.jhtml |url-status=dead }}</ref> Premijera spota je najavljena za svibanj.<ref name="rapupchartinfo">{{cite web |url=http://www.rap-up.com/2011/04/27/beyonces-run-the-world-makes-chart-debut/ |title='Run the World' videospot |work=Rap-Up |publisher=Devin Lazerine |date=2011-04-27 |accessdate=2011-04-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110502165152/http://www.rap-up.com/2011/04/27/beyonces-run-the-world-makes-chart-debut/ |archive-date=2. svibnja 2011. |url-status=dead}}</ref> == Popis pjesama == {{col-begin}} {{col-2}} *'''Digitalni download''' # "Run the World (Girls)" – 3:56 # "Girls (Who Run the World)" - 3:40 # "Run the World (Remix)" - 0:57 == Top ljestvice == {|class="wikitable sortable" !width="200"|Top liste (2011.) !Najviša <br /> pozicija |- |[[Australian ARIA Singles Chart|Australija]]<ref name="aria">{{Cite web |url=http://www.ariacharts.com.au/pages/charts_display.asp?chart=1U50 |title=ARIA Top 50 Singles Chart: 02/05/2011 |publisher=Australian Recording Industry Association |date=2011-05-02 |accessdate=2011-05-01}}</ref> |align="center"|12 |- |[[Belgium Singles Chart|Belgija]] (Flandarija)<ref>[http://dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=Beyonc%E9&titel=Run+The+World+%28Girls%29&cat=s Run the World (Girls) na belgijskoj listi singlova]</ref> |align="center"|18 |- |[[Belgium Singles Chart|Belgija]] (Valonija) |align="center"|30 |- |[[Canadian Hot 100|Kanada]]<ref> {{cite web |url=http://www.billboard.com/#/artist/beyonce/chart-history/317670?f=793&g=Singles |title=Povijest Beyonce na kanadskom Hot 100 |work=[[Billboard]] [[Canadian Hot 100]] for Beyoncé |publisher=Prometheus Global Media |accessdate=2011-04-28}}</ref> |align="center"|40 |- |[[Tracklisten|Danska]] |align="center"|27 |- |[[French Singles Chart|Francuska]]<ref>{{cite web |url=http://www.chartsinfrance.net/charts/1117/singles.php,p2 |title=Meilleures ventes de Singles et Titres en France du 18 avril au 24 avri1 |publisher=Charts in France. Syndicat National de l'Édition Phonographique |language=French |accessdate=2011-04-29}}</ref> |align="center"|33 |- |[[Irish Singles Chart|Irska]] |align="center"|11 |- |[[Italian Singles Chart|Italija]]<ref>{{cite web |url=http://www.sonymusic.it/news/290411/le-classifiche-della-settimana |title=Classifica italian FIMI del 18 Aprile 2011 |publisher=Federation of the Italian Music Industry. [[Sony BMG |Sony BMG Italy]] |accessdate=2011-05-01}}</ref> |align="center"|20 |- |[[Single Top 100|Nizozemska]] |align="center"|8 |- |[[Scottish Singles Chart|Škotska]]<ref>{{cite web |url=http://www.theofficialcharts.com/archive-chart/_/22/2011-05-07/ |title=Top 40 Škotska lista singlova - 1. svibanj 2011. |publisher=Scottish Singles Chart. The Official Charts Company |accessdate=2011-05-02}}</ref> |align="center"|16 |- |[[Spanish Singles Chart|Španjolska]]<ref>{{cite web |url=http://www.promusicae.org/files/listastonos/Top%2050%20Canciones%20(PUBLICAR)_w16.2011.pdf |title=Top 50 Canciones |publisher=[[Productores de Música de España]] |format=PDF |language=Spanish |accessdate=2011-04-27 |url-status=dead }}</ref> |align="center"|22 |- |[[UK Singles Chart|UK]] |align="center"|11 |- |UK R&B ([[UK R&B Chart]])<ref>{{cite web |url=http://www.theofficialcharts.com/urban-charts/ |title=UK Top 40 R&B ljestvica (1. svibanj 2011.) |publisher=The Official Charts Company |accessdate=2011-05-01}}</ref> |align="center"|11 |- |SAD ([[Billboard Hot 100]])<ref> {{cite web |url=http://www.billboard.com/#/artist/beyonce/chart-history/317670?f=367&g=Singles |title=Beyoncé Album & Song Chart History |work=[[Billboard]] [[Hot R&B/Hip-Hop Songs]] for Beyoncé |publisher=Prometheus Global Media |accessdate=2011-04-28}}</ref> |align="center"|29 |- |SAD ([[Hot R&B/Hip-Hop Songs]])<ref>[http://www.billboard.com/#/news/katy-perry-s-e-t-returns-to-no-1-on-hot-1005158792.story Beyoncin novi singl debituje na Billboardu Hot 100]</ref> |align="center"|18 |} == Povijest objavljivanja == {| class="wikitable" |- ! Država ! Datum ! Format |- |Svijet |21. travnja 2011. |digitalni download |- |SAD |26. travnja 2011. |Mainstream [[radio]] |urbani [[radio]] |} == Izvori == {{izvori|30em}} {{Beyonce}} {{Singlovi Beyonce}} [[Kategorija:Singlovi iz 2011.]] oxjhb2tb653c6uyxils3fefgfwjbpa8 0 314403 7615420 7608211 2026-10-08T22:49:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615420 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Show and Prove |ime_glazbenika = [[Wiz Khalifa]] |vrsta = studijski album |s_albuma = |slika = |žanr = [[hip hop]] |datum = [[5. rujna]] [[2006.]] |snimanje = 2005. - 2006. |trajanje = 69:17 |izdavač = [[Rostrum Records|Rostrum]] |producent = E. Dan, Big Jerm, The Resource, Nesia Beatz, Johnny Juliano, Black Czer, Champ Super |recenzija = |album_prije = [[Prince of the City: Welcome to Pistolvania]] |godina0 = 2005. |godina = 2006. |album_poslije = [[Grow Season]] |godina2 = 2007. |ostalo = }} '''''Show and Prove''''' je prvi nezavisni album [[reper]]a [[Wiz Khalifa|Wiza Khalife]] koji je objavljen 5. rujna 2006. godine. Objavio ga je preko diskografske kuće [[Rostrum Records]] kao CD, te digitalni download.<ref>[http://www.discogs.com/Wiz-Khalifa-Show-And-Prove/release/2819498 Wiz Khalifa - ''Show and Prove'' (2006.)] Discogs. Preuzeto 17. lipnja 2012.</ref> Na albumu gostuju izvođači kao što je [[Chevy Woods]], te producenti kao što su E. Dan, Sledgren i Johnny Juliano. Wiz Khalifa je objavio jedan spot s albuma za pjesmu "[[All In My Blood (Pittsburgh Sound)]]" koja je ujedno i promotivni singl.<ref>[http://www.amazon.com/Blood-Pittsburgh-Sound-Single-Explicit/dp/B0012EJW0W Wiz Khalifin singl "All In My Blood (Pittsburgh Sound)"] Amazon. Preuzeto 4. lipnja 2012.</ref> Album je do danas prodan u 10.000 primjeraka.<ref>[http://www.rap-up.com/2011/08/31/game-scores-no-1-debut-with-red-album/ Game Scores No 1 Debut With R.E.D. Album] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111029033536/http://www.rap-up.com/2011/08/31/game-scores-no-1-debut-with-red-album/ |date=29. listopada 2011. }} Rap-Up. Preuzeto 31. kolovoza 2011.</ref> == Popis pjesama == {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = Producent | ukupno_trajanje = | autor_pjesme = | autor_teksta = | autor_glazbe = | skladba1 = Intro | napomena1 = | tekst1 = | extra1 = E. Dan, Big Jerm | trajanje1 = 1:42 | skladba2 = [[All In My Blood (Pittsburgh Sound)]] | napomena2 = | tekst2 = | extra2 = The Resource | trajanje2 = 3:32 | skladba3 = Bout Mine | napomena3 = | tekst3 = | extra3 = Nesia Beatz | trajanje3 = 4:22 | skladba4 = I Choose You | napomena4 = | tekst4 = | extra4 = E. Dan, Big Jerm | trajanje4 = 3:44 | skladba5 = Damn Thing | napomena5 = | tekst5 = | extra5 = E. Dan, Big Jerm, Johnny Juliano | trajanje5 = 3:58 | skladba6 = Keep the Conversation | napomena6 = featuring Boaz | tekst6 = | extra6 = Johnny Juliano | trajanje6 = 4:09 | skladba7 = Stay In Your Lane | napomena7 = | tekst7 = | extra7 = Black Czer | trajanje7 = 3:42 | skladba8 = Stand Up | napomena8 = featuring [[Chevy Woods]] | tekst8 = | extra8 = Johnny Juliano | trajanje8 = 3:46 | skladba9 = Too Late | napomena9 = | tekst9 = | extra9 = Johnny Juliano | trajanje9 = 4:50 | skladba10 = I'm Gonna Ride | napomena10 = | tekst10 = | extra10 = E. Dan, Big Jerm | trajanje10 = 3:24 | skladba11 = Gotta Be a Star | napomena11 = featuring Johnny Juliano & S. Money | tekst11 = | extra11 = Johnny Juliano | trajanje11 = 4:33 | skladba12 = Let 'Em Know | napomena12 = | tekst12 = | extra12 = E. Dan, Big Jerm | trajanje12 = 3:43 | skladba13 = Sometimes | napomena13 = featuring Vali Porter | tekst13 = | extra13 = Champ Super, E. Dan, Big Jerm | trajanje13 = 4:21 | skladba14 = Locked & Loaded | napomena14 = featuring Chevy Woods | tekst14 = | extra14 = Black Czer | trajanje14 = 3:58 | skladba15 = Burn Somethin' | napomena15 = | tekst15 = | extra15 = Johnny Juliano | trajanje15 = 3:50 | skladba16 = Crazy Since the 80's | napomena16 = | tekst16 = | extra16 = Johnny Juliano | trajanje16 = 4:41 | skladba17 = History In the Making/Never Too Late | napomena17 = | tekst17 = | extra17 = E. Dan, Big Jerm | trajanje17 = 7:07 }} == Nadnevci objavljivanja == {|class=wikitable |- !Država !Nadnevak !Format !Diskografska kuća !Izvor |- | [[Sjedinjene Američke Države]] | 5. rujna 2006. | rowspan="1"| [[Compact Disc|CD]], [[Download|digitalni download]] | rowspan="1"| [[Rostrum Records]] |<ref>[http://itunes.apple.com/us/album/show-and-prove/id325529798 ''Show and Prove'' - Wiz Khalifa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111122073509/http://itunes.apple.com/us/album/show-and-prove/id325529798 |date=22. studenoga 2011. }} iTunes. Preuzeto 17. lipnja 2012.</ref> |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.allmusic.com/album/show-and-prove-mw0000563100 ''Show and Prove''] na [[Allmusic]]u *[http://www.discogs.com/Wiz-Khalifa-Show-And-Prove/release/2819498 ''Show and Prove''] na [[Discogs]]u {{Wiz Khalifa}} {{Singlovi Wiza Khalife}} [[Kategorija:Albumi iz 2006.]] [[Kategorija:Albumi Wiz Khalife]] 9puz5j5ay3isze0pkalxto45bh0ufov 0 315573 7615479 7420519 2026-10-09T08:26:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615479 wikitext text/x-wiki {{Dz|[[Stig Larsson]]|članke o osobama sa sličnim ili istim imenom|članak o=autoru trilogije ''Millennium''}} {{Infookvir životopis | ime = Stieg Larsson | slika = | veličina = | opis_slike = | pseudonim = | rođenje = [[15. kolovoza]] [[1954.]] | mjesto_rođenja = [[Skelleftehamn]] | smrt = [[9. studenoga]] [[2004.]] | mjesto_smrti = [[Stockholm]] | nacionalnost = Šveđanin | partner = [[Eva Gabrielsson]] | poznat_po = [[Trilogija Millennium|Trilogija ''Millennium'']] | zanimanje = [[novinar]], [[pisac]], [[aktivist]] | godine_rada = 1990-2004 | web = http://stieglarsson.se/ }} '''Karl Stig-Erland „Stieg” Larsson''' ([[Skelleftehamn]], [[15. kolovoza]] [[1954.]] – [[Stockholm]], [[9. studenog]] [[2004.]]) bio je [[Šveđani|švedski]] [[novinar]], [[pisac]] i [[Antifašizam|antifašistički]] [[Aktivizam|aktivist]]. Najpoznatiji je po [[Trilogija Millennium|trilogiji ''Millennium'']], [[Kriminalistika|kriminalističkim]] [[roman]]ima koji su objavljeni nakon njegove smrti. ==Biografija== Stieg Larsson je rođen u gradiću [[Skelleftehamn]], na sjeveru [[Švedska|Švedske]]. Njegov otac i djed radili su u tamošnjoj željezari. Zbog trovanja [[arsen]]om, otac je morao napustiti posao, te se sa suprugom i mlađim sinom preselio u [[Stockholm]]. Mladi Stieg je do svoje osme godine živio s djedom i bakom. Nakon djedove smrti, obitelj se seli u sveučilišni grad [[Umeå]].<ref name="Norran">[http://norran.se/2007/06/berattelsenomstieglarsson/ Berättelsen om Stieg Larsson] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203071619/http://norran.se/2007/06/berattelsenomstieglarsson/ |date=3. prosinca 2013. }} (''Priča o Stiegu Larssonu''), Jenny Petersson, norran.se, 1.lipnja 2007., pristupljeno 7. listopada 2013. {{swe oznaka}}</ref> Kada je imao osamnaest godina, na [[protest]]u protiv [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]] je upoznao [[Eva Gabrielsson|Evu Gabrielsson]], koja će mu postati životna suputnica.<ref name="FanB">[http://www.stieglarsson.com/Life-and-work Stieg Larsson Biography - Background] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090430104257/http://stieglarsson.com/Life-and-work |date=30. travnja 2009. }} (''Biografija Stiega Larssona''), pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> Nakon izvršenja vojnog roka, tijekom 1977. godine, boravio je u [[Afrika|Africi]].<ref name="Expo">[http://expo.se/2010/stieg-larsson-1954-2004_3515.html Stieg Larsson 1954-2004] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130818174804/http://expo.se/2010/stieg-larsson-1954-2004_3515.html |date=18. kolovoza 2013. }}, expo.se, pristupljeno 7. listopada 2013. {{swe oznaka}}</ref> Nakon povratka u Švedsku je, uz razne sitne poslove radio i kao slobodni novinar. Od 1977. do 1999. godine bio je zaposlen prvo kao [[grafički dizajn]]er, a kasnije kao novinar u [[Tidningarnas Telegrambyrå]], švedskoj [[Novinska agencija|novinskoj agenciji]]. 1982. godine je postao [[Skandinavija|skandinavski]] izvjestitelj za britanski antifašistički časopis [[Searchlight]], za koji je pisao sve do svoje smrti.<ref name="Expo"></ref><ref name="FanW">[http://www.stieglarsson.com/biography-work Stieg Larsson Biography - Work] (''Biografija Stiega Larssona''), pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> Jedan je od osnivača časopisa [[Expo (časopis)|Expo]] 1995. godine, a od 1999. godine pa sve do smrti je bio njegov glavni urednik i predsjednik [[Zaklada|zaklade]] Expo.<ref name="Expo"></ref> ==Pisanje== Stieg Larsson je za svoj dvanaesti rođendan na poklon dobio [[pisaći stroj]] na kojem je provodio noći tipkajući.<ref name="Norran"></ref> Njegovi prvi pokušaji pisanja fikcije bili su u žanru [[Znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]]. Bio je strastveni čitatelj znanstvene fantastike, a 1972. godine je su-uređivač [[fanzin]]a ''Sfären'' (Sfera). Tijekom 1970-ih je objavio više od 30 fanzina. Nakon odlaska u Stockholm, postaje aktivan u ''Skandinavisk Förening för Science Fiction'' (Skandinavska udruga za znanstvenu fantastiku). Bio je član uprave 1978. i 1979. godine, a predsjednikom udruge postaje 1980. godine.<ref name="Aut">[http://www.famousauthors.org/stieg-larsson Stieg Larsson] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130828011513/http://www.famousauthors.org/stieg-larsson |date=28. kolovoza 2013. }}, pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> U lipnju 2010. godine u Švedskoj kraljevskoj knjižnici ([[Kungliga biblioteket]]) su pronađena dva ZF rukopisa pripisana Stiegu Larssonu, napisana kada je imao oko 17 godina.<ref name="Nyt">[http://artsbeat.blogs.nytimes.com/2010/06/08/unpublished-manuscripts-by-stieg-larsson-are-found/?_r=0 Unpublished Manuscripts by Stieg Larsson Are Found] (''Pronađeni neobjavljeni rukopisi Stiega Larssona''), Dave Itzkoff, artsbeat.blogs.nytimes.com, 8.lipnja 2010., pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> Larssonovo prvo ime bilo je ''Stig'', što je uobičajeni oblik u Švedskoj. U svojim ranim dvadesetima je promijenio ime da bi izbjegao zabunu sa [[Stig Larsson|Stigom Larssonom]] koji je postao poznati pisac prije njega.<ref name="Fol">[http://www.folkbladet.nu/137240/stig-larsson-han-andrade-sjalv-stavningen/ Stig Larsson: Han ändrade själv stavningen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120702032426/http://www.folkbladet.nu/137240/stig-larsson-han-andrade-sjalv-stavningen |date=2. srpnja 2012. }} (''Stig Larsson: sam je promijenio slova''), folkbladet.nu, 27. veljače 2009., pristupljeno 7. listopada 2013. {{swe oznaka}}</ref> Oba se imena jednako izgovaraju. ==Novinarstvo i aktivizam== Stieg Larsson je počeo istraživati teme [[Rasizam|rasizma]] i političkog [[Ekstremizam|ekstremizma]] još u školi, prilikom rada na školskom projektu 1972. godine i od tada pa sve do smrti to mu je bila glavna preokupacija.<ref name="FanW"></ref> Sredinom 1970-ih bio je aktivni član ''Kommunistiska Arbetareförbundet'' (Komunistička radnička unija), uređivao je [[Trockizam|trockistički]] časopis ''Fjärde Internationalen'' (Četvrta Internacionala) i iznimno se interesirao za rat u Vijetnamu.<ref name="FanW"></ref><ref name="Soc">[http://socialistworker.org/2010/04/15/thriller-with-a-radical-message?quicktabs_sw-recent-articles=9-20 Thriller with a radical message] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150610224419/http://socialistworker.org/2010/04/15/thriller-with-a-radical-message?quicktabs_sw-recent-articles=9-20 |date=10. lipnja 2015. }} (''Triler s radikalnom porukom''), Tristan Brosnan, socialistworker.org, 15.travnja 2010., pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> Osim toga, dio 1977. godine je proveo u [[Eritreja|Eritreji]], gdje je obučavao pripadnice [[Eritrejski narodnooslobodilački front|EPLF]]-a.<ref name="Ert">[http://www.theguardian.com/books/2010/oct/15/stieg-girls-with-grenade-launchers Stieg Larsson 'spent year training Eritrean guerrillas'] (''Stieg Larsson "proveo godinu trenirajući eritrejske gerilce"''), Homa Khaleeli, theguardian.com, 16.listopada 2010., pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> Sredinom 1980-ih sudjelovao je u izradi projekta ''Stoppa Rasismen'' (Stop rasizmu), a zajedno s novinarkom Annom-Lenom Lodenius 1988. godine započinje jednu od najvećih istraživanja rasizma ikada provedenih u Švedskoj. Njihov rezultat je objavljen u knjizi ''Extremhögern'' (Ekstremna desnica) 1990. godine, dok je drugo izdanje izašlo 1994. godine.<ref name="Expo"></ref> Larsson se smatrao i [[Feminizam|feministom]].<ref name="NL"></ref> Osim istraživanja ekstremne desnice, istraživao je i osuđivao [[Ubojstvo zbog časti|ubojstva zbog časti]] u Švedskoj.<ref name="Expo"></ref> Ipak, o njegovom feminizmu ne postoji konsenzus.<ref name="Fw">[http://www.thefword.org.uk/reviews/2009/09/larrson_review Feminist or misogynist?] (''Feminist ili mizoginist?''), Melanie Newman, thefword.org.uk, 4.rujna 2009., pristupljeno 7.listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref><ref name="Coh">[http://www.theguardian.com/commentisfree/2012/jan/08/nick-cohen-stieg-larsson Stieg Larsson was an extremist, not a feminist] (''Stieg Larsson je bio ekstremist, a ne feminist''), Nick Cohen, theguardian.com, 8.siječnja 2012., pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> ==Smrt i kontroverze== Stieg Larsson je umro 9. studenog 2004. u dobi od 50 godina od posljedica [[Infarkt miokarda|srčanog udara]] nakon penjanja na sedmi kat zgrade u kojoj se nalaze uredi Expoa, jer [[dizalo]] nije bilo u funkciji. <ref name="EG">[http://www.theguardian.com/books/2010/feb/21/stieg-larsson-eva-gabrielsson Stieg Larsson – by the woman who shared his life] (''Stieg Larsson – od žene koja je dijelila njegov život''), Rachel Cooke, theguardian.com, 21.veljače 2010., pristupljeno 7.listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> Pokopan je na [[Groblje|groblju]] Högalid, u Stockholmu.<ref name="Gr">[http://gravar.se/Högalids%20Församling/669/Stig%20Larsson Stieg Larsson], gravar.se, pristupljeno 7.listopada 2013. {{swe oznaka}}</ref> Nakon Larssonove smrti započela je kontroverza oko vlasništva nad njegovom ostavštinom. Iako su živjeli zajedno 32 godine, Larsson i Eva Gabrielsson nikada se nisu vjenčali. Razlozi su bili sigurnosne prirode jer po švedskom zakonu parovi koji se žele vjenčati moraju objaviti svoju adresu.<ref name="EG"></ref><ref name="JL">[http://www.jutarnji.hr/millenium-trilogija-nije-nikakav--euro-puding---to-je-pravi-svedski-hollywood/445745/ Stieg Larsson nakon smrti doživljava i filmsku slavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111107190857/http://www.jutarnji.hr/millenium-trilogija-nije-nikakav--euro-puding---to-je-pravi-svedski-hollywood/445745 |date=7. studenoga 2011. }}, Nenad Polimac, jutarnji.hr, 2.siječnja 2010., pristupljeno 7.listopada 2013.</ref> Naime, zbog istraživanja ekstremne desnice u Švedskoj, Larsson je često bio meta prijetnji, a zabilježeno je nekoliko pokušaja napada. Jednom prilikom ga je grupa [[Skinheads|skinheada]] čekala ispred ureda, ali im je uspio pobjeći kroz stražnja vrata.<ref name="EG"></ref><ref name="FanW"></ref> Nakon objavljivanja knjige ''Extremhögern'' u jednim [[Neonacizam|neonacističkim]] novinama objavljene su fotografije, adrese i telefonski brojevi autora.<ref name="FanW"></ref><ref name="NL"></ref> Nakon što je jednom novinaru podmetnuta [[bomba]] u [[automobil]] 1999. godine, Larssonu je dojavljeno da ga jedna ekstremistička grupa prati, pa su on i Eva Gabrielsson bili pod policijskom zaštitom.<ref name="DM">[http://www.dailymail.co.uk/femail/article-1240159/Stieg-Larssons-widow-seen-penny-20m-fortune-earned-together.html The Girl who didn't Inherit a Fortune: Widow of bestselling Swedish author Stieg Larsson has not seen a penny of his £20m] (''Djevojka koja nije naslijedila bogatstvo: Udovica švedskog pisca Stiega Larssona nije vidjela ni penija od njegovih 20 mil. funti''), Antonia Hoyle, dailymail.co.uk, 3.siječnja 2010., pristupljeno 7.listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> Budući da švedski zakon ne priznaje zajednički život kao osnovu za nasljeđivanje,<ref name="NL">[http://www.novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/Eva-Gabrielsson-Voljela-bih-da-ovu-knjigu-nikad-nisam-napisala Eva Gabrielsson: Voljela bih da ovu knjigu nikad nisam napisala], Marinko Krmpotić, novilist.hr, 30.travnja 2012., pristupljeno 8.listopada 2013.</ref> a i zbog činjenice da nije ostavio valjanu oporuku (2008. je pronađena jedna iz 1977. godine, ali je proglašena nevažećom jer nije bilo svjedoka)<ref name="SvD">[http://www.svd.se/kultur/stieg-larssons-testamente-hittat_1301161.svd Stieg Larssons testamente hittat] (''Pronađena oporuka Stiega Larssona''), Tobias Olsson, svd.se, 28.svibnja 2008., pristupljeno 7.listopada 2013. {{swe oznaka}}</ref> sva njegova ostavština, uključujući i buduće tantijeme od prodaje knjiga, pripala je njegovom ocu Erlandu i bratu Joakimu,<ref name="NL"></ref> za koje Gabrielsson tvrdi da nikada nisu bili u dobrim odnosima niti su dijelili njegove političke stavove.<ref name="EG"></ref><ref name="DM"></ref> Jedna od stvari koje im Gabrielsson zamjera su i promijenjeni naslovi romana u lošem engleskom prijevodu kao i to da je slika stvorena o Stiegu Larssonu netočna odnosno nepotpuna.<ref name="DM"></ref> ==Trilogija ''Millennium''== {{glavni|Trilogija Millennium}} Prva knjiga iz [[Trilogija Millennium|trilogije ''Millennium'']] objavljena je ubrzo poslije autorove smrti, 2005. godine. Larsson je prvi roman napisao tijekom ljeta 2002., a planirao ih je napisati deset.<ref name="Nytt">[http://www.nytimes.com/2010/05/23/magazine/23Larsson-t.html?ref=general&src=me&pagewanted=all&_r=0 The Afterlife of Stieg Larsson] (''Zagrobni život Stiega Larssona''), Charles McGrath, nytimes.com, 20.svibnja 2010., pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> Glavne teme su [[trgovanje ljudima]], nasilje nad ženama, ekstremni desničarski pokreti, patnje malih ljudi upletenih u zakulisne igre moćnika i [[Tajna služba|tajnih službi]] i sl. Glavna junakinja trilogije je [[Lisbeth Salander]] – asocijalna djevojka alternativnog stila, hakerica, koja je pretrpjela puno nepravde i boli. Bori se protiv muškaraca koji mrze žene, a pronalazi ih među švedskom elitom − [[Kapitalizam|kapitalistima]], [[Aristokracija|aristokracijom]], [[Odvjetnik|odvjetnicima]] i [[političar]]ima, što Larssonovu trilogiju čini provokativnom.<ref name="JL"></ref> Prvi roman iz serije je dobio nagradu “Stakleni ključ” za najbolji [[Nordijska regija|nordijski]] kriminalistički roman 2006., a treći roman je dobio istu nagradu 2008. Knjige su postigle veliki uspjeh prvo u Švedskoj, zatim u ostalim skandinavskim zemljama, a kasnije i u cijeloj [[Europa|Europi]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Također, Larsson je prvi pisac koji je prodao više od milijun [[e-knjiga]] preko [[Amazon.com|Amazona]].<ref name="Amz">[http://www.theguardian.com/books/2010/jul/28/stieg-larsson-1m-ebooks-amazon Stieg Larsson becomes first author to sell 1m ebooks on Amazon] (''Stieg Larsson je postao prvi pisac koji je prodao milijun e-knjiga na Amazonu''), Alison Flood, theguardian.com, 28.srpnja 2010., pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> U Hrvatskoj je prva knjiga iz serije objavljena 2008. godine pod naslovom ''[[Muškarci koji mrze žene]]'', druga 2009. pod naslovom ''[[Djevojka koja se igrala vatrom]]'' i posljednja 2010. pod naslovom ''[[Kule u zraku]]''. Prema romanima su 2009. u međunarodnoj koprodukciji snimljena tri filma (prvoga je režirao [[Niels Arden Oplev]], a druga dva [[Daniel Alfredson]]). Prema prvom romanu je 2011. snimljen američki film u režiji [[David Fincher|Davida Finchera]].<ref name="imdb">[http://www.imdb.com/name/nm2297183/ Stieg Larsson na IMDb], pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> ==Bibliografija== ===Publicistika=== * 1991. − ''Extremhögern'', Stieg Larsson, Anna-Lena Lodenius * 2001. − ''Sverigedemokraterna: den nationella rörelsen'', Stieg Larsson, Mikael Ekman * 2004. − ''Debatten om hedersmord: feminism eller rasism'', Stieg Larsson, Cecilia Englund * 2004. − ''Sverigedemokraterna från insidan'', Richard Slätt, Maria Blomquist, Stieg Larsson, David Lagerlöf m.fl. ===Romani=== [[Trilogija Millennium|Trilogija ''Millennium'']]: * 2005. − ''Män som hatar kvinnor'': ''[[Muškarci koji mrze žene]]'' (2008., prijevod Željka Černok) * 2006. − ''Flickan som lekte med elden'': ''[[Djevojka koja se igrala vatrom]]'' (2009., prijevod Željka Černok) * 2007. − ''Luftslottet som sprängdes'': ''[[Kule u zraku]]'' (2010., prijevod Željka Černok) ===Časopisi=== ZF fanzini: * 1972. – 1973. − ''Sfären'' (s Runeom Forsgrenom), 4 broja * 1974. – 1977. − ''FIJAGH!'' (s Runeom Forsgrenom), 9 brojeva * 1973. – 1976., 1983. − ''Långfredagsnatt'', 5 brojeva * 1978. − ''Memorafiac'', 2 broja * 1979. – 1980. − ''Fanac'' (s Evom Gabrielsson), 7 brojeva * 1980. − ''The Magic Fan'' (s Evom Gabrielsson), 2 broja Ostalo: * 1999. – 2002. − ''Svartvitt med Expo'' * 2002. – 2004. − ''Expo'' == Izvori == {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.stieglarsson.se/ Službena stranica švedskog izdavača] {{eng oznaka}} * [http://expo.se/2010/stieg-larsson-1954-2004_3515.html Stieg Larsson na stranicama časopisa Expo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130818174804/http://expo.se/2010/stieg-larsson-1954-2004_3515.html |date=18. kolovoza 2013. }} {{swe oznaka}} * [http://www.imdb.com/name/nm2297183/ Stieg Larsson na IMDb] {{eng oznaka}} * [http://www.stadsmuseet.stockholm.se/In-English/Guided-tours/millennium/ Gradski muzej Stockholm – Millennium tura] {{eng oznaka}} {{GLAVNIRASPORED:Larsson, Stieg}} [[Kategorija:Švedski aktivisti]] [[Kategorija:Švedski književnici]] [[Kategorija:Politički aktivisti]] [[Kategorija:Švedski novinari]] gu4njywp653g2pwvt7ndn3v1iarxi7w 0 323643 7615435 7611388 2026-10-09T03:03:46Z Stephan1000000 219608 140 7615435 wikitext text/x-wiki {{Infokvir TV serija | bgcolour = #9f2323 | ime_serije = Američka horor priča | orig_naslov = American Horror Story | slika = American Horror Story.svg | format_serije = [[horor]]<br>triler<br>antologijska serija | trajanje_epizode = 37 - 73 min | autor = Ryan Murphy <br>Brad Falchuk | glumci = Connie Britton<br>Dylan McDermott<br>Evan Peters<br>Taissa Farmiga<br>Denis O'Hare<br>[[Jessica Lange]]<br>Zachary Qunto<br>Joseph Fiennes<br>[[Sarah Paulson]]<br>Lily Rabe<br>Lizzie Brocheré<br>James Cromwell<br>[[Frances Conroy]]<br>[[Emma Roberts]]<br>Kathy Bates<br>Michael Chiklis<br>Finn Wittrock<br>Angela Bassett<br>Wes Bentley<br>Matt Bomer<br>Chloë Sevigny<br>Cheyenne Jackson<br>[[Lady Gaga]]<br>[[Cuba Gooding Jr.]]<br>André Holland | država = {{Z+X|SAD}} | lokacija = [[Los Angeles, Kalifornija]] (1,5)<br>[[Massachusetts]] (2)<br>[[New Orleans, Louisiana]] (3)<br>Jupiter, [[Florida]] (4)<br>Roanoke, [[Sjeverna Karolina]] (6), Brookfield Heights, [[Michigan]] (7) | u_hrv = | jezik = [[engleski]] | tv_kuća = FX<br>Hrvatska - [[FOX]] | početak_serije = [[5. listopada]] [[2011.]] | kraj_serije = | broj_sezona = 13 | broj_epizoda = 140 | imdb_id = 1844624 }} '''''Američka horor priča''''' (eng. ''American Horror Story'') je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] antologijska horor [[televizijska serija]] autora i producenata Ryana Murphyja i Brada Falchuka ([[Glee]]). U prvoj sezoni, ''[[Američka horor priča: Kuća ubojstava|Kući ubojstava]]'', obitelj Harmon seli se iz [[Boston, Massachusetts|Bostona]] u ukletu kuću u [[Los Angeles, Kalifornija|Los Angelesu]], opsjednutu duhovima bivših stanara. Radnja druge sezone, ''[[Američka horor priča: Ludnica|Ludnice]],'' smještena je u [[Massachusetts]]u 1964. gdje surova sestra Jude vodi psihijatrijsku ustanovu za duševno poremećene kriminalce. Treća sezona, ''[[Američka horor priča: Vještičja družba|Vještičja družba]],'' prikazuje borbu između vještica i lovaca na vještice u [[New Orleans, Louisiana|New Orleansu]] početkom 19. stoljeća i 2013-e godine. Radnja četvrte sezone, ''[[Američka horor priča: Cirkus nakaza|Cirkusa nakaza]],'' smještena je u Jupiteru na [[Florida|Floridi]] tijekom 1950-ih i prati jednog od posljednjih američkih cirkusa nakaza u kojima nastupaju ljudi s neuobičajenim talentima. Peta sezona, ''[[Američka horor priča: Hotel|Hotel]],'' svoju priču započinje u hotelu Cortez, istragom lanaca ubojstava u Los Angelesu. Misteriozni tragovi detektiva upućuju u hotel Cortez. Šesta sezona serije, ''[[Američka horor priča: Kolonija Roanoke|Kolonija Roanoke]],'' odvija se u 2016. godini, a radnja prati paranormalne događaje u izoliranoj seoskoj kući na otoku Roanoke. Sedma sezona, ''[[Američka horor priča: Kult|Kult]]'', smještena je u izmišljenom gradiću Brookfield Heights u [[Michigan]]u i radnja se vrti oko kulta koji terorizira predgrađe slijedom predsjedničkih izbora 2016. Serija je 12. siječnja 2017. obnovljena je za osmu i devetu sezonu.<ref name="#1">http://variety.com/2017/tv/news/american-horror-story-renewed-season-8-9-fx-1201958880/</ref> Glumci koji su se dosad pojavljivali u svakoj od navedenih sezona su: Evan Peters, Sarah Paulson i Lily Rabe, s time da je Evan Peters jedini koji je u svim sezonama igrao glavnu ulogu. Iako su sezone, individualno, svaka za sebe bile različito prihvaćene, ''Američka horor priča'' je u cjelini pozitivno prihvaćena, s velikim poštovanjem prema glumici Jessici Lange, koja je osvojila dvije [[Nagrada Emmy|Nagrade Emmy]], [[Zlatni globus|Zlatni Globus]] te Screen Actors Guild nagradu, za svoje izvedbe. Nadalje, Kathy Bates osvojila je Nagradu Emmy, a [[Lady Gaga]] Zlatni Globus. Serija je svakom sezonom sve gledanija te je završetkom prve sezone bila najgledanija serija kabelskih televizija 2011. godine == Koncepcija serije == Kreatori serije Murphy i Falchuk započeli su raditi na ''Američkoj horor priči'' još i prije nego što je produkcija na njihovoj popularnoj seriji [[Glee]] započela na televizi skoj mreži [[Fox]]. Murphy je želio napraviti nešto potpuno suprotno od svega onoga što je radio prije pa je tako započeo pisati ovu seriju. Izjavio je: "Radimo na jednom zanimljivom, slatkom, optimističnom djelu bez imalo cinizma pa sam odlučio napraviti nešto što se potpuno razlikuje od toga i pokazati drugačiju stranu svoje osobnosti".<ref>{{cite web |url=http://insidetv.ew.com/2011/10/05/american-horror-story-ryan-murphy-exclusive/ |title='American Horror Story' co-creator Ryan Murphy talks premiere, his favorite scene, and identity of Rubber Man -- EXCLUSIVE |last=Stack |first=Tim |work=Entertainment Weekly |date=2011-10-05 |access-date=5. siječnja 2012. |archive-date=26. siječnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150126170721/http://insidetv.ew.com/2011/10/05/american-horror-story-ryan-murphy-exclusive/ |url-status=dead }}</ref> Falchuk je bio zainteresiran idejom stavljanja horor priče u drugačiji smisao, naglasivši da je glavni cilj razvoja serije bilo zaplašivanje gledatelja. "Želimo da se gledatelji ne osjećaju potpuno sigurno nakon gledanja svake epizode", izjavio je.<ref>{{cite web |url=http://www.afterelton.com/tv/2011/10/ryan-murphy-brad-falchuk-interview-american-horror-story |title=Ryan Murphy and Brad Falchuk Talk "American Horror Story": Blood, Infidelity, and Zachary Quinto |last=Juergens |first=Brian |work=AFTERELTON |date=2011-10-03}}</ref> Mračan ton serije zapravo je odraz poznate [[ABC|ABC-jeve]] sapunice ''Dark Shadows'' koju je Murphy bio prisiljen gledati sa svojom bakom dok je bio mlađi, kako bi osnažio.<ref>{{cite web |url=http://nymag.com/daily/entertainment/2011/08/ryan_murphy_talks_american_hor.html |title=Ryan Murphy Talks American Horror Story |last=Adalian |first=Josef |work=Vulture |date=2011-08-06}}</ref> Od samog početka Murphy i Falchuk su planirali da će svaka sezona pričati različitu priču. Nakon što je završilo finale prve sezone Murphy je govorio o njegovim planovima za izmjenom glumačke postave i lokacija za drugu sezonu.<ref>{{cite web |url=http://artsbeat.blogs.nytimes.com/2011/12/22/american-horror-story-will-scare-up-a-new-cast-and-new-haunted-home-for-season-2/ |title=‘American Horror Story’ Will Scare Up a New Cast and New Haunted Home for Season 2 |last=Itzkoff |first=Dave |work=[[The New York Times]] |date=2011-12-22}}</ref> Međutim, izjavio je da će se neki glumci koji su glumili u prvoj sezoni vratiti i u drugoj: "Oni koji će se vratiti pojavit će se kao potpuno drugačiji likovi, stvorenja, čudovišta i slično. Neće glumiti ono što su bili u prvoj sezoni." === Razvijanje serije === U [[veljača|veljači]] [[2011.]] godine televizijska mreža FX službeno je objavila da je odobrila snimanje Pilot epizode s mogućnošću razvijanja kompletne serije od strane Ryana Murphyja i Brada Falchuka gdje će obojica pisati scenarije, a Murphy uz to i režirati epizode. Izvršni producent postao je Dante Di Loreto. Produkcija serije započela je u [[travanj|travnju]] iste godine.<ref>{{cite web |url=http://www.hitfix.com/articles/fx-orders-american-horror-story-from-glee-pair/ |title=FX orders 'American Horror Story' from 'Glee' pair |last=Fienberg |first=Daniel |work=Entertainment Weekly |date=2011-02-17 |accessdate=2011-02-17 |archive-date=1. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150701041504/http://www.hitfix.com/articles/fx-orders-american-horror-story-from-glee-pair/ |url-status=dead }}</ref> [[18. srpnja]] 2011. FX je službeno objavio da je otkupio kompletnu prvu sezonu.<ref name="seriespickedup">[http://thefutoncritic.com/news/2011/07/18/fx-orders-american-horror-story-to-series-702212/20110718fx01/ FX Orders "American Horror Story" to Series]</ref> [[3. kolovoza]] 2011. godine službeno je objavljeno da su se scenarističkom timu serije pridružili Tim Minear, Jennifer Salt, James Wong i Jessica Sharzer.<ref>{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/live-feed/american-horror-story-adds-tim-218735 |title='American Horror Story' Adds Tim Minear, 3 More Writers (Exclusive) |last=Goldberg |first=Lesley |work=The Hollywood Reporter |date=2011-08-03 |accessdate=2011-08-03}}</ref> ==Pregled sezona== {{:Popis epizoda serije Američka horor priča}} === ''Kuća ubojstava (2011.)'' === '''{{glavni|Američka horor priča: Kuća ubojstava}}'''[[File:1120 Winchester Place Los Angeles CA.jpg|thumb|Kuća ubojstava iz prve sezone Američke horor priče, jeziva ali atraktivna.|191x191px]] Prva sezona serije ''Američka horor priča''''' '''ima glavni osvrt na nevjeru. Radnja se odvija u 2011. godini, a prati obitelj Harmon (psihijatra Bena (Dylan McDermott), njegovu ženu Vivien (Connie Britton), i njihovu kćer tinejdžericu Violet (Taissa Farmiga)), koja se seli iz Bostona u Los Angeles nakon što je Vivien imala pobačaj, te uhvatila Bena s drugom ženom u krevetu. Harmoni se sele u veliku preuređenu viktorijansku kuću, te uskoro susreću bivše stanare kuće, Langdone (Constance Langdon ([[Jessica Lange]]), i njeno dvoje djece, Tate (Evan Peters), i Adelide "Addy" (Jamie Brewer) i unakaženog Larryja Harveya (Denis O'Hare). Ben i Vivien pokušavaju svoju vezu vratiti na staro, a Violet pateći od depresije utjehu pronalazi u Tateu. Langdoni i Larry često utječu na živote Harmonovih, dok obitelj ne sazna da je kuća opsjednuta duhovima svih onih koji su umrli na imanju. ===''Ludnica (2012. – 2013.)'' === '''{{glavni|Američka horor priča: Ludnica}}'''[[File:Americanhorrorstoryasylum.jpg|thumb|190x190px]] Druga sezona serije pod nazivom ''Američka horor priča: Ludnica''''' '''je o duševnom zdravlju i bolestima. Radnja ove priče odvija se 1964. godine i prati pacijente, doktore i časne sestre koji borave u Briarcliffu,[[psihijatrija|psihjijatrijska ustanova]] za duševno oboljele koja je otovrena za brigu kriminalno oboljelih. Među voditelje institucije ubraja se i časna sestra Jude ([[Jessica Lange]]), njezina štičenica sestra Mary Eunice (Lily Rabe), te osnivač institucije [[monsinjor]] Timothy Howard (Joseph Fiennes). Među doktorima koji su zaduženi za brigu o pacijentima u ludnici ubraja se i dr. Olived Thredson (Zachary Quinto), te sadistički znanstvenik dr. Arthur Arden (James Cromwell). Među pacijente, koji tvrde da su nepravedno institucionizirani ubraja se lezbijska novinarka Lana Winters (Sarah Paulson), osuđeni serijski ubojica Kit Walker (Evan Peters), te navodna ubojica sa sjekirom Grace Bertrand (Lizzie Brocheré). Stanovnici Briarcliffa često su izloženi nadnaravnim i znanstvenim utjecajima, uključujući [[opsjednuće|opsjednućima]] demona te otmicama izvanzemaljaca. ===''Vještičja družba (2013. – 2014.)''=== '''{{glavni|Američka horor priča: Vještičja družba}}''' 300 godina prošlo je od progona vještica u Salemu. Nekolicina preostalih ponovno je u opasnosti. Škola u New Orleansu uči mlade nadarene vještice kako da se uklope u društvo te da se ne otkriju kao vještice. Nakon dugog odsustva vrhovna vještica vraća se sa zadatkom da nauči mlade vještice kako da se bore protiv tlačitelja. Ova sezona uključuje vještice, progon vještica, incest, ropstvo, majke i kćeri te vještečarenje protiv vudua. Tema treće sezone serije je progon i tlaka. Ova sezona odvija se u današnje vrijeme i 1830-ima. === ''Cirkus nakaza (2014. – 2015.)'' === '''{{glavni|Američka horor priča: Cirkus nakaza}}''' Četvrta sezona serije pod nazivom ''Američka horor priča: Cirkus nakaza'' govori o diskriminaciji određenih ljudi koji su u javnosti klasirani kao "nakaze". Radnja priče odvija se 1952. godine u uspavanom mirnom gradiću Jupiteru na Floridi i prati jednog od posljednjih Cirkusa nakaza koji se bore za opstanak i kojega vodi Elsa Mars ([[Jessica Lange]]). Prošla su desetljeća odkada su ljudi na cirkuse nakaza gledali kao na vrstu zavave, ali Elsa sanja o tome kako pronaći pravi dom za svoja "čudovišta" te kako da postane slavna. Kada su sijamske blizankinje Bette i Dott Tattler (Sarah Paulson) dovedene u bolnicu, Elsa u njima vidi šansu da se poveća promet u cirkusu, te se nadaju kako će sestre uspjeti spasiti trupu jednom zauvijek. Ostale članove trupe čine: Jimmy Darling (Evan Peters), mladić rođen sa sindaktilijom koji sanja o tome da ostavi cirkus i pronađe normalan život. Jimmyjeva majka, bradata gospođa Ethel Darling (Kathy Bates), Elsina je desna ruka u vođenju cirkusa i održavanju reda i zakona unutar šatora. Snagator iz Etheline burne prošlosti imena Dell Toledo (Michael Chiklis), i njegova troprsata žena Desiree Dupree (Angela Bassett) uzburkaju valove dolaskom u cirkus. U vremenu u kojemu započinje televizijska era, u kojoj se cirkusi i izvedbe uživo više toliko ne cijene, ovi pojedinci moraju prijeći preko onih koji ih sputavaju i koji im sude na temelju izgleda. Kako mračne tajne izlaze na vidjelo, postaje jasno kako Jupiter više nije toliko miran gradić kao što se mislilo, a za sve nemile događaje mještani okrivljuju "nakaze". === ''Hotel (2015. – 2016.)'' === '''{{glavni|Američka horor priča: Hotel}}''' Peta sezona serije pod nazivom ''Američka horor priča: Hotel'' od dvanaest epizoda smještena je u Hotel Cortez, u Los Angelesu. Hotel je sagrađen kao mučionica prije 90 godina i mjesto je mnogih misterioznih događanja te ubojstava koje serija prati od početka dvadesetih godina 20. stoljeća do danas. Zaplet priče prve epizode počinje istragom detektiva i mirnog obiteljskog čovjeka Johna Lowea, a svi tragovi vode u svijet bizarnih likova, cirkuskih nakaza, vještica i duhova koji vrebaju iz svakog kutka ukletog hotela. Dvije turistkinje iz Švedske odsjedaju u hotelu i napada ih unakaženo stvorenje koje se skriva u madracu. Iris (Cathy Bates) premješta ih u novu sobu, ali tamo ih čekaju djeca vampiri. Istražitelj John također proživljava svoju dramu; zaspe i susreće svog izgubljenog sina, Gabrijela (Maxa Greenfielda) siluje zastrašujući monstrum, Elisabeth (Lady Gaga) i Donovan (Matt Bomer) nakon grupnog seksa prerežu grkljane paru koji su upoznali u kinu. === ''Roanoke (2016.)'' === '''{{glavni|Američka horor priča: Kolonija Roanoke}}''' U 2015. godini, Shelby Miller (Lily Rabe), njezin muž Matt Miller (André Hollan) i Mattova sestra Lee Harris (Adina Porter) pojavljuju se u dokumentarnoj emisiji ''Noćna mora u Roanokeu'', kako bi rekonstruirali i svjedočili paranormalnim događajima koji su ih pratili tokom 2014. godine kada su se iz Los Angelesa preselili u Sjevernu Karolinu nakon Shelbyjinog pobačaja. Tokom njihovog boravka u kući, obitelj je doživljavala zastrašujuća iskustva. Naime, njihova kuća nalazi se na imanju koje si je kolonija Roanoke prisvojila nakon njihovog navodnog famoznog nestanka, s vješticom Scathach i Thomasin White, poznatijom kao Koljačicom, na čelu kolonije. Audrey Tindall (Sarah Paulson) je glumica koja igra Shelby kroz rekonstrukciju događaja u ''Noćnoj mori u Roanokeu'', dok Dominic Banks ([[Cuba Gooding, Jr.|Cuba Gooding Jr.]]) i Monet Tumusiime (Angela Bassett) utjelovljuju Matta i Lee. Koljačicu je utjelovila Agnes Mary Winstead (Kathy Bates), njenog sina Ambrosea Whitea, Dylan (Wes Bentley), a originalnog vlasnika kuće, Edwarda Phillippe Motta, Rory Monahan (Evan Peters). Elias Cunningham, prijašnji vlasnik kuće, utjelovljen je od strane glumca Williama van Henderson (Denis O'Hare) i Scathach igra neimenovana glumica ([[Lady Gaga]]). 2016. godine nakon velikog uspjeha ''Noćne more u Roanokeu'', producent serije Sidney Aaron James (Cheyenne Jackson), odluči se seriji dati drugu sezonu: ''Povratak u Roanoke: Tri dana u paklu'', u kojoj bi u zloglasnu kuću vratio Millere i glumce koji su ih utjelovili u dokumentarcu. Kroz tri dana, svi sudionici preminu pod nepoznatim okolnostima, osim jednog. Ova sezona serije smještena je primarno u razdoblju od 2014. do 2016. godine, uz dramatizirane flashbackove u ''Noćnoj mori u Roanokeu'' iz 1500-tih, 1700-tih, i 1990-tih godina, s epilogom u bliskoj budućnosti, najvjerojatnije listopad-studeni 2017. godine. === ''Kult (2017.)'' === '''{{glavni|Američka horor priča: Kult}}''' 4. listopada 2016. godine, serija je obnovljena za sedmu sezonu, s premijernom epizodom u rujnu 2017. godine.<ref>https://www.youtube.com/watch?v=ZqXFUvh9tUc&app=desktop</ref> Ryan Murphy potvrdio je kako će sedma sezona biti smještena u sadašnjost i bit će usko povezana s ''Cirkusom nakaza''.<ref>http://tvline.com/2016/10/18/american-horror-story-season-7-freak-show-characters/</ref> Murphy je u veljači 2017. objavio kako će tematika sedme sezone biti predsjednički izbori 2016. u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u.<ref>http://www.hollywoodreporter.com/live-feed/american-horror-story-season-7-theme-976642</ref> Za vrijeme ''Winter 2017 TCA Press Tour-a'' najavljeno je kako će se veterani serije Sarah Paulson i Evan Peters vratiti u sedmu sezonu serije kao glavni likovi.<ref>http://variety.com/2017/tv/news/american-horror-story-season-7-details-sarah-paulson-evan-peters-1201959390/</ref> Glumačkoj ekipi su se u novoj sezoni seriji pridružili Billy Eichner, Billie Lourd te Leslie Grossman.<ref>http://deadline.com/2017/05/american-horror-story-leslie-grossman-season-7-cast-ryan-murphy-fx-1202093937/</ref> U svibnju 2017. su kroz slike sa seta nove sezone potvrđeni glumica Adine Porter i glumac Cheyenne Jackson.<ref>https://twitter.com/AHStoryNet/status/868616188858970113</ref> === Buduće sezone === 12. siječnja 2017. godine, serija je obnovljena za osmu i devetu sezonu kroz 2018. i 2019. godinu.<ref name="#1"/> ==Produkcija== === Snimanje === Pilot epizoda snimana je na lokaciji u kući u Country Club Parku, [[Los Angeles]] ([[Kalifornija]]). U njoj se odvija glavnina radnje. Kuću je dizajnirao i sagradio [[1908.]] godine Alfred Rosenheim, predsjednik odjela Američkog instituta arhitekata iz Los Angelesa, a prije je služila kao [[samostan]].<ref name="keeps">{{Cite news |first=David A. |last=Keeps |date=2011-10-31 |title=Set Pieces: The haunted house of 'American Horror Story' |newspaper=[[Los Angeles Times]] |url=http://latimesblogs.latimes.com/home_blog/2011/10/american-horror-story-house.html |accessdate=2011-11-05}}</ref><ref>{{cite web |first=Adrian Glick |last=Kudler |date=2011-10-04 |title=''American Horror Story'' Gave Alfred Rosenheim House in Country Club Park an Early Halloween Costume |publisher=curbed.com |url=http://la.curbed.com/archives/2011/10/american_horror_story_gave_country_club_park_rosenheim_house_early_halloween_costume.php |accessdate=2011-10-13 |archive-date=28. travnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150428085406/http://la.curbed.com/archives/2011/10/american_horror_story_gave_country_club_park_rosenheim_house_early_halloween_costume.php |url-status=dead }}</ref> Serija je snimana na setu koji je bio direktna replika kuće.<ref>{{Cite news |first=Jen |last=Chaney |date=2011-10-05 |title=Connie Britton on ‘American Horror Story,’ ‘Friday Night Lights’ and what she learned from Rob Zombie |newspaper=The Washington Post |url=http://www.washingtonpost.com/blogs/celebritology/post/connie-britton-on-american-horror-story-friday-night-lights-and-what-she-learned-from-rob-zombie/2011/10/05/gIQASLAiNL_blog.html |accessdate=2011-10-13}}</ref> Detalji poput prozora ''Louis Comfort Tiffany'' i brončanih svjetiljki su ponovno kreirane kako bi očuvale pravi izgled kuće.<ref name="keeps" /> Zbog vrlo agresivnog produkcijskog rasporeda i čekanja na početak snimanja pilot epizode (druga sezona druge serije - [[Glee]] - čiji su ko-kreatori također Ryan Murphy i Brad Falchuk bila je pred završetkom) službeno je objavljeno da će finale prve sezone biti 30 minuta kraće nego je to planirano. Murphyju je ponuđena opcija od strane mreže da u potpunosti izbaci trinaestu epizodu i napravi jednosatno finale, ali je Murphy na kraju smislio plan za 90-minutno finale.<ref>Andreeva, Nellie (November 18, 2011).[http://www.deadline.com/2011/11/american-horror-story-two-hour-finale-will-be-trimmed-to-90-minutes/ 'American Horror Story' Two-Hour Finale Will Be Trimmed To 90 Minutes], [[Deadline.com]], 24. studenog 2011.</ref> Produkcija i snimanje druge sezone započeti su u srpnju 2012, a početak serije zakazan je za sredinu listopada.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ew.com/article/2012/03/01/jessica-lange-will-return-to-american-horror-story-exclusive?iid=rcfooter-tv-%2527horror+story%2527+scoop%253A+jessica+lange+returns |title=Arhivirana kopija |access-date=28. lipnja 2015. |archive-date=24. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924121744/http://www.ew.com/article/2012/03/01/jessica-lange-will-return-to-american-horror-story-exclusive?iid=rcfooter-tv-%2527horror+story%2527+scoop%253A+jessica+lange+returns |url-status=dead }}</ref> Eksterijeri druge sezone snimljeni su u Hidden Valleyju, u Kaliforniji, ruralnoj redini izvan Los Angelesa.<ref>http://www.eonline.com/news/333368/american-horror-story-casting-scoop-jenna-dewan-to-be-lovers-with-adam-levine</ref> Snimanje treće sezone serije započelo je 23.srpnja 2013,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.kpopstarz.com/articles/34671/20130716/american-horror-story-season-3-coven-cast-new-orleans.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=28. lipnja 2015. |archive-date=21. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130821153900/http://www.kpopstarz.com/articles/34671/20130716/american-horror-story-season-3-coven-cast-new-orleans.htm |url-status=dead }}</ref> u New Orleansu, Louisiani.<ref>http://www.huffingtonpost.com/2013/03/15/american-horror-story-kathy-bates_n_2887025.html</ref><ref>http://www.hollywoodreporter.com/live-feed/american-horror-story-season-3-coven-paleyfest-429180</ref> Prvo je rečeno kako će se serija snimati na više lokacija, međutim New Orleans bio je centar snimanja ove sezone.<ref>http://www.deadline.com/2013/03/american-horror-story-asylum-at-paleyfest-2013/</ref> Snimanje četvrte sezone serije započelo je 15.srpnja 2014., u New Orleansu iako je mjesto radnje serije gradić Jupiter na Floridi. === Glumačka ekipa === Connie Britton prva je glumica odabrana za glavnu žensku ulogu Vivien Harmon. Denis O'Hare drugi je glumac koji se pridružio ekipi u ulozi Larryja Harveya. Zatim Jessica Lange kao Constance Langdon, to je ujedino i njezina prva redovna uloga u televizijskoj seriji. Dylan McDermott pridružio se ubrzo nakon Lange, za glavnu mušku ulogu Bena Harmona. Taissa Farmiga i Evan Peters posljednji su glavni glumci serije koji su se pridružili, te u seriji igraju Violet Harmon i Tatea Langdona. U ožujku 2012. Murphy je otkrio kako će se druga sezona serije ponajviše vrtjeti oko lika sestre Jude koju je utjelovila Jessica Lange, sadističke časne sester koja vodi ludnicu. Evan Peters, Sarah Paulson, Lily Rabe i Zachary Quinto također se vraćaju kao glavna glumačka ekipa druge sezone. Evan Peters utjelovio je Kita Walkera, pacijenta optuženog za ubojstvo svoje žene. Sarah Paulson glumi lik Lane Winters, lezbijske novinarke koja postaje pacijent u ludnici zbog svoje seksualnosti i zbog želje da razotkrije uvjete u kakvima pacijenti žive unutar ustanove. Lik Lily Rabe je šeprtljava časna sestra Mary Eunice. Zachary Quinto utjelovljuje dr. Thredsona, psihijatra. Lizzie Brocheré pojavljuje se u liku Grace Bertrand, pacijentice optužene za ubojstvo svoje obitelji sjekirom. James Cromwell pojavljuje se u ulozi dr. Arthura Ardena, koji provodi zlobne i sadističke eksperimente na pacijentima. Joseph Fiennes je monsinjor Timothy Howard, simpatija sestre Jude. Producenti Ryan Murphy i Brad Falchuk su po završetku druge sezone najavili kako će se velika većina glumačke ekipe vratiti u drugačijim ulogama započevši s Jessicom Lange. Evan Peters i Sarah Paulson također su potvrdili svoj povratak u treću sezonu. Murphy je naveo kako će Lange utjeloviti lik "glamurozne žene mačke". Taissa Farmiga, Violet iz prve sezone glumit će djevojku uvrnute romanse koja se proteže kroz seriju. Lily Rabe je također potvrdila povratak u seriju. Seriji se također vratila i Frances Conroy koja glumi vješticu Myrtle Snow. Oskarovka Kathy Bates se pridružila glumačkoj ekipi američke horor priče zajedno s Angelom Bassett, Jamie Brewer, Gabourey Sidibe i prelijepom Emmom Roberts. Ryan Murphy potvrdio je povratak Jessice Lange u četvrtu sezonu, iako će igrati sporednu ulogu.<ref>http://screencrush.com/american-horror-story-season-4-jessica-lange-leaving-reduced/</ref> Kathy Bates također se vraća, vjerojatno u glavnoj ulozi. U siječnju 2014. Murphy je otkrio da također želi Patti LuPone iz treće sezone natrag. 29. Ožujka 2014. Murphy je otkrio kako će se Sarah Paulson, Evan Peters, Frances Conroy, Emma Roberts, Danis O'Hare, Angela Bassett, Gabourey Sidibe i Jamie Brewer također pojaviti u četvrtoj sezoni serije. Na "PaleyFest-u 2014" Michael Chiklis pridružio se glumačkoj ekipi ulogom bivšeg muža lika Kathy Bates i oca lika Evana Petersa. U veljači 2015. godine najavljena je [[Lady Gaga]] s likom grofice u glavnoj ulozi.<ref>http://ew.com/article/2015/02/25/lady-gaga-joins-american-horror-story/</ref> Na PaleyFestu 2015. najavljeni su Matt Bomer i Cheyenne Jackson. Također je najavljeno kako [[Jessica Lange]] napušta seriju.<ref>http://www.usatoday.com/story/life/tv/2015/03/16/american-horror-story-hotel-matt-bomer-cheyenne-jackson-gaga-jessica-lange/24838329/</ref> Nakon PaleyFesta Murphy ja najavio povratak Wes Bentleyja, Chloë Sevigny, Kathy Bates, Sare Paulson, Evana Petersa, Angele Bassett, Finna Wittrocka i Denisa O'Harea.<ref>{{Citiranje weba |url=http://ew.com/article/2015/06/17/finn-wittrock-american-horror-story-hotel/ |title=Arhivirana kopija |access-date=9. lipnja 2017. |archive-date=6. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160806181022/http://www.ew.com/article/2015/06/17/finn-wittrock-american-horror-story-hotel |url-status=dead }}</ref> === Uvodna špica === ''Uvodna špica Američke horor priče daje važne nagovještaje radnja i likova koji će se pojavljivati kroz sezonu.'' Za "Kuću ubojstava", Murphy je špicu opisao kao mini zagonetku te naveo kako će do devete epizode serije svaka slika unutar uvodne špice biti objašnjena, te je tako uspostavio svrhu uvodne špice za buduće sezone. Uvodnu špicu kreirali su Kyle Cooper i njegova tvrtka Prologue. Oni su također napravili špicu serije "Živi mrtvaci", i filma "Sedam" iz 1995. Muziku za vrijeme trajanja špice kompozirao je Cesar Davila-Irizarry i glazbenik Charlie Clouser. Kinematografiju i montažu odradili su Juan Ruiz Anchia i Gabriel J. Diaz. U [[Američka horor priča: Kuća ubojstava|prvoj sezoni serije]], uvodna špica smještena je u podrum kuće obitelji Harmon te uključuje slike posmrtnih beba, fetusa u staklenkama, lubanja, haljine za krštenje, uniforme medicinskih sestara, te siluetu koja drži krvave škare za uređenje vrta. U [[Američka horor priča: Ludnica|drugoj sezoni serije]], ista muzika je zadržana, a uvodna špica smještena je u ludnicu, koriste se elementi vikanja pacijenata, operiranja pacijenata sa zavojima oko face. Elementi također uključuju i mladu djevojku koja hoda unatraške na rukama i nogama prema vrhu stepenica, te facu kipa Djevice Marije na čijem se licu pojavi zlobni smijeh. U [[Američka horor priča: Vještičja družba|trećoj sezoni serije]], ista muzika je zadržana, i po prvi puta uvodna špica smještena je i u vanjski prostori. Snimci uključuju ljudske figure u crnim haljama s dugačkim šiljatim kapama, koščato krilato stvorenje i snimke mrtvih koza, također se pojavljuje i minotaur koji se pojavljuje i tokom serije. Po prvi puta u pozadini imena glumaca se i pojavljuju određene slike, za razliku od prošlih sezona u kojima je pozadina imena bila crna. Neke of slika prikazuju vješanje vještica i "Santu Muerte". Ostali snimci uključuju čovjeka iz afričkog plemena s bijelim očima i zastrašujućim osmjehom, te vudu lutke. Na kraju špice figure u crnim haljama s dugačkim šiljatim kapama plešu vještičji ples oko lomače na kojoj jedna od vještica gori. U [[Američka horor priča: Cirkus nakaza|četvrtoj sezoni serije]], uvodna špica uvelike se izmijenila, tematska muzika serije zadržana je s dodatkom karnevalske melodije. Špica je sastavljena pomoću CGI-a i "kadar po kadar" animacije te prikazuje neobične likove kao što su kostur himere spojene s čovjekom, slon koji vozi bicikl, kostur s jednom glavom a dva tijela, stvorenje "vražjeg" izgleda, dječak s deformiranim nogama u invalidskim kolicima, lik sa sidnaktilijom ruku i nogu, klaun koji vrti glavom 360°, žena s trećom nogom na mjestu gdje bi trebale biti genitalije, te igračka zločestog majmuna s cimbalima. U najavi su također i prikazani likovi čovjeka koji si zabija čavle u glavu, te gutača mačeva. Glavni moment koji se ponavlja kroz špicu je bušenje balona nožem i zvuk pucanja istog. U [[Američka horor priča: Hotel|petoj sezoni serije]], uvodna špica biblijske je tematike. Font je isti kao u prijašnjim sezonama, svijetli crveno s hotelskim tapetama u pozadini. Deset Božjih zapovijedi su također prikazani kroz video. Video prikazuje ljude koji brišu krv sa zidova i podova, čudne stvari kroz špijunke na vratima, djecu koja trče hodnicima kao i mnoga druga stvorenja. Tematska muzika zadržana je uz violinski dodatak. Šesta sezona prva je bez uvodne špice. Tematska muzika serije zadržana je, vrlo je slična muzici "Hotela" i izvodi se u završnoj špici. == Promocija == Kao dio promocije serije mreža FX je krenula u kampanju nazvanu "House Call" u kojoj su se gledatelji od kuće mogli prijaviti i naći uživo s likom iz serije.<ref>{{cite web |url=http://www.cinemablend.com/television/American-Horror-Story-Continues-Creepy-Promos-Plus-Horror-House-Call-Campaign-34176.html |title=American Horror Story Continues Creepy Promos Plus A Horror House Call Campaign |last=Carp |first=Jesse |work=Television Blend |date=2011-08-10 |accessdate=2011-08-10}}</ref> Prije nego što je prikazana prva epizoda FX je objavio nekoliko tragova koji bi mogli razotkriti radnju serije. Svi tragovi postavljeni su na službenom [[YouTube]] kanalu serije. Bilo ih je sveukupno deset: "Cello", "Baby", "Couples", "Coffin", "Lying Down", "Fire", "Stairs", "Melt", "Red Cello" i "Rubber Bump".<ref>{{cite web |url=http://www.cinemablend.com/television/American-Horror-Story-Promos-Creepy-Clues-34082.html |title=American Horror Story Promos Are Creepy Clues |last=Carp |first=Jesse |work=Television Blend |date=2011-08-05 |accessdate=2011-08-05}}</ref>[[15. rujna]] 2011. godine FX je kreirao [[internet]] stranicu koja je omogućavala posjetiteljima turu kuće kroz razna [[desetljeće|desetljeća]] i traženje različitih tragova.<ref>{{cite web |url=http://www.youregoingtodieinthere.com |title=You're Going To Die In There &#124; American Horror Story |publisher=Youregoingtodieinthere.com |accessdate=2011-12-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120623020130/http://www.youregoingtodieinthere.com/ |archivedate=23. lipnja 2012.}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Američka horor priča]] [[Kategorija:Američke dramske televizijske serije]] csf0d6gvun507cjc9pmdhz3suh2b7d8 0 329830 7615463 7438271 2026-10-09T06:53:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615463 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Vicente Calderón | izvorno_ime = {{špa.|Estadio Vicente Calderón}} | drugo ime = | staro ime = Estadio Manzanares ([[1966.]] – [[1971.]]) | nadimak = | vrsta = | slika = Vicente-Calderon-1-070910.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = | koordinate_ref = | smještaj = [[Madrid]] | dz = ŠPA | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = 105 x 70 m | dimenzije ref = | kapacitet = 54.960 | kapacitet ref = | teren = trava | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = [[1961.]] – [[1966.]] | godina završetka = | arhitekt = Javier Barroso <br> Miguel Ángel García Lomas | cijena_izgradnje = | otvoren = [[2. listopada]] [[1966.]] | renoviran = [[1982.]] | proširen = | zatvoren = [[2017.]] | srušen = | vlasnik = [[Atlético de Madrid|Atlético Madrid]] | upravitelj = [[Atlético de Madrid|Atlético Madrid]] | korisnici = [[Atlético de Madrid|Atlético Madrid]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Španjolska Madrid | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Stadion Vicente Calderón''' ({{špa.|Estadio Vicente Calderón}}) je bivši dom [[Španjolska|španjolskog]] nogometnog kluba [[Atlético de Madrid|Atlética]] iz [[Madrid]]a. Prijašnje ime stadiona bilo je '''Manzanares''', ali je poslije preimenovano u čast predsjednika kluba, [[Vicente Calderón|Vicentea Calderóna]]. Sjedala na stadionu su crveno-bijela, a te boje su zaštitne boje kluba. Nalazi se u Arganzueli, kvartu Madrida te je ponekad na njemu igrala [[Španjolska nogometna reprezentacija|izabrana vrsta Španjolske]]. Godine [[2003.]] stadion je od [[UEFA]]-e dobio ocjenu od pet zvjezdica te je time postao prvi španjolski stadion s tom ocjenom. == O stadionu == Javier Barroso je [[17. ožujka]] [[1961.]] kupio zemljište za izgradnju novog stadiona, jer je dotadašnji stadion, ''Estadio Metropolitano de Madrid'', postao trošan te je iz [[UEFA]]-e došao naputak da se broj gledateljskih mjesta smanji. Dana [[2. listopada]] [[1966.]] stadion je svečano otvoren pod imenom ''Estadio Manzanares''. Utakmica otvaranja bila je protiv [[Valencia C.F.|Valencije]] i završila je neodlučeno, 1:1. Manzanares bio je prvi stadion u Španjolskoj koji je imao puni sjedeći kapacitet i nije bilo stojećih tribina kao kod ostalih stadiona. Stadion je na otvaranju imao kapacitet od 62 000 gledatelja, ali je taj broj kasnije smanjen. Prvi gradski derbi, poznat kao ''El madrileño'', odigran je [[16. travnja]] [[1967.]] i završio je remijem, 2:2. Na zasjedanju Glavne skupštine kluba, [[14. srpnja]] [[1971.]], donesena je odluka da se stadion Manzanares preimenuje u stadion Vicente Calderón, po tadašnjem predsjedniku kluba. == Vanjske poveznice == * [http://www.clubatleticodemadrid.com/en/elclub/instalaciones_club.asp Club Atlético de Madrid - stadium page on official website] * [http://estadiosdeespana.blogspot.com/2011/05/madrid-estadio-vicente-calderon.html Stadium featured on Estadios de Espana] * [http://www.madrid-guide-spain.com/atletico-madrid-stadium.html Vicente Calderon Stadium photos (ENG)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201127135840/http://www.madrid-guide-spain.com/atletico-madrid-stadium.html |date=27. studenoga 2020. }} * [https://web.archive.org/web/20120130033850/http://footballmatch.de/ Collection of spanish stadiums (GER)] [[Slika:Estadio Vicente Calderón en el Atlético de Madrid-Schalke 04 (2008).jpg|700px|thumb|left|Panorama stadiona]] [[Kategorija:Španjolski nogometni stadioni]] [[Kategorija:Nogomet u Madridu]] [[Kategorija:Športski objekti u Madridu]] [[Kategorija:Atlético Madrid]] nx5r11rxzodqv9yisx5yux0n969d10c 0 330138 7615256 7576084 2026-10-08T13:56:15Z Argo Navis 852 ±[[Kategorija:Prapovijesni sisavci]]→[[Kategorija:Izumrle zvijeri]]; ±[[Kategorija:Pleistocenske životinje]]→[[Kategorija:Pleistocenski sisavci]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615256 wikitext text/x-wiki {{Naslov u kurzivu}}{{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Canis dirus'' | status = izumrli | slika = Canis dirus.jpg | slika_opis = Umjetnički prikaz ''Canisa dirusa'' | regnum = [[Životinje]] | phylum = [[Svitkovci]] | classis = [[Sisavci]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Canidae]] | genus = ''[[Canis]]'' | species = '''''C. dirus''''' | dvoimeno = ''Canis dirus'' | dvoimeno_autorstvo = [[Joseph Leidy|Leidy]], [[1858.]] }} '''''Canis dirus''''', koji se ponekad prevodi kao '''strašni vuk''', rjeđe kao '''strahovuk''', vrsta je izumrlog pretpovijesnog [[vuk]]a. Njegovi fosili su prvi put pronađeni u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] godine [[1854.]] Veliki broj fosila je pronađen u [[katranska jama|katranskim jamama]] [[La Brea]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], na temelju čega se pretpostavlja da su, poput suvremenih vukova, lovili u čoporima. Usprkos svom imenu, ''Canis dirus'' nije bio mnogo veći od suvremenog [[sivi vuk|sivog vuka]]. Noge su mu bile nešto kraće, a zubi nešto veći. Pretpostavlja se da je ''Canis dirus'' oko 10.000 godina pr. Kr. pao kao žrtva dolaska čovjeka na sjevernoamerički kontinent. Ljudski lovci su istrijebili [[megafauna|megafaunu]] kojom se ''Canis dirus'' dotada bio hranio,<ref name="Fox-Dobbs" /> a ''Canis dirus'' za razliku od sivih vukova nije bio dovoljno brz da lovi manji plijen. Godine 2025. tvrtka [[Colossal Biosciences]] proglasila je da je »oživjela« vrstu, no genetskom modifikacijom [[Sivi vuk|sivoga vuka]] kako bi naličili na strahovuka, zbog čega mnogi stručnjaci proglas smatraju netočnim. == Evolucija == [[Datoteka:Canis dirus Sergiodlarosa.jpg|lijevo|mini|Umjetnički prikaz dva moguća izgleda strahovuka, jedan temeljen na sjevernoameričkom podrijetlu (lijevo), a drugi na manje vjerojatnom južnoameričkom podrijetlu (desno).]] Predmet je kontroverze je li ''C. dirus'' potekao iz Sjeverne ili Južne Amerike. Većina paleontologa naginje sjevernoameričkom porijeklu iz tri razloga: više potencijalnih predaka iz srednjeg [[pleistocen]]a prisutno je u Sjevernoj Americi; rasprostranjenost ''C. dirusa'' mnogo je veća u Sjevernoj Americi, sa 136 nalazišta naspram samo tri lokaliteta u Južnoj Americi;<ref name = "paleobiology_Cdirus">{{cite web |title=''Canis dirus'' (dire wolf) |work=Paleobiology Database |url=http://paleodb.org/cgi-bin/bridge.pl?a=checkTaxonInfo&taxon_no=44837 |accessdate=2013-01-27 |archive-date=15. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210215061919/http://fossilworks.org/bridge.pl?taxon_no=44837&action=taxonInfo |url-status=dead }}</ref> i na posljetku ''C. dirus'' se u fosilnim zapisima ranije javlja u Sjevernoj nego u Južnoj Americi. Sjevernoameričko podrijetlo podrazumijeva da se ''C. dirus'' doselio u Južnu iz Sjeverne i Srednje Amerike.<ref name="JOZ3" /> Strahovuci su najvjerojatnije migrirali u Južnu Ameriku preko [[Andski koridor|andskog koridora]], puta kojim su životinje iz umjerenih klima migrirale iz Središnje u Južnu Ameriku zbog pogodnih hladnih, suhih i otvorenih staništa, koja su tada bila karakteristična za ovu regiju. Međutim, to se najvjerojatnije dešavalo za vrijeme ledenih doba, zato što su tada put karakterizirala otvorena i suha prostranstva i savane, dok bi za vrijeme međuglacijalnih perioda put bio prepriječen tropskim kišnim šumama.<ref name="Dundas2008">{{cite journal |last=Dundas |first=R. G. |title=Quaternary records of the dire wolf, Canis Dirus, in North and South America |journal=Boreas |year=2008 |volume=28 |issue=3 |pages=375–385 |doi=10.1080/030094899422109}}</ref> Fosilni zapisi ukazuju na to da je rod ''[[Canis]]'' potekao od malenog ''[[Leptocyon]]a'', sličnog lisici, u Sjevernoj Americi, nekada za vrijeme epohe kasnog [[miocen]]a, prije nekih 9 do 10 milijuna godina, zajedno s još dva roda: ''[[Urocyon]]'' i ''[[Vulpes]]''. Pripadnici porodice pasa (''Canidae'') potom su se proširili po Aziji i Europi (prije nekih 8 milijuna godina), te se razvili u današnje [[vukovi|vukove]], [[šakal]]e, [[lisice]] i [[rakunski pas|rakunske pse]]. Do prije 3-5 milijuna godina bili su nastanili i Afriku (rani [[pliocen]]) i Južnu Ameriku (kasni [[pliocen]]). Njihovu invaziju Južne Amerike kao dio [[velika američka razmjena životinja|velike američke razmjene životinja]] omogućilo je formiranje panamskog tjesnaca prije 3 milijuna godina. Međutim, moguće je i da je ''C. dirus'' potekao iz Južne Amerike, jer ima recentnijeg zajedničkog pretka s južnoameričkim vukovima ''C. gezi'' i ''C. nehringi''.<ref name="Dundas2008" /> Tijekom idućih 9 milijuna godina, do srednjeg pleistocena, odvijao se ubrzan razvoj i diversifikacija sjevernoameričkih vukova. Pojavio se ''[[Canis armbrusteri]]'', koji je možda potekao od ''C. chihliensis'' iz Azije. Postoje snažni dokazi da je strahovuk evoluirao od ''C. armbrusteri'', jer su ta dva taksona zajedno nastanjivala otvorene ravnice i travnjake središnjeg dijela današnjih [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name = "Tedford">{{Cite journal |author=Tedford, Richard H.; Wang, Xiaoming; Taylor, Beryl E. |title=Phylogenetic systematics of the North American fossil Caninae (Carnivora, Canidae) |journal=Bulletin of the American Museum of Natural History |volume=325 |page=218 |id=2246/5999 |year=2009 |url=http://digitallibrary.amnh.org/dspace/bitstream/2246/5999/1/B325.pdf |doi=10.1206/574.1 |access-date=8. svibnja 2014. |archive-date=25. svibnja 2017. |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20170525111201/http://digitallibrary.amnh.org/dspace/bitstream/2246/5999/1/B325.pdf |url-status=dead }}</ref> ''C. dirus'' je kasnije zamijenio ''C. armbrusteri'', te se rasprostranjenost posljednjeg smanjila na jugoistok današnjeg SAD-a, odnosno [[Florida|Floridu]]. Dok se to dešavalo, ''C. dirus'' se širio na područje vrste ''C. armbrusteri'' i prešao u Središnju i Južnu Ameriku, gdje se na sjeverozapadu javlja u fosilnim zapisima iz kasnog [[pleistocen]]a.<ref name = "Tedford"/> Poznate su dvije podvrste strahovuka koje su nastanjivale današnji SAD. ''C. dirus guildayi'' je bio manji i živio zapadno od [[Stjenjak]]a. ''C. dirus dirus'' je bio veći i nastanjivao područje istočno od Stjenjaka.<ref name="San Diego Zoo"/> Iako je bio u bliskom srodstvu sa sivim vukom i ostalim sestrinskim vrstama, ''C. dirus'' nije predak ni jedne današnje vrste. Za razliku od sivog vuka, koji je euroazijskog porijekla, strahovuk je evoluirao na sjevernoameričkom kontinentu, zajedno s [[kojot]]om.<ref name="Geist">{{cite web |url=http://graywolfnews.com/pdf/dr_valarius_geist_re_carnegie.pdf |title=Statement by Valerius Geist pertaining to the death of Kenton Carnegie |publisher=Wolf Crossing |accessdate=2014-05-13 |format=PDF |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130925060947/http://graywolfnews.com/pdf/dr_valarius_geist_re_carnegie.pdf |archivedate=25. rujna 2013.}}</ref> Strahovuk je koegzistirao sa sivim vukom u Sjevernoj Americi nekih 100 000 godina. == Morfologija == [[Datoteka:J. C. Merriam (1911) Canis dirus skull.png|lijevo|mini|upright|Lubanja]] [[Datoteka:Dire Wolf.jpg|mini|Fosil Canusa dirusa u<br />[[Nacionalni prirodoslovni muzej|Nacionalnom prirodoslovnom muzeju]] u [[Washington D.C.|Washingtonu]]]] Strahovuk je imao prosječnu dužinu od oko 1,5 metara, a težio je između 50 i 79&nbsp;kg,<ref>{{cite web |url=http://www.museum.state.il.us/exhibits/larson/canis.html |title=Wolves, Coyotes, and Dogs (Genus Canis) |publisher=Museum.state.il.us |accessdate=2011-09-23}}</ref> što ga je činilo najvećom vrstom u rodu ''Canis''.<ref>Fossil Species of Florida. Florida Museum of Natural History. Vertebrate Paleontology. Mammalia, Carnivora, Canidae, Caninae. Canis Dirus Leidy, 1858.</ref> Udovi se rijetko mogu naći izvan katranskih jama La Brea, što uspoređivanje veličine prosječnih jedinki između različitih populacija čini teškim. Procjenjuje se da je strahovuk bio za oko 8% niži u ramenima od današnjeg vuka iz doline Mackenzie i jednake visine kao i tipičan sivi vuk, ali masivnije građen. S izuzetkom očnjaka kod nekolicine populacija, mužjaci i ženke nisu pokazivali veliki [[spolni dimorfizam]] po pitanju tijela ili zuba, što je slučaj s većinom pripadnika porodice pasa. Kod nekih su populacija očnjaci mužjaka bili znatno veći, što ukazuje na to da su se takmičili za pravo na parenje. Kod drugih populacija nije postojao dimorfizam u zubima i to ukazuje na manju kompeticiju. Unatoč površnoj sličnosti sa sivim vukom, te su dvije vrste vrlo različite. Vukovi kasnog pleistocena genetski su jedinstveni i morfološki posebni. Ni jedan od 16 [[mtDNK]] haplotipova pronađenih kod 20 pleistocenskih istočnoberinških vukova nije im zajednički s bilo kojim današnjim vukom. Umjesto toga, čini se da su u najbližem srodstvu s kasnopleistocenskim vukovima iz [[Euroazija|Euroazije]].<ref>{{cite web |last=Leonard |first=Jennifer |title=Megafaunal Extinctions and the Disappearance of a Specialized Wolf Ecomorph |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0960982207015059 |work=Current Biology |publisher=Cell Press |accessdate=2013-10-21}}</ref> Najveći današnji sivi vukovi bili bi slične veličine kao i prosječan strahovuk; najveći strahovuci bili bi znatno veći od bilo kojeg današnjeg sivog vuka. Izračunato je da je strahovuk težio 25% više od današnjih sivih vukova. Mnoge od tih karakteristika bile su neophodne za lovljenje i obuzdavanje tadašnje [[megafauna|megafaune]].<ref>{{cite journal |last=Hodnett |first=John-Paul |title=Dire Wolf, Canis dirus (mammalia; Carnivora; Canidae), from the Late Pleistocene (Rancholabrean) of East-Central Sonora, Mexico |journal=The Southwest Naturalist |year=2009 |volume=54 |issue=1 |pages=74–81 |url=http://www.academia.edu/226337/Dire_Wolf_Canis_dirus_mammalia_Carnivora_Canidae_from_the_Late_Pleistocene_Rancholabrean_of_East-Central_Sonora_Mexico |accessdate=2012-09-30 |doi=10.1894/CLG-12.1 |last2=Mead |first2=Jim I. |last3=Baez |first3=A.}}</ref> Noge su kod strahovuka bile proporcionalno kraće i čvršće nego kod sivog vuka, a moždana šupljina mu je bila manja nego kod sivog vuka slične veličine.<ref name="museum">{{cite web |url=http://www.museum.state.il.us/exhibits/larson/canis.html |title=Wolves, Coyotes, and Dogs (Genus Canis) |publisher=Illinois State Museum |accessdate=2010-06-21}}</ref> === Zubi === Zubi strahovuka bili su slični zubima sivog vuka, samo malo veći, što je pokazatelj hiperkarnivorne do mezokarnivorne prehrane. Bili su pretežno mesojedi, ali i djelomično svejedi.<ref>R. M. Nowak. 1991. Walker's Mammals of the World. Maryland, Johns Hopkins University Press, svezak II.</ref> Osim veličine, nemaju nikakve posebne prilagodbe u čeljusti koje bi ih razlikovale od sivog vuka.<ref>{{cite journal |last1=Anyonge |first1=W. |last2=Baker |first2=A. |title=Craniofacial morphology and feeding behavior in Canis dirus, the extinct Pleistocene dire wolf |journal=Journal of Zoology |date=2006-03-16 |month=July |volume=269 |issue=3 |pages=309–316 |doi=10.1111/j.1469-7998.2006.00043.x |url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1469-7998.2006.00043.x/full}}</ref> Između vrsta ''C. lupus'' i ''C. dirus'', ''C. lupus'' je imao znatno veću mehaničku prednost [[sljepoočni mišić|sljepoočnog mišića]] nad vrstom ''C. dirus'' kod donjeg karnasijalnog zuba i P4 (MATM1, MATP4).<ref>{{cite web |last=Anyonge |first=W. |title=Craniofacial morphology and feeding behavior in Canis dirus, the extinct Pleistocene dire wolf |url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1469-7998.2006.00043.x/full |work=Journal of Zoology |accessdate=2013-09-21}}</ref> Zubi rezači (P4, karnasijalni) u gornjoj čeljusti ''C. dirusa'' veći su nego kod sivog vuka, ali oni u donjoj čeljusti su slične veličine. Sljepoočni mišić strahovuka mogao je stvoriti veću silu ugriza nego današnji sivi vuk.<ref name="San Diego Zoo">{{cite web |title=Dire Wolf Fact Sheet |url=http://library.sandiegozoo.org/factsheets/_extinct/direwolf/direwolf.htm |publisher=San Diego Zoo |accessdate=2012-09-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180602142503/http://library.sandiegozoo.org/factsheets/_extinct/direwolf/direwolf.htm |archivedate=2018-06-02}}</ref> Mnogi su paleontolozi predložili da je strahovuk koristio svoje realtivno velike zube za lomljenje kostiju, što je ideja koju podržava velika istrošenost krune na mnogim fosiliziranim zubima. Gornji karnasijalni zubi imali su mnogo veći oštri rub od onih kod sivog vuka, što ukazuje na veću sposobnost rezanja. Imao je duža sljepoočna udubljenja (''fossa temporalis'') i šire jagodične lukove (''arcus zygomaticus'') kojima je stvarao nešto jači ugriz od sivog vuka.<ref name="JOZ3" /> Međutim, drugi su znanstvenici primijetili da su dorsoventralni i labiolingualni profili lica isti kao kod ostalih pripadnika porodice pasa, kao što su kojoti i [[afrički divlji pas|afrički divlji psi]], što je pokazatelj da su imali sličnu ishranu.<ref name="JOZ1" /> Zubi ''C. dirusa'' nisu imali kraniodentalne prilagodbe prisutne kod životinja koje lome kosti, kao što su [[hijene]] i [[Borophaginae|borofagini]].<ref name="JOZ3">{{cite journal |first=William |last=Anyonge |last2=Baker |first2=A. |title=Craniofacial morphology and feeding behavior in ''C. dirus'', the extinct Pleistocene dire wolf |journal=Journal of Zoology |volume=269 |issue=3 |pages=309–316 |year=2006 |doi=10.1111/j.1469-7998.2006.00043.x}}</ref> Krupna lubanja strahovuka i osjetljivost zuba na lomljenje ukazuje na to da je lovio veliki plijen ili se hranio strvinama velikih životinja.<ref name="Fox-Dobbs">{{cite web |last=Fox-Dobbs |first=K |title=Carnivore-specific stable isotope variables and variation in the foraging ecology of modern and ancient wolf populations: case studies from Isle Royale, Minnesota, and La Brea |url=http://www.es.ucsc.edu/~pkoch/pdfs/Koch%20papers/2007/Fox-Dobbs%20et%2007%20CJZ%2085-458/Fox-Dobbs%20et%2007%20CJZ%2085-458.pdf |accessdate=2013-09-24 |archive-date=29. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029202531/http://www.es.ucsc.edu/~pkoch/pdfs/Koch%20papers/2007/Fox-Dobbs%20et%2007%20CJZ%2085-458/Fox-Dobbs%20et%2007%20CJZ%2085-458.pdf |url-status=dead }}</ref> Dorsoventralno slaba tačka [[simfiza|simfize]] (tačka spajanja lijeve i desne strane donje čeljusti) ukazuje na to da je ubijao plijen slično kao i njegovi današnji srodnici, praveći plitke ugrize, a to je snažan znak da je lovio u čoporima. Međutim, broj slomljenih postkarnasijalnih kutnjaka mnogo je veći nego kod fosila sivih vukova iz istog razdoblja, što pokazuje da je strahovuk vjerojatno bio slabije prilagođen lomljenju kostiju nego sivi vuk.<ref name="JOZ1">{{cite journal |author=Therrien, F. |title=Mandibular force profiles of extant carnivorans and implications for the feeding behaviour of extinct predators |doi=10.1017/S0952836905007430 |year=2005 |journal=Journal of Zoology |volume=267 |issue=3 |pages=249}}</ref> == Ponašanje == [[Datoteka:Smilodon and Canis dirus.jpg|mini|Dva strahovuka bore se sa ''[[Smilodon]]om'' oko lešine kolumbijskog mamuta u katranu]] ''Canis dirus'' je pripadao istoj ekološkoj skupini mesoždera kao i [[sivi vuk]], njegov manji srodnik, i [[kojot]].<ref>{{cite web |last=Leonard |first=Jennifer |title=Megafaunal Extinctions and the Disappearance of a Specialized Wolf Ecomorph |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0960982207015059 |work=Current Biology |publisher=Cell Press}}</ref> Strahovukov snažni ugriz, 129% jačine onog kod današnjeg sivog vuka, omogućavao mu je hvatanje i obuzdavanje plijena. Po njihovom velikom tijelu i zubima mesoždera, može se zaključiti da su često lovili veliki plijen ili megafaunu, čemu je doprinosio i život u čoporu. Nisu bili specijalizirani lovci, hranili su se bilo kojom megafaunom koja im je bila dostupna. U usporedbi s današnjim vrstama neobično je veliki broj primjeraka iz katranskih jama [[La Brea]] imao tragove lomljenja zuba tijekom života. Primjerci u starijem dijelu jame imaju istrošenije zube od onih u novijem, do čega je možda došlo zato što su u starijem dijelu jame završile starije jedinke ili zato što su one imale ishranu koja je uključivala tvrđu hranu, poput lešina i kostiju.<ref name="Binder" /> Drugo bi objašnjenje mogla biti kompeticija s drugim mesožderima, zbog čega je ''C. dirus'' bio prisiljen pojesti što veći dio strvine u što kraćem vremenu.<ref name="Binder">{{cite journal |last1=Binder |first1=Wendy J. |last2=van Valkenburgh |first2=Blaire |title=A comparison of tooth wear and breakage in Rancho La Brea sabertooth cats and dire wolves across time |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |date=2010-01-28 |volume=30 |issue=1 |pages=255–261 |doi=10.1080/02724630903413016}}</ref> Fosili strahovuka zastupljeni su na izuzetno velikom prostoru. Sjevernu granicu čini [[Kanada]], a južnu [[Bolivija]]. U [[Meksiko|Meksiku]] postoji deset lokaliteta s ostacima ''C. dirusa'': Cedazo, Aguascalientes; Comondu, Baja California; El Cedral, San Luis Potosí; kamenolom El Tajo, Tequixquiac i Valsequillo, svi u Saveznom distriktu, Meksiko; Lago de Chapala, Jalisco; pećina Loltun, Yucatán; Potrecito, Sinaloa; i pećina San Josecito, Nuevo León. Većina tih lokaliteta nalazi se u središnjem i jugoistočno-središnjem dijelu Meksika, s nekolicinom na sjeveru ili zapadu. Od središnjih lokaliteta, spilja San Josecito i Cedazo imaju najveći broj jedinki ''C. dirusa''; na ostalim lokalitetima u Meksiku pronađena je samo nekolicina primjeraka.<ref>{{cite journal |last1=Hodnett |first1=John- Paul |last2=Jim |first2=Mead |title=DIRE WOLF, CANIS DIRUS (MAMMALIA; CARNIVORA; CANIDAE), FROM THE LATE PLEISTOCENE (RANCHOLABREAN) OF EAST-CENTRAL SONORA, MEXICO |url=https://archive.org/details/sim_southwestern-naturalist_2009-03_54_1/page/74 |journal=The Southwestern Naturalist |date=Ožujak 2009. |volume=54.1 |pages=74–81 |doi=10.1894/CLG-12.1}}</ref> S obzirom na veliki broj ostataka u katranskim jamama La Brea, moguće je da su lokalni strahovukovi koristili životinje zarobljene u njima kao izvor hrane, pri čemu su neki na kraju bili i sami zarobljeni u istima, te su se njihovi ostaci potom očuvali. Također se može zaključiti da su bili društveni grabežljivci, jer su od svih grabežljivaca vukovi najuspješniji u obrani lešine od ostalih mesojeda.<ref>{{cite journal |last1=McHorse |first1=Brianna K. |last2=Orcutt |first2=John D. |last3=Davis |first3=Edward B. |title=The carnivoran fauna of Rancho La Brea: Average or aberrant? |journal=Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology |date=2012-04-15 |volume=329-330 |pages=118–123 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0031018212000958 |doi=10.1016/j.palaeo.2012.02.022}}</ref> == Stanište i rasprostranjenost == Staništa ''C. dirusa'' bila su vrlo raznolika. U Sjevernoj Americi ona su obuhvaćala različite areale, od ravnica i travnjaka do šumovitih planinskih područja. U Južnoj Americi nastanjivali su područja koja su karakterizirali suhi savanski uvjeti i suho vrijeme.<ref name="JOZ3" /> Nastanjivao je nekoliko različitih staništa, tropske močvare s trnovitim grmljem, umjerene listopadne šume s obližnjim travnjacima, od nivoa mora do nadmorske visine od 2255 metara. Bio je široko rasprostranjen, a njihovi ostaci pronađeni su na 136 različitih lokaliteta, od [[Alberta|Alberte]] ([[Kanada]]) do [[Tarija|Tarije]] ([[Bolivija]]). Iako su živjeli čak u Alberti, njihovi ostaci nikada nisu pronađeni sjevernije od toga. Takva je situacija nastala zato što, iako je ''Canis dirus'' vjerojatno ponekada zalazio u sjevernu Kanadu tijekom interglacijalnih razdoblja, njihovi su fosili su vjerojatno uništeni zbog naknadnih glacijacjskih aktivnosti. Međutim, smatra se da je posljednja imenovana vrsta strahovuka pronađena u Sjevernoj Americi vodila porijeklo s [[Florida|Floride]].<ref name="flmnh.ufl.edu">Fossil Species of Florida. Florida Museum of Natural History. Vertebrate Paleontology. Mammalia, Carnivora, Canidae, Caninae. CanisDirus Leidy, 1858. <http://www.flmnh.ufl.edu/vertpaleo/fossilspeciesCanisdirus.htm></ref> Također se smatra da su najveći poznati primjerci pronađeni u tom dijelu Sjeverne Amerike.<ref name="flmnh.ufl.edu"/> Iako je strahovuk migrirao, moguće je da su u pitanju bile sezonske migracije.<ref name="flmnh.ufl.edu"/> ''Canis dirus'' je vrlo poznat po neobično velikoj učestalosti kojom se javlja u katranskim jamama La Brea u [[kalifornija|Kaliforniji]]. Pronađeno je preko 200 000 fragmenata od preko 4000 jedinki, više nego kod i jedne druge vrste sisavaca. Tako velik broj ukazuje na to da je strahovuk, poput današnjih vukova i pasa, živio u čoporima. Količina ostataka sivog vuka (''C. lupus'' ili ''C. furlongi'') u katranskim jamama iznosi oko 1% količine ostataka strahovuka.<ref name = "Stock_1929">{{cite journal |last=Stock |first=C. |title=A Census of the Pleistocene Mammals of Rancho La Brea, Based on the Collections of the Los Angeles Museum |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-mammalogy_1929-11_10_4/page/281 |journal=Journal of Mammalogy |volume=10 |issue=4 |pages=281–289 |date=Studeni 1929. |jstor=1374112 |doi=10.2307/1374112}}</ref> == Izumiranje == ''Canis dirus'' je bio pripadnik mnogobrojne pleistocenske [[megafauna|megafaune]], raznolikih velikih sisavaca koji su živjeli tijekom pleistocenskog razdoblja. ''Canis dirus'' je izumro prije oko 10 000 godina, zajedno s većinom drugih pripadnika sjevernoameričke megafaune.<ref name="Zabludoff2009">{{cite book |author=Marc Zabludoff |title=Dire Wolf |url=http://books.google.com/books?id=yV9953KbfoIC&pg=PA24 |accessdate=2011-10-01 |date=Rujan 2009. |publisher=Marshall Cavendish |isbn=978-0-7614-3998-1 |pages=24–27}}</ref><ref name = "Fiedal">{{Cite book |first=Stuart |last=Fiedal |editor-last=Haynes |editor-first=Gary |contribution=Sudden Deaths: The Chronology of Terminal Pleistocene Megafaunal Extinction |contribution-url=http://www.springerlink.com/content/l225628681672725/?p=5af1eb7387d443a2b514b284c646efa7&pi=1 |title=American Megafaunal Extinctions at the End of the Pleistocene |year=2009 |pages=21–37 |publisher=Springer |url=http://www.springerlink.com/content/978-1-4020-8792-9 |doi=10.1007/978-1-4020-8793-6_2 |isbn=978-1-4020-8792-9 |archiveurl=https://archive.is/20121205074031/http://www.springerlink.com/content/978-1-4020-8792-9 |archivedate=5. prosinca 2012. |access-date=8. svibnja 2014.}}</ref> Tijekom kasnog pleistocena (prije 300 000 godina) sivi vuk (''C. lupus'') prešao je preko [[Beringov prolaz|Beringovog prolaza]] u Sjevernu Ameriku i bio u suparništvu sa strahovukom. Ispreplićući fosilni ostaci strahovuka i sabljozube mačke (''[[Smilodon]]'') pokazuju da je, pored sivog vuka, imao još jednog konkurenta u Sjevernoj Americi.<ref name="Biol. Letters 2009">Biol. Letters. Parallels between Playbacks and Pleistocene Tar Seeps Suggest Sociality in an Extinct Sabretooth Cat, Smilodon. 23. veljače 2009. 5-1 str. 81. - 85.</ref> Oboje su bili društvene životinje, što znači da su lovili u čoporima, a dijelili su i životinjske vrste koje su im predstavljale plijen.<ref name="Biol. Letters 2009"/> Međutim, prije oko 16 000 godina, s krajem posljednjeg ledenog doba i dolaskom ljudi u Sjevernu Ameriku, većina velikih sisavaca o kojima je strahovuk ovisio za ishranu počeli su izumirati (moguće zbog klimatskih ili antropogenih promjena, kao što je sugerirano u dokumentarcu na [[National Geographic Channel]]u iz [[2008.]] godine<ref>{{cite video |title=Prehistoric Predators |publisher=National Geographic |medium=DVD ASIN-B00120TJFE |date=12. veljače 2008.}}</ref>). Sporiji od ostalih tadašnjih vrsta vukova na tom kontinentu, prije svega sivog i [[crveni vuk|crvenog vuka]], strahovuk nije mogao loviti brže vrste koje su preživjele i bio je prisiljen na život lešinara. Do prije oko 10 000 godina i veliki sisaci i strahovuk potpuno su nestali. Njihovo izumiranje, zajedno s nestankom drugih velikih pleistocenskih mesoždera, pokazalo se da je vezano za izumiranje velikog plijena.<ref name="Fox-Dobbs"/> Kako bi se izumiranje ''C. dirusa'' u potpunosti shvatilo još se mnogo njegovih primjeraka mora izravno datirati. Uz to, mora se prikupiti više informacija o faktorima koji su utjecali na njegovu biogeografsku rasprostranjenost i veličinu populacije, uključujući i kompeticiju, interakciju s grabežljivcima i plijenom, fizičku okolinu, kao i na koji su način svi njegovi konkurenti i plijen odgovorili na događaje iz tog perioda; prema tome, mora se odrediti točno vrijeme izumiranja megafaune koja je bila u bliskoj interakciji s ''C. dirusom''.<ref name="JOZ3" /> === Romulus, Remus i Khaleesi === Dana 7. travnja 2025. tvrtka [[Colossal Biosciences]] iz [[Teksas|Teksasa]] objavila je kako je oživjela ovu vrstu uređivanjem 14 gena iz DNK [[Sivi vuk|sivoga vuka]], najsrodnije živuće životinje, koju su zatim umetnuli u jajnu stanicu [[Domaći pas|domaćeg psa]]. Surogat majke, domaći psi, zatim su 1. listopada 2024. okotile mužjake Romulusa i Remusa, a 30. siječnja 2025. ženku Khaleesi. Kako bi uredili vučju DNK, znanstvenici tvrtke analizirali su fosilizirani DNK strahovuka, no nisu je miješali s vučjim.<ref>{{Citiranje weba|last=Kluger|first=Jeffrey|date=2025-04-07|title=The Return of the Dire Wolf|url=https://time.com/7274542/colossal-dire-wolf/|access-date=2025-04-08|website=TIME|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=B. B. B.|date=2025-04-08|title=Canis dirus: Znanstvenici oživili strahovuka|url=https://magazin.hrt.hr/zanimljivosti/canis-dirus-znanstvenici-ozivjeli-strahovuka-12100432|url-status=live|access-date=2025-04-08|publisher=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> Zbog toga što je životinja oživljena koristeći DNK suvremenoga sivog vuka, drugi stručnjaci tvrde kako se ovdje ne radi o oživljenim strahovucima, već o genetski modificiranim vukovima. Nic Rawlence, [[Paleogenetika|paleogenetičar]] sa [[Sveučilište u Ontariju|Sveučilišta u Ontariju]], izjavio je: »Ono što je Colossal ostvario jest sivi vuk, no s obilježjima strahovuka poput veće lubanje i bijeloga krzna. To je hibrid.« Naglasio je pritom da je strahovuk »u potpuno drugom [[Rod (taksonomija)|rodu]] od sivoga vuka« te da su znanstvenici tvrtke među {{N|19000}} gena strahovuka načinili 20 promjena u 14 gena te proglasili štence drugom vrstom, što on smatra da nije točno.<ref>{{Citiranje novina|last=Gill|first=Victoria|date=2025-04-08|title=Experts dispute Colossal claim dire wolf back from extinction|language=en|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/articles/c4g9ejy3gdvo|access-date=2025-04-08}}</ref> Adam Boyko sa [[Sveučilište Cornell|Sveučilišta Cornell]] rekao je da je »uzbuđujuće što možemo napraviti funkcionalne verzije izumrlih vrsta«, no da se ne radi o stvarnim strahovucima, što zbog načina odrastanja, što zbog nepoznate količine različitih gena između sivog vuka i strahovuka, osim poznatih 20 promjena unesenih u tri štenca.<ref>{{Citiranje novina|last=Zimmer|first=Carl|date=2025-04-07|title=Scientists Revive the Dire Wolf, or Something Close|language=en|url=https://www.nytimes.com/2025/04/07/science/colossal-dire-wolf-deextinction.html|access-date=2025-04-08}}</ref> Beth Shapiro, znanstvenica u Colossalu, izjavila je da to »ovisi o tome kako definiramo vrstu« te da se u Colossalu vode principom »ako izgledaju kao ta životinja, onda jesu ta životinja« bez obzira na evolucijsku srodnost ([[Filogeneza|filogenezu]]).<ref>{{Citiranje weba|last=Le Page|first=Michael|date=7. travnja 2025 .|title=No, the dire wolf has not been brought back from extinction|url=https://www.newscientist.com/article/2475407-no-the-dire-wolf-has-not-been-brought-back-from-extinction/|url-status=live|access-date=2025-04-08|website=New Scientist|language=en-US}}</ref> Ipak, direktor Australskog centra za drevnu DNK Jeremy Austin zaključio je da ovo »nisu strahovuci niti po jednoj definiciji [[Vrsta|''vrste'']] ikad osmišljenoj« te je odbio fenotipsku karakterizaciju koju je iznijela Shapiro. Pritom se zapitao koja je ekološka funkcija tih navodnih strahovuka te hoće li njihov život biti ograničen na zoološke vrtove.<ref>{{cite web|author=Cassella, C.|date=2025-04-08|title=Did Dire Wolves Just Come Back From Extinction? Here's The Truth.|url=https://www.sciencealert.com/did-dire-wolves-just-come-back-from-extinction-heres-the-truth|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250408092958/https://www.sciencealert.com/did-dire-wolves-just-come-back-from-extinction-heres-the-truth|archive-date=2025-04-08|access-date=2025-04-08|website=ScienceAlert}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [http://www.museum.state.il.us/exhibits/larson/canis.html Informacije o ''Canisu dirusu'', Illinois State Museum] * [https://web.archive.org/web/20071212184241/http://www.tarpits.org/education/guide/flora/wolf.html Povratak u ledeno doba: vodič za istraživanje La Brea] * [http://www.searchingwolf.com/wevolve.htm Hronologija evolucije vukova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090304014417/http://searchingwolf.com/wevolve.htm |date=4. ožujka 2009. }} * [http://www.acnatsci.org/museum/leidy/paleo/canis.html National Academy of Sciences: strašni vuk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060823075904/http://www.acnatsci.org/museum/leidy/paleo/canis.html |date=23. kolovoza 2006. }} [[Kategorija:Canis]] [[Kategorija:Izumrle zvijeri]] [[Kategorija:Pleistocenski sisavci]] le3j2f43i284qdd3e1ip9cclz7xd833 0 332455 7615248 7111411 2026-10-08T13:51:17Z Ziv 297435 ([[c:GR|GR]]) [[File:Slava.JPG]] → [[File:Славски колач и и икона Славе - Јовандан. Београд, Србија.jpg]] [[c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] · More precise and not just a meaningless name 7615248 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Osveštenje za Slavu.JPG|230px|desno|thumb|Slava]] '''Krsna slava''' ili '''slava''' [[običaj]] je slavljenja [[obitelj]]skog [[svetac|sveca]] (nešto kao [[imendan]] koji se slavi kod kuće). Ovaj običaj se najviše povezuje sa [[Srbi]]ma, koji smatraju slavu jednom od specifičnosti svoje [[kultura|kulture]], iako slave (koje nisu identične sa srpskog slavom) postoje i u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] te u [[Bugarska|Bugarskoj]] samo oko [[Timok]]a. Slava se susreće i kod katolika u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]], [[Konavle|Konavlima]], južnoj [[Hercegovina|Hercegovini]], [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Bosansko Grahovo|Bosanskom Grahovu]], kod [[Albanac]]a [[katolik]]a, nekih [[Bošnjaci|Bošnjaka]] [[musliman]]a u [[Bosna|Bosni]] i [[Sandžak]]u, pravoslavnih [[Vlah]]a, [[Goranci (narod)|Goranaca]] i Hrvata na [[Kosovo|Kosovu]] ([[Janjevo]] i [[Letnica]]) Pored obiteljske slave, postoje i crkvene, [[grad]]ske, [[pleme]]nske, pa čak i stranačke ili zanatlijske slave. Neki autori smatraju da je slava ostatak slavenskog paganizma, koji je imao veliki broj bogova prije usvajanja [[kršćanstvo|kršćanstva]]. Pošto su Slaveni dugo živjeli u rodovskom društvenom uređenju, razumljivo je što se kod njih dugo očuvao [[kult predaka]]. Tako, na primjer, običaj slave najvjerojatnije predstavlja zamjenu obiteljskog, odnosno rodovskog poganskog zaštitnika kršćanskim [[Svetac zaštitnik|svecem zaštitnikom]]. Drugi vjeruju, da su [[Srbi]] usvojili ovu tradiciju u vrijeme pokrštavanja, krajem [[ 9. stoljeće|9. stoljeća]]. Neki vjeruju da se sam dan masovnog krštenja uzimao kao dan sveca zaštitnika, drugi tvrde da je svako pleme usvojilo svog zajedničkog zaštitnika, dok ostali i dalje tvrde da slava samo predstavlja sveca koji je zamijenio prethodnog poganskog boga-zaštitnika. Ponekad bi se dogodilo, da se nova slava usvoji kada postoji vjerovanje da se neki svetac zalagao za neku vrstu spasenja. Novi svetac bi bio usvojen na mjestu starog, čiji dan bi se i dalje obilježavao paljenjem [[svijeća|svijeće]], ali s mnogo manje slavlja. Slava se nalazi u Nacionalnom registru Nematerijalnog kulturnog nasljeđa Srbije, a 2014. godine je upisan i u [[Nematerijalna svjetska baština|UNESCO-ovu Nematerijalnu kulturnu baštinu]]. == Nastanak == Velika je vjerojatnost da slava ima korijenje u vremenu aktivnosti [[Misionarstvo|kršćanskih misionara]] među [[Južni Slaveni|Južnim Slavenima]] i drugim plemenskim zajednicama na [[Zapadni Balkan|Zapadnom Balkanu]] tijekom druge polovice 9. stoljeća. Slijedeći [[ikonoklazam]], misionari poslani iz [[Bizant|bizanta]] dolaze na dalmatinsku obalu, te nakon što dijelovi ove regije dolaze pod utjecaj zapadne crkve slava se pokušava zaustaviti, međutim unatoč tome ista se zadržala kod [[Katolička Crkva|katolika]] sve do modernog vremena. Druga indikacija koja ide u prilog činjenici da je porijeklo slave najranije iz vremena misionara jest regionalni naziv za običaj slave, „krsno ime”, koji možebitno nalaže da su obitelji kao zaštitinike prisvajale svece na čiji je imendan palo njihovo zajedničko krštenje. Ipak, elementi štovanja predaka upućuju na izrazito duboku starost i u konačnici pretkršćanski supstrat.<ref>Karl Kaser. 2012. ''[https://unipub.uni-graz.at/obvugroa/download/pdf/5981355?originalFilename=true Household and family in the Balkans: Two Decades of Historical Family Research at University of Graz]''. LIT Verlag Münster. str. 74. {{ISBN|3643504063}}.</ref> Pouzdano se zna da je [[Sveti Sava]] u praksu uveo obred slave, na liturgijskoj osnovi. Od vremena Svetog Save taj se [[obred]], kao i običaji koji ga prate, postupno širio i formirao dok nije dostigao današnji oblik. Današnji oblik slave je konačno uobličio [[mitropolit]] Srbije Mihailo [[1862.]] godine. == Nasljeđivanje == [[Datoteka:Славски колач и и икона Славе - Јовандан. Београд, Србија.jpg|230px|desno|thumb|Slavski kolač i slavska ikona]] Za razliku od većine običaja koji su zajednički za cijeli [[narod]], svaka obitelj odvojeno slavi svog sveca. Sveca sinovi nasljeđuju od glave obitelji – obično [[Otac|oca]]. [[Kćer]]i nasljeđuju slavu samo ako ostanu u kući; udate žene obično slave muževljevu slavu. Svaka kuća ima jednu ili dvije slave godišnje (ovisno od sveca, jer nekima su posvećena dva [[dan]]a). Ipak, samo jedan je glavni dan gozbe u čast sveca zaštitnika (nije obavezno isti od dva dana za sve obitelji); drugo slavlje se naziva „mala slava”, preslava ili poslužit. Neke obitelji proslavljaju još jednog sveca, ali u manjoj mjeri (primjerice, kada je [[žena]] jedini potomak iz svoje matične obitelji, da se slava dotične obitelji ne bi izgubila). Ako se domaćinstvo preseli daleko, uz očevu dozvolu, [[sin]] može proslavljati slavu u svom domu; obično, međutim, dokle god je živ [[patrijarh]] obitelji, njegovi sinovi proslavljaju pod njegovim [[krov]]om. Također ako ima više sinova, i oni žele osnovati svoju obitelj od slavskog [[kolač]]a sin koji želi slaviti slavu, dolazi kod oca na slavu, a otac mu od kolača u desnu ruku predaje jednu četvrtinu kolača. Iduće godine i on slavi slavu u svojoj kući. == Posveta vode == U mnogim mjestima je običaj da prije slave [[svećenik]] dođe u kuću posvetiti [[voda|vodu]] od koje će kasnije biti umiješen slavski kolač. Domaćica priprema zdjelu s vodom, [[bosiljak]], svijeću, [[kadionica|kadionicu]], [[tamjan]], te pali kandilo ispred [[ikona|ikone]]. Tada svećenik posvećuje vodu kojom će biti umiješen slavski kolač. Za tu priliku je potrebno pripremiti: kadionicu, [[vatra|vatru]] ili [[briket]] specijalnog [[ugljen]]a, [[tamjan]], svijeću, [[svijećnjak]], bosiljak i posudu čiste vode. Sve to bi se inače trebalo nalaziti na [[stol]]u, okrenuto prema ikoni slave, koja bi prema crkvenim pravilima trebala biti okrenuta prema istoku. Sveta vode se tretira kao [[svetinja]] i njome se pažljivo rukuje. Kada se uoči samog dana slave završe sve pripreme za sutrašnji dan, tom vodom i brašnom, kao i ostalim dodacima ([[kvasac]], [[sol]] ...) mijesi se slavski kolač. U nekim mjestima slava počinje već uoči dana, večerom, jer je to liturgijski gledano već novi dan, zato što je u [[crkva|crkvi]] služena večernja služba (večernje). Ipak, to je rijetka pojava, jer se u većini slučajeva kolač reže (sječe) na sam dan slave. == Žito == [[Datoteka:Koljivo from wheat.jpg|230px|desno|thumb|Koljivo]] Pred slavu u kući se kuha [[žito]]. Kao crkveni [[simbol]] ono podsjeća na biljne žrtve iz [[Stari zavjet|Starog zavjeta]]. Smatra se da ono predstavlja ilustriranu vezu ovozemaljskog i zagrobnog [[život]]a. == Odlazak u crkvu == Kada osvane dan slave, u crkvu se nosi slavski kolač, žito i crno [[vino]]. U crkvi se vrši zajedničko posvećenje žita i blagoslivljanje kruha i vina, a onda svećenik svako žito posebno prelije i svaki kolač posebno reže. Tom prilikom slavljenik preda svećeniku prije liturgije osmrtnicu (popis živih i preminulih članova obitelji) radi spomena i vađenja čestica na proskomidiji- živih za [[zdravlje]], a preminulima za pokoj [[duša|duše]]. Kolačar (onaj tko nosi kolač u crkvu) prilaže crkvi svoje darove: tamjan, [[ulje]], vino i sl., a u novije vrijeme i [[novac]]. == Tropari == [[Tropari]] su kratke pjesme od nekoliko [[strofa]], koje su posvećene glavnoj temi slave ([[praznik]]u ili svecu). Nekada su tropari bili nezaobilazan dio slave, do danas su nešto rjeđa pojava. Danas se tropari pjevaju skoro samo prilikom rezanja kolača u kući. ==Rezanje kolača u kući == [[Datoteka:Secenje kolaca.jpg|mini|Tradicionalno rezanje kolača]] Tamo gdje je naslijeđena [[obitelj]]ska praksa ili se uvodi nova, da se kolač reže u kući, treba postupiti na sljedeći način. Još navečer ili rano ujutro stavi se na stol sve što je potrebno za obred, a stol je za tu priliku okrenut prema ikoni, odnosno prema [[istok]]u. Na stolu trebaju biti: slavski [[kolač]], žito, čaša crnog vina, [[svijeća]], popis živih i preminulih članova obitelji radi molitvenog spominjanja, kadionica s briketom i šibicom ili upaljačem. Pored vina i žita se nalazi žličica, a pored slavskog kolača [[nož]]. Pred sam početak obreda se pali svijeća (može i ranije), dok je kandilo upaljeno još navečer i gorjelo tijekom noći. Kad svećenik dođe u kuću, na stolu je sve što je potrebno. Nakon običajnog pozdrava, domaćin priđe svijeći, prekrsti se i pripali je. Poslije toga svećenik čita molitvu [[Oče naš]] i tropara slave, te na kraju [[molitva|molitvu]] za posvećenje žita. Za vrijeme ovog obreda, okade se: ikona, slavski kolač, žito, vino, prostorija u kojoj se slavi, kao i nazočni članovi obitelji i gosti. Neposredno poslije obreda, ne prekidajući tijek, svećenik prelazi na rezanje slavskog kolača. Za to vrijeme počinju pjevati tropari. == Proslava == Slava okuplja cijelu obitelj i obično se priprema [[gozba]], uključujući tradicionalna jela: slavski kolač i koljivo. Koljivo (ili žito) radi se od kuhane pšenice. Može se pripremiti na razne načine, ali najčešće sadrži orahe, oraščiće i/ili karanfiliće i med. Pšenica je simbol [[Uskrsnuće Isusa Krista|Uskrsnuća Kristova]]. Ovisno od toga da li slava pada za vrijeme posta, ostatak gozbe ili sadrži životinjske proizvode (mrsna slava) ili ne (posna slava). Najčešće slave su [[Sveti Nikola]], [[19. prosinca]] (Nikoljdan), [[Sveti Juraj]], [[6. svibnja]] ([[Đurđevdan]]), [[Sveti Ivan Krstitelj]], [[20. siječnja]] (Jovanjdan), [[Sveti Dimitrije Solunski]], 8. studenog (Mitrovdan) i [[Sveti Mihael]], [[21. studenog]] (Aranđelovdan). == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Srpska pravoslavna Crkva]] [[Kategorija:Duhovna kultura]] 09phopfv0s39ufurnduq131j1zsr62f 0 335725 7615187 6403329 2026-10-08T13:06:29Z Argo Navis 852 7615187 wikitext text/x-wiki '''''Walking with Cavemen''''' ('''''Šetnja s pećinskim ljudima''''') je četverodijelna TV dokumentarna serija u kojoj se govori o [[evolucija|evoluciji]] čovjeka. Izdao ju je [[BBC]]. Prvi put je prikazana u travnju [[2003.]] godine. Potom ju je [[Discovery Channel]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] predstavio kao dvodijelnu seriju. Tu dokumentarnu seriju stvorio je većinom isti tim koji je stvorio i više puta nagrađivane dokumentarne serije ''[[Šetnja s dinosaurima]]'' (1999.), ''[[Šetnja sa zvijerima]]'' (2001.) i ''[[Šetnja s čudovištima]]'' (2005.), iako u tome nije sudjelovao [[Tim Haines]], koji je bio režiser u prethodnim serijama. Također je napisana i propratna knjiga s istim naslovom. == Pregled == U prijašnjim dokumentarcima serije ''Šetnja sa...'' izumrle životinje stvarane su pomoću CGI-ja i animatronike. Za ''Šetnju s pećinskim ljudima'' uzet je malo drugačiji pristup. Iako je većina životinja stvorena pomoću CGI-ja i animatronike, ljudske pretke glumili su stvarni ljudi sa šminkom i protezama kako bi izgledali realističnije. Kao i njezini prethodnici ''Šetnja s pećinskim ljudima'' stvorena je u stilu dokumentarnog filma o divljini. U britanskom izdanju pripovjedač je bio [[Robert Winston]], a u sjevernoameričkom [[Alec Baldwin]]. Obojica su opisivali prapovijesni život kao da su se u tom trenutku nalazili na datom mjestu. == Epizode == === Prva epizoda: "Prvi preci" === U prvoj epizodi promatra se vrsta ''[[Australopithecus afarensis]]'', a fokus je na njihovom razvoju dvonožnosti. Priča prati Lucy (jedan poznat i dobro očuvan primjerak te vrste) i njene srodnike među kojima nastaju konflikti za vođstvo nakon smrti alfa mužjaka, kojeg je ubio krokodil. Skupinu zatim napada druga skupina. Napad završava Lucyinom smrću, a njezina najstarija kćerka brine se o njezinom djetetu koje je sada siroče, što je znak razvoja ljudskosti kod te vrste. :''Vrijeme'': prije 3,2 milju godina :''Mjesto'': [[Etiopija]] *''[[Australopithecus afarensis]]'' *''[[Ancylotherium]]'' *''[[Deinotherium]]'' *''[[Aquila verreauxii]]'' *''[[Taeniopygia guttata]]'' *''Nilski krokodil'' === Druga epizoda: "Braća po krvi" === U drugoj epizodi skače se naprijed kroz vrijeme do vremena kada su koegzistirale vrste ''[[Paranthropus boisei]]'', ''[[Homo habilis]]'' i ''[[Homo rudolfensis]]''. ''H. habilis'' je prikazan kao inteligentan svežder koji je prilagodljiviji od biljoždera ''P. boiseia''. Istaknut je kontrast između tih dvaju vrsta; ''H. habilis'' je "majstor svih zanata", dok je ''P. boisei'' "majstor jednog" - tj. on je specijalizirani biljožder dok je ''H. habilis'' svežder. Iz tog razloga, iako se ''P. boisei'' u teškim vremenima može hraniti termitima, travom i tvrdim mahunama akacije, oni neće preživjeti jer će se na početku ledenog doba klima promijeniti i te biljke će nestati. ''H. habilis'' je, s druge strane, postao inteligentniji hraneći se strvinama životinja i razvio je osnovno društveno ponašanje koje je čvršće nego kod vrste ''P. boisei''. On će se na kraju razviti u vrstu ''[[Homo ergaster]]'', koja će te osobine dalje razviti. U epizodi je također nakratko prikazan ''H. rudolfensis'', koji je viši, ali i dalje znatno sličan ''H. habilisu.'' :''Vrijeme'': prije 2 miljuna godina :''Mjesto'': Istočna [[Afrika]] *''[[Paranthropus boisei]]'' *''[[Homo habilis]]'' *''[[Dinofelis]]'' *''[[Deinotherium]]'' *''[[Ancylotherium]]'' *''[[Homo rudolfensis]]'' *''Lav'' *''Eland antilopa'' *''Impala'' *''Pčele'' *''Strvinari'' === Treća epizoda: "Divlja obitelj" === U trećoj epizodi prikazan je ''[[Homo ergaster]]'' koji je postao prvo stvorenje koje može pratiti tragove životinja u lovu. To su postigli zato što se sve više počeli hraniti mesom, što ih je učinilo inteligentnijima i od ''H. habilisa'' iz prethodne epizode. Oni također počinju formirati plemenske zajednice s nepatvorenim vezama između žena i muškaraca, iako još uvijek dolazi do nasilja. U epizodi je kasnije prikazano kako se ''H. ergaster'' proširio na Aziju i razvio u ''[[Homo erectus]]a'', a na putu se sreo s ogromnim primatom biljožderom, ''[[Gigantopithecus]]om'', "prvobitnim [[King Kong]]om". Međutim, u sljedećih nekoliko milijuna godina ''H. ergaster'' ostaje gotovo kao životinja i slijedi svoj instinkt, ali poslije pronalaska vatre oni prkidaju svoju direktnu ovisnost od staništa. (To se dobro uklapa sa sljedećom (i posljednjom) epizodom, koja se bavi čovjekovim umom i maštom.) :''Vrijeme'': prije 1,5 milijuna - 500 000 godina :''Mjesta'': [[Kenija]] - [[Kina]] *''[[Homo ergaster]]'' *''[[Wildebeest]]'' *''[[Swallow]]'' *''[[Homo erectus]]'' *''[[Gigantopithecus]]'' *''Tarantula'' *''Mravi'' === Četvrta epizoda: "Preživjeli" === U četvrtoj epizodi govori se o mentalnoj evoluciji čovjeka. Prvo se skače naprijed kroz vrijeme do vremena kada ''[[Homo heidelbergensis]]'' nastanjuje [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]]. '' H. Heidelbergensis'' je inteligentan i razuman, ali ne može shvatiti ideju zagrobnog života ili bilo šta što nije "sada i ovdje". Zatim je prikazan život klana [[neandertalci|neandertalaca]], kako su živjeli i lovili životinje, a među njima i mamute. Oni su bili inteligentni, ali nisu imali maštu koju posjeduju današnji ljudi. Na kraju je prikazan i današnji čovjek, ''[[Homo sapiens]]'' (kojeg predstavljaju [[Bušmani]]) iz Afrike, koji je morao postati maštovit i dovitljiv kako bi preživio dugu sušu. Zatim epizoda prikazuje ljude koji su oslikavali pećine u Europi i koji su razvili ideje zagrobnog života i natprirodnog. Oni su sada spremni da započnu ljudsku historiju kakvu mi sada poznajemo, a također će izazvati i izumiranje neandertalaca. :''Vrijeme'': prije 400 000 - 30 000 godina :''Mjesta'': [[Europa]] - [[Afrika]] *''[[Homo heidelbergensis]]'' *''[[Megaloceros]]'' *''[[Homo sapiens]]'' *''Neandertalci'' *''Zec'' *''Mamut'' *''Buba'' *''Zmija'' == Povezani članci == *''[[A Species Odyssey]]'' sličan program na [[France 3]] *''[[Before We Ruled the Earth]]'' dvodijelni dokumentarac na [[Discovery Channel]]u *''[[Paleoworld]]'' *''[[Dinosaur Planet]]'' *''[[When Dinosaurs Roamed America]]'' ''Walking with Cavemen'' je poseban program u seriji dokumentaraca koji se sastoje od: *''[[Šetnja s dinosaurima|Walking with Dinosaurs]]'' (1999.) *''[[Šetnja sa zvijerima|Walking with Beasts]]'' (2001.) *''[[Šetnja s čudovištima|Walking with Monsters]]'' (2005.) Slijede specijali serija ''Walking With...'': (uključujući i Šetnju s pećinskim ljudima) *''[[The Ballad of Big Al]]'' (2000.) *''[[Chased By Dinosaurs]]'' (2002.) *''[[Sea Monsters - A Walking with Dinosaurs Trilogy|Sea Monsters]]'' (2003.) Dolje su prikazani slični programi koje je stvorio BBC: *"[[Prehistoric America]]" (2003.) *"[[Monsters We Met]]" (2004.) *''[[Prehistoric Park]]'' (2006.) == Vanjske poveznice == *[http://www.bbc.co.uk/sn/prehistoric_life/tv_radio/wwcavemen/ Walking with Cavemen - BBC Science & Nature] *[http://www.imdb.com/title/tt0370053/ Walking with Cavemen - TV serija] [[Kategorija:Dokumentarni filmovi]] nbttqdzstrxibb0jh65qje132gyvcga 0 337003 7615344 7347771 2026-10-08T18:47:27Z Argo Navis 852 7615344 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Armadili'' | slika = Southern long-nosed armadillo.jpg | slika_opis = ''[[Dasypus hybridus]]'' | status = | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | superordo = [[Xenarthra]] | ordo = '''''Cingulata''''' | ordo_autorstvo= Illiger, 1811 }} '''Armadili''' (Pasanci, {{lat.|Cingulata}}) [[red (taksonomija)|red]] su [[sisavac]]a, koji žive u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Porodica '''[[Dasypodidae]]''' jedina je preživjela porodica u redu Cingulata, a preostale dvije: [[Pampatheriidae]] i [[Glyptodontidae]], izumrle su. Armadili pripadaju u nadred [[Xenarthra]] zajedno s [[ljenivci]]ma i [[mravojedi]]ma. Riječ "armadilo" na [[španjolski|španjolskom]] znači "onaj koji ima [[oklop]]". Na [[Nahuatlanski jezici|nahuatlanskom jeziku]] znači "[[kornjača]] - [[zec]]".<ref>McDougall, Len (2004). The Encyclopedia of Tracks & Scats. Globe Pequot. str. 266.</ref> Postoji oko deset živućih rodova i oko 20 vrsta živućih vrsta armadila, koji se razlikuju po broju [[kolut]]ova na njihovom oklopu. Njihova prosječna [[duljina]] je oko 75 cm, uključujući i [[rep]]; [[divovski armadil]] naraste do 150 [[cm]] i teži do 59 [[kg]], dok [[ružičasti vilinski armadil]] ima ukupnu dužinu od 12 do 15 cm. Sve vrste podrijetlom su iz Sjeverne i Južne Amerike, gdje nastanjuju različita [[staništa]], osobito u [[Paragvaj]]u i okolnim područjima. Mnoge vrste su ugrožene. Neke vrste poput dugonosih armadila, imaju široko područje rasprostiranja, dok su drugi, poput vilinskih armadila koncentrirani na manje područje u Južnoj Americi. [[Devetopojasni armadil]] nekada je imao malo područje rasprostiranja u [[SAD]]-u, a s vremenom se zbog nedostatka prirodnih [[neprijatelj]]a proširio po [[Srednja Amerika|Srednjoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] sve do [[Argentina|Argentine]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Redovi Placentalia]] [[Kategorija:Xenarthra]] [[Kategorija:Armadili| ]] c5ibeoegh1o4k6945wlege4u592wqt3 0 338581 7615223 7585367 2026-10-08T13:38:49Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Male mačke|Male mačke]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Felis|Felis]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615223 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Pustinjska mačka | status = LC | slika = SandCat12.jpg | slika_širina = 200px | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | genus = ''[[Felis]]'' | species = '''''F. margarita''''' | dvoimeno = ''Felis margarita'' | dvoimeno_autorstvo = [[Victor Loche|Loche]], 1858. | karta_raspon = Felis margarita distribution.svg | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost pustinjske mačke }} '''Pustinjska mačka''' (lat. ''Felis margarita'') je vrsta [[zvijeri]] iz porodice [[mačke|mačaka]], potpuno prilagođena životu u [[pustinja|pustinji]]. Živi u pustinjama [[Sjeverna Afrika|sjeverne Afrike]], te [[Jugozapadna Azija|jugozapadne]] i [[Središnja Azija|središnje Azije]]. == Opis == [[Datoteka:The contemporary land mammals of Egypt (including Sinai) (1980) Fig. 136.png|lijevo|200px|mini|Lubanja]] Pustinjska mačka je relativno mala, zdepasta mačka s kratkim nogama, dugim [[rep]]om i velikim, šiljastim [[uho|uši]]ma. Duga je 39-57 centimetara, s duljinom repa od 23 do 31 centimetra. Tjelesna masa joj varira između 1,4 i 3,4 kilograma.<ref name="WCoW">{{cite book |author=Sunquist, Mel |author2=Sunquist, Fiona |year=2002 |title=Wild cats of the World |url=https://archive.org/details/wildcatsofworld0000sunq |publisher=University of Chicago Press |location=Chicago |pages=[https://archive.org/details/wildcatsofworld0000sunq/page/67 67]–74 |isbn=0-226-77999-8}}</ref> Boja [[krzno|krzna]] je pješčano-žuta većim dijelom tijela, s blijedim mrljama koje nekad nisu previše vidljive (vidljivije su kod afričkih podvrsta). [[Brada (anatomija)|Brada]] je bijela. Na nogama i repu su crne crte, a na licu su crvene crte koje se protežu od obraza do unutrašnjih kutova očiju. Zimi krzno može biti vrlo debelo, s dlakama duljine do 5,1 centimetara. Oči su krupne i zelenkasto-žute boje, dok je [[nos]] crn.<ref name="WCoW"/> Pustinjska mačka ima duge dlake među nožnim prstima, koje joj pomažu kod hoda po vrućem [[pijesak|pijesku]]. [[Kandža|Kandže]] na stražnjim nogama su malene i tupe. == Rasprostranjenost i stanište == Pustinjska mačka prvenstveno živi u pješčanim i kamenitim pustinjama, te ima široku rasprostranjenost u pustinjama sjeverne Afrike, te jugoistočne i središnje Azije.<ref name="Hemmer1976">Hemmer, H., Grubb, P. and C.P. Groves. (1976). ''Notes on the sand cat, ''Felis margarita'' Loche 1958''. Zeitschrift für Säugetierkunde 41: 286−303.</ref> Preferira ravne i valovite terene sa siromašnom [[vegetacija|vegetacijom]], gdje je relativno malo hrane. Može preživjeti u temperaturama raspona od -5°C do 52°C, povlačeći se u jazbine tijekom nepovoljnih vremenskih uvjeta. Iako pije vodu kad je dostupna, pustinjska mačka može preživjeti mnogo mjeseci na vodi koja se nalazi u hrani.<ref name="WCoW"/> === Rasprostranjenost podvrsta === Podvrste pustinjske mačke su: * ''Felis margarita margarita'' (Loche 1858.) − rasprostranjena od [[Alžir]]a južno do planina [[Aïr]], [[Sinajski poluotok|Sinajskog]] i [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]];<ref name="ems1966">Ellerman, J. R. and Morrison-Scott, T. C. S. (1966). [http://www.archive.org/stream/checklistofindia00elle#page/306/mode/2up ''Checklist of Palaearctic and Indian mammals 1758 to 1946'']. Second edition. British Museum of Natural History, London. Pp. 306–307.</ref> * ''Felis margarita thinobia'' ([[Sergej Ognew|Ognev]] 1926.) − rasprostranejna od pustinje [[Karakum]] do jugoistoka [[Krasnovodsk]]a i južnog [[Kizilkum]] do zapada [[Bokhara|Bokhare]] u [[Ruski Turkestan|Ruskom Turkestanu]] i u [[Transkaspijska oblast|Transkaspijskoj oblasti]] do Repeteka;<ref name="ems1966"/> * ''Felis margarita meinertzhageni'' ([[Reginald Innes Pocock|Pocock]] 1938.) − u Alžirskoj [[Sahara|Sahari]];<ref name="ems1966"/> * ''Felis margarita airensis'' (Pocock 1938.) − u [[Sudan]]u;<ref>Pocock, R. I. (1951). [http://archive.org/stream/catalogueofgenus00brit#page/140/mode/2up ''Catalogue of the genus Felis'']. British Museum (Natural History), London, 190 pp.</ref> * ''Felis margarita scheffeli'' (Hemmer, 1974.) − u pustinji [[Nushki]] u [[Pakistan]]u;<ref>Hemmer, H. (1974.). [''Studies on the systematics and biology of the sand cat''.] Zeitschrift des Kölner Zoo 17(1):11−20 (in German). </ref> * ''Felis margarita harrisoni'' (Hemmer, Grubb and Groves, 1976.) − Arapski poluotok.<ref name="Hemmer1976"/> == Ekologija i ponašanje == Samotna je životinja izvan sezone [[parenje|parenja]]. Stanuje u [[jazbina]]ma, najčešće onima koje su napustili [[lisica]] ili [[dikobraz]], ili povećava iskopine [[gerbili|gerbila]], te drugih [[glodavci|glodavaca]]. Dovršena jazbina općenito je ravna, s jednim ulazom, te je duga oko 3 metra. S ostalim pripadnicima vrste okuplja se samo tijekom sezone parenja, pa je njihov broj teško procijeniti. Glasa se slično kao [[domaća mačka]], ali također može proizvoditi glasne, piskutave zvukove, posebno tražeći partnera za parenje. Iz jazbine izlazi nakon sumraka, kada lovi [[glodavci|glodavce]], [[gušteri|guštere]], [[ptice]] i [[kukci|kukce]], iako joj se prehrana često može sastojati isključivo od glodavaca.<ref name="WCoW"/> === Životni ciklus === [[Datoteka:Curious Sand Kitten.jpg|mini|desno|Mačić pustinjske mačke]] [[Estrus]] traje 5-6 dana, te je obilježen bučnim glasanjem i mirisnim porukama. Pustinjska mačka u prosjeku okoti tri mačića nakon 59-66 dana, najčešće u travnju ili svibnju. Tjelesna masa mačića pri rođenju je 39-80 grama, te imaju blijedo-žuto ili crvenkasto krzno. Rastu relativno brzo; s pet mjeseci života dosegnu tri četvrtine konačne veličine. Nakon manje od godinu dana postaju samostalni, te ubrzo postaju spolno zreli.<ref>{{cite journal |author=Mellen, J.D. |year=1993 |title=A comparative analysis of scent marking, social and reproductive behavior in 20 species of small cats (''Felis'') |doi=10.1093/icb/33.2.151 |journal=American Zoologist |volume=33 |pages=151–166}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Male mačke}} [[Kategorija:Felis]] 73th634k2pi32sbqe3c1xh1msl3e08h 0 339797 7615458 6386784 2026-10-09T06:26:17Z ~2026-54235-40 374869 Korekcije prezimena 7615458 wikitext text/x-wiki '''Josip Oblak''' ([[Španovica]], [[Daruvar]], [[1937.]]),<ref name="ramski">[http://www.ramski-branitelji.com/index.php?option=com_content&view=article&id=252:analiza-akcija-qfenix-72q&catid=37:reportae&Itemid=59 Ramski branitelji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111010130505/http://www.ramski-branitelji.com/index.php?option=com_content&view=article&id=252:analiza-akcija-qfenix-72q&catid=37:reportae&Itemid=59 |date=10. listopada 2011. }} Analiza: Akcija "Fenix '72," , s hrsvijet.net</ref> [[Hrvatska politička emigracija|hrvatski politički emigrant]] i gerilac. Iz Jugoslavije je pobjegao [[1958.]] godine.<ref name="ramski"/> Bio je jednim od utemeljitelja [[Hrvatsko revolucionarno bratstvo|Hrvatskog revolucionarnog bratstva]] 1961. godine.<ref name="večernji">[http://www.vecernji.ba/vijesti/tajna-cuvana-pola-stoljeca-clanak-166425 Večernji.ba] Tajna čuvana pola stoljeća, 11. srpnja 2010.</ref> Predvodio je zajedno s [[Ilija Tolić|Ilijom Tolićem]] hrvatsku protu-režimsku gerilsku skupinu koja je [[7. srpnja]] [[1963.]] ušla na područje [[SFRJ|Jugoslavije]], točnije [[Hrvatska|Hrvatske]], radi pokretanja oružanog ustanka s ciljem stvaranja samostalne hrvatske države. Poslije je po njemu i [[Skupina Tolić – Oblak|Toliću]] dobila ime, [[Skupina Tolić – Oblak]]. Kao i ostali članovi skupine, uhićen je neposredno nakon ulaska u Hrvatsku te osuđen na dugogodišnju [[zatvor|zatvorsku]] kaznu. Dobio je kaznu od dvadeset godina robije. Kazna mu je poslije smanjena na petnaest. Za vrijeme istražnog postupka i za vrijeme robijanja bio je svakodnevno batinan. Robijao je u [[Stara Gradiška|Staroj Gradišci]] (na četvrtom odjelu, s njim su bili Rado Pejić, Blaž Bordić, Ilija Ljeskarac, Krešo Parać, Krešo Mikolčić, [[Vlado Gotovac]], [[Zlatko Tomičić]], Makso Cargonja, Eugen Bratović, Drago Prlj, Josip Strmecki, doktor Posavec, Ivan Veljača, Anto Prozoran i dr.). Sigurnosno osoblje robijašnice je na njemu uvježbavalo znanja udaranja. Često je bio u [[samica|samici]]. Zbog čestih je batina psihološki stradao,<ref>[http://www.hsp1861.hr/vijesti2007-2/28022007-1.html Hrvatsko pravo, stranačke novine HSP 1861] Autor: Suzana Bandić, razgovor s Radom Pejićem, Narodni list, Zadar, nedjelja, 25. veljača 2007.</ref> pa je poslije često vikao i zapomagao u snu. Sahranjen je kod [[Križ]]a blizu [[Dugo Selo|Dugog Sela]]. == Izvori == *[https://web.archive.org/web/20140904025809/http://www.cwc-hsk.de/sites/default/files/izvjesce_vijeca_komisije.pdf Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava] Vijeće za utvrđivanje poratnih žrtava komunističkog sustava ubijenih u inozemstvu - Izvješće o radu od 28. travnja 1992. do 15. rujna 1999., u potpisu: [[Vice Vukojević]] (član), [[Gordana Turić]] (predsjednica), [[Bože Vukušić]] (tajnik), 30. rujna 1999. {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Oblak, Josip}} [[Kategorija:Hrvatska politička emigracija (1945. – 1989.)]] [[Kategorija:Hrvatska u drugoj Jugoslaviji]] 0hrl2vi5f4eorv4h70o7gq1m582fgzg 7615460 7615458 2026-10-09T06:31:21Z ~2026-54235-40 374869 Korekcije prezimena 7615460 wikitext text/x-wiki '''Josip Oblak''' ([[Španovica]], [[Daruvar]], [[1937.]]),<ref name="ramski">[http://www.ramski-branitelji.com/index.php?option=com_content&view=article&id=252:analiza-akcija-qfenix-72q&catid=37:reportae&Itemid=59 Ramski branitelji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111010130505/http://www.ramski-branitelji.com/index.php?option=com_content&view=article&id=252:analiza-akcija-qfenix-72q&catid=37:reportae&Itemid=59 |date=10. listopada 2011. }} Analiza: Akcija "Fenix '72," , s hrsvijet.net</ref> [[Hrvatska politička emigracija|hrvatski politički emigrant]] i gerilac. Iz Jugoslavije je pobjegao [[1958.]] godine.<ref name="ramski"/> Bio je jednim od utemeljitelja [[Hrvatsko revolucionarno bratstvo|Hrvatskog revolucionarnog bratstva]] 1961. godine.<ref name="večernji">[http://www.vecernji.ba/vijesti/tajna-cuvana-pola-stoljeca-clanak-166425 Večernji.ba] Tajna čuvana pola stoljeća, 11. srpnja 2010.</ref> Predvodio je zajedno s [[Ilija Tolić|Ilijom Tolićem]] hrvatsku protu-režimsku gerilsku skupinu koja je [[7. srpnja]] [[1963.]] ušla na područje [[SFRJ|Jugoslavije]], točnije [[Hrvatska|Hrvatske]], radi pokretanja oružanog ustanka s ciljem stvaranja samostalne hrvatske države. Poslije je po njemu i [[Ilija Tolić|Toliću]] dobila ime, [[Skupina Tolić – Oblak]]. Kao i ostali članovi skupine, uhićen je neposredno nakon ulaska u Hrvatsku te osuđen na dugogodišnju [[zatvor|zatvorsku]] kaznu. D youobio je kaznu od dvadeset godina robije. Kazna mu je poslije smanjena na petnaest. Za vrijeme istražnog postupka i za vrijeme robijanja bio je svakodnevno batinan. Robijao je u [[Stara Gradiška|Staroj Gradišci]] (na četvrtom odjelu, s njim su bili Rado Pejić, Blaž Bordić, Ilija Ljeskarac, Krešo Parać, Krešo Mikolčić, [[Vlado Gotovac]], [[Zlatko Tomičić]], Makso Cargonja, Eugen Bratović, Drago Prlj, Josip Strmecki, doktor Posavec, Ivan Veljača, Anto Prozoran i dr.). Sigurnosno osoblje robijašnice je na njemu uvježbavalo znanja udaranja. Često je bio u [[samica|samici]]. Zbog čestih je batina psihološki stradao,<ref>[http://www.hsp1861.hr/vijesti2007-2/28022007-1.html Hrvatsko pravo, stranačke novine HSP 1861] Autor: Suzana Bandić, razgovor s Radom Pejićem, Narodni list, Zadar, nedjelja, 25. veljača 2007.</ref> pa je poslije često vikao i zapomagao u snu. Sahranjen je kod [[Križ]]a blizu [[Dugo Selo|Dugog Sela]]. == Izvori == *[https://web.archive.org/web/20140904025809/http://www.cwc-hsk.de/sites/default/files/izvjesce_vijeca_komisije.pdf Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava] Vijeće za utvrđivanje poratnih žrtava komunističkog sustava ubijenih u inozemstvu - Izvješće o radu od 28. travnja 1992. do 15. rujna 1999., u potpisu: [[Vice Vukojević]] (član), [[Gordana Turić]] (predsjednica), [[Bože Vukušić]] (tajnik), 30. rujna 1999. {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Oblak, Josip}} [[Kategorija:Hrvatska politička emigracija (1945. – 1989.)]] [[Kategorija:Hrvatska u drugoj Jugoslaviji]] t3mt7winplv5mhgqmi2z673d4xyuofw 7615470 7615460 2026-10-09T07:21:55Z Tulkas Astaldo 38717 uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7615460|7615460]] suradnika [[Special:Contributions/~2026-54235-40|~2026-54235-40]] ([[User talk:~2026-54235-40|razgovor]]) test 7615470 wikitext text/x-wiki '''Josip Oblak''' ([[Španovica]], [[Daruvar]], [[1937.]]),<ref name="ramski">[http://www.ramski-branitelji.com/index.php?option=com_content&view=article&id=252:analiza-akcija-qfenix-72q&catid=37:reportae&Itemid=59 Ramski branitelji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111010130505/http://www.ramski-branitelji.com/index.php?option=com_content&view=article&id=252:analiza-akcija-qfenix-72q&catid=37:reportae&Itemid=59 |date=10. listopada 2011. }} Analiza: Akcija "Fenix '72," , s hrsvijet.net</ref> [[Hrvatska politička emigracija|hrvatski politički emigrant]] i gerilac. Iz Jugoslavije je pobjegao [[1958.]] godine.<ref name="ramski"/> Bio je jednim od utemeljitelja [[Hrvatsko revolucionarno bratstvo|Hrvatskog revolucionarnog bratstva]] 1961. godine.<ref name="večernji">[http://www.vecernji.ba/vijesti/tajna-cuvana-pola-stoljeca-clanak-166425 Večernji.ba] Tajna čuvana pola stoljeća, 11. srpnja 2010.</ref> Predvodio je zajedno s [[Ilija Tolić|Ilijom Tolićem]] hrvatsku protu-režimsku gerilsku skupinu koja je [[7. srpnja]] [[1963.]] ušla na područje [[SFRJ|Jugoslavije]], točnije [[Hrvatska|Hrvatske]], radi pokretanja oružanog ustanka s ciljem stvaranja samostalne hrvatske države. Poslije je po njemu i [[Skupina Tolić – Oblak|Toliću]] dobila ime, [[Skupina Tolić – Oblak]]. Kao i ostali članovi skupine, uhićen je neposredno nakon ulaska u Hrvatsku te osuđen na dugogodišnju [[zatvor|zatvorsku]] kaznu. Dobio je kaznu od dvadeset godina robije. Kazna mu je poslije smanjena na petnaest. Za vrijeme istražnog postupka i za vrijeme robijanja bio je svakodnevno batinan. Robijao je u [[Stara Gradiška|Staroj Gradišci]] (na četvrtom odjelu, s njim su bili Rado Pejić, Blaž Bordić, Ilija Ljeskarac, Krešo Parać, Krešo Mikolčić, [[Vlado Gotovac]], [[Zlatko Tomičić]], Makso Cargonja, Eugen Bratović, Drago Prlj, Josip Strmecki, doktor Posavec, Ivan Veljača, Anto Prozoran i dr.). Sigurnosno osoblje robijašnice je na njemu uvježbavalo znanja udaranja. Često je bio u [[samica|samici]]. Zbog čestih je batina psihološki stradao,<ref>[http://www.hsp1861.hr/vijesti2007-2/28022007-1.html Hrvatsko pravo, stranačke novine HSP 1861] Autor: Suzana Bandić, razgovor s Radom Pejićem, Narodni list, Zadar, nedjelja, 25. veljača 2007.</ref> pa je poslije često vikao i zapomagao u snu. Sahranjen je kod [[Križ]]a blizu [[Dugo Selo|Dugog Sela]]. == Izvori == *[https://web.archive.org/web/20140904025809/http://www.cwc-hsk.de/sites/default/files/izvjesce_vijeca_komisije.pdf Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava] Vijeće za utvrđivanje poratnih žrtava komunističkog sustava ubijenih u inozemstvu - Izvješće o radu od 28. travnja 1992. do 15. rujna 1999., u potpisu: [[Vice Vukojević]] (član), [[Gordana Turić]] (predsjednica), [[Bože Vukušić]] (tajnik), 30. rujna 1999. {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Oblak, Josip}} [[Kategorija:Hrvatska politička emigracija (1945. – 1989.)]] [[Kategorija:Hrvatska u drugoj Jugoslaviji]] 0hrl2vi5f4eorv4h70o7gq1m582fgzg 0 339931 7615218 7584928 2026-10-08T13:37:10Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Male mačke|Male mačke]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Caracal|Caracal]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615218 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Karakal | status = LC | slika = Caracal001.jpg | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = [[Felinae]] | genus = '''''[[Caracal]]''''' | species = '''''C. caracal''''' | species_autorstvo = (Schreber, 1776) | dvoimeno = ''Caracal caracal'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Johann Christian Daniel von Schreber|Schreber]], 1776.) | sinonimi = ''Felis caracal'' | karta_raspon = Caracal distribution.png }} '''Karakal''' (lat. ''Caracal caracal'') je afroazijska [[mačka]] srednje veličine, jedan od predstavnika roda ''[[Caracal]]''. Riječ ''karakal'' dolazi iz [[Turski jezik|turske]] riječi "karakulak", što znači "crno uho".<ref name="sci">{{cite web |url=http://www.scirecordbook.org/caracal/ |title=SCI recordbook -Caracal |publisher=Safari Club International |accessdate=2009-06-10}}</ref> Najčešće nastanjuje suhe [[stepe]] i polupustinje, ali može se naći i u šumovitim i grmovitim krajevima, te [[savana]]ma.<ref>{{cite web |url=http://nationalzoo.si.edu/ConservationAndScience/AZA/FelidTAG/Species/Factsheets/caracal.cfm |title=Smithsonian National Zoological Park Field Tag |accessdate=2009-06-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090623070639/http://nationalzoo.si.edu/ConservationAndScience/AZA/FelidTAG/Species/Factsheets/caracal.cfm |archivedate=23. lipnja 2009.}}</ref> == Izgled == [[Datoteka:Caracal hunting in the serengeti.jpg|lijevo|mini|Karakal za vrijeme lova u [[Serengeti]]ju]] Karakal je mršava, ali ipak mišićava mačka, s dugim nogama i kratkim [[rep]]om. Mužjaci su teški 13-19 kilograma, dok je tjelesna masa ženki 6-12 kilograma.<ref>{{cite web |url=http://www.nhm.org/cats/ |title=CATS! WILD TO MILD |publisher=National History Museum of Los Angeles County |accessdate=2009-05-31 |archive-date=11. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080711143354/http://www.nhm.org/cats/ |url-status=dead }}</ref> Nalikuje [[Obični ris|običnom risu]]; dugo se smatralo da je karakal bliski srodnik riseva. Duljina tijela je 55-91 centimetar, a rep je relativno kratak, sa svojih 22-31 centimetar.<ref name="Burnie">Burnie D and Wilson DE (Eds.), ''Animal: The Definitive Visual Guide to the World's Wildlife''. DK Adult (2005), {{ISBN|0789477645}}</ref> Visina [[rame]]na varira između 38 i 50 centimetara.<ref>[https://web.archive.org/web/20121003014456/http://www.bbc.co.uk/nature/wildfacts/factfiles/31.shtml Science & Nature – Wildfacts – Caracal, African lynx, Asian caracal, desert lynx]. BBC (2012-04-27). Retrieved on 2012-07-03.</ref> U usporedbi s risevima, ima dulje noge i kraće [[krzno]]. Boja krzna varira između crvenkaste, sive i boje pijeska. Česti su i [[Melanizam|melanistički]] (crni) karakali.<ref name="sci"/> Najuočljivije obilježje karakala su izdužene, resaste crne [[uho|uši]], koje objašnjavaju podrijetlo njegova imena. Mladuncima su uši crne i s vanjske strane, što nestaje kada odrastu.<ref name="honolulu">[http://www.honoluluzoo.org/caracal.htm Caracal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110927064109/http://www.honoluluzoo.org/caracal.htm |date=27. rujna 2011. }}. Honoluluzoo.org. Retrieved on 2012-07-03.</ref> == Ponašanje i prehrana == Odrasli karakal živi sam, rijetko u paru. Kao i druge mačke, teritorij označava svojim mirisom. Ostavlja [[izmet]] na vidljivom mjestu, ili prska [[mokraća|mokraćom]] na grmlje ili panjeve.<ref name="WCoW">{{cite book |author=Sunquist, Mel |author2=Sunquist, Fiona |year=2002 |title=Wild cats of the World |url=https://archive.org/details/wildcatsofworld0000sunq |publisher=University of Chicago Press |location=Chicago |pages=[https://archive.org/details/wildcatsofworld0000sunq/page/37 37]–47 |isbn=0-226-77999-8}}</ref> Karakal lovi šuljajući se, sve dok ne dođe na udaljenost od 5 metara, kada počinje brzo trčati i skakati. Manji plijen ubija ugrizom u potiljak, dok veću životinju ugrize u grlo, pa ju razdere svojim [[kandža]]ma. Ako je plijen prevelik, pa ga ne može odjednom pojesti, sakriva ga, te se vrati poslije po njega. Često plijen sakriva u drveću.<ref name="WCoW"/> == Podvrste == * ''Caracal caracal algira'' (Wagner, 1841.), [[sjeverna Afrika]] * ''Caracal caracal caracal'' (Schreber, 1776.), [[istočna Afrika|istočna]], [[srednja Afrika|srednja]] i [[južna Afrika]] * ''Caracal caracal damarensis'' (Roberts, 1926.), [[Namibija]] * ''Caracal caracal limpopoensis'' (Roberts, 1926.), [[Bocvana]] * ''Caracal caracal lucani'' (Rochebrune, 1885.), [[Gabon]] * ''Caracal caracal nubica'' (J. B. Fischer, 1829.), [[Etiopija]], [[Sudan]] * ''Caracal caracal poecilotis'' (Thomas and Hinton, 1921.), [[zapadna Afrika]] * ''Caracal caracal schmitzi'' (Matschie, 1912.), [[Izrael]], [[zapadna Azija]], [[Iran]], [[Arabija]], [[Pakistan]], [[Indija]], [[Jordan]] == Izvori == {{izvori}} {{Male mačke}} [[Kategorija:Caracal]] oeri5flga4pcqv0ywxfjavic30v234a 0 342485 7615216 6952975 2026-10-08T13:36:19Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Male mačke|Male mačke]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Caracal|Caracal]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615216 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Afrička zlatna mačka | status = NT | slika = FelisAurataKeulemans.jpg | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | genus = '''''[[Caracal]]''''' | species = '''''C. aurata''''' | dvoimeno = ''Caracal aurata'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Coenraad Jacob Temminck|Temminck]]), 1827. | karta_raspon = Distribution P. aurata.svg | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost afričke zlatne mačke | sinonimi = ''Felis aurata'' <small>Temminck, 1827</small><br> ''Profelis aurata'' <small>(Temminck, 1827 )</small> }} '''Afrička zlatna mačka''' ([[latinski|lat]]. ''Caracal aurata''; sin ''Profelis aurata'') – vrsta [[mačke]] srednje veličine, koja živi u [[prašuma]]ma u ekvatorijalnoj [[Afrika|Africi]]. U prošlosti je bila svrstana u [[rod]] ''Felis'', pa u rod ''Caracal'', a sada u poseban rod ''[[Profelis]]''. [[Datoteka:Profelis aurata (African golden cat) fur skins.jpg|230px|lijevo|thumb|Kože afričke zlatne mačke]] Ima [[težina|težinu]] od 11 do 14 [[kg]]. [[Dužina]] [[tijelo|tijela]] je od 60 do 102 cm, uz dodatak 16-46 cm dužine [[rep]]a. [[Visina]] je od 38 do 51 cm. Afrička zlatna mačka je oko dva puta veća od [[domaća mačka|domaće mačke]]. To je snažna mačka, dugih [[noge|nogu]]. Javlja se u dvije osnovne boje: sivoj i zlatnoj. [[Trbuh]], [[vrat]], [[brada]] i [[obraz]]i su uvijek svjetliji od ostatka tijela. Mogu biti i bijele boje. Rep je tamniji i završava crnim [[vrh]]om. Oko 4% populacije je potpuno crno. U [[Zapadna Afrika|zapadnoj Africi]], mogu imati [[mrlje]] na cijelom tijelu ili samo na [[leđa|leđima]], nogama i vratu. Afrička zlatna mačka živi u prašumama ekvatorijalne Afrike: u [[Senegal]]u, [[Nigerija|Nigeriji]], [[Niger]]u, [[Kongo|Kongu]], [[DR Kongo|Demokratskoj Republici Kongu]] i [[Ruanda|Ruandi]], a najjužnije živi u [[Angola|Angoli]]. Šteti joj negativno djelovanje [[čovjek]]a, npr. smanjivanjem [[površina]] prašuma. Afrička zlatna mačka živi pojedinačno, aktivna je [[noć]]u, u [[zora|zoru]] ili [[sumrak]]. Tijekom [[dan]]a odmara se na [[drveće|drveću]]. U zatočeništvu, [[trudnoća]] traje 75-78 dana, okoti jednog ili dva mačića, koji rastu brzo i već su odbijeni od sise sa 6 tjedana starosti. Spolno su zreli s oko 18 mjeseci. Žive do 15 [[godina]]. Aktivni su lovci. Lako se mogu popeti. Love [[glodavac|glodavce]] i [[ptice]], također mogu uhvatiti male [[antilopa|antilopu]], ponekad love male [[majmun]]e. Prema nekim izvješćima, čak napadaju [[stoka|stoku]] i [[perad]]. Postoje dvije podvrste: * [[Profelis aurata aurata|P. a. aurata]] <small>Temminck, 1827</small> * [[Profelis aurata cottoni|P. a. cottoni]] <small>Lydekker, 1907</small> {{Male mačke}} [[Kategorija:Caracal]] gu0yeci3c46sghe5grj4lcsn7k6u55r 0 464059 7615240 6496911 2026-10-08T13:47:46Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Male mačke|Male mačke]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Leopardus|Leopardus]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615240 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Kodkod | status = {{StatusOsjetljivi}} | slika = Guigna 2.jpg | slika_opis = | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | subordo = | familia = [[Felidae]] | genus = '''''[[Leopardus]]''''' | species = '''''L. guigna''''' | dvoimeno = ''Leopardus guigna'' | dvoimeno_autorstvo = [[Juan Ignacio Molina|Molina]] [[1782.]] }} '''Kodkod''' ({{lat.|Leopardus guigna}}), poznat i kao guiña, najmanja je [[mačke|mačka]] obje [[Amerika|Amerike]]. Jedna je od ugroženih vrsta mačaka. ==Rasprostranjenost i stanište== Kodkod živi u [[kišna šuma umjerenih područja|kišnim šumama umjerenih područja]] na prostoru južnih [[Ande|Anda]], pretežno na teritoriju [[Argentina|Argentine]] i [[Čile]]a. Ponekad je prisiljen živjeti u [[degradirana šuma|degradiranim šumama]] i [[makija|makiji]], zbog gubitka [[prirodno stanište|prirodnog staništa]]. ===Podvrste=== Postoje dvije podvrste kodkoda: * ''Leopardus guigna guigna'' - rasprostranjen u južnom Čileu i Argentini * ''Leopardus guigna tigrillo'' - u središnjem Čileu ==Izgled== Odrasla jedinka kodkoda duga je 37-51 [[centimetar|cm]] s repom duljine oko 20 cm. Može težiti 2-2.5 [[kilogram]]a. Visina odrasle jedinke iznosi oko 25 cm. Izgledom sliči [[Geoffrijeva mačka|Geoffrijevoj mački]], ali ima deblji rep i manju glavu. Kodkodovo [[krzno]] je žuto-smeđe boje s crnim točkama te crnim prstenovima na repu. I kod ove vrste mačaka prisutna je pojava [[melanizam|melanizma]]. ==Način života== Kodkod je pretežno [[noćne životinje|noćna životinja]], ali zna biti aktivan i danju. Mesožder je, hrani se [[ptica]]ma, [[gmaz]]ovima, [[glodavci]]ma i manjim domaćim životinjama. Teritorijalna je vrsta. Mužjački teritoriji su površine 1-2.5 [[kilometar četvorni|km²]], dok su teritoriji ženki manji - od 0.5 do 0.7 km². Trudnoća traje 72-78 dana, kada se koti jedan do tri mačića. Životni vijek kodkoda je otprilike 11 godina. ==Ugroženost== Prema [[IUCN|IUCN-u]], kodkod je klasificiran kao ''osjetljiva vrsta'' s manje od 10 000 jedinki u divljini. Smatra se da se u posljednjih 30 godina dogodio pad brojnosti populacije od čak 30%, a trend pada brojnosti se nastavlja i danas. Uzroci tomu su gubitak prirodnog staništa (sječa šuma) i ubijanje od strane seljaka koji ovu vrstu smatraju štetočinom zbog napada na domaće životinje.<ref>http://www.iucnredlist.org/details/15311/0</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{Male mačke}} [[Kategorija:Leopardus]] dtvqntcwa5fm94ss5opjmh0b1u3tb4f 0 465719 7615222 6208645 2026-10-08T13:38:23Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Male mačke|Male mačke]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Felis|Felis]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615222 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Tropska mačka | slika = Felis-chaus-Sofia-Zoo-20120125-cropped.jpg | slika_širina = 220px | slika_opis = Tropska mačka | status = LC | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mačke|Felidae]] | subfamilia = [[Male mačke|Felinae]] | genus = ''[[Mačka (rod)|Felis]]'' | species = '''''F. chaus''''' | dvoimeno = ''Felis chaus'' | dvoimeno_autorstvo = [[Johann Christian von Schreber|Schreber]], [[1775.]] }} '''Tropska mačka''' ([[latinski|lat]]. ''Felis chaus'') je [[sisavac]] iz reda [[zvijer]]i i porodice ''Felidae''. == Rasprostranjenost == Areal tropske mačke obuhvaća veći broj [[država]], uglavnom u [[Južna Azija|južnoj Aziji]], kao što su: [[Indija]], [[Egipat]], [[Izrael]], [[Kina]], [[Turska]], [[Pakistan]], [[Iran]], [[Irak]], [[Kambodža]], [[Jordan]], [[Libanon]], [[Šri Lanka]], [[Sirija]], [[Rusija]], [[Kazahstan]], [[Afganistan]], [[Tajland]], [[Mijanmar]], [[Laos]], [[Vijetnam]], [[Armenija]], [[Azerbajdžan]], [[Gruzija]], [[Bangladeš]], [[Butan]], [[Kirgistan]], [[Nepal]], [[Tadžikistan]], [[Turkmenistan]] i [[Uzbekistan]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/details/8540/0 |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=4. prosinca 2012. |archive-date=17. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120117083235/http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/details/8540/0 |url-status=dead }}</ref> == Stanište == Staništa vrste su: [[šuma|šume]], [[planina|planine]], [[močvara|močvarna područja]], [[savana|savane]], travna vegetacija, džungla, [[ekosustav]]i niskih trava, [[brdo]]viti predjeli, [[rijeka (vodotok)|riječni]] ekosustavi i [[pustinja|pustinje]]. == Način života == Hrani se uglavnom malim [[glodavci]]ma, mase manje od 1 kg. Uz to hrani se i: [[ptica]]ma, [[gušter]]ima, [[žaba]]ma, [[zmija]]ma, [[riba|ribom]] i drugim [[životinja]]ma. == Ugroženost == Ova vrsta nije ugrožena, jer ima široku rasprostranjenost. == Izvori == {{izvori}} {{Male mačke}} [[Kategorija:Felis]] ex1o035nrtfiw0e3qruehohx2bnwqg6 10 466844 7615217 7525274 2026-10-08T13:36:48Z Argo Navis 852 7615217 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Male mačke | naslov = [[Male mačke]] | grupa-style = color: black; background:#EEEEEE; | ispod-style = color: black; background:#EEEEEE; | grupa1 = ''[[Acinonyx]]'' | popis1 = [[Gepard]] | grupa2 = ''[[Caracal]]'' | popis2 = [[Afrička zlatna mačka]] • [[Karakal]] | grupa3 = ''[[Felis]]'' | popis3 = [[Domaća mačka]] • [[Divlja mačka]] • [[Pustinjska mačka]] • [[Kineska planinska mačka]] • [[Tropska mačka]] • [[Pallasova mačka]] • [[Crnonožna mačka]] | grupa4 = ''[[Leopardus]]'' | popis4 = [[Pampaska mačka]] • [[Pantanalska mačka]] • [[Kolokolo]] • [[Geoffroyeva mačka ]] • [[Kodkod]] • [[Andska planinska mačka]] • [[Oncila]] • [[Margaj]] • [[Ocelot]] | grupa5 = ''[[Leptairulus]]'' | popis5 = [[Serval]] | grupa6 = ''[[Risovi|Lynx]]'' | popis6 = [[Obični ris]] • [[Kanadski ris]] • [[Crveni ris]] • [[Pirenejski ris]] | grupa7 = ''[[Pardofelis]]'' | popis7 = [[Mramorna mačka]] • [[Bornejska mačka]] • [[Azijska zlatna mačka]] | grupa8 = ''[[Prionailurus]]'' | popis8 = [[Leopard mačka]] • [[Iriomote mačka]] • [[Ravnoglava mačka]] • [[Pjegava mačka]] • [[Mačka ribič]] | grupa9 = ''[[Puma (rod)|Puma]]'' | popis9 = [[Puma]] • [[Jaguarundi]] }} <noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni biološki predlošci]] </noinclude> 5lpmuhho6kusmcomp3dsxy622r83hvk 0 466848 7615249 3793208 2026-10-08T13:51:31Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Rodovi malih mački|Rodovi malih mački]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615249 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI[[Serval]] [[Kategorija:Rodovi malih mački]] ctn2mjmppizc8gbjcw4d0mz2vfg2fy3 0 471710 7615194 6958501 2026-10-08T13:15:44Z Argo Navis 852 ±[[Kategorija:Izumrle vrste]]→[[Kategorija:Izumrle pantere]]; ±[[Kategorija:Oblačasti leopardi]]→[[Kategorija:Neofelis]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615194 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | status = {{StatusIzumrli|kada=Negdje do [[1986.]]<ref>[http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract;jsessionid=832DB00EC96858CD96C07B1C21B84364.journals?fromPage=online&aid=4957020 Cambridge Journals Online]</ref>}} | naziv = Tajvanski oblačasti leopard | slika = | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mačke|Felidae]] | subfamilia = [[Velike mačke|Pantherinae]] | genus = ''[[Neofelis]]'' | species = '''''[[Neofelis nebulosa]]''''' | subspecies = '''''N. n. brachyurus''''' | troimeno = Neofelis nebulosa brachyurus | troimeno_autorstvo = Swinhoe, 1862 | karta_raspon_širina = 240px | karta_raspon_opis = }} '''Tajvanski oblačasti leopard''' (Neofelis nebulosa brachyurus), jedna od tri podvrste [[oblačasti leopard|oblačastih leoparda]], koji se vode kao izumrli, ali je moguće da još postoje živi primjerci ove životinje koja je nekada lutala nizinama Tajvana. Jedan primjerak bio je snimljen [[1983.]] godine na planini [[Dawu]] u okrugu [[Taitung]] na jugu [[Tajvan]]a.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://taiwanreview.nat.gov.tw/ct.asp?xItem=48265&CtNode=128 |title=In Search of Taiwan's Clouded Leopard |archive-url=https://web.archive.org/web/20131001114954/http://taiwanreview.nat.gov.tw/ct.asp?xItem=48265&CtNode=128 |archive-date=1. listopada 2013. |access-date=29. siječnja 2013.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Neofelis]] [[Kategorija:Izumrle pantere]] 6grcs7vvmrzv38sr1k3uogxslr4t8tj 7615195 7615194 2026-10-08T13:16:11Z Argo Navis 852 7615195 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | status = {{StatusIzumrli|kada=Negdje do [[1986.]]<ref>[http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract;jsessionid=832DB00EC96858CD96C07B1C21B84364.journals?fromPage=online&aid=4957020 Cambridge Journals Online]</ref>}} | naziv = Tajvanski oblačasti leopard | slika = | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mačke|Felidae]] | subfamilia = [[Velike mačke|Pantherinae]] | genus = ''[[Neofelis]]'' | species = '''''[[Neofelis nebulosa]]''''' | subspecies = '''''N. n. brachyurus''''' | troimeno = Neofelis nebulosa brachyurus | troimeno_autorstvo = Swinhoe, 1862 }} '''Tajvanski oblačasti leopard''' (Neofelis nebulosa brachyurus), jedna od tri podvrste [[oblačasti leopard|oblačastih leoparda]], koji se vode kao izumrli, ali je moguće da još postoje živi primjerci ove životinje koja je nekada lutala nizinama Tajvana. Jedan primjerak bio je snimljen [[1983.]] godine na planini [[Dawu]] u okrugu [[Taitung]] na jugu [[Tajvan]]a.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://taiwanreview.nat.gov.tw/ct.asp?xItem=48265&CtNode=128 |title=In Search of Taiwan's Clouded Leopard |archive-url=https://web.archive.org/web/20131001114954/http://taiwanreview.nat.gov.tw/ct.asp?xItem=48265&CtNode=128 |archive-date=1. listopada 2013. |access-date=29. siječnja 2013.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Neofelis]] [[Kategorija:Izumrle pantere]] [[Kategorija:Tajvan]] 5aikj8amejf0xbxsijlipqzyunhu6ns 7615197 7615195 2026-10-08T13:16:31Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Tajvan|Tajvan]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Živi svijet Tajvana|Živi svijet Tajvana]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615197 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | status = {{StatusIzumrli|kada=Negdje do [[1986.]]<ref>[http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract;jsessionid=832DB00EC96858CD96C07B1C21B84364.journals?fromPage=online&aid=4957020 Cambridge Journals Online]</ref>}} | naziv = Tajvanski oblačasti leopard | slika = | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mačke|Felidae]] | subfamilia = [[Velike mačke|Pantherinae]] | genus = ''[[Neofelis]]'' | species = '''''[[Neofelis nebulosa]]''''' | subspecies = '''''N. n. brachyurus''''' | troimeno = Neofelis nebulosa brachyurus | troimeno_autorstvo = Swinhoe, 1862 }} '''Tajvanski oblačasti leopard''' (Neofelis nebulosa brachyurus), jedna od tri podvrste [[oblačasti leopard|oblačastih leoparda]], koji se vode kao izumrli, ali je moguće da još postoje živi primjerci ove životinje koja je nekada lutala nizinama Tajvana. Jedan primjerak bio je snimljen [[1983.]] godine na planini [[Dawu]] u okrugu [[Taitung]] na jugu [[Tajvan]]a.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://taiwanreview.nat.gov.tw/ct.asp?xItem=48265&CtNode=128 |title=In Search of Taiwan's Clouded Leopard |archive-url=https://web.archive.org/web/20131001114954/http://taiwanreview.nat.gov.tw/ct.asp?xItem=48265&CtNode=128 |archive-date=1. listopada 2013. |access-date=29. siječnja 2013.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Neofelis]] [[Kategorija:Izumrle pantere]] [[Kategorija:Živi svijet Tajvana]] mt7on8vkcezsh0j2ltdlpru15qzu2bk 0 472452 7615246 5609319 2026-10-08T13:50:24Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Male mačke|Male mačke]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Prionailurus|Prionailurus]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615246 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Leopard mačka | slika = Bengalkatze.jpg | slika_opis = Leopard mačka | status = LC | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mačke|Felidae]] | subfamilia = [[Male mačke|Felinae]] | genus = ''[[Prionailurus]]'' | species = '''''Prionailurus bengalensis''''' | karta_raspon =Leopard Cat area.png | karta_raspon_opis = Rasporostranjenost leopard mačke | dvoimeno_autorstvo = ([[Robert Kerr|Kerr]], [[1792.]]) }} '''Leopard mačka''' ([[latinski|lat]]. ''Prionailurus bengalensis'') je divlja mala [[mačka]] [[Južna Azija|južne]] i [[Istočna Azija|istočne Azije]]. Nije ugrožena, jer je široko rasprostranjena, ali prijete joj [[lov]] i gubitak [[stanište|staništa]] u nekim dijelovima njenog rasprostiranja. Postoji dvanaest [[podvrsta|podvrsti]] leopard mačke, koje se razlikuju po izgledu.<ref>http://www.iucnredlist.org/details/18146/0 Preuzeto 6. veljače 2013.</ref> Ime „leopard mačka“ dolazi od [[krzno|krzna]] sličnog [[leopard]]u, ali nije u bliskom srodstvu s leopardom. == Opis == Leopard mačka je veličine [[domaća mačka|domaće mačke]], ali vitkija s dužim [[noga]]ma. Na maloj glavi ima dvije istaknute tamne [[pruga|pruge]]. Kratka i uska [[njuška]] je bijela. Krzno tijela i udova ima crne točke različitih [[veličina]] i [[boja]]. [[Rep]] je oko pola duljine tijela i poprskan s nekoliko nejasnih [[prsten]]ova u blizini crnog vrha. Krzno je žućkasto-smeđe boje kod južnih [[populacija]] leopard mačke, a blijedo srebrno-sive kod sjevernih populacija. U [[tropi]]ma, leopard mačke teže 0,5-3,8&nbsp;[[kg]], imaju duljinu tijela 38-66&nbsp;cm s 17-31&nbsp;cm dugim repom. U sjevernoj [[Kina|Kini]] i [[Sibir]]u, teže do 7&nbsp;kg, a dužina tijela je do 75&nbsp;cm. Općenito, dobivaju na težini prije [[zima|zime]], a mršave do [[proljeće|proljeća]].<ref>http://books.google.hr/books?id=hFbJWMh9-OAC&lpg=PP1&dq=Wild+cats+of+the+world&pg=PA226&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Preuzeto 6. veljače 2013.</ref> [[Rame]]na [[visina]] je oko 41&nbsp;cm. == Rasprostiranje == Leopard mačke su najviše rasprostranjene azijske male mačke. Njihov raspon se proteže od [[Amurska oblast|Amurske oblasti]] u ruskom [[Dalekoistočni savezni okrug|Dalekoistočnom saveznnom okrugu]] preko [[Korejski poluotok|Korejskog poluotoka]], Kine, [[Indokina|Indokine]], [[Indijski potkontinent|indijskog potkontinenta]], na zapadu do sjevernog [[Pakistan]]a, a na jugu do [[Filipini|Filipina]] i [[Sundski otoci|Sundskih otoka]] u [[Indonezija|Indoneziji]]. Najradije žive u [[šuma|šumskim]] staništima, ali i na [[poljoprivreda|poljoprivrednim]] površinama. Žive u tropskim [[prašuma]]ma, u suptropskim listopadnim i crnogoričnim šumama u podnožju [[Himalaja|Himalaje]] na [[visina]]ma iznad 1000&nbsp;m. Leopard mačke su [[mesojed]]i. Hrane se: raznim malim [[sisavci]]ma, [[gušteri]]ma, [[vodozemci]]ma, [[ptica]]ma i [[kukci]]ma. Najviše se hrane [[miševi]]ma i [[štakor]]ima. Za razliku od drugih mačaka, ne igraju se s plijenom. Jedan od razloga je što se više hrane pticama, nego druge mačke pa se ne igraju s pticama, koje ulove, kako im ne bi odletjele. == Izvori == {{izvori}} {{Male mačke}} [[Kategorija:Prionailurus]] o9v3uchka4qx62p2ej02rap2iwbevc6 0 474783 7615220 7606107 2026-10-08T13:37:48Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Felis]]; ±[[Kategorija:Male mačke]]→[[Kategorija:Rodovi malih mački]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615220 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Felis'' | slika = Wildkatze MGH.jpg | slika_opis = [[Divlja mačka]], ''Felis silvestris'' | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = [[Felinae]] | genus = '''''Felis''''' | genus_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758. | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = {{plainlist| *''[[Felis catus]]'' *''[[Felis chaus]]'' *''[[Felis margarita]]'' *''[[Felis nigripes]]'' *''[[Felis silvestris]]'' *''[[Felis attica]]'' [[Izumiranje|†]] *''[[Felis lunensis]]'' [[Izumiranje|†]]}} | karta_raspon = Felis range.png | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost divljih vrsta iz roda ''Felis'' }} '''''Felis''''' je rod mačaka iz porodice [[Felidae]], koji uključuje [[domaća mačka|domaću mačku]] i njezine bliže divlje srodnike. Divlje vrste su rasprostranjene diljem [[Europa|Europe]], južne i središnje [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]]; domaća mačka je rasprostranjena širom svijeta. Članovi roda ''Felis'' su male mačke, koje više ili manje nalikuju domaćoj mački. Najmanja vrsta je [[pustinjska mačka]], koja je duga do 40 centimetara, dok je najveća [[tropska mačka]], koja doseže duljinu do 94 centimetra. Nastanjuju različita staništa, od moćvarnih do pustinjskih. Hrane se malim [[glodavci]]ma, [[ptica]]ma i drugim manjim životinjama, ovisno o okruženju u kojem se nalaze. == Vrste == Smatra se da se rod ''Felis'' sastoji od šest živućih vrsta. * ''[[Felis chaus]]'' <small>([[Johann Christian Daniel von Schreber|Schreber]], 1777.)</small> &ndash; tropska mačka * ''[[Felis margarita]]'' <small>([[Victor Loche|Loche]], 1858.)</small> &ndash; pustinjska mačka * ''[[Felis nigripes]]'' <small>([[William John Burchell|Burchell]], 1824.)</small> &ndash; crnonožna mačka * ''[[Felis silvestris]]'' <small>([[Johann Christian Daniel von Schreber|Schreber]], 1775.)</small> &ndash; divlja mačka * ''[[Felis catus]]'' <small>([[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758.)</small> &ndash; domaća mačka * ''[[Felis bieti]]'' <small>([[Alphonse Milne-Edwards|Milne-Edwards]], 1892.)</small> &ndash; kineska planinska mačka {{male mačke}} [[Kategorija:Rodovi malih mački]] [[Kategorija:Felis]] 4d6gvj59eza4w75wqfgtv5nf343g37w 0 474786 7615242 7166335 2026-10-08T13:48:34Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Leopardus]]; ±[[Kategorija:Male mačke]]→[[Kategorija:Rodovi malih mački]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615242 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Leopardus'' | slika = Ocelot (Leopardus pardalis)-8.jpg | image_width = | image_caption = [[Ocelot]], ''Leopardus pardalis'' | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = [[Felinae]] | genus = '''''Leopardus''''' | genus_autorstvo = [[John Edward Gray|Gray]], 1842. | karta_raspon = Leopardus range.png | razdioba_stupanj = [[Vrste]] | razdioba = Vidi [[#Vrste|tekst]] }} '''''Leopardus''''' je rod sastavljen od pjegavih [[male mačke|malih mačaka]], koje su većinom nastanjene u [[Srednja Amerika|Srednjoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Vrlo malo ih je nastanjeno na jugu [[SAD]]-a. Najveća vrsta roda ''Leopardus'' je [[ocelot]]; većina drugih mačaka su otprilike veličine [[domaća mačka|domaće mačke]], a [[kodkod]] (''L. guigna'') je najmanja mačka u obje Amerike. == Vrste == * ''[[Leopardus braccatus]]'' <small>([[Edward Drinker Cope|Cope]], 1889.)</small> &ndash; pantanalska mačka * ''[[Leopardus colocolo]]'' <small>([[Juan Ignacio Molina|Molina]], 1782.)</small> &ndash; kolokolo * ''[[Leopardus geoffroyi]]'' <small>([[Alcide d'Orbigny|d'Orbigny]] & [[Paul Gervais|Gervais]], 1844.)</small> &ndash; Geoffrijeva mačka * ''[[Leopardus guigna]]'' <small>(Molina, 1782.)</small> &ndash; kodkod * ''[[Leopardus jacobitus]]'' <small>([[Emilio Cornalia|Cornalia]], 1865.)</small> &ndash; andska planinska mačka * ''[[Leopardus pajeros]]'' <small>([[Anselme Gaëtan Desmarest|Desmarest]], 1816.)</small> &ndash; pampaska mačka * ''[[Leopardus pardalis]]'' <small>([[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758.)</small> &ndash; ocelot * ''[[Leopardus tigrinus]]'' <small>([[Johann Christian Daniel von Schreber|Schreber]], 1775.)</small> &ndash; oncilla * ''[[Leopardus wiedii]]'' <small>([[Heinrich Rudolf Schinz|Schinz]], 1821.)</small> &ndash; margaj {{male mačke}} [[Kategorija:Rodovi malih mački]] [[Kategorija:Leopardus| ]] qpmk17lc7btv261xxs8q3bkq6sdwuu6 0 474846 7615244 6164939 2026-10-08T13:49:48Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Prionailurus]]; ±[[Kategorija:Male mačke]]→[[Kategorija:Rodovi malih mački]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615244 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Prionailurus'' | slika = Bengalkatze.jpg | slika_opis = [[Leopard mačka]] (''Prionailurus bengalensis'') | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = [[Felinae]] | genus = '''''Prionailurus''''' | genus_autorstvo = [[Nikolai Alekseevich Severtzov|Severtzov]], 1858. | karta_raspon = Prionailurus range.png | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = {{plainlist| * ''[[Prionailurus iriomotensis]]'' * ''[[Prionailurus planiceps]]'' * ''[[Prionailurus rubiginosus]]'' * ''[[Prionailurus viverrinus]]'' * ''[[Prionailurus bengalensis]]''}} }} '''''Prionailurus''''' je rod sastavljen od pet vrsta pjegavih [[Male mačke|malih mačaka]] rasprostranjenih u [[Azija|Aziji]],<ref>Johnson, W. E., Eizirik, E., Pecon-Slattery, J., Murphy, W. J., Antunes, A., Teeling, E., O'Brien, S. J. (2006) ''The late miocene radiation of modern felidae: A genetic assessment''. Science 311: 73-77.</ref> koje većinom nastanjuju šumovita područja. Najčešće mogu vrlo dobro plivati; neke vrste su ustvari poluvodene, te se uglavnom hrane [[ribe|ribom]] i drugim vodenim životinjama. Otprilike su velike kao [[domaća mačka]], ponekad čak i manje. Krzno im je smeđe ili sive boje, prošarano pjegama. Uši su im male, a udovi relativno kratki. Prema nekim genetskim analizama najbliži rođaci su im [[serval]] i [[karakal]].<ref>D. E. Wilson, D. M. Reeder: ''Mammal Species of the World''. Johns Hopkins University Press, 2005. {{ISBN|0-8018-8221-4}}</ref> == Sistematika == Rodu ''Prionailurus'' pripadaju sljedeće vrste: * [[Leopard mačka]] (''Prionailurus bengalensis'') * [[Iriomote mačka]] (''Prionailurus iriomotensis'') - često se smatra podvrstom leopard mačke. * [[Pjegava mačka]] (''Prionailurus rubiginosus'') * [[Mačka ribič]] (''Prionailurus viverrinus'') * [[Ravnoglava mačka]] (''Prionailurus planiceps'') == Izvori== {{izvori}} {{male mačke}} [[Kategorija:Rodovi malih mački]] [[Kategorija:Prionailurus| ]] rxzwxitbsyiqjxprdddryh7eq4yb7hk 0 475412 7615236 5445069 2026-10-08T13:44:23Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Male mačke|Male mačke]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Leopardus|Leopardus]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615236 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Oncila | status = {{StatusOsjetljivi}} | slika = Tika2009Jan24.jpg | slika_opis = | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | subordo = | familia = [[Felidae]] | genus = '''''[[Leopardus]]''''' | species = '''''L. tigrinus''''' | dvoimeno = ''Leopardus tigrinus'' | dvoimeno_autorstvo = [[Johann Christian Daniel von Schreber|Schreber]] [[1775.]] }} '''Oncila''' ([[latinski|lat]]. ''Leopardus tigrinus'') je [[sisavac]] iz reda [[zvijeri]] i porodice ''[[Felidae]]''. Oncila je [[mala mačka]], koja živi u [[prašuma]]ma [[Južna Amerika|Južne]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] (samo u [[Panama|Panami]]). Srodna je [[ocelot]]u i [[margej]]u. Noćna je [[životinja]]. Hrani se [[glodavci]]ma i [[ptica]]ma. Naraste 38 do 59&nbsp;cm, plus 20 do 42&nbsp;cm dug [[rep]].<ref>Sunquist, Mel; Sunquist, Fiona (2002). Wild cats of the World. Chicago: University of Chicago Press. str. 130–134. {{ISBN|0-226-77999-8}}.</ref> Iako je to nešto više od prosječne [[domaća mačka|domaće mačke]], oncila je općenito lakša, teži 1,5 - 3 [[kg]].<ref>http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Leopardus_tigrinus.html Preuzeto 9. ožujka 2013.</ref> [[Krzno]] je gusto i mekano, u rasponu od svijetlo smeđe do tamno [[oker]] boje, s brojnim tamnim rozetama preko [[leđa]] i [[bok]]ova. Donje krzno je blijedo s tamnim [[pjega]]ma, dok je krzno repa s kolutovima. Ova vrsta se smatra ranjivom glede ugroženosti vrste od izumiranja.<ref>http://www.iucnredlist.org/details/11510/0 Preuzeto 9. ožujka 2013.</ref> Područje rasprostiranja ove vrste obuhvaća veći broj država u Južnoj Americi kao što su: [[Argentina]], [[Bolivija]], [[Brazil]], [[Venezuela]], [[Gvajana]], [[Kolumbija]], [[Panama]] (Srednja Amerika), [[Paragvaj]], [[Peru]], [[Kostarika]], [[Ekvador]], [[Surinam]] i [[Francuska Gvajana]]. Staništa vrste su: [[prašuma|prašume]], [[planine]] i [[travnjaci]]. Oncila je prisutna na području rijeke [[Amazona|Amazone]]. Broj mladunaca, koje ženka donosi na svijet je obično 1-4, prosječno 1,12. Podvrsta je ''Leopardus tigrinus ssp. oncilla''. == Izvori == {{izvori}} {{Male mačke}} [[Kategorija:Leopardus]] mec47npxllzk3rax23cp575r27c0d6r 0 476132 7615237 5867440 2026-10-08T13:44:49Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Južna Amerika]]; ±[[Kategorija:Male mačke]]→[[Kategorija:Leopardus]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615237 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Margaj | slika = Margaykat Leopardus wiedii.jpg | slika_opis = ''Leopardus wiedii'' |status = NT | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = [[Male mačke|Felinae]] | genus = ''[[Leopardus]]'' | species = '''''L. wiedii''''' | dvoimeno = ''Leopardus wiedii'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Heinrich Rudolf Schinz|Schinz]], [[1821.]]) }} '''Margaj''' (lat. ''Leopardus wiedii'') [[mala mačka|mala je mačka]] iz reda [[zvijeri]]. [[Areal]] vrste obuhvaća veći broj država u [[Južna Amerika|Južnoj]] i [[Srednja Amerika|Srednjoj Americi]]. Vrsta je prisutna u: [[Argentina|Argentini]], [[Belize]]u, [[Bolivija| Boliviji]], [[Brazil]]u, [[Venezuela|Venezueli]], [[Gvajana|Gvajani]], [[Gvatemala|Gvatemali]], [[Kolumbija|Kolumbiji]], [[Meksiko|Meksiku]], [[Nikaragva|Nikaragvi]], [[Kostarika|Kostarici]], [[Ekvador]]u, [[Panama|Panami]], [[Paragvaj]]u, [[Peru]]u, [[Salvador]]u, [[Surinam]]u, [[Urugvaj]]u, [[Francuska Gvajana|Francuskoj Gvajani]] i [[Honduras]]u. Staništa vrste su [[šuma|šume]] i [[rijeka (vodotok)| riječni]] ekosustavi. Prisutna je na području rijeke [[Amazona|Amazone]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Ima dužinu tijela od 50 – 72 [[cm]], [[rep]] je dugačak 35 – 49 cm, a teži 3 – 9 [[kg]]. Margaj je privlačna izgleda, bliski rođak [[ocelot]]a, ali je manji. [[Dlaka]] je kratka, glatka i smeđa, bijela na dnu tijela, prsima i [[vrat]]u. Tamne [[mrlja|mrlje]] slične su kao i kod ocelota i protežu se duž leđa i sa strane. Rep je prugast. Plijen margaja uglavnom su: [[štakor]]i, [[miš]]evi, [[vjeverica|vjeverice]], [[oposum]]i, male [[ptice]] i [[beskralježnjaci]]. Povremeno se hrane [[plod]]ovima. Margaj provodi većinu svog života na [[stablo|stablima]], gdje lovi, obično u [[sumrak]]. Živi skrovito, lako se skriva, često koristi [[mimikrija|mimikriju]]. Vrlo je spretan u penjaju zahvaljujući iznimno fleksibilnim stražnjim [[noga]]ma. Tijekom silaska s drveća pomaže mu dugi rep. Zbog privlačna [[izgled]]a, [[ljudi]] su pokušali pripitomiti margaja s malo uspjeha, jer ne voli biti zatvoren u [[kuća|kući]]. [[Trudnoća]] traje 76 – 85 dana, okoti jednog mladog, rijetko dva. {{Male mačke}} [[Kategorija:Leopardus]] sd707pdamg2qtqx61sa8cujjndnea6r 7615238 7615237 2026-10-08T13:46:49Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Južna Amerika]]; ±[[Kategorija:Male mačke]]→[[Kategorija:Leopardus]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615238 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Margaj | slika = Margaykat Leopardus wiedii.jpg | slika_opis = ''Leopardus wiedii'' |status = NT | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = [[Male mačke|Felinae]] | genus = ''[[Leopardus]]'' | species = '''''L. wiedii''''' | dvoimeno = ''Leopardus wiedii'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Heinrich Rudolf Schinz|Schinz]], [[1821.]]) }} '''Margaj''' ({{lat.|Leopardus wiedii}}) [[mala mačka|mala je mačka]] iz reda [[zvijeri]]. [[Areal]] vrste obuhvaća veći broj država u [[Južna Amerika|Južnoj]] i [[Srednja Amerika|Srednjoj Americi]]. Vrsta je prisutna u: [[Argentina|Argentini]], [[Belize]]u, [[Bolivija| Boliviji]], [[Brazil]]u, [[Venezuela|Venezueli]], [[Gvajana|Gvajani]], [[Gvatemala|Gvatemali]], [[Kolumbija|Kolumbiji]], [[Meksiko|Meksiku]], [[Nikaragva|Nikaragvi]], [[Kostarika|Kostarici]], [[Ekvador]]u, [[Panama|Panami]], [[Paragvaj]]u, [[Peru]]u, [[Salvador]]u, [[Surinam]]u, [[Urugvaj]]u, [[Francuska Gvajana|Francuskoj Gvajani]] i [[Honduras]]u. Staništa vrste su [[šuma|šume]] i [[rijeka (vodotok)| riječni]] ekosustavi. Prisutna je na području rijeke [[Amazona|Amazone]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Ima dužinu tijela od 50 – 72 [[cm]], [[rep]] je dugačak 35 – 49 cm, a teži 3 – 9 [[kg]]. Margaj je privlačna izgleda, bliski rođak [[ocelot]]a, ali je manji. [[Dlaka]] je kratka, glatka i smeđa, bijela na dnu tijela, prsima i [[vrat]]u. Tamne [[mrlja|mrlje]] slične su kao i kod ocelota i protežu se duž leđa i sa strane. Rep je prugast. Plijen margaja uglavnom su: [[štakor]]i, [[miš]]evi, [[vjeverica|vjeverice]], [[oposum]]i, male [[ptice]] i [[beskralježnjaci]]. Povremeno se hrane [[plod]]ovima. Margaj provodi većinu svog života na [[stablo|stablima]], gdje lovi, obično u [[sumrak]]. Živi skrovito, lako se skriva, često koristi [[mimikrija|mimikriju]]. Vrlo je spretan u penjaju zahvaljujući iznimno fleksibilnim stražnjim [[noga]]ma. Tijekom silaska s drveća pomaže mu dugi rep. Zbog privlačna [[izgled]]a, [[ljudi]] su pokušali pripitomiti margaja s malo uspjeha, jer ne voli biti zatvoren u [[kuća|kući]]. [[Trudnoća]] traje 76 – 85 dana, okoti jednog mladog, rijetko dva. {{Male mačke}} [[Kategorija:Leopardus]] 3p6fs4rxhoknq1t4obytq9sbttcw9qq 0 476620 7615230 5937483 2026-10-08T13:42:57Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Male mačke|Male mačke]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Leopardus|Leopardus]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615230 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Pantanalska mačka | status = nije još određen | slika = | slika_širina = | slika_opis = | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | subordo = | familia = [[Felidae]] | genus = '''''[[Leopardus]]''''' | species = '''''L. braccatus''''' | dvoimeno = ''Leopardus braccatus'' | dvoimeno_autorstvo = [[Edward Drinker Cope|Cope]] [[1889.]] | karta_raspon = Extensão do Leopardus braccatus.svg | karta_raspon_širina = 240px | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost pantanalske mačke }} '''Pantanalska mačka''' ([[latinski|lat]]. ''Leopardus braccatus'') je [[mala mačka]] iz roda ''Leopardus''. Živi u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Prije se smatrala [[podvrsta|podvrstom]] [[kolokolo|kolokolo mačke]] (''Leopardus colocolo''), ali je proglašena samostalnom vrstom [[1994.]] godine. Ova vrsta ima dužinu tijela ([[glava]] i [[tijelo]]) od 52 do 56 [[cm]] i [[rep]] dužine 23 do 33 cm. Nešto je manja od pampaške mačke. Razlikuje se također u izgledu [[lubanja|lubanje]] i strukturi [[zub]]i. Težina je oko 3 kg.<ref>Barstow, A.L. & Leslie, D.M. (2012). ”Leopardus braccatus (Carnivora: Felidae)”. Mammalian Species 44 (1): sid. 16-25. doi:10.1644/891.1</ref> Prema [[boja|boji]] [[dlaka|dlake]] dijeli se u tip 3A i 3B. Tip 3A, ima ujednačenu smeđu boju dlake. Uz gornji rub kralježnice protežu se malo tamnije pruge. Rep nema nikakve [[prsten]]e. [[stopalo|Stopala]] su crna. Tip 3B je općenito svjetlije i više žućkasto smeđe boje. Uglavnom je aktivna [[noć]]u. Njihova prehrana sastoji se od malih [[ptica]] i [[sisavac]]a, kao što su [[zamorci]]. Nakon [[trudnoća|trudnoće]], koja traje 80 do 85 [[dan]]a, [[ženka]] rađa od jednog do tri mladunčeta. Divlje [[jedinka|jedinke]] mogu živjeti devet godina, a [[životinje]] u zarobljeništvu do 16,5 godina [[starost]]i. == Izvori == {{izvori}} {{Male mačke}} [[Kategorija:Leopardus]] i4bgtjttwl51qs6y08bms2vz31fs8qv 0 477107 7615233 5609310 2026-10-08T13:43:25Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Male mačke|Male mačke]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Leopardus|Leopardus]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615233 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Pampaska mačka | status = NT | slika = Leopardus pajeros 20101006.jpg | slika_širina = 245px | slika_opis =Pampaška mačka | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | subordo = | familia = [[Felidae]] | genus = '''''[[Leopardus]]''''' | species = '''''L. pajeros''''' | dvoimeno = ''Leopardus pajeros'' | dvoimeno_autorstvo = [[Anselme Gaëtan Desmarest|Desmarest]] [[1816.]] | karta_raspon = Leopardus pajeros range.png | karta_raspon_širina = 240px | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost pampaške mačke }} '''Pampaska mačka''' (lat. ''Leopardus pajeros'') je mala prugasta mačka. Živi u pampasima i na području zapadne i središnje [[Južna Amerika|Južne Amerike]], od juga [[Kolumbija|Kolumbije]], [[Ekvador]]a i [[Čile]]a preko [[Ande|Anda]] do juga [[Argentina|Argentine]]. Pampaska mačka je malena, samo 55 do 70 [[centimetar]]a dužine i 3 do 7 [[kilogram]]a težine. [[Boja]] [[krzno|krzna]] varira od sive do žute i tamno smeđe. U prosjeku ima dva mladunčeta po [[leglo|leglu]] i živi 9-16 [[godina]]. Malo se zna o [[lov]]u i [[reprodukcija|reproduktivnom]] [[ponašanje|ponašanju]] pampaške mačke, ali smatra se, da je noćni [[lovac]], a glavni plijen su joj [[ptice]] i mali [[sisavci]]. Nekada je imala podvrste: [[kolokolo|kolokolo mačka]] i [[pantanalska mačka]], a sada su to samostalne vrste, a ne više podvrste pampaske mačke. {{Male mačke}} [[Kategorija:Leopardus]] 889ue8mtzmf3n1rozw28fj03zgszhdb 7615235 7615233 2026-10-08T13:43:54Z Argo Navis 852 7615235 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Pampaska mačka | status = NT | slika = Leopardus pajeros 20101006.jpg | slika_širina = 245px | slika_opis =Pampaška mačka | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | subordo = | familia = [[Felidae]] | genus = '''''[[Leopardus]]''''' | species = '''''L. pajeros''''' | dvoimeno = ''Leopardus pajeros'' | dvoimeno_autorstvo = [[Anselme Gaëtan Desmarest|Desmarest]] [[1816.]] }} '''Pampaska mačka''' (lat. ''Leopardus pajeros'') je mala prugasta mačka. Živi u pampasima i na području zapadne i središnje [[Južna Amerika|Južne Amerike]], od juga [[Kolumbija|Kolumbije]], [[Ekvador]]a i [[Čile]]a preko [[Ande|Anda]] do juga [[Argentina|Argentine]]. Pampaska mačka je malena, samo 55 do 70 [[centimetar]]a dužine i 3 do 7 [[kilogram]]a težine. [[Boja]] [[krzno|krzna]] varira od sive do žute i tamno smeđe. U prosjeku ima dva mladunčeta po [[leglo|leglu]] i živi 9-16 [[godina]]. Malo se zna o [[lov]]u i [[reprodukcija|reproduktivnom]] [[ponašanje|ponašanju]] pampaške mačke, ali smatra se, da je [[Noćne životinje|noćni lovac]], a glavni plijen su joj [[ptice]] i mali [[sisavci]]. Nekada je imala podvrste: [[kolokolo|kolokolo mačka]] i [[pantanalska mačka]], a sada su to samostalne vrste, a ne više podvrste pampaske mačke. {{Male mačke}} [[Kategorija:Leopardus]] lh9abdnyyuna0u7xjyqbmqiubm1lj8s 0 477167 7615232 6252856 2026-10-08T13:43:14Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Male mačke|Male mačke]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Leopardus|Leopardus]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615232 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Geoffroyeva mačka | slika = Baby Geoffrey's Cat.jpg | slika_širina = 260px | slika_opis = Mladunče Geoffroyeve mačke |status = LC | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = [[Male mačke|Felinae]] | genus = ''[[Leopardus]]'' | species = '''''L. geoffroyi''''' | dvoimeno = ''Leopardus geoffroyi'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Alcide d'Orbigny|d'Orbigny]] & [[Paul Gervais|Gervais]] [[1844.]]) | karta_raspon = Leopardus geoffroyi range map.png | karta_raspon_širina = 245px | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost Geoffroyeve mačke }} '''Geoffroyeva mačka''' (čita se: Žofrojeva) ([[latinski|lat]]. ''Leopardus geoffroyi'') je divlja [[mala mačka]] s juga [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Dobila je ime po [[Francuzi|francuskom]] prirodoslovcu, koji se zvao [[Étienne Geoffroy Saint-Hilaire]] ([[1772.]] – [[1844.]]). Geoffroyeva mačka ima žuto-smeđe do srebrno-sivo [[krzno]]. Njena [[dlaka]] ima po sebi mnogo nepravilnih raspršenih crnih mrlja i [[pruga]]. [[Lice]] je nepravilno prugasto. Duga je između 42 i 70 [[centimetar]]a i teška 2-6 [[kilogram]]a. [[Rep]] je 24-36 cm dug. Geoffroyeva mačka lovi uglavnom [[noć]]u te se hrani malim [[glodavci]]ma, [[ptica]]ma i [[gušter]]ima. Dobar je penjač i teži tome, da plijen potjera na [[stablo|stabla]]. Ne boji se [[voda|vode]] i lovi [[životinje]] poput [[riba]] i [[žaba]]. Odmara na [[grana]]ma stabala. Uglavnom živi usamljeno. [[Ženka]] okoti jednog do četiri mladunčeta, obično jedno ili dva. Obitava u [[Bolivija|Boliviji]], južnom [[Brazil]]u, [[Argentina|Argentini]], [[Urugvaj]]u i [[Paragvaj]]u. Dolazi u nekoliko tipova [[stanište|staništa]], ali preferira različita područja u planinskim predjelima, poput [[šikara]] i otvorenih [[šuma]]. Izbjegava otvorene [[travnjak]]e i guste [[bjelogorica|bjelogorične šume]]. Može se naći i na [[visina|visini]] od 3 300 metara. Između 1960.-ih i 1980.-ih [[lov]]ila se zbog dragocjenoga krzna. [[Datoteka:Geoffroy's Cat.jpg|230px|minijatura|lijevo|Geoffroyeva mačka]] {{Male mačke}} [[Kategorija:Leopardus]] qb0t21uuxtqqqaiclbymw776ww44ruv 0 477170 7615231 5565089 2026-10-08T13:43:06Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Male mačke|Male mačke]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Leopardus|Leopardus]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615231 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Kolokolo | slika = Lydekker - Colocolo.JPG | slika_širina = 260px | slika_opis =Kolokolo | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = [[Male mačke|Felinae]] | genus = ''[[Leopardus]]'' | species = '''''L. colocolo''''' | dvoimeno = ''Leopardus colocolo'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Juan Ignacio Molina|Molina]] [[1782.]]) | karta_raspon = Leopardus colocolo range map.png | karta_raspon_širina = 245px | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost kolokolo mačke }} '''Kolokolo''' ([[latinski|lat]]. ''Leopardus colocolo'') divlja je [[mala mačka]] iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Kolokolo obitava u zapadnoj Južnoj Americi, na području od [[Ekvador]]a i [[Čile]]a, preko [[Ande|Anda]] u [[Argentina|Argentini]] i nekoliko susjednih zemalja. Malo je poznato o načinu [[lov]]a i reprodukciji kolokolo mačke, ali vjeruje se, da lovi [[noć]]u i hrani se najviše malim [[sisavci]]ma i [[ptica]]ma. Kolokolo je malena, samo 55 do 70 [[centimetar|cm]], a teži prosječno 3 – 7 [[kg]]. [[Boja]] [[krzno|krzna]] varira od sive i žute do tamnosmeđe te je prekriveno tamnosmeđim [[pruga]]ma. Obično okoti dva mačića po [[leglo|leglu]]. Može živjeti između 9 i 16 [[godina]]. U prošlosti su se [[pampaska mačka]] i [[pantanalska mačka]] smatrale podvrstama kolokolo mačke, ali sada su zasebne vrste.<ref>Wozencraft, W. C. (16 november 2005). Wilson, D. E., and Reeder, D. M. (eds). ed. Mammal Species of the World (3rd edition ed.). Johns Hopkins University Press. pp. 538. {{ISBN|0-801-88221-4}}. Preuzeto 26. ožujka 2013.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Male mačke}} [[Kategorija:Leopardus]] 3abw475y6y7f9qal0jres0xg1pal29v 0 477676 7615214 6952983 2026-10-08T13:35:12Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Caracal]]; ±[[Kategorija:Male mačke]]→[[Kategorija:Rodovi malih mački]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615214 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Karakal | status = | slika = Caracal hunting in the serengeti.jpg | slika_opis=Caracal caracal u lovu | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = [[Felinae]] | genus = '''''Caracal''''' | genus_autorstvo= Gray, 1843 | razdioba_stupanj = [[Rod (taksonomija)|Rod]]ovi | razdioba = {{plainlist| * [[Caracal aurata]] * [[Caracal caracal]]}} | sinonimi = ''Profelis'' }} '''Caracal''', rod mačaka potporodice [[Felinae]], porodica [[Felidae]]. Obuhvaća dvije vrste, [[afrička zlatna mačka|afričku zlatnu mačku]], [[Caracal aurata]] (Temminck, 1827), i [[karakal]]a, [[Caracal caracal]] (Schreber, 1776).<ref>[http://www.biolib.cz/en/taxon/id1932/ BioLib]</ref> Afrička zlatna mačka nekad se vodila kao poseban rod, Profelis, a njezini znanstveni sinonimi su [[Profelis aurata]] <small>(Temminck, 1827 )</small> i [[Felis aurata]] <small>Temminck, 1827</small>. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi malih mački]] [[Kategorija:Caracal| ]] o72kxxhwoymsyl5mojiq8leqi74esdu 14 477695 7615182 7614322 2026-10-08T12:52:44Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Izumrle zvijeri|Izumrle zvijeri]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Izumrle mačke|Izumrle mačke]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615182 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:velike mačke]] [[Kategorija:Izumrle mačke|Mačke]] 47qwuumublfehoctx2o4sce6f155cdo 0 485070 7615502 7398526 2026-10-09T10:29:45Z PJ Geest 30644 jpg -> svg 7615502 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} [[File:Social democratic parties in Nordic countries - percentage.svg|mini|desno|Usporedba socijaldemokratskih stranaka skandinavskih zemalja po osvojenim glasovima u postotcima]] '''Švedski model''' jest model [[država blagostanja|države blagostanja]] karakterističan za [[Švedska|Švedsku]] i ostale [[Nordijske zemlje|nordijske]] (skandinavske) zemlje pa se još naziva i '''nordijski''' ili '''skandinavski model'''. To je uspješan kompromis između [[kapitalizam|kapitalizma]] i [[socijalizam|socijalizma]], spoj [[socijalna država|socijalne države]] i stalnoga [[gospodarski rast|rasta]] [[Gospodarstvo Švedske|švedske ekonomije]]. [[Socijalna skrb]] u Švedskoj uglavnom se financira [[porez]]ima. O njoj brinu tri različita ministarstva: [[socijalna pomoć]] pripada pod nadležnosti Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi; [[Obrazovanje u Švedskoj|obrazovanje]] je u nadležnosti Ministarstva prosvjete i znanosti, a [[tržište rada]] je pod nadležnošću Ministarstva zaposlenosti. Početak švedskoga sustava socijalne skrbi bio je u organizaciji njihove protestantske [[Švedska Crkva|Švedske Crkve]]. To je postalo obvezno od [[1734.]], kada je svaka [[župa]] morala imati dom za starije osobe.<ref>wisberg.se/wisberg.se/pdf/1734/4bygg.pdf Preuzeto 23. travnja 2013.</ref> U 19. stoljeću otvarane su privatne [[volontiranje|dobrotvorne]] organizacije za [[bolesnik]]e, a od [[1891.]] to je regulirano i subvencionirano.<ref>http://books.google.hr/books?id=133bkwvienYC&lpg=PA299&dq=sjukkassor+1891&pg=PA299&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Preuzeto 23. travnja 2013.</ref> Vlada Liberalne stranke donijela je Nacionalni mirovinski zakon [[1913.]], koji pruža sigurnost za starije osobe, a od [[1934.]] pomaže se [[nezaposlenost|nezaposlenim]] osobama. Švedska je uspostavila uspješan model demokratskog socijalizma, zbog jedinstvenog načina na koji su švedske radničke vođe, [[političar]]i i [[stalež]]i surađivali tijekom ranog razvoja švedske socijalne demokracije. Nastojalo se [[vlast]] i odlučivanje prebaciti s elite na [[radnik]]e i u tome se uspjelo. Švedske socijalističke vođe odabrale su umjeren, reformistički politički smjer pa je Švedska izbjegla ozbiljne ekstremističke izazove, te političku i klasnu podjelu, a i [[rat]]ne sukobe. Sve do danas, njeguje se [[socijalna država]] i široka zaštita građanskih [[sloboda]]. [[Švedska socijaldemokratska stranka]] često se naziva jednom od najuspješnijih [[socijaldemokracija|socijaldemokratskih]] stranki na [[svijet]]u. Od godine [[1933.]] kada je došla na vlast i primijenila socijaldemokratska načela u borbi protiv [[Velika depresija|velike ekonomske krize]], njezine vlade su uspješno iskoristile [[neutralnost]] Švedske u [[drugi svjetski rat|Drugom svjetskom]], a kasnije [[hladni rat|hladnom ratu]] kako bi stvorile jedan od najbolje organiziranih i najefikasnijih sustava [[država blagostanja|države blagostanja]], a istodobno omogućile stalan rast švedske ekonomije. Švedski model, koji mnogi drže najuspješnijim kompromisom između kapitalizma i socijalizma je švedskim socijaldemokratima omogućio, da ostanu na vlasti više od sedam desetljeća, s izuzetkom razdoblja 1976. – 1982. i 1991. – 1994. Međutim, ulazak Švedske u [[EU]] i problemi izazvani procesom [[globalizacija|globalizacije]], natjerali su švedske socijaldemokrate da u posljednje vrijeme{{pojasniti|kada?}} razmišljaju o zaokretu prema [[neoliberalni kapitalizam|neoliberalnoj]] tržišnoj politici, odnosno ideologiji [[Treći put|Trećeg puta]].{{ni}} Ministarstvo zdravstva i socijalne poslove odgovorno je za dobrobit građana i [[blagostanje]]. To se definira kao financijska sigurnost u vrijeme [[bolest]]i, starosti i kao pomoć za [[obitelj]], socijalne usluge, [[zdravstvena zaštita]], promicanje [[zdravlje|zdravlja]] i [[prava djece]]. Obrazovanje je besplatno, a jaka je uloga [[sindikat]]a s velikim brojem članova. Skandinavski model obračuna s [[mito]]m i [[korupcija|korupcijom]] je nemilosrdan, tako da ni kralj nema ekonomski [[imunitet]]. Švedski birači ne trpe pohlepne političare. Kriteriji koje birači u Skandinaviji postavljaju pred svoje političare su vrlo visoki, a kazne za prekršitelje nemilosrdne. Nitko nije nedodirljiv i izuzet.<ref>http://blog.b92.net/text/55/Svedski-model-obracuna-sa-mitom-i-korupcijom/ Preuzeto 23. travnja 2013.</ref>{{bolji izvor}} [[Stanovništvo Švedske]] ima jednak pristup javnim zdravstvenim uslugama. Švedski zdravstveni sustav javno je financiran. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Švedska]] [[Kategorija:Gospodarski sustavi]] [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Socijalna ekonomija]] i7mlw3iu01v1eu9darz52uj8w0ngqwt 0 485316 7615326 7023187 2026-10-08T17:43:12Z Moon1238 258470 7615326 wikitext text/x-wiki [[File:Roger Fabra Gómez.jpg|thumb|200px]] '''Dječak''' je mladi muškarac od [[Djetinjstvo|djetinjstva]] do [[Adolescencija|adolescencije]] kada postaje [[muškarac]]. Neki izvori navode da je to razdoblje od rođenja do odrastanja.<ref>{{cite web |title=Definition of BOY |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/boy |website=www.merriam-webster.com |language=en}}</ref> Proces kada dječak odraste i postane spolno zrela osoba uključuje nekoliko tjelesnih promjena koje se događaju (jačanje [[kostur]]a i [[mišić]]a, pojava dlake na svim dijelovima tijela, uključujući bradu, pojačano aktiviranje znojnih žlijezda itd.). == Izvori == {{izvori}} {{mrva}} [[Kategorija:Seksualnost]] [[Kategorija:Djeca]] [[Kategorija:Muškarci]] nb9o6z4oi3tp7ox9seporqnhf563a79 14 485436 7615518 7340876 2026-10-09T10:59:51Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Placentalia|Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Atlantogenata|Atlantogenata]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615518 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Atlantogenata]] bl9xtqm3d5kxfljt3798utyy9uq2ljd 7615520 7615518 2026-10-09T11:02:08Z Argo Navis 852 Dodavanje commonscat predloška (JS) 7615520 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Atlantogenata]] 96g1ek2ro2yh3luslqzlltvqzakpn9f 0 486727 7615191 7614941 2026-10-08T13:12:11Z Argo Navis 852 7615191 wikitext text/x-wiki {{DISPLAYTITLE:''Chalicotherium''}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Chalicotherium'' | status = izumrli | raspon_fosila = Kasni oligocen-rani pliocen | slika = ChalicotheriumDB1.jpg | slika_opis = Rekonstrukcija | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Perissodactyla]] | familia = †[[Chalicotheriidae]] | genus = †'''''Chalicotherium''''' | genus_autorstvo = [[Johann Jakob Kaup|J. J. Kaup]], [[1833.]] | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = Vidi [[#Vrste|tekst]] | sinonimi = {{plainlist| * ''Macrotherium'' <small>Lartet, [[1837.]]</small> * ''Butleria''}} }} '''''Chalicotherium''''' (grč. χαλιξ/''khalix'', ''khalik''-: kamenčić + θηρίον/''thērion'', θηρ/''thēr'': životinja) bio je rod izumrlih neparnoprstaša iz porodice [[kalikoteridi|Chalicotheriidae]] koji je od kasnog oligocena do donjeg pliocena (prije 16–7,75 milijuna godina) nastanjivao [[europa|Europu]], [[afrika|Afriku]] i [[azija|Aziju]]. To znači da je postojao 8,25 milijuna godina. Dostizali su visinu od 2,6 m u ramenima, a po izgledu su bili vrlo slični ostalim kalikoteridima, s dugim prednjim udovima s velikim kandžama, te malim zadnjim udovima koji su nosili veći dio težine. Bili su biljojedi. Nomenklaturalnu vrstu, ''Chalicotherium goldfussi'' iz miocenske i pliocenske Europe, 1833. je opisao paleontolog [[Johann Jakob Kaup]] ([[1803.]] – [[1873.]]). Od tada je tom rodu priključeno još sedam vrsta. ''Chalicotheriumi'' su bili u srodstvu s tapirima i nosorizima, s kojima su činili takson [[Tapiromorpha]].<ref>Donald R. Prothero und R. M. Schoch: ''Classification of the Perissodactyla.'' In: Donald R. Prothero und R. M. Schoch (Hrsg.): ''The evolution of perissodactyls.'' Oxford University Press, New York, 1989, S. 530–537</ref><ref>David J. Froehlich: ''Phylogenetic systematics of basal perissodactyls.'' Journal of Vertebrate Paleontology 19 (1), 1999, S. 140–159</ref> Prema najnovijim filogenetskim analizama, rod ''Chalicotherium'' sadrži još dva sestrinska roda: ''[[Anisodon]]'' (Lartet, [[1851.]]) i ''[[Nestoritherium]]'' (J. J. Kaup, [[1859.]]), što ga čini parafiletičnim. == Osobine == Na prvi pogled ''Chalicotherium'' liči na križanca konja i gorile, sa svojom konjskom glavom, dugim prednjim udovima i kratkim zadnjim udovima. Kao i mnogi pripadnici neparnoprstaša, bio je prilagođen brštenju (ishrani lišćem), ali je za to imao prilagodbe jedinstvene među svim srodnicima kopitara. ''Chalicotherium'' je imao nisku i široku karlicu i mogao je stajati na dvije noge, kako bi dugim rukama dohvatio visoke grane i privukao ih ustima radi lišća. Međutim, zadebljanja na [[sjedna kost|sjednoj kosti]] ukazuju na to da su te životinje obično sjedile dugo vremena, vjerojatno dok su brstile. Sama glava slična konjskoj pokazuje prilagodbe ishrani lišćem: pri dostizanju spolne zrelosti, toj životinji su ispadali sjekutići i gornji očnjaci, što ukazuje na to da su im za uzimanje hrane bile dovoljne mišićave usne i gole desni. Četvrtasti kutnjaci s niskom krunom pokazuju vrlo malo tragova korištenja. To također dokazuje da je ''Chalicotherium'' uzimao samo meke biljke. Veliki prednji udovi ''Chalicotheriuma'' završavali su velikim kandžama koje su se savijale prema unutra. Koštana zadebljanja na stražnjoj strani kostiju prstiju smatraju se dokazom da se ''Chalicotherium'' kretao na člancima, slično kao čimpanze i gorile. Taj način hodanja, gdje su kandže okrenute prema unutra, onemogućavao je toj životinji da ih previše istroši. Vjerojatno ih je koristio pri ishrani kao neku vrstu grablji za skupljanje hrane, ali su također mogle služiti u obrambene svrhe. Zbog hodanja na člancima prednjih udova, kod ''Chalicotheriuma'' su svu težinu tijela nosili zadnji udovi. Iz tog razloga se nisu mogli brzo kretati. Sve te osobine ukazuju na [[konvergentna evolucija|konvergenciju]] s kopnenim ljenivcima ([[Megatheriidae]], [[Mylodontidae]], [[Nothrotheriidae]] i [[Orophodontidae]]), [[gorila]]ma i [[velika panda|velikim pandama]], s kojima nisu u srodstvu. == Paleobiologija == Prije se smatralo da se ''Chalicotherium'' kretao u krdima. Razlog za tu pretpostavku bilo je nalazište Devínska Nová Ves (danas dio grada [[Bratislava|Bratislave]], u [[Slovačka|Slovačkoj]]), gdje je u kršu pronađeno više od 1500 kostiju (oko 60 jedinki) te životinje. Svi ti ostaci pronađeni su u istim geološkim sedimentima.<ref>Helmuth Zapfe: ''Ancylotherium im Obermiozän des Wiener Beckens.'' Annalen des Naturhistorischen Museums Wien 71, 1967, S. 401–411</ref> Međutim, danas se smatra da je u pitanju bilo mnogo jedinki koje su uginule na tom istom mjestu. ''Chalicotherium'' je vjerojatno živio sam ili u malenim grupama. Kod ''Chalicotheriuma'' se može primijetiti izražen spolni dimorfizam: mužjaci su imali visinu od 2,6 m, a ženke 1,8 m u ramenima. Zbog toga se može zaključiti da su se tijekom sezone parenja mužjaci borili za pravo na parenje. == Klasifikacija == === Taksonomska povijest === [[File:Chalicotherium paris.jpg|240px|thumb|right|Fosilni ostaci ''Chalicotheriuma'']] [[File:Anisodon_grande.JPG|thumb|right|Kosti stopala vrste ''Chalicotherium grande'']] [[File:Chalicotherium goldfussi MHNT Pal 2010 0 31 3 Valentine.jpg|thumb|right|''Chalicotherium goldfussi'' Čeljust]] [[Image:31 - Chalicotherium goldfussi - Astaracien - St Gaudens - MHNT.PAL.2010.31.1 Up.jpg|thumb|right|Zubi vrste ''C. goldfussi'']] Nomenklaturalni tipovi vrste ''Chalicotherium goldfussi'' pronađeni su u gornjomiocenskim slojevima tla nalazišta ''Dinotherien-sande'' blizu [[Eppelsheim]]a ([[Njemačka]]). Kaup je, dok je 1833. opisivao tu novu životinju, otkrio da zubi liče na šljunak, pa je prema tome i dao naziv tom novom rodu. Lartet je kasnije, 1837. godine, udove pronađene u zemljišnim slojevima kod [[Sansan]]a u departmanu [[Gers]] (jugozapadna Francuska) opisao kao ostatke roda ''Macrotherium''. Daljnja istraživanja tih fosila i kasnija otkrića do kojih je došao [[Henri Filhol|Filhol]] omogućili su premještanje ostataka priključenih rodu ''Macrotherium'' u rod ''Chalicotherium''. Nedavno je s rodom ''Chalicotherium'' sinonimiziran rod ''Butleria'', čiji je naziv već zauzimao jedan rod leptira.<ref>[http://www.funet.fi/pub/sci/bio/life/insecta/lepidoptera/ditrysia/hesperioidea/hesperiidae/heteropterinae/butleria/index.html ''Butleria'' at Lepidoptera and some other life forms]</ref> Taksonomska historija svake vrste detaljnije je objašnjena dolje, a morfološki i geografski podaci prikazani su za one vrste kod kojih su oni poznati. === Vrste === '''Priznate:''' * ''Chalicotherium goldfussi'' J. J. Kaup, 1833. :Nomenklaturalni tip vrste, pronađen u gornjomiocenskim slojevima u Njemačkoj. Težilo je oko 1500 kg i imala visinu od 2,6 m u ramenima. * ''Chalicotherium giganteum'' Pictet, 1844. :Gervais ju je isprva opisao kao ''Macrotherium giganteum'', kasnije se stopila s nomenklaturalnom vrstom zbog nedostatka morfoloških osobina po kojima se razlikuje od nje, pronađena je u gornjomiocenskim slojevima u Sansanu u Francuskoj. * ''Chalicotherium brevirostris'' :Colbert ju je 1934. opisao kao ''Macrotherium brevirostris''; ona potiče iz gornjomiocenske formacije Tung Gur u [[Unutrašnja Mongolija|Unutrašnjoj Mongoliji]] ([[Kina]]). * ''Chalicotherium rusingense'' Butler, 1962. :Potiče iz donjomiocenskih slojeva u [[kenija|Keniji]] i [[uganda|Ugandi]]. * ''Chalicotherium pilgrimi'' :Forster Cooper ju je isprva nazvao ''Schizotherium pilgrimi'', kasnije je priključena rodu ''Macrotherium''; potiče iz donjomiocenskih nalazišta Bugti u [[Pakistan]]u. * ''Chalicotherium wetzleri'' :Isprva nazvana ''Schizotherium wetzleri'', potiče iz oligocenskih nalazišta u Francuskoj i Njemačkoj, što navodi znanstvenike na zaključak da je bila rasprostranjena u Zapadnoj Europi. * ''Chalicotherium salinum'' :Forster Cooper ju je opisao kao ''Macrotherium salinum''; prvi je put otkrivena u donjopliocenskim donjim nalazištima Siwaliks u [[Indija|Indiji]]; njezina kronološka i geografska rasprostranjenost kasnije je proširena na srednji (Pakistan) i gornji miocen (Kina). * ''Chalicotherium wuduensis'' :Ta vrsta potiče iz gornjomiocenskih slojeva u [[Gansu]]u u Kini. '''Nepriznate:''' * ''Chalicotherium antiquum'' J. J. Kaup, 1833. :Pronađena na istom lokalitetu kao i nomenklaturalni tip, kasnije se pokazalo da joj nedostaje dijagnostičkih osobina pa je spojena s nomenklaturalnim tipom. * ''Chalicotherium baltavarense'' :Taj naziv odnosi se na primjerak pronađen u [[slovačka|Slovačkoj]], koji je poslije spojen s vrstom ''Chalicotherium pentelicum''. * ''Chalicotherium minus'' :Neko vrijeme se smatrao vrstom roda ''Anisodon'', a kasnije je spojen s nomenklaturalnim tipom. * ''Chalicotherium posterigenium'' :Mlađi sinonim za ''Chalicotherium sivalense'' * ''Chalicotherium sindiense'' :Mlađi sinonim za ''Chalicotherium sivalense'' * ''Chalicotherium sinense'' :Ta vrsta, koja potiče iz donjopliocenskih nalazišta u Kini, sada je u sastavu roda ''Nestoritherium''. * ''Chalicotherium sivalense'' :Uspostavljena od primjeraka pronađenih u gornjomiocenskim nalazištima u Indiji, sada je u sastavu roda ''Nestoritherium''. * ''Chalicotherium pentelicum'' (''pentelici'' u nekim starijim izdanjima) :Porijeklom iz gornjomiocenskih slojeva u Slovačkoj i Grčkoj (u kojoj je njezin najpoznatiji lokalitet [[Samos]]); vrsta nazvana ''Colodus pachygnathum'' kasnije je spojena s njom. Daljnja istraživanja pokazala su da ta vrsta pripada rodu ''Ancylotherium''. * ''Chalicotherium grande'' Blainville, 1849. :Istraživanja koja su Geraads ''et al.'' (1995.) proveli nakon što je ta vrsta opisana kao ''Macrotherium grande'' (Lartet, 1837.) i kasnije priključena rodu ''Chalicotherium'' (Blainville), te ista istraživanja provedena na vrstama ''M. rhodanicum'', ''M. magnum'' i ''M. sansaniense'', opravdala su svrstavanje svih njihovih primjeraka u oživljeni rod ''Anisodon'' (Lartet, 1851.) u vidu vrste ''Anisodon grande''. '''Priključeni primjerci:''' * ''Chalicotherium'' cf. ''C. brevirostris'' Wang ''et al.'', 2001. :Porijeklom iz uvale Tsaidam u sjevernom dijelu Tibetanskog platoa (Kina). * "Chalicotherium modicum" Stehlin, 1905. :''[[Nomen nudum]]'', zapravo je u pitanju zub vrste ''Schizotherium priscum''. * "''Chalicotherium''" ''bilobatum'' Cope. :Porijeklom iz oligocenskog [[Saskatchewan]]a; taj izrazito fragmentaran primjerak je nomenklaturalni tip vrste na kojem je Russel uspostavio rod ''[[Oreinotherium]]''. * ''Chalicotherium'' spp. :Primjerci pronađeni na dva lokaliteta u [[Tadžikistan]]u; smatra se da predstavljaju barem dvije različite vrste. === Filogenija === <span style="color:white;">unnamed</span> {{clade| style=font-size:100%;line-height:100% |label1=&nbsp;'''''Chalicotherium'''''&nbsp; |1={{clade |1=&nbsp;?&nbsp;''Chalicotherium&nbsp;giganteum'' |2=&nbsp;''Chalicotherium&nbsp;rusigense'' |label3=<span style="color:white;">unnamed</span> |3={{clade |1=&nbsp;''Chalicotherium&nbsp;pilgrimi'' |2=&nbsp;?&nbsp;''Chalicotherium&nbsp;wetzleri'' |label3=<span style="color:white;">unnamed</span> |3={{clade |label1=<span style="color:white;">unnamed</span> |1={{clade |1=&nbsp;''Chalicotherium&nbsp;salinum'' |2=&nbsp;'''''Anisodon''''' }} |label2=<span style="color:white;">unnamed</span> |2={{clade |1=&nbsp;''Chalicotherium&nbsp;brevirostris'' |label2=<span style="color:white;">unnamed</span> |2={{clade |1=&nbsp;''Chalicotherium&nbsp;wuduensis'' |2=&nbsp;''Chalicotherium&nbsp;goldfussi'' |3=&nbsp;'''''Nestoritherium''''' }} }} }} }} }} }} == U popularnoj kulturi == ''Chalicotherium'' u popularnoj kulturi nije jako poznat rod izumrlih životinja, ali je prikazan u BBC-jevom dokumentarnom filmu ''[[Šetnja sa zvijerima]]'' ({{eng.|Walking with Beasts}}, [[2001.]]). Nakratko se pojavio i u drugom nastavku filma ''[[Ledeno doba (2002.)|Ledeno doba]]'' (''[[Ledeno doba 2: Zatopljenje]]''). == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == * [[Michael J. Benton]]: ''Paläontologie der Wirbeltiere.'' Übersetzung der 3. Englischen Auflage durch Hans-Ulrich Pfretzschner. Verlag Dr. Friedrich Pfeil, München 2007, {{ISBN|978-3-89937-072-0}}, S. 369–370. * [[Tim Haines]], Paul Chambers: ''Dinosaurier. Giganten der Urwelt.'' Aus dem Englischen von Axel Kwet. Franckh-Kosmos Verlags–GmbH & Co. KG, Stuttgart 2007, {{ISBN|978-3-440-10961-8}}, S. 177. * Grande Enciclopédia Portuguesa e Brasileira, vol. 5. (1936-1960). Editorial Enciclopédia, Lda, Lisbon. * [http://www.avph.com.br/chalicotherium.htm ''Chalicotherium'' at Atlas Virtual da Pré-História] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151023220953/http://www.avph.com.br/chalicotherium.htm |date=23. listopada 2015. }}. Retrieved 22 March 2007. * [http://www.fmnh.helsinki.fi/users/haaramo/Metazoa/Deuterostoma/Chordata/Synapsida/Eutheria/Perissodactyla/Chalicotheroidea.htm Chalicotheriidae at Mikko's Phylogeny Archive] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080208030814/http://www.fmnh.helsinki.fi/users/haaramo/metazoa/Deuterostoma/chordata/Synapsida/Eutheria/Perissodactyla/Chalicotheroidea.htm |date=8. veljače 2008. }}. Retrieved 22 March 2007. ** Butler, P. M., 1978: Chalicotheriidae. 368-370. in Maglio, V. J. & Cooke, H. B. S., (eds.) 1978: ''Evolution of African mammals.'' – Harvard University Press, Cambridge, Massachusetts & London, England, 1978, xiv-641 ** Carroll, R. L., 1988: ''Vertebrate paleontology and evolution.'' – W. H. Freeman and company, New York, 1988, 698. ** Carroll, R. L., 1988: Appendix. 594-648. in Carroll, R. L., 1988: ''Vertebrate paleontology and evolution''. – W. H. Freeman and company, New York, 1988, 698. ** Coombs, M. C., 1989: Interrelationships and diversity in the Chalicotheriidae. 438-457. in Prothero, D. R. & Schoch, R. M., (eds.) 1989: ''The Evolution of Perissodactyls''. – Oxford University Press, New York, New York & Oxford, England, 1989, ix-537 ** Coombs, M. C., Hunt, Jr, R. M., Stepleton, E., Albright III, L. B. & Fremd, T. J., 2001: Stratigraphy, chronology, biogeography, and taxonomy of Early Miocene small chalicotheres in North America. – ''Journal of Vertebrate Paleontology: Vol. 21, #3'', pp.&nbsp;607–620 ** Geraads, D., Spassov, N. & Kovachev, D., 2001: New Chalicotheriidae (Perissodactyla, Mammalia) from the Late Miocene of Bulgaria. – Journal of Vertebrate Paleontology: Vol. 21, #3, pp.&nbsp;569–606 ** Hooker, J. J. & Dashzeveg, D., 2004: The origin of chalicotheres (Perissodactyla, Mammalia) – ''Palaeontology: Vol. 47, #6'', pp.&nbsp;1363–1386 ** Lucas, S. G. & Schoch, R. M., 1989: Taxonomy and biochronology of Eomoropus and Grangeria, Eocene chalicotheres from the western United States and China. 422-437. in Prothero, D. R. & Schoch, R. M., (eds.) 1989: ''The Evolution of Perissodactyls''. – Oxford University Press, New York, New York & Oxford, England, 1989, ix-537 ** McKenna, M. C. & Bell, S. K., (eds.) 1997: ''Classification of mammals – above the species level''. – Columbia University Press, New York, 1997, xii-631 ** Prothero, D. R. & Schoch, R. M., 1989: Classification of the Perissodactyla. 530-537. in Prothero, D. R. & Schoch, R. M., (eds.) 1989: ''The Evolution of Perissodactyls''. – Oxford University Press, New York, New York & Oxford, England, 1989, ix-537 ** Remy, J.-A., Jaeger, J.-J., Chaimanee, Y., Soe, U. A. N., Marivaux, L., Sudre, J., Tun, S. T., Marandat, B. & Dewaele, E., 2005: A new chalicothere from the Pondaung Formation (late Middle Eocene) of Myanmar. – ''Comptes Rendus de l'Académie des Sciencies, Paris: Palevol: Vol. 4'', pp.&nbsp;341–349 * ''The America Heritage Dictionary of English Language''. 2004, 2000. Houghton Mifflin Company. * [https://web.archive.org/web/20070520060059/http://www.1911encyclopedia.org/Ancylopoda Ancylopoda at LoveToKnow 1911] * Wang, Xiaoming; Wang, Banyue (2001): New material of Chalicotherium from the Tsaidam Basin in the northern Qinghai-Tibetan Plateau, China. ''Palaeontologische Zeitschrift, Vol 75, Fascicle 2''. Pages 219-226. * Margery Chalifoux Coombs. [http://hdl.handle.net/2246/2963 Additional ''Schizotherium'' material from China, and a review of ''Schizotherium'' dentitions (Perissodactyla, Chalicotheriidae). April 24, 1978. ''American Museum Novitates nr 2647''. pages 1-18.] The American Museum Of Natural History. New York City, N. Y. * Edwin H. Colbert. [http://hdl.handle.net/2246/2131 Distributional and phylogenetic studies on Indian fossil mammals. III – A classification of the Chalicotherioidea. May 8, 1935 ''American Museum Novitates nr 798, 56.9 (54)'']. The American Museum Of Natural History. New York City. * [http://www.angellis.net/Web/PDfiles/ungperis.pdf www.angellis.net/Web/PDfiles/ungperis.pdf] == Vanjske poveznice == * [http://paleodb.org/cgi-bin/bridge.pl?a=checkTaxonInfo&taxon_no=43079&is_real_user=1 ''Chalicotherium''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210215230325/http://fossilworks.org/bridge.pl?taxon_no=43079&is_real_user=1&action=taxonInfo |date=15. veljače 2021. }} u The Paleobiology Database [[Kategorija:Izumrli rodovi neparnoprstaša]] 91tsjw7sop2hdzkyrjzrejxfny9zcdb 0 486729 7615347 7606607 2026-10-08T18:50:40Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Porodice Placentalia]]; +[[Kategorija:Izumrli Placentalia]]; +[[Kategorija:Izumrle porodice kralježnjaka]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615347 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Megatherium'' | status = izumrli | raspon_fosila = Kasni [[pliocen]] – kasni [[pleistocen]] | slika = Megatherum DB.jpg | slika_opis = Rekonstrukcija | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[krezubice|Pilosa]] | familia = †[[megateridi|Megatheriidae]] | genus = †'''''Megatherium''''' | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba ={{plainlist| *†''[[Megatherium altiplanicum|M. altiplanicum]]'' <small>Saint-André & de Iuliis, [[2001.]]</small> *†''[[Megatherium medinae|M. medinae]]'' <small>Philippi, [[1893.]]</small> *†''[[Megatherium istilarti|M. istilarti]]'' <small>Kraglievich, [[1925.]]</small> *†''[[Megatherium parodii|M. parodii]]'' <small>Hoffstetter, [[1949.]]</small> *†''[[Megatherium sundti|M. sundti]]'' <small>Philippi, [[1893.]]</small> *†''[[Megatherium gallardoi|M. gallardoi]]'' <small>Ameghino & Kraglievich, [[1921.]]</small>}} | tip_species = †''Megatherium americanum'' <small>[[Georges Cuvier|Cuvier, G.]], [[1796.]]</small> }} '''''Megatherium''''' (od grč. ''mega'' [μέγας] – "velika" i ''therion'' [θηρίον] "zvijer") bio je rod kopnenih ljenivaca veličine slona koji su od kasnog [[pliocen]]a do kraja [[pleistocen]]a bili endemični za [[Srednja Amerika|Srednju]] i [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]].<ref>A. E. Zurita, A. A. Carlini, G. J. Scillato-Yané and E. P. Tonni. 2004. Mamíferos extintos del Cuaternario de la Provincia del Chaco (Argentina) y su relación con aquéllos del este de la región pampeana y de Chile. Revista geológica de Chile 31(1):65–87</ref> Samo nekolicina sisavaca bili su veći od njega, među njima i [[mamut]]i i ''[[Paraceratherium]]''. == Opis == [[File:Megatherium americanum Skeleton NHM.JPG|thumbnail|left|upright|Skelet vrste ''Megatherium americanum'', [[Natural History Museum]], [[London]]]] [[File:Madrid MNCN-Megatherium americanum2.jpg|thumb|upright|left|Prvi skelet vrste ''M. americanum'', otkriven [[1798.]]]] ''Megatherium'' je bio jedna od najvećih poznatih vrsta sisavaca, s težinom od 4 tone<ref name="bargo2001">{{cite journal |last=Bargo |first=M. S. |title=The ground sloth Megatherium americanum: Skull shape, bite forces, and diet |journal=Acta Palaeontologica Polonica |year=2001 |volume=46 |issue=2 |pages=173–192 <!--accessdate=22. srpnja 2012. -->}}</ref> i dužinom od glave do repa od 6 m.<ref>{{cite web |title=Megatherium Wildfacts |url=http://www.bbc.co.uk/nature/wildfacts/factfiles/456.shtml |publisher=BBC |accessdate=22. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120326201009/http://www.bbc.co.uk/nature/wildfacts/factfiles/456.shtml |archive-date=26. ožujka 2012. |url-status=dead}}</ref> Najveći je poznati kopneni ljenivac, jednake veličine kao i današnji slonovi, a u njegovo vrijeme po veličini bi ga pretekle samo neke vrste [[mamut]]a. Iako je pretežno bio četveronožan, otisci njegovih stopala pokazuju da je mogao zauzeti dvonožnu pozu. Taj ljenivac, kao i današnji mravojedi, hodao je rubovima stopala zato što su mu ogromne kandže onemogućavale da ih drži ravno na tlu. Vrste roda ''Megatherium'' bile su pripadnici bujne pleistocenske megafaune, velikih životinja koje su živjele tokom epohe pleistocena. ''Megatherium'' je imao snažno građen skelet s velikom zdjelicom i širokim, mišićavim repom. Njegova veličina omogućavala mu je da se hrani vegetacijom do koje ostali tadašnji biljojedi nisu mogli doprijeti. Uspravljanjem na snažne zadnje noge i korištenjem repa kao trećeg uda, ''Megatherium'' je mogao podržavati ogromnu težinu svog tijela dok je koristio zakrivljene kandže na dugim rukama kako bi spustio grane s najboljim lišćem. Smatra se da je imao i dug jezik, kojim bi privlačio lišće u usta, slično kao i današnji ljenivci. == Taksonomija i evolucija == Čini se da su podrod i vrsta ''Megatherium (Pseudomegatherium) tarijense'' mlađi sinonimi za ''M. americanum'' i da predstavljaju samo malenu jedinku. Kopneni ljenivci, kao i ostali pripadnici [[Xenarthra]], razvili su se u izolaciji u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] dok je ona tokom [[paleogen]]a bila kontinent-otok. Tokom pliocena došlo je do nastanka Središne Amerike i izumiranja većine autohotne južnoameričke [[megafauna|megafaune]]. Kopneni ljenivci su većim dijelom ostali van tog utjecaja i nastavili su živjeti unatoč kompeticiji s novopridošlim vrstama sa sjevera. Kopneni ljenivci su zapravo spadali u razne južnoameričke životinje koje su se preselile na sjever, gdje su se i nastanile i opstale do kasnog pleistocena.<ref name="Martin2005">{{cite book |last=Martin |first=P. S. |title=Twilight of the Mammoths: Ice Age Extinctions and the Rewilding of America |year=2005 |publisher=University of California Press |isbn=0520231414 |pages=250 |url=http://books.google.com/?id=eThoCsL1hRAC |edition=Illustrated |accessdate=22. srpnja 2012.}}</ref> Neki smatraju da je miocenski ''[[Promegatherium]]'', velik kao nosorog, predak ''Megatheriuma''. Najstarija (i najmanja) vrsta roda ''Megatherium'' je ''M. altiplanicum'' iz pliocenske [[Bolivija|Bolivije]].<ref>{{cite journal |last1=Saint-André |first1=P. A. |last2=De Iuliis |first2=G. |title=The smallest and most ancient representative of the genus ''Megatherium'' Cuvier, 1796 (Xenarthra, Tardigrada, Megatheriidae), from the Pliocene of the Bolivian Altiplano. |journal=Geodiversitas |year=2001 |volume=23 |issue=4 |pages=625–645 |url=http://www.mnhn.fr/publication/geodiv/g01n4a4.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029195857/http://www.mnhn.fr/publication/geodiv/g01n4a4.pdf |archive-date=29. listopada 2013. |access-date=17. svibnja 2013.}}</ref> Bio je vrlo sličan rodu ''Promegatherium'' i također otprilike velik kao i nosorog. Vrste roda ''Megatherium'' su tokom evolucije postajale sve veće i veće, a najveća vrsta (''M. americanum'' iz kasnog pleistocena) bila je veličine [[afrički slon|afričkog slona]]. == Stanište == ''Megatherium'' je nastanjivao šumska i otvorena travnata staništa u Južnoj Americi<ref>{{cite book |last1=McKenna |first1=M. C. |last2=Bell S. |first2=K. |title=Classification of Mammals Above the Species Level' |url=https://archive.org/details/classificationof0000mcke |year=1997 |publisher=Columbia University Press |location=New York |isbn=023111012X |pages=[https://archive.org/details/classificationof0000mcke/page/631 631] <!--accessdate=22. srpnja 2012. -->}}</ref> gdje je bio endemska vrsta do prije oko 10 000 godina. Ti najmlađi primjerci pronađeni su u [[Cueva del Milodon]] ("Pećina ''[[Mylodon]]a''") u [[patagonija|patagonijskom]] dijelu [[Čile]]a.<ref>[http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=18820 C. Michael Hogan (2008) ''Cueva del Milodon'', Megalithic Portal]</ref> Njegov bliski srodnik, ''[[Eremotherium]]'', nastanjivao je tropska staništa sjevernije od toga, te Sjevernu Ameriku. == Paleobiologija == ''Megatherium'' je uglavnom živio u grupama, ali moguće je i da je živio samotno u pećinama. Iako je pretežno bio biljojed, predloženo je da je možda koristio svoju veličinu i snagu kako bi preuzeo strvine od sabljozube mačke ''[[Smilodon]]a'' ili kako bi lovio i hranio se velikim oklopljenim gliptodontima. Taj ljenivac je milijunima godina živio siguran od grabežljivaca, pa je vjerojatno bio dnevna životinja. ''Megatherium'' je bio biljojed koji se hranio biljkama kao što su juke (''[[Yucca]]''), [[agava|agave]] i trava. Iako se pretežno hranio niskim biljkama, mogao se i uspraviti na zadnje noge, koristeći rep kao treću nogu radi održavanja ravnoteže, kako bi dosegnuo do više vegetacije. Imao je jednostavne zube kojima je mljeo hranu prije gutanja, a u tom su mu procesu pomagali dobro razvijeni obrazni mišići. Njegov stomak mogao je probaviti vrlo grubu i vlaknastu hranu. Vjerojatno je provodio mnogo vremena odmarajući se kako bi probava tekla lakše. Jedna nedavna morfo-funkcionalna analiza<ref name="bargo2001"/> ukazuje na to da je čeljust vrste ''M. americanum'' bila prilagođena za jak vertikalni zagriz. Zubi su mu bili hipsodontni i bilofodontni. Smatra se da je zubima više sjekao nego mrvio, te da vlaknaste biljke nisu bile glavni dio njegove ishrane. Iako je predložena ideja da je ''Megatherium'' bio djelomično mesojed, to je i dalje vrlo kontroverzno.<ref>[http://findarticles.com/p/articles/mi_m1511/is_n6_v18/ai_19447777 ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130420070516/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1511/is_n6_v18/ai_19447777 |date=20 travnja 2013 }}</ref> Richard Fariña i Ernesto Blanco pri Universidad de la República u [[Montevideo|Montevideu]] analizirali su skelet vrste ''M. americanum'' i otkrili da je njegov ''olecranon'' (dio lakta na koji su prikačeni mišići tricepsa) bio vrlo kratak. Ta prilagodba može se pronaći kod mesojeda i povećava brzinu, a ne snagu. Istraživači kažu da je to omogućavalo vrsti ''M. americanum'' da koristi svoje kandže kao bodeže. Predložili su i da je ''Megatherium'' otimao strvine od ''Smilodona'' kako bi dodao još hranjivih tvari svojoj ishrani. Na osnovu procijenjene brzine i mehaničke prednosti njegovog bicepsa, smatra se da je mogao prevrnuti odrasle gliptodonte (velike oklopljene pripadnike [[Xenarthra]] u srodstvu s [[pasanci]]ma) kako bi se hranio njima ili ih ubio.<ref>{{cite journal |last1=Fariña |first1=R. A. |last2=Blanco |first2=R. E. |title=''Megatherium'', the stabber |journal=Proceedings of the Royal Society of London |year=1996 |volume=263 |issue=1377 |pages=1725–1729 |doi=10.1098/rspb.1996.0252 |pmid=9025315 |url=http://books.google.com/?id=eThoCsL1hRAC}}</ref> Međutim, drugi zoolozi su tu ideju opisali kao "maštovitu".<ref name="Martin2005"/> == Izumiranje == Na jugu je ''Megatherium'' opstao do prije oko 10 500 godina. Većina smatra da je širenje ljudi uzrokovalo njegovo izumiranje.<ref name = "Steadman">{{cite journal |last1=Steadman |first1=D. W. |last2=Martin |first2=P. S. |last3=MacPhee |first3=R. D. E. |last4=Jull |first4=A. J. T. |last5=McDonald |first5=H. G. |last6=Woods |first6=C. A. |last7=Iturralde-Vinent |first7=M. |last8=Hodgins |first8=G. W. L. |title=Asynchronous extinction of late Quaternary sloths on continents and islands |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. USA |volume=102 |issue=33 |pages=11763–11768 |publisher=National Academy of Sciences |date=2005-08-16 |url=http://www.pnas.org/content/102/33/11763.abstract |doi=10.1073/pnas.0502777102 |accessdate=2009-01-24 |pmid=16085711 |pmc=1187974 |archive-date=24. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210224142156/https://www.pnas.org/content/102/33/11763.abstract |url-status=dead }}</ref> <!--There are a few late dates of around 8000 BP for ''Megatherium'' remains, but these are currently not universally viewed as credible.<ref name = "Fiedal">{{Cite book |first=Stuart |last=Fiedal |editor-last=Haynes |editor-first=Gary |contribution=Sudden Deaths: The Chronology of Terminal Pleistocene Megafaunal Extinction |contribution-url=http://www.springerlink.com/content/l225628681672725/?p=5af1eb7387d443a2b514b284c646efa7&pi=1 |title=American Megafaunal Extinctions at the End of the Pleistocene |year=2009 |pages=21–37 |publisher=Springer |url=http://www.springerlink.com/content/978-1-4020-8792-9 |doi=10.1007/978-1-4020-8793-6_2 |isbn=978-1-4020-8792-9}}</ref> --> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.paleocraft.com/Megatherium.html Paleocraft Megatherium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131110150127/http://www.paleocraft.com/Megatherium.html |date=10. studenoga 2013. }} *[https://web.archive.org/web/20120326201009/http://www.bbc.co.uk/nature/wildfacts/factfiles/456.shtml BBC - Walking With Beasts - Megatherium] [[Kategorija:Krezubice]] [[Kategorija:Pliocenski sisavci]] [[Kategorija:Porodice Placentalia]] [[Kategorija:Izumrli Placentalia]] [[Kategorija:Izumrle porodice kralježnjaka]] 491fheoaz8qjhkpby9ih0f0yco44bbx 7615348 7615347 2026-10-08T18:52:09Z Argo Navis 852 − 2 kategorije; ±[[Kategorija:Izumrle porodice kralježnjaka]]→[[Kategorija:Izumrli rodovi Placentalia]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615348 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Megatherium'' | status = izumrli | raspon_fosila = Kasni [[pliocen]] – kasni [[pleistocen]] | slika = Megatherum DB.jpg | slika_opis = Rekonstrukcija | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[krezubice|Pilosa]] | familia = †[[megateridi|Megatheriidae]] | genus = †'''''Megatherium''''' | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba ={{plainlist| *†''[[Megatherium altiplanicum|M. altiplanicum]]'' <small>Saint-André & de Iuliis, [[2001.]]</small> *†''[[Megatherium medinae|M. medinae]]'' <small>Philippi, [[1893.]]</small> *†''[[Megatherium istilarti|M. istilarti]]'' <small>Kraglievich, [[1925.]]</small> *†''[[Megatherium parodii|M. parodii]]'' <small>Hoffstetter, [[1949.]]</small> *†''[[Megatherium sundti|M. sundti]]'' <small>Philippi, [[1893.]]</small> *†''[[Megatherium gallardoi|M. gallardoi]]'' <small>Ameghino & Kraglievich, [[1921.]]</small>}} | tip_species = †''Megatherium americanum'' <small>[[Georges Cuvier|Cuvier, G.]], [[1796.]]</small> }} '''''Megatherium''''' (od grč. ''mega'' [μέγας] – "velika" i ''therion'' [θηρίον] "zvijer") bio je rod kopnenih ljenivaca veličine slona koji su od kasnog [[pliocen]]a do kraja [[pleistocen]]a bili endemični za [[Srednja Amerika|Srednju]] i [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]].<ref>A. E. Zurita, A. A. Carlini, G. J. Scillato-Yané and E. P. Tonni. 2004. Mamíferos extintos del Cuaternario de la Provincia del Chaco (Argentina) y su relación con aquéllos del este de la región pampeana y de Chile. Revista geológica de Chile 31(1):65–87</ref> Samo nekolicina sisavaca bili su veći od njega, među njima i [[mamut]]i i ''[[Paraceratherium]]''. == Opis == [[File:Megatherium americanum Skeleton NHM.JPG|thumbnail|left|upright|Skelet vrste ''Megatherium americanum'', [[Natural History Museum]], [[London]]]] [[File:Madrid MNCN-Megatherium americanum2.jpg|thumb|upright|left|Prvi skelet vrste ''M. americanum'', otkriven [[1798.]]]] ''Megatherium'' je bio jedna od najvećih poznatih vrsta sisavaca, s težinom od 4 tone<ref name="bargo2001">{{cite journal |last=Bargo |first=M. S. |title=The ground sloth Megatherium americanum: Skull shape, bite forces, and diet |journal=Acta Palaeontologica Polonica |year=2001 |volume=46 |issue=2 |pages=173–192 <!--accessdate=22. srpnja 2012. -->}}</ref> i dužinom od glave do repa od 6 m.<ref>{{cite web |title=Megatherium Wildfacts |url=http://www.bbc.co.uk/nature/wildfacts/factfiles/456.shtml |publisher=BBC |accessdate=22. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120326201009/http://www.bbc.co.uk/nature/wildfacts/factfiles/456.shtml |archive-date=26. ožujka 2012. |url-status=dead}}</ref> Najveći je poznati kopneni ljenivac, jednake veličine kao i današnji slonovi, a u njegovo vrijeme po veličini bi ga pretekle samo neke vrste [[mamut]]a. Iako je pretežno bio četveronožan, otisci njegovih stopala pokazuju da je mogao zauzeti dvonožnu pozu. Taj ljenivac, kao i današnji mravojedi, hodao je rubovima stopala zato što su mu ogromne kandže onemogućavale da ih drži ravno na tlu. Vrste roda ''Megatherium'' bile su pripadnici bujne pleistocenske megafaune, velikih životinja koje su živjele tokom epohe pleistocena. ''Megatherium'' je imao snažno građen skelet s velikom zdjelicom i širokim, mišićavim repom. Njegova veličina omogućavala mu je da se hrani vegetacijom do koje ostali tadašnji biljojedi nisu mogli doprijeti. Uspravljanjem na snažne zadnje noge i korištenjem repa kao trećeg uda, ''Megatherium'' je mogao podržavati ogromnu težinu svog tijela dok je koristio zakrivljene kandže na dugim rukama kako bi spustio grane s najboljim lišćem. Smatra se da je imao i dug jezik, kojim bi privlačio lišće u usta, slično kao i današnji ljenivci. == Taksonomija i evolucija == Čini se da su podrod i vrsta ''Megatherium (Pseudomegatherium) tarijense'' mlađi sinonimi za ''M. americanum'' i da predstavljaju samo malenu jedinku. Kopneni ljenivci, kao i ostali pripadnici [[Xenarthra]], razvili su se u izolaciji u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] dok je ona tokom [[paleogen]]a bila kontinent-otok. Tokom pliocena došlo je do nastanka Središne Amerike i izumiranja većine autohotne južnoameričke [[megafauna|megafaune]]. Kopneni ljenivci su većim dijelom ostali van tog utjecaja i nastavili su živjeti unatoč kompeticiji s novopridošlim vrstama sa sjevera. Kopneni ljenivci su zapravo spadali u razne južnoameričke životinje koje su se preselile na sjever, gdje su se i nastanile i opstale do kasnog pleistocena.<ref name="Martin2005">{{cite book |last=Martin |first=P. S. |title=Twilight of the Mammoths: Ice Age Extinctions and the Rewilding of America |year=2005 |publisher=University of California Press |isbn=0520231414 |pages=250 |url=http://books.google.com/?id=eThoCsL1hRAC |edition=Illustrated |accessdate=22. srpnja 2012.}}</ref> Neki smatraju da je miocenski ''[[Promegatherium]]'', velik kao nosorog, predak ''Megatheriuma''. Najstarija (i najmanja) vrsta roda ''Megatherium'' je ''M. altiplanicum'' iz pliocenske [[Bolivija|Bolivije]].<ref>{{cite journal |last1=Saint-André |first1=P. A. |last2=De Iuliis |first2=G. |title=The smallest and most ancient representative of the genus ''Megatherium'' Cuvier, 1796 (Xenarthra, Tardigrada, Megatheriidae), from the Pliocene of the Bolivian Altiplano. |journal=Geodiversitas |year=2001 |volume=23 |issue=4 |pages=625–645 |url=http://www.mnhn.fr/publication/geodiv/g01n4a4.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029195857/http://www.mnhn.fr/publication/geodiv/g01n4a4.pdf |archive-date=29. listopada 2013. |access-date=17. svibnja 2013.}}</ref> Bio je vrlo sličan rodu ''Promegatherium'' i također otprilike velik kao i nosorog. Vrste roda ''Megatherium'' su tokom evolucije postajale sve veće i veće, a najveća vrsta (''M. americanum'' iz kasnog pleistocena) bila je veličine [[afrički slon|afričkog slona]]. == Stanište == ''Megatherium'' je nastanjivao šumska i otvorena travnata staništa u Južnoj Americi<ref>{{cite book |last1=McKenna |first1=M. C. |last2=Bell S. |first2=K. |title=Classification of Mammals Above the Species Level' |url=https://archive.org/details/classificationof0000mcke |year=1997 |publisher=Columbia University Press |location=New York |isbn=023111012X |pages=[https://archive.org/details/classificationof0000mcke/page/631 631] <!--accessdate=22. srpnja 2012. -->}}</ref> gdje je bio endemska vrsta do prije oko 10 000 godina. Ti najmlađi primjerci pronađeni su u [[Cueva del Milodon]] ("Pećina ''[[Mylodon]]a''") u [[patagonija|patagonijskom]] dijelu [[Čile]]a.<ref>[http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=18820 C. Michael Hogan (2008) ''Cueva del Milodon'', Megalithic Portal]</ref> Njegov bliski srodnik, ''[[Eremotherium]]'', nastanjivao je tropska staništa sjevernije od toga, te Sjevernu Ameriku. == Paleobiologija == ''Megatherium'' je uglavnom živio u grupama, ali moguće je i da je živio samotno u pećinama. Iako je pretežno bio biljojed, predloženo je da je možda koristio svoju veličinu i snagu kako bi preuzeo strvine od sabljozube mačke ''[[Smilodon]]a'' ili kako bi lovio i hranio se velikim oklopljenim gliptodontima. Taj ljenivac je milijunima godina živio siguran od grabežljivaca, pa je vjerojatno bio dnevna životinja. ''Megatherium'' je bio biljojed koji se hranio biljkama kao što su juke (''[[Yucca]]''), [[agava|agave]] i trava. Iako se pretežno hranio niskim biljkama, mogao se i uspraviti na zadnje noge, koristeći rep kao treću nogu radi održavanja ravnoteže, kako bi dosegnuo do više vegetacije. Imao je jednostavne zube kojima je mljeo hranu prije gutanja, a u tom su mu procesu pomagali dobro razvijeni obrazni mišići. Njegov stomak mogao je probaviti vrlo grubu i vlaknastu hranu. Vjerojatno je provodio mnogo vremena odmarajući se kako bi probava tekla lakše. Jedna nedavna morfo-funkcionalna analiza<ref name="bargo2001"/> ukazuje na to da je čeljust vrste ''M. americanum'' bila prilagođena za jak vertikalni zagriz. Zubi su mu bili hipsodontni i bilofodontni. Smatra se da je zubima više sjekao nego mrvio, te da vlaknaste biljke nisu bile glavni dio njegove ishrane. Iako je predložena ideja da je ''Megatherium'' bio djelomično mesojed, to je i dalje vrlo kontroverzno.<ref>[http://findarticles.com/p/articles/mi_m1511/is_n6_v18/ai_19447777 ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130420070516/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1511/is_n6_v18/ai_19447777 |date=20 travnja 2013 }}</ref> Richard Fariña i Ernesto Blanco pri Universidad de la República u [[Montevideo|Montevideu]] analizirali su skelet vrste ''M. americanum'' i otkrili da je njegov ''olecranon'' (dio lakta na koji su prikačeni mišići tricepsa) bio vrlo kratak. Ta prilagodba može se pronaći kod mesojeda i povećava brzinu, a ne snagu. Istraživači kažu da je to omogućavalo vrsti ''M. americanum'' da koristi svoje kandže kao bodeže. Predložili su i da je ''Megatherium'' otimao strvine od ''Smilodona'' kako bi dodao još hranjivih tvari svojoj ishrani. Na osnovu procijenjene brzine i mehaničke prednosti njegovog bicepsa, smatra se da je mogao prevrnuti odrasle gliptodonte (velike oklopljene pripadnike [[Xenarthra]] u srodstvu s [[pasanci]]ma) kako bi se hranio njima ili ih ubio.<ref>{{cite journal |last1=Fariña |first1=R. A. |last2=Blanco |first2=R. E. |title=''Megatherium'', the stabber |journal=Proceedings of the Royal Society of London |year=1996 |volume=263 |issue=1377 |pages=1725–1729 |doi=10.1098/rspb.1996.0252 |pmid=9025315 |url=http://books.google.com/?id=eThoCsL1hRAC}}</ref> Međutim, drugi zoolozi su tu ideju opisali kao "maštovitu".<ref name="Martin2005"/> == Izumiranje == Na jugu je ''Megatherium'' opstao do prije oko 10 500 godina. Većina smatra da je širenje ljudi uzrokovalo njegovo izumiranje.<ref name = "Steadman">{{cite journal |last1=Steadman |first1=D. W. |last2=Martin |first2=P. S. |last3=MacPhee |first3=R. D. E. |last4=Jull |first4=A. J. T. |last5=McDonald |first5=H. G. |last6=Woods |first6=C. A. |last7=Iturralde-Vinent |first7=M. |last8=Hodgins |first8=G. W. L. |title=Asynchronous extinction of late Quaternary sloths on continents and islands |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. USA |volume=102 |issue=33 |pages=11763–11768 |publisher=National Academy of Sciences |date=2005-08-16 |url=http://www.pnas.org/content/102/33/11763.abstract |doi=10.1073/pnas.0502777102 |accessdate=2009-01-24 |pmid=16085711 |pmc=1187974 |archive-date=24. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210224142156/https://www.pnas.org/content/102/33/11763.abstract |url-status=dead }}</ref> <!--There are a few late dates of around 8000 BP for ''Megatherium'' remains, but these are currently not universally viewed as credible.<ref name = "Fiedal">{{Cite book |first=Stuart |last=Fiedal |editor-last=Haynes |editor-first=Gary |contribution=Sudden Deaths: The Chronology of Terminal Pleistocene Megafaunal Extinction |contribution-url=http://www.springerlink.com/content/l225628681672725/?p=5af1eb7387d443a2b514b284c646efa7&pi=1 |title=American Megafaunal Extinctions at the End of the Pleistocene |year=2009 |pages=21–37 |publisher=Springer |url=http://www.springerlink.com/content/978-1-4020-8792-9 |doi=10.1007/978-1-4020-8793-6_2 |isbn=978-1-4020-8792-9}}</ref> --> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.paleocraft.com/Megatherium.html Paleocraft Megatherium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131110150127/http://www.paleocraft.com/Megatherium.html |date=10. studenoga 2013. }} *[https://web.archive.org/web/20120326201009/http://www.bbc.co.uk/nature/wildfacts/factfiles/456.shtml BBC - Walking With Beasts - Megatherium] [[Kategorija:Krezubice]] [[Kategorija:Pliocenski sisavci]] [[Kategorija:Izumrli rodovi Placentalia]] 161g7amvscmvcb900s9uh81rgs2cg0i 0 486731 7615358 7323296 2026-10-08T19:14:01Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Izumrli parnoprstaši]]; +[[Kategorija:Rodovi parnoprstaša]]; ±[[Kategorija:Prapovijesni sisavci]]→[[Kategorija:Izumrli rodovi kopitara]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615358 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Megaloceros'' | slika = Megaloceros.jpg | status = izumrli | raspon_fosila = Kasni [[pliocen]]-kasni [[pleistocen]] | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[parnoprstaši|Artiodactyla]] | familia = [[jeleni|Cervidae]] | genus = '''''Megaloceros''''' | genus_autorstvo = Brookes, 1828 | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = {{plainlist| * ''[[Megaloceros antecedens|M. antecedens]]'' <small>(Berckhemer, 1910)</small>† * ''[[Megaloceros baotouensis|M. baotouensis]]'' <small>(Huang, Li & Nie, 1989)</small> † * ''[[Megaloceros giganteus|M. giganteus]]'' <small>(Blumenbach, 1799)</small>; <small>(tip. vrsta)</small> * ''[[Megaloceros luochuanensis|M. luochuanensis]]'' <small>Xue, 1982</small> † * ''[[Megaloceros sangganhoensis|M. M. sangganhoensis]]'' <small>(Qi, 1983)</small> †}} | sinonimi = ''Megaceros''<br /> i vidjeti tekst }} '''Megaloceros''' je rod izumrlih jelena iz tribusa [[Megalocerini]]. Jeleni roda '''''Megaloceros''''' (grč: megalos + keras, doslovno "veliki rog"; vidi također Lister, [[1987.]]) mogli su se naći u cijeloj Euroaziji od kasnog pliocena do kasnog pleistocena, a bili su vrlo bitni biljojedi tokom ledenih doba. Najveća i najpoznatija vrsta bila je ''[[Megaloceros giganteus]]''. Većina pripadnika tog roda bile su vrlo velike životinje koje su pretežno nastanjivale pašnjake ili otvorene šume. Većina vrsta je u ramenima imala visinu manju od 2 metra. S druge strane, mnoge mediteranske vrste bili su odlični primjeri [[otočna patuljastost|otočne patuljastosti]], među njima i sardinijska (i korzikanska, jer su ti otoci tokom većeg dijela pleistocena bili spojeni) vrsta ''M. cazioti'', koja je imala visinu od jedva jednog metra. Razne vrste [[kreta|kretskog]] roda ''[[Candiacervus]]'' - od kojih je najmanja (''C. rhopalophorus'') imala visinu od samo 65 cm u ramenima - ponekada se uključuju u rod ''Megaloceros'' kao podrod. Veće vrste roda ''Megaloceros'' bile su morfološki slične losu i vapitiju. Međutim, pokazalo se da je to posljedica povećanja njihove veličine. U pravom su srodstvu s jelenima roda ''[[Dama]]'', koji je bio u sklopu kasnoneogenskog širenja srodnika tih jelena po Euroaziji; do danas su opstala samo dva taksona koji ih predstavljaju. (Lister ''et al.'' 2005, Hughes ''et al.'' 2006) Iako većina istraživanja svrstava sve vrste u rod ''Megaloceros'', on se ponekada promatra u ograničenijem pogledu. U najekstremnijem slučaju, ograničava se na vrste ''M. antecedens'' i ''M. giganteus'', dok se ostale odvajaju u rodove ''Praemegaceros'' (europsko porijeklo) i ''Sinomegaceros'' (istočnoazijsko porijeklo). Dok je posljednji vjerojatno validan podrod, za rod ''Praemegaceros'' se mora detaljnije istražiti srodstvo s ''Megaloceros sensu stricto'' i ''Candiacervus''. == Opis == [[Datoteka:Knight Megaloceros.jpg|thumb|left|Rekonstrukcija, Charles R. Knight]] [[Datoteka:Megaloceros Bremen.jpg|thumb|left|Skelet jednog primjerka iz Irske]] Najpoznatija vrsta, ''Megaloceros giganteus'', u ramenima je imala visinu od oko 2 metra, što ju je činilo velikom kao i današnji los, iako je bila mnogo lakše građena, s dužim nogama. Rogovi, koje su imali samo mužjaci, prestizali su veličinu rogova svih današnjih jelena. Imali su raspon od 3,6 metara i po tome bili veće rožne tvorevine od istih tvorevina kod bilo kojih drugih parnoprstaša koji su ikada postojali. Kao i današnji jeleni, rogove je svake godine gubio, da bi mu umjesto starih narasli novi. Međutim, unatoč svom nazivu, ''Megaloceros giganteus'' nije bio najveća vrsta jelena koja je ikada postojala. Današnji los, a naročito jedinke koje se mogu naći na [[aljaska|Aljaski]], po težini ga znatno premašuju. Osim toga, divovska vrsta ''[[Alces latifrons]]'' je s težinom od 1400 kg bila mnogo teža od njega. Budući da je ''Megaloceros giganteus'' prisutan na mnogim pećinskim crtežima pećinskih ljudi iz perioda ledenog doba, može se zaključiti da je on bio važna lovina ranih ljudi koji su nastanjivali Europu. Na tim crtežima prikazan je s tamnosmeđim leđima i bjelkastim prsima, pa se na taj način može odrediti njegova boja. Na nekim crtežima može se raspoznati trokutasta struktura u predjelu ramena. Skelet ''Megalocerosa'' u predjelu ramena, slično losu, pokazuje snažno produženje bodlji kičmenih pršljenova, koje su kao takve s velikom vjerojatnosti služile za pričvršćivanje dodatnih mišića, koji su mu služili pri nošenju teških rogova. Sličnu strukturu imao je i ''Alces latifrons'', kod kojeg su veliki rogovi također bili prisutni. Na pećinskim crtežima je taj dio tijela naročito izražen, zbog čega je tu moguća prisutnost dodatnog masnog i mišićavog tkiva. Za razliku od grba kod [[deva]] i [[zebu]]a, koje se sastoje samo od mekog tkiva, grba kod ''Megalocerosa'' imala je potporu od kostiju. Nisu sve vrste roda ''Megaloceros'' bile vrlo velike: slično kao i kod ostalih pleistocenskih životinja, razvile su se i [[Otočna patuljastost|patuljaste otočne forme]]. ''Megaloceros cazioti'' s [[korzika|Korzike]] i [[sardinija|Sardinije]], koji se razvio iz vrste ''Megaloceros verticornis'', u ramenima je dostizao visinu od samo jednog metra i imao je znatno smanjene rogove. ''Megaloceros cretensis'' s [[kreta|Krete]] bio je još manji, s visinom od 60 cm u ramenima. Zbog svojih kratkih rogova podsjećao je na vrste današnjeg roda ''[[Muntiacus]]''. Nakon novih genetskih analiza zaključeno je da je rodu ''Megaloceros'' najbliži srodnik jelen vrste ''[[Dama dama]]'', a ne obični jelen, kao što se to dugo smatralo. ''Megaloceros'' nije u bliskom srodstvu ni s losom, iako se to često zaključuje na osnovu sličnosti u izgledu rogova.<ref>Hughes, Sandrine; Hayden, Thomas J.; Douady, Christophe J.; Tougard, Christelle; Germonpré, Mietje; Stuart, Anthony; Lbova, Lyudmila; Carden, Ruth F.; Hänni, Catherine; Say, Ludovic (2006): Molecular phylogeny of the extinct giant deer, ''Megaloceros giganteus''. ''Molecular Phylogenetics and Evolution'' '''40'''(1): 285–291. [http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6WNH-4JJ87X8-2&_user=616145&_rdoc=1&_fmt=&_orig=search&_sort=d&view=c&_acct=C000032322&_version=1&_urlVersion=0&_userid=616145&md5=1627ff47d0cb557275ba7abd767ee48f online]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Izumiranje == [[Datoteka:Megaloceros giganteus antler.svg|thumb|right|Größenvergleich des Geweihs mit dem eines Rothirsches (rechts unten)]] [[Datoteka:Geweih eines Riesenhirsches.jpg|thumb|right|Geweih eines Riesenhirsches, ''Megaloceros giganteus antecedens'', Spannweite ca. 2,60 Meter, [[Urmensch-Museum]] Steinheim]] Prije se smatralo da su vrste roda ''Megaloceros'' izumrle zbog širenja šuma, u kojima se nisu mogli efikasno kretati zbog svog velikog rogovlja. Međutim, ta pretpostavka je pomalo nelogična s obzirom na to da i dan danas u Euroaziji postoje velika stepska prostranstva. Također je netočna teorija da su izumrli zato što su njihovi rogovi postali preveliki. ''Megalocerosi'' su stotinama tisuća godina bili vrlo uspješne vrste i izumrli su u periodu kada i ostale velike vrste životinja. Kao što kaže A.&nbsp;J. Stuart pri Institutu za biologiju Univerziteta College u Londonu, ''Megaloceros'' je u zapadnom Sibiru preživio 3000 godina duže nego što se prije smatralo. Za njega i njegov tim to je dokaz da su razlozi izumiranja bili mnogo kompleksniji. On pretpostavlja da je njegovom izumiranju doprinijela činjenica da su njegovi ogromni rogovi sadržavali 8 kg [[kalcij]]a i 4 kg [[fosfat]]a, zbog čega je imao potrebu za velikom količinom hranjivih tvari, pa je mogao živjeti samo na onim lokacijama gdje su biljke bile izuzetno hranjive. == Neke vrste [[Megalocerini|Megalocerina]] poredane kronološkim redom == * ''M. obscurus'', sinonim od ''[[Praemegaceros obscurus]]'' <small>(Azzaroli, 1953)</small>†<ref>[http://www.biolib.cz/en/taxon/id426016/ BioLib Praemegaceros obscurus]</ref> :Najranija poznata vrsta iz ranopleistocenske [[Europa|Europe]]. Imao je duge, iskrivljene rogove. * ''M. luochuanensis'' :Rano- do srednjepleistocenska vrsta čiji se ostaci mogu naći u [[les]]u provincije [[Shaanxi]] u Kini. * ''M. verticornis'', sinonim od ''[[Praemegaceros verticornis]]'' <small>(Dawkins, 1872)</small>†<ref>[http://www.biolib.cz/en/taxon/id426019/ BioLib Praemegaceros verticornis]</ref> :Rano- do srednjepleistocenska vrsta, u bliskom srodstvu s ''M. obscurus''. Ostaci se mogu naći u cijeloj Južnoj Europi. Smatra se da je ona predak mediteranske vrste, a možda i roda ''Candiacervus''. * ''M. antecedens'' :Vrlo je slična vrsti ''M. giganteus'', čak toliko da se često smatra njezinom paleopodvrstom. Rogovi im se razlikuju po tome što su bili kompaktniji, a šiljci blizu osnove rogova su veliki i šire se u obliku otvorene ruke. Nastanjivao je [[njemačka|Njemačku]] tokom srednjeg pleistocena. * ''M. pachyosteus'' sinonim od ''[[Sinomegaceros pachyosteus]]'' <small>(Young, 1932)</small>†<ref>[http://www.biolib.cz/en/taxon/id426017/ BioLib Sinomegaceros pachyosteus]</ref> :Srednjopleistocenski [[Kina]] i [[Japan]]. Imao je duge, zakrivljene rogove. * ''M. savini'', sinonim od ''[[Praedama savini]]'' <small>(Dawkins, 1887)</small>†<ref>[http://www.biolib.cz/en/taxon/id426018/ BioLib Praedama savini]</ref> :Srednjopleistocenska vrsta, neznatno veća od soba, prvi put pronađena u blizini [[Sainte Savine]]a ([[Francuska]]). Rogovi su mu bili pravi sa šiljcima sličnim trnju. Šiljci najbliži osnovi rogova širili su se u obliku otvorene ruke. * ''M. cazioti'', sinonim od ''[[Praemegaceros cazioti]]'' <small>(Depéret, 1897)</small> †<ref>[http://www.biolib.cz/en/taxon/id426012/ BioLib Praemegaceros cazioti]</ref> :Patuljasta mediteranska vrsta s kasnopleistocenske [[Sardinija|Sardinije]] i [[Korzika|Korzike]]. Imala je visinu od 1 metra, a vjeruje se da je potekla od vrste ''M. verticornis''. * ''M. dawkinsi'', sinonim od ''[[Praemegaceros dawkinsi]]'' <small>(Newton, 1882)</small>†<ref>[http://www.biolib.cz/en/taxon/id1115471/ BioLib Praemegaceros dawkinsi (Newton, 1882)]</ref> :Kasnopleistocenska vrsta iz [[Velika Britanija|Velike Britanije]], vrlo slična vrsti ''M. savini''. Vrlo je moguće da su se prvi ljudski doseljenici na tim prostorima susreli s tom vrstom, budući da su pronađeni djelići rogova koji su obrađivani primitivnim alatima. * ''[[Megaloceros giganteus|M. giganteus]]'' :Najveća, najpoznatija i jedna od posljednjih vrsta tog roda, visine oko 2 metra u ramenima. Tokom posljednjeg ledenog doba mogla se naći u [[euroazija|Euroaziji]] od [[irska|Irske]] do [[kina|Kine]]. == Izvori == {{izvori}} * Hughes, Sandrine; Hayden, Thomas J.; Douady, Christophe J.; Tougard, Christelle; Germonpré, Mietje; Stuart, Anthony; Lbova, Lyudmila; Carden, Ruth F.; Hänni, Catherine; Say, Ludovic}} (2006): Molecular phylogeny of the extinct giant deer, ''Megaloceros giganteus''. ''Molecular Phylogenetics and Evolution'' '''40'''(1): 285–291. <small>{{doi|10.1016/j.ympev.2006.02.004 </small> [http://serv-umr5023.univ-lyon1.fr/~cdouady/publications/Hughes.2006.MPE.pdf PDF fulltext]. [http://www.sciencedirect.com/science/MiamiMultiMediaURL/B6WNH-4JJ87X8-2/B6WNH-4JJ87X8-2-1/6963/99db8ab8d8f764d2325b785daf116dbc/Supplementary_Data.doc Supplementary data 1, DOC fulltext] [http://www.sciencedirect.com/science/MiamiMultiMediaURL/B6WNH-4JJ87X8-2/B6WNH-4JJ87X8-2-2/6963/feb059920f67aec1a1a675471a89b200/Supplementary_Data.doc Supplementary data 2, DOC fulltext] [http://www.sciencedirect.com/science/MiamiMultiMediaURL/B6WNH-4JJ87X8-2/B6WNH-4JJ87X8-2-3/6963/09f8d9d4b66828fa0e05b6fa414dcef3/Supplementary_Data.doc Supplementary data 3, DOC fulltext] * Lister, A.M. (1987): ''Megaceros'' or ''Megaloceros''? The nomenclature of the giant deer. ''Quaternary Newsletter'' '''52''': 14-16. * Lister, A.M.; Edwards, C.J.; Nock, D.A.; Bunce, M.; van Pijlen, I.A.; Bradley, D.G.; Thomas, M.G. & Barnes, I.}} (2005): The phylogenetic position of the 'giant deer' ''Megaloceros giganteus''. ''[[Nature]]'' <small>PMID 16148942 {{doi|10.1038/nature04134}}</small> [http://www.ucl.ac.uk/tcga/tcgapdf/Lister_Nat_05_Megaloceros.pdf PDF fulltext] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304094300/http://www.ucl.ac.uk/tcga/tcgapdf/Lister_Nat_05_Megaloceros.pdf |date=4. ožujka 2016. }} [http://www.nature.com/nature/journal/v438/n7069/suppinfo/nature04134.html Supplementary information] [[Kategorija:Jeleni]] [[Kategorija:Izumrli rodovi kopitara]] [[Kategorija:Izumrli parnoprstaši]] [[Kategorija:Rodovi parnoprstaša]] pldc0tx3kwihzhq5iewrpnj9p1fbd9i 0 486732 7615188 6261510 2026-10-08T13:07:30Z Argo Navis 852 7615188 wikitext text/x-wiki {{Taxobox | boja = pink | naziv = ''Doedicurus clavicaudatus'' | status = izumrli | raspon_fosila = [[Pleistocen]] | slika =Doedicurus.png | slika_širina = 275px | slika_opis = Umjetnički prikaz Doedicurusa clavicaudatusa | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | superordo = [[Xenarthra]] | ordo = [[Armadili|Cingulata]] | familia = †[[gliptodontidi|Glyptodontidae]] | genus = †'''''Doedicurus''''' | species = †'''''D. clavicaudatus''''' | dvoimeno = ''Doedicurus clavicaudatus'' | dvoimeno_autorstvo = Burmeister, [[1870.]] – [[1874.]] }} [[Image:Doedicurus BW.jpg|thumb|left|Restauracija]] [[Image:Charles Darwin 200 year exhibition Brazil3.jpg|thumb|left|Fosil ''Doedicurusa'' u Brazilu]] '''''Doedicurus clavicaudatus''''' je bio prapovijesni [[gliptodontidi|gliptodont]] koji je živio tokom [[pleistocen]]a, sve do kraja posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]], prije nekih 11 000 godina. Bio je najveći poznati gliptodontid i jedan od najpoznatijih pripadnika pleistocenske faune [[Novi svijet|Novog svijeta]], visine 1,5 metara i dužine oko 4 metra. Teško tijelo ''Doedicurusa'' moglo je imati težinu od 1900 do 2370 kg.<ref>http://www.sbpbrasil.org/revista/edicoes/15_1/9_Soibelzon_et_al.pdf (na španskom)</ref> Imao je ogroman kupolasti oklop koji se sastojao od mnogo gusto raspoređenih pločica, slično kao i kod njegovih današnjih srodnika, pasanaca. Rep mu je bio prekriven pokretljivim koštanim oklopom, a barem mužjaci su imali duge bodlje ili izrasline na kraju repa (McNeill Alexander ''et al.'' [[1999.]]). ''D. clavicaudatus'' je nastanjivao šume i travnate ravnice i hranio se biljkama. Rep je vjerojatno više koristio u međusobnim konfliktima nego za obranu od grabežljivaca kao što je ''[[Smilodon]]'', što nije slučaj s toljagama kod [[Ankilosauri|ankilosaura]]. Vidno polje te životinje bilo je toliko ograničeno da bi u obrani od grabežljivaca ona morala mahati toljagom naslijepo. Osim toga, pronađeni su oklopi s prijelomima nanesenim otprilike istom silom koju su mogli stvoriti njezini repni mišići (McNeill Alexander ''et al.'' [[1999.]]). Naziv ''Doedicurus'' znači "rep-tučak", što se odnosi na oblik koji bi rep imao kada bi se bodlje uklonile s njega. Oklop je bio čvrsto vezan za [[zdjelica|zdjelicu]], ali slabo za ramena. Na prednjem dijelu je također imao i jednu manju kupolu. Smatra se da je to bio prostor ispunjen mašću, slično kao grba kod kamile, koji je služio za pohranu energije tokom sušnog perioda godine i za ublažavanje udaraca suparničkih ''Doedicurusa'' (McNeill Alexander ''et al.'' 1999.). [[Fosil]]i vrste ''D. clavicaudatus'' mogu se naći u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], naročito u formaciji Ensenada u [[Argentina|Argentini]]. S obzirom na vrijeme njegovog izumiranja, može se zaključiti da je dolazio u kontakt s prvim ljudskim doseljenicima u Južnoj Americi, koji su ga vjerojatno i [[lov]]ili. == U popularnoj kulturi == ''Doedicurus'' je prikazan u petoj epizodi BBC-jevog dokumentarca ''[[Šetnja sa zvijerima]]'' ({{eng.|Walking with Beasts}}). Također je jedna od životinja koje se mogu posvojiti u igrici ''[[Zoo Tycoon 2: Extinct Animals]]''. == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * '''McNeill Alexander''', R.; Farin, Richard A. & Vizcaíno, Sergio F. (1999): Tail blow energy and carapace fractures in a large glyptodont (Mammalia, Xenarthra). ''[[Zoological Journal of the Linnean Society|Zool. J. Linn. Soc.]]'' '''126'''(1): 41–49. [http://www.ingentaconnect.com/content/ap/zj/1999/00000126/00000001/art00179 HTML abstract] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071002034848/http://www.ingentaconnect.com/content/ap/zj/1999/00000126/00000001/art00179 |date=2. listopada 2007. }} *Haines, Tim & Chambers, Paul. (2006) [[The Complete Guide to Prehistoric Life]]. Canada: Firefly Books Ltd. *Barry Cox, Colin Harrison, R.J.G. Savage, and Brian Gardiner. (1999): The Simon & Schuster Encyclopedia of Dinosaurs and Prehistoric Creatures: A Visual Who's Who of Prehistoric Life. [[Simon & Schuster]]. * ''World Encyclopedia of Dinosaurs & Prehistoric Creatures: The Ultimate Visual Reference To 1000 Dinosaurs And Prehistoric Creatures Of Land, Air And Sea ... And Cretaceous Eras (World Encyclopedia)'' by Dougal Dixon [[Kategorija:Prapovijesni sisavci]] 6v24a7327mvbuewdvsp74qe0yni7rpi 7615190 7615188 2026-10-08T13:09:52Z Argo Navis 852 7615190 wikitext text/x-wiki {{Taxobox | boja = pink | naziv = ''Doedicurus clavicaudatus'' | status = izumrli | raspon_fosila = [[Pleistocen]] | slika =Doedicurus.png | slika_širina = 275px | slika_opis = Umjetnički prikaz Doedicurusa clavicaudatusa | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | superordo = [[Xenarthra]] | ordo = [[Armadili|Cingulata]] | familia = †[[gliptodontidi|Glyptodontidae]] | genus = †'''''Doedicurus''''' | species = †'''''D. clavicaudatus''''' | dvoimeno = ''Doedicurus clavicaudatus'' | dvoimeno_autorstvo = Burmeister, [[1870.]] – [[1874.]] }} [[Image:Doedicurus BW.jpg|thumb|left|Restauracija]] [[Image:Charles Darwin 200 year exhibition Brazil3.jpg|thumb|left|Fosil ''Doedicurusa'' u Brazilu]] '''''Doedicurus clavicaudatus''''' je bio prapovijesni [[gliptodontidi|gliptodont]] koji je živio tokom [[pleistocen]]a, sve do kraja posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]], prije nekih 11 000 godina. Bio je najveći poznati gliptodontid i jedan od najpoznatijih pripadnika pleistocenske faune [[Novi svijet|Novog svijeta]], visine 1,5 metara i dužine oko 4 metra. Teško tijelo ''Doedicurusa'' moglo je imati težinu od 1900 do 2370 kg.<ref name="Soibelzon etal 2012"/> Imao je ogroman kupolasti oklop koji se sastojao od mnogo gusto raspoređenih pločica, slično kao i kod njegovih današnjih srodnika, pasanaca. Rep mu je bio prekriven pokretljivim koštanim oklopom, a barem mužjaci su imali duge bodlje ili izrasline na kraju repa (McNeill Alexander ''et al.'' [[1999.]]). ''D. clavicaudatus'' je nastanjivao šume i travnate ravnice i hranio se biljkama. Rep je vjerojatno više koristio u međusobnim konfliktima nego za obranu od grabežljivaca kao što je ''[[Smilodon]]'', što nije slučaj s toljagama kod [[Ankilosauri|ankilosaura]]. Vidno polje te životinje bilo je toliko ograničeno da bi u obrani od grabežljivaca ona morala mahati toljagom naslijepo. Osim toga, pronađeni su oklopi s prijelomima nanesenim otprilike istom silom koju su mogli stvoriti njezini repni mišići (McNeill Alexander ''et al.'' [[1999.]]). Naziv ''Doedicurus'' znači "rep-tučak", što se odnosi na oblik koji bi rep imao kada bi se bodlje uklonile s njega. Oklop je bio čvrsto vezan za [[zdjelica|zdjelicu]], ali slabo za ramena. Na prednjem dijelu je također imao i jednu manju kupolu. Smatra se da je to bio prostor ispunjen mašću, slično kao grba kod kamile, koji je služio za pohranu energije tokom sušnog perioda godine i za ublažavanje udaraca suparničkih ''Doedicurusa'' (McNeill Alexander ''et al.'' 1999.). [[Fosil]]i vrste ''D. clavicaudatus'' mogu se naći u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], naročito u formaciji Ensenada u [[Argentina|Argentini]]. S obzirom na vrijeme njegovog izumiranja, može se zaključiti da je dolazio u kontakt s prvim ljudskim doseljenicima u Južnoj Americi, koji su ga vjerojatno i [[lov]]ili. == U popularnoj kulturi == ''Doedicurus'' je prikazan u petoj epizodi BBC-jevog dokumentarca ''[[Šetnja sa zvijerima]]'' ({{eng.|Walking with Beasts}}). Također je jedna od životinja koje se mogu posvojiti u igrici ''[[Zoo Tycoon 2: Extinct Animals]]''. == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="Soibelzon etal 2012">{{cite journal |last1=Soibelzon |first1=Leopoldo Héctor |last2=Zamorano |first2=Martín |last3=Scillato-Yané |first3=Gustavo Juan |last4=Piazza |first4=David |last5=Rodríguez |first5=Sergio |last6=Soibelzon |first6=Esteban |last7=Tonni |first7=Eduardo Pedro |last8=San Cristóbal |first8=Jorge |last9=Beilinson |first9=Elisa |year=2012 |title=Un Glyptodontidae de gran tamaño en el Holoceno temprano de la Región Pampeana, Argentina |journal=Revista Brasileira de Paleontologia |volume=15 |issue=1 |pages=105–112 |doi=10.4072/rbp.2012.1.09 |url=https://www.sbpbrasil.org/revista/edicoes/15_1/9_Soibelzon_et_al.pdf |language=es }}</ref> }} == Literatura == * '''McNeill Alexander''', R.; Farin, Richard A. & Vizcaíno, Sergio F. (1999): Tail blow energy and carapace fractures in a large glyptodont (Mammalia, Xenarthra). ''[[Zoological Journal of the Linnean Society|Zool. J. Linn. Soc.]]'' '''126'''(1): 41–49. [http://www.ingentaconnect.com/content/ap/zj/1999/00000126/00000001/art00179 HTML abstract] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071002034848/http://www.ingentaconnect.com/content/ap/zj/1999/00000126/00000001/art00179 |date=2. listopada 2007. }} *Haines, Tim & Chambers, Paul. (2006) [[The Complete Guide to Prehistoric Life]]. Canada: Firefly Books Ltd. *Barry Cox, Colin Harrison, R.J.G. Savage, and Brian Gardiner. (1999): The Simon & Schuster Encyclopedia of Dinosaurs and Prehistoric Creatures: A Visual Who's Who of Prehistoric Life. [[Simon & Schuster]]. * ''World Encyclopedia of Dinosaurs & Prehistoric Creatures: The Ultimate Visual Reference To 1000 Dinosaurs And Prehistoric Creatures Of Land, Air And Sea ... And Cretaceous Eras (World Encyclopedia)'' by Dougal Dixon [[Kategorija:Prapovijesni sisavci]] 6m4fr7qzry78sn8cruz7tks98ftpskx 7615342 7615190 2026-10-08T18:43:47Z Argo Navis 852 7615342 wikitext text/x-wiki {{Taxobox | boja = pink | naziv = ''Doedicurus clavicaudatus'' | status = izumrli | raspon_fosila = [[Pleistocen]] | slika =Doedicurus.png | slika_opis = Umjetnički prikaz Doedicurusa clavicaudatusa | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | infraclassis = [[Placentalia]] | superordo = [[Xenarthra]] | ordo = [[Cingulata]] | familia = †[[Chlamyphoridae]] | subfamilia = †[[Glyptodontinae]] | genus = †'''''Doedicurus''''' | species = †'''''D. clavicaudatus''''' | dvoimeno = ''Doedicurus clavicaudatus'' | dvoimeno_autorstvo = Burmeister, [[1870.]] – [[1874.]] }} [[Image:Doedicurus BW.jpg|thumb|left|Restauracija]] [[Image:Charles Darwin 200 year exhibition Brazil3.jpg|thumb|left|Fosil ''Doedicurusa'' u Brazilu]] '''''Doedicurus clavicaudatus''''' je bio prapovijesni [[gliptodontidi|gliptodont]] koji je živio tokom [[pleistocen]]a, sve do kraja posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]], prije nekih 11 000 godina. Bio je najveći poznati gliptodontid i jedan od najpoznatijih pripadnika pleistocenske faune [[Novi svijet|Novog svijeta]], visine 1,5 metara i dužine oko 4 metra. Teško tijelo ''Doedicurusa'' moglo je imati težinu od 1900 do 2370 kg.<ref name="Soibelzon etal 2012"/> Imao je ogroman kupolasti oklop koji se sastojao od mnogo gusto raspoređenih pločica, slično kao i kod njegovih današnjih srodnika, pasanaca. Rep mu je bio prekriven pokretljivim koštanim oklopom, a barem mužjaci su imali duge bodlje ili izrasline na kraju repa (McNeill Alexander ''et al.'' [[1999.]]). ''D. clavicaudatus'' je nastanjivao šume i travnate ravnice i hranio se biljkama. Rep je vjerojatno više koristio u međusobnim konfliktima nego za obranu od grabežljivaca kao što je ''[[Smilodon]]'', što nije slučaj s toljagama kod [[Ankilosauri|ankilosaura]]. Vidno polje te životinje bilo je toliko ograničeno da bi u obrani od grabežljivaca ona morala mahati toljagom naslijepo. Osim toga, pronađeni su oklopi s prijelomima nanesenim otprilike istom silom koju su mogli stvoriti njezini repni mišići (McNeill Alexander ''et al.'' [[1999.]]). Naziv ''Doedicurus'' znači "rep-tučak", što se odnosi na oblik koji bi rep imao kada bi se bodlje uklonile s njega. Oklop je bio čvrsto vezan za [[zdjelica|zdjelicu]], ali slabo za ramena. Na prednjem dijelu je također imao i jednu manju kupolu. Smatra se da je to bio prostor ispunjen mašću, slično kao grba kod kamile, koji je služio za pohranu energije tokom sušnog perioda godine i za ublažavanje udaraca suparničkih ''Doedicurusa'' (McNeill Alexander ''et al.'' 1999.). [[Fosil]]i vrste ''D. clavicaudatus'' mogu se naći u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], naročito u formaciji Ensenada u [[Argentina|Argentini]]. S obzirom na vrijeme njegovog izumiranja, može se zaključiti da je dolazio u kontakt s prvim ljudskim doseljenicima u Južnoj Americi, koji su ga vjerojatno i [[lov]]ili. == U popularnoj kulturi == ''Doedicurus'' je prikazan u petoj epizodi BBC-jevog dokumentarca ''[[Šetnja sa zvijerima]]'' ({{eng.|Walking with Beasts}}). Također je jedna od životinja koje se mogu posvojiti u igrici ''[[Zoo Tycoon 2: Extinct Animals]]''. == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="Soibelzon etal 2012">{{cite journal |last1=Soibelzon |first1=Leopoldo Héctor |last2=Zamorano |first2=Martín |last3=Scillato-Yané |first3=Gustavo Juan |last4=Piazza |first4=David |last5=Rodríguez |first5=Sergio |last6=Soibelzon |first6=Esteban |last7=Tonni |first7=Eduardo Pedro |last8=San Cristóbal |first8=Jorge |last9=Beilinson |first9=Elisa |year=2012 |title=Un Glyptodontidae de gran tamaño en el Holoceno temprano de la Región Pampeana, Argentina |journal=Revista Brasileira de Paleontologia |volume=15 |issue=1 |pages=105–112 |doi=10.4072/rbp.2012.1.09 |url=https://www.sbpbrasil.org/revista/edicoes/15_1/9_Soibelzon_et_al.pdf |language=es }}</ref> }} == Literatura == * '''McNeill Alexander''', R.; Farin, Richard A. & Vizcaíno, Sergio F. (1999): Tail blow energy and carapace fractures in a large glyptodont (Mammalia, Xenarthra). ''[[Zoological Journal of the Linnean Society|Zool. J. Linn. Soc.]]'' '''126'''(1): 41–49. [http://www.ingentaconnect.com/content/ap/zj/1999/00000126/00000001/art00179 HTML abstract] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071002034848/http://www.ingentaconnect.com/content/ap/zj/1999/00000126/00000001/art00179 |date=2. listopada 2007. }} *Haines, Tim & Chambers, Paul. (2006) [[The Complete Guide to Prehistoric Life]]. Canada: Firefly Books Ltd. *Barry Cox, Colin Harrison, R.J.G. Savage, and Brian Gardiner. (1999): The Simon & Schuster Encyclopedia of Dinosaurs and Prehistoric Creatures: A Visual Who's Who of Prehistoric Life. [[Simon & Schuster]]. * ''World Encyclopedia of Dinosaurs & Prehistoric Creatures: The Ultimate Visual Reference To 1000 Dinosaurs And Prehistoric Creatures Of Land, Air And Sea ... And Cretaceous Eras (World Encyclopedia)'' by Dougal Dixon [[Kategorija:Armadili]] [[Kategorija:Izumrli Placentalia]] [[Kategorija:Pleistocenski sisavci]] 9mf2h271uw5gc6ig819n1tew0v47w1n 0 486733 7615184 6874511 2026-10-08T13:03:55Z Argo Navis 852 sređene reference 7615184 wikitext text/x-wiki {{DISPLAYTITLE:''Dinofelis''}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Dinofelis'' | status = izumrli | raspon_fosila = {{geološki raspon|5|1.2|[[pliocen]]-[[pleistocen]]}} | slika = Dinofelis15DB.jpg | slika_opis = | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[zvijeri|Carnivora]] | familia = [[mačke|Felidae]] | genus = †'''''Dinofelis''''' | genus_autorstvo = [[Otto Zdansky|Zdansky]], [[1924.]] | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = {{plainlist| * †''[[Dinofelis‭ ‬abeli]]'' * †''[[Dinofelis aronoki]]'' * †''[[Dinofelis barlowi]]'' * †''[[Dinofelis cristata]]'' * †''[[Dinofelis darti]]'' * †''[[Dinofelis diastemata]]'' * †''[[Dinofelis‭ ‬Langebaanweg]]'' * †''[[Dinofelis ‬Lothagam]]'' * †''[[Dinofelis paleoonca]]'' * †''[[Dinofelis petteri]]'' * †''[[Dinofelis piveteaui]]''}} }} '''''Dinofelis''''' bio je rod sabljozubih mačaka ([[Felinae]]) koje su pripadale tribusu [[Metailurini]]. Bili su rasprostranjeni u [[europa|Europi]], [[azija|Aziji]], [[afrika|Africi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] prije barem 5 do 1,2 miljuna godina (rani [[pliocen]]-rani [[pleistocen]]). Fosili vrlo slični fosilima ''Dinofelisa'' iz ranih stijena formacije Lothagam koje u starosti dosežu do ranog [[miocen]]a, prije nekih 8 milijun godina. == Opis i ekologija == Po veličini bio je između današnjeg [[leopard]]a i [[lav]]a, otprilike veličine [[jaguar]]a (70 cm visok i težine do 120 kg) - srednje velika, ali snažna mačka koja je imala dva istaknuta sabljasta zuba. Prednji udovi bili su izrazito snažno građeni u usporedbi s današnjim mačkama (pa čak i jaguarom). Tako zdepasto tijelo možda ukazuje na to da je preferirao staništa s gustom ili mješovitom vegetacijom, iako je možda također bio sličan jaguaru, u čija staništa spadaju i prašume i otvoreni prostori poput močvara bez drveća. === Tjelesna težina === [[Serge Legendre]] i [[Claudia Roth]] su pregledali dva primjerka u svrhu nalaženja podataka o tjelesnoj masi. Za prvi primjerak procijenjeno je da je imao težinu od 31,4 kg. Drugi je imao težinu od 87,8 kg.{{sfn|Legendre|Roth|1988}} === Zubalo === Očnjaci ''Dinofelisa'' su duži i pljosnatiji nego kod današnjih mačaka, ali kraći i obliji nego kod pravih sabljozubih mačaka. ''Dinofelis'' i [[Nimravidae|nimravidi]] se zbog toga obično nazivaju "lažnim sabljozubim" mačkama. (Međutim, nimravidi nisu bliski srodnici ''Dinofelisa''.) Dok su mu donji očnjaci također bili krupni, zubi u zadnjem dijelu čeljusti nisu bili krupni kao kod lava i ostalih današnjih velikih mačaka.{{sfn|Turner|Antón|1997|pp=41–43}} === Fosili === Fosili ''Dinofelisa'' pronađeni su u južnoj Africi, zajedno s kostima pavijana kojeg je možda ubio. Također su pronađene kosti nekoliko primjeraka ''Dinofelisa'' i pavijana u jednoj prirodnoj zamci. ''Dinofelisi'' su možda ušli u nju kako bi se hranili uhvaćenim životinjama ili su možda jednostavno prolazili kroz područje gdje se ta zamka nalazila i nisu se više mogli izvući iz nje. Na nekoliko nalazišta u južnoj Africi pronađeni su dokazi da je ''Dinofelis'' lovio ''[[Australopithecus africanus|Australopithecusa africanusa]]'', jer su tu pronađeni fosilizirani ostaci ''Dinofelisa'', hominida i drugih velikih životinja koje su u to vrijeme živjele na tom području. Osim toga, jer su u južnoj Africi ostaci ''Dinofelisa'' pronađeni blizu fosiliziranih lubanja ''[[Paranthropus]]a'', od kojih nekoliko ima parne rupe na sebi čija razdaljina gotovo savršeno odgovara onoj kod gornjih zuba ''Dinofelisa'', moguće je da su ''Dinofelisi'' također lovili krupne hominide. Smatra se da je postepeni nestanak šuma, u kojima je ''Dinofelis'' lovio, doprinio njegovom izumiranju na početku ledenog doba. == Ishrana == ''Dinofelis'' je lovio životinje, uključujući mladunce mamuta, mlade i stare mastodone i ''[[Homo habilis]]a'' (pretka današnjih ljudi). == Vrste == Moguće je da postoji još neopisanih vrsta.{{sfn|Werdelin|Lewis|2001}} *''Dinofelis aronoki'': nastanjivao je [[kenija|Keniju]] i [[etiopija|Etiopiju]] tokom perioda villafranchia i biharija. Nedavno odvojen od ''D. barlowi''. *''Dinofelis barlowi'': živio je od kasnog [[miocen]]a do ranog [[pleistocen]]a. Geografski bio je rasporstranjen u [[europa|Europi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], ali najviše u [[afrika|Africi]]. Imao je visinu od 70 cm i dužinu od 1 m, pa stoga je vjerojatno najmanja vrsta roda ''Dinofelis''. *''Dinofelis cristata'': nastanjivao je [[kina|Kinu]]. (Uključuje ''D. abeli''.) *''Dinofelis darti'': nastanjivao je južnu Afriku tokom perioda villafranchia. *''Dinofelis diastemata'': Evropa *''[[Dinofelis paleoonca]]'': Sjeverna Amerika *''Dinofelis petteri'': istočna Afrika *''Dinofelis piveteaui'': južna Afrika *''Dinofelis'' sp. "Langebaanweg" *''Dinofelis'' sp. "Lothagam" == U popularnoj kulturi == ''Dinofelis'' je prikazan u BBC-jevoj dokumentarnoj emisiji ''[[Walking with Beasts]]'' (''Šetnja sa zvijerima'') kao grabežljivac koji lovi ''[[Australopithecus]]e''. U prvoj sceni filma [[2001.: Odiseja u svemiru (1968.)|2001.: Odiseja u svemiru]] grupa primitivnih hominida, prije otkrića alata, žive u strahu od velike, grabežljive mačke (koju je glumio jaguar), koja vjerojatno pretpostavlja ''Dinofelisa'', iako je u istoimenom romanu mačka nazvana "leopardom". == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * {{cite book |last1=Turner |first1=Alan |last2=Antón |first2=Mauricio |year=1997 |title=The Big Cats and their fossil relatives |url=https://archive.org/details/bigcatstheirfoss00turn |url-access=limited |location=New York |publisher=Columbia University Press |pages=[https://archive.org/details/bigcatstheirfoss00turn/page/n58 41]–43 |isbn=0-231-10228-3}} * {{Citation |last1=Werdelin |first1=Lars |last2=Lewis |first2=Margaret E. |name-list-style=amp |year=2001 |title=A revision of the genus ''Dinofelis'' (Mammalia, Felidae) |journal=[[Zoological Journal of the Linnean Society]] |volume=132 |issue=2 |pages=147–258 |doi=10.1006/zjls.2000.0260|doi-access=free }} * {{Citation |last1=Legendre |first1=Serge |last2=Roth |first2=Claudia |name-list-style=amp |year=1988 |title=Correlation of carnassial tooth size and body weight in recent carnivores (Mammalia) |journal=Historical Biology |volume=1 |issue=1 |pages=85–98 |doi=10.1080/08912968809386468|bibcode=1988HBio....1...85L }} [[Kategorija:Rodovi mački]] [[Kategorija:Sabljozube mačke]] [[Kategorija:Izumrli rodovi zvijeri]] [[Kategorija:Izumrle mačke]] he0v8gff702nj0xx8dqr8svndclovut 7615186 7615184 2026-10-08T13:05:02Z Argo Navis 852 /* U popularnoj kulturi */ 7615186 wikitext text/x-wiki {{DISPLAYTITLE:''Dinofelis''}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Dinofelis'' | status = izumrli | raspon_fosila = {{geološki raspon|5|1.2|[[pliocen]]-[[pleistocen]]}} | slika = Dinofelis15DB.jpg | slika_opis = | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[zvijeri|Carnivora]] | familia = [[mačke|Felidae]] | genus = †'''''Dinofelis''''' | genus_autorstvo = [[Otto Zdansky|Zdansky]], [[1924.]] | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = {{plainlist| * †''[[Dinofelis‭ ‬abeli]]'' * †''[[Dinofelis aronoki]]'' * †''[[Dinofelis barlowi]]'' * †''[[Dinofelis cristata]]'' * †''[[Dinofelis darti]]'' * †''[[Dinofelis diastemata]]'' * †''[[Dinofelis‭ ‬Langebaanweg]]'' * †''[[Dinofelis ‬Lothagam]]'' * †''[[Dinofelis paleoonca]]'' * †''[[Dinofelis petteri]]'' * †''[[Dinofelis piveteaui]]''}} }} '''''Dinofelis''''' bio je rod sabljozubih mačaka ([[Felinae]]) koje su pripadale tribusu [[Metailurini]]. Bili su rasprostranjeni u [[europa|Europi]], [[azija|Aziji]], [[afrika|Africi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] prije barem 5 do 1,2 miljuna godina (rani [[pliocen]]-rani [[pleistocen]]). Fosili vrlo slični fosilima ''Dinofelisa'' iz ranih stijena formacije Lothagam koje u starosti dosežu do ranog [[miocen]]a, prije nekih 8 milijun godina. == Opis i ekologija == Po veličini bio je između današnjeg [[leopard]]a i [[lav]]a, otprilike veličine [[jaguar]]a (70 cm visok i težine do 120 kg) - srednje velika, ali snažna mačka koja je imala dva istaknuta sabljasta zuba. Prednji udovi bili su izrazito snažno građeni u usporedbi s današnjim mačkama (pa čak i jaguarom). Tako zdepasto tijelo možda ukazuje na to da je preferirao staništa s gustom ili mješovitom vegetacijom, iako je možda također bio sličan jaguaru, u čija staništa spadaju i prašume i otvoreni prostori poput močvara bez drveća. === Tjelesna težina === [[Serge Legendre]] i [[Claudia Roth]] su pregledali dva primjerka u svrhu nalaženja podataka o tjelesnoj masi. Za prvi primjerak procijenjeno je da je imao težinu od 31,4 kg. Drugi je imao težinu od 87,8 kg.{{sfn|Legendre|Roth|1988}} === Zubalo === Očnjaci ''Dinofelisa'' su duži i pljosnatiji nego kod današnjih mačaka, ali kraći i obliji nego kod pravih sabljozubih mačaka. ''Dinofelis'' i [[Nimravidae|nimravidi]] se zbog toga obično nazivaju "lažnim sabljozubim" mačkama. (Međutim, nimravidi nisu bliski srodnici ''Dinofelisa''.) Dok su mu donji očnjaci također bili krupni, zubi u zadnjem dijelu čeljusti nisu bili krupni kao kod lava i ostalih današnjih velikih mačaka.{{sfn|Turner|Antón|1997|pp=41–43}} === Fosili === Fosili ''Dinofelisa'' pronađeni su u južnoj Africi, zajedno s kostima pavijana kojeg je možda ubio. Također su pronađene kosti nekoliko primjeraka ''Dinofelisa'' i pavijana u jednoj prirodnoj zamci. ''Dinofelisi'' su možda ušli u nju kako bi se hranili uhvaćenim životinjama ili su možda jednostavno prolazili kroz područje gdje se ta zamka nalazila i nisu se više mogli izvući iz nje. Na nekoliko nalazišta u južnoj Africi pronađeni su dokazi da je ''Dinofelis'' lovio ''[[Australopithecus africanus|Australopithecusa africanusa]]'', jer su tu pronađeni fosilizirani ostaci ''Dinofelisa'', hominida i drugih velikih životinja koje su u to vrijeme živjele na tom području. Osim toga, jer su u južnoj Africi ostaci ''Dinofelisa'' pronađeni blizu fosiliziranih lubanja ''[[Paranthropus]]a'', od kojih nekoliko ima parne rupe na sebi čija razdaljina gotovo savršeno odgovara onoj kod gornjih zuba ''Dinofelisa'', moguće je da su ''Dinofelisi'' također lovili krupne hominide. Smatra se da je postepeni nestanak šuma, u kojima je ''Dinofelis'' lovio, doprinio njegovom izumiranju na početku ledenog doba. == Ishrana == ''Dinofelis'' je lovio životinje, uključujući mladunce mamuta, mlade i stare mastodone i ''[[Homo habilis]]a'' (pretka današnjih ljudi). == Vrste == Moguće je da postoji još neopisanih vrsta.{{sfn|Werdelin|Lewis|2001}} *''Dinofelis aronoki'': nastanjivao je [[kenija|Keniju]] i [[etiopija|Etiopiju]] tokom perioda villafranchia i biharija. Nedavno odvojen od ''D. barlowi''. *''Dinofelis barlowi'': živio je od kasnog [[miocen]]a do ranog [[pleistocen]]a. Geografski bio je rasporstranjen u [[europa|Europi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], ali najviše u [[afrika|Africi]]. Imao je visinu od 70 cm i dužinu od 1 m, pa stoga je vjerojatno najmanja vrsta roda ''Dinofelis''. *''Dinofelis cristata'': nastanjivao je [[kina|Kinu]]. (Uključuje ''D. abeli''.) *''Dinofelis darti'': nastanjivao je južnu Afriku tokom perioda villafranchia. *''Dinofelis diastemata'': Evropa *''[[Dinofelis paleoonca]]'': Sjeverna Amerika *''Dinofelis petteri'': istočna Afrika *''Dinofelis piveteaui'': južna Afrika *''Dinofelis'' sp. "Langebaanweg" *''Dinofelis'' sp. "Lothagam" == U popularnoj kulturi == ''Dinofelis'' je prikazan u BBC-jevoj dokumentarnoj emisiji ''[[Šetnja sa zvijerima]]'' ({{eng.|Walking with Beasts}}) kao grabežljivac koji lovi ''[[Australopithecus]]e''. U prvoj sceni filma [[2001.: Odiseja u svemiru (1968.)|2001.: Odiseja u svemiru]] grupa primitivnih hominida, prije otkrića alata, žive u strahu od velike, grabežljive mačke (koju je glumio jaguar), koja vjerojatno pretpostavlja ''Dinofelisa'', iako je u istoimenom romanu mačka nazvana "leopardom". == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * {{cite book |last1=Turner |first1=Alan |last2=Antón |first2=Mauricio |year=1997 |title=The Big Cats and their fossil relatives |url=https://archive.org/details/bigcatstheirfoss00turn |url-access=limited |location=New York |publisher=Columbia University Press |pages=[https://archive.org/details/bigcatstheirfoss00turn/page/n58 41]–43 |isbn=0-231-10228-3}} * {{Citation |last1=Werdelin |first1=Lars |last2=Lewis |first2=Margaret E. |name-list-style=amp |year=2001 |title=A revision of the genus ''Dinofelis'' (Mammalia, Felidae) |journal=[[Zoological Journal of the Linnean Society]] |volume=132 |issue=2 |pages=147–258 |doi=10.1006/zjls.2000.0260|doi-access=free }} * {{Citation |last1=Legendre |first1=Serge |last2=Roth |first2=Claudia |name-list-style=amp |year=1988 |title=Correlation of carnassial tooth size and body weight in recent carnivores (Mammalia) |journal=Historical Biology |volume=1 |issue=1 |pages=85–98 |doi=10.1080/08912968809386468|bibcode=1988HBio....1...85L }} [[Kategorija:Rodovi mački]] [[Kategorija:Sabljozube mačke]] [[Kategorija:Izumrli rodovi zvijeri]] [[Kategorija:Izumrle mačke]] 44jb0ysclebz9p0k510wt9t92iq9hdu 0 488868 7615441 7338226 2026-10-09T03:57:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615441 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sokol-grad (Konavle).JPG|mini|Sokol grad]] '''Sokol grad''' ili '''Sokol kula''' jest utvrda u mjestu [[Dunave|Dunavama]] u [[Konavle|Konavlima]]. Prvi sačuvan pisani spomen utvrde je iz [[1391.]] godine iako je utvrda ili njena preteča postojala i ranije.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/152010/Default.aspx www.slobodnadalmacija.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140819130016/http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/152010/Default.aspx |date=19. kolovoza 2014. }}, "UTVRDA U DUNAVAMA Obnovljeni Soko-grad nova atrakcija Konavala", objavljeno 14. listopada 2011., pristupljeno 15. lipnja 2013.</ref> Riječ je o utvrdi bosanskih velikaša (prije njih tu je postojala ilirska gradina te rimska i bizantska utvrda) koja je došla u posjed [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] godine [[1420.]], po prodaji Konavala. Od tad počinju kontinuirani radovi na njenoj dogradnji, preuređenju, pojačanju, naoružavanju i održavanju. Na području na kojem je utvrda nalaze se tragovi života stari 4000 godina. Preživjela je veliki [[potres u Dubrovniku 1667.|potres]] 1667. godine. U pismohranskim spisima nakon [[1672.]] više se ne spominje što navodi na zaključak da je poslije te godine bila napuštena. Kako je to bilo uobičajeno kod napuštenih utvrda, okolni žitelji poslužili su se njenim kamenjem za izgradnju svojih kuća i ogradnih i potpornih međa te ju tako dobrano razgradili. Ono što je od utvrde ostalo konzervirano je i kontinuirano se održava. U travnju [[2013.]] utvrdu je potpuno obnovilo Društvo prijatelja dubrovačke starine (koje ju je od Crkve koja ju je posjedovala utvrdu otkupilo [[1970.]]) te je postala pristupačna posjetiteljima uz naplatu ulaznica.<ref>[http://www.princip.hr/index.php/kultura/likovna-umjetnost/item/4267-otvoren-obnovljeni-konavoski-sokol-grad www.princip.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130505003430/http://princip.hr/index.php/kultura/likovna-umjetnost/item/4267-otvoren-obnovljeni-konavoski-sokol-grad |date=5. svibnja 2013. }}, "Otvoren obnovljeni konavoski Sokol-grad", objavljeno 21. travnja 2013., pristupljeno 15. lipnja 2013.</ref> U prvih 9 mjeseci [[2013.]] godine Sokol grad je razgledalo 5800 posjetitelja.<ref>[http://www.dubrovacki.hr/clanak/56078/oboren-rekord-na-zidinama-753-tisuce-posjetitelja www.dubrovacki.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140505003940/http://www.dubrovacki.hr/clanak/56078/oboren-rekord-na-zidinama-753-tisuce-posjetitelja |date=5. svibnja 2014. }}, "Oboren rekord: na zidinama 753 tisuće posjetitelja", objavljeno i pristupljeno 7. listopada 2013.</ref> == Galerija == <gallery> Z-1616 Utvrda Sokol grad 02.jpg Z-1616 Utvrda Sokol grad 01.jpg Z-1616 Utvrda Sokol grad 06.jpg Z-1616 Utvrda Sokol grad 05.jpg </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Sokol fort}} * [http://citywallsdubrovnik.hr/bastina/sokol-kula/ DPDS - Sokol grad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130703222410/http://citywallsdubrovnik.hr/bastina/sokol-kula/ |date=3. srpnja 2013. }} * {{boš oznaka}} Kurtović, Esad; Filipović, Emir O.: Četiri bosanska Sokola, {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Dodatak, 32/16 [[Kategorija:Utvrde u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Konavle]] pl60bx8g1n0wkg6tfxo2a1yekrdbhca 0 492698 7615325 7023180 2026-10-08T17:43:01Z Moon1238 258470 7615325 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-P0310-0025, Berlin, Straßenszene.jpg|250px|right|thumb|[[Djevojka|Djevojka]] i mladić (momak)]] '''Momak''', mladić, pojam za mlađeg čovjeka koji je prerastao dječačku dob, ali još nije dosegnuo zrelu dob.<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search Hrvatski jezični portal] (pristupljeno 16. prosinca 2017.)</ref> Podrijetlo korijena je bugarsko. Koristi se i kao [[sinonim]] za riječi "neženja" i "mladoženja". U gospodarstvu, pogotovo kroz povijest, momak je bio onaj koji pomaže starijima ili nadređenima na seoskom imanju, ili na brodskoj posadi (sinonim za mornara). Pojam se koristio i za običnog vojnika. U [[Sinjska alka|Sinjskoj alci]], momak je stasit i naočit pomagač alkaru.<ref>[http://www.alka.hr/alkaWiki_opsirno.asp?pageID=4&nID=23 ''Alkarski momak'', alka.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171217014218/http://www.alka.hr/alkaWiki_opsirno.asp?pageID=4&nID=23 |date=17. prosinca 2017. }} (pristupljeno 16. prosinca 2017.)</ref> Momak se koristi i kao naziv za [[muškarac|muškarca]] koji je s nekom osobom u romantičnoj ili seksualnoj vezi. U ranije doba se pod time, kao što i sama etimologija sugerira, podrazumijevala mlađa osoba, odnosno mladić koji s nekim ljubuje u dobi prije nego što se smatra primjerenim ili je u materijalnoj mogućnosti formalizirati svoju vezu preko [[zaruke|zaruka]] ili [[brak]]a. Za starije muškarce u intimnoj izvanbračnoj vezi se umjesto toga rabio izraz [[ljubavnik]] ili, pogrdno, ''švaler''. U nekim se društvenim kontekstima izrazom ''momak'' nastoji manje označiti životna dob, a više ne-formalnost i ne-obaveznost intimne veze. Za momka i njegovu [[djevojka|djevojku]] se uglavnom pretpostavlja da ne žive zajedno, odnosno da nisu bračni drugovi niti u [[izvanbračna zajednica|izvanbračnoj zajednici]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Društvo]] [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Muškarci]] 33adiys9cmxdrh9x5onzyey4fk4lkns 0 492993 7615245 5609322 2026-10-08T13:50:14Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Male mačke|Male mačke]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Prionailurus|Prionailurus]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615245 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Mačka ribič | slika = Fishing Cat (Prionailurus viverrinus) 3.jpg | slika_opis = Mačka ribič | status = VU | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mačke|Felidae]] | subfamilia = [[Male mačke|Felinae]] | genus = ''[[Prionailurus]]'' | species = '''''Prionailurus viverrinus''''' | dvoimeno_autorstvo = ([[Edward Turner Bennett|Bennett]], [[1833.]]) }} '''Mačka ribič''' ({{lat.|Prionailurus viverrinus}}) je [[životinja]] iz porodice mačaka, čije se stanište proteže kroz: [[Indokina|Indokinu]], [[Indija|Indiju]], [[Pakistan]], [[Šri Lanka|Šri Lanku]], [[Sumatra|Sumatru]] i [[Java|Javu]]. [[Krzno]] je maslinovo-sive boje s crnim [[točka]]ma, raspoređenim u uzdužne [[pruga (linija)|pruge]]. [[Nos]] ove vrste je karakteristično spljošten. [[Veličina]] se razlikuje, ovisno o staništu: u Indiji, [[dužina]] je oko 80 [[cm]], a [[težina]] oko 11,7 [[kg]], dok je u [[Indonezija|Indoneziji]], dužina oko 65 cm, a težina od oko 6 kg. Zdepaste su građe sa srednje-kratkim [[noga]]ma i kratkim mišićavim [[rep]]om, koji je dužine jedne do dvije polovine dužine ostatka [[tijelo|tijela]]. Kao i njen najbliži srodnik [[leopard mačka]], mačka ribič živi pored [[rijeka (vodotok)|rijeka]], malih [[potok]]a i [[močvara]] sa [[Šuma mangrova|šumom mangrova]], a pošto često i vješto pliva, prilagođena je ovom [[stanište|staništu]]. [[Datoteka:Fishing Cat Pessac zoo.jpg|230px|minijatura|lijevo]] Glavna hrana ove mačke su [[Riba|ribe]] od kojih lovi oko 10 različitih vrsta. Također, lovi i druge vodene [[životinje]], kao što su [[žabe]] ili [[riječni rak]]ovi, ali i kopnene životinje, poput [[glodavac]]a i [[ptica]]. Kao i drugim sisavcima koji žive u poluvodenim sredinama, posebno građene [[šapa|šape]] joj omogućuju bolje [[kretanje]] u blatnjavom okruženju i vodi. {{Male mačke}} [[Kategorija:Prionailurus]] i54b3tf4nx5b6vyrf68nh7t060h3scc 0 494232 7615257 7583120 2026-10-08T13:58:12Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Prapovijesni sisavci]]; +[[Kategorija:Izumrli rodovi surlaša]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615257 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Moeritherium'' | status = izumrli | raspon_fosila = Kasni [[eocen]] | slika = Moeritherium.jpg | slika_opis = Restauracija iz 1920. | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Proboscidea]] | familia = †'''Moeritheriidae''' | familia_autorstvo= C.W. Andrews, [[1906.]] | genus = †'''''Moeritherium''''' | genus_autorstvo= C.W. Andrews, [[1901.]] | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = {{plainlist| * †''M. andrewsi'' <small>Schlosser, [[1911.]]</small> * †''M. chehbeurameuri'' <small>Delmer et al., [[2006.]]</small> * †''M. gracile'' <small>Andrews, [[1902.]]</small> * †''M. lyonsi'' <small>Andrews, [[1901.]]</small> * †''M. trigodon'' <small>Andrews, [[1904.]]</small>}} }} '''''Moeritherium''''' ("zvijer s jezera Moeris") je bio rod koji se sastojao od nekoliko izumrlih vrsta. Ti prapovijestni sisavci bili su u srodstvu sa [[afrički slon|slon]]om i u daljem srodstvu s [[morske krave|morskim kravama]]. Živjeli su tijekom razdoblja [[eocen]]a. == Opis == [[Datoteka:Moeritherium sp.jpg|thumb|left|Skelet u [[Japan]]u]] Vrste roda ''Moeritherium'' bile su [[svinja|svinjolike]] životinje koje su živjele prije između 37 i 35 milijuna godina, a podsjećali su na današnje [[tapiri|tapire]]<ref name="Koehl">Koehl, D. 2006 [http://www.elephant.se/moeritherium.php The genus ''Moeritherium'', ancestor of elephants.] Downloaded on 6 December 2006.</ref> ili na [[patuljasti nilski konj|patuljastog nilskog konja]] (iako nisu bili u srodstvu ni s jednom od te dvije grupe). Bili su manji od današnjih slonova, visine od samo 70 cm u ramenima i dužine od oko 3 m. Smatra se da su nastanjivali močvare i rijeke i popunjavali ekološke niše današnjih nislkih konja. Oblik njihovih zuba ukazuje na to da su se hranili mekom vodenom vegetacijom. Oblik lubanje ukazuje na to da ''Moeritherium'' nije imao surlu kao slon, ali možda je imao široku i pokretljivu gornju usnu kao tapiri, kojom je sebi prinosio vodenu vegetaciju. Drugi par sjekutića formirao je malene kljove, iako su one bile sličnije zubima nilskog konja nego kljovama slona.<ref>{{cite book |editor=Palmer, D. |year=1999 |title=The Marshall Illustrated Encyclopedia of Dinosaurs and Prehistoric Animals |url=https://archive.org/details/illustratedencyc0000unse_y8e7 |publisher=Marshall Editions |location=London |isbn=1-84028-152-9 |page=[https://archive.org/details/illustratedencyc0000unse_y8e7/page/238 238]}}</ref><ref name="MamEv">{{cite book |author=Savage, RJG, & Long, MR |year=1986 |title=Mammal Evolution: an illustrated guide |url=https://archive.org/details/mammalevolutioni0000sava_a5g0 |publisher=Facts on Datoteka |location=New York |isbn=0-8160-1194-X |page=[https://archive.org/details/mammalevolutioni0000sava_a5g0/page/147 147]}}</ref> Njegova zubna formula je: 3.1.3.3./2.0.3.3.<ref name ="Shoshani et al. 1996">Jeheskel Shoshani, Robert M. West, Nicholas Court, Robert J. G. Savage und John M. Harris: ''The earliest proboscideans: general plan, taxonomy, and palaeoecology.'' In: Jeheskel Shoshani und Pascal Tassy (Hrsg.): ''The Proboscidea. Evolution and palaeoecology of the Elephants and their relatives.'' Oxford, New York, Tokyo, 1996, S. 57–75</ref> == Otkriće == [[Image:Moeritherium lyonsi skull.JPG|thumb|left|Lubanja ''Moeritherium lyonsi'']] [[Charles William Andrews]] je 1901. opisao vrstu ''Moeritherium lyonsi'' prema fosilu pronađenom u formaciji Qasr-el-Sagha u [[Al Fayyum]]u u [[egipat|Egiptu]]. Andrews je ''Moeritherium gracile'' opisao prema fosilnim ostacima manjeg primjerka, koji je 1902. pronađen na istom području u jednoj riječno-morskoj formaciji,<ref name="Matsumoto1922">Matsumoto, H. 1922. Revision of ''Palæomastodon'' and ''Mœritherium''. ''Palæomastodon intermedius'', and ''Phiomia osborni, new species. American Museum Novitates. Number 51, November 21.</ref><ref name="Matsumoto1923">Matsumoto, H. 1923. A Contribution to the Knowledge of Mœritherium. Bulletin of the American Museum of Natural History ; v. 48, article 4. p. 97-140.</ref> tj. području na kojem se nalazilo močvarno-estuarsko do slanovodno-lagunsko stanište. Charles Andrews je 1904. otkrio prve fosile vrste ''Moeritherium trigodon'' u naslagama jedne oaze u Al Fayyumu.<ref name="Koehl"/><ref name="ABCOnline">ABC Online. 2002. [http://www.abc.net.au/beasts/factDatotekas/factDatotekas/moeritherium.htm ABC - Science - Beasts - ''Moeritherium'' FactDatoteka] Downloaded on 6 December 2006.</ref> Fosili ''Moeritheriuma'' također se mogu naći i na drugim nalazištima u Sjevernoj i Zapadnoj Africi.<ref name="BBC">BBC Homepage. 2006. [http://www.abc.net.au/beasts/factDatotekas/factDatotekas/moeritherium.htmBBC - Science & Nature - Wildfacts - ''Moeritherium''] Downloaded on 6 December 2006.</ref> [[Max Schlosser]] iz Münchena je 1911. razdijelio ''Moeritherium lyonsi'' na dvije odvojene vrste: ''Moeritherium lyonsi'', veliku formu iz formacije Qasr-el-Sagha, i novu veliku vrstu, ''M. andrewsi'', iz jedne riječno-morske formacije.<ref name="Matsumoto1922"/><ref name="Matsumoto1923"/><ref name="Schlosser">Schlosser Max (1911) "Beiträge zur Kenntnis der oligozänen Landsäugetiere aus dem Fayum, Ägypten." ''Beiträge zur Paläontologie und Geologie Österreich-Ungarns'', 24: 1–167.</ref> Vrsta ''Moeritherium chehbeurameuri'' je 2006. opisana prema fosilnim ostacima s kasnoeocenskog lokaliteta [[Bir El Ater]] u [[Alžir]]u.<ref name="Delmer2006">Delmer, C., Mahboubi, M., Tabuce, R. & Tassy, P. 2006. "A new species of ''Moeritherium'' (Proboscidae, Mammalia) from the Eocene of Algeria: new perspectives on the ancestral morphotype of the genus." ''Palaeontology'' 49 (2), 421-434.</ref> == Klasifikacija == Ne smatra se da je ''Moeritherium'' bio predak današnjih slonova; bio je pripadnik jedne grane koja je izumrla, tj. nema živućih potomaka. Tijekom eocena je postojalo nekoliko vrsta slonova i neke od njih, kao što je ''[[Palaeomastodon]]'', bile su vrlo slične današnjima. Međutim, ''Moeritherium'' je bio tipičan za granu koja je sasvim drugačije evoluirala, razvivši vrlo malenu surlu i kratke noge. == Nalazišta == Ostaci roda ''Moeritherium'' do sada su pronađeni na području sjeverne Afrike. Ostale kontinente nije ni nastanjivao, jer je tijekom eocena ocean Tetis razdjeljivao Afriku od Evroazije, a "mostovi" su se stvorili tek u miocenu, prije 22 milijuna godina.<ref name="Shoshani et al. 1996"/><ref>Jan van der Made: The evolution of the elephants and their relatives in the context of a changing climate and geography. In: Harald Meller (Hrsg.): Elefantenreich - Eine Fossilwelt in Europa. Halle/Saale, 2010, S. 340–360</ref> Među njegova nalazišta spadaju: * [[Egipat]] - oaza Fayyum - gornji eocen, [[oligocen]]<ref> Charles William Andrews: ''A Descriptive Catalogue of the Tertiary Vertebrata of the Fayum, Egypt; Based on the Collection of the Egyptian Government in the Geological Museum, Cairo, and on the Collection in the British Museum (Natural History).'' London, 324 Seiten, 26 Tafeln, 101 Abbildungen, 1906</ref> * [[Alžir]] - Bir el Ater (planine Nementcha) - od srednjeg do gornjeg eocena,<ref>P. E. Coiffait, B. Coiffait, J. J. Jaeger und Mohamed Mahboubi: ''Un nouveau gisement a Mammiferes fossiles d'age Eocene superieure sur le versant sud des Nementcha (Algerie orientale): decouverte des plus anciens Rongeurs d'Afrique.'' Comptes Rendus de I'Academie des Sciences series 2, 299(13), 1984, S. 893–898</ref><ref>Cyrille Delmer, Mohamed Mahiboubi, Rudolphe Tabuce und Pascal Tassy: A new species of Moeritherium (Proboscidea, Mammalia) from the Eocene of Algeria: New perspectives on the ancestral morphotype of the genus. Palaeontology 49 (2), 2006, S. 421–434</ref> kao i Khenchela - eocen<ref>G. Schlesinger: '' Studien über die Stammesgeschichte der Proboscidier.'' Jahrbuch der Kaiserlich-Königlichen Geologischen Reichsanstalt 62(1), 1912, S. 87–182</ref> * [[Libija]] - Dor el Talha (bazen [[Sirt]]a) - gornji eocen, donji oligocen<ref>C. Arambourg und P. Magnier: '' Gisements de Vertebres dans le bassin tertiaire de Syrte (Libye).'' Comptes Rendus Hebdomadaires des Seances de I'Academie des Sciences 252(8), 1961, S. 1181–1183</ref> * [[Mali]] - ''Tafidet'' kod [[Gao]]a<ref>H. Tobien: ''The Structure of the Mastodont Molar (Proboscidea, Mammalia), Part 3: The Oligocene Mastodont Genera Palaeomastodon, Phiomia and the Eo/Oligocene Paenungulate Moeritherium.'' Mainzer Geowissenschaftliche Mitteilungen 6, 1978, S. 177–208</ref> * [[Senegal]] - M'Bodione Dadere - ostaci moeriterida (upitni)<ref>A. Gorodiski und R. Lavocat: '' Première découverte de Mammifères dans le Tertiaire (Lutetien) du Sénégal.'' Compte Rendu Sommaire des Séances, Societé Géologique de France, 15 (Séance du 7 Décembre 1953), 1953, S. 315–317</ref> * [[Sudan]] == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Izumrli rodovi surlaša]] 0uz8rp7oqdx6vdufo26sfb9z44s9g84 7615258 7615257 2026-10-08T13:58:30Z Argo Navis 852 7615258 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Moeritherium'' | status = izumrli | raspon_fosila = Kasni [[eocen]] | slika = Moeritherium.jpg | slika_opis = Restauracija iz 1920. | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Proboscidea (red sisavaca)|Proboscidea]] | familia = †'''Moeritheriidae''' | familia_autorstvo= C.W. Andrews, [[1906.]] | genus = †'''''Moeritherium''''' | genus_autorstvo= C.W. Andrews, [[1901.]] | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = {{plainlist| * †''M. andrewsi'' <small>Schlosser, [[1911.]]</small> * †''M. chehbeurameuri'' <small>Delmer et al., [[2006.]]</small> * †''M. gracile'' <small>Andrews, [[1902.]]</small> * †''M. lyonsi'' <small>Andrews, [[1901.]]</small> * †''M. trigodon'' <small>Andrews, [[1904.]]</small>}} }} '''''Moeritherium''''' ("zvijer s jezera Moeris") je bio rod koji se sastojao od nekoliko izumrlih vrsta. Ti prapovijestni sisavci bili su u srodstvu sa [[afrički slon|slon]]om i u daljem srodstvu s [[morske krave|morskim kravama]]. Živjeli su tijekom razdoblja [[eocen]]a. == Opis == [[Datoteka:Moeritherium sp.jpg|thumb|left|Skelet u [[Japan]]u]] Vrste roda ''Moeritherium'' bile su [[svinja|svinjolike]] životinje koje su živjele prije između 37 i 35 milijuna godina, a podsjećali su na današnje [[tapiri|tapire]]<ref name="Koehl">Koehl, D. 2006 [http://www.elephant.se/moeritherium.php The genus ''Moeritherium'', ancestor of elephants.] Downloaded on 6 December 2006.</ref> ili na [[patuljasti nilski konj|patuljastog nilskog konja]] (iako nisu bili u srodstvu ni s jednom od te dvije grupe). Bili su manji od današnjih slonova, visine od samo 70 cm u ramenima i dužine od oko 3 m. Smatra se da su nastanjivali močvare i rijeke i popunjavali ekološke niše današnjih nislkih konja. Oblik njihovih zuba ukazuje na to da su se hranili mekom vodenom vegetacijom. Oblik lubanje ukazuje na to da ''Moeritherium'' nije imao surlu kao slon, ali možda je imao široku i pokretljivu gornju usnu kao tapiri, kojom je sebi prinosio vodenu vegetaciju. Drugi par sjekutića formirao je malene kljove, iako su one bile sličnije zubima nilskog konja nego kljovama slona.<ref>{{cite book |editor=Palmer, D. |year=1999 |title=The Marshall Illustrated Encyclopedia of Dinosaurs and Prehistoric Animals |url=https://archive.org/details/illustratedencyc0000unse_y8e7 |publisher=Marshall Editions |location=London |isbn=1-84028-152-9 |page=[https://archive.org/details/illustratedencyc0000unse_y8e7/page/238 238]}}</ref><ref name="MamEv">{{cite book |author=Savage, RJG, & Long, MR |year=1986 |title=Mammal Evolution: an illustrated guide |url=https://archive.org/details/mammalevolutioni0000sava_a5g0 |publisher=Facts on Datoteka |location=New York |isbn=0-8160-1194-X |page=[https://archive.org/details/mammalevolutioni0000sava_a5g0/page/147 147]}}</ref> Njegova zubna formula je: 3.1.3.3./2.0.3.3.<ref name ="Shoshani et al. 1996">Jeheskel Shoshani, Robert M. West, Nicholas Court, Robert J. G. Savage und John M. Harris: ''The earliest proboscideans: general plan, taxonomy, and palaeoecology.'' In: Jeheskel Shoshani und Pascal Tassy (Hrsg.): ''The Proboscidea. Evolution and palaeoecology of the Elephants and their relatives.'' Oxford, New York, Tokyo, 1996, S. 57–75</ref> == Otkriće == [[Image:Moeritherium lyonsi skull.JPG|thumb|left|Lubanja ''Moeritherium lyonsi'']] [[Charles William Andrews]] je 1901. opisao vrstu ''Moeritherium lyonsi'' prema fosilu pronađenom u formaciji Qasr-el-Sagha u [[Al Fayyum]]u u [[egipat|Egiptu]]. Andrews je ''Moeritherium gracile'' opisao prema fosilnim ostacima manjeg primjerka, koji je 1902. pronađen na istom području u jednoj riječno-morskoj formaciji,<ref name="Matsumoto1922">Matsumoto, H. 1922. Revision of ''Palæomastodon'' and ''Mœritherium''. ''Palæomastodon intermedius'', and ''Phiomia osborni, new species. American Museum Novitates. Number 51, November 21.</ref><ref name="Matsumoto1923">Matsumoto, H. 1923. A Contribution to the Knowledge of Mœritherium. Bulletin of the American Museum of Natural History ; v. 48, article 4. p. 97-140.</ref> tj. području na kojem se nalazilo močvarno-estuarsko do slanovodno-lagunsko stanište. Charles Andrews je 1904. otkrio prve fosile vrste ''Moeritherium trigodon'' u naslagama jedne oaze u Al Fayyumu.<ref name="Koehl"/><ref name="ABCOnline">ABC Online. 2002. [http://www.abc.net.au/beasts/factDatotekas/factDatotekas/moeritherium.htm ABC - Science - Beasts - ''Moeritherium'' FactDatoteka] Downloaded on 6 December 2006.</ref> Fosili ''Moeritheriuma'' također se mogu naći i na drugim nalazištima u Sjevernoj i Zapadnoj Africi.<ref name="BBC">BBC Homepage. 2006. [http://www.abc.net.au/beasts/factDatotekas/factDatotekas/moeritherium.htmBBC - Science & Nature - Wildfacts - ''Moeritherium''] Downloaded on 6 December 2006.</ref> [[Max Schlosser]] iz Münchena je 1911. razdijelio ''Moeritherium lyonsi'' na dvije odvojene vrste: ''Moeritherium lyonsi'', veliku formu iz formacije Qasr-el-Sagha, i novu veliku vrstu, ''M. andrewsi'', iz jedne riječno-morske formacije.<ref name="Matsumoto1922"/><ref name="Matsumoto1923"/><ref name="Schlosser">Schlosser Max (1911) "Beiträge zur Kenntnis der oligozänen Landsäugetiere aus dem Fayum, Ägypten." ''Beiträge zur Paläontologie und Geologie Österreich-Ungarns'', 24: 1–167.</ref> Vrsta ''Moeritherium chehbeurameuri'' je 2006. opisana prema fosilnim ostacima s kasnoeocenskog lokaliteta [[Bir El Ater]] u [[Alžir]]u.<ref name="Delmer2006">Delmer, C., Mahboubi, M., Tabuce, R. & Tassy, P. 2006. "A new species of ''Moeritherium'' (Proboscidae, Mammalia) from the Eocene of Algeria: new perspectives on the ancestral morphotype of the genus." ''Palaeontology'' 49 (2), 421-434.</ref> == Klasifikacija == Ne smatra se da je ''Moeritherium'' bio predak današnjih slonova; bio je pripadnik jedne grane koja je izumrla, tj. nema živućih potomaka. Tijekom eocena je postojalo nekoliko vrsta slonova i neke od njih, kao što je ''[[Palaeomastodon]]'', bile su vrlo slične današnjima. Međutim, ''Moeritherium'' je bio tipičan za granu koja je sasvim drugačije evoluirala, razvivši vrlo malenu surlu i kratke noge. == Nalazišta == Ostaci roda ''Moeritherium'' do sada su pronađeni na području sjeverne Afrike. Ostale kontinente nije ni nastanjivao, jer je tijekom eocena ocean Tetis razdjeljivao Afriku od Evroazije, a "mostovi" su se stvorili tek u miocenu, prije 22 milijuna godina.<ref name="Shoshani et al. 1996"/><ref>Jan van der Made: The evolution of the elephants and their relatives in the context of a changing climate and geography. In: Harald Meller (Hrsg.): Elefantenreich - Eine Fossilwelt in Europa. Halle/Saale, 2010, S. 340–360</ref> Među njegova nalazišta spadaju: * [[Egipat]] - oaza Fayyum - gornji eocen, [[oligocen]]<ref> Charles William Andrews: ''A Descriptive Catalogue of the Tertiary Vertebrata of the Fayum, Egypt; Based on the Collection of the Egyptian Government in the Geological Museum, Cairo, and on the Collection in the British Museum (Natural History).'' London, 324 Seiten, 26 Tafeln, 101 Abbildungen, 1906</ref> * [[Alžir]] - Bir el Ater (planine Nementcha) - od srednjeg do gornjeg eocena,<ref>P. E. Coiffait, B. Coiffait, J. J. Jaeger und Mohamed Mahboubi: ''Un nouveau gisement a Mammiferes fossiles d'age Eocene superieure sur le versant sud des Nementcha (Algerie orientale): decouverte des plus anciens Rongeurs d'Afrique.'' Comptes Rendus de I'Academie des Sciences series 2, 299(13), 1984, S. 893–898</ref><ref>Cyrille Delmer, Mohamed Mahiboubi, Rudolphe Tabuce und Pascal Tassy: A new species of Moeritherium (Proboscidea, Mammalia) from the Eocene of Algeria: New perspectives on the ancestral morphotype of the genus. Palaeontology 49 (2), 2006, S. 421–434</ref> kao i Khenchela - eocen<ref>G. Schlesinger: '' Studien über die Stammesgeschichte der Proboscidier.'' Jahrbuch der Kaiserlich-Königlichen Geologischen Reichsanstalt 62(1), 1912, S. 87–182</ref> * [[Libija]] - Dor el Talha (bazen [[Sirt]]a) - gornji eocen, donji oligocen<ref>C. Arambourg und P. Magnier: '' Gisements de Vertebres dans le bassin tertiaire de Syrte (Libye).'' Comptes Rendus Hebdomadaires des Seances de I'Academie des Sciences 252(8), 1961, S. 1181–1183</ref> * [[Mali]] - ''Tafidet'' kod [[Gao]]a<ref>H. Tobien: ''The Structure of the Mastodont Molar (Proboscidea, Mammalia), Part 3: The Oligocene Mastodont Genera Palaeomastodon, Phiomia and the Eo/Oligocene Paenungulate Moeritherium.'' Mainzer Geowissenschaftliche Mitteilungen 6, 1978, S. 177–208</ref> * [[Senegal]] - M'Bodione Dadere - ostaci moeriterida (upitni)<ref>A. Gorodiski und R. Lavocat: '' Première découverte de Mammifères dans le Tertiaire (Lutetien) du Sénégal.'' Compte Rendu Sommaire des Séances, Societé Géologique de France, 15 (Séance du 7 Décembre 1953), 1953, S. 315–317</ref> * [[Sudan]] == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Izumrli rodovi surlaša]] t78riz1qxks5pwsn7zyfxjt46mvx6xd 7615259 7615258 2026-10-08T13:59:15Z Argo Navis 852 7615259 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Moeritherium'' | status = izumrli | raspon_fosila = Kasni [[eocen]], {{geološki raspon|37|35}} | slika = Moeritherium.jpg | slika_opis = Restauracija iz 1920. | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Proboscidea (red sisavaca)|Proboscidea]] | familia = †'''Moeritheriidae''' | familia_autorstvo= C.W. Andrews, [[1906.]] | genus = †'''''Moeritherium''''' | genus_autorstvo= C.W. Andrews, [[1901.]] | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = {{plainlist| * †''M. andrewsi'' <small>Schlosser, [[1911.]]</small> * †''M. chehbeurameuri'' <small>Delmer et al., [[2006.]]</small> * †''M. gracile'' <small>Andrews, [[1902.]]</small> * †''M. lyonsi'' <small>Andrews, [[1901.]]</small> * †''M. trigodon'' <small>Andrews, [[1904.]]</small>}} }} '''''Moeritherium''''' ("zvijer s jezera Moeris") je bio rod koji se sastojao od nekoliko izumrlih vrsta. Ti prapovijestni sisavci bili su u srodstvu sa [[afrički slon|slon]]om i u daljem srodstvu s [[morske krave|morskim kravama]]. Živjeli su tijekom razdoblja [[eocen]]a. == Opis == [[Datoteka:Moeritherium sp.jpg|thumb|left|Skelet u [[Japan]]u]] Vrste roda ''Moeritherium'' bile su [[svinja|svinjolike]] životinje koje su živjele prije između 37 i 35 milijuna godina, a podsjećali su na današnje [[tapiri|tapire]]<ref name="Koehl">Koehl, D. 2006 [http://www.elephant.se/moeritherium.php The genus ''Moeritherium'', ancestor of elephants.] Downloaded on 6 December 2006.</ref> ili na [[patuljasti nilski konj|patuljastog nilskog konja]] (iako nisu bili u srodstvu ni s jednom od te dvije grupe). Bili su manji od današnjih slonova, visine od samo 70 cm u ramenima i dužine od oko 3 m. Smatra se da su nastanjivali močvare i rijeke i popunjavali ekološke niše današnjih nislkih konja. Oblik njihovih zuba ukazuje na to da su se hranili mekom vodenom vegetacijom. Oblik lubanje ukazuje na to da ''Moeritherium'' nije imao surlu kao slon, ali možda je imao široku i pokretljivu gornju usnu kao tapiri, kojom je sebi prinosio vodenu vegetaciju. Drugi par sjekutića formirao je malene kljove, iako su one bile sličnije zubima nilskog konja nego kljovama slona.<ref>{{cite book |editor=Palmer, D. |year=1999 |title=The Marshall Illustrated Encyclopedia of Dinosaurs and Prehistoric Animals |url=https://archive.org/details/illustratedencyc0000unse_y8e7 |publisher=Marshall Editions |location=London |isbn=1-84028-152-9 |page=[https://archive.org/details/illustratedencyc0000unse_y8e7/page/238 238]}}</ref><ref name="MamEv">{{cite book |author=Savage, RJG, & Long, MR |year=1986 |title=Mammal Evolution: an illustrated guide |url=https://archive.org/details/mammalevolutioni0000sava_a5g0 |publisher=Facts on Datoteka |location=New York |isbn=0-8160-1194-X |page=[https://archive.org/details/mammalevolutioni0000sava_a5g0/page/147 147]}}</ref> Njegova zubna formula je: 3.1.3.3./2.0.3.3.<ref name ="Shoshani et al. 1996">Jeheskel Shoshani, Robert M. West, Nicholas Court, Robert J. G. Savage und John M. Harris: ''The earliest proboscideans: general plan, taxonomy, and palaeoecology.'' In: Jeheskel Shoshani und Pascal Tassy (Hrsg.): ''The Proboscidea. Evolution and palaeoecology of the Elephants and their relatives.'' Oxford, New York, Tokyo, 1996, S. 57–75</ref> == Otkriće == [[Image:Moeritherium lyonsi skull.JPG|thumb|left|Lubanja ''Moeritherium lyonsi'']] [[Charles William Andrews]] je 1901. opisao vrstu ''Moeritherium lyonsi'' prema fosilu pronađenom u formaciji Qasr-el-Sagha u [[Al Fayyum]]u u [[egipat|Egiptu]]. Andrews je ''Moeritherium gracile'' opisao prema fosilnim ostacima manjeg primjerka, koji je 1902. pronađen na istom području u jednoj riječno-morskoj formaciji,<ref name="Matsumoto1922">Matsumoto, H. 1922. Revision of ''Palæomastodon'' and ''Mœritherium''. ''Palæomastodon intermedius'', and ''Phiomia osborni, new species. American Museum Novitates. Number 51, November 21.</ref><ref name="Matsumoto1923">Matsumoto, H. 1923. A Contribution to the Knowledge of Mœritherium. Bulletin of the American Museum of Natural History ; v. 48, article 4. p. 97-140.</ref> tj. području na kojem se nalazilo močvarno-estuarsko do slanovodno-lagunsko stanište. Charles Andrews je 1904. otkrio prve fosile vrste ''Moeritherium trigodon'' u naslagama jedne oaze u Al Fayyumu.<ref name="Koehl"/><ref name="ABCOnline">ABC Online. 2002. [http://www.abc.net.au/beasts/factDatotekas/factDatotekas/moeritherium.htm ABC - Science - Beasts - ''Moeritherium'' FactDatoteka] Downloaded on 6 December 2006.</ref> Fosili ''Moeritheriuma'' također se mogu naći i na drugim nalazištima u Sjevernoj i Zapadnoj Africi.<ref name="BBC">BBC Homepage. 2006. [http://www.abc.net.au/beasts/factDatotekas/factDatotekas/moeritherium.htmBBC - Science & Nature - Wildfacts - ''Moeritherium''] Downloaded on 6 December 2006.</ref> [[Max Schlosser]] iz Münchena je 1911. razdijelio ''Moeritherium lyonsi'' na dvije odvojene vrste: ''Moeritherium lyonsi'', veliku formu iz formacije Qasr-el-Sagha, i novu veliku vrstu, ''M. andrewsi'', iz jedne riječno-morske formacije.<ref name="Matsumoto1922"/><ref name="Matsumoto1923"/><ref name="Schlosser">Schlosser Max (1911) "Beiträge zur Kenntnis der oligozänen Landsäugetiere aus dem Fayum, Ägypten." ''Beiträge zur Paläontologie und Geologie Österreich-Ungarns'', 24: 1–167.</ref> Vrsta ''Moeritherium chehbeurameuri'' je 2006. opisana prema fosilnim ostacima s kasnoeocenskog lokaliteta [[Bir El Ater]] u [[Alžir]]u.<ref name="Delmer2006">Delmer, C., Mahboubi, M., Tabuce, R. & Tassy, P. 2006. "A new species of ''Moeritherium'' (Proboscidae, Mammalia) from the Eocene of Algeria: new perspectives on the ancestral morphotype of the genus." ''Palaeontology'' 49 (2), 421-434.</ref> == Klasifikacija == Ne smatra se da je ''Moeritherium'' bio predak današnjih slonova; bio je pripadnik jedne grane koja je izumrla, tj. nema živućih potomaka. Tijekom eocena je postojalo nekoliko vrsta slonova i neke od njih, kao što je ''[[Palaeomastodon]]'', bile su vrlo slične današnjima. Međutim, ''Moeritherium'' je bio tipičan za granu koja je sasvim drugačije evoluirala, razvivši vrlo malenu surlu i kratke noge. == Nalazišta == Ostaci roda ''Moeritherium'' do sada su pronađeni na području sjeverne Afrike. Ostale kontinente nije ni nastanjivao, jer je tijekom eocena ocean Tetis razdjeljivao Afriku od Evroazije, a "mostovi" su se stvorili tek u miocenu, prije 22 milijuna godina.<ref name="Shoshani et al. 1996"/><ref>Jan van der Made: The evolution of the elephants and their relatives in the context of a changing climate and geography. In: Harald Meller (Hrsg.): Elefantenreich - Eine Fossilwelt in Europa. Halle/Saale, 2010, S. 340–360</ref> Među njegova nalazišta spadaju: * [[Egipat]] - oaza Fayyum - gornji eocen, [[oligocen]]<ref> Charles William Andrews: ''A Descriptive Catalogue of the Tertiary Vertebrata of the Fayum, Egypt; Based on the Collection of the Egyptian Government in the Geological Museum, Cairo, and on the Collection in the British Museum (Natural History).'' London, 324 Seiten, 26 Tafeln, 101 Abbildungen, 1906</ref> * [[Alžir]] - Bir el Ater (planine Nementcha) - od srednjeg do gornjeg eocena,<ref>P. E. Coiffait, B. Coiffait, J. J. Jaeger und Mohamed Mahboubi: ''Un nouveau gisement a Mammiferes fossiles d'age Eocene superieure sur le versant sud des Nementcha (Algerie orientale): decouverte des plus anciens Rongeurs d'Afrique.'' Comptes Rendus de I'Academie des Sciences series 2, 299(13), 1984, S. 893–898</ref><ref>Cyrille Delmer, Mohamed Mahiboubi, Rudolphe Tabuce und Pascal Tassy: A new species of Moeritherium (Proboscidea, Mammalia) from the Eocene of Algeria: New perspectives on the ancestral morphotype of the genus. Palaeontology 49 (2), 2006, S. 421–434</ref> kao i Khenchela - eocen<ref>G. Schlesinger: '' Studien über die Stammesgeschichte der Proboscidier.'' Jahrbuch der Kaiserlich-Königlichen Geologischen Reichsanstalt 62(1), 1912, S. 87–182</ref> * [[Libija]] - Dor el Talha (bazen [[Sirt]]a) - gornji eocen, donji oligocen<ref>C. Arambourg und P. Magnier: '' Gisements de Vertebres dans le bassin tertiaire de Syrte (Libye).'' Comptes Rendus Hebdomadaires des Seances de I'Academie des Sciences 252(8), 1961, S. 1181–1183</ref> * [[Mali]] - ''Tafidet'' kod [[Gao]]a<ref>H. Tobien: ''The Structure of the Mastodont Molar (Proboscidea, Mammalia), Part 3: The Oligocene Mastodont Genera Palaeomastodon, Phiomia and the Eo/Oligocene Paenungulate Moeritherium.'' Mainzer Geowissenschaftliche Mitteilungen 6, 1978, S. 177–208</ref> * [[Senegal]] - M'Bodione Dadere - ostaci moeriterida (upitni)<ref>A. Gorodiski und R. Lavocat: '' Première découverte de Mammifères dans le Tertiaire (Lutetien) du Sénégal.'' Compte Rendu Sommaire des Séances, Societé Géologique de France, 15 (Séance du 7 Décembre 1953), 1953, S. 315–317</ref> * [[Sudan]] == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Izumrli rodovi surlaša]] 9gf7k1k91o107rykogtslhza65yd3gs 7615260 7615259 2026-10-08T13:59:55Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Eocenski Placentalia|Eocenski Placentalia]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615260 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Moeritherium'' | status = izumrli | raspon_fosila = Kasni [[eocen]], {{geološki raspon|37|35}} | slika = Moeritherium.jpg | slika_opis = Restauracija iz 1920. | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Proboscidea (red sisavaca)|Proboscidea]] | familia = †'''Moeritheriidae''' | familia_autorstvo= C.W. Andrews, [[1906.]] | genus = †'''''Moeritherium''''' | genus_autorstvo= C.W. Andrews, [[1901.]] | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = {{plainlist| * †''M. andrewsi'' <small>Schlosser, [[1911.]]</small> * †''M. chehbeurameuri'' <small>Delmer et al., [[2006.]]</small> * †''M. gracile'' <small>Andrews, [[1902.]]</small> * †''M. lyonsi'' <small>Andrews, [[1901.]]</small> * †''M. trigodon'' <small>Andrews, [[1904.]]</small>}} }} '''''Moeritherium''''' ("zvijer s jezera Moeris") je bio rod koji se sastojao od nekoliko izumrlih vrsta. Ti prapovijestni sisavci bili su u srodstvu sa [[afrički slon|slon]]om i u daljem srodstvu s [[morske krave|morskim kravama]]. Živjeli su tijekom razdoblja [[eocen]]a. == Opis == [[Datoteka:Moeritherium sp.jpg|thumb|left|Skelet u [[Japan]]u]] Vrste roda ''Moeritherium'' bile su [[svinja|svinjolike]] životinje koje su živjele prije između 37 i 35 milijuna godina, a podsjećali su na današnje [[tapiri|tapire]]<ref name="Koehl">Koehl, D. 2006 [http://www.elephant.se/moeritherium.php The genus ''Moeritherium'', ancestor of elephants.] Downloaded on 6 December 2006.</ref> ili na [[patuljasti nilski konj|patuljastog nilskog konja]] (iako nisu bili u srodstvu ni s jednom od te dvije grupe). Bili su manji od današnjih slonova, visine od samo 70 cm u ramenima i dužine od oko 3 m. Smatra se da su nastanjivali močvare i rijeke i popunjavali ekološke niše današnjih nislkih konja. Oblik njihovih zuba ukazuje na to da su se hranili mekom vodenom vegetacijom. Oblik lubanje ukazuje na to da ''Moeritherium'' nije imao surlu kao slon, ali možda je imao široku i pokretljivu gornju usnu kao tapiri, kojom je sebi prinosio vodenu vegetaciju. Drugi par sjekutića formirao je malene kljove, iako su one bile sličnije zubima nilskog konja nego kljovama slona.<ref>{{cite book |editor=Palmer, D. |year=1999 |title=The Marshall Illustrated Encyclopedia of Dinosaurs and Prehistoric Animals |url=https://archive.org/details/illustratedencyc0000unse_y8e7 |publisher=Marshall Editions |location=London |isbn=1-84028-152-9 |page=[https://archive.org/details/illustratedencyc0000unse_y8e7/page/238 238]}}</ref><ref name="MamEv">{{cite book |author=Savage, RJG, & Long, MR |year=1986 |title=Mammal Evolution: an illustrated guide |url=https://archive.org/details/mammalevolutioni0000sava_a5g0 |publisher=Facts on Datoteka |location=New York |isbn=0-8160-1194-X |page=[https://archive.org/details/mammalevolutioni0000sava_a5g0/page/147 147]}}</ref> Njegova zubna formula je: 3.1.3.3./2.0.3.3.<ref name ="Shoshani et al. 1996">Jeheskel Shoshani, Robert M. West, Nicholas Court, Robert J. G. Savage und John M. Harris: ''The earliest proboscideans: general plan, taxonomy, and palaeoecology.'' In: Jeheskel Shoshani und Pascal Tassy (Hrsg.): ''The Proboscidea. Evolution and palaeoecology of the Elephants and their relatives.'' Oxford, New York, Tokyo, 1996, S. 57–75</ref> == Otkriće == [[Image:Moeritherium lyonsi skull.JPG|thumb|left|Lubanja ''Moeritherium lyonsi'']] [[Charles William Andrews]] je 1901. opisao vrstu ''Moeritherium lyonsi'' prema fosilu pronađenom u formaciji Qasr-el-Sagha u [[Al Fayyum]]u u [[egipat|Egiptu]]. Andrews je ''Moeritherium gracile'' opisao prema fosilnim ostacima manjeg primjerka, koji je 1902. pronađen na istom području u jednoj riječno-morskoj formaciji,<ref name="Matsumoto1922">Matsumoto, H. 1922. Revision of ''Palæomastodon'' and ''Mœritherium''. ''Palæomastodon intermedius'', and ''Phiomia osborni, new species. American Museum Novitates. Number 51, November 21.</ref><ref name="Matsumoto1923">Matsumoto, H. 1923. A Contribution to the Knowledge of Mœritherium. Bulletin of the American Museum of Natural History ; v. 48, article 4. p. 97-140.</ref> tj. području na kojem se nalazilo močvarno-estuarsko do slanovodno-lagunsko stanište. Charles Andrews je 1904. otkrio prve fosile vrste ''Moeritherium trigodon'' u naslagama jedne oaze u Al Fayyumu.<ref name="Koehl"/><ref name="ABCOnline">ABC Online. 2002. [http://www.abc.net.au/beasts/factDatotekas/factDatotekas/moeritherium.htm ABC - Science - Beasts - ''Moeritherium'' FactDatoteka] Downloaded on 6 December 2006.</ref> Fosili ''Moeritheriuma'' također se mogu naći i na drugim nalazištima u Sjevernoj i Zapadnoj Africi.<ref name="BBC">BBC Homepage. 2006. [http://www.abc.net.au/beasts/factDatotekas/factDatotekas/moeritherium.htmBBC - Science & Nature - Wildfacts - ''Moeritherium''] Downloaded on 6 December 2006.</ref> [[Max Schlosser]] iz Münchena je 1911. razdijelio ''Moeritherium lyonsi'' na dvije odvojene vrste: ''Moeritherium lyonsi'', veliku formu iz formacije Qasr-el-Sagha, i novu veliku vrstu, ''M. andrewsi'', iz jedne riječno-morske formacije.<ref name="Matsumoto1922"/><ref name="Matsumoto1923"/><ref name="Schlosser">Schlosser Max (1911) "Beiträge zur Kenntnis der oligozänen Landsäugetiere aus dem Fayum, Ägypten." ''Beiträge zur Paläontologie und Geologie Österreich-Ungarns'', 24: 1–167.</ref> Vrsta ''Moeritherium chehbeurameuri'' je 2006. opisana prema fosilnim ostacima s kasnoeocenskog lokaliteta [[Bir El Ater]] u [[Alžir]]u.<ref name="Delmer2006">Delmer, C., Mahboubi, M., Tabuce, R. & Tassy, P. 2006. "A new species of ''Moeritherium'' (Proboscidae, Mammalia) from the Eocene of Algeria: new perspectives on the ancestral morphotype of the genus." ''Palaeontology'' 49 (2), 421-434.</ref> == Klasifikacija == Ne smatra se da je ''Moeritherium'' bio predak današnjih slonova; bio je pripadnik jedne grane koja je izumrla, tj. nema živućih potomaka. Tijekom eocena je postojalo nekoliko vrsta slonova i neke od njih, kao što je ''[[Palaeomastodon]]'', bile su vrlo slične današnjima. Međutim, ''Moeritherium'' je bio tipičan za granu koja je sasvim drugačije evoluirala, razvivši vrlo malenu surlu i kratke noge. == Nalazišta == Ostaci roda ''Moeritherium'' do sada su pronađeni na području sjeverne Afrike. Ostale kontinente nije ni nastanjivao, jer je tijekom eocena ocean Tetis razdjeljivao Afriku od Evroazije, a "mostovi" su se stvorili tek u miocenu, prije 22 milijuna godina.<ref name="Shoshani et al. 1996"/><ref>Jan van der Made: The evolution of the elephants and their relatives in the context of a changing climate and geography. In: Harald Meller (Hrsg.): Elefantenreich - Eine Fossilwelt in Europa. Halle/Saale, 2010, S. 340–360</ref> Među njegova nalazišta spadaju: * [[Egipat]] - oaza Fayyum - gornji eocen, [[oligocen]]<ref> Charles William Andrews: ''A Descriptive Catalogue of the Tertiary Vertebrata of the Fayum, Egypt; Based on the Collection of the Egyptian Government in the Geological Museum, Cairo, and on the Collection in the British Museum (Natural History).'' London, 324 Seiten, 26 Tafeln, 101 Abbildungen, 1906</ref> * [[Alžir]] - Bir el Ater (planine Nementcha) - od srednjeg do gornjeg eocena,<ref>P. E. Coiffait, B. Coiffait, J. J. Jaeger und Mohamed Mahboubi: ''Un nouveau gisement a Mammiferes fossiles d'age Eocene superieure sur le versant sud des Nementcha (Algerie orientale): decouverte des plus anciens Rongeurs d'Afrique.'' Comptes Rendus de I'Academie des Sciences series 2, 299(13), 1984, S. 893–898</ref><ref>Cyrille Delmer, Mohamed Mahiboubi, Rudolphe Tabuce und Pascal Tassy: A new species of Moeritherium (Proboscidea, Mammalia) from the Eocene of Algeria: New perspectives on the ancestral morphotype of the genus. Palaeontology 49 (2), 2006, S. 421–434</ref> kao i Khenchela - eocen<ref>G. Schlesinger: '' Studien über die Stammesgeschichte der Proboscidier.'' Jahrbuch der Kaiserlich-Königlichen Geologischen Reichsanstalt 62(1), 1912, S. 87–182</ref> * [[Libija]] - Dor el Talha (bazen [[Sirt]]a) - gornji eocen, donji oligocen<ref>C. Arambourg und P. Magnier: '' Gisements de Vertebres dans le bassin tertiaire de Syrte (Libye).'' Comptes Rendus Hebdomadaires des Seances de I'Academie des Sciences 252(8), 1961, S. 1181–1183</ref> * [[Mali]] - ''Tafidet'' kod [[Gao]]a<ref>H. Tobien: ''The Structure of the Mastodont Molar (Proboscidea, Mammalia), Part 3: The Oligocene Mastodont Genera Palaeomastodon, Phiomia and the Eo/Oligocene Paenungulate Moeritherium.'' Mainzer Geowissenschaftliche Mitteilungen 6, 1978, S. 177–208</ref> * [[Senegal]] - M'Bodione Dadere - ostaci moeriterida (upitni)<ref>A. Gorodiski und R. Lavocat: '' Première découverte de Mammifères dans le Tertiaire (Lutetien) du Sénégal.'' Compte Rendu Sommaire des Séances, Societé Géologique de France, 15 (Séance du 7 Décembre 1953), 1953, S. 315–317</ref> * [[Sudan]] == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Izumrli rodovi surlaša]] [[Kategorija:Eocenski Placentalia]] 2sg29ogy9cfdbzzb9v4nyt47mqvf8nb 0 495564 7615271 7601339 2026-10-08T14:44:21Z Rajko Suhodolčan 371122 Izmjena 7615271 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = ''Kvartet Gubec'' | Img = Kvartet GUBEC -9-2014 -001b.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = da | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[Krapina]] 2004. | Žanr = [[Narodna glazba|narodna]] i [[zabavna glazba]] | Djelatno_razdoblje = 2004. do danas | Producentska_kuća = [[SBS Music]] <br> [[Croatia Records]] | Angažman = | URL = [http://www.sbs-music.hr/izvodaci/ SBS Music: Kvartet Gubec] | Originalna postava = [[Vid Balog]] <br> [[Rajko Suhodolčan]] <br> [[Adam Končić]] <br> [[Adalbert Turner Juci]] | Sadašnji članovi = [[Vinko Ančić]] <br> Rajko Suhodolčan <br> [[Željko Grozaj]] <br> [[Robert Mikša]] | Bivši članovi = Adam Končić <br> Vid Balog <br> Adalbert Turner Juci | nagrade = <center> 3 nagrade [[Porin (nagrada)|Porin]] </center> | Značajni instrumenti = }} '''''Kvartet Gubec''''' ime je [[hrvat]]skoga vokalnog sastava utemeljenog [[2004.]] godine u [[Krapina|Krapini]]. Na hrvatskoj su estradnoj sceni i danas poznati kao marljivi promicatelji [[Narodna glazba|narodne]] i [[Zabavna glazba|zabavne glazbe]], posebice [[Kajkavsko narječje|kajkavskih]] [[Pjesma|popevki]]. == O kvartetu == Po uzoru na negdašnje muške vokalne kvartete [[4M]] i [[Kvartet Studio|Studio]], četiri su zaljubljenika u kajkavsku [[Kulturna baština|kulturnu baštinu]] te narodnu glazbu i običaje [[Sjeverozapadna Hrvatska|sjeverozapadne Hrvatske]] 2004. u Krapini utemeljili Kvartet Gubec. Bijahu to [[glumac|glumci]] zagrebačkog [[Kazalište Komedija|Gradskog kazališta „Komedija“]] Vid Balog, Adam Končić i Adalbert Turner Juci, te [[Hrvatsko zagorje|zagorski]] [[kantautor]] i [[glazbeni producent]] Rajko Suhodolčan.<ref name="SBS">[http://www.sbs-music.hr/izvodaci/ SBS Music: Kvartet Gubec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130921061207/http://www.sbs-music.hr/izvodaci/ |date=21. rujna 2013. }}, pristupljeno 20. rujna 2013.</ref> Godine 2008. kvartet zbog glumačkih obaveza i prezauzetosti napuštaju Vid Balog i Adam Končić, a novim članovima postaju [[tenor]] Vinko Ančić i [[bariton]] Željko Grozaj. U novoj postavi kvartet prvi put nastupa iste godine na tradicionalnom [[koncert]]u ''[[Božić u Ciboni]]'' uz pratnju [[Big Band HRT|Big Banda HRT]] pod ravnanjem maestra [[Zdravko Šljivac|Zdravka Šljivca]].<ref name="SBS"/> U prosincu 2012. kvartet je napustio Adalbert Turner Juci, kojega je zamijenio [[basbariton]] [[Robert Mikša]].<ref>[http://www.sbs-music.hr/sbs-music-kvartet-gubec/ SBS Music: Kvartet Gubec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006161638/http://www.sbs-music.hr/sbs-music-kvartet-gubec/ |date=6. listopada 2014. }}, pristupljeno 30. rujna 2014.</ref> == Nagrade i priznanja == [[Datoteka:Kvartet Gubec 2014.jpg|mini|lijevo|300px|''Kvartet Gubec'' (2014.) <br> Slijeva na desno: Vinko Ančić, Rajko Suhodolčan, <br> Željko Grozaj i Robert Mikša]] * 2007. – glazbena nagrada ''[[Porin (nagrada)|Porin]]'' u kategoriji za najbolji album folklorne glazbe (za album »Ak’ sem ti srčeko ranil…«) * 2010. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji za najbolji album folklorne glazbe (za album »Oko jene hiže«) * 2012. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji za najbolju folklornu skladbu (za pjesmu »Pod brajde« u izvedbi ''Kvarteta Gubec'' i ''Kavalira'' iz Bednje) [[File:Kvartet Gubec koncert Križ nek ti sačuva ime Vatroslav Lisinski 7 rujna 2008.jpg|thumb|300px|Prva postava ''Kvarteta Gubec'' u zagrebačkoj dvorani ''[[KDVL|Lisinski]]'' 2008.]] == Diskografija == * [[CD]] »Ak’ sem ti srčeko ranil…«, [[SBS Music]], 2006. * CD »Oko jene hiže«, SBS Music, 2009. * CD »Gupci vu Lisinskom« / ''Kvartet Gubec'' i [[Tamburaški orkestar HRT]], SBS Music, 2011. * CD ''Pozdrav Zagorju'' / ''Kvartet Gubec'' i [[Tamburaški orkestar HRT]], 2016. == Izvori == * [http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=628785 Croatia Records: Kvartet Gubec] * [http://www.zagorje.com/vijest/dogadanja/kvartet-gubec-i-pajdasi-u-dvorani-vatroslav-lisinski Zagorje.com – Kvartet Gubec i pajdaši u dvorani Vatroslav Lisinski] * [http://www.discogs.com/artist/Kvartet+Gubec Discogs: Kvartet Gubec] {{engl}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://narodnaglazba.hr/ Mrežno sjedište Narodna glazba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201020055113/https://narodnaglazba.hr/ |date=20. listopada 2020. }} {{Dobitnici Porina po godinama}} {{GLAVNIRASPORED:Kvartet Gubec}} [[Kategorija:U izradi, Glazba]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Glazba u Krapini]] [[Kategorija:Kajkavsko narječje]] pg0m188qxd8b59y57xjo4ixfz9y7vl7 0 495905 7615266 6916623 2026-10-08T14:29:49Z ~2026-39912-33 366794 7615266 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Žutokljuni labud | slika = Cygnus cygnus 070416 IOL.jpg | slika_opis = Žutokljuni labud u [[Francuska|Francuskoj]]. | slika2 = Whooper Swan (Cygnus cygnus) (W CYGNUS CYGNUS R1 C6).ogg | status = LC | regnum = [[Životinja|Animalia]] | divisio = [[Kralježnjaci|Chordata]] | classis = [[Ptice|Aves]] | ordo = [[Patkarice|Anseriformes]] | familia = [[Patke|Anatidae]] | genus = [[Labudovi|Cygnus]] | species = '''''C. cygnus''''' | dvoimeno = ''Cygnus cygnus'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|Linné]] [[1758.]] | karta_raspon = Cygnus-cygnus.png | karta_raspon_širina = 240px | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost žutokljunoga labuda (žuto-ljeto, plavo-zima, zeleno-cijele godine) }} '''Žutokljuni labud''' ([[latinski|lat]]. ''Cygnus cygnus'') je vrsta [[labud]]a [[sjeverna polutka|sjeverne polutke]]. == Opis == Žutokljuni labud izvana sliči [[Crnokljuni labud|crnokljunom labudu]]. Ima visinu 140-165 [[cm]], s rasponom [[krilo|krila]] od 205 do 275&nbsp;cm. Obično teži 7,4 do 14 [[kg]], mužjaci su u prosjeku od 9,8 do 11,4&nbsp;kg, a ženke 8,2 do 9,2&nbsp;kg. Labud rekordne težine iz [[Danska|Danske]] imao je 15,5&nbsp;kg. Žutokljuni labud smatra se jednom od najtežih letećih [[ptica]].<ref>Brazil, Mark, The Whooper Swan. Christopher Helm Ornithology (2003.), {{ISBN|978-0-7136-6570-3}}</ref> [[Kljun]] je dug 9,2 do 11,6&nbsp;cm.<ref>Madge, Steve, Waterfowl: An Identification Guide to the Ducks, Geese, and Swans of the World. Houghton Mifflin Harcourt (1992.), {{ISBN|978-0-395-46726-8}}</ref> Ima crno-žutu boju. == Stanište == Žutokljuni labudovi traže široka prostranstva [[voda|vode]] u kojoj žive, pogotovo odrasli, jer su stalno u vodi i plivaju. Hrane se vodenim [[biljka]]ma, koje dosežu svojim dugim [[vrat]]om.<ref>Mondadori, Arnoldo, ed. (1988). Great Book of the Animal Kingdom. New York: Arch Cape Press. str. 182.</ref> [[Datoteka:Cygnus cygnus Reykjavik 20120623 01.JPG|180px|minijatura|lijevo|Žutokljuni labud]] [[File:Cygnus cygnus MHNT.ZOO.2010.11.12.1.jpg|thumb|''Cygnus cygnus'']] == Ponašanje == Unatoč svojoj veličini, izvrsni su letači. Mogu letjeti čak stotine tisuća [[kilometar]]a, kako bi prezimili u južnoj Europi i istočnoj Aziji. Povremeno posjete [[Indijski potkontinent]]<ref>http://hillpost.in/2013/01/whooper-swan-sighted-in-himachal-wetland-after-113-years/60198/ Preuzeto 26. rujna 2013.</ref> i zapadnu [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]]. Žutokljuni labudovi su monogamni, jedan [[par]] živi zajedno cijeli [[život]]. Brinu se o mladuncima duže [[vrijeme]]. Oba [[roditelj]]a podjednako su angažirana oko izgradnje [[gnijezdo|gnijezda]]. Mužjak stoji na straži, dok ženka sjedi na [[jaje|jajima]]. Obično izležu 4-7 jaja (iznimno do 12 jaja). Pilići se izlegu nakon 36 [[dan]]a. Imaju sivo ili smeđe [[perje]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Labudovi]] r5ogap832bvt952vy9cdxnicwbzplot 102 497279 7615281 6137195 2026-10-08T15:22:25Z Silverije 23459 7615281 wikitext text/x-wiki '''Popis hrvatskih kožarskih tvrtki''', abecedni pregled gospodarskih subjekata iz djelatnosti [[Kožarska industrija|industrijske prerade kože]] i proizvodnje proizvoda od kože, uključujući obuću, koji su upisani u trgovačkom sudskom registru u Republici Hrvatskoj. {{Index}} == A == #[[Adaco]], [[Kastav]] == B == #[[Bambi (poduzeće)|Bambi]], [[Jalkovec]] #[[Borovo (tvornica obuće)|Borovo-kožna obuća]], [[Vukovar]] #[[Boxmark leather]], [[Trnovec (Trnovec Bartolovečki)|Trnovec Bartolovečki]] == C == #[[C-company]], [[Ploče]] #[[Chemoderm]], [[Belavići (Duga Resa)]] == Č == == Ć == == D == #[[Derma]], [[Cernik]] #[[Dr. Luigi]], [[Šestanovac]] == Dž == == Đ == == E == #[[Ema obuća]], [[Vukovar]] == F == #[[FA.IS.A.]], [[Novigrad]] #[[Finesa consors]], [[Donje Ladanje]] == G == #[[Galko]], [[Mali Bukovec]] == H == #[[Haix obuća]], [[Mala Subotica]] == I == #[[Inkop obuća]], [[Poznanovec]] #[[Ivančica (poduzeće)|Ivančica]], [[Ivanec]] == J == #[[Jelen professional]], [[Čakovec]] == K == #[[K.P.T.- proizvodnja]], [[Sesvete]] #[[Kroko - international]], [[Zagreb]] == L == #[[Lora (poduzeće)|Lora]], [[Križevci]] == LJ == == M == #[[Meiso]], [[Goričan]] #[[Midal]], [[Varaždin]] #[[Mr. Joseph]], [[Duga Resa]] == N == == NJ == == O == #[[Obuća VIKO]], [[Varaždin]] == P == #[[Plima (poduzeće)|Plima]], [[Varaždin]] #[[Proizvodnja PG]], [[Prelog]] #[[Psunj (poduzeće)|Psunj]], [[Rešetari]] == R == #[[Recom]], [[Zagreb]] == S == #[[Sloga-gama]], [[Koprivnica]] #[[Siga]], [[Varaždin]] #[[San Peter]], [[Sveti Petar (Mali Bukovec)]] == Š == #[[Šimecki]], [[Zagreb]] == T == #[[Tvornica obuće SOLO]], [[Slanje]] kod Ludbrega == U == == V == #[[Velmart]], [[Varaždin]] #[[VIKO]] u stečaju, [[Varaždin]] #[[Viro obuća]], [[Virovitica]] == Z == == Ž == ==Vidi još== *[[Tvrtka]] *[[Trgovački sudovi u Hrvatskoj]] *[[Gospodarstvo Hrvatske]] == Vanjske poveznice == * [http://www.hdko.hr/novost-vise/potrebne-su-hitne-poticajne-mjere-za-opstanak-40 Prema podacima Hrvatskog društva kožara i obućara u Hrvatskoj posluje 125 tvrtki] * [http://www.hr/wwwhr/business/footwear/index.hr.html Katalog obućarskih tvrtki] * [https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:2:0::NO:RP:: Kožarske tvrtke upisane u hrvatski trgovački sudski registar] [[Kategorija:Popisi (Hrvatska)|Kožarske tvrtke, Hrvatska]] [[Kategorija:Hrvatske proizvodne tvrtke|*]] [[Kategorija:Ekonomski popisi|Kožarske tvrtke, Hrvatska]] [[Kategorija:Popisi gospodarskih subjekata u Hrvatskoj|Kožarske tvrtke, Hrvatska]] [[Kategorija:Kožarska industrija|*]] p63hffahm4o91762gicyj88rd1tke4f 0 498876 7615343 6864459 2026-10-08T18:46:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615343 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba |ime = Salim Ćerić |slika = |opis = |veličina = |datum rođenja = 1918. |mjesto rođenja = [[Ljubuški]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] |datum smrti = 1987. |mjesto smrti = [[Ljubuški]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] |nacionalnost = [[Muslimani (narod)|Musliman]] |puno ime = |nadimak = |supruga = |titule = |knjige = |služba = 1941. - 1945. |čin = [[bojnik]] |ratovi = [[Drugi svjetski rat]] |bitke = [[Operacija Kugelblitz]]{{-}}[[Operacija Schneesturm]] |vojska = {{Z|SFRJ}} [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Jugoslavenski partizani]] |rod = [[pješaštvo]] |jedinice = |zapovijedao = [[16. muslimanska narodnooslobodilačka brigada|16. muslimanska brigada]]{{-}}38. divizija |odlikovanja = }} '''Salim Ćerić''' (1918. – 1987.), [[Muslimani (narod)|muslimanski]] [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] komunistički političar, dužnosnik i sudionik [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata]]. Bio je inicijator priznavanja [[Muslimani (narod)|muslimanske]] nacije u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|komunističkoj Jugoslaviji]] 1960-ih. Ćerić je rođen u [[Ljubuški|Ljubuškom]] u obitelji imama Mustafe. Nepoznati su podatci o njegovom obrazovanju. U vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Ćerić je pristupio [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|jugoslavenskim partizanima]]. U ratu je dobio čin [[bojnik]]a, a zapovijedao je [[16. muslimanska narodnooslobodilačka brigada|16. muslimanskom brigadom]], jednom od najpoznatijih partizanskih brigada.<ref name="Ljubusaci">Sadiković, Halid. [http://www.ljubusaci.com/index.php/kolumne/halid-sadikovic/765-salim-ceric Salim Ćerić]. Ljubušaci, 23. travnja 2009. Preuzeto 10. studenog 2013. (na bošnjačkom)</ref> Krajem 1944. postavljen je za načelnika stožera 38. divizije NOVJ-a.<ref>Šaković, Edin. [http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/07/Pages-from-gg35-2.pdf Podsjećanje na 16. muslimansku udarnu brigadu (u povodu 70. obljetnice formiranja)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304122518/http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/07/Pages-from-gg35-2.pdf |date=4. ožujka 2016. }}, Gračanički glasnik, str. 18., srpnja 2013. Preuzeto 10. studenog 2013. (na bošnjačkom)</ref> U travnju 1971. Ćerić je Centralnom komitetu [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Savezu komunista Bosne i Hercegovine]] uputio prijedlog o osnivanju Muslimanske matice. U tom prijedlogu, Ćerić je tražio izradu posebne povijesti muslimanskog naroda u okviru povijesti naroda [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]], rekonstrukciju udžbenika iz oblasti povijesti, jezika, književnosti i etnografije, pa čak i utvrđivanje zastave.<ref name="Ljubusaci"/><ref>Šaković, Edin. [http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/07/Pages-from-gg35-2.pdf Podsjećanje na 16. muslimansku udarnu brigadu (u povodu 70. obljetnice formiranja)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304122518/http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/07/Pages-from-gg35-2.pdf |date=4. ožujka 2016. }}, Gračanički glasnik, str. 17., srpnja 2013. Preuzeto 10. studenog 2013. (na bošnjačkom)</ref> Na sjednici CK SKBiH održanoj u srpnju 1971. Ćerićev prijedlog je odbijen pod objašnjenjem da je politički apsurdan.<ref name="Ljubusaci"/> Ćerić se protivio "iluziji" [[Jugoslaveni|jugoslavenskog identiteta]] te je tvrdio kako je on štetan po muslimane.<ref>Todorova & Gille (2012.), str. 236.</ref> Ćerić se protivio i [[Bošnjaci|bošnjaštvu]] tvrdeći u polemici s [[Enver Redžić|Enverom Redžićem]] da će takva politika nužno staviti u neprijateljski položaj bosanskohercegovačke muslimane prema Hrvatima i Srbima.<ref>Lučić (2006.), str. 21.</ref> Ćerić je umro 1987. Pokopan je na groblju Zorbinovac u Ljubuškom.<ref name="Ljubusaci"/> == Djela == * {{cite book |last=Ćerić |first=Salim |title=Muslimani srpskohrvatskog jezika |location=Sarajevo |publisher=Svjetlost |year=1968}} * {{cite book |last=Ćerić |first=Salim |title=O jugoslovenstvu i bosanstvu |location=Sarajevo |publisher=Oslobođenje |year=1971}} * {{cite book |last=Ćerić |first=Salim |title=Prilog pitanju: Jugoslovenska nacionalnost ili jugoslovenski socijalistički patriotizam |location=Sarajevo |publisher=Oslobođenje |year=1971}} == Izvori == ;Citati {{izvori}} ;Literatura * {{cite book |last=Lučić |first=Ivica |authorlink=Ivica Lučić |chapter=Ima li Hercegovine? |title=STATUS Magazin za političku kulturu i društvena pitanja |year=2006}} * {{cite book |last=Todorova |first=Maria |last2=Gille |first2=Zsuzsa |title=Post-Communist Nostalgia |language=engleskom |location=New York |publisher=Berghahn Books |year=2012 |isbn=9780857456434}} {{GLAVNIRASPORED:Ćerić, Salim}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti u drugoj Jugoslaviji]] [[Kategorija:Životopisi, Ljubuški]] m8dd72qoajqer4bumtah4un785eicuo 0 500488 7615369 7376486 2026-10-08T19:37:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615369 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Sandi Križman | slika = | puno ime = Sandi Križman | visina = 178 cm | nadimak = | datum rođenja = [[17. kolovoza]] [[1989.]] | mjesto rođenja = [[Pula]] | država = {{Z+X|HRV}} | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = [[NK Žminj|Žminj]] | broj u klubu = | pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]] | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = [[NK Žminj|Žminj]] | godina = 2005. – 2007. <br /> 2007. – 2008. <br /> 2008. – 2012. <br /> 2012. – 2014. <br /> 2014. – 2015.<br /> 2015. – 2016. <br /> 2016. – 2017. <br /> 2017. <br /> 2017. – 2019. <br /> 2019. – 2021. <br> 2021. – 2023. <br> 2022. <br> 2023. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[NK Žminj|Žminj]] <br /> [[NK Karlovac|Karlovac]] <br /> [[HNK Rijeka|Rijeka]] <br /> [[NK Istra 1961|Istra 1961]] <br /> [[Jeonnam Dragons]]<br />[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]<br />[[FK Željezničar|Željezničar]]<br />[[FC Luka Koper|Koper]]<br />[[Athlitiki Enosi Larissa F.C.|AEL]] <br /> [[PAS Giannina FC|PAS Giannina]] <br> [[SC Rheindorf Altach|Rheindorf Altach]] <br> [[SC Rheindorf Altach|Rheindorf Altach Juniors]] <br> [[NK Žminj|Žminj]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br /> {{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}(15) <br /> {{0}}{{0}}81 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br /> {{0}}{{0}}61 {{0}}{{0}}(19) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br /> {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br /> {{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(4)<br /> {{0}}{{0}}26 {{0}}{{0}}{{0}}(5)<br /> {{0}}{{0}}58 {{0}}{{0}}(17) <br> {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = 2007.<br />2006. – 2008.<br />2008. – 2009.<br />2008. – 2009. | reprezentacija = {{NogRep|HRV|do=18}}<br />{{NogRep|HRV|do=19}}<br />{{NogRep|HRV|do=20}}<br />{{NogRep|HRV|do=21}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br /> {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(5)<br /> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br /> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = | klubovi = | ažurirano = 4. travnja 2023. }} '''Sandi Križman''' ([[Pula]], [[17. kolovoza]] [[1989.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]aš koji je trenutačno igrač [[NK Žminj|Žminja]]. == Životopis == === Profesionalna karijera === Karijeru je Sandi započeo u [[NK Žminj]]u u omladinskom pogonu. Nakon prelaska u seniore [[NK Žminj]]a, Sandi je prešao u tadašnjeg trećeligaša [[NK Karlovac|Karlovca]]. Nakon odličnih partija za Karlovac, Sandi prelazi u [[HNK Rijeka|Rijeku]] gdje se zadržava 4 sezone da bi [[2012.]] prešao u [[Pula|pulsku]] [[NK Istra 1961|Istru]]. U prosincu [[2013.]] Sandi prelazi u [[Južna Koreja|južnokorejski]] [[Jeonnam Dragons]].<ref>[http://www.sportcom.hr/2011-12-17-19-28-48/domaci-nogomet/klubovi/item/15555-sandi-kri%C5%BEman-oti%C5%A1ao-u-ju%C5%BEnu-koreju-istra-1961-dobila-300000-dolara-od%C5%A1tete Sandi Križman otišao u Južnu Koreju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131228113307/http://www.sportcom.hr/2011-12-17-19-28-48/domaci-nogomet/klubovi/item/15555-sandi-kri%C5%BEman-oti%C5%A1ao-u-ju%C5%BEnu-koreju-istra-1961-dobila-300000-dolara-od%C5%A1tete |date=28. prosinca 2013. }}, sportcom.hr, preuzeto 24. prosinca 2013.</ref> Vratio se 2015. u Istru za koju je odigrao zadnja dva mjeseca sezone 2014./15., a u lipnju 2015. prešao je u [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]].<ref>[http://www.hrsport.net/vijesti/487024/nogomet-maxtv-prva-liga/sandi-krizman-iz-istre-1961-stigao-u-slaven-belupo-i-potpisao-na-dvije-godine/ Sandi Križman iz Istre 1961 stigao u Slaven Belupo i potpisao na dvije godine ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150624095624/http://www.hrsport.net/vijesti/487024/nogomet-maxtv-prva-liga/sandi-krizman-iz-istre-1961-stigao-u-slaven-belupo-i-potpisao-na-dvije-godine/ |date=24. lipnja 2015. }} Simona Margetić, Sportnet, 21. lipnja 2015.</ref><ref>[http://www.hrsport.net/vijesti/482428/nogomet-maxtv-prva-liga/domagoj-pavicic-ponovno-u-dinamu-sandi-krizman-ponovno-u-istri-1961/ Domagoj Pavičić ponovno u Dinamu, Sandi Križman ponovno u Istri 1961] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150221094401/http://www.hrsport.net/vijesti/482428/nogomet-maxtv-prva-liga/domagoj-pavicic-ponovno-u-dinamu-sandi-krizman-ponovno-u-istri-1961/ |date=21. veljače 2015. }} Borna Rupbnik, Sportnet, 17. veljače 2015.</ref> U kolovozu [[2016.]] je Križman potpisao za [[Sarajevo|sarajevski]] [[FK Željezničar]]. ''Želja'' mu je tako postao drugi inozemni klub u karijeri.<ref> {{citiranje www |url=http://www.goal.com/hr/news/12352/hrvati-u-inozemstvu/2016/08/18/26633682/sandi-kri%C5%BEman-novi-igra%C4%8D-%C5%BEeljezni%C4%8Dara |naslov=Sandi Križman novi igrač Željezničara |rad=goal.com |dan=18. kolovoza 2016. |preuzeto=1. veljače 2017.}} </ref> Krajem siječnja 2017. su Križman i Željezničar sporazumno raskinuli ugovor. Hrvatski napadač je za ''Plave'' odigrao 11 ligaških utakmica, ukupno 807 minuta i postigao je četiri gola.<ref> {{citiranje www |url=http://www.goal.com/hr/news/6935/sve-vijesti/2017/01/30/32129572/%C5%BEeljezni%C4%8Dar-i-kri%C5%BEman-raskinuli-ugovor-igra%C4%8D-mora-platiti |naslov=Željezničar i Križman raskinuli ugovor, igrač mora platiti odštetu |rad=goal.com |dan=30. siječnja 2017. |preuzeto=1. veljače 2017.}} </ref> Razlog raskida je između ostalog bio višak kilograma, zbog koje je Križman dobio kaznu od strane kluba.<ref> {{citiranje www |url=http://www.goal.com/hr/news/6838/main/2017/01/31/32152562/hrvatski-napada%C4%8D-potjeran-oprostili-smo-mu-netreniranje |naslov=Hrvatski napadač potjeran: Oprostili smo mu netreniranje, višak kila, ali više nismo mogli! |rad=goal.com |dan=31. siječnja 2017. |preuzeto=1. veljače 2017.}} </ref> Potom ga je bivši trener iz Istre 1961, [[Igor Pamić]], doveo u [[Slovenija|slovenski]] [[FC Luka Koper|Koper]] do kraja sezone.<ref> {{citiranje www |url=http://www.goal.com/hr/news/6967/gotovi-transferi/2017/02/05/32358782/kri%C5%BEman-oti%C5%A1ao-u-koper-kod-pami%C4%87a?ICID=AR_RS_4 |naslov=Križman otišao u Koper kod Pamića |rad=goal.com |dan=5. veljače 2017. |preuzeto=8. veljače 2017.}} </ref> Sandi je nastupao i za mlađe kategorije hrvatske reprezentacije. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/2010/http://www.hnl-statistika.com/p1.asp?ID=1283 Sandi Križman na hnl-statistika.com] * {{eng oznaka}} [http://www.transfermarkt.co.uk/en/sandi-krizman/profil/spieler_47637.html Sandi Križman na transfermarkt.co.uk] {{GLAVNIRASPORED:Križman, Sandi}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši NK Istra 1961]] [[Kategorija:Nogometaši NK Kopra]] [[Kategorija:Nogometaši NK Slaven Belupa]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Rijeke]] [[Kategorija:Nogometaši FK Željezničara]] [[Kategorija:Životopisi, Pula]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] c56ra8qds7vs54yqfc8lxhxseolzwf0 0 502908 7615261 6257316 2026-10-08T14:03:58Z CommonsDelinker 3582 [[c:COM:CDC|Bot]]: zamjena 1984_fictious_world_map.png s 1984_fictitious_world_map.png 7615261 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Eurazija (''Tisuću devetsto osamdeset četvrta'')}} [[Datoteka:1984 fictitious world map.png|thumb|250px|right|Eurazija označena ljubičastom bojom.]] '''Eurazija''' ([[engleski|engl]]. ''Eurasia'') jedna je od triju fiktivnih svjetskih [[supersila]] u [[George Orwell|Orwellovu]] romanu ''[[Tisuću devetsto osamdeset četvrta|Tisuću devetsto osamdeset četvrtoj]]''. Po navodima romana nastala je tako što je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[Sovjetski Savez]] anektirao države kontinentalne [[Europa|Europe]] te tako stvorio jedinstvenu državu od [[Portugal]]a do [[Beringov prolaz|Beringova prolaza]]. Granice države nisu određene s obzirom na to da Eurazija vodi stalni [[rat]] s [[Istazija|Istazijom]] za područje [[Mandžurija|Mandžurije]] i [[Mongolija|Mongolije]] koja prelaze iz ruke u ruku. Kao vladajuća ideologija Eurazije navodi se "neo[[boljševizam]]". Eurazija je jedina od stranih država čiji se likovi pojavljuju u romanu i to kao [[ratni zarobljenik|ratni zarobljenici]], odnosno kao [[ropstvo|robovi]] koje članovi [[unutarnja partija|unutarnje partije]] drže kao sluge. U romanu su u pravilu opisani kao "[[mongoloid]]i" ili "Mongoli", iako se povremeno spominju [[Slaveni|slavenska]] imena. {{Tisuću devetsto osamdeset četvrta}} [[kategorija:Tisuću devetsto osamdeset četvrta]] 1r2zixo2xekbw3cclgdoa18a6ic027i 0 508864 7615270 7601357 2026-10-08T14:40:59Z Rajko Suhodolčan 371122 Navedeni datumi Porina 7615270 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Rajko Suhodolčan | Img = Rajko Suhodolčan 01.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = vanjski_suradnik | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[26. veljače]] [[1964.]] | Mjesto rođenja=[[Krapina]], [[Hrvatska]] | Mjesto rođenja = [[Krapina]], [[Hrvatska]] | Smrt = | Mjesto smrti = | Prebivalište = Krapina | Instrument = | Žanr = [[Narodna glazba|narodna]] i [[zabavna glazba]] | Zanimanje = [[pjevač]], [[skladatelj]], [[tekstopisac]], [[glazbeni producent]] | Djelatno_razdoblje = [[1980-ih]] do danas | Producentska_kuća = [[SBS Music]], Menart, [[Croatia Records]], [[Aquarius Records]], [[Hit Records]] | Angažman = solist, [[Kvartet Gubec]] | URL = [http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ SBS Music: Rajko Suhodolčan] | nagrade = <center> zlatna plaketa ''Status'' HGU <br> ''Zlatna ploča'' [[HDU]] <br> glazbena nagrada [[Porin (nagrada)|Porin]] </center> | Značajni instrumenti = }} '''Rajko Suhodolčan''' ([[Krapina]]) [[hrvat]]ski je [[glazbenik]]: [[pjevač]], [[skladatelj]], [[tekstopisac]] i [[glazbeni producent]] [[Narodna glazba|narodne]] i [[Zabavna glazba|zabavne glazbe]]. Jedan je od utemeljitelja i član popularnog [[Kvartet Gubec|Kvarteta Gubec]], te osnivač i vlasnik [[Glazbeno izdavaštvo|produkcijske etikete]] [[SBS Music]]. == Životopis == [[Datoteka:Rajko Suhodolčan 8.jpg|mini|lijevo|250px|[[Barbara Suhodolčan|Barbara]] i Rajko Suhodolčan 2020.]] [[Datoteka:Rajko Suhodolčan.jpg|mini|Rajko Suhodolčan 2014.]] Rajko Suhodolčan je vrlo rano pokazao svoju [[Glazba|glazbenu]] [[Talent|nadarenost]]. Osnovnu i srednju školu [[odgoj]]no-[[Obrazovanje|obrazovnog]] smjera završio je u Krapini, gdje se kao [[mladi]]ć uključio u rad [[KUD|Kulturno-umjetničkoga društva]] »Ilirci«. Početkom [[1980-ih]] počeo je nastupati kao vokalni solist s raznim [[rock]]-[[Glazbena skupina|sastavima]]. Godine 1985. s grupom »Stella« iz Krapine, ostvaruje prve [[Snimanje zvuka|studijske snimke]], s kojima pobjeđuje na tada vrlo popularnom natjecanju mladih rock-sastava »Demo X«. Tijekom [[1990-ih]] Suhodolčan se, kao autor i izvođač, sve više posvećuje narodnoj i zabavnoj glazbi.<ref name="SBS">[http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ SBS Music: Rajko Suhodolčan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140401160036/http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ |date=1. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> Piše [[Pjesma|pjesme]] na [[Hrvatski standardni jezik|hrvatskom (standardnom) jeziku]] i [[Kajkavski|kajkavskome narječju]], koje uglazbljuje i/ili objavljuje u [[časopis]]ima, te [[festival]]skim i [[Književnost|književnim]] zbornicima.<ref>[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085443&Baza=1 katalog.hazu.hr – Hrvatskozagorski književni zbornik 2004.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407081710/http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085443&Baza=1 |date=7. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014. {{ISBN|9539987121}}</ref><ref>[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085446&Baza=1 katalog.hazu.hr – Hrvatskozagorski književni zbornik 2007.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407081707/http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085446&Baza=1 |date=7. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014. {{ISBN|9789539987181}}</ref> Kao [[skladatelj]] i [[tekstopisac]] surađuje s mnogim poznatim [[Hrvatska|hrvatskim]] [[Estrada|estradnim]] izvođačima, primjerice s [[Đani Stipaničev|Đanijem Stipaničevim]], [[Tomislav Bralić|Tomislavom Bralićem]] i [[klapa Intrade|klapom Intrade]], Mirkom Švendom Žigom, Davorom Radolfijem, Alenom Nižetićem, Renatom Sabljak, Prvom ligom i Igorom Delačem, [[Miroslav Škoro|Miroslavom Škorom]] i tamburaškim sastavom [[Slavonske Lole (tamburaški sastav)|''Slavonske Lole'']], [[Zdravko Škender|Zdravkom Škenderom]], [[Jasna Zlokić|Jasnom Zlokić]], ''Dečkima z bregov'', ''Lepim cajtima'', [[Kavaliri (Bednja)|''Kavalirima'']] iz [[Bednja|Bednje]], [[Podvinčani|''Podvinčanima'']], ''Podravskim mužikašima'' iz [[Pitomača|Pitomače]] i mnogim drugima. Autor je više od dvjestotinjak [[Skladba|skladbi]] na vlastite i [[stih]]ove drugih pjesnika,<ref>[http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/153777203 HDS ZAMP: Rajko Suhodolčan] (popis djela), pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> koje se redovito mogu čuti u glazbenim emisijama [[HRT]], Nove TV ili RTL TV, te glazbenim programima mnogih lokalnih radijskih i televizijskih postaja (primjerice [[Z1]], OTV, [[VTV|Varaždinska TV]], CMC, [[DMC televizija]], [[Narodna TV]] itd.).<ref>[http://www.sbs-music.hr/video-spotovi/ sbs-music.hr – Video spotovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140410182024/http://www.sbs-music.hr/video-spotovi/ |date=10. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> Kao autor i/ili izvođač, Rajko Suhodolčan redovito sudjeluje na mnogim glazbenim festivalima: Krapinskom festivalu, Splitskom festivalu, [[Zagrebfest]]u, [[Zagorska krijesnica|Zagorskoj krijesnici]] u Krapini, Hrvatskom radijskom festivalu, [[Večeri dalmatinske šansone|Šibenskoj šansoni]], [[Chansonfest]]u, [[Pjesme Podravine i Podravlja|Pjesmama Podravine i Podravlja]] u [[Pitomača|Pitomači]], [[Zlatne žice Slavonije|Zlatnim žicama Slavonije]] u [[Požega|Požegi]], [[FDK Omiš|Festivalu dalmatinskih klapa]] u [[Omiš]]u, Igrajte nam mužikaši u Bedekovčini i mnogim drugima.<ref name="SBS"/> Rajko Suhodolčan redovni je član Hrvatsko-zagorskoga književnoga društva, HDS-a,<ref>[http://hr.hzsu.hr/Struktura-WEB-a/Navigacija-umjetnika/Umjetnici/Glazbeno-stvaralastvo hr.hzsu.hr – Umjetnici / Glazbeno stvaralaštvo: Skladatelji], pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> HZSU-a i HGU-a. Za svoja je umjetnička postignuća do danas primio mnoge nagrade i priznanja, među kojima se osobito ističe 16 nominacija i 6 osvojenih glazbenih nagrada PORIN (2007,2010,2012, 2014, 2016. i 2023.g.) [[Porin (nagrada)|Porin]].<ref name="SBS"/><ref>{{Citiranje weba|last=Bašak|first=Mirjana|date=2022-02-26|title=Suhodolčan s Kvartetom Gubec donio prvi Porin u Zagorje, ove godine u nominaciji dva zagorska glazbenika|url=https://radio-stubica.hr/suhodolcan-s-kvartetom-gubec-donio-prvi-porin-u-zagorje-ove-godine-u-nominaciji-dva-zagorska-glazbenika/|access-date=2024-02-11|website=Radio Stubica|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Nominacije 23. Porin {{!}} Porin|url=https://porin.org/content/nominacije-23-porin|access-date=2024-02-11|website=porin.org|archive-date=5. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231205125531/http://porin.org/content/nominacije-23-porin|url-status=dead}}</ref> == Diskografija (albumi) == Rajko Suhodolčan do danas je objavio trinaest samostalnih [[album]]a, od kojih dvanaest s vlastitim autorskim [[skladba]]ma, a u njegovu se diskografiju svakako može ubrojiti i pet albuma snimljenih s [[Kvartet Gubec#Diskografija|Kvartetom Gubec]]. == Nagrade i priznanja == [[Datoteka:Rajko Suhodolčan Porin 2012.jpg|mini|200px|<center>Rajko Suhodolčan, Porin 2012.</center>]] * 1999. – ''zlatna plaketa Status'' Hrvatske glazbene unije za najslušaniju skladbu u Hrvatskom zagorju ("Dobro jutro", izvedba: VIS ''Lepi cajti'') * 2007 . – glazbena nagrada ''[[Porin (nagrada)|Porin]]'' u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe (''Ak’ sem ti srčeko ranil'', Kvartet Gubec)<ref>[http://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/2007-118 www.porin.info – Dobitnici Porina 2007.], pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> *2007. – 1. nagrada slušatelja i urednika 118 radio postaja za najslušaniju pjesmu zabavno-narodne glazbe na [[HRF|Hrvatskom radijskom festivalu]] u [[Hvar (grad)|Hvaru]] ("Srce mi puno radosti", izvedba: ''[[Slavonske Lole (tamburaški sastav)|Slavonske Lole]]'') *2007. – 1. nagrada publike na [[Festival kajkavskih popevki Krapina|Festivalu kajkavskih popevki]] u Krapini za skladbu "Puca je bela" (s Kvartetom Gubec) *2008. – ''Srebrna ploča'' [[HDU]] za srebrnu nakladu albuma ''Ak’ sem ti srčeko ranil'' na [[teritorij]]u [[RH|Republike Hrvatske]] (s Kvartetom Gubec) *2009. – 1. nagrada publike i plaketa Hrvatskog društva skladatelja na [[Zagrebfest]]u za skladbu ''Zagrebačka puca'' ( s Kvartetom Gubec) *2009. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Pod brajde'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Oktetom Kaj iz Huma na Sutli) *2009. – ''Zlatna ploča'' HDU za zlatnu nakladu albuma ''Ak’ sem ti srčeko ranil'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Kvartetom Gubec) * 2010. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe za album ''Oko jene hiže'' – Kvartet Gubec<ref>[http://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/2010-121 www.porin.info – Dobitnici Porina 2010.], pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> *2011. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Oko jene hiže'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Kvartetom Gubec) *2011. – 3. nagrada publike za pjesmu "Probudi se" na [[Večeri dalmatinske šansone|Večerima dalmatinske šansone]] u [[Šibenik]]u (izvedba: [[Đani Stipaničev]]) *2012. – 2. nagrada publike za pjesmu "Klapska cajka z Podravine" na festivalu ''Pjesme Podravine i Podravlja'' u [[Pitomača|Pitomači]] (Kvartet Gubec i [[Mladen Medak|Mladen Medak Gaga]]) * 2012. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najbolje folklorne pjesme (za pjesmu "Pod brajde" s albuma ''Gupci vu Lisinskom'')<ref>[http://arhiva.porin.info/index.php?opt=news&act=mlist&id=273&lang=hr www.porin.info – Dobitnici Porina 2012.], pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> *2012. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Gupci vu Lisinskom'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Kvartetom Gubec) *2013. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Zagorje vu srcu'' na teritoriju Republike Hrvatske (s klapom Bistrica) *2014. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe (producent albuma ''Šuoštor'' – Kavaliri iz Bednje)<ref>[http://arhiva.porin.info/21-porin/dodjela-porina-u-hypo-event-centru-586 www.porin.info – Proglašeni dobitnici 21. Porina], pristupljeno 22. rujna 2014.</ref> *2016. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma tamburaške glazbe&nbsp;za album Pozdrav Zagorju – Kvartet Gubec i TO HRT *2017. – posebno priznanje Hrvatske diskografske udruge za 30. godišnjicu uspješne karijere i doprinos kajkavskom glazbenom izričaju *2017. – povelja Grada Krapine&nbsp;– priznanje Gradskoga vijeća i gradonačelnika za osobita umjetničko-glazbena postignuća, unaprjeđenje kulturnog života i promicanje imena grada Krapine * 2018. – plaketa [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorske županije]] –&nbsp;priznanje Županijske skupštine i župana za doprinos ugledu i promociji Krapinsko-zagorske županije u zemlji i svijetu *2018. – glazbena nagrada ''Porin''&nbsp;– nominacija u kategoriji najboljeg albuma pop-folklorne glazbe za album ''Popevka i ti'' – Rajko Suhodolčan i klapa Bistrica *2022. – glazbena nagrada ''Porin'' – nominacija u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe za album ''Da se ne pozabi'' – Rajko Suhodolčan i Faringaši *2023. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma pop-folklorne glazbe za album ''Za pajdaše'' – Kvartet Gubec == Izvori == {{izvori|30em}} *[http://shop.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=628769 Croatia Records: Rajko Suhodolčan] (životopis) *[http://www.zagorje.com/vijest/vijesti/rajko-suhodolcan-ovaj-porin-puno-znaci-za-zagorski-kraj-i-kajkavsku-rijec zagorje.com – Maja Šimunić: »Rajko Suhodolčan: Ovaj Porin puno znači za zagorski kraj i kajkavsku riječ«] *[http://www.zagorje.com/vijest/dogadanja/rajko-suhodolcan-starogradske-po-zagorski-i-zagrebacki zagorje.com – Sebastijan Fuštin: »Rajko Suhodolčan: Starogradske po zagorski i zagrebački«] *[http://www.discogs.com/artist/934393-Rajko-Suhodolčan Discogs: Rajko Suhodolčan] (diskografija) *[http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ SBS Music: Rajko Suhodolčan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140401160036/http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ |date=1. travnja 2014. }} (životopis) {{SBS Music}} == Vanjske poveznice == *[https://narodnaglazba.hr/ Mrežno sjedište Narodna glazba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201020055113/https://narodnaglazba.hr/ |date=20. listopada 2020. }} *[https://www.facebook.com/rsuhodolcan/ Rajko Suhodolčan na Facebooku] {{Dobitnici Porina po godinama}} {{GLAVNIRASPORED:Suhodolčan, Rajko}} [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Hrvatski tekstopisci]] [[Kategorija:Životopisi, Krapina]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Hrvatski kantautori]] 0olpzxzgmk0jvrfbu55rifmh3fi5937 2 508959 7615341 7614268 2026-10-08T18:40:35Z Dean72 77466 7615341 wikitext text/x-wiki '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.–9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja, uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]]. Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajne spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti. == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]] Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]]. Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti Aleksandra Velikog [[323. pr. Kr.]] Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine. == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava. Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest, uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti. == Povijest == ''Vidi također: [[Povijest Grčke]]'' === Arhajsko razdoblje === ''Glavni članak: [[Arhajska Grčka]]'' [[Datoteka Dipylon Painter A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]]<nowiki> ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]]</nowiki> Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom grčkog mračnog doba. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]]. Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država. Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr. U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]]. Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]]. [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini već uspostavljenim. Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnih i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih. Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme. U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]]. Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] i njezino stanovništvo pretvorila u sluge. U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova. Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]]. Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argosu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan. Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioja. === Klasična Grčka === ''Glavni članak: [[Klasična Grčka]]'' [[Datoteka.jpg|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (božica)|Atene]]<nowiki> na aversu i njezine sove na reversu, 5. stoljeće pr. Kr.]]</nowiki> Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija. Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo. Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane. [[Darije I.|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio. Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su, uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]], porazili Perzijance u [[Maratonska bitka|Maratonskoj bitci]], nakon čega se perzijska flota povukla. [[Datoteka Greco-Persian Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]<nowiki>]]</nowiki> [[Datoteka athenian empire 431 BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]]<nowiki> 431. pr. Kr.]]</nowiki> Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku. Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke podvrgli su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji. Istodobno je kartaška vojska napala grčku Siciliju. Godine 480. pr. Kr. odigrala se prva velika bitka invazije kod [[Termopilska bitka|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica, predvođena tristo Spartanaca, nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]]. Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]]. Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene. Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]]. Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza. Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na Cipru 450. pr. Kr. Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili. Tijekom 450-ih Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina|Eginom]] i Korintom. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan. [[Datoteka Pio-Clementino Inv269.jpg|mini|Poprsje [[Periklo|Perikla]]<nowiki>, vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata]]</nowiki> Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]]. U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Atenska kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika Perikla. Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]]. Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili. Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije. Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je pregovarao o [[Nikijin mir|mirovnom sporazumu]]. Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan [[Sicilijanska ekspedicija|pomorski pohod]] s ciljem ovladavanja Sicilijom. Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza|Sirakuze]]: gotovo cijela vojska bila je uništena, a brodovi razbijeni. Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici počeli su se pobunjivati protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke poslove na strani Sparte. U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke. Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte. Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata. Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta. U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim Aleksandrom Velikim. Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje. Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Antalkidin mir]] („Kraljev mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji. Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast, porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]]. Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i radne snage helota koju je ona pružala. Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina. [[Datoteka the Great mosaic.jpg|mini|[[Aleksandrov mozaik]]<nowiki>, Nacionalni arheološki muzej u Napulju]]</nowiki> Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintski savez]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju. Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije. Osvojio je Perzijsko Carstvo, porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije. Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indijski pohod Aleksandra Velikog|Indiji]]. Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr. === Helenističko razdoblje === ''Glavni članci: [[Ratovi Aleksandra Velikog]], [[Dijadosi]], [[Helenističko razdoblje]] i [[Helenistička Grčka]]'' Najvažnija [[Helenizam|helenistička]] kraljevstva obuhvaćala su kraljevstva [[Dijadosi|dijadoha]]: [[Ptolemej I. Soter|Kraljevstvo Ptolemeja I. Sotera]] [[Kasandar|Kraljevstvo Kasandra]] [[Lizimah|Kraljevstvo Lizimaha]] [[Seleuk I. Nikator|Kraljevstvo Seleuka I. Nikatora]] [[Epirsko Kraljevstvo|Epira]] Na karti su također prikazane: [[grčke kolonije]] [[Kartaga]] (negrčka država) [[Stari Rim|Rim]] (negrčka država) Narančasta područja često su bila predmet sukoba nakon 281. pr. Kr. [[Atalidska dinastija]] zauzela je dio tih područja. Na karti nije prikazano [[Indo-grčko Kraljevstvo]]. Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra VII.|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali. Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu. Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]]. U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr. Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr. U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]]. Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja. Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika. [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]]. Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili i uključili u Rimsku Republiku Rimljani, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === ''Glavni članak: [[Grčka u rimsko doba]]'' ''Vidi također: [[Bizantska Grčka]]'' [[Datoteka map of the Roman Empire c. 400.svg|mini|Jezična karta Rimskog Carstva oko 400. godine]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Rimska Makedonija|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija Rimskog Carstva jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. 8avkt4uzo09qywesge6xs4sdxcc8clw 7615350 7615341 2026-10-08T18:57:06Z Dean72 77466 7615350 wikitext text/x-wiki '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.–9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja, uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]].<ref name="Thomas1988">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Carol G.|url=https://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|title=Paths from ancient Greece|publisher=Brill|year=1988|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajne spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti.<ref name="EllynMcGinnis2004">{{Citiranje knjige|last=Maura Ellyn|url=https://books.google.com/books?id=N69iOTtVHGYC&pg=PT8|title=Greece: A Primary Source Cultural Guide|last2=Maura McGinnis|publisher=Rosen|year=2004|isbn=978-0-8239-3999-2|page=8}}</ref><ref name="FindlingPelle2004">{{Citiranje knjige|last=John E. Findling|url=https://books.google.com/books?id=QmXi_-Jujj0C&pg=PR23|title=Encyclopedia of the Modern Olympic Movement|last2=Kimberly D. Pelle|publisher=Greenwood|year=2004|isbn=978-0-313-32278-5|page=23}}</ref><ref name="ThompsonMullin">{{Citiranje knjige|last=Wayne C. Thompson|url=https://books.google.com/books?id=serMXIpALD0C|title=Western Europe, 1983|last2=Mark H. Mullin|publisher=Stryker-Post Publications|year=1983|isbn=978-0-943448-11-4|page=337|quote=for ancient Greece was the cradle of Western culture&nbsp;...}}</ref> == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Osborne|first=Robin|title=Greece in the Making: 1200–479 BC|publisher=Routledge|year=2009|location=London|page=xvii}}</ref> Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]].<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}}</ref> Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti Aleksandra Velikog [[323. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}}</ref> Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hadas|first=Moses|url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273|title=A History of Greek Literature|publisher=Columbia University Press|year=1950|isbn=978-0-231-01767-1|page=273}}</ref> == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava.<ref>{{Harvp|Marincola|2001}}</ref><ref>{{Harvp|Roberts|2011}}</ref><ref>{{Harvp|Sparks|1998}}</ref><ref>{{Harvp|Asheri|Lloyd|Corcella|2007}}</ref><ref>{{Harvp|Cameron|2004}}</ref> Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest, uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grant|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=IUNxvi0kbd8C|title=Greek and Roman historians: information and misinformation|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-0-415-11770-8|page=74}}</ref> == Povijest == ''Vidi također: [[Povijest Grčke]]'' === Arhajsko razdoblje === ''Glavni članak: [[Arhajska Grčka]]'' [[File:Prothesis_Dipylon_Painter_A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]] Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom grčkog mračnog doba. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini uspostavljenim.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnih i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] porobivši njezino stanovništvo.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]].<ref>{{Harvnb|Hammond|1982}}</ref> Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioia.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> === Klasična Grčka === ''Glavni članak: [[Klasična Grčka]]'' [[Datoteka.jpg|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (božica)|Atene]]<nowiki> na aversu i njezine sove na reversu, 5. stoljeće pr. Kr.]]</nowiki> Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija. Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo. Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane. [[Darije I.|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio. Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su, uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]], porazili Perzijance u [[Maratonska bitka|Maratonskoj bitci]], nakon čega se perzijska flota povukla. [[Datoteka Greco-Persian Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]<nowiki>]]</nowiki> [[Datoteka athenian empire 431 BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]]<nowiki> 431. pr. Kr.]]</nowiki> Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku. Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke podvrgli su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji. Istodobno je kartaška vojska napala grčku Siciliju. Godine 480. pr. Kr. odigrala se prva velika bitka invazije kod [[Termopilska bitka|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica, predvođena tristo Spartanaca, nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]]. Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]]. Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene. Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]]. Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza. Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na Cipru 450. pr. Kr. Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili. Tijekom 450-ih Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina|Eginom]] i Korintom. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan. [[Datoteka Pio-Clementino Inv269.jpg|mini|Poprsje [[Periklo|Perikla]]<nowiki>, vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata]]</nowiki> Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]]. U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Atenska kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika Perikla. Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]]. Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili. Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije. Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je pregovarao o [[Nikijin mir|mirovnom sporazumu]]. Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan [[Sicilijanska ekspedicija|pomorski pohod]] s ciljem ovladavanja Sicilijom. Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza|Sirakuze]]: gotovo cijela vojska bila je uništena, a brodovi razbijeni. Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici počeli su se pobunjivati protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke poslove na strani Sparte. U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke. Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte. Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata. Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta. U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim Aleksandrom Velikim. Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje. Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Antalkidin mir]] („Kraljev mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji. Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast, porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]]. Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i radne snage helota koju je ona pružala. Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina. [[Datoteka the Great mosaic.jpg|mini|[[Aleksandrov mozaik]]<nowiki>, Nacionalni arheološki muzej u Napulju]]</nowiki> Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintski savez]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju. Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije. Osvojio je Perzijsko Carstvo, porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije. Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indijski pohod Aleksandra Velikog|Indiji]]. Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr. === Helenističko razdoblje === ''Glavni članci: [[Ratovi Aleksandra Velikog]], [[Dijadosi]], [[Helenističko razdoblje]] i [[Helenistička Grčka]]'' Najvažnija [[Helenizam|helenistička]] kraljevstva obuhvaćala su kraljevstva [[Dijadosi|dijadoha]]: [[Ptolemej I. Soter|Kraljevstvo Ptolemeja I. Sotera]] [[Kasandar|Kraljevstvo Kasandra]] [[Lizimah|Kraljevstvo Lizimaha]] [[Seleuk I. Nikator|Kraljevstvo Seleuka I. Nikatora]] [[Epirsko Kraljevstvo|Epira]] Na karti su također prikazane: [[grčke kolonije]] [[Kartaga]] (negrčka država) [[Stari Rim|Rim]] (negrčka država) Narančasta područja često su bila predmet sukoba nakon 281. pr. Kr. [[Atalidska dinastija]] zauzela je dio tih područja. Na karti nije prikazano [[Indo-grčko Kraljevstvo]]. Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra VII.|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali. Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu. Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]]. U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr. Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr. U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]]. Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja. Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika. [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]]. Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili i uključili u Rimsku Republiku Rimljani, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === ''Glavni članak: [[Grčka u rimsko doba]]'' ''Vidi također: [[Bizantska Grčka]]'' [[Datoteka map of the Roman Empire c. 400.svg|mini|Jezična karta Rimskog Carstva oko 400. godine]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Rimska Makedonija|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija Rimskog Carstva jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. hmbp15n1kawn36wbz8okgj43ciq7n8u 7615359 7615350 2026-10-08T19:14:06Z Dean72 77466 7615359 wikitext text/x-wiki '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.–9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja, uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]].<ref name="Thomas1988">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Carol G.|url=https://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|title=Paths from ancient Greece|publisher=Brill|year=1988|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajne spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti.<ref name="EllynMcGinnis2004">{{Citiranje knjige|last=Maura Ellyn|url=https://books.google.com/books?id=N69iOTtVHGYC&pg=PT8|title=Greece: A Primary Source Cultural Guide|last2=Maura McGinnis|publisher=Rosen|year=2004|isbn=978-0-8239-3999-2|page=8}}</ref><ref name="FindlingPelle2004">{{Citiranje knjige|last=John E. Findling|url=https://books.google.com/books?id=QmXi_-Jujj0C&pg=PR23|title=Encyclopedia of the Modern Olympic Movement|last2=Kimberly D. Pelle|publisher=Greenwood|year=2004|isbn=978-0-313-32278-5|page=23}}</ref><ref name="ThompsonMullin">{{Citiranje knjige|last=Wayne C. Thompson|url=https://books.google.com/books?id=serMXIpALD0C|title=Western Europe, 1983|last2=Mark H. Mullin|publisher=Stryker-Post Publications|year=1983|isbn=978-0-943448-11-4|page=337|quote=for ancient Greece was the cradle of Western culture&nbsp;...}}</ref> == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Osborne|first=Robin|title=Greece in the Making: 1200–479 BC|publisher=Routledge|year=2009|location=London|page=xvii}}</ref> Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]].<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}}</ref> Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti Aleksandra Velikog [[323. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}}</ref> Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hadas|first=Moses|url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273|title=A History of Greek Literature|publisher=Columbia University Press|year=1950|isbn=978-0-231-01767-1|page=273}}</ref> == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava.<ref>{{Harvp|Marincola|2001}}</ref><ref>{{Harvp|Roberts|2011}}</ref><ref>{{Harvp|Sparks|1998}}</ref><ref>{{Harvp|Asheri|Lloyd|Corcella|2007}}</ref><ref>{{Harvp|Cameron|2004}}</ref> Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest, uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grant|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=IUNxvi0kbd8C|title=Greek and Roman historians: information and misinformation|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-0-415-11770-8|page=74}}</ref> == Povijest == === Arhajsko razdoblje === [[File:Prothesis_Dipylon_Painter_A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]] Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom grčkog mračnog doba. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini uspostavljenim.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnih i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] porobivši njezino stanovništvo.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]].<ref>{{Harvnb|Hammond|1982}}</ref> Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioia.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> === Klasična Grčka === [[File:EarlyAthenianCoin.jpg|lijevo|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (mitologija)|Atene]] na aversu i njezine sove na reversu, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]] Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija. Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo. Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane. [[Darije I.|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio. Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su, uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]], porazili Perzijance u [[Maratonska bitka|Maratonskoj bitci]], nakon čega se perzijska flota povukla. [[File:Map_Greco-Persian_Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]]] [[File:Map_athenian_empire_431_BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] 431. pr. Kr.]] Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku. Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke podvrgli su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji. Istodobno je kartaška vojska napala grčku Siciliju. Godine 480. pr. Kr. odigrala se prva velika bitka invazije kod [[Termopilska bitka|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica, predvođena tristo Spartanaca, nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]]. Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]]. Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene. Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]]. Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza. Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na Cipru 450. pr. Kr. Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili. Tijekom 450-ih Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina|Eginom]] i Korintom. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan. [[File:Pericles_Pio-Clementino_Inv269.jpg|lijevo|mini|Bista [[Periklo|Perikla]], vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata.]] Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]]. U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Atenska kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika Perikla. Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]]. Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili. Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije. Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je pregovarao o [[Nikijin mir|mirovnom sporazumu]]. Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan [[Sicilijanska ekspedicija|pomorski pohod]] s ciljem ovladavanja Sicilijom. Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza|Sirakuze]]: gotovo cijela vojska bila je uništena, a brodovi razbijeni. Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici počeli su se pobunjivati protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke poslove na strani Sparte. U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke. Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte. Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata. Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta. U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim Aleksandrom Velikim. Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje. Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Antalkidin mir]] („Kraljev mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji. Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast, porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]]. Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i radne snage helota koju je ona pružala. Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina. [[File:Alexander_the_Great_mosaic.jpg|lijevo|mini|[[Aleksandrov mozaik]], Nacionalni arheološki muzej u Napulju.]] Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintski savez]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju. Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije. Osvojio je Perzijsko Carstvo, porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije. Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indijski pohod Aleksandra Velikog|Indiji]]. Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr. === Helenističko razdoblje === [[File:Diadochen1.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Diadochen1.png|desno|mini|The major [[:en:Hellenistic_civilization|Hellenistic]] realms included the [[:en:Diadochi|Diadochi]] kingdoms:{{legend|#787CAD|Kingdom of [[Ptolemy I Soter]]}}{{legend|#50A249|Kingdom of [[Cassander]]}}{{legend|#C38833|Kingdom of [[Lysimachus]]}}{{legend|#C3B933|Kingdom of [[Seleucus I Nicator]]}}{{legend|#AF3662|[[Epirus]]}} Also shown on the map:{{legend|#85AB54|[[Greek colonies]]}}{{legend|#A361BD|[[Carthage]] (non-Greek)}}{{legend|#70A9BE|[[Ancient Rome|Rome]] (non-Greek)}}]] Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra VII.|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali. Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu. Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]]. U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr. Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr. U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]]. Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja. Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika. [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]]. Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili i uključili u Rimsku Republiku Rimljani, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === [[File:Linguistic_map_of_the_Roman_Empire_c._400.svg|desno|mini|Jezična karta Rimskog Carstva {{Circa|400}}]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Rimska Makedonija|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija Rimskog Carstva jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. == Geografija == === Regije === Glavni članak: [[Regije antičke Grčke]] [[Datoteka Regions Mainland Greece.png|thumb|Glavna područja kopnene antičke Grčke i susjedne „barbarske” zemlje]] Grčka je izrazito planinska zemlja, zbog čega se antička Grčka sastojala od brojnih manjih područja, od kojih je svako imalo vlastiti dijalekt, kulturne posebnosti i identitet. Regionalizam i sukobi među pojedinim područjima bili su važna obilježja antičke Grčke. Gradovi su se uglavnom nalazili u dolinama između planina ili na obalnim ravnicama te su nadzirali određeno područje u svojoj okolici. Na jugu se nalazio [[Peloponez]], koji se sastojao od područja [[Lakonia|Lakonije]] na jugoistoku, [[Mesenija|Mesenije]] na jugozapadu, [[Elida|Elide]] na zapadu, [[Ahaja|Ahaje]] na sjeveru, [[Korintija|Korintije]] na sjeveroistoku, [[Argolida|Argolide]] na istoku i [[Arkadija|Arkadije]] u središnjem dijelu. Ta su se imena sačuvala do danas kao nazivi [[Regionalne jedinice Grčke|regionalnih jedinica]] suvremene Grčke, premda s ponešto drukčijim granicama. Kopnena Grčka sjeverno od Peloponeza, danas poznata kao [[Središnja Grčka]], na zapadu se sastojala od [[Etolija|Etolije]] i [[Akarnanija|Akarnanije]], u središnjem dijelu od [[Lokrija|Lokride]], [[Dorida]] i [[Fokida|Fokide]], a na istoku od [[Beotija|Beotije]], [[Atika|Atike]] i [[Megarida|Megaride]]. Na sjeveroistoku se nalazila [[Tesalija]], a na sjeverozapadu [[Epir]]. Epir se protezao od [[Ambracijski zaljev|Ambracijskog zaljeva]] na jugu do [[Keraunijske planine|Keraunijskih planina]] i rijeke [[Aoos|Aoja]] na sjeveru, a sastojao se od [[Kaonija|Kaonije]] na sjeveru, [[Molosi|Molosije]] u središnjem dijelu i [[Tesprotija|Tesprotije]] na jugu. U sjeveroistočnom kutu nalazila se [[Makedonija (antičko kraljevstvo)|Makedonija]], koja se u početku sastojala od [[Donja Makedonija|Donje Makedonije]] i njezinih područja, među kojima su bili [[Ematija]], [[Pierija (Makedonija)|Pierija]] i [[Botijeja]], a poslije su joj pripojene [[Almopija]] i [[Amfaksitida]]. Izvorna prijestolnica Makedonije bila je [[Ege (Makedonija)|Ege]], a u 4. stoljeću pr. Kr. prijestolnica je premještena u [[Pela|Pelu]]. U vrijeme [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandra I. Makedonskog]] [[Argeadska dinastija|argeadski kraljevi Makedonije]] počeli su širiti svoju vlast prema [[Eordaja|Eordaji]] i ostatku [[Gornja Makedonija|Gornje Makedonije]], područjima koja su naseljavala neovisna gornjomakedonska plemena poput [[Linkesti|Linkesta]], [[Oresti|Oresta]] i [[Elimiota]], te prema istoku, preko rijeke [[Vardar|Aksija]], u [[Migdonija|Migdoniju]] i područja naseljena [[Tračani|tračkim]] plemenima.{{efn|name=...}} Sjeverno od Makedonije živjeli su različiti narodi koji nisu pripadali grčkom svijetu: [[Pajonci]] izravno na sjeveru, [[Tračani]] na sjeveroistoku te [[Iliri]] na sjeverozapadu, s kojima su Makedonci često bili u sukobu. [[Halkidika]] je već rano bila naseljena grčkim kolonistima iz južne Grčke i smatrala se dijelom grčkog svijeta, dok je od kraja 2. tisućljeća pr. Kr. došlo do znatnijeg grčkog naseljavanja i na istočnim obalama [[Egejsko more|Egejskog mora]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. === Kolonije === Glavni članak: [[Grčka kolonizacija]] Vidi također: [[Magna Graecia]], [[Grci u predrimskoj Galiji]] i [[Popis antičkih gradova u Trakiji i Dakiji#Grčki gradovi|grčki gradovi u Trakiji i Dakiji]] [[Datoteka Colonization Archaic Period.svg|thumb|Grčka područja i kolonije u arhajskom razdoblju (750.–550. pr. Kr.)]] [[Datoteka della Concordia01.JPG|thumb|Hram sloge u Agrigentu, [[Dolina hramova]], [[Magna Graecia]]<nowiki>, današnja Italija]]</nowiki> Tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] grčko je stanovništvo naraslo iznad kapaciteta ograničenih [[Obradivo zemljište|obradivih površina]] same Grčke, što je dovelo do osnivanja velikog broja [[Grčka kolonizacija|kolonija]] izvan matičnog područja. Prema jednoj procjeni, stanovništvo na širem području grčkog naseljavanja poraslo je približno deset puta između 800. i 400. pr. Kr., s oko 800 000 na čak 7,5–10 milijuna stanovnika.{{sfn|...}} To nije bilo povezano samo s trgovinom nego i s osnivanjem novih naselja. Te [[grčke kolonije]] nisu, poput rimskih kolonija, bile ovisne o matičnom gradu, nego su bile samostalni [[Polis|gradovi-države]].{{sfn|...}} Grci su se izvan Grčke naseljavali na dva različita načina. Prvi su oblik činila trajna naselja koja su osnivali Grci i koja su se razvijala kao neovisni [[Polis|polisi]]. Drugi oblik činili su [[Emporij|emporiji]], trgovačka naselja u kojima su živjeli i Grci i pripadnici drugih naroda, a koja su prvenstveno služila proizvodnji i trgovini robom. Primjeri takvih naselja bili su [[Al Mina]] na istoku i [[Pitekusaj]] na zapadu.{{sfn|...}} Od otprilike 750. do 500. pr. Kr. Grci su osnivali kolonije u svim smjerovima. Na istoku je najprije kolonizirana egejska obala [[Mala Azija|Male Azije]], nakon čega su uslijedili [[Cipar]], obale [[Trakija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala [[Crno more|Crnog mora]]. Grčka kolonizacija naposljetku je na sjeveroistoku dosegnula područja današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], sve do [[Taganrog|Taganroga]]. Na zapadu su naseljene obale [[Ilirija|Ilirije]] i [[južna Italija]], poznata kao [[Magna Graecia]], a zatim [[Južna Francuska]], [[Korzika]] i čak istočna [[Španjolska]]. Grčke kolonije osnovane su i u [[Stari Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnje [[Sirakuze]], [[Napulj]], [[Marseille]] i [[Istanbul]] svoje početke imaju u grčkim kolonijama [[Sirakuze|Sirakuzama]] (Συράκουσαι), [[Neapolis|Neapolisu]] (Νεάπολις), [[Masalija|Masaliji]] (Μασσαλία) i [[Bizant|Bizantu]] (Βυζάντιον). Te su kolonije imale važnu ulogu u širenju grčkog utjecaja diljem Europe, a pridonijele su i uspostavi trgovačkih mreža na velikim udaljenostima između grčkih gradova-država, čime su potaknule razvoj [[Gospodarstvo antičke Grčke|gospodarstva antičke Grčke]]. i4hx8tokdc23gggjd1x7usf1hqora9g 7615366 7615359 2026-10-08T19:27:55Z Dean72 77466 7615366 wikitext text/x-wiki '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.–9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja, uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]].<ref name="Thomas1988">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Carol G.|url=https://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|title=Paths from ancient Greece|publisher=Brill|year=1988|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajne spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti.<ref name="EllynMcGinnis2004">{{Citiranje knjige|last=Maura Ellyn|url=https://books.google.com/books?id=N69iOTtVHGYC&pg=PT8|title=Greece: A Primary Source Cultural Guide|last2=Maura McGinnis|publisher=Rosen|year=2004|isbn=978-0-8239-3999-2|page=8}}</ref><ref name="FindlingPelle2004">{{Citiranje knjige|last=John E. Findling|url=https://books.google.com/books?id=QmXi_-Jujj0C&pg=PR23|title=Encyclopedia of the Modern Olympic Movement|last2=Kimberly D. Pelle|publisher=Greenwood|year=2004|isbn=978-0-313-32278-5|page=23}}</ref><ref name="ThompsonMullin">{{Citiranje knjige|last=Wayne C. Thompson|url=https://books.google.com/books?id=serMXIpALD0C|title=Western Europe, 1983|last2=Mark H. Mullin|publisher=Stryker-Post Publications|year=1983|isbn=978-0-943448-11-4|page=337|quote=for ancient Greece was the cradle of Western culture&nbsp;...}}</ref> == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Osborne|first=Robin|title=Greece in the Making: 1200–479 BC|publisher=Routledge|year=2009|location=London|page=xvii}}</ref> Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]].<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}}</ref> Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti Aleksandra Velikog [[323. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}}</ref> Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hadas|first=Moses|url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273|title=A History of Greek Literature|publisher=Columbia University Press|year=1950|isbn=978-0-231-01767-1|page=273}}</ref> == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava.<ref>{{Harvp|Marincola|2001}}</ref><ref>{{Harvp|Roberts|2011}}</ref><ref>{{Harvp|Sparks|1998}}</ref><ref>{{Harvp|Asheri|Lloyd|Corcella|2007}}</ref><ref>{{Harvp|Cameron|2004}}</ref> Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest, uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grant|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=IUNxvi0kbd8C|title=Greek and Roman historians: information and misinformation|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-0-415-11770-8|page=74}}</ref> == Povijest == === Arhajsko razdoblje === [[File:Prothesis_Dipylon_Painter_A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]] Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom grčkog mračnog doba. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini uspostavljenim.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnih i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] porobivši njezino stanovništvo.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]].<ref>{{Harvnb|Hammond|1982}}</ref> Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioia.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> === Klasična Grčka === [[File:EarlyAthenianCoin.jpg|lijevo|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (mitologija)|Atene]] na aversu i njezine sove na reversu, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]] Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija. Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo. Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane. [[Darije I.|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio. Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su, uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]], porazili Perzijance u [[Maratonska bitka|Maratonskoj bitci]], nakon čega se perzijska flota povukla. [[File:Map_Greco-Persian_Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]]] [[File:Map_athenian_empire_431_BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] 431. pr. Kr.]] Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku. Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke podvrgli su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji. Istodobno je kartaška vojska napala grčku Siciliju. Godine 480. pr. Kr. odigrala se prva velika bitka invazije kod [[Termopilska bitka|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica, predvođena tristo Spartanaca, nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]]. Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]]. Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene. Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]]. Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza. Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na Cipru 450. pr. Kr. Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili. Tijekom 450-ih Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina|Eginom]] i Korintom. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan. [[File:Pericles_Pio-Clementino_Inv269.jpg|lijevo|mini|Bista [[Periklo|Perikla]], vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata.]] Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]]. U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Atenska kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika Perikla. Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]]. Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili. Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije. Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je pregovarao o [[Nikijin mir|mirovnom sporazumu]]. Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan [[Sicilijanska ekspedicija|pomorski pohod]] s ciljem ovladavanja Sicilijom. Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza|Sirakuze]]: gotovo cijela vojska bila je uništena, a brodovi razbijeni. Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici počeli su se pobunjivati protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke poslove na strani Sparte. U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke. Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte. Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata. Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta. U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim Aleksandrom Velikim. Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje. Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Antalkidin mir]] („Kraljev mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji. Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast, porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]]. Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i radne snage helota koju je ona pružala. Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina. [[File:Alexander_the_Great_mosaic.jpg|lijevo|mini|[[Aleksandrov mozaik]], Nacionalni arheološki muzej u Napulju.]] Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintski savez]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju. Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije. Osvojio je Perzijsko Carstvo, porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije. Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indijski pohod Aleksandra Velikog|Indiji]]. Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr. === Helenističko razdoblje === [[File:Diadochen1.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Diadochen1.png|desno|mini|The major [[:en:Hellenistic_civilization|Hellenistic]] realms included the [[:en:Diadochi|Diadochi]] kingdoms:{{legend|#787CAD|Kingdom of [[Ptolemy I Soter]]}}{{legend|#50A249|Kingdom of [[Cassander]]}}{{legend|#C38833|Kingdom of [[Lysimachus]]}}{{legend|#C3B933|Kingdom of [[Seleucus I Nicator]]}}{{legend|#AF3662|[[Epirus]]}} Also shown on the map:{{legend|#85AB54|[[Greek colonies]]}}{{legend|#A361BD|[[Carthage]] (non-Greek)}}{{legend|#70A9BE|[[Ancient Rome|Rome]] (non-Greek)}}]] Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra VII.|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali. Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu. Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]]. U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr. Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr. U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]]. Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja. Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika. [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]]. Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili i uključili u Rimsku Republiku Rimljani, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === [[File:Linguistic_map_of_the_Roman_Empire_c._400.svg|desno|mini|Jezična karta Rimskog Carstva {{Circa|400}}]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Rimska Makedonija|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija Rimskog Carstva jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. == Geografija == === Regije === [[File:Ancient_Regions_Mainland_Greece.png|mini|Glavna područja kopnene antičke Grčke i susjedne „barbarske” zemlje]] Grčka je izrazito planinska zemlja, zbog čega se antička Grčka sastojala od brojnih manjih područja, od kojih je svako imalo vlastiti dijalekt, kulturne posebnosti i identitet. Regionalizam i sukobi među pojedinim područjima bili su važna obilježja antičke Grčke. Gradovi su se uglavnom nalazili u dolinama između planina ili na obalnim ravnicama te su nadzirali određeno područje u svojoj okolici. Na jugu se nalazio [[Peloponez]], koji se sastojao od područja [[Lakonia|Lakonije]] na jugoistoku, [[Mesenija|Mesenije]] na jugozapadu, [[Elida|Elide]] na zapadu, [[Ahaja|Ahaje]] na sjeveru, [[Korintija|Korintije]] na sjeveroistoku, [[Argolida|Argolide]] na istoku i [[Arkadija|Arkadije]] u središnjem dijelu. Ta su se imena sačuvala do danas kao nazivi [[Regionalne jedinice Grčke|regionalnih jedinica]] suvremene Grčke, premda s ponešto drukčijim granicama. Kopnena Grčka sjeverno od Peloponeza, danas poznata kao [[Središnja Grčka]], na zapadu se sastojala od [[Etolija|Etolije]] i [[Akarnanija|Akarnanije]], u središnjem dijelu od [[Lokrija|Lokride]], [[Dorida]] i [[Fokida|Fokide]], a na istoku od [[Beotija|Beotije]], [[Atika|Atike]] i [[Megarida|Megaride]]. Na sjeveroistoku se nalazila [[Tesalija]], a na sjeverozapadu [[Epir]]. Epir se protezao od [[Ambracijski zaljev|Ambracijskog zaljeva]] na jugu do [[Keraunijske planine|Keraunijskih planina]] i rijeke [[Aoos|Aoja]] na sjeveru, a sastojao se od [[Kaonija|Kaonije]] na sjeveru, [[Molosi|Molosije]] u središnjem dijelu i [[Tesprotija|Tesprotije]] na jugu. U sjeveroistočnom kutu nalazila se [[Makedonija (antičko kraljevstvo)|Makedonija]], koja se u početku sastojala od [[Donja Makedonija|Donje Makedonije]] i njezinih područja, među kojima su bili [[Ematija]], [[Pierija (Makedonija)|Pierija]] i [[Botijeja]], a poslije su joj pripojene [[Almopija]] i [[Amfaksitida]]. Izvorna prijestolnica Makedonije bila je [[Ege (Makedonija)|Ege]], a u 4. stoljeću pr. Kr. prijestolnica je premještena u [[Pela|Pelu]]. U vrijeme [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandra I. Makedonskog]] [[Argeadska dinastija|argeadski kraljevi Makedonije]] počeli su širiti svoju vlast prema [[Eordaja|Eordaji]] i ostatku [[Gornja Makedonija|Gornje Makedonije]], područjima koja su naseljavala neovisna gornjomakedonska plemena poput [[Linkesti|Linkesta]], [[Oresti|Oresta]] i [[Elimiota]], te prema istoku, preko rijeke [[Vardar|Aksija]], u [[Migdonija|Migdoniju]] i područja naseljena [[Tračani|tračkim]] plemenima.{{efn|name=...}} Sjeverno od Makedonije živjeli su različiti narodi koji nisu pripadali grčkom svijetu: [[Pajonci]] izravno na sjeveru, [[Tračani]] na sjeveroistoku te [[Iliri]] na sjeverozapadu, s kojima su Makedonci često bili u sukobu. [[Halkidika]] je već rano bila naseljena grčkim kolonistima iz južne Grčke i smatrala se dijelom grčkog svijeta, dok je od kraja 2. tisućljeća pr. Kr. došlo do znatnijeg grčkog naseljavanja i na istočnim obalama [[Egejsko more|Egejskog mora]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. === Kolonije === [[File:Greek_Colonization_Archaic_Period.svg|mini|Grčka područja i kolonije u arhajskom razdoblju (750. – 550. pr. Kr.)]] [[File:Agrigento-Tempio_della_Concordia01.JPG|mini|[[Temple of Concordia, Agrigento|Hram Concordia]], [[Valle dei Templi]], [[Magna Graecia]], današnja Italija.]] Tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] grčko je stanovništvo naraslo iznad kapaciteta ograničenih [[Obradivo zemljište|obradivih površina]] same Grčke, što je dovelo do osnivanja velikog broja [[Grčka kolonizacija|kolonija]] izvan matičnog područja. Prema jednoj procjeni, stanovništvo na širem području grčkog naseljavanja poraslo je približno deset puta između 800. i 400. pr. Kr., s oko 800 000 na čak 7,5–10 milijuna stanovnika.{{sfn|...}} To nije bilo povezano samo s trgovinom nego i s osnivanjem novih naselja. Te [[grčke kolonije]] nisu, poput rimskih kolonija, bile ovisne o matičnom gradu, nego su bile samostalni [[Polis|gradovi-države]].{{sfn|...}} Grci su se izvan Grčke naseljavali na dva različita načina. Prvi su oblik činila trajna naselja koja su osnivali Grci i koja su se razvijala kao neovisni [[Polis|polisi]]. Drugi oblik činili su [[Emporij|emporiji]], trgovačka naselja u kojima su živjeli i Grci i pripadnici drugih naroda, a koja su prvenstveno služila proizvodnji i trgovini robom. Primjeri takvih naselja bili su [[Al Mina]] na istoku i [[Pitekusaj]] na zapadu.{{sfn|...}} Od otprilike 750. do 500. pr. Kr. Grci su osnivali kolonije u svim smjerovima. Na istoku je najprije kolonizirana egejska obala [[Mala Azija|Male Azije]], nakon čega su uslijedili [[Cipar]], obale [[Trakija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala [[Crno more|Crnog mora]]. Grčka kolonizacija naposljetku je na sjeveroistoku dosegnula područja današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], sve do [[Taganrog|Taganroga]]. Na zapadu su naseljene obale [[Ilirija|Ilirije]] i [[južna Italija]], poznata kao [[Magna Graecia]], a zatim [[Južna Francuska]], [[Korzika]] i čak istočna [[Španjolska]]. Grčke kolonije osnovane su i u [[Stari Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnje [[Sirakuze]], [[Napulj]], [[Marseille]] i [[Istanbul]] svoje početke imaju u grčkim kolonijama [[Sirakuze|Sirakuzama]] (Συράκουσαι), [[Neapolis|Neapolisu]] (Νεάπολις), [[Masalija|Masaliji]] (Μασσαλία) i [[Bizant|Bizantu]] (Βυζάντιον). Te su kolonije imale važnu ulogu u širenju grčkog utjecaja diljem Europe, a pridonijele su i uspostavi trgovačkih mreža na velikim udaljenostima između grčkih gradova-država, čime su potaknule razvoj [[Gospodarstvo antičke Grčke|gospodarstva antičke Grčke]]. == Izvori == {{izvori}} === Bibliografija === {{refbegin|30em}} * {{cite book |last=Antonaccio |first=Carla M. |chapter=Colonization: Greece on the Move 900–480 |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Asheri |first1=David |last2=Lloyd |first2=Alan |last3=Corcella |first3=Aldo |year=2007 |title=A Commentary on Herodotus, Books 1–4 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-814956-9}} * {{cite book |last1=Boardman |first1=John |last2=Hammond |first2=N. G. L. |chapter=Preface |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History – Volume 3, part 3 |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Bowersock |first=G. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=The literature of the Empire |editor1-last=Easterling |editor1-first=P. E. |editor1-link=P. E. Easterling |editor2-last=Knox |editor2-first=Bernard M. W. |editor2-link=Bernard Knox |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Bremmer |first=Jan M. |chapter=Greek Normative Animal Sacrifice |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Bulloch |first=A. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Hellenistic Poetry |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Cameron |first=Alan |year=2004 |title=Greek Mythography in the Roman World |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-803821-4}} * {{cite book |last=Dowden |first=Ken |chapter=Olympian Gods, Olympian Pantheon |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Furley |first=William D. |chapter=Prayers and Hymns |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Hammond |first=N. G. L. |chapter=The Peloponnese |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III.iii |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Handley |first=E. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Comedy |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Hornblower |first=Simon |title=The Greek World: 479–323 BC |edition=4 |publisher=Routledge |location=Abingdon |year=2011}} * {{cite book |last=Kirk |first=G. S. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Homer |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=König |first=Jason |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Roman World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Marincola |first=John |year=2001 |title=Greek Historians |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-922501-9}} * {{cite book |last=Martin |first=Thomas R. |title=Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times |publisher=Yale University Press |location=New Haven |year=2013 |edition=2}} * {{cite book |last=McGlew |first=James |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Classical Age of Greece |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Mori |first=Anatole |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Hellenistic World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Noegel |first=Scott B. |chapter=Greek Religion and the Ancient Near East |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Ogden |first=Daniel |chapter=Introduction |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Power |first=Timothy |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Archaic Age |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Roberts |first=Jennifer T. |year=2011 |title=Herodotus: a Very Short Introduction |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-957599-2}} * {{cite book |last=Shapiro |first=H. A. |chapter=Introduction |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Shipley |first1=D. Graham J. |title=The Greek World After Alexander 323-30 BC |date=2014 |publisher=Taylor and Francis |location=Hoboken |isbn=978-0-415-04617-6}} * {{cite book |last=Sparks |first=Kenton L. |year=1998 |title=Ethnicity and Identity in Ancient Israel: Prolegomena to the Study of Ethnic Sentiments and their Expression in the Hebrew Bible |location=Winona Lake, IN |publisher=Eisenbrauns |isbn=978-1-57506-033-0}} * {{cite book |last=West |first=M. L. |title=Ancient Greek Music |year=1994 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/ancientgreekmusi0000west}} {{refend}} it1c6n0ukz0elpbwae98frz0uv2dwp2 7615367 7615366 2026-10-08T19:30:08Z Dean72 77466 7615367 wikitext text/x-wiki '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.–9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja, uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]].<ref name="Thomas1988">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Carol G.|url=https://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|title=Paths from ancient Greece|publisher=Brill|year=1988|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajne spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti.<ref name="EllynMcGinnis2004">{{Citiranje knjige|last=Maura Ellyn|url=https://books.google.com/books?id=N69iOTtVHGYC&pg=PT8|title=Greece: A Primary Source Cultural Guide|last2=Maura McGinnis|publisher=Rosen|year=2004|isbn=978-0-8239-3999-2|page=8}}</ref><ref name="FindlingPelle2004">{{Citiranje knjige|last=John E. Findling|url=https://books.google.com/books?id=QmXi_-Jujj0C&pg=PR23|title=Encyclopedia of the Modern Olympic Movement|last2=Kimberly D. Pelle|publisher=Greenwood|year=2004|isbn=978-0-313-32278-5|page=23}}</ref><ref name="ThompsonMullin">{{Citiranje knjige|last=Wayne C. Thompson|url=https://books.google.com/books?id=serMXIpALD0C|title=Western Europe, 1983|last2=Mark H. Mullin|publisher=Stryker-Post Publications|year=1983|isbn=978-0-943448-11-4|page=337|quote=for ancient Greece was the cradle of Western culture&nbsp;...}}</ref> == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Osborne|first=Robin|title=Greece in the Making: 1200–479 BC|publisher=Routledge|year=2009|location=London|page=xvii}}</ref> Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]].<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}}</ref> Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti Aleksandra Velikog [[323. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}}</ref> Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hadas|first=Moses|url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273|title=A History of Greek Literature|publisher=Columbia University Press|year=1950|isbn=978-0-231-01767-1|page=273}}</ref> == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava.<ref>{{Harvp|Marincola|2001}}</ref><ref>{{Harvp|Roberts|2011}}</ref><ref>{{Harvp|Sparks|1998}}</ref><ref>{{Harvp|Asheri|Lloyd|Corcella|2007}}</ref><ref>{{Harvp|Cameron|2004}}</ref> Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest, uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grant|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=IUNxvi0kbd8C|title=Greek and Roman historians: information and misinformation|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-0-415-11770-8|page=74}}</ref> == Povijest == === Arhajsko razdoblje === [[File:Prothesis_Dipylon_Painter_A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]] Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom grčkog mračnog doba. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini uspostavljenim.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnih i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] porobivši njezino stanovništvo.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]].<ref>{{Harvnb|Hammond|1982}}</ref> Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioia.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> === Klasična Grčka === [[File:EarlyAthenianCoin.jpg|lijevo|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (mitologija)|Atene]] na aversu i njezine sove na reversu, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]] Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija. Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo. Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane. [[Darije I.|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio. Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su, uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]], porazili Perzijance u [[Maratonska bitka|Maratonskoj bitci]], nakon čega se perzijska flota povukla. [[File:Map_Greco-Persian_Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]]] [[File:Map_athenian_empire_431_BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] 431. pr. Kr.]] Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku. Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke podvrgli su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji. Istodobno je kartaška vojska napala grčku Siciliju. Godine 480. pr. Kr. odigrala se prva velika bitka invazije kod [[Termopilska bitka|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica, predvođena tristo Spartanaca, nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]]. Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]]. Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene. Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]]. Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza. Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na Cipru 450. pr. Kr. Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili. Tijekom 450-ih Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina|Eginom]] i Korintom. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan. [[File:Pericles_Pio-Clementino_Inv269.jpg|lijevo|mini|Bista [[Periklo|Perikla]], vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata.]] Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]]. U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Atenska kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika Perikla. Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]]. Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili. Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije. Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je pregovarao o [[Nikijin mir|mirovnom sporazumu]]. Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan [[Sicilijanska ekspedicija|pomorski pohod]] s ciljem ovladavanja Sicilijom. Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza|Sirakuze]]: gotovo cijela vojska bila je uništena, a brodovi razbijeni. Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici počeli su se pobunjivati protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke poslove na strani Sparte. U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke. Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte. Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata. Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta. U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim Aleksandrom Velikim. Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje. Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Antalkidin mir]] („Kraljev mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji. Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast, porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]]. Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i radne snage helota koju je ona pružala. Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina. [[File:Alexander_the_Great_mosaic.jpg|lijevo|mini|[[Aleksandrov mozaik]], Nacionalni arheološki muzej u Napulju.]] Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintski savez]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju. Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije. Osvojio je Perzijsko Carstvo, porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije. Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indijski pohod Aleksandra Velikog|Indiji]]. Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr. === Helenističko razdoblje === [[File:Diadochen1.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Diadochen1.png|desno|mini|The major [[:en:Hellenistic_civilization|Hellenistic]] realms included the [[:en:Diadochi|Diadochi]] kingdoms:{{legend|#787CAD|Kingdom of [[Ptolemy I Soter]]}}{{legend|#50A249|Kingdom of [[Cassander]]}}{{legend|#C38833|Kingdom of [[Lysimachus]]}}{{legend|#C3B933|Kingdom of [[Seleucus I Nicator]]}}{{legend|#AF3662|[[Epirus]]}} Also shown on the map:{{legend|#85AB54|[[Greek colonies]]}}{{legend|#A361BD|[[Carthage]] (non-Greek)}}{{legend|#70A9BE|[[Ancient Rome|Rome]] (non-Greek)}}]] Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra VII.|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali. Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu. Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]]. U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr. Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr. U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]]. Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja. Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika. [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]]. Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili i uključili u Rimsku Republiku Rimljani, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === [[File:Linguistic_map_of_the_Roman_Empire_c._400.svg|desno|mini|Jezična karta Rimskog Carstva {{Circa|400}}]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Rimska Makedonija|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija Rimskog Carstva jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. == Geografija == === Regije === [[File:Ancient_Regions_Mainland_Greece.png|mini|Glavna područja kopnene antičke Grčke i susjedne „barbarske” zemlje]] Grčka je izrazito planinska zemlja, zbog čega se antička Grčka sastojala od brojnih manjih područja, od kojih je svako imalo vlastiti dijalekt, kulturne posebnosti i identitet. Regionalizam i sukobi među pojedinim područjima bili su važna obilježja antičke Grčke. Gradovi su se uglavnom nalazili u dolinama između planina ili na obalnim ravnicama te su nadzirali određeno područje u svojoj okolici. Na jugu se nalazio [[Peloponez]], koji se sastojao od područja [[Lakonia|Lakonije]] na jugoistoku, [[Mesenija|Mesenije]] na jugozapadu, [[Elida|Elide]] na zapadu, [[Ahaja|Ahaje]] na sjeveru, [[Korintija|Korintije]] na sjeveroistoku, [[Argolida|Argolide]] na istoku i [[Arkadija|Arkadije]] u središnjem dijelu. Ta su se imena sačuvala do danas kao nazivi [[Regionalne jedinice Grčke|regionalnih jedinica]] suvremene Grčke, premda s ponešto drukčijim granicama. Kopnena Grčka sjeverno od Peloponeza, danas poznata kao [[Središnja Grčka]], na zapadu se sastojala od [[Etolija|Etolije]] i [[Akarnanija|Akarnanije]], u središnjem dijelu od [[Lokrija|Lokride]], [[Dorida]] i [[Fokida|Fokide]], a na istoku od [[Beotija|Beotije]], [[Atika|Atike]] i [[Megarida|Megaride]]. Na sjeveroistoku se nalazila [[Tesalija]], a na sjeverozapadu [[Epir]]. Epir se protezao od [[Ambracijski zaljev|Ambracijskog zaljeva]] na jugu do [[Keraunijske planine|Keraunijskih planina]] i rijeke [[Aoos|Aoja]] na sjeveru, a sastojao se od [[Kaonija|Kaonije]] na sjeveru, [[Molosi|Molosije]] u središnjem dijelu i [[Tesprotija|Tesprotije]] na jugu. U sjeveroistočnom kutu nalazila se [[Makedonija (antičko kraljevstvo)|Makedonija]], koja se u početku sastojala od [[Donja Makedonija|Donje Makedonije]] i njezinih područja, među kojima su bili [[Ematija]], [[Pierija (Makedonija)|Pierija]] i [[Botijeja]], a poslije su joj pripojene [[Almopija]] i [[Amfaksitida]]. Izvorna prijestolnica Makedonije bila je [[Ege (Makedonija)|Ege]], a u 4. stoljeću pr. Kr. prijestolnica je premještena u [[Pela|Pelu]]. U vrijeme [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandra I. Makedonskog]] [[Argeadska dinastija|argeadski kraljevi Makedonije]] počeli su širiti svoju vlast prema [[Eordaja|Eordaji]] i ostatku [[Gornja Makedonija|Gornje Makedonije]], područjima koja su naseljavala neovisna gornjomakedonska plemena poput [[Linkesti|Linkesta]], [[Oresti|Oresta]] i [[Elimiota]], te prema istoku, preko rijeke [[Vardar|Aksija]], u [[Migdonija|Migdoniju]] i područja naseljena [[Tračani|tračkim]] plemenima.{{efn|name=...}} Sjeverno od Makedonije živjeli su različiti narodi koji nisu pripadali grčkom svijetu: [[Pajonci]] izravno na sjeveru, [[Tračani]] na sjeveroistoku te [[Iliri]] na sjeverozapadu, s kojima su Makedonci često bili u sukobu. [[Halkidika]] je već rano bila naseljena grčkim kolonistima iz južne Grčke i smatrala se dijelom grčkog svijeta, dok je od kraja 2. tisućljeća pr. Kr. došlo do znatnijeg grčkog naseljavanja i na istočnim obalama [[Egejsko more|Egejskog mora]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. === Kolonije === [[File:Greek_Colonization_Archaic_Period.svg|mini|Grčka područja i kolonije u arhajskom razdoblju (750. – 550. pr. Kr.)]] [[File:Agrigento-Tempio_della_Concordia01.JPG|mini|[[Temple of Concordia, Agrigento|Hram Concordia]], [[Valle dei Templi]], [[Magna Graecia]], današnja Italija.]] Tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] grčko je stanovništvo naraslo iznad kapaciteta ograničenih [[Obradivo zemljište|obradivih površina]] same Grčke, što je dovelo do osnivanja velikog broja [[Grčka kolonizacija|kolonija]] izvan matičnog područja. Prema jednoj procjeni, stanovništvo na širem području grčkog naseljavanja poraslo je približno deset puta između 800. i 400. pr. Kr., s oko 800 000 na čak 7,5–10 milijuna stanovnika.{{sfn|...}} To nije bilo povezano samo s trgovinom nego i s osnivanjem novih naselja. Te [[grčke kolonije]] nisu, poput rimskih kolonija, bile ovisne o matičnom gradu, nego su bile samostalni [[Polis|gradovi-države]].{{sfn|...}} Grci su se izvan Grčke naseljavali na dva različita načina. Prvi su oblik činila trajna naselja koja su osnivali Grci i koja su se razvijala kao neovisni [[Polis|polisi]]. Drugi oblik činili su [[Emporij|emporiji]], trgovačka naselja u kojima su živjeli i Grci i pripadnici drugih naroda, a koja su prvenstveno služila proizvodnji i trgovini robom. Primjeri takvih naselja bili su [[Al Mina]] na istoku i [[Pitekusaj]] na zapadu.{{sfn|...}} Od otprilike 750. do 500. pr. Kr. Grci su osnivali kolonije u svim smjerovima. Na istoku je najprije kolonizirana egejska obala [[Mala Azija|Male Azije]], nakon čega su uslijedili [[Cipar]], obale [[Trakija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala [[Crno more|Crnog mora]]. Grčka kolonizacija naposljetku je na sjeveroistoku dosegnula područja današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], sve do [[Taganrog|Taganroga]]. Na zapadu su naseljene obale [[Ilirija|Ilirije]] i [[južna Italija]], poznata kao [[Magna Graecia]], a zatim [[Južna Francuska]], [[Korzika]] i čak istočna [[Španjolska]]. Grčke kolonije osnovane su i u [[Stari Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnje [[Sirakuze]], [[Napulj]], [[Marseille]] i [[Istanbul]] svoje početke imaju u grčkim kolonijama [[Sirakuze|Sirakuzama]] (Συράκουσαι), [[Neapolis|Neapolisu]] (Νεάπολις), [[Masalija|Masaliji]] (Μασσαλία) i [[Bizant|Bizantu]] (Βυζάντιον). Te su kolonije imale važnu ulogu u širenju grčkog utjecaja diljem Europe, a pridonijele su i uspostavi trgovačkih mreža na velikim udaljenostima između grčkih gradova-država, čime su potaknule razvoj [[Gospodarstvo antičke Grčke|gospodarstva antičke Grčke]]. == Izvori == {{izvori}} === Bibliografija === {{refbegin|30em}} * {{cite book |last=Antonaccio |first=Carla M. |chapter=Colonization: Greece on the Move 900–480 |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Asheri |first1=David |last2=Lloyd |first2=Alan |last3=Corcella |first3=Aldo |year=2007 |title=A Commentary on Herodotus, Books 1–4 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-814956-9}} * {{cite book |last1=Boardman |first1=John |last2=Hammond |first2=N. G. L. |chapter=Preface |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History – Volume 3, part 3 |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Bowersock |first=G. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=The literature of the Empire |editor1-last=Easterling |editor1-first=P. E. |editor1-link=P. E. Easterling |editor2-last=Knox |editor2-first=Bernard M. W. |editor2-link=Bernard Knox |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Bremmer |first=Jan M. |chapter=Greek Normative Animal Sacrifice |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Bulloch |first=A. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Hellenistic Poetry |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Cameron |first=Alan |year=2004 |title=Greek Mythography in the Roman World |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-803821-4}} * {{cite book |last=Dowden |first=Ken |chapter=Olympian Gods, Olympian Pantheon |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Furley |first=William D. |chapter=Prayers and Hymns |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Hammond |first=N. G. L. |chapter=The Peloponnese |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III.iii |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Handley |first=E. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Comedy |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Hornblower |first=Simon |title=The Greek World: 479–323 BC |edition=4 |publisher=Routledge |location=Abingdon |year=2011}} * {{cite book |last=Kirk |first=G. S. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Homer |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=König |first=Jason |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Roman World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Marincola |first=John |year=2001 |title=Greek Historians |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-922501-9}} * {{cite book |last=Martin |first=Thomas R. |title=Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times |publisher=Yale University Press |location=New Haven |year=2013 |edition=2}} * {{cite book |last=McGlew |first=James |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Classical Age of Greece |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Mori |first=Anatole |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Hellenistic World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Noegel |first=Scott B. |chapter=Greek Religion and the Ancient Near East |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Ogden |first=Daniel |chapter=Introduction |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Power |first=Timothy |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Archaic Age |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Roberts |first=Jennifer T. |year=2011 |title=Herodotus: a Very Short Introduction |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-957599-2}} * {{cite book |last=Shapiro |first=H. A. |chapter=Introduction |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Shipley |first1=D. Graham J. |title=The Greek World After Alexander 323-30 BC |date=2014 |publisher=Taylor and Francis |location=Hoboken |isbn=978-0-415-04617-6}} * {{cite book |last=Sparks |first=Kenton L. |year=1998 |title=Ethnicity and Identity in Ancient Israel: Prolegomena to the Study of Ethnic Sentiments and their Expression in the Hebrew Bible |location=Winona Lake, IN |publisher=Eisenbrauns |isbn=978-1-57506-033-0}} * {{cite book |last=West |first=M. L. |title=Ancient Greek Music |year=1994 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/ancientgreekmusi0000west}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book |last=Shanks |first=Michael |author-link=Michael Shanks (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=Q8DoQ8SQPP8C |title=Classical Archaeology of Greece: Experiences of the Discipline |date=1996 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-08521-2 |location=London; New York}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=jBNREAAAQBAJ |title=Alternatives to Athens: Varieties of Political Organization and Community in Ancient Greece |date=2000 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-815220-0 |editor-last=Brock |editor-first=Roger |location=Oxford; New York |editor-last2=Hodkinson |editor-first2=Stephen}} * {{Cite book |title=Money, Labour and Land: Approaches to the Economies of Ancient Greece |date=2002 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-19649-9 |editor-last=Cartledge |editor-first=Paul |editor-link=Paul Cartledge |location=London; New York |editor-last2=Cohen |editor-first2=Edward E. |editor-last3=Foxhall |editor-first3=Lin |editor-link3=Lin Foxhall}} * {{Cite book |last=Cohen |first=Edward E. |title=Athenian Economy and Society: A Banking Perspective |date=1992 |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-691-03609-0 |location=Princeton, N.J}} * {{Cite book |last=Hurwit |first=Jeffrey M. |url=https://books.google.com/books?id=Ofxx9UQJPZwC |title=The Art and Culture of Early Greece, 1100-480 B.C |date=1985 |publisher=[[Cornell University Press]] |isbn=978-0-8014-1767-2 |location=Ithaca}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=wLGRARDRtjoC |title=A Companion to the Classical Greek World |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-23014-4 |editor-last=Kinzl |editor-first=Konrad H. |location=Malden, MA}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=fnJvha8jzzQC |title=Classical Greece: Ancient Histories and Modern Archaeologies |date=1994 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-39279-2 |editor-last=Morris |editor-first=Ian |editor-link=Ian Morris (historian) |location=Cambridge [England]; New York, NY, USA}} * {{Cite book |url=https://archive.org/details/ancientgreecepol0000unse |title=Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History |date=2008 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-530800-6 |editor-last=Pomeroy |editor-first=Sarah B. |editor-link=Sarah B. Pomeroy |edition=2nd |location=New York}} * {{Cite book |last=Rhodes |first=P. J. |author-link=P. J. Rhodes |title=A History of the Classical Greek World, 478-323 BC |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-22564-5 |location=Malden, Mass}} * {{Cite book |last=Whitley |first=James |author-link=James Whitley (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=njOKqvpRrh4C |title=The Archaeology of Ancient Greece |date=2001 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-62205-9 |location=Cambridge, U.K.; New York}} {{refend}} khxftvxpduilayu1v32wryk163v7z3i 7615370 7615367 2026-10-08T19:45:57Z Dean72 77466 7615370 wikitext text/x-wiki '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.–9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja, uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]].<ref name="Thomas1988">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Carol G.|url=https://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|title=Paths from ancient Greece|publisher=Brill|year=1988|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajne spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti.<ref name="EllynMcGinnis2004">{{Citiranje knjige|last=Maura Ellyn|url=https://books.google.com/books?id=N69iOTtVHGYC&pg=PT8|title=Greece: A Primary Source Cultural Guide|last2=Maura McGinnis|publisher=Rosen|year=2004|isbn=978-0-8239-3999-2|page=8}}</ref><ref name="FindlingPelle2004">{{Citiranje knjige|last=John E. Findling|url=https://books.google.com/books?id=QmXi_-Jujj0C&pg=PR23|title=Encyclopedia of the Modern Olympic Movement|last2=Kimberly D. Pelle|publisher=Greenwood|year=2004|isbn=978-0-313-32278-5|page=23}}</ref><ref name="ThompsonMullin">{{Citiranje knjige|last=Wayne C. Thompson|url=https://books.google.com/books?id=serMXIpALD0C|title=Western Europe, 1983|last2=Mark H. Mullin|publisher=Stryker-Post Publications|year=1983|isbn=978-0-943448-11-4|page=337|quote=for ancient Greece was the cradle of Western culture&nbsp;...}}</ref> == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Osborne|first=Robin|title=Greece in the Making: 1200–479 BC|publisher=Routledge|year=2009|location=London|page=xvii}}</ref> Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]].<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}}</ref> Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti Aleksandra Velikog [[323. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}}</ref> Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hadas|first=Moses|url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273|title=A History of Greek Literature|publisher=Columbia University Press|year=1950|isbn=978-0-231-01767-1|page=273}}</ref> == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava.<ref>{{Harvp|Marincola|2001}}</ref><ref>{{Harvp|Roberts|2011}}</ref><ref>{{Harvp|Sparks|1998}}</ref><ref>{{Harvp|Asheri|Lloyd|Corcella|2007}}</ref><ref>{{Harvp|Cameron|2004}}</ref> Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest, uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grant|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=IUNxvi0kbd8C|title=Greek and Roman historians: information and misinformation|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-0-415-11770-8|page=74}}</ref> == Povijest == === Arhajsko razdoblje === [[File:Prothesis_Dipylon_Painter_A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]] Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom grčkog mračnog doba. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini uspostavljenim.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnih i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] porobivši njezino stanovništvo.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]].<ref>{{Harvnb|Hammond|1982}}</ref> Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioia.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> === Klasična Grčka === [[File:EarlyAthenianCoin.jpg|lijevo|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (mitologija)|Atene]] na aversu i njezine sove na reversu, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]] Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija. Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo. Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane. [[Darije I.|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio. Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su, uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]], porazili Perzijance u [[Maratonska bitka|Maratonskoj bitci]], nakon čega se perzijska flota povukla. [[File:Map_Greco-Persian_Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]]] [[File:Map_athenian_empire_431_BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] 431. pr. Kr.]] Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku. Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke podvrgli su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji. Istodobno je kartaška vojska napala grčku Siciliju. Godine 480. pr. Kr. odigrala se prva velika bitka invazije kod [[Termopilska bitka|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica, predvođena tristo Spartanaca, nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]]. Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]]. Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene. Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]]. Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza. Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na Cipru 450. pr. Kr. Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili. Tijekom 450-ih Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina|Eginom]] i Korintom. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan. [[File:Pericles_Pio-Clementino_Inv269.jpg|lijevo|mini|Bista [[Periklo|Perikla]], vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata.]] Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]]. U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Atenska kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika Perikla. Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]]. Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili. Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije. Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je pregovarao o [[Nikijin mir|mirovnom sporazumu]]. Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan [[Sicilijanska ekspedicija|pomorski pohod]] s ciljem ovladavanja Sicilijom. Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza|Sirakuze]]: gotovo cijela vojska bila je uništena, a brodovi razbijeni. Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici počeli su se pobunjivati protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke poslove na strani Sparte. U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke. Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte. Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata. Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta. U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim Aleksandrom Velikim. Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje. Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Antalkidin mir]] („Kraljev mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji. Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast, porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]]. Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i radne snage helota koju je ona pružala. Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina. [[File:Alexander_the_Great_mosaic.jpg|lijevo|mini|[[Aleksandrov mozaik]], Nacionalni arheološki muzej u Napulju.]] Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintski savez]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju. Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije. Osvojio je Perzijsko Carstvo, porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije. Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indijski pohod Aleksandra Velikog|Indiji]]. Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr. === Helenističko razdoblje === [[File:Diadochen1.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Diadochen1.png|desno|mini|The major [[:en:Hellenistic_civilization|Hellenistic]] realms included the [[:en:Diadochi|Diadochi]] kingdoms:{{legend|#787CAD|Kingdom of [[Ptolemy I Soter]]}}{{legend|#50A249|Kingdom of [[Cassander]]}}{{legend|#C38833|Kingdom of [[Lysimachus]]}}{{legend|#C3B933|Kingdom of [[Seleucus I Nicator]]}}{{legend|#AF3662|[[Epirus]]}} Also shown on the map:{{legend|#85AB54|[[Greek colonies]]}}{{legend|#A361BD|[[Carthage]] (non-Greek)}}{{legend|#70A9BE|[[Ancient Rome|Rome]] (non-Greek)}}]] Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra VII.|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali. Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu. Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]]. U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr. Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr. U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]]. Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja. Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika. [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]]. Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili i uključili u Rimsku Republiku Rimljani, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === [[File:Linguistic_map_of_the_Roman_Empire_c._400.svg|desno|mini|Jezična karta Rimskog Carstva {{Circa|400}}]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Rimska Makedonija|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija Rimskog Carstva jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. == Geografija == === Regije === [[File:Ancient_Regions_Mainland_Greece.png|mini|Glavna područja kopnene antičke Grčke i susjedne „barbarske” zemlje.]] Grčka je izrazito planinska zemlja, zbog čega se Stara Grčka sastojala od brojnih manjih područja, od kojih je svako imalo vlastiti dijalekt, kulturne posebnosti i identitet. [[Regionalizam (politika)|Regionalizam]] i sukobi među pojedinim područjima bili su važna obilježja Stare Grčke. Gradovi su se uglavnom nalazili u dolinama između planina ili na obalnim ravnicama te su nadzirali određeno područje u svojoj okolici. Na jugu se nalazio [[Peloponez]], koji se sastojao od područja Lakonije na jugoistoku, Mesenije na jugozapadu, Elide na zapadu, Ahaje na sjeveru, Korintije na sjeveroistoku, Argolide na istoku i Arkadije u središnjem dijelu. Ta su se imena sačuvala do danas kao nazivi regionalnih jedinica suvremene [[Grčka|Grčke]], premda s ponešto drukčijim granicama. Kopnena Grčka sjeverno od Peloponeza, danas poznata kao Središnja Grčka, na zapadu se sastojala od [[Etolija|Etolije]] i [[Akarnanija|Akarnanije]], u središnjem dijelu od [[Lokrija|Lokride]], [[Dorida]] i [[Fokida|Fokide]], a na istoku od [[Beotija|Beotije]], Atike i [[Megarida|Megaride]]. Na sjeveroistoku se nalazila [[Tesalija]], a na sjeverozapadu [[Epir]]. Epir se protezao od [[Ambracijski zaljev|Ambracijskog zaljeva]] na jugu do [[Keraunijske planine|Keraunijskih planina]] i rijeke [[Vjosa]] na sjeveru, a sastojao se od [[Kaonija|Kaonije]] na sjeveru, [[Molosi|Molosije]] u središnjem dijelu i [[Tesprotija|Tesprotije]] na jugu. U sjeveroistočnom kutu nalazila se [[Kraljevina Makedonija|Makedonija]], koja se u početku sastojala od Donje Makedonije i njezinih područja, među kojima su bili [[Ematija]], [[Pierija (Makedonija)|Pierija]] i [[Botijeja]], a poslije su joj pripojene [[Almopija]] i [[Amfaksitida]]. Izvorna prijestolnica Makedonije bila je [[Ege (Makedonija)|Ege]], a u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] prijestolnica je premještena u [[Pela (Grčka)|Pelu]]. U vrijeme [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandra I. Makedonskog]] argeadski kraljevi Makedonije počeli su širiti svoju vlast prema [[Eordaja|Eordaji]] i ostatku Gornje Makedonije, područjima koja su naseljavala neovisna gornjomakedonska plemena poput [[Linkesti|Linkesta]], [[Oresti|Oresta]] i [[Elimiota]], te prema istoku preko rijeke [[Vardar|Aksija]] u [[Migdonija|Migdoniju]] i područja naseljena [[Tračani|tračkim]] plemenima. Sjeverno od Makedonije živjeli su različiti narodi koji nisu pripadali grčkom svijetu: [[Pajonci]] izravno na sjeveru, [[Tračani]] na sjeveroistoku te [[Iliri]] na sjeverozapadu s kojima su Makedonci često bili u sukobu. [[Halkidika]] je već rano bila naseljena grčkim kolonizatorima iz južne Grčke i smatrala se dijelom grčkog svijeta, dok je od kraja [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] došlo do znatnijeg grčkog naseljavanja i na istočnim obalama [[Egejsko more|Egejskog mora]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. === Kolonije === [[File:Greek_Colonization_Archaic_Period.svg|mini|Grčka područja i kolonije u arhajskom razdoblju (750. – 550. pr. Kr.)]] [[File:Agrigento-Tempio_della_Concordia01.JPG|mini|[[Temple of Concordia, Agrigento|Hram Concordia]], [[Valle dei Templi]], [[Magna Graecia]], današnja Italija.]] Tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] grčko je stanovništvo naraslo iznad održivosti ograničenih obradivih površina same [[Grčka|Grčke]], što je dovelo do osnivanja velikog broja [[Grčka kolonizacija|kolonija]] izvan matičnog područja. Prema jednoj procjeni, stanovništvo na širem području grčkog naseljavanja poraslo je približno deset puta između [[800. pr. Kr.|800.]] i [[400. pr. Kr.]], s oko 800 000 na čak 7,5–10 milijuna stanovnika.{{sfn|...}} To nije bilo povezano samo s trgovinom nego i s osnivanjem novih naselja. Te grčke kolonije nisu, poput rimskih kolonija, bile ovisne o matičnom gradu, nego su bile samostalni [[Polis|gradovi-države]].{{sfn|...}} Grci su se izvan Grčke naseljavali na dva različita načina. Prvi su oblik činila trajna naselja koja su osnivali Grci i koja su se razvijala kao neovisni [[Polis|polisi]]. Drugi oblik činili su [[Emporij|emporiji]], trgovačka naselja u kojima su živjeli i Grci i pripadnici drugih naroda, a koja su prvenstveno služila proizvodnji i trgovini robom. Primjeri takvih naselja bili su [[Al Mina]] na istoku i [[Ischia|Pitekusaj]] na zapadu.{{sfn|...}} Od otprilike 750. do 500. pr. Kr. Grci su osnivali kolonije u svim smjerovima. Na istoku je najprije kolonizirana egejska obala [[Mala Azija|Male Azije]], nakon čega su uslijedili [[Cipar]], obale [[Zapadna Tracija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala [[Crno more|Crnog mora]]. Grčka kolonizacija naposljetku je na sjeveroistoku dosegnula područja današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], sve do [[Taganrog|Taganroga]]. Na zapadu su naseljene obale [[Ilirik|Ilirije]] i [[južna Italija]], poznata kao [[Magna Graecia]], a zatim Južna Francuska, [[Korzika]] i čak istočna [[Španjolska]]. Grčke kolonije osnovane su i u [[Drevni Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnje [[Sirakuza|Sirakuze]], [[Napulj]], [[Marseille]] i [[Istanbul]] svoje početke imaju u grčkim kolonijama Sirakuzama (Συράκουσαι), Neapolisu (Νεάπολις), Masaliji (Μασσαλία) i [[Bizant|Bizantu]] (Βυζάντιον). Te su kolonije imale važnu ulogu u širenju grčkog utjecaja diljem Europe, a pridonijele su i uspostavi trgovačkih mreža na velikim udaljenostima između grčkih gradova-država, čime su potaknule razvoj [[Gospodarstvo antičke Grčke|gospodarstva antičke Grčke]]. == Izvori == {{izvori}} === Bibliografija === {{refbegin|30em}} * {{cite book |last=Antonaccio |first=Carla M. |chapter=Colonization: Greece on the Move 900–480 |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Asheri |first1=David |last2=Lloyd |first2=Alan |last3=Corcella |first3=Aldo |year=2007 |title=A Commentary on Herodotus, Books 1–4 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-814956-9}} * {{cite book |last1=Boardman |first1=John |last2=Hammond |first2=N. G. L. |chapter=Preface |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History – Volume 3, part 3 |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Bowersock |first=G. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=The literature of the Empire |editor1-last=Easterling |editor1-first=P. E. |editor1-link=P. E. Easterling |editor2-last=Knox |editor2-first=Bernard M. W. |editor2-link=Bernard Knox |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Bremmer |first=Jan M. |chapter=Greek Normative Animal Sacrifice |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Bulloch |first=A. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Hellenistic Poetry |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Cameron |first=Alan |year=2004 |title=Greek Mythography in the Roman World |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-803821-4}} * {{cite book |last=Dowden |first=Ken |chapter=Olympian Gods, Olympian Pantheon |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Furley |first=William D. |chapter=Prayers and Hymns |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Hammond |first=N. G. L. |chapter=The Peloponnese |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III.iii |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Handley |first=E. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Comedy |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Hornblower |first=Simon |title=The Greek World: 479–323 BC |edition=4 |publisher=Routledge |location=Abingdon |year=2011}} * {{cite book |last=Kirk |first=G. S. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Homer |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=König |first=Jason |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Roman World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Marincola |first=John |year=2001 |title=Greek Historians |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-922501-9}} * {{cite book |last=Martin |first=Thomas R. |title=Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times |publisher=Yale University Press |location=New Haven |year=2013 |edition=2}} * {{cite book |last=McGlew |first=James |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Classical Age of Greece |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Mori |first=Anatole |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Hellenistic World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Noegel |first=Scott B. |chapter=Greek Religion and the Ancient Near East |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Ogden |first=Daniel |chapter=Introduction |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Power |first=Timothy |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Archaic Age |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Roberts |first=Jennifer T. |year=2011 |title=Herodotus: a Very Short Introduction |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-957599-2}} * {{cite book |last=Shapiro |first=H. A. |chapter=Introduction |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Shipley |first1=D. Graham J. |title=The Greek World After Alexander 323-30 BC |date=2014 |publisher=Taylor and Francis |location=Hoboken |isbn=978-0-415-04617-6}} * {{cite book |last=Sparks |first=Kenton L. |year=1998 |title=Ethnicity and Identity in Ancient Israel: Prolegomena to the Study of Ethnic Sentiments and their Expression in the Hebrew Bible |location=Winona Lake, IN |publisher=Eisenbrauns |isbn=978-1-57506-033-0}} * {{cite book |last=West |first=M. L. |title=Ancient Greek Music |year=1994 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/ancientgreekmusi0000west}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book |last=Shanks |first=Michael |author-link=Michael Shanks (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=Q8DoQ8SQPP8C |title=Classical Archaeology of Greece: Experiences of the Discipline |date=1996 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-08521-2 |location=London; New York}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=jBNREAAAQBAJ |title=Alternatives to Athens: Varieties of Political Organization and Community in Ancient Greece |date=2000 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-815220-0 |editor-last=Brock |editor-first=Roger |location=Oxford; New York |editor-last2=Hodkinson |editor-first2=Stephen}} * {{Cite book |title=Money, Labour and Land: Approaches to the Economies of Ancient Greece |date=2002 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-19649-9 |editor-last=Cartledge |editor-first=Paul |editor-link=Paul Cartledge |location=London; New York |editor-last2=Cohen |editor-first2=Edward E. |editor-last3=Foxhall |editor-first3=Lin |editor-link3=Lin Foxhall}} * {{Cite book |last=Cohen |first=Edward E. |title=Athenian Economy and Society: A Banking Perspective |date=1992 |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-691-03609-0 |location=Princeton, N.J}} * {{Cite book |last=Hurwit |first=Jeffrey M. |url=https://books.google.com/books?id=Ofxx9UQJPZwC |title=The Art and Culture of Early Greece, 1100-480 B.C |date=1985 |publisher=[[Cornell University Press]] |isbn=978-0-8014-1767-2 |location=Ithaca}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=wLGRARDRtjoC |title=A Companion to the Classical Greek World |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-23014-4 |editor-last=Kinzl |editor-first=Konrad H. |location=Malden, MA}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=fnJvha8jzzQC |title=Classical Greece: Ancient Histories and Modern Archaeologies |date=1994 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-39279-2 |editor-last=Morris |editor-first=Ian |editor-link=Ian Morris (historian) |location=Cambridge [England]; New York, NY, USA}} * {{Cite book |url=https://archive.org/details/ancientgreecepol0000unse |title=Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History |date=2008 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-530800-6 |editor-last=Pomeroy |editor-first=Sarah B. |editor-link=Sarah B. Pomeroy |edition=2nd |location=New York}} * {{Cite book |last=Rhodes |first=P. J. |author-link=P. J. Rhodes |title=A History of the Classical Greek World, 478-323 BC |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-22564-5 |location=Malden, Mass}} * {{Cite book |last=Whitley |first=James |author-link=James Whitley (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=njOKqvpRrh4C |title=The Archaeology of Ancient Greece |date=2001 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-62205-9 |location=Cambridge, U.K.; New York}} {{refend}} sshd4rvgzjwymbfb4ltpmwl00ukynih 7615385 7615370 2026-10-08T20:19:04Z Dean72 77466 7615385 wikitext text/x-wiki '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.–9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja, uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]].<ref name="Thomas1988">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Carol G.|url=https://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|title=Paths from ancient Greece|publisher=Brill|year=1988|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajne spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti.<ref name="EllynMcGinnis2004">{{Citiranje knjige|last=Maura Ellyn|url=https://books.google.com/books?id=N69iOTtVHGYC&pg=PT8|title=Greece: A Primary Source Cultural Guide|last2=Maura McGinnis|publisher=Rosen|year=2004|isbn=978-0-8239-3999-2|page=8}}</ref><ref name="FindlingPelle2004">{{Citiranje knjige|last=John E. Findling|url=https://books.google.com/books?id=QmXi_-Jujj0C&pg=PR23|title=Encyclopedia of the Modern Olympic Movement|last2=Kimberly D. Pelle|publisher=Greenwood|year=2004|isbn=978-0-313-32278-5|page=23}}</ref><ref name="ThompsonMullin">{{Citiranje knjige|last=Wayne C. Thompson|url=https://books.google.com/books?id=serMXIpALD0C|title=Western Europe, 1983|last2=Mark H. Mullin|publisher=Stryker-Post Publications|year=1983|isbn=978-0-943448-11-4|page=337|quote=for ancient Greece was the cradle of Western culture&nbsp;...}}</ref> == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Osborne|first=Robin|title=Greece in the Making: 1200–479 BC|publisher=Routledge|year=2009|location=London|page=xvii}}</ref> Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]].<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}}</ref> Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti Aleksandra Velikog [[323. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}}</ref> Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hadas|first=Moses|url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273|title=A History of Greek Literature|publisher=Columbia University Press|year=1950|isbn=978-0-231-01767-1|page=273}}</ref> == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava.<ref>{{Harvp|Marincola|2001}}</ref><ref>{{Harvp|Roberts|2011}}</ref><ref>{{Harvp|Sparks|1998}}</ref><ref>{{Harvp|Asheri|Lloyd|Corcella|2007}}</ref><ref>{{Harvp|Cameron|2004}}</ref> Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest, uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grant|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=IUNxvi0kbd8C|title=Greek and Roman historians: information and misinformation|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-0-415-11770-8|page=74}}</ref> == Povijest == === Arhajsko razdoblje === [[File:Prothesis_Dipylon_Painter_A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]] Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom grčkog mračnog doba. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini uspostavljenim.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnih i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] porobivši njezino stanovništvo.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]].<ref>{{Harvnb|Hammond|1982}}</ref> Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioia.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> === Klasična Grčka === [[File:EarlyAthenianCoin.jpg|lijevo|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (mitologija)|Atene]] na aversu i njezine sove na reversu, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]] Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo.<ref name="martin2013">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane.<ref name="martin20132">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[Darije I. Veliki|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su, uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]], porazili Perzijance u [[Bitka kod Maratona|Maratonskoj bitci]], nakon čega se perzijska flota povukla.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[File:Map_Greco-Persian_Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]]] [[File:Map_athenian_empire_431_BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] 431. pr. Kr.]] Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku.<ref name="martin131">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke predali su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji.<ref name="martin1312">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Istodobno je kartažanska vojska napala grčku Siciliju. Godine 480. pr. Kr. odigrala se prva velika bitka kod [[Bitka kod Termopila|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica, predvođena s tristo Spartanaca, nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija (vojskovođa)|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na [[Cipar|Cipru]] 450. pr. Kr.<ref name="martin147">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Tijekom 450-ih Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina (otok)|Eginom]] i [[Korint|Korintom]]. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan.<ref name="martin1472">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[File:Pericles_Pio-Clementino_Inv269.jpg|lijevo|mini|Bista [[Periklo|Perikla]], vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata.]] Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika [[Periklo|Perikla]].<ref name="hornblower160">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]].<ref name="hornblower1602">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili.<ref name="hornblower162">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije.<ref name="hornblower1622">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je pregovarao o [[Nikijin mir|mirovnom sporazumu]].<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan pomorski pohod s ciljem ovladavanja [[Sicilija|Sicilijom]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza]]: gotovo cijela vojska i brodovlje bili su uništeni.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici započeli su podizati pobunu protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke sukobe na strani Sparte.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke.<ref name="Martin 2013 205">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata.<ref name="Martin 2013 2052">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Kraljevski mir|Antalkidin mir]] („Kraljevski mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]] Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i helotske radne snage koju je ona pružala.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[File:Alexander_the_Great_mosaic.jpg|lijevo|mini|[[Aleksandrov mozaik]], Nacionalni arheološki muzej u Napulju.]] Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintska liga|Korintsku ligu]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Osvojio je Perzijsko Carstvo porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indija|Indiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> === Helenističko razdoblje === [[File:Diadochen1.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Diadochen1.png|desno|mini|The major [[:en:Hellenistic_civilization|Hellenistic]] realms included the [[:en:Diadochi|Diadochi]] kingdoms:{{legend|#787CAD|Kingdom of [[Ptolemy I Soter]]}}{{legend|#50A249|Kingdom of [[Cassander]]}}{{legend|#C38833|Kingdom of [[Lysimachus]]}}{{legend|#C3B933|Kingdom of [[Seleucus I Nicator]]}}{{legend|#AF3662|[[Epirus]]}} Also shown on the map:{{legend|#85AB54|[[Greek colonies]]}}{{legend|#A361BD|[[Carthage]] (non-Greek)}}{{legend|#70A9BE|[[Ancient Rome|Rome]] (non-Greek)}}]] Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali.{{sfn|Martin|2013|p=253}} Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu. Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]]. U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr. Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr. U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]]. Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja. Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika. [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]]. Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili i uključili u Rimsku Republiku Rimljani, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === [[File:Linguistic_map_of_the_Roman_Empire_c._400.svg|desno|mini|Jezična karta Rimskog Carstva {{Circa|400}}]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Rimska Makedonija|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija Rimskog Carstva jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. == Geografija == === Regije === [[File:Ancient_Regions_Mainland_Greece.png|mini|Glavna područja kopnene antičke Grčke i susjedne „barbarske” zemlje.]] Grčka je izrazito planinska zemlja, zbog čega se Stara Grčka sastojala od brojnih manjih područja, od kojih je svako imalo vlastiti dijalekt, kulturne posebnosti i identitet. [[Regionalizam (politika)|Regionalizam]] i sukobi među pojedinim područjima bili su važna obilježja Stare Grčke. Gradovi su se uglavnom nalazili u dolinama između planina ili na obalnim ravnicama te su nadzirali određeno područje u svojoj okolici. Na jugu se nalazio [[Peloponez]], koji se sastojao od područja Lakonije na jugoistoku, Mesenije na jugozapadu, Elide na zapadu, Ahaje na sjeveru, Korintije na sjeveroistoku, Argolide na istoku i Arkadije u središnjem dijelu. Ta su se imena sačuvala do danas kao nazivi regionalnih jedinica suvremene [[Grčka|Grčke]], premda s ponešto drukčijim granicama. Kopnena Grčka sjeverno od Peloponeza, danas poznata kao Središnja Grčka, na zapadu se sastojala od [[Etolija|Etolije]] i [[Akarnanija|Akarnanije]], u središnjem dijelu od [[Lokrija|Lokride]], [[Dorida]] i [[Fokida|Fokide]], a na istoku od [[Beotija|Beotije]], Atike i [[Megarida|Megaride]]. Na sjeveroistoku se nalazila [[Tesalija]], a na sjeverozapadu [[Epir]]. Epir se protezao od [[Ambracijski zaljev|Ambracijskog zaljeva]] na jugu do [[Keraunijske planine|Keraunijskih planina]] i rijeke [[Vjosa]] na sjeveru, a sastojao se od [[Kaonija|Kaonije]] na sjeveru, [[Molosi|Molosije]] u središnjem dijelu i [[Tesprotija|Tesprotije]] na jugu. U sjeveroistočnom kutu nalazila se [[Kraljevina Makedonija|Makedonija]], koja se u početku sastojala od Donje Makedonije i njezinih područja, među kojima su bili [[Ematija]], [[Pierija (Makedonija)|Pierija]] i [[Botijeja]], a poslije su joj pripojene [[Almopija]] i [[Amfaksitida]]. Izvorna prijestolnica Makedonije bila je [[Ege (Makedonija)|Ege]], a u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] prijestolnica je premještena u [[Pela (Grčka)|Pelu]]. U vrijeme [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandra I. Makedonskog]] argeadski kraljevi Makedonije počeli su širiti svoju vlast prema [[Eordaja|Eordaji]] i ostatku Gornje Makedonije, područjima koja su naseljavala neovisna gornjomakedonska plemena poput [[Linkesti|Linkesta]], [[Oresti|Oresta]] i [[Elimiota]], te prema istoku preko rijeke [[Vardar|Aksija]] u [[Migdonija|Migdoniju]] i područja naseljena [[Tračani|tračkim]] plemenima. Sjeverno od Makedonije živjeli su različiti narodi koji nisu pripadali grčkom svijetu: [[Pajonci]] izravno na sjeveru, [[Tračani]] na sjeveroistoku te [[Iliri]] na sjeverozapadu s kojima su Makedonci često bili u sukobu. [[Halkidika]] je već rano bila naseljena grčkim kolonizatorima iz južne Grčke i smatrala se dijelom grčkog svijeta, dok je od kraja [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] došlo do znatnijeg grčkog naseljavanja i na istočnim obalama [[Egejsko more|Egejskog mora]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. === Kolonije === [[File:Greek_Colonization_Archaic_Period.svg|mini|Grčka područja i kolonije u arhajskom razdoblju (750. – 550. pr. Kr.)]] [[File:Agrigento-Tempio_della_Concordia01.JPG|mini|[[Temple of Concordia, Agrigento|Hram Concordia]], [[Valle dei Templi]], [[Magna Graecia]], današnja Italija.]] Tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] grčko je stanovništvo naraslo iznad održivosti ograničenih obradivih površina same [[Grčka|Grčke]], što je dovelo do osnivanja velikog broja [[Grčka kolonizacija|kolonija]] izvan matičnog područja. Prema jednoj procjeni, stanovništvo na širem području grčkog naseljavanja poraslo je približno deset puta između [[800. pr. Kr.|800.]] i [[400. pr. Kr.]], s oko 800 000 na čak 7,5–10 milijuna stanovnika.{{sfn|...}} To nije bilo povezano samo s trgovinom nego i s osnivanjem novih naselja. Te grčke kolonije nisu, poput rimskih kolonija, bile ovisne o matičnom gradu, nego su bile samostalni [[Polis|gradovi-države]].{{sfn|...}} Grci su se izvan Grčke naseljavali na dva različita načina. Prvi su oblik činila trajna naselja koja su osnivali Grci i koja su se razvijala kao neovisni [[Polis|polisi]]. Drugi oblik činili su [[Emporij|emporiji]], trgovačka naselja u kojima su živjeli i Grci i pripadnici drugih naroda, a koja su prvenstveno služila proizvodnji i trgovini robom. Primjeri takvih naselja bili su [[Al Mina]] na istoku i [[Ischia|Pitekusaj]] na zapadu.{{sfn|...}} Od otprilike 750. do 500. pr. Kr. Grci su osnivali kolonije u svim smjerovima. Na istoku je najprije kolonizirana egejska obala [[Mala Azija|Male Azije]], nakon čega su uslijedili [[Cipar]], obale [[Zapadna Tracija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala [[Crno more|Crnog mora]]. Grčka kolonizacija naposljetku je na sjeveroistoku dosegnula područja današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], sve do [[Taganrog|Taganroga]]. Na zapadu su naseljene obale [[Ilirik|Ilirije]] i [[južna Italija]], poznata kao [[Magna Graecia]], a zatim Južna Francuska, [[Korzika]] i čak istočna [[Španjolska]]. Grčke kolonije osnovane su i u [[Drevni Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnje [[Sirakuza|Sirakuze]], [[Napulj]], [[Marseille]] i [[Istanbul]] svoje početke imaju u grčkim kolonijama Sirakuzama (Συράκουσαι), Neapolisu (Νεάπολις), Masaliji (Μασσαλία) i [[Bizant|Bizantu]] (Βυζάντιον). Te su kolonije imale važnu ulogu u širenju grčkog utjecaja diljem Europe, a pridonijele su i uspostavi trgovačkih mreža na velikim udaljenostima između grčkih gradova-država, čime su potaknule razvoj [[Gospodarstvo antičke Grčke|gospodarstva antičke Grčke]]. == Izvori == {{izvori}} === Bibliografija === {{refbegin|30em}} * {{cite book |last=Antonaccio |first=Carla M. |chapter=Colonization: Greece on the Move 900–480 |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Asheri |first1=David |last2=Lloyd |first2=Alan |last3=Corcella |first3=Aldo |year=2007 |title=A Commentary on Herodotus, Books 1–4 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-814956-9}} * {{cite book |last1=Boardman |first1=John |last2=Hammond |first2=N. G. L. |chapter=Preface |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History – Volume 3, part 3 |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Bowersock |first=G. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=The literature of the Empire |editor1-last=Easterling |editor1-first=P. E. |editor1-link=P. E. Easterling |editor2-last=Knox |editor2-first=Bernard M. W. |editor2-link=Bernard Knox |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Bremmer |first=Jan M. |chapter=Greek Normative Animal Sacrifice |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Bulloch |first=A. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Hellenistic Poetry |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Cameron |first=Alan |year=2004 |title=Greek Mythography in the Roman World |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-803821-4}} * {{cite book |last=Dowden |first=Ken |chapter=Olympian Gods, Olympian Pantheon |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Furley |first=William D. |chapter=Prayers and Hymns |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Hammond |first=N. G. L. |chapter=The Peloponnese |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III.iii |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Handley |first=E. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Comedy |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Hornblower |first=Simon |title=The Greek World: 479–323 BC |edition=4 |publisher=Routledge |location=Abingdon |year=2011}} * {{cite book |last=Kirk |first=G. S. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Homer |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=König |first=Jason |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Roman World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Marincola |first=John |year=2001 |title=Greek Historians |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-922501-9}} * {{cite book |last=Martin |first=Thomas R. |title=Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times |publisher=Yale University Press |location=New Haven |year=2013 |edition=2}} * {{cite book |last=McGlew |first=James |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Classical Age of Greece |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Mori |first=Anatole |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Hellenistic World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Noegel |first=Scott B. |chapter=Greek Religion and the Ancient Near East |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Ogden |first=Daniel |chapter=Introduction |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Power |first=Timothy |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Archaic Age |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Roberts |first=Jennifer T. |year=2011 |title=Herodotus: a Very Short Introduction |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-957599-2}} * {{cite book |last=Shapiro |first=H. A. |chapter=Introduction |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Shipley |first1=D. Graham J. |title=The Greek World After Alexander 323-30 BC |date=2014 |publisher=Taylor and Francis |location=Hoboken |isbn=978-0-415-04617-6}} * {{cite book |last=Sparks |first=Kenton L. |year=1998 |title=Ethnicity and Identity in Ancient Israel: Prolegomena to the Study of Ethnic Sentiments and their Expression in the Hebrew Bible |location=Winona Lake, IN |publisher=Eisenbrauns |isbn=978-1-57506-033-0}} * {{cite book |last=West |first=M. L. |title=Ancient Greek Music |year=1994 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/ancientgreekmusi0000west}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book |last=Shanks |first=Michael |author-link=Michael Shanks (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=Q8DoQ8SQPP8C |title=Classical Archaeology of Greece: Experiences of the Discipline |date=1996 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-08521-2 |location=London; New York}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=jBNREAAAQBAJ |title=Alternatives to Athens: Varieties of Political Organization and Community in Ancient Greece |date=2000 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-815220-0 |editor-last=Brock |editor-first=Roger |location=Oxford; New York |editor-last2=Hodkinson |editor-first2=Stephen}} * {{Cite book |title=Money, Labour and Land: Approaches to the Economies of Ancient Greece |date=2002 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-19649-9 |editor-last=Cartledge |editor-first=Paul |editor-link=Paul Cartledge |location=London; New York |editor-last2=Cohen |editor-first2=Edward E. |editor-last3=Foxhall |editor-first3=Lin |editor-link3=Lin Foxhall}} * {{Cite book |last=Cohen |first=Edward E. |title=Athenian Economy and Society: A Banking Perspective |date=1992 |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-691-03609-0 |location=Princeton, N.J}} * {{Cite book |last=Hurwit |first=Jeffrey M. |url=https://books.google.com/books?id=Ofxx9UQJPZwC |title=The Art and Culture of Early Greece, 1100-480 B.C |date=1985 |publisher=[[Cornell University Press]] |isbn=978-0-8014-1767-2 |location=Ithaca}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=wLGRARDRtjoC |title=A Companion to the Classical Greek World |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-23014-4 |editor-last=Kinzl |editor-first=Konrad H. |location=Malden, MA}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=fnJvha8jzzQC |title=Classical Greece: Ancient Histories and Modern Archaeologies |date=1994 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-39279-2 |editor-last=Morris |editor-first=Ian |editor-link=Ian Morris (historian) |location=Cambridge [England]; New York, NY, USA}} * {{Cite book |url=https://archive.org/details/ancientgreecepol0000unse |title=Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History |date=2008 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-530800-6 |editor-last=Pomeroy |editor-first=Sarah B. |editor-link=Sarah B. Pomeroy |edition=2nd |location=New York}} * {{Cite book |last=Rhodes |first=P. J. |author-link=P. J. Rhodes |title=A History of the Classical Greek World, 478-323 BC |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-22564-5 |location=Malden, Mass}} * {{Cite book |last=Whitley |first=James |author-link=James Whitley (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=njOKqvpRrh4C |title=The Archaeology of Ancient Greece |date=2001 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-62205-9 |location=Cambridge, U.K.; New York}} {{refend}} qe2rprht9htjs3o3tio15hzl1lkqcya 7615389 7615385 2026-10-08T20:29:01Z Dean72 77466 7615389 wikitext text/x-wiki '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.–9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja, uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]].<ref name="Thomas1988">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Carol G.|url=https://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|title=Paths from ancient Greece|publisher=Brill|year=1988|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajne spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti.<ref name="EllynMcGinnis2004">{{Citiranje knjige|last=Maura Ellyn|url=https://books.google.com/books?id=N69iOTtVHGYC&pg=PT8|title=Greece: A Primary Source Cultural Guide|last2=Maura McGinnis|publisher=Rosen|year=2004|isbn=978-0-8239-3999-2|page=8}}</ref><ref name="FindlingPelle2004">{{Citiranje knjige|last=John E. Findling|url=https://books.google.com/books?id=QmXi_-Jujj0C&pg=PR23|title=Encyclopedia of the Modern Olympic Movement|last2=Kimberly D. Pelle|publisher=Greenwood|year=2004|isbn=978-0-313-32278-5|page=23}}</ref><ref name="ThompsonMullin">{{Citiranje knjige|last=Wayne C. Thompson|url=https://books.google.com/books?id=serMXIpALD0C|title=Western Europe, 1983|last2=Mark H. Mullin|publisher=Stryker-Post Publications|year=1983|isbn=978-0-943448-11-4|page=337|quote=for ancient Greece was the cradle of Western culture&nbsp;...}}</ref> == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Osborne|first=Robin|title=Greece in the Making: 1200–479 BC|publisher=Routledge|year=2009|location=London|page=xvii}}</ref> Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]].<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}}</ref> Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti Aleksandra Velikog [[323. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}}</ref> Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hadas|first=Moses|url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273|title=A History of Greek Literature|publisher=Columbia University Press|year=1950|isbn=978-0-231-01767-1|page=273}}</ref> == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava.<ref>{{Harvp|Marincola|2001}}</ref><ref>{{Harvp|Roberts|2011}}</ref><ref>{{Harvp|Sparks|1998}}</ref><ref>{{Harvp|Asheri|Lloyd|Corcella|2007}}</ref><ref>{{Harvp|Cameron|2004}}</ref> Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest, uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grant|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=IUNxvi0kbd8C|title=Greek and Roman historians: information and misinformation|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-0-415-11770-8|page=74}}</ref> == Povijest == === Arhajsko razdoblje === [[File:Prothesis_Dipylon_Painter_A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]] Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom grčkog mračnog doba. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini uspostavljenim.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnih i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] porobivši njezino stanovništvo.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]].<ref>{{Harvnb|Hammond|1982}}</ref> Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioia.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> === Klasična Grčka === [[File:EarlyAthenianCoin.jpg|lijevo|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (mitologija)|Atene]] na aversu i njezine sove na reversu, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]] Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo.<ref name="martin2013">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane.<ref name="martin20132">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[Darije I. Veliki|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su, uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]], porazili Perzijance u [[Bitka kod Maratona|Maratonskoj bitci]], nakon čega se perzijska flota povukla.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[File:Map_Greco-Persian_Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]]] [[File:Map_athenian_empire_431_BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] 431. pr. Kr.]] Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku.<ref name="martin131">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke predali su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji.<ref name="martin1312">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Istodobno je kartažanska vojska napala grčku Siciliju. Godine 480. pr. Kr. odigrala se prva velika bitka kod [[Bitka kod Termopila|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica, predvođena s tristo Spartanaca, nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija (vojskovođa)|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na [[Cipar|Cipru]] 450. pr. Kr.<ref name="martin147">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Tijekom 450-ih Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina (otok)|Eginom]] i [[Korint|Korintom]]. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan.<ref name="martin1472">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[File:Pericles_Pio-Clementino_Inv269.jpg|lijevo|mini|Bista [[Periklo|Perikla]], vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata.]] Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika [[Periklo|Perikla]].<ref name="hornblower160">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]].<ref name="hornblower1602">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili.<ref name="hornblower162">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije.<ref name="hornblower1622">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je pregovarao o [[Nikijin mir|mirovnom sporazumu]].<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan pomorski pohod s ciljem ovladavanja [[Sicilija|Sicilijom]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza]]: gotovo cijela vojska i brodovlje bili su uništeni.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici započeli su podizati pobunu protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke sukobe na strani Sparte.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke.<ref name="Martin 2013 205">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata.<ref name="Martin 2013 2052">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Kraljevski mir|Antalkidin mir]] („Kraljevski mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]] Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i helotske radne snage koju je ona pružala.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[File:Alexander_the_Great_mosaic.jpg|lijevo|mini|[[Aleksandrov mozaik]], Nacionalni arheološki muzej u Napulju.]] Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintska liga|Korintsku ligu]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Osvojio je Perzijsko Carstvo porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indija|Indiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> === Helenističko razdoblje === [[File:Diadochen1.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Diadochen1.png|desno|mini|The major [[:en:Hellenistic_civilization|Hellenistic]] realms included the [[:en:Diadochi|Diadochi]] kingdoms:{{legend|#787CAD|Kingdom of [[Ptolemy I Soter]]}}{{legend|#50A249|Kingdom of [[Cassander]]}}{{legend|#C38833|Kingdom of [[Lysimachus]]}}{{legend|#C3B933|Kingdom of [[Seleucus I Nicator]]}}{{legend|#AF3662|[[Epirus]]}} Also shown on the map:{{legend|#85AB54|[[Greek colonies]]}}{{legend|#A361BD|[[Carthage]] (non-Greek)}}{{legend|#70A9BE|[[Ancient Rome|Rome]] (non-Greek)}}]] Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali.{{sfn|Martin|2013|p=253}} Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu.{{Sfn|Martin|2013|pp=254–255}} Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]].{{Sfn|Martin|2013|p=256}} U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]].{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja.{{Sfn|Martin|2013|p=256}} Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika.{{Sfn|Martin|2013|p=259}} [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]].{{Sfn|Martin|2013|p=259}} Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukovići|Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili [[Rimljani]] i uključili u Rimsku Republiku, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === [[File:Linguistic_map_of_the_Roman_Empire_c._400.svg|desno|mini|Jezična karta Rimskog Carstva {{Circa|400}}]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Lucije Kornelije Sula|Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. == Geografija == === Regije === [[File:Ancient_Regions_Mainland_Greece.png|mini|Glavna područja kopnene antičke Grčke i susjedne „barbarske” zemlje.]] Grčka je izrazito planinska zemlja, zbog čega se Stara Grčka sastojala od brojnih manjih područja, od kojih je svako imalo vlastiti dijalekt, kulturne posebnosti i identitet. [[Regionalizam (politika)|Regionalizam]] i sukobi među pojedinim područjima bili su važna obilježja Stare Grčke. Gradovi su se uglavnom nalazili u dolinama između planina ili na obalnim ravnicama te su nadzirali određeno područje u svojoj okolici. Na jugu se nalazio [[Peloponez]], koji se sastojao od područja Lakonije na jugoistoku, Mesenije na jugozapadu, Elide na zapadu, Ahaje na sjeveru, Korintije na sjeveroistoku, Argolide na istoku i Arkadije u središnjem dijelu. Ta su se imena sačuvala do danas kao nazivi regionalnih jedinica suvremene [[Grčka|Grčke]], premda s ponešto drukčijim granicama. Kopnena Grčka sjeverno od Peloponeza, danas poznata kao Središnja Grčka, na zapadu se sastojala od [[Etolija|Etolije]] i [[Akarnanija|Akarnanije]], u središnjem dijelu od [[Lokrija|Lokride]], [[Dorida]] i [[Fokida|Fokide]], a na istoku od [[Beotija|Beotije]], Atike i [[Megarida|Megaride]]. Na sjeveroistoku se nalazila [[Tesalija]], a na sjeverozapadu [[Epir]]. Epir se protezao od [[Ambracijski zaljev|Ambracijskog zaljeva]] na jugu do [[Keraunijske planine|Keraunijskih planina]] i rijeke [[Vjosa]] na sjeveru, a sastojao se od [[Kaonija|Kaonije]] na sjeveru, [[Molosi|Molosije]] u središnjem dijelu i [[Tesprotija|Tesprotije]] na jugu. U sjeveroistočnom kutu nalazila se [[Kraljevina Makedonija|Makedonija]], koja se u početku sastojala od Donje Makedonije i njezinih područja, među kojima su bili [[Ematija]], [[Pierija (Makedonija)|Pierija]] i [[Botijeja]], a poslije su joj pripojene [[Almopija]] i [[Amfaksitida]]. Izvorna prijestolnica Makedonije bila je [[Ege (Makedonija)|Ege]], a u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] prijestolnica je premještena u [[Pela (Grčka)|Pelu]]. U vrijeme [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandra I. Makedonskog]] argeadski kraljevi Makedonije počeli su širiti svoju vlast prema [[Eordaja|Eordaji]] i ostatku Gornje Makedonije, područjima koja su naseljavala neovisna gornjomakedonska plemena poput [[Linkesti|Linkesta]], [[Oresti|Oresta]] i [[Elimiota]], te prema istoku preko rijeke [[Vardar|Aksija]] u [[Migdonija|Migdoniju]] i područja naseljena [[Tračani|tračkim]] plemenima. Sjeverno od Makedonije živjeli su različiti narodi koji nisu pripadali grčkom svijetu: [[Pajonci]] izravno na sjeveru, [[Tračani]] na sjeveroistoku te [[Iliri]] na sjeverozapadu s kojima su Makedonci često bili u sukobu. [[Halkidika]] je već rano bila naseljena grčkim kolonizatorima iz južne Grčke i smatrala se dijelom grčkog svijeta, dok je od kraja [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] došlo do znatnijeg grčkog naseljavanja i na istočnim obalama [[Egejsko more|Egejskog mora]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. === Kolonije === [[File:Greek_Colonization_Archaic_Period.svg|mini|Grčka područja i kolonije u arhajskom razdoblju (750. – 550. pr. Kr.)]] [[File:Agrigento-Tempio_della_Concordia01.JPG|mini|[[Temple of Concordia, Agrigento|Hram Concordia]], [[Valle dei Templi]], [[Magna Graecia]], današnja Italija.]] Tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] grčko je stanovništvo naraslo iznad održivosti ograničenih obradivih površina same [[Grčka|Grčke]], što je dovelo do osnivanja velikog broja [[Grčka kolonizacija|kolonija]] izvan matičnog područja. Prema jednoj procjeni, stanovništvo na širem području grčkog naseljavanja poraslo je približno deset puta između [[800. pr. Kr.|800.]] i [[400. pr. Kr.]], s oko 800 000 na čak 7,5–10 milijuna stanovnika.{{sfn|...}} To nije bilo povezano samo s trgovinom nego i s osnivanjem novih naselja. Te grčke kolonije nisu, poput rimskih kolonija, bile ovisne o matičnom gradu, nego su bile samostalni [[Polis|gradovi-države]].{{sfn|...}} Grci su se izvan Grčke naseljavali na dva različita načina. Prvi su oblik činila trajna naselja koja su osnivali Grci i koja su se razvijala kao neovisni [[Polis|polisi]]. Drugi oblik činili su [[Emporij|emporiji]], trgovačka naselja u kojima su živjeli i Grci i pripadnici drugih naroda, a koja su prvenstveno služila proizvodnji i trgovini robom. Primjeri takvih naselja bili su [[Al Mina]] na istoku i [[Ischia|Pitekusaj]] na zapadu.{{sfn|...}} Od otprilike 750. do 500. pr. Kr. Grci su osnivali kolonije u svim smjerovima. Na istoku je najprije kolonizirana egejska obala [[Mala Azija|Male Azije]], nakon čega su uslijedili [[Cipar]], obale [[Zapadna Tracija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala [[Crno more|Crnog mora]]. Grčka kolonizacija naposljetku je na sjeveroistoku dosegnula područja današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], sve do [[Taganrog|Taganroga]]. Na zapadu su naseljene obale [[Ilirik|Ilirije]] i [[južna Italija]], poznata kao [[Magna Graecia]], a zatim Južna Francuska, [[Korzika]] i čak istočna [[Španjolska]]. Grčke kolonije osnovane su i u [[Drevni Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnje [[Sirakuza|Sirakuze]], [[Napulj]], [[Marseille]] i [[Istanbul]] svoje početke imaju u grčkim kolonijama Sirakuzama (Συράκουσαι), Neapolisu (Νεάπολις), Masaliji (Μασσαλία) i [[Bizant|Bizantu]] (Βυζάντιον). Te su kolonije imale važnu ulogu u širenju grčkog utjecaja diljem Europe, a pridonijele su i uspostavi trgovačkih mreža na velikim udaljenostima između grčkih gradova-država, čime su potaknule razvoj [[Gospodarstvo antičke Grčke|gospodarstva antičke Grčke]]. == Izvori == {{izvori}} === Bibliografija === {{refbegin|30em}} * {{cite book |last=Antonaccio |first=Carla M. |chapter=Colonization: Greece on the Move 900–480 |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Asheri |first1=David |last2=Lloyd |first2=Alan |last3=Corcella |first3=Aldo |year=2007 |title=A Commentary on Herodotus, Books 1–4 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-814956-9}} * {{cite book |last1=Boardman |first1=John |last2=Hammond |first2=N. G. L. |chapter=Preface |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History – Volume 3, part 3 |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Bowersock |first=G. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=The literature of the Empire |editor1-last=Easterling |editor1-first=P. E. |editor1-link=P. E. Easterling |editor2-last=Knox |editor2-first=Bernard M. W. |editor2-link=Bernard Knox |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Bremmer |first=Jan M. |chapter=Greek Normative Animal Sacrifice |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Bulloch |first=A. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Hellenistic Poetry |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Cameron |first=Alan |year=2004 |title=Greek Mythography in the Roman World |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-803821-4}} * {{cite book |last=Dowden |first=Ken |chapter=Olympian Gods, Olympian Pantheon |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Furley |first=William D. |chapter=Prayers and Hymns |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Hammond |first=N. G. L. |chapter=The Peloponnese |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III.iii |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Handley |first=E. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Comedy |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Hornblower |first=Simon |title=The Greek World: 479–323 BC |edition=4 |publisher=Routledge |location=Abingdon |year=2011}} * {{cite book |last=Kirk |first=G. S. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Homer |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=König |first=Jason |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Roman World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Marincola |first=John |year=2001 |title=Greek Historians |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-922501-9}} * {{cite book |last=Martin |first=Thomas R. |title=Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times |publisher=Yale University Press |location=New Haven |year=2013 |edition=2}} * {{cite book |last=McGlew |first=James |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Classical Age of Greece |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Mori |first=Anatole |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Hellenistic World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Noegel |first=Scott B. |chapter=Greek Religion and the Ancient Near East |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Ogden |first=Daniel |chapter=Introduction |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Power |first=Timothy |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Archaic Age |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Roberts |first=Jennifer T. |year=2011 |title=Herodotus: a Very Short Introduction |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-957599-2}} * {{cite book |last=Shapiro |first=H. A. |chapter=Introduction |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Shipley |first1=D. Graham J. |title=The Greek World After Alexander 323-30 BC |date=2014 |publisher=Taylor and Francis |location=Hoboken |isbn=978-0-415-04617-6}} * {{cite book |last=Sparks |first=Kenton L. |year=1998 |title=Ethnicity and Identity in Ancient Israel: Prolegomena to the Study of Ethnic Sentiments and their Expression in the Hebrew Bible |location=Winona Lake, IN |publisher=Eisenbrauns |isbn=978-1-57506-033-0}} * {{cite book |last=West |first=M. L. |title=Ancient Greek Music |year=1994 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/ancientgreekmusi0000west}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book |last=Shanks |first=Michael |author-link=Michael Shanks (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=Q8DoQ8SQPP8C |title=Classical Archaeology of Greece: Experiences of the Discipline |date=1996 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-08521-2 |location=London; New York}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=jBNREAAAQBAJ |title=Alternatives to Athens: Varieties of Political Organization and Community in Ancient Greece |date=2000 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-815220-0 |editor-last=Brock |editor-first=Roger |location=Oxford; New York |editor-last2=Hodkinson |editor-first2=Stephen}} * {{Cite book |title=Money, Labour and Land: Approaches to the Economies of Ancient Greece |date=2002 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-19649-9 |editor-last=Cartledge |editor-first=Paul |editor-link=Paul Cartledge |location=London; New York |editor-last2=Cohen |editor-first2=Edward E. |editor-last3=Foxhall |editor-first3=Lin |editor-link3=Lin Foxhall}} * {{Cite book |last=Cohen |first=Edward E. |title=Athenian Economy and Society: A Banking Perspective |date=1992 |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-691-03609-0 |location=Princeton, N.J}} * {{Cite book |last=Hurwit |first=Jeffrey M. |url=https://books.google.com/books?id=Ofxx9UQJPZwC |title=The Art and Culture of Early Greece, 1100-480 B.C |date=1985 |publisher=[[Cornell University Press]] |isbn=978-0-8014-1767-2 |location=Ithaca}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=wLGRARDRtjoC |title=A Companion to the Classical Greek World |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-23014-4 |editor-last=Kinzl |editor-first=Konrad H. |location=Malden, MA}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=fnJvha8jzzQC |title=Classical Greece: Ancient Histories and Modern Archaeologies |date=1994 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-39279-2 |editor-last=Morris |editor-first=Ian |editor-link=Ian Morris (historian) |location=Cambridge [England]; New York, NY, USA}} * {{Cite book |url=https://archive.org/details/ancientgreecepol0000unse |title=Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History |date=2008 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-530800-6 |editor-last=Pomeroy |editor-first=Sarah B. |editor-link=Sarah B. Pomeroy |edition=2nd |location=New York}} * {{Cite book |last=Rhodes |first=P. J. |author-link=P. J. Rhodes |title=A History of the Classical Greek World, 478-323 BC |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-22564-5 |location=Malden, Mass}} * {{Cite book |last=Whitley |first=James |author-link=James Whitley (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=njOKqvpRrh4C |title=The Archaeology of Ancient Greece |date=2001 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-62205-9 |location=Cambridge, U.K.; New York}} {{refend}} evicbjqf0oqvo2h7if6pegohgqbg92j 7615390 7615389 2026-10-08T20:37:46Z Dean72 77466 7615390 wikitext text/x-wiki [[File:Parthenon (30276156187).jpg|mini|Partenon, hram božice Atene u gradu Ateni.|400x400px]] [[Datoteka:Location_greek_ancient.svg|mini|400x400px|'''Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr.''']] '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.–9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja, uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]].<ref name="Thomas1988">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Carol G.|url=https://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|title=Paths from ancient Greece|publisher=Brill|year=1988|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajne spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti.<ref name="EllynMcGinnis2004">{{Citiranje knjige|last=Maura Ellyn|url=https://books.google.com/books?id=N69iOTtVHGYC&pg=PT8|title=Greece: A Primary Source Cultural Guide|last2=Maura McGinnis|publisher=Rosen|year=2004|isbn=978-0-8239-3999-2|page=8}}</ref><ref name="FindlingPelle2004">{{Citiranje knjige|last=John E. Findling|url=https://books.google.com/books?id=QmXi_-Jujj0C&pg=PR23|title=Encyclopedia of the Modern Olympic Movement|last2=Kimberly D. Pelle|publisher=Greenwood|year=2004|isbn=978-0-313-32278-5|page=23}}</ref><ref name="ThompsonMullin">{{Citiranje knjige|last=Wayne C. Thompson|url=https://books.google.com/books?id=serMXIpALD0C|title=Western Europe, 1983|last2=Mark H. Mullin|publisher=Stryker-Post Publications|year=1983|isbn=978-0-943448-11-4|page=337|quote=for ancient Greece was the cradle of Western culture&nbsp;...}}</ref> == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Osborne|first=Robin|title=Greece in the Making: 1200–479 BC|publisher=Routledge|year=2009|location=London|page=xvii}}</ref> Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]].<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}}</ref> Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti Aleksandra Velikog [[323. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}}</ref> Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hadas|first=Moses|url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273|title=A History of Greek Literature|publisher=Columbia University Press|year=1950|isbn=978-0-231-01767-1|page=273}}</ref> == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava.<ref>{{Harvp|Marincola|2001}}</ref><ref>{{Harvp|Roberts|2011}}</ref><ref>{{Harvp|Sparks|1998}}</ref><ref>{{Harvp|Asheri|Lloyd|Corcella|2007}}</ref><ref>{{Harvp|Cameron|2004}}</ref> Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest, uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grant|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=IUNxvi0kbd8C|title=Greek and Roman historians: information and misinformation|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-0-415-11770-8|page=74}}</ref> == Povijest == === Arhajsko razdoblje === [[File:Prothesis_Dipylon_Painter_A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]] Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom grčkog mračnog doba. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini uspostavljenim.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnih i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] porobivši njezino stanovništvo.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]].<ref>{{Harvnb|Hammond|1982}}</ref> Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioia.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> === Klasična Grčka === [[File:EarlyAthenianCoin.jpg|lijevo|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (mitologija)|Atene]] na aversu i njezine sove na reversu, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]] Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo.<ref name="martin2013">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane.<ref name="martin20132">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[Darije I. Veliki|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su, uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]], porazili Perzijance u [[Bitka kod Maratona|Maratonskoj bitci]], nakon čega se perzijska flota povukla.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[File:Map_Greco-Persian_Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]]] [[File:Map_athenian_empire_431_BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] 431. pr. Kr.]] Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku.<ref name="martin131">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke predali su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji.<ref name="martin1312">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Istodobno je kartažanska vojska napala grčku Siciliju. Godine 480. pr. Kr. odigrala se prva velika bitka kod [[Bitka kod Termopila|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica, predvođena s tristo Spartanaca, nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija (vojskovođa)|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na [[Cipar|Cipru]] 450. pr. Kr.<ref name="martin147">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Tijekom 450-ih Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina (otok)|Eginom]] i [[Korint|Korintom]]. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan.<ref name="martin1472">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[File:Pericles_Pio-Clementino_Inv269.jpg|lijevo|mini|Bista [[Periklo|Perikla]], vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata.]] Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika [[Periklo|Perikla]].<ref name="hornblower160">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]].<ref name="hornblower1602">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili.<ref name="hornblower162">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije.<ref name="hornblower1622">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je pregovarao o [[Nikijin mir|mirovnom sporazumu]].<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan pomorski pohod s ciljem ovladavanja [[Sicilija|Sicilijom]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza]]: gotovo cijela vojska i brodovlje bili su uništeni.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici započeli su podizati pobunu protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke sukobe na strani Sparte.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke.<ref name="Martin 2013 205">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata.<ref name="Martin 2013 2052">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Kraljevski mir|Antalkidin mir]] („Kraljevski mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]] Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i helotske radne snage koju je ona pružala.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[File:Alexander_the_Great_mosaic.jpg|lijevo|mini|[[Aleksandrov mozaik]], Nacionalni arheološki muzej u Napulju.]] Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintska liga|Korintsku ligu]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Osvojio je Perzijsko Carstvo porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indija|Indiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> === Helenističko razdoblje === [[File:Diadochen1.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Diadochen1.png|desno|mini|The major [[:en:Hellenistic_civilization|Hellenistic]] realms included the [[:en:Diadochi|Diadochi]] kingdoms:{{legend|#787CAD|Kingdom of [[Ptolemy I Soter]]}}{{legend|#50A249|Kingdom of [[Cassander]]}}{{legend|#C38833|Kingdom of [[Lysimachus]]}}{{legend|#C3B933|Kingdom of [[Seleucus I Nicator]]}}{{legend|#AF3662|[[Epirus]]}} Also shown on the map:{{legend|#85AB54|[[Greek colonies]]}}{{legend|#A361BD|[[Carthage]] (non-Greek)}}{{legend|#70A9BE|[[Ancient Rome|Rome]] (non-Greek)}}]] Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali.{{sfn|Martin|2013|p=253}} Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu.{{Sfn|Martin|2013|pp=254–255}} Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]].{{Sfn|Martin|2013|p=256}} U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]].{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja.{{Sfn|Martin|2013|p=256}} Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika.{{Sfn|Martin|2013|p=259}} [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]].{{Sfn|Martin|2013|p=259}} Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukovići|Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili [[Rimljani]] i uključili u Rimsku Republiku, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === [[File:Linguistic_map_of_the_Roman_Empire_c._400.svg|desno|mini|Jezična karta Rimskog Carstva {{Circa|400}}]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Lucije Kornelije Sula|Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. == Geografija == === Regije === [[File:Ancient_Regions_Mainland_Greece.png|mini|Glavna područja kopnene antičke Grčke i susjedne „barbarske” zemlje.]] Grčka je izrazito planinska zemlja, zbog čega se Stara Grčka sastojala od brojnih manjih područja, od kojih je svako imalo vlastiti dijalekt, kulturne posebnosti i identitet. [[Regionalizam (politika)|Regionalizam]] i sukobi među pojedinim područjima bili su važna obilježja Stare Grčke. Gradovi su se uglavnom nalazili u dolinama između planina ili na obalnim ravnicama te su nadzirali određeno područje u svojoj okolici. Na jugu se nalazio [[Peloponez]], koji se sastojao od područja Lakonije na jugoistoku, Mesenije na jugozapadu, Elide na zapadu, Ahaje na sjeveru, Korintije na sjeveroistoku, Argolide na istoku i Arkadije u središnjem dijelu. Ta su se imena sačuvala do danas kao nazivi regionalnih jedinica suvremene [[Grčka|Grčke]], premda s ponešto drukčijim granicama. Kopnena Grčka sjeverno od Peloponeza, danas poznata kao Središnja Grčka, na zapadu se sastojala od [[Etolija|Etolije]] i [[Akarnanija|Akarnanije]], u središnjem dijelu od [[Lokrija|Lokride]], [[Dorida]] i [[Fokida|Fokide]], a na istoku od [[Beotija|Beotije]], Atike i [[Megarida|Megaride]]. Na sjeveroistoku se nalazila [[Tesalija]], a na sjeverozapadu [[Epir]]. Epir se protezao od [[Ambracijski zaljev|Ambracijskog zaljeva]] na jugu do [[Keraunijske planine|Keraunijskih planina]] i rijeke [[Vjosa]] na sjeveru, a sastojao se od [[Kaonija|Kaonije]] na sjeveru, [[Molosi|Molosije]] u središnjem dijelu i [[Tesprotija|Tesprotije]] na jugu. U sjeveroistočnom kutu nalazila se [[Kraljevina Makedonija|Makedonija]], koja se u početku sastojala od Donje Makedonije i njezinih područja, među kojima su bili [[Ematija]], [[Pierija (Makedonija)|Pierija]] i [[Botijeja]], a poslije su joj pripojene [[Almopija]] i [[Amfaksitida]]. Izvorna prijestolnica Makedonije bila je [[Ege (Makedonija)|Ege]], a u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] prijestolnica je premještena u [[Pela (Grčka)|Pelu]]. U vrijeme [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandra I. Makedonskog]] argeadski kraljevi Makedonije počeli su širiti svoju vlast prema [[Eordaja|Eordaji]] i ostatku Gornje Makedonije, područjima koja su naseljavala neovisna gornjomakedonska plemena poput [[Linkesti|Linkesta]], [[Oresti|Oresta]] i [[Elimiota]], te prema istoku preko rijeke [[Vardar|Aksija]] u [[Migdonija|Migdoniju]] i područja naseljena [[Tračani|tračkim]] plemenima. Sjeverno od Makedonije živjeli su različiti narodi koji nisu pripadali grčkom svijetu: [[Pajonci]] izravno na sjeveru, [[Tračani]] na sjeveroistoku te [[Iliri]] na sjeverozapadu s kojima su Makedonci često bili u sukobu. [[Halkidika]] je već rano bila naseljena grčkim kolonizatorima iz južne Grčke i smatrala se dijelom grčkog svijeta, dok je od kraja [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] došlo do znatnijeg grčkog naseljavanja i na istočnim obalama [[Egejsko more|Egejskog mora]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. === Kolonije === [[File:Greek_Colonization_Archaic_Period.svg|mini|Grčka područja i kolonije u arhajskom razdoblju (750. – 550. pr. Kr.)]] [[File:Agrigento-Tempio_della_Concordia01.JPG|mini|[[Temple of Concordia, Agrigento|Hram Concordia]], [[Valle dei Templi]], [[Magna Graecia]], današnja Italija.]] Tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] grčko je stanovništvo naraslo iznad održivosti ograničenih obradivih površina same [[Grčka|Grčke]], što je dovelo do osnivanja velikog broja [[Grčka kolonizacija|kolonija]] izvan matičnog područja. Prema jednoj procjeni, stanovništvo na širem području grčkog naseljavanja poraslo je približno deset puta između [[800. pr. Kr.|800.]] i [[400. pr. Kr.]], s oko 800 000 na čak 7,5–10 milijuna stanovnika.{{sfn|...}} To nije bilo povezano samo s trgovinom nego i s osnivanjem novih naselja. Te grčke kolonije nisu, poput rimskih kolonija, bile ovisne o matičnom gradu, nego su bile samostalni [[Polis|gradovi-države]].{{sfn|...}} Grci su se izvan Grčke naseljavali na dva različita načina. Prvi su oblik činila trajna naselja koja su osnivali Grci i koja su se razvijala kao neovisni [[Polis|polisi]]. Drugi oblik činili su [[Emporij|emporiji]], trgovačka naselja u kojima su živjeli i Grci i pripadnici drugih naroda, a koja su prvenstveno služila proizvodnji i trgovini robom. Primjeri takvih naselja bili su [[Al Mina]] na istoku i [[Ischia|Pitekusaj]] na zapadu.{{sfn|...}} Od otprilike 750. do 500. pr. Kr. Grci su osnivali kolonije u svim smjerovima. Na istoku je najprije kolonizirana egejska obala [[Mala Azija|Male Azije]], nakon čega su uslijedili [[Cipar]], obale [[Zapadna Tracija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala [[Crno more|Crnog mora]]. Grčka kolonizacija naposljetku je na sjeveroistoku dosegnula područja današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], sve do [[Taganrog|Taganroga]]. Na zapadu su naseljene obale [[Ilirik|Ilirije]] i [[južna Italija]], poznata kao [[Magna Graecia]], a zatim Južna Francuska, [[Korzika]] i čak istočna [[Španjolska]]. Grčke kolonije osnovane su i u [[Drevni Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnje [[Sirakuza|Sirakuze]], [[Napulj]], [[Marseille]] i [[Istanbul]] svoje početke imaju u grčkim kolonijama Sirakuzama (Συράκουσαι), Neapolisu (Νεάπολις), Masaliji (Μασσαλία) i [[Bizant|Bizantu]] (Βυζάντιον). Te su kolonije imale važnu ulogu u širenju grčkog utjecaja diljem Europe, a pridonijele su i uspostavi trgovačkih mreža na velikim udaljenostima između grčkih gradova-država, čime su potaknule razvoj [[Gospodarstvo antičke Grčke|gospodarstva antičke Grčke]]. == Izvori == {{izvori}} === Bibliografija === {{refbegin|30em}} * {{cite book |last=Antonaccio |first=Carla M. |chapter=Colonization: Greece on the Move 900–480 |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Asheri |first1=David |last2=Lloyd |first2=Alan |last3=Corcella |first3=Aldo |year=2007 |title=A Commentary on Herodotus, Books 1–4 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-814956-9}} * {{cite book |last1=Boardman |first1=John |last2=Hammond |first2=N. G. L. |chapter=Preface |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History – Volume 3, part 3 |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Bowersock |first=G. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=The literature of the Empire |editor1-last=Easterling |editor1-first=P. E. |editor1-link=P. E. Easterling |editor2-last=Knox |editor2-first=Bernard M. W. |editor2-link=Bernard Knox |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Bremmer |first=Jan M. |chapter=Greek Normative Animal Sacrifice |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Bulloch |first=A. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Hellenistic Poetry |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Cameron |first=Alan |year=2004 |title=Greek Mythography in the Roman World |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-803821-4}} * {{cite book |last=Dowden |first=Ken |chapter=Olympian Gods, Olympian Pantheon |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Furley |first=William D. |chapter=Prayers and Hymns |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Hammond |first=N. G. L. |chapter=The Peloponnese |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III.iii |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Handley |first=E. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Comedy |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Hornblower |first=Simon |title=The Greek World: 479–323 BC |edition=4 |publisher=Routledge |location=Abingdon |year=2011}} * {{cite book |last=Kirk |first=G. S. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Homer |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=König |first=Jason |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Roman World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Marincola |first=John |year=2001 |title=Greek Historians |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-922501-9}} * {{cite book |last=Martin |first=Thomas R. |title=Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times |publisher=Yale University Press |location=New Haven |year=2013 |edition=2}} * {{cite book |last=McGlew |first=James |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Classical Age of Greece |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Mori |first=Anatole |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Hellenistic World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Noegel |first=Scott B. |chapter=Greek Religion and the Ancient Near East |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Ogden |first=Daniel |chapter=Introduction |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Power |first=Timothy |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Archaic Age |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Roberts |first=Jennifer T. |year=2011 |title=Herodotus: a Very Short Introduction |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-957599-2}} * {{cite book |last=Shapiro |first=H. A. |chapter=Introduction |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Shipley |first1=D. Graham J. |title=The Greek World After Alexander 323-30 BC |date=2014 |publisher=Taylor and Francis |location=Hoboken |isbn=978-0-415-04617-6}} * {{cite book |last=Sparks |first=Kenton L. |year=1998 |title=Ethnicity and Identity in Ancient Israel: Prolegomena to the Study of Ethnic Sentiments and their Expression in the Hebrew Bible |location=Winona Lake, IN |publisher=Eisenbrauns |isbn=978-1-57506-033-0}} * {{cite book |last=West |first=M. L. |title=Ancient Greek Music |year=1994 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/ancientgreekmusi0000west}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book |last=Shanks |first=Michael |author-link=Michael Shanks (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=Q8DoQ8SQPP8C |title=Classical Archaeology of Greece: Experiences of the Discipline |date=1996 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-08521-2 |location=London; New York}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=jBNREAAAQBAJ |title=Alternatives to Athens: Varieties of Political Organization and Community in Ancient Greece |date=2000 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-815220-0 |editor-last=Brock |editor-first=Roger |location=Oxford; New York |editor-last2=Hodkinson |editor-first2=Stephen}} * {{Cite book |title=Money, Labour and Land: Approaches to the Economies of Ancient Greece |date=2002 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-19649-9 |editor-last=Cartledge |editor-first=Paul |editor-link=Paul Cartledge |location=London; New York |editor-last2=Cohen |editor-first2=Edward E. |editor-last3=Foxhall |editor-first3=Lin |editor-link3=Lin Foxhall}} * {{Cite book |last=Cohen |first=Edward E. |title=Athenian Economy and Society: A Banking Perspective |date=1992 |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-691-03609-0 |location=Princeton, N.J}} * {{Cite book |last=Hurwit |first=Jeffrey M. |url=https://books.google.com/books?id=Ofxx9UQJPZwC |title=The Art and Culture of Early Greece, 1100-480 B.C |date=1985 |publisher=[[Cornell University Press]] |isbn=978-0-8014-1767-2 |location=Ithaca}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=wLGRARDRtjoC |title=A Companion to the Classical Greek World |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-23014-4 |editor-last=Kinzl |editor-first=Konrad H. |location=Malden, MA}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=fnJvha8jzzQC |title=Classical Greece: Ancient Histories and Modern Archaeologies |date=1994 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-39279-2 |editor-last=Morris |editor-first=Ian |editor-link=Ian Morris (historian) |location=Cambridge [England]; New York, NY, USA}} * {{Cite book |url=https://archive.org/details/ancientgreecepol0000unse |title=Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History |date=2008 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-530800-6 |editor-last=Pomeroy |editor-first=Sarah B. |editor-link=Sarah B. Pomeroy |edition=2nd |location=New York}} * {{Cite book |last=Rhodes |first=P. J. |author-link=P. J. Rhodes |title=A History of the Classical Greek World, 478-323 BC |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-22564-5 |location=Malden, Mass}} * {{Cite book |last=Whitley |first=James |author-link=James Whitley (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=njOKqvpRrh4C |title=The Archaeology of Ancient Greece |date=2001 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-62205-9 |location=Cambridge, U.K.; New York}} {{refend}} 0a4y5wrxm5vxstd2bnddkn5nyou5l10 7615391 7615390 2026-10-08T20:43:24Z Dean72 77466 7615391 wikitext text/x-wiki [[File:Parthenon (30276156187).jpg|mini|Partenon, hram božice Atene u gradu Ateni.|400x400px]] [[Datoteka:Location_greek_ancient.svg|mini|400x400px|'''Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr.''']] '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.–9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja, uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]].<ref name="Thomas1988">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Carol G.|url=https://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|title=Paths from ancient Greece|publisher=Brill|year=1988|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajne spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti.<ref name="EllynMcGinnis2004">{{Citiranje knjige|last=Maura Ellyn|url=https://books.google.com/books?id=N69iOTtVHGYC&pg=PT8|title=Greece: A Primary Source Cultural Guide|last2=Maura McGinnis|publisher=Rosen|year=2004|isbn=978-0-8239-3999-2|page=8}}</ref><ref name="FindlingPelle2004">{{Citiranje knjige|last=John E. Findling|url=https://books.google.com/books?id=QmXi_-Jujj0C&pg=PR23|title=Encyclopedia of the Modern Olympic Movement|last2=Kimberly D. Pelle|publisher=Greenwood|year=2004|isbn=978-0-313-32278-5|page=23}}</ref><ref name="ThompsonMullin">{{Citiranje knjige|last=Wayne C. Thompson|url=https://books.google.com/books?id=serMXIpALD0C|title=Western Europe, 1983|last2=Mark H. Mullin|publisher=Stryker-Post Publications|year=1983|isbn=978-0-943448-11-4|page=337|quote=for ancient Greece was the cradle of Western culture&nbsp;...}}</ref> == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Osborne|first=Robin|title=Greece in the Making: 1200–479 BC|publisher=Routledge|year=2009|location=London|page=xvii}}</ref> Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]].<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}}</ref> Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti Aleksandra Velikog [[323. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}}</ref> Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hadas|first=Moses|url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273|title=A History of Greek Literature|publisher=Columbia University Press|year=1950|isbn=978-0-231-01767-1|page=273}}</ref> == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava.<ref>{{Harvp|Marincola|2001}}</ref><ref>{{Harvp|Roberts|2011}}</ref><ref>{{Harvp|Sparks|1998}}</ref><ref>{{Harvp|Asheri|Lloyd|Corcella|2007}}</ref><ref>{{Harvp|Cameron|2004}}</ref> Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest, uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grant|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=IUNxvi0kbd8C|title=Greek and Roman historians: information and misinformation|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-0-415-11770-8|page=74}}</ref> == Povijest == === Arhajsko razdoblje === [[File:Prothesis_Dipylon_Painter_A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]] Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom grčkog mračnog doba. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini uspostavljenim.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnih i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] porobivši njezino stanovništvo.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]].<ref>{{Harvnb|Hammond|1982}}</ref> Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioia.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> === Klasična Grčka === [[File:EarlyAthenianCoin.jpg|lijevo|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (mitologija)|Atene]] na aversu i njezine sove na reversu, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]] Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo.<ref name="martin2013">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane.<ref name="martin20132">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[Darije I. Veliki|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su, uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]], porazili Perzijance u [[Bitka kod Maratona|Maratonskoj bitci]], nakon čega se perzijska flota povukla.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[File:Map_Greco-Persian_Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]]] [[File:Map_athenian_empire_431_BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] 431. pr. Kr.]] Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku.<ref name="martin131">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke predali su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji.<ref name="martin1312">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Istodobno je kartažanska vojska napala grčku Siciliju. Godine 480. pr. Kr. odigrala se prva velika bitka kod [[Bitka kod Termopila|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica, predvođena s tristo Spartanaca, nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija (vojskovođa)|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na [[Cipar|Cipru]] 450. pr. Kr.<ref name="martin147">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Tijekom 450-ih Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina (otok)|Eginom]] i [[Korint|Korintom]]. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan.<ref name="martin1472">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[File:Pericles_Pio-Clementino_Inv269.jpg|lijevo|mini|Bista [[Periklo|Perikla]], vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata.]] Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika [[Periklo|Perikla]].<ref name="hornblower160">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]].<ref name="hornblower1602">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili.<ref name="hornblower162">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije.<ref name="hornblower1622">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je pregovarao o [[Nikijin mir|mirovnom sporazumu]].<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan pomorski pohod s ciljem ovladavanja [[Sicilija|Sicilijom]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza]]: gotovo cijela vojska i brodovlje bili su uništeni.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici započeli su podizati pobunu protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke sukobe na strani Sparte.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke.<ref name="Martin 2013 205">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata.<ref name="Martin 2013 2052">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Kraljevski mir|Antalkidin mir]] („Kraljevski mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]] Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i helotske radne snage koju je ona pružala.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[File:Alexander_the_Great_mosaic.jpg|lijevo|mini|[[Aleksandrov mozaik]], Nacionalni arheološki muzej u Napulju.]] Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintska liga|Korintsku ligu]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Osvojio je Perzijsko Carstvo porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indija|Indiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> === Helenističko razdoblje === [[File:Diadochen1.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Diadochen1.png|desno|mini|The major [[:en:Hellenistic_civilization|Hellenistic]] realms included the [[:en:Diadochi|Diadochi]] kingdoms:{{legend|#787CAD|Kingdom of [[Ptolemy I Soter]]}}{{legend|#50A249|Kingdom of [[Cassander]]}}{{legend|#C38833|Kingdom of [[Lysimachus]]}}{{legend|#C3B933|Kingdom of [[Seleucus I Nicator]]}}{{legend|#AF3662|[[Epirus]]}} Also shown on the map:{{legend|#85AB54|[[Greek colonies]]}}{{legend|#A361BD|[[Carthage]] (non-Greek)}}{{legend|#70A9BE|[[Ancient Rome|Rome]] (non-Greek)}}]] Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali.{{sfn|Martin|2013|p=253}} Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu.{{Sfn|Martin|2013|pp=254–255}} Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]].{{Sfn|Martin|2013|p=256}} U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]].{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja.{{Sfn|Martin|2013|p=256}} Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika.{{Sfn|Martin|2013|p=259}} [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]].{{Sfn|Martin|2013|p=259}} Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukovići|Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili [[Rimljani]] i uključili u Rimsku Republiku, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === [[File:Linguistic_map_of_the_Roman_Empire_c._400.svg|desno|mini|Jezična karta Rimskog Carstva {{Circa|400}}]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Lucije Kornelije Sula|Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. == Geografija == === Regije === [[File:Ancient_Regions_Mainland_Greece.png|mini|Glavna područja kopnene antičke Grčke i susjedne „barbarske” zemlje.]] Grčka je izrazito planinska zemlja, zbog čega se Stara Grčka sastojala od brojnih manjih područja, od kojih je svako imalo vlastiti dijalekt, kulturne posebnosti i identitet. [[Regionalizam (politika)|Regionalizam]] i sukobi među pojedinim područjima bili su važna obilježja Stare Grčke. Gradovi su se uglavnom nalazili u dolinama između planina ili na obalnim ravnicama te su nadzirali određeno područje u svojoj okolici. Na jugu se nalazio [[Peloponez]], koji se sastojao od područja Lakonije na jugoistoku, Mesenije na jugozapadu, Elide na zapadu, Ahaje na sjeveru, Korintije na sjeveroistoku, Argolide na istoku i Arkadije u središnjem dijelu. Ta su se imena sačuvala do danas kao nazivi regionalnih jedinica suvremene [[Grčka|Grčke]], premda s ponešto drukčijim granicama. Kopnena Grčka sjeverno od Peloponeza, danas poznata kao Središnja Grčka, na zapadu se sastojala od [[Etolija|Etolije]] i [[Akarnanija|Akarnanije]], u središnjem dijelu od [[Lokrija|Lokride]], [[Dorida]] i [[Fokida|Fokide]], a na istoku od [[Beotija|Beotije]], Atike i [[Megarida|Megaride]]. Na sjeveroistoku se nalazila [[Tesalija]], a na sjeverozapadu [[Epir]]. Epir se protezao od [[Ambracijski zaljev|Ambracijskog zaljeva]] na jugu do [[Keraunijske planine|Keraunijskih planina]] i rijeke [[Vjosa]] na sjeveru, a sastojao se od [[Kaonija|Kaonije]] na sjeveru, [[Molosi|Molosije]] u središnjem dijelu i [[Tesprotija|Tesprotije]] na jugu. U sjeveroistočnom kutu nalazila se [[Kraljevina Makedonija|Makedonija]], koja se u početku sastojala od Donje Makedonije i njezinih područja, među kojima su bili [[Ematija]], [[Pierija (Makedonija)|Pierija]] i [[Botijeja]], a poslije su joj pripojene [[Almopija]] i [[Amfaksitida]]. Izvorna prijestolnica Makedonije bila je [[Ege (Makedonija)|Ege]], a u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] prijestolnica je premještena u [[Pela (Grčka)|Pelu]]. U vrijeme [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandra I. Makedonskog]] argeadski kraljevi Makedonije počeli su širiti svoju vlast prema [[Eordaja|Eordaji]] i ostatku Gornje Makedonije, područjima koja su naseljavala neovisna gornjomakedonska plemena poput [[Linkesti|Linkesta]], [[Oresti|Oresta]] i [[Elimiota]], te prema istoku preko rijeke [[Vardar|Aksija]] u [[Migdonija|Migdoniju]] i područja naseljena [[Tračani|tračkim]] plemenima. Sjeverno od Makedonije živjeli su različiti narodi koji nisu pripadali grčkom svijetu: [[Pajonci]] izravno na sjeveru, [[Tračani]] na sjeveroistoku te [[Iliri]] na sjeverozapadu s kojima su Makedonci često bili u sukobu. [[Halkidika]] je već rano bila naseljena grčkim kolonizatorima iz južne Grčke i smatrala se dijelom grčkog svijeta, dok je od kraja [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] došlo do znatnijeg grčkog naseljavanja i na istočnim obalama [[Egejsko more|Egejskog mora]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. === Kolonije === [[File:Greek_Colonization_Archaic_Period.svg|mini|Grčka područja i kolonije u arhajskom razdoblju (750. – 550. pr. Kr.)]] [[File:Agrigento-Tempio_della_Concordia01.JPG|mini|[[Temple of Concordia, Agrigento|Hram Concordia]], [[Valle dei Templi]], [[Magna Graecia]], današnja Italija.]] Tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] grčko je stanovništvo naraslo iznad održivosti ograničenih obradivih površina same [[Grčka|Grčke]], što je dovelo do osnivanja velikog broja [[Grčka kolonizacija|kolonija]] izvan matičnog područja. Prema jednoj procjeni, stanovništvo na širem području grčkog naseljavanja poraslo je približno deset puta između [[800. pr. Kr.|800.]] i [[400. pr. Kr.]], s oko 800 000 na čak 7,5–10 milijuna stanovnika.{{sfn|...}} To nije bilo povezano samo s trgovinom nego i s osnivanjem novih naselja. Te grčke kolonije nisu, poput rimskih kolonija, bile ovisne o matičnom gradu, nego su bile samostalni [[Polis|gradovi-države]].{{sfn|...}} Grci su se izvan Grčke naseljavali na dva različita načina. Prvi su oblik činila trajna naselja koja su osnivali Grci i koja su se razvijala kao neovisni [[Polis|polisi]]. Drugi oblik činili su [[Emporij|emporiji]], trgovačka naselja u kojima su živjeli i Grci i pripadnici drugih naroda, a koja su prvenstveno služila proizvodnji i trgovini robom. Primjeri takvih naselja bili su [[Al Mina]] na istoku i [[Ischia|Pitekusaj]] na zapadu.{{sfn|...}} Od otprilike 750. do 500. pr. Kr. Grci su osnivali kolonije u svim smjerovima. Na istoku je najprije kolonizirana egejska obala [[Mala Azija|Male Azije]], nakon čega su uslijedili [[Cipar]], obale [[Zapadna Tracija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala [[Crno more|Crnog mora]]. Grčka kolonizacija naposljetku je na sjeveroistoku dosegnula područja današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], sve do [[Taganrog|Taganroga]]. Na zapadu su naseljene obale [[Ilirik|Ilirije]] i [[južna Italija]], poznata kao [[Magna Graecia]], a zatim Južna Francuska, [[Korzika]] i čak istočna [[Španjolska]]. Grčke kolonije osnovane su i u [[Drevni Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnje [[Sirakuza|Sirakuze]], [[Napulj]], [[Marseille]] i [[Istanbul]] svoje početke imaju u grčkim kolonijama Sirakuzama (Συράκουσαι), Neapolisu (Νεάπολις), Masaliji (Μασσαλία) i [[Bizant|Bizantu]] (Βυζάντιον). Te su kolonije imale važnu ulogu u širenju grčkog utjecaja diljem Europe, a pridonijele su i uspostavi trgovačkih mreža na velikim udaljenostima između grčkih gradova-država, čime su potaknule razvoj [[Gospodarstvo antičke Grčke|gospodarstva antičke Grčke]]. == Politika i društvo == === Političko ustrojstvo === ''Vidi također: <nowiki>[[Povijest građanstva#Antička Grčka|Povijest građanstva – antička Grčka]]</nowiki>'' <nowiki>[[Datoteka Pericles Chiaramonti.jpg|mini|Mramorna bista [[Periklo|Perikla]] s [[korintska kaciga|korintskom kacigom]], rimska kopija grčkog izvornika, [[Museo Chiaramonti]], [[Vatikanski muzeji]]. Periklo je bio važna [[populizam|populistička]] politička figura u razvoju radikalne [[atenska demokracija|atenske demokracije]].<ref>...</ref>]]</nowiki> Antička Grčka sastojala se od nekoliko stotina razmjerno neovisnih <nowiki>[[grad-država|gradova-država]]</nowiki> (''polisa''). Takvo se stanje razlikovalo od većine drugih tadašnjih društava, koja su bila organizirana kao <nowiki>[[pleme|plemenske zajednice]]</nowiki> ili <nowiki>[[kraljevstvo|kraljevstva]]</nowiki> koja su vladala razmjerno velikim područjima. Geografija Grčke, razdijeljene brojnim brežuljcima, planinama i rijekama, nedvojbeno je pridonijela političkoj rascjepkanosti antičke Grčke. S jedne strane, stari Grci nisu sumnjali da pripadaju „jednom narodu”: imali su istu <nowiki>[[religija|religiju]]</nowiki>, zajedničku temeljnu kulturu i isti jezik. Osim toga, bili su vrlo svjesni svojega plemenskog podrijetla. <nowiki>[[Herodot]]</nowiki> je, primjerice, mogao detaljno razvrstati gradove-države prema plemenskoj pripadnosti. Ipak, premda su postojale i takve šire veze, čini se da su one rijetko imale važniju ulogu u grčkoj politici. Neovisnost pojedinih polisa branila se vrlo odlučno, a stari Grci rijetko su razmatrali mogućnost političkog ujedinjenja. Čak i tijekom drugog perzijskog pohoda na Grčku, kada se skupina gradova-država udružila radi obrane zemlje, velika većina polisa ostala je neutralna. Nakon poraza Perzijanaca saveznici su se ubrzo ponovno počeli međusobno sukobljavati.<nowiki><ref>...</ref></nowiki> Glavna obilježja političkog sustava antičke Grčke stoga su bila njegova rascjepkanost, koja očito nije prvenstveno proizlazila iz plemenske organizacije, te usredotočenost na urbana središta unutar inače vrlo malih država. Posebnosti grčkog sustava očituju se i u kolonijama koje su Grci osnivali diljem <nowiki>[[Sredozemlje|Sredozemlja]]</nowiki>. Premda su te kolonije određeni grčki polis mogle smatrati svojom „maticom” i prema njemu zadržavati bliske osjećaje, bile su potpuno neovisne o gradu iz kojega su potekle. Manji polisi neizbježno su katkad dolazili pod utjecaj moćnijih susjeda, ali čini se da su osvajanje ili izravna vlast drugoga grada-države bili razmjerno rijetki. Umjesto toga, polisi su se udruživali u saveze čije se članstvo neprestano mijenjalo. U kasnijem klasičnom razdoblju savezi su postajali malobrojniji i veći, a njima je dominirao jedan grad, osobito <nowiki>[[Atena]]</nowiki>, <nowiki>[[Sparta]]</nowiki> ili <nowiki>[[Teba]]</nowiki>. Polisi su često bili prisiljeni pristupiti takvim savezima pod prijetnjom rata ili kao dijelu mirovnog sporazuma. Čak ni nakon što je <nowiki>[[Filip II. Makedonski]]</nowiki> osvojio središnja područja antičke Grčke, nije pokušao pripojiti ih svojoj državi niti ih ujediniti u novu pokrajinu, nego je većinu polisa prisilio da pristupe njegovu <nowiki>[[Korintski savez|Korintskom savezu]]</nowiki>. === Državna uprava i pravo === ''Glavni članak: <nowiki>[[Starogrčko pravo]]</nowiki>'' <nowiki>[[Datoteka Code Gortyn Louvre Ma703.jpg|mini|Nasljedno pravo, dio [[Gortinski zakonik|Gortinskoga zakonika]] s Krete, ulomak 11. stupca. Vapnenac, 5. stoljeće pr. Kr.]]</nowiki> Čini se da su mnogi grčki gradovi-države u početku bili male monarhije. Često je postojala gradska dužnost na kojoj su se zadržale neke preostale, uglavnom ceremonijalne kraljevske ovlasti (''basileus''), primjerice dužnost <nowiki>[[arhont|arhonta-basileja]]</nowiki> u Ateni.<nowiki><ref>...</ref></nowiki> Međutim, do arhajskog razdoblja, odnosno početaka povijesno zabilježene prošlosti, većina gradova-država već je postala aristokratskim <nowiki>[[oligarhija|oligarhijama]]</nowiki>. Nije posve jasno kako je došlo do te promjene. U Ateni je, primjerice, kraljevska vlast do približno 1050. pr. Kr. bila svedena na nasljednu doživotnu dužnost glavnog magistrata, odnosno <nowiki>[[arhont|arhonta]]</nowiki>. Do 753. pr. Kr. ta se dužnost dodjeljivala na deset godina, a do 683. pr. Kr. arhonti su se birali svake godine. U svakoj je fazi sve veći dio vlasti prelazio na aristokraciju kao cjelinu, a udaljavao se od pojedinca. Prevlast malog broja obitelji u politici i istodobno gomilanje bogatstva u njihovim rukama neizbježno su u mnogim polisima izazivali društvene nemire. U nekom bi trenutku u brojnim gradovima vlast preuzeo <nowiki>[[tiranin]]</nowiki> — ne nužno u današnjem smislu vladara represivnog autokratskog režima — i vladao prema vlastitoj volji. Često mu je populistički program pomagao da zadrži vlast. U političkom sustavu obilježenom <nowiki>[[klasni sukob|klasnim sukobima]]</nowiki>, vladavina snažnog pojedinca često se smatrala najboljim rješenjem. Atena je u drugoj polovici 6. stoljeća pr. Kr. potpala pod tiransku vlast. Nakon njezina okončanja Atenjani su uspostavili <nowiki>[[atenska demokracija|demokraciju]]</nowiki>, prvu takvu u svijetu, kao radikalno rješenje kojim su nastojali spriječiti povratak aristokracije na vlast. Skupština građana (''<nowiki>[[eklezija]]</nowiki>''), u kojoj se raspravljalo o gradskoj politici, postojala je još od reformi <nowiki>[[Drakon (zakonodavac)|Drakona]]</nowiki> iz 621. pr. Kr. Nakon reformi <nowiki>[[Solon|Solona]]</nowiki> početkom 6. stoljeća pr. Kr. svi su građani smjeli sudjelovati u skupštini, ali najsiromašniji nisu imali pravo govoriti na njoj ni obnašati javne dužnosti. Uvođenjem demokracije skupština je postala pravni temelj državne vlasti, a svi su građani u njoj imali jednaka prava. Međutim, osobe bez građanskog statusa, poput <nowiki>[[metek|meteka]]</nowiki> (stranaca koji su živjeli u Ateni) i <nowiki>[[ropstvo u antičkoj Grčkoj|robova]]</nowiki>, nisu imale nikakva politička prava. Nakon uspostave demokracije u Ateni i drugi su grčki gradovi-države uveli demokratske sustave. Ipak, mnogi su zadržali tradicionalnije oblike vlasti. Kao i u brojnim drugim pitanjima, Sparta je bila iznimka: tijekom cijelog promatranog razdoblja njome nisu vladali jedan, nego dva nasljedna kralja. Takav se sustav naziva <nowiki>[[diarhija|diarhijom]]</nowiki>. Spartanski kraljevi pripadali su dinastijama <nowiki>[[Agijadi|Agijada]]</nowiki> i <nowiki>[[Euripontidi|Euripontida]]</nowiki>, koje su prema predaji potjecale od <nowiki>[[Euristen]]</nowiki>a i <nowiki>[[Proklo]]</nowiki>a. Vjerovalo se da su osnivači obiju dinastija bili sinovi blizanci <nowiki>[[Aristodem]]</nowiki>a, vladara iz <nowiki>[[Heraklidi|heraklidske]]</nowiki> loze. Međutim, vlast kraljeva bila je ograničena djelovanjem vijeća staraca, <nowiki>[[geruzija|geruzije]]</nowiki>, i magistrata posebno zaduženih za nadzor kraljeva, <nowiki>[[efor|efora]]</nowiki>. == Izvori == {{izvori}} === Bibliografija === {{refbegin|30em}} * {{cite book |last=Antonaccio |first=Carla M. |chapter=Colonization: Greece on the Move 900–480 |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Asheri |first1=David |last2=Lloyd |first2=Alan |last3=Corcella |first3=Aldo |year=2007 |title=A Commentary on Herodotus, Books 1–4 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-814956-9}} * {{cite book |last1=Boardman |first1=John |last2=Hammond |first2=N. G. L. |chapter=Preface |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History – Volume 3, part 3 |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Bowersock |first=G. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=The literature of the Empire |editor1-last=Easterling |editor1-first=P. E. |editor1-link=P. E. Easterling |editor2-last=Knox |editor2-first=Bernard M. W. |editor2-link=Bernard Knox |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Bremmer |first=Jan M. |chapter=Greek Normative Animal Sacrifice |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Bulloch |first=A. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Hellenistic Poetry |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Cameron |first=Alan |year=2004 |title=Greek Mythography in the Roman World |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-803821-4}} * {{cite book |last=Dowden |first=Ken |chapter=Olympian Gods, Olympian Pantheon |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Furley |first=William D. |chapter=Prayers and Hymns |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Hammond |first=N. G. L. |chapter=The Peloponnese |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III.iii |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Handley |first=E. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Comedy |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Hornblower |first=Simon |title=The Greek World: 479–323 BC |edition=4 |publisher=Routledge |location=Abingdon |year=2011}} * {{cite book |last=Kirk |first=G. S. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Homer |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=König |first=Jason |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Roman World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Marincola |first=John |year=2001 |title=Greek Historians |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-922501-9}} * {{cite book |last=Martin |first=Thomas R. |title=Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times |publisher=Yale University Press |location=New Haven |year=2013 |edition=2}} * {{cite book |last=McGlew |first=James |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Classical Age of Greece |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Mori |first=Anatole |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Hellenistic World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Noegel |first=Scott B. |chapter=Greek Religion and the Ancient Near East |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Ogden |first=Daniel |chapter=Introduction |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Power |first=Timothy |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Archaic Age |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Roberts |first=Jennifer T. |year=2011 |title=Herodotus: a Very Short Introduction |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-957599-2}} * {{cite book |last=Shapiro |first=H. A. |chapter=Introduction |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Shipley |first1=D. Graham J. |title=The Greek World After Alexander 323-30 BC |date=2014 |publisher=Taylor and Francis |location=Hoboken |isbn=978-0-415-04617-6}} * {{cite book |last=Sparks |first=Kenton L. |year=1998 |title=Ethnicity and Identity in Ancient Israel: Prolegomena to the Study of Ethnic Sentiments and their Expression in the Hebrew Bible |location=Winona Lake, IN |publisher=Eisenbrauns |isbn=978-1-57506-033-0}} * {{cite book |last=West |first=M. L. |title=Ancient Greek Music |year=1994 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/ancientgreekmusi0000west}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book |last=Shanks |first=Michael |author-link=Michael Shanks (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=Q8DoQ8SQPP8C |title=Classical Archaeology of Greece: Experiences of the Discipline |date=1996 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-08521-2 |location=London; New York}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=jBNREAAAQBAJ |title=Alternatives to Athens: Varieties of Political Organization and Community in Ancient Greece |date=2000 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-815220-0 |editor-last=Brock |editor-first=Roger |location=Oxford; New York |editor-last2=Hodkinson |editor-first2=Stephen}} * {{Cite book |title=Money, Labour and Land: Approaches to the Economies of Ancient Greece |date=2002 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-19649-9 |editor-last=Cartledge |editor-first=Paul |editor-link=Paul Cartledge |location=London; New York |editor-last2=Cohen |editor-first2=Edward E. |editor-last3=Foxhall |editor-first3=Lin |editor-link3=Lin Foxhall}} * {{Cite book |last=Cohen |first=Edward E. |title=Athenian Economy and Society: A Banking Perspective |date=1992 |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-691-03609-0 |location=Princeton, N.J}} * {{Cite book |last=Hurwit |first=Jeffrey M. |url=https://books.google.com/books?id=Ofxx9UQJPZwC |title=The Art and Culture of Early Greece, 1100-480 B.C |date=1985 |publisher=[[Cornell University Press]] |isbn=978-0-8014-1767-2 |location=Ithaca}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=wLGRARDRtjoC |title=A Companion to the Classical Greek World |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-23014-4 |editor-last=Kinzl |editor-first=Konrad H. |location=Malden, MA}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=fnJvha8jzzQC |title=Classical Greece: Ancient Histories and Modern Archaeologies |date=1994 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-39279-2 |editor-last=Morris |editor-first=Ian |editor-link=Ian Morris (historian) |location=Cambridge [England]; New York, NY, USA}} * {{Cite book |url=https://archive.org/details/ancientgreecepol0000unse |title=Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History |date=2008 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-530800-6 |editor-last=Pomeroy |editor-first=Sarah B. |editor-link=Sarah B. Pomeroy |edition=2nd |location=New York}} * {{Cite book |last=Rhodes |first=P. J. |author-link=P. J. Rhodes |title=A History of the Classical Greek World, 478-323 BC |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-22564-5 |location=Malden, Mass}} * {{Cite book |last=Whitley |first=James |author-link=James Whitley (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=njOKqvpRrh4C |title=The Archaeology of Ancient Greece |date=2001 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-62205-9 |location=Cambridge, U.K.; New York}} {{refend}} lp7kphca4193s9tamq3ndf4d5jcp9lk 7615404 7615391 2026-10-08T21:09:01Z Dean72 77466 7615404 wikitext text/x-wiki [[File:Parthenon (30276156187).jpg|mini|Partenon, hram božice Atene u gradu Ateni.|400x400px]] [[Datoteka:Location_greek_ancient.svg|mini|400x400px|'''Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr.''']] '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.–9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja, uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]].<ref name="Thomas1988">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Carol G.|url=https://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|title=Paths from ancient Greece|publisher=Brill|year=1988|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajne spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti.<ref name="EllynMcGinnis2004">{{Citiranje knjige|last=Maura Ellyn|url=https://books.google.com/books?id=N69iOTtVHGYC&pg=PT8|title=Greece: A Primary Source Cultural Guide|last2=Maura McGinnis|publisher=Rosen|year=2004|isbn=978-0-8239-3999-2|page=8}}</ref><ref name="FindlingPelle2004">{{Citiranje knjige|last=John E. Findling|url=https://books.google.com/books?id=QmXi_-Jujj0C&pg=PR23|title=Encyclopedia of the Modern Olympic Movement|last2=Kimberly D. Pelle|publisher=Greenwood|year=2004|isbn=978-0-313-32278-5|page=23}}</ref><ref name="ThompsonMullin">{{Citiranje knjige|last=Wayne C. Thompson|url=https://books.google.com/books?id=serMXIpALD0C|title=Western Europe, 1983|last2=Mark H. Mullin|publisher=Stryker-Post Publications|year=1983|isbn=978-0-943448-11-4|page=337|quote=for ancient Greece was the cradle of Western culture&nbsp;...}}</ref> == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Osborne|first=Robin|title=Greece in the Making: 1200–479 BC|publisher=Routledge|year=2009|location=London|page=xvii}}</ref> Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]].<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}}</ref> Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti Aleksandra Velikog [[323. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}}</ref> Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hadas|first=Moses|url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273|title=A History of Greek Literature|publisher=Columbia University Press|year=1950|isbn=978-0-231-01767-1|page=273}}</ref> == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava.<ref>{{Harvp|Marincola|2001}}</ref><ref>{{Harvp|Roberts|2011}}</ref><ref>{{Harvp|Sparks|1998}}</ref><ref>{{Harvp|Asheri|Lloyd|Corcella|2007}}</ref><ref>{{Harvp|Cameron|2004}}</ref> Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest, uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grant|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=IUNxvi0kbd8C|title=Greek and Roman historians: information and misinformation|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-0-415-11770-8|page=74}}</ref> == Povijest == === Arhajsko razdoblje === [[File:Prothesis_Dipylon_Painter_A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]] Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom grčkog mračnog doba. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini uspostavljenim.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnih i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] porobivši njezino stanovništvo.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]].<ref>{{Harvnb|Hammond|1982}}</ref> Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioia.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> === Klasična Grčka === [[File:EarlyAthenianCoin.jpg|lijevo|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (mitologija)|Atene]] na aversu i njezine sove na reversu, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]] Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo.<ref name="martin2013">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane.<ref name="martin20132">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[Darije I. Veliki|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su, uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]], porazili Perzijance u [[Bitka kod Maratona|Maratonskoj bitci]], nakon čega se perzijska flota povukla.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[File:Map_Greco-Persian_Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]]] [[File:Map_athenian_empire_431_BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] 431. pr. Kr.]] Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku.<ref name="martin131">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke predali su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji.<ref name="martin1312">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Istodobno je kartažanska vojska napala grčku Siciliju. Godine 480. pr. Kr. odigrala se prva velika bitka kod [[Bitka kod Termopila|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica, predvođena s tristo Spartanaca, nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija (vojskovođa)|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na [[Cipar|Cipru]] 450. pr. Kr.<ref name="martin147">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Tijekom 450-ih Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina (otok)|Eginom]] i [[Korint|Korintom]]. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan.<ref name="martin1472">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[File:Pericles_Pio-Clementino_Inv269.jpg|lijevo|mini|Bista [[Periklo|Perikla]], vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata.]] Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika [[Periklo|Perikla]].<ref name="hornblower160">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]].<ref name="hornblower1602">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili.<ref name="hornblower162">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije.<ref name="hornblower1622">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je pregovarao o [[Nikijin mir|mirovnom sporazumu]].<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan pomorski pohod s ciljem ovladavanja [[Sicilija|Sicilijom]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza]]: gotovo cijela vojska i brodovlje bili su uništeni.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici započeli su podizati pobunu protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke sukobe na strani Sparte.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke.<ref name="Martin 2013 205">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata.<ref name="Martin 2013 2052">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Kraljevski mir|Antalkidin mir]] („Kraljevski mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]] Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i helotske radne snage koju je ona pružala.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[File:Alexander_the_Great_mosaic.jpg|lijevo|mini|[[Aleksandrov mozaik]], Nacionalni arheološki muzej u Napulju.]] Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintska liga|Korintsku ligu]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Osvojio je Perzijsko Carstvo porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indija|Indiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> === Helenističko razdoblje === [[File:Diadochen1.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Diadochen1.png|desno|mini|The major [[:en:Hellenistic_civilization|Hellenistic]] realms included the [[:en:Diadochi|Diadochi]] kingdoms:{{legend|#787CAD|Kingdom of [[Ptolemy I Soter]]}}{{legend|#50A249|Kingdom of [[Cassander]]}}{{legend|#C38833|Kingdom of [[Lysimachus]]}}{{legend|#C3B933|Kingdom of [[Seleucus I Nicator]]}}{{legend|#AF3662|[[Epirus]]}} Also shown on the map:{{legend|#85AB54|[[Greek colonies]]}}{{legend|#A361BD|[[Carthage]] (non-Greek)}}{{legend|#70A9BE|[[Ancient Rome|Rome]] (non-Greek)}}]] Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali.{{sfn|Martin|2013|p=253}} Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu.{{Sfn|Martin|2013|pp=254–255}} Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]].{{Sfn|Martin|2013|p=256}} U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]].{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja.{{Sfn|Martin|2013|p=256}} Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika.{{Sfn|Martin|2013|p=259}} [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]].{{Sfn|Martin|2013|p=259}} Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukovići|Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili [[Rimljani]] i uključili u Rimsku Republiku, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === [[File:Linguistic_map_of_the_Roman_Empire_c._400.svg|desno|mini|Jezična karta Rimskog Carstva {{Circa|400}}]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Lucije Kornelije Sula|Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. == Geografija == === Regije === [[File:Ancient_Regions_Mainland_Greece.png|mini|Glavna područja kopnene antičke Grčke i susjedne „barbarske” zemlje.]] Grčka je izrazito planinska zemlja, zbog čega se Stara Grčka sastojala od brojnih manjih područja, od kojih je svako imalo vlastiti dijalekt, kulturne posebnosti i identitet. [[Regionalizam (politika)|Regionalizam]] i sukobi među pojedinim područjima bili su važna obilježja Stare Grčke. Gradovi su se uglavnom nalazili u dolinama između planina ili na obalnim ravnicama te su nadzirali određeno područje u svojoj okolici. Na jugu se nalazio [[Peloponez]], koji se sastojao od područja Lakonije na jugoistoku, Mesenije na jugozapadu, Elide na zapadu, Ahaje na sjeveru, Korintije na sjeveroistoku, Argolide na istoku i Arkadije u središnjem dijelu. Ta su se imena sačuvala do danas kao nazivi regionalnih jedinica suvremene [[Grčka|Grčke]], premda s ponešto drukčijim granicama. Kopnena Grčka sjeverno od Peloponeza, danas poznata kao Središnja Grčka, na zapadu se sastojala od [[Etolija|Etolije]] i [[Akarnanija|Akarnanije]], u središnjem dijelu od [[Lokrija|Lokride]], [[Dorida]] i [[Fokida|Fokide]], a na istoku od [[Beotija|Beotije]], Atike i [[Megarida|Megaride]]. Na sjeveroistoku se nalazila [[Tesalija]], a na sjeverozapadu [[Epir]]. Epir se protezao od [[Ambracijski zaljev|Ambracijskog zaljeva]] na jugu do [[Keraunijske planine|Keraunijskih planina]] i rijeke [[Vjosa]] na sjeveru, a sastojao se od [[Kaonija|Kaonije]] na sjeveru, [[Molosi|Molosije]] u središnjem dijelu i [[Tesprotija|Tesprotije]] na jugu. U sjeveroistočnom kutu nalazila se [[Kraljevina Makedonija|Makedonija]], koja se u početku sastojala od Donje Makedonije i njezinih područja, među kojima su bili [[Ematija]], [[Pierija (Makedonija)|Pierija]] i [[Botijeja]], a poslije su joj pripojene [[Almopija]] i [[Amfaksitida]]. Izvorna prijestolnica Makedonije bila je [[Ege (Makedonija)|Ege]], a u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] prijestolnica je premještena u [[Pela (Grčka)|Pelu]]. U vrijeme [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandra I. Makedonskog]] argeadski kraljevi Makedonije počeli su širiti svoju vlast prema [[Eordaja|Eordaji]] i ostatku Gornje Makedonije, područjima koja su naseljavala neovisna gornjomakedonska plemena poput [[Linkesti|Linkesta]], [[Oresti|Oresta]] i [[Elimiota]], te prema istoku preko rijeke [[Vardar|Aksija]] u [[Migdonija|Migdoniju]] i područja naseljena [[Tračani|tračkim]] plemenima. Sjeverno od Makedonije živjeli su različiti narodi koji nisu pripadali grčkom svijetu: [[Pajonci]] izravno na sjeveru, [[Tračani]] na sjeveroistoku te [[Iliri]] na sjeverozapadu s kojima su Makedonci često bili u sukobu. [[Halkidika]] je već rano bila naseljena grčkim kolonizatorima iz južne Grčke i smatrala se dijelom grčkog svijeta, dok je od kraja [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] došlo do znatnijeg grčkog naseljavanja i na istočnim obalama [[Egejsko more|Egejskog mora]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. === Kolonije === [[File:Greek_Colonization_Archaic_Period.svg|mini|Grčka područja i kolonije u arhajskom razdoblju (750. – 550. pr. Kr.)]] [[File:Agrigento-Tempio_della_Concordia01.JPG|mini|[[Temple of Concordia, Agrigento|Hram Concordia]], [[Valle dei Templi]], [[Magna Graecia]], današnja Italija.]] Tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] grčko je stanovništvo naraslo iznad održivosti ograničenih obradivih površina same [[Grčka|Grčke]], što je dovelo do osnivanja velikog broja [[Grčka kolonizacija|kolonija]] izvan matičnog područja. Prema jednoj procjeni, stanovništvo na širem području grčkog naseljavanja poraslo je približno deset puta između [[800. pr. Kr.|800.]] i [[400. pr. Kr.]], s oko 800 000 na čak 7,5–10 milijuna stanovnika.{{sfn|...}} To nije bilo povezano samo s trgovinom nego i s osnivanjem novih naselja. Te grčke kolonije nisu, poput rimskih kolonija, bile ovisne o matičnom gradu, nego su bile samostalni [[Polis|gradovi-države]].{{sfn|...}} Grci su se izvan Grčke naseljavali na dva različita načina. Prvi su oblik činila trajna naselja koja su osnivali Grci i koja su se razvijala kao neovisni [[Polis|polisi]]. Drugi oblik činili su [[Emporij|emporiji]], trgovačka naselja u kojima su živjeli i Grci i pripadnici drugih naroda, a koja su prvenstveno služila proizvodnji i trgovini robom. Primjeri takvih naselja bili su [[Al Mina]] na istoku i [[Ischia|Pitekusaj]] na zapadu.{{sfn|...}} Od otprilike 750. do 500. pr. Kr. Grci su osnivali kolonije u svim smjerovima. Na istoku je najprije kolonizirana egejska obala [[Mala Azija|Male Azije]], nakon čega su uslijedili [[Cipar]], obale [[Zapadna Tracija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala [[Crno more|Crnog mora]]. Grčka kolonizacija naposljetku je na sjeveroistoku dosegnula područja današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], sve do [[Taganrog|Taganroga]]. Na zapadu su naseljene obale [[Ilirik|Ilirije]] i [[južna Italija]], poznata kao [[Magna Graecia]], a zatim Južna Francuska, [[Korzika]] i čak istočna [[Španjolska]]. Grčke kolonije osnovane su i u [[Drevni Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnje [[Sirakuza|Sirakuze]], [[Napulj]], [[Marseille]] i [[Istanbul]] svoje početke imaju u grčkim kolonijama Sirakuzama (Συράκουσαι), Neapolisu (Νεάπολις), Masaliji (Μασσαλία) i [[Bizant|Bizantu]] (Βυζάντιον). Te su kolonije imale važnu ulogu u širenju grčkog utjecaja diljem Europe, a pridonijele su i uspostavi trgovačkih mreža na velikim udaljenostima između grčkih gradova-država, čime su potaknule razvoj [[Gospodarstvo antičke Grčke|gospodarstva antičke Grčke]]. == Politika i društvo == === Politički ustroj === [[File:Bust_Pericles_Chiaramonti.jpg|mini|Mramorna bista Perikla s [[Corinthian helmet|korintskom kacigom]], rimska kopija grčkog originala, Museo Chiaramonti, [[Vatikanski muzeji]]. Periklo je bio ključna [[Populizam|populistička]] politička figura u razvoju radikalne [[Atenska demokracija|atenske demokracije]].<ref>Ruden, Sarah (2003). ''Lysistrata''. Hackett, p. 80. {{ISBN|0-87220-603-3}}.</ref>]] Antička Grčka sastojala se od nekoliko stotina razmjerno neovisnih [[Polis|gradova-država]] (''polisa''). Takvo se stanje razlikovalo od većine drugih tadašnjih društava, koja su bila organizirana kao [[Pleme|plemenske zajednice]] ili [[Kraljevina|kraljevstva]] koja su vladala razmjerno velikim područjima. Geografija [[Grčka|Grčke]], razdijeljene brojnim brežuljcima, planinama i rijekama, nedvojbeno je pridonijela političkoj rascjepkanosti Stare Grčke. S jedne strane, [[Grci|stari Grci]] nisu sumnjali da pripadaju „jednom narodu”: imali su istu [[Religija|religiju]], zajedničku temeljnu kulturu i isti jezik. Osim toga, bili su vrlo svjesni svojega plemenskog podrijetla. [[Herodot]] je, primjerice, mogao detaljno razvrstati gradove-države prema plemenskoj pripadnosti. Ipak, premda su postojale i takve šire veze, čini se da su one rijetko imale važniju ulogu u grčkoj politici. Neovisnost pojedinih polisa branila se vrlo odlučno, a stari Grci rijetko su razmatrali mogućnost političkog ujedinjenja. Čak i tijekom drugog perzijskog pohoda na Grčku, kada se skupina gradova-država udružila radi obrane zemlje, velika većina polisa ostala je neutralna. Nakon poraza Perzijanaca saveznici su se ubrzo ponovno počeli međusobno sukobljavati.<nowiki><ref>...</ref></nowiki> Glavna obilježja političkog sustava Stare Grčke stoga su bila njegova rascjepkanost, koja očito nije prvenstveno proizlazila iz plemenske organizacije, te usredotočenost na urbana središta unutar inače vrlo malih država. Posebnosti grčkog sustava očituju se i u [[Kolonija|kolonijama]] koje su Grci osnivali diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Premda su te kolonije određeni grčki polis mogle smatrati svojom „maticom” i prema njemu zadržavati bliske osjećaje, bile su potpuno neovisne o gradu iz kojega su potekle. Manji polisi neizbježno su katkad dolazili pod utjecaj moćnijih susjeda, ali čini se da su osvajanje ili izravna vlast drugoga grada-države bili razmjerno rijetki. Umjesto toga, polisi su se udruživali u saveze čije se članstvo neprestano mijenjalo. U kasnijem klasičnom razdoblju savezi su postajali malobrojniji i veći, a njima je dominirao jedan grad, osobito [[Atena (polis)|Atena]], [[Sparta]] ili [[Antička Teba (Grčka)|Teba]]. Polisi su često bili prisiljeni pristupiti takvim savezima pod prijetnjom rata ili kao dijelu mirovnog sporazuma. Čak ni nakon što je [[Filip II. Makedonski]] osvojio središnja područja Stare Grčke, nije pokušao pripojiti ih svojoj državi niti ih ujediniti u novu pokrajinu, nego je većinu polisa prisilio da pristupe njegovu [[Korintska liga|Korintskoj ligi]]. === Državna uprava i pravo === [[File:Law_Code_Gortyn_Louvre_Ma703.jpg|lijevo|mini|Nasljedno pravo, dio [[Gortyn code|Gortinskog zakonika]] s Krete, ulomak 11. stupca. Vapnenac, 5. stoljeće pr. Kr.]] Čini se da su mnogi grčki gradovi-države u početku bili male monarhije. Često je postojala gradska dužnost na kojoj su se zadržale neke preostale, uglavnom ceremonijalne kraljevske ovlasti (''basileus''), primjerice dužnost [[Arhont|arhonta-basileja]] u Ateni.<nowiki><ref>...</ref></nowiki> Međutim, do arhajskog razdoblja, odnosno početaka povijesno zabilježene prošlosti, većina gradova-država već je postala aristokratskim [[Oligarhija|oligarhijama]]. Nije posve jasno kako je došlo do te promjene. U [[Atena (polis)|Ateni]] je, primjerice, kraljevska vlast do približno 1050. pr. Kr. bila svedena na nasljednu doživotnu dužnost glavnog magistrata, odnosno arhonta. Do 753. pr. Kr. ta se dužnost dodjeljivala na deset godina, a do 683. pr. Kr. arhonti su se birali svake godine. U svakoj je fazi sve veći dio vlasti prelazio na aristokraciju kao cjelinu, a udaljavao se od pojedinca. Prevlast malog broja obitelji u politici i istodobno gomilanje bogatstva u njihovim rukama neizbježno su u mnogim polisima izazivali društvene nemire. U nekom bi trenutku u brojnim gradovima vlast preuzeo [[tiranin]], ne nužno u današnjem smislu vladara represivnog [[Autokracija|autokratskog]] režima, i vladao prema vlastitoj volji. Često mu je [[Populizam|populistički]] program pomagao da zadrži vlast. U političkom sustavu obilježenom klasnim sukobima, vladavina snažnog pojedinca često se smatrala najboljim rješenjem. [[Atena (polis)|Atena]] je u drugoj polovici [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] potpala pod tiransku vlast. Nakon njezina okončanja Atenjani su uspostavili [[Atenska demokracija|demokraciju]], prvu takvu u svijetu, kao radikalno rješenje kojim su nastojali spriječiti povratak [[Aristokracija|aristokracije]] na vlast. Skupština građana (''eklezija'') u kojoj se raspravljalo o gradskoj politici postojala je još od reformi [[Drakon|Drakona]] iz 621. pr. Kr. Nakon reformi [[Solon|Solona]] početkom 6. stoljeća pr. Kr. svi su građani smjeli sudjelovati u skupštini, ali najsiromašniji nisu imali pravo govoriti na njoj ni obnašati javne dužnosti. Uvođenjem demokracije skupština je postala pravni temelj državne vlasti, a svi su građani u njoj imali jednaka prava. Međutim, osobe bez građanskog statusa, poput [[Metek|meteka]] (stranaca koji su živjeli u Ateni) i [[Robovlasništvo|robova]], nisu imale nikakva politička prava. Nakon uspostave demokracije u Ateni i drugi su grčki gradovi-države uveli demokratske sustave. Ipak, mnogi su zadržali tradicionalnije oblike vlasti. Kao i u brojnim drugim pitanjima, [[Sparta]] je bila iznimka: tijekom cijelog promatranog razdoblja njome nisu vladali jedan, nego dva nasljedna kralja. Takav se sustav naziva [[Dvovlašće|diarhijom]]. Spartanski kraljevi pripadali su dinastijama [[Agijadi|Agijada]] i [[Euripontidi|Euripontida]], koje su prema predaji potjecale od [[Euristen]] i [[Proklo (spartanski kralj)|Prokla]]. Vjerovalo se da su osnivači obiju dinastija bili sinovi blizanci [[Aristodem|Aristodema]], vladara iz [[Heraklo|heraklidske]] loze. Međutim, vlast kraljeva bila je ograničena djelovanjem vijeća staraca [[Geruzija|geruzije]] i magistrata posebno zaduženih za nadzor kraljeva [[Efor (državnik)|efora]]. == Izvori == {{izvori}} === Bibliografija === {{refbegin|30em}} * {{cite book |last=Antonaccio |first=Carla M. |chapter=Colonization: Greece on the Move 900–480 |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Asheri |first1=David |last2=Lloyd |first2=Alan |last3=Corcella |first3=Aldo |year=2007 |title=A Commentary on Herodotus, Books 1–4 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-814956-9}} * {{cite book |last1=Boardman |first1=John |last2=Hammond |first2=N. G. L. |chapter=Preface |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History – Volume 3, part 3 |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Bowersock |first=G. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=The literature of the Empire |editor1-last=Easterling |editor1-first=P. E. |editor1-link=P. E. Easterling |editor2-last=Knox |editor2-first=Bernard M. W. |editor2-link=Bernard Knox |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Bremmer |first=Jan M. |chapter=Greek Normative Animal Sacrifice |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Bulloch |first=A. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Hellenistic Poetry |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Cameron |first=Alan |year=2004 |title=Greek Mythography in the Roman World |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-803821-4}} * {{cite book |last=Dowden |first=Ken |chapter=Olympian Gods, Olympian Pantheon |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Furley |first=William D. |chapter=Prayers and Hymns |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Hammond |first=N. G. L. |chapter=The Peloponnese |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III.iii |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Handley |first=E. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Comedy |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Hornblower |first=Simon |title=The Greek World: 479–323 BC |edition=4 |publisher=Routledge |location=Abingdon |year=2011}} * {{cite book |last=Kirk |first=G. S. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Homer |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=König |first=Jason |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Roman World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Marincola |first=John |year=2001 |title=Greek Historians |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-922501-9}} * {{cite book |last=Martin |first=Thomas R. |title=Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times |publisher=Yale University Press |location=New Haven |year=2013 |edition=2}} * {{cite book |last=McGlew |first=James |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Classical Age of Greece |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Mori |first=Anatole |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Hellenistic World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Noegel |first=Scott B. |chapter=Greek Religion and the Ancient Near East |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Ogden |first=Daniel |chapter=Introduction |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Power |first=Timothy |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Archaic Age |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Roberts |first=Jennifer T. |year=2011 |title=Herodotus: a Very Short Introduction |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-957599-2}} * {{cite book |last=Shapiro |first=H. A. |chapter=Introduction |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Shipley |first1=D. Graham J. |title=The Greek World After Alexander 323-30 BC |date=2014 |publisher=Taylor and Francis |location=Hoboken |isbn=978-0-415-04617-6}} * {{cite book |last=Sparks |first=Kenton L. |year=1998 |title=Ethnicity and Identity in Ancient Israel: Prolegomena to the Study of Ethnic Sentiments and their Expression in the Hebrew Bible |location=Winona Lake, IN |publisher=Eisenbrauns |isbn=978-1-57506-033-0}} * {{cite book |last=West |first=M. L. |title=Ancient Greek Music |year=1994 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/ancientgreekmusi0000west}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book |last=Shanks |first=Michael |author-link=Michael Shanks (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=Q8DoQ8SQPP8C |title=Classical Archaeology of Greece: Experiences of the Discipline |date=1996 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-08521-2 |location=London; New York}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=jBNREAAAQBAJ |title=Alternatives to Athens: Varieties of Political Organization and Community in Ancient Greece |date=2000 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-815220-0 |editor-last=Brock |editor-first=Roger |location=Oxford; New York |editor-last2=Hodkinson |editor-first2=Stephen}} * {{Cite book |title=Money, Labour and Land: Approaches to the Economies of Ancient Greece |date=2002 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-19649-9 |editor-last=Cartledge |editor-first=Paul |editor-link=Paul Cartledge |location=London; New York |editor-last2=Cohen |editor-first2=Edward E. |editor-last3=Foxhall |editor-first3=Lin |editor-link3=Lin Foxhall}} * {{Cite book |last=Cohen |first=Edward E. |title=Athenian Economy and Society: A Banking Perspective |date=1992 |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-691-03609-0 |location=Princeton, N.J}} * {{Cite book |last=Hurwit |first=Jeffrey M. |url=https://books.google.com/books?id=Ofxx9UQJPZwC |title=The Art and Culture of Early Greece, 1100-480 B.C |date=1985 |publisher=[[Cornell University Press]] |isbn=978-0-8014-1767-2 |location=Ithaca}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=wLGRARDRtjoC |title=A Companion to the Classical Greek World |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-23014-4 |editor-last=Kinzl |editor-first=Konrad H. |location=Malden, MA}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=fnJvha8jzzQC |title=Classical Greece: Ancient Histories and Modern Archaeologies |date=1994 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-39279-2 |editor-last=Morris |editor-first=Ian |editor-link=Ian Morris (historian) |location=Cambridge [England]; New York, NY, USA}} * {{Cite book |url=https://archive.org/details/ancientgreecepol0000unse |title=Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History |date=2008 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-530800-6 |editor-last=Pomeroy |editor-first=Sarah B. |editor-link=Sarah B. Pomeroy |edition=2nd |location=New York}} * {{Cite book |last=Rhodes |first=P. J. |author-link=P. J. Rhodes |title=A History of the Classical Greek World, 478-323 BC |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-22564-5 |location=Malden, Mass}} * {{Cite book |last=Whitley |first=James |author-link=James Whitley (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=njOKqvpRrh4C |title=The Archaeology of Ancient Greece |date=2001 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-62205-9 |location=Cambridge, U.K.; New York}} {{refend}} bx00jylfltfmsdveqer6pxv4of91zts 7615407 7615404 2026-10-08T21:38:24Z Dean72 77466 7615407 wikitext text/x-wiki [[File:Parthenon (30276156187).jpg|mini|Partenon, hram božice Atene u gradu Ateni.|400x400px]] [[Datoteka:Location_greek_ancient.svg|mini|400x400px|'''Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr.''']] '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.–9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja, uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]].<ref name="Thomas1988">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Carol G.|url=https://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|title=Paths from ancient Greece|publisher=Brill|year=1988|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajne spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti.<ref name="EllynMcGinnis2004">{{Citiranje knjige|last=Maura Ellyn|url=https://books.google.com/books?id=N69iOTtVHGYC&pg=PT8|title=Greece: A Primary Source Cultural Guide|last2=Maura McGinnis|publisher=Rosen|year=2004|isbn=978-0-8239-3999-2|page=8}}</ref><ref name="FindlingPelle2004">{{Citiranje knjige|last=John E. Findling|url=https://books.google.com/books?id=QmXi_-Jujj0C&pg=PR23|title=Encyclopedia of the Modern Olympic Movement|last2=Kimberly D. Pelle|publisher=Greenwood|year=2004|isbn=978-0-313-32278-5|page=23}}</ref><ref name="ThompsonMullin">{{Citiranje knjige|last=Wayne C. Thompson|url=https://books.google.com/books?id=serMXIpALD0C|title=Western Europe, 1983|last2=Mark H. Mullin|publisher=Stryker-Post Publications|year=1983|isbn=978-0-943448-11-4|page=337|quote=for ancient Greece was the cradle of Western culture&nbsp;...}}</ref> == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Osborne|first=Robin|title=Greece in the Making: 1200–479 BC|publisher=Routledge|year=2009|location=London|page=xvii}}</ref> Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]].<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}}</ref> Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti Aleksandra Velikog [[323. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}}</ref> Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hadas|first=Moses|url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273|title=A History of Greek Literature|publisher=Columbia University Press|year=1950|isbn=978-0-231-01767-1|page=273}}</ref> == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava.<ref>{{Harvp|Marincola|2001}}</ref><ref>{{Harvp|Roberts|2011}}</ref><ref>{{Harvp|Sparks|1998}}</ref><ref>{{Harvp|Asheri|Lloyd|Corcella|2007}}</ref><ref>{{Harvp|Cameron|2004}}</ref> Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest, uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grant|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=IUNxvi0kbd8C|title=Greek and Roman historians: information and misinformation|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-0-415-11770-8|page=74}}</ref> == Povijest == === Arhajsko razdoblje === [[File:Prothesis_Dipylon_Painter_A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]] Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom grčkog mračnog doba. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini uspostavljenim.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnih i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] porobivši njezino stanovništvo.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]].<ref>{{Harvnb|Hammond|1982}}</ref> Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioia.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> === Klasična Grčka === [[File:EarlyAthenianCoin.jpg|lijevo|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (mitologija)|Atene]] na aversu i njezine sove na reversu, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]] Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo.<ref name="martin2013">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane.<ref name="martin20132">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[Darije I. Veliki|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su, uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]], porazili Perzijance u [[Bitka kod Maratona|Maratonskoj bitci]], nakon čega se perzijska flota povukla.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[File:Map_Greco-Persian_Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]]] [[File:Map_athenian_empire_431_BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] 431. pr. Kr.]] Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku.<ref name="martin131">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke predali su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji.<ref name="martin1312">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Istodobno je kartažanska vojska napala grčku Siciliju. Godine 480. pr. Kr. odigrala se prva velika bitka kod [[Bitka kod Termopila|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica, predvođena s tristo Spartanaca, nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija (vojskovođa)|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na [[Cipar|Cipru]] 450. pr. Kr.<ref name="martin147">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Tijekom 450-ih Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina (otok)|Eginom]] i [[Korint|Korintom]]. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan.<ref name="martin1472">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[File:Pericles_Pio-Clementino_Inv269.jpg|lijevo|mini|Bista [[Periklo|Perikla]], vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata.]] Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika [[Periklo|Perikla]].<ref name="hornblower160">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]].<ref name="hornblower1602">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili.<ref name="hornblower162">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije.<ref name="hornblower1622">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je pregovarao o [[Nikijin mir|mirovnom sporazumu]].<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan pomorski pohod s ciljem ovladavanja [[Sicilija|Sicilijom]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza]]: gotovo cijela vojska i brodovlje bili su uništeni.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici započeli su podizati pobunu protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke sukobe na strani Sparte.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke.<ref name="Martin 2013 205">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata.<ref name="Martin 2013 2052">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Kraljevski mir|Antalkidin mir]] („Kraljevski mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]] Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i helotske radne snage koju je ona pružala.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[File:Alexander_the_Great_mosaic.jpg|lijevo|mini|[[Aleksandrov mozaik]], Nacionalni arheološki muzej u Napulju.]] Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintska liga|Korintsku ligu]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Osvojio je Perzijsko Carstvo porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indija|Indiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> === Helenističko razdoblje === [[File:Diadochen1.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Diadochen1.png|desno|mini|The major [[:en:Hellenistic_civilization|Hellenistic]] realms included the [[:en:Diadochi|Diadochi]] kingdoms:{{legend|#787CAD|Kingdom of [[Ptolemy I Soter]]}}{{legend|#50A249|Kingdom of [[Cassander]]}}{{legend|#C38833|Kingdom of [[Lysimachus]]}}{{legend|#C3B933|Kingdom of [[Seleucus I Nicator]]}}{{legend|#AF3662|[[Epirus]]}} Also shown on the map:{{legend|#85AB54|[[Greek colonies]]}}{{legend|#A361BD|[[Carthage]] (non-Greek)}}{{legend|#70A9BE|[[Ancient Rome|Rome]] (non-Greek)}}]] Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali.{{sfn|Martin|2013|p=253}} Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu.{{Sfn|Martin|2013|pp=254–255}} Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]].{{Sfn|Martin|2013|p=256}} U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]].{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja.{{Sfn|Martin|2013|p=256}} Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika.{{Sfn|Martin|2013|p=259}} [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]].{{Sfn|Martin|2013|p=259}} Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukovići|Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili [[Rimljani]] i uključili u Rimsku Republiku, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === [[File:Linguistic_map_of_the_Roman_Empire_c._400.svg|desno|mini|Jezična karta Rimskog Carstva {{Circa|400}}]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Lucije Kornelije Sula|Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. == Geografija == === Regije === [[File:Ancient_Regions_Mainland_Greece.png|mini|Glavna područja kopnene antičke Grčke i susjedne „barbarske” zemlje.]] Grčka je izrazito planinska zemlja, zbog čega se Stara Grčka sastojala od brojnih manjih područja, od kojih je svako imalo vlastiti dijalekt, kulturne posebnosti i identitet. [[Regionalizam (politika)|Regionalizam]] i sukobi među pojedinim područjima bili su važna obilježja Stare Grčke. Gradovi su se uglavnom nalazili u dolinama između planina ili na obalnim ravnicama te su nadzirali određeno područje u svojoj okolici. Na jugu se nalazio [[Peloponez]], koji se sastojao od područja Lakonije na jugoistoku, Mesenije na jugozapadu, Elide na zapadu, Ahaje na sjeveru, Korintije na sjeveroistoku, Argolide na istoku i Arkadije u središnjem dijelu. Ta su se imena sačuvala do danas kao nazivi regionalnih jedinica suvremene [[Grčka|Grčke]], premda s ponešto drukčijim granicama. Kopnena Grčka sjeverno od Peloponeza, danas poznata kao Središnja Grčka, na zapadu se sastojala od [[Etolija|Etolije]] i [[Akarnanija|Akarnanije]], u središnjem dijelu od [[Lokrija|Lokride]], [[Dorida]] i [[Fokida|Fokide]], a na istoku od [[Beotija|Beotije]], Atike i [[Megarida|Megaride]]. Na sjeveroistoku se nalazila [[Tesalija]], a na sjeverozapadu [[Epir]]. Epir se protezao od [[Ambracijski zaljev|Ambracijskog zaljeva]] na jugu do [[Keraunijske planine|Keraunijskih planina]] i rijeke [[Vjosa]] na sjeveru, a sastojao se od [[Kaonija|Kaonije]] na sjeveru, [[Molosi|Molosije]] u središnjem dijelu i [[Tesprotija|Tesprotije]] na jugu. U sjeveroistočnom kutu nalazila se [[Kraljevina Makedonija|Makedonija]], koja se u početku sastojala od Donje Makedonije i njezinih područja, među kojima su bili [[Ematija]], [[Pierija (Makedonija)|Pierija]] i [[Botijeja]], a poslije su joj pripojene [[Almopija]] i [[Amfaksitida]]. Izvorna prijestolnica Makedonije bila je [[Ege (Makedonija)|Ege]], a u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] prijestolnica je premještena u [[Pela (Grčka)|Pelu]]. U vrijeme [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandra I. Makedonskog]] argeadski kraljevi Makedonije počeli su širiti svoju vlast prema [[Eordaja|Eordaji]] i ostatku Gornje Makedonije, područjima koja su naseljavala neovisna gornjomakedonska plemena poput [[Linkesti|Linkesta]], [[Oresti|Oresta]] i [[Elimiota]], te prema istoku preko rijeke [[Vardar|Aksija]] u [[Migdonija|Migdoniju]] i područja naseljena [[Tračani|tračkim]] plemenima. Sjeverno od Makedonije živjeli su različiti narodi koji nisu pripadali grčkom svijetu: [[Pajonci]] izravno na sjeveru, [[Tračani]] na sjeveroistoku te [[Iliri]] na sjeverozapadu s kojima su Makedonci često bili u sukobu. [[Halkidika]] je već rano bila naseljena grčkim kolonizatorima iz južne Grčke i smatrala se dijelom grčkog svijeta, dok je od kraja [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] došlo do znatnijeg grčkog naseljavanja i na istočnim obalama [[Egejsko more|Egejskog mora]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. === Kolonije === [[File:Greek_Colonization_Archaic_Period.svg|mini|Grčka područja i kolonije u arhajskom razdoblju (750. – 550. pr. Kr.)]] [[File:Agrigento-Tempio_della_Concordia01.JPG|mini|[[Temple of Concordia, Agrigento|Hram Concordia]], [[Valle dei Templi]], [[Magna Graecia]], današnja Italija.]] Tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] grčko je stanovništvo naraslo iznad održivosti ograničenih obradivih površina same [[Grčka|Grčke]], što je dovelo do osnivanja velikog broja [[Grčka kolonizacija|kolonija]] izvan matičnog područja. Prema jednoj procjeni, stanovništvo na širem području grčkog naseljavanja poraslo je približno deset puta između [[800. pr. Kr.|800.]] i [[400. pr. Kr.]], s oko 800 000 na čak 7,5–10 milijuna stanovnika.{{sfn|...}} To nije bilo povezano samo s trgovinom nego i s osnivanjem novih naselja. Te grčke kolonije nisu, poput rimskih kolonija, bile ovisne o matičnom gradu, nego su bile samostalni [[Polis|gradovi-države]].{{sfn|...}} Grci su se izvan Grčke naseljavali na dva različita načina. Prvi su oblik činila trajna naselja koja su osnivali Grci i koja su se razvijala kao neovisni [[Polis|polisi]]. Drugi oblik činili su [[Emporij|emporiji]], trgovačka naselja u kojima su živjeli i Grci i pripadnici drugih naroda, a koja su prvenstveno služila proizvodnji i trgovini robom. Primjeri takvih naselja bili su [[Al Mina]] na istoku i [[Ischia|Pitekusaj]] na zapadu.{{sfn|...}} Od otprilike 750. do 500. pr. Kr. Grci su osnivali kolonije u svim smjerovima. Na istoku je najprije kolonizirana egejska obala [[Mala Azija|Male Azije]], nakon čega su uslijedili [[Cipar]], obale [[Zapadna Tracija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala [[Crno more|Crnog mora]]. Grčka kolonizacija naposljetku je na sjeveroistoku dosegnula područja današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], sve do [[Taganrog|Taganroga]]. Na zapadu su naseljene obale [[Ilirik|Ilirije]] i [[južna Italija]], poznata kao [[Magna Graecia]], a zatim Južna Francuska, [[Korzika]] i čak istočna [[Španjolska]]. Grčke kolonije osnovane su i u [[Drevni Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnje [[Sirakuza|Sirakuze]], [[Napulj]], [[Marseille]] i [[Istanbul]] svoje početke imaju u grčkim kolonijama Sirakuzama (Συράκουσαι), Neapolisu (Νεάπολις), Masaliji (Μασσαλία) i [[Bizant|Bizantu]] (Βυζάντιον). Te su kolonije imale važnu ulogu u širenju grčkog utjecaja diljem Europe, a pridonijele su i uspostavi trgovačkih mreža na velikim udaljenostima između grčkih gradova-država, čime su potaknule razvoj [[Gospodarstvo antičke Grčke|gospodarstva antičke Grčke]]. == Politika i društvo == === Politički ustroj === [[File:Bust_Pericles_Chiaramonti.jpg|mini|Mramorna bista Perikla s [[Corinthian helmet|korintskom kacigom]], rimska kopija grčkog originala, Museo Chiaramonti, [[Vatikanski muzeji]]. Periklo je bio ključna [[Populizam|populistička]] politička figura u razvoju radikalne [[Atenska demokracija|atenske demokracije]].<ref>Ruden, Sarah (2003). ''Lysistrata''. Hackett, p. 80. {{ISBN|0-87220-603-3}}.</ref>]] Antička Grčka sastojala se od nekoliko stotina razmjerno neovisnih [[Polis|gradova-država]] (''polisa''). Takvo se stanje razlikovalo od većine drugih tadašnjih društava, koja su bila organizirana kao [[Pleme|plemenske zajednice]] ili [[Kraljevina|kraljevstva]] koja su vladala razmjerno velikim područjima. Geografija [[Grčka|Grčke]], razdijeljene brojnim brežuljcima, planinama i rijekama, nedvojbeno je pridonijela političkoj rascjepkanosti Stare Grčke. S jedne strane, [[Grci|stari Grci]] nisu sumnjali da pripadaju „jednom narodu”: imali su istu [[Religija|religiju]], zajedničku temeljnu kulturu i isti jezik. Osim toga, bili su vrlo svjesni svojega plemenskog podrijetla. [[Herodot]] je, primjerice, mogao detaljno razvrstati gradove-države prema plemenskoj pripadnosti. Ipak, premda su postojale i takve šire veze, čini se da su one rijetko imale važniju ulogu u grčkoj politici. Neovisnost pojedinih polisa branila se vrlo odlučno, a stari Grci rijetko su razmatrali mogućnost političkog ujedinjenja. Čak i tijekom drugog perzijskog pohoda na Grčku, kada se skupina gradova-država udružila radi obrane zemlje, velika većina polisa ostala je neutralna. Nakon poraza Perzijanaca saveznici su se ubrzo ponovno počeli međusobno sukobljavati.<ref>Holland, T. ''Persian Fire'', Abacus, pp. 363–370 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Glavna obilježja političkog sustava Stare Grčke stoga su bila njegova rascjepkanost, koja očito nije prvenstveno proizlazila iz plemenske organizacije, te usredotočenost na urbana središta unutar inače vrlo malih država. Posebnosti grčkog sustava očituju se i u [[Kolonija|kolonijama]] koje su Grci osnivali diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Premda su te kolonije određeni grčki polis mogle smatrati svojom „maticom” i prema njemu zadržavati bliske osjećaje, bile su potpuno neovisne o gradu iz kojega su potekle. Manji polisi neizbježno su katkad dolazili pod utjecaj moćnijih susjeda, ali čini se da su osvajanje ili izravna vlast drugoga grada-države bili razmjerno rijetki. Umjesto toga, polisi su se udruživali u saveze čije se članstvo neprestano mijenjalo. U kasnijem klasičnom razdoblju savezi su postajali malobrojniji i veći, a njima je dominirao jedan grad, osobito [[Atena (polis)|Atena]], [[Sparta]] ili [[Antička Teba (Grčka)|Teba]]. Polisi su često bili prisiljeni pristupiti takvim savezima pod prijetnjom rata ili kao dijelu mirovnog sporazuma. Čak ni nakon što je [[Filip II. Makedonski]] osvojio središnja područja Stare Grčke, nije pokušao pripojiti ih svojoj državi niti ih ujediniti u novu pokrajinu, nego je većinu polisa prisilio da pristupe njegovu [[Korintska liga|Korintskoj ligi]]. === Državna uprava i pravo === [[File:Law_Code_Gortyn_Louvre_Ma703.jpg|lijevo|mini|Nasljedno pravo, dio [[Gortyn code|Gortinskog zakonika]] s Krete, ulomak 11. stupca. Vapnenac, 5. stoljeće pr. Kr.]] Čini se da su mnogi grčki gradovi-države u početku bili male monarhije. Često je postojala gradska dužnost na kojoj su se zadržale neke preostale, uglavnom ceremonijalne kraljevske ovlasti (''basileus''), primjerice dužnost [[Arhont|arhonta-basileja]] u Ateni.<ref>Holland T. ''Persian Fire'', p. 94 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Međutim, do arhajskog razdoblja, odnosno početaka povijesno zabilježene prošlosti, većina gradova-država već je postala aristokratskim [[Oligarhija|oligarhijama]]. Nije posve jasno kako je došlo do te promjene. U [[Atena (polis)|Ateni]] je, primjerice, kraljevska vlast do približno 1050. pr. Kr. bila svedena na nasljednu doživotnu dužnost glavnog magistrata, odnosno arhonta. Do 753. pr. Kr. ta se dužnost dodjeljivala na deset godina, a do 683. pr. Kr. arhonti su se birali svake godine. U svakoj je fazi sve veći dio vlasti prelazio na aristokraciju kao cjelinu, a udaljavao se od pojedinca. Prevlast malog broja obitelji u politici i istodobno gomilanje bogatstva u njihovim rukama neizbježno su u mnogim polisima izazivali društvene nemire. U nekom bi trenutku u brojnim gradovima vlast preuzeo [[tiranin]], ne nužno u današnjem smislu vladara represivnog [[Autokracija|autokratskog]] režima, i vladao prema vlastitoj volji. Često mu je [[Populizam|populistički]] program pomagao da zadrži vlast. U političkom sustavu obilježenom klasnim sukobima, vladavina snažnog pojedinca često se smatrala najboljim rješenjem. [[Atena (polis)|Atena]] je u drugoj polovici [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] potpala pod tiransku vlast. Nakon njezina okončanja Atenjani su uspostavili [[Atenska demokracija|demokraciju]], prvu takvu u svijetu, kao radikalno rješenje kojim su nastojali spriječiti povratak [[Aristokracija|aristokracije]] na vlast. Skupština građana (''eklezija'') u kojoj se raspravljalo o gradskoj politici postojala je još od reformi [[Drakon|Drakona]] iz 621. pr. Kr. Nakon reformi [[Solon|Solona]] početkom 6. stoljeća pr. Kr. svi su građani smjeli sudjelovati u skupštini, ali najsiromašniji nisu imali pravo govoriti na njoj ni obnašati javne dužnosti. Uvođenjem demokracije skupština je postala pravni temelj državne vlasti, a svi su građani u njoj imali jednaka prava. Međutim, osobe bez građanskog statusa, poput [[Metek|meteka]] (stranaca koji su živjeli u Ateni) i [[Robovlasništvo|robova]], nisu imale nikakva politička prava. Nakon uspostave demokracije u Ateni i drugi su grčki gradovi-države uveli demokratske sustave. Ipak, mnogi su zadržali tradicionalnije oblike vlasti. Kao i u brojnim drugim pitanjima, [[Sparta]] je bila iznimka: tijekom cijelog promatranog razdoblja njome nisu vladali jedan, nego dva nasljedna kralja. Takav se sustav naziva [[Dvovlašće|diarhijom]]. Spartanski kraljevi pripadali su dinastijama [[Agijadi|Agijada]] i [[Euripontidi|Euripontida]], koje su prema predaji potjecale od [[Euristen]] i [[Proklo (spartanski kralj)|Prokla]]. Vjerovalo se da su osnivači obiju dinastija bili sinovi blizanci [[Aristodem|Aristodema]], vladara iz [[Heraklo|heraklidske]] loze. Međutim, vlast kraljeva bila je ograničena djelovanjem vijeća staraca [[Geruzija|geruzije]] i magistrata posebno zaduženih za nadzor kraljeva [[Efor (državnik)|efora]]. == Izvori == {{izvori}} === Bibliografija === {{refbegin|30em}} * {{cite book |last=Antonaccio |first=Carla M. |chapter=Colonization: Greece on the Move 900–480 |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Asheri |first1=David |last2=Lloyd |first2=Alan |last3=Corcella |first3=Aldo |year=2007 |title=A Commentary on Herodotus, Books 1–4 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-814956-9}} * {{cite book |last1=Boardman |first1=John |last2=Hammond |first2=N. G. L. |chapter=Preface |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History – Volume 3, part 3 |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Bowersock |first=G. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=The literature of the Empire |editor1-last=Easterling |editor1-first=P. E. |editor1-link=P. E. Easterling |editor2-last=Knox |editor2-first=Bernard M. W. |editor2-link=Bernard Knox |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Bremmer |first=Jan M. |chapter=Greek Normative Animal Sacrifice |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Bulloch |first=A. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Hellenistic Poetry |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Cameron |first=Alan |year=2004 |title=Greek Mythography in the Roman World |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-803821-4}} * {{cite book |last=Dowden |first=Ken |chapter=Olympian Gods, Olympian Pantheon |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Furley |first=William D. |chapter=Prayers and Hymns |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Hammond |first=N. G. L. |chapter=The Peloponnese |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III.iii |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Handley |first=E. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Comedy |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Hornblower |first=Simon |title=The Greek World: 479–323 BC |edition=4 |publisher=Routledge |location=Abingdon |year=2011}} * {{cite book |last=Kirk |first=G. S. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Homer |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=König |first=Jason |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Roman World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Marincola |first=John |year=2001 |title=Greek Historians |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-922501-9}} * {{cite book |last=Martin |first=Thomas R. |title=Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times |publisher=Yale University Press |location=New Haven |year=2013 |edition=2}} * {{cite book |last=McGlew |first=James |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Classical Age of Greece |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Mori |first=Anatole |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Hellenistic World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Noegel |first=Scott B. |chapter=Greek Religion and the Ancient Near East |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Ogden |first=Daniel |chapter=Introduction |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Power |first=Timothy |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Archaic Age |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Roberts |first=Jennifer T. |year=2011 |title=Herodotus: a Very Short Introduction |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-957599-2}} * {{cite book |last=Shapiro |first=H. A. |chapter=Introduction |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Shipley |first1=D. Graham J. |title=The Greek World After Alexander 323-30 BC |date=2014 |publisher=Taylor and Francis |location=Hoboken |isbn=978-0-415-04617-6}} * {{cite book |last=Sparks |first=Kenton L. |year=1998 |title=Ethnicity and Identity in Ancient Israel: Prolegomena to the Study of Ethnic Sentiments and their Expression in the Hebrew Bible |location=Winona Lake, IN |publisher=Eisenbrauns |isbn=978-1-57506-033-0}} * {{cite book |last=West |first=M. L. |title=Ancient Greek Music |year=1994 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/ancientgreekmusi0000west}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book |last=Shanks |first=Michael |author-link=Michael Shanks (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=Q8DoQ8SQPP8C |title=Classical Archaeology of Greece: Experiences of the Discipline |date=1996 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-08521-2 |location=London; New York}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=jBNREAAAQBAJ |title=Alternatives to Athens: Varieties of Political Organization and Community in Ancient Greece |date=2000 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-815220-0 |editor-last=Brock |editor-first=Roger |location=Oxford; New York |editor-last2=Hodkinson |editor-first2=Stephen}} * {{Cite book |title=Money, Labour and Land: Approaches to the Economies of Ancient Greece |date=2002 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-19649-9 |editor-last=Cartledge |editor-first=Paul |editor-link=Paul Cartledge |location=London; New York |editor-last2=Cohen |editor-first2=Edward E. |editor-last3=Foxhall |editor-first3=Lin |editor-link3=Lin Foxhall}} * {{Cite book |last=Cohen |first=Edward E. |title=Athenian Economy and Society: A Banking Perspective |date=1992 |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-691-03609-0 |location=Princeton, N.J}} * {{Cite book |last=Hurwit |first=Jeffrey M. |url=https://books.google.com/books?id=Ofxx9UQJPZwC |title=The Art and Culture of Early Greece, 1100-480 B.C |date=1985 |publisher=[[Cornell University Press]] |isbn=978-0-8014-1767-2 |location=Ithaca}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=wLGRARDRtjoC |title=A Companion to the Classical Greek World |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-23014-4 |editor-last=Kinzl |editor-first=Konrad H. |location=Malden, MA}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=fnJvha8jzzQC |title=Classical Greece: Ancient Histories and Modern Archaeologies |date=1994 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-39279-2 |editor-last=Morris |editor-first=Ian |editor-link=Ian Morris (historian) |location=Cambridge [England]; New York, NY, USA}} * {{Cite book |url=https://archive.org/details/ancientgreecepol0000unse |title=Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History |date=2008 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-530800-6 |editor-last=Pomeroy |editor-first=Sarah B. |editor-link=Sarah B. Pomeroy |edition=2nd |location=New York}} * {{Cite book |last=Rhodes |first=P. J. |author-link=P. J. Rhodes |title=A History of the Classical Greek World, 478-323 BC |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-22564-5 |location=Malden, Mass}} * {{Cite book |last=Whitley |first=James |author-link=James Whitley (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=njOKqvpRrh4C |title=The Archaeology of Ancient Greece |date=2001 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-62205-9 |location=Cambridge, U.K.; New York}} {{refend}} 06kmpzascvbncxne86p4ctkd3m9ofkw 7615410 7615407 2026-10-08T21:41:01Z Dean72 77466 7615410 wikitext text/x-wiki [[File:Parthenon (30276156187).jpg|mini|Partenon, hram božice Atene u gradu Ateni.|400x400px]] [[Datoteka:Location_greek_ancient.svg|mini|400x400px|'''Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr.''']] '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.–9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja, uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]].<ref name="Thomas1988">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Carol G.|url=https://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|title=Paths from ancient Greece|publisher=Brill|year=1988|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajne spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti.<ref name="EllynMcGinnis2004">{{Citiranje knjige|last=Maura Ellyn|url=https://books.google.com/books?id=N69iOTtVHGYC&pg=PT8|title=Greece: A Primary Source Cultural Guide|last2=Maura McGinnis|publisher=Rosen|year=2004|isbn=978-0-8239-3999-2|page=8}}</ref><ref name="FindlingPelle2004">{{Citiranje knjige|last=John E. Findling|url=https://books.google.com/books?id=QmXi_-Jujj0C&pg=PR23|title=Encyclopedia of the Modern Olympic Movement|last2=Kimberly D. Pelle|publisher=Greenwood|year=2004|isbn=978-0-313-32278-5|page=23}}</ref><ref name="ThompsonMullin">{{Citiranje knjige|last=Wayne C. Thompson|url=https://books.google.com/books?id=serMXIpALD0C|title=Western Europe, 1983|last2=Mark H. Mullin|publisher=Stryker-Post Publications|year=1983|isbn=978-0-943448-11-4|page=337|quote=for ancient Greece was the cradle of Western culture&nbsp;...}}</ref> == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Osborne|first=Robin|title=Greece in the Making: 1200–479 BC|publisher=Routledge|year=2009|location=London|page=xvii}}</ref> Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]].<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 2. - 3.</ref> Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti Aleksandra Velikog [[323. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 1.</ref> Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hadas|first=Moses|url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273|title=A History of Greek Literature|publisher=Columbia University Press|year=1950|isbn=978-0-231-01767-1|page=273}}</ref> == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava.<ref>{{Harvp|Marincola|2001}}</ref><ref>{{Harvp|Roberts|2011}}</ref><ref>{{Harvp|Sparks|1998}}</ref><ref>{{Harvp|Asheri|Lloyd|Corcella|2007}}</ref><ref>{{Harvp|Cameron|2004}}</ref> Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest, uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grant|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=IUNxvi0kbd8C|title=Greek and Roman historians: information and misinformation|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-0-415-11770-8|page=74}}</ref> == Povijest == === Arhajsko razdoblje === [[File:Prothesis_Dipylon_Painter_A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]] Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom grčkog mračnog doba. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini uspostavljenim.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnih i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] porobivši njezino stanovništvo.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]].<ref>{{Harvnb|Hammond|1982}}</ref> Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioia.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> === Klasična Grčka === [[File:EarlyAthenianCoin.jpg|lijevo|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (mitologija)|Atene]] na aversu i njezine sove na reversu, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]] Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo.<ref name="martin2013">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane.<ref name="martin20132">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[Darije I. Veliki|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su, uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]], porazili Perzijance u [[Bitka kod Maratona|Maratonskoj bitci]], nakon čega se perzijska flota povukla.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[File:Map_Greco-Persian_Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]]] [[File:Map_athenian_empire_431_BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] 431. pr. Kr.]] Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku.<ref name="martin131">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke predali su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji.<ref name="martin1312">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Istodobno je kartažanska vojska napala grčku Siciliju. Godine 480. pr. Kr. odigrala se prva velika bitka kod [[Bitka kod Termopila|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica, predvođena s tristo Spartanaca, nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija (vojskovođa)|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na [[Cipar|Cipru]] 450. pr. Kr.<ref name="martin147">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Tijekom 450-ih Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina (otok)|Eginom]] i [[Korint|Korintom]]. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan.<ref name="martin1472">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[File:Pericles_Pio-Clementino_Inv269.jpg|lijevo|mini|Bista [[Periklo|Perikla]], vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata.]] Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika [[Periklo|Perikla]].<ref name="hornblower160">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]].<ref name="hornblower1602">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili.<ref name="hornblower162">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije.<ref name="hornblower1622">{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je pregovarao o [[Nikijin mir|mirovnom sporazumu]].<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan pomorski pohod s ciljem ovladavanja [[Sicilija|Sicilijom]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza]]: gotovo cijela vojska i brodovlje bili su uništeni.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici započeli su podizati pobunu protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke sukobe na strani Sparte.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke.<ref name="Martin 2013 205">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata.<ref name="Martin 2013 2052">{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}}</ref> U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Kraljevski mir|Antalkidin mir]] („Kraljevski mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]] Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i helotske radne snage koju je ona pružala.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> [[File:Alexander_the_Great_mosaic.jpg|lijevo|mini|[[Aleksandrov mozaik]], Nacionalni arheološki muzej u Napulju.]] Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintska liga|Korintsku ligu]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Osvojio je Perzijsko Carstvo porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indija|Indiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}}</ref> === Helenističko razdoblje === [[File:Diadochen1.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Diadochen1.png|desno|mini|The major [[:en:Hellenistic_civilization|Hellenistic]] realms included the [[:en:Diadochi|Diadochi]] kingdoms:{{legend|#787CAD|Kingdom of [[Ptolemy I Soter]]}}{{legend|#50A249|Kingdom of [[Cassander]]}}{{legend|#C38833|Kingdom of [[Lysimachus]]}}{{legend|#C3B933|Kingdom of [[Seleucus I Nicator]]}}{{legend|#AF3662|[[Epirus]]}} Also shown on the map:{{legend|#85AB54|[[Greek colonies]]}}{{legend|#A361BD|[[Carthage]] (non-Greek)}}{{legend|#70A9BE|[[Ancient Rome|Rome]] (non-Greek)}}]] Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali.{{sfn|Martin|2013|p=253}} Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu.{{Sfn|Martin|2013|pp=254–255}} Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]].{{Sfn|Martin|2013|p=256}} U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]].{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja.{{Sfn|Martin|2013|p=256}} Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika.{{Sfn|Martin|2013|p=259}} [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]].{{Sfn|Martin|2013|p=259}} Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukovići|Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili [[Rimljani]] i uključili u Rimsku Republiku, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === [[File:Linguistic_map_of_the_Roman_Empire_c._400.svg|desno|mini|Jezična karta Rimskog Carstva {{Circa|400}}]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Lucije Kornelije Sula|Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. == Geografija == === Regije === [[File:Ancient_Regions_Mainland_Greece.png|mini|Glavna područja kopnene antičke Grčke i susjedne „barbarske” zemlje.]] Grčka je izrazito planinska zemlja, zbog čega se Stara Grčka sastojala od brojnih manjih područja, od kojih je svako imalo vlastiti dijalekt, kulturne posebnosti i identitet. [[Regionalizam (politika)|Regionalizam]] i sukobi među pojedinim područjima bili su važna obilježja Stare Grčke. Gradovi su se uglavnom nalazili u dolinama između planina ili na obalnim ravnicama te su nadzirali određeno područje u svojoj okolici. Na jugu se nalazio [[Peloponez]], koji se sastojao od područja Lakonije na jugoistoku, Mesenije na jugozapadu, Elide na zapadu, Ahaje na sjeveru, Korintije na sjeveroistoku, Argolide na istoku i Arkadije u središnjem dijelu. Ta su se imena sačuvala do danas kao nazivi regionalnih jedinica suvremene [[Grčka|Grčke]], premda s ponešto drukčijim granicama. Kopnena Grčka sjeverno od Peloponeza, danas poznata kao Središnja Grčka, na zapadu se sastojala od [[Etolija|Etolije]] i [[Akarnanija|Akarnanije]], u središnjem dijelu od [[Lokrija|Lokride]], [[Dorida]] i [[Fokida|Fokide]], a na istoku od [[Beotija|Beotije]], Atike i [[Megarida|Megaride]]. Na sjeveroistoku se nalazila [[Tesalija]], a na sjeverozapadu [[Epir]]. Epir se protezao od [[Ambracijski zaljev|Ambracijskog zaljeva]] na jugu do [[Keraunijske planine|Keraunijskih planina]] i rijeke [[Vjosa]] na sjeveru, a sastojao se od [[Kaonija|Kaonije]] na sjeveru, [[Molosi|Molosije]] u središnjem dijelu i [[Tesprotija|Tesprotije]] na jugu. U sjeveroistočnom kutu nalazila se [[Kraljevina Makedonija|Makedonija]], koja se u početku sastojala od Donje Makedonije i njezinih područja, među kojima su bili [[Ematija]], [[Pierija (Makedonija)|Pierija]] i [[Botijeja]], a poslije su joj pripojene [[Almopija]] i [[Amfaksitida]]. Izvorna prijestolnica Makedonije bila je [[Ege (Makedonija)|Ege]], a u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] prijestolnica je premještena u [[Pela (Grčka)|Pelu]]. U vrijeme [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandra I. Makedonskog]] argeadski kraljevi Makedonije počeli su širiti svoju vlast prema [[Eordaja|Eordaji]] i ostatku Gornje Makedonije, područjima koja su naseljavala neovisna gornjomakedonska plemena poput [[Linkesti|Linkesta]], [[Oresti|Oresta]] i [[Elimiota]], te prema istoku preko rijeke [[Vardar|Aksija]] u [[Migdonija|Migdoniju]] i područja naseljena [[Tračani|tračkim]] plemenima. Sjeverno od Makedonije živjeli su različiti narodi koji nisu pripadali grčkom svijetu: [[Pajonci]] izravno na sjeveru, [[Tračani]] na sjeveroistoku te [[Iliri]] na sjeverozapadu s kojima su Makedonci često bili u sukobu. [[Halkidika]] je već rano bila naseljena grčkim kolonizatorima iz južne Grčke i smatrala se dijelom grčkog svijeta, dok je od kraja [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] došlo do znatnijeg grčkog naseljavanja i na istočnim obalama [[Egejsko more|Egejskog mora]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. === Kolonije === [[File:Greek_Colonization_Archaic_Period.svg|mini|Grčka područja i kolonije u arhajskom razdoblju (750. – 550. pr. Kr.)]] [[File:Agrigento-Tempio_della_Concordia01.JPG|mini|[[Temple of Concordia, Agrigento|Hram Concordia]], [[Valle dei Templi]], [[Magna Graecia]], današnja Italija.]] Tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] grčko je stanovništvo naraslo iznad održivosti ograničenih obradivih površina same [[Grčka|Grčke]], što je dovelo do osnivanja velikog broja [[Grčka kolonizacija|kolonija]] izvan matičnog područja. Prema jednoj procjeni, stanovništvo na širem području grčkog naseljavanja poraslo je približno deset puta između [[800. pr. Kr.|800.]] i [[400. pr. Kr.]], s oko 800 000 na čak 7,5–10 milijuna stanovnika.{{sfn|...}} To nije bilo povezano samo s trgovinom nego i s osnivanjem novih naselja. Te grčke kolonije nisu, poput rimskih kolonija, bile ovisne o matičnom gradu, nego su bile samostalni [[Polis|gradovi-države]].{{sfn|...}} Grci su se izvan Grčke naseljavali na dva različita načina. Prvi su oblik činila trajna naselja koja su osnivali Grci i koja su se razvijala kao neovisni [[Polis|polisi]]. Drugi oblik činili su [[Emporij|emporiji]], trgovačka naselja u kojima su živjeli i Grci i pripadnici drugih naroda, a koja su prvenstveno služila proizvodnji i trgovini robom. Primjeri takvih naselja bili su [[Al Mina]] na istoku i [[Ischia|Pitekusaj]] na zapadu.{{sfn|...}} Od otprilike 750. do 500. pr. Kr. Grci su osnivali kolonije u svim smjerovima. Na istoku je najprije kolonizirana egejska obala [[Mala Azija|Male Azije]], nakon čega su uslijedili [[Cipar]], obale [[Zapadna Tracija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala [[Crno more|Crnog mora]]. Grčka kolonizacija naposljetku je na sjeveroistoku dosegnula područja današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], sve do [[Taganrog|Taganroga]]. Na zapadu su naseljene obale [[Ilirik|Ilirije]] i [[južna Italija]], poznata kao [[Magna Graecia]], a zatim Južna Francuska, [[Korzika]] i čak istočna [[Španjolska]]. Grčke kolonije osnovane su i u [[Drevni Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnje [[Sirakuza|Sirakuze]], [[Napulj]], [[Marseille]] i [[Istanbul]] svoje početke imaju u grčkim kolonijama Sirakuzama (Συράκουσαι), Neapolisu (Νεάπολις), Masaliji (Μασσαλία) i [[Bizant|Bizantu]] (Βυζάντιον). Te su kolonije imale važnu ulogu u širenju grčkog utjecaja diljem Europe, a pridonijele su i uspostavi trgovačkih mreža na velikim udaljenostima između grčkih gradova-država, čime su potaknule razvoj [[Gospodarstvo antičke Grčke|gospodarstva antičke Grčke]]. == Politika i društvo == === Politički ustroj === [[File:Bust_Pericles_Chiaramonti.jpg|mini|Mramorna bista Perikla s [[Corinthian helmet|korintskom kacigom]], rimska kopija grčkog originala, Museo Chiaramonti, [[Vatikanski muzeji]]. Periklo je bio ključna [[Populizam|populistička]] politička figura u razvoju radikalne [[Atenska demokracija|atenske demokracije]].<ref>Ruden, Sarah (2003). ''Lysistrata''. Hackett, p. 80. {{ISBN|0-87220-603-3}}.</ref>]] Antička Grčka sastojala se od nekoliko stotina razmjerno neovisnih [[Polis|gradova-država]] (''polisa''). Takvo se stanje razlikovalo od većine drugih tadašnjih društava, koja su bila organizirana kao [[Pleme|plemenske zajednice]] ili [[Kraljevina|kraljevstva]] koja su vladala razmjerno velikim područjima. Geografija [[Grčka|Grčke]], razdijeljene brojnim brežuljcima, planinama i rijekama, nedvojbeno je pridonijela političkoj rascjepkanosti Stare Grčke. S jedne strane, [[Grci|stari Grci]] nisu sumnjali da pripadaju „jednom narodu”: imali su istu [[Religija|religiju]], zajedničku temeljnu kulturu i isti jezik. Osim toga, bili su vrlo svjesni svojega plemenskog podrijetla. [[Herodot]] je, primjerice, mogao detaljno razvrstati gradove-države prema plemenskoj pripadnosti. Ipak, premda su postojale i takve šire veze, čini se da su one rijetko imale važniju ulogu u grčkoj politici. Neovisnost pojedinih polisa branila se vrlo odlučno, a stari Grci rijetko su razmatrali mogućnost političkog ujedinjenja. Čak i tijekom drugog perzijskog pohoda na Grčku, kada se skupina gradova-država udružila radi obrane zemlje, velika većina polisa ostala je neutralna. Nakon poraza Perzijanaca saveznici su se ubrzo ponovno počeli međusobno sukobljavati.<ref>Holland, T. ''Persian Fire'', Abacus, pp. 363–370 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Glavna obilježja političkog sustava Stare Grčke stoga su bila njegova rascjepkanost, koja očito nije prvenstveno proizlazila iz plemenske organizacije, te usredotočenost na urbana središta unutar inače vrlo malih država. Posebnosti grčkog sustava očituju se i u [[Kolonija|kolonijama]] koje su Grci osnivali diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Premda su te kolonije određeni grčki polis mogle smatrati svojom „maticom” i prema njemu zadržavati bliske osjećaje, bile su potpuno neovisne o gradu iz kojega su potekle. Manji polisi neizbježno su katkad dolazili pod utjecaj moćnijih susjeda, ali čini se da su osvajanje ili izravna vlast drugoga grada-države bili razmjerno rijetki. Umjesto toga, polisi su se udruživali u saveze čije se članstvo neprestano mijenjalo. U kasnijem klasičnom razdoblju savezi su postajali malobrojniji i veći, a njima je dominirao jedan grad, osobito [[Atena (polis)|Atena]], [[Sparta]] ili [[Antička Teba (Grčka)|Teba]]. Polisi su često bili prisiljeni pristupiti takvim savezima pod prijetnjom rata ili kao dijelu mirovnog sporazuma. Čak ni nakon što je [[Filip II. Makedonski]] osvojio središnja područja Stare Grčke, nije pokušao pripojiti ih svojoj državi niti ih ujediniti u novu pokrajinu, nego je većinu polisa prisilio da pristupe njegovu [[Korintska liga|Korintskoj ligi]]. === Državna uprava i pravo === [[File:Law_Code_Gortyn_Louvre_Ma703.jpg|lijevo|mini|Nasljedno pravo, dio [[Gortyn code|Gortinskog zakonika]] s Krete, ulomak 11. stupca. Vapnenac, 5. stoljeće pr. Kr.]] Čini se da su mnogi grčki gradovi-države u početku bili male monarhije. Često je postojala gradska dužnost na kojoj su se zadržale neke preostale, uglavnom ceremonijalne kraljevske ovlasti (''basileus''), primjerice dužnost [[Arhont|arhonta-basileja]] u Ateni.<ref>Holland T. ''Persian Fire'', p. 94 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Međutim, do arhajskog razdoblja, odnosno početaka povijesno zabilježene prošlosti, većina gradova-država već je postala aristokratskim [[Oligarhija|oligarhijama]]. Nije posve jasno kako je došlo do te promjene. U [[Atena (polis)|Ateni]] je, primjerice, kraljevska vlast do približno 1050. pr. Kr. bila svedena na nasljednu doživotnu dužnost glavnog magistrata, odnosno arhonta. Do 753. pr. Kr. ta se dužnost dodjeljivala na deset godina, a do 683. pr. Kr. arhonti su se birali svake godine. U svakoj je fazi sve veći dio vlasti prelazio na aristokraciju kao cjelinu, a udaljavao se od pojedinca. Prevlast malog broja obitelji u politici i istodobno gomilanje bogatstva u njihovim rukama neizbježno su u mnogim polisima izazivali društvene nemire. U nekom bi trenutku u brojnim gradovima vlast preuzeo [[tiranin]], ne nužno u današnjem smislu vladara represivnog [[Autokracija|autokratskog]] režima, i vladao prema vlastitoj volji. Često mu je [[Populizam|populistički]] program pomagao da zadrži vlast. U političkom sustavu obilježenom klasnim sukobima, vladavina snažnog pojedinca često se smatrala najboljim rješenjem. [[Atena (polis)|Atena]] je u drugoj polovici [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] potpala pod tiransku vlast. Nakon njezina okončanja Atenjani su uspostavili [[Atenska demokracija|demokraciju]], prvu takvu u svijetu, kao radikalno rješenje kojim su nastojali spriječiti povratak [[Aristokracija|aristokracije]] na vlast. Skupština građana (''eklezija'') u kojoj se raspravljalo o gradskoj politici postojala je još od reformi [[Drakon|Drakona]] iz 621. pr. Kr. Nakon reformi [[Solon|Solona]] početkom 6. stoljeća pr. Kr. svi su građani smjeli sudjelovati u skupštini, ali najsiromašniji nisu imali pravo govoriti na njoj ni obnašati javne dužnosti. Uvođenjem demokracije skupština je postala pravni temelj državne vlasti, a svi su građani u njoj imali jednaka prava. Međutim, osobe bez građanskog statusa, poput [[Metek|meteka]] (stranaca koji su živjeli u Ateni) i [[Robovlasništvo|robova]], nisu imale nikakva politička prava. Nakon uspostave demokracije u Ateni i drugi su grčki gradovi-države uveli demokratske sustave. Ipak, mnogi su zadržali tradicionalnije oblike vlasti. Kao i u brojnim drugim pitanjima, [[Sparta]] je bila iznimka: tijekom cijelog promatranog razdoblja njome nisu vladali jedan, nego dva nasljedna kralja. Takav se sustav naziva [[Dvovlašće|diarhijom]]. Spartanski kraljevi pripadali su dinastijama [[Agijadi|Agijada]] i [[Euripontidi|Euripontida]], koje su prema predaji potjecale od [[Euristen]] i [[Proklo (spartanski kralj)|Prokla]]. Vjerovalo se da su osnivači obiju dinastija bili sinovi blizanci [[Aristodem|Aristodema]], vladara iz [[Heraklo|heraklidske]] loze. Međutim, vlast kraljeva bila je ograničena djelovanjem vijeća staraca [[Geruzija|geruzije]] i magistrata posebno zaduženih za nadzor kraljeva [[Efor (državnik)|efora]]. == Izvori == {{izvori}} === Bibliografija === {{refbegin|30em}} * {{cite book |last=Antonaccio |first=Carla M. |chapter=Colonization: Greece on the Move 900–480 |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Asheri |first1=David |last2=Lloyd |first2=Alan |last3=Corcella |first3=Aldo |year=2007 |title=A Commentary on Herodotus, Books 1–4 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-814956-9}} * {{cite book |last1=Boardman |first1=John |last2=Hammond |first2=N. G. L. |chapter=Preface |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History – Volume 3, part 3 |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Bowersock |first=G. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=The literature of the Empire |editor1-last=Easterling |editor1-first=P. E. |editor1-link=P. E. Easterling |editor2-last=Knox |editor2-first=Bernard M. W. |editor2-link=Bernard Knox |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Bremmer |first=Jan M. |chapter=Greek Normative Animal Sacrifice |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Bulloch |first=A. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Hellenistic Poetry |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Cameron |first=Alan |year=2004 |title=Greek Mythography in the Roman World |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-803821-4}} * {{cite book |last=Dowden |first=Ken |chapter=Olympian Gods, Olympian Pantheon |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Furley |first=William D. |chapter=Prayers and Hymns |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Hammond |first=N. G. L. |chapter=The Peloponnese |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III.iii |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Handley |first=E. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Comedy |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Hornblower |first=Simon |title=The Greek World: 479–323 BC |edition=4 |publisher=Routledge |location=Abingdon |year=2011}} * {{cite book |last=Kirk |first=G. S. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Homer |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=König |first=Jason |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Roman World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Marincola |first=John |year=2001 |title=Greek Historians |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-922501-9}} * {{cite book |last=Martin |first=Thomas R. |title=Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times |publisher=Yale University Press |location=New Haven |year=2013 |edition=2}} * {{cite book |last=McGlew |first=James |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Classical Age of Greece |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Mori |first=Anatole |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Hellenistic World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Noegel |first=Scott B. |chapter=Greek Religion and the Ancient Near East |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Ogden |first=Daniel |chapter=Introduction |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Power |first=Timothy |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Archaic Age |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Roberts |first=Jennifer T. |year=2011 |title=Herodotus: a Very Short Introduction |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-957599-2}} * {{cite book |last=Shapiro |first=H. A. |chapter=Introduction |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Shipley |first1=D. Graham J. |title=The Greek World After Alexander 323-30 BC |date=2014 |publisher=Taylor and Francis |location=Hoboken |isbn=978-0-415-04617-6}} * {{cite book |last=Sparks |first=Kenton L. |year=1998 |title=Ethnicity and Identity in Ancient Israel: Prolegomena to the Study of Ethnic Sentiments and their Expression in the Hebrew Bible |location=Winona Lake, IN |publisher=Eisenbrauns |isbn=978-1-57506-033-0}} * {{cite book |last=West |first=M. L. |title=Ancient Greek Music |year=1994 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/ancientgreekmusi0000west}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book |last=Shanks |first=Michael |author-link=Michael Shanks (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=Q8DoQ8SQPP8C |title=Classical Archaeology of Greece: Experiences of the Discipline |date=1996 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-08521-2 |location=London; New York}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=jBNREAAAQBAJ |title=Alternatives to Athens: Varieties of Political Organization and Community in Ancient Greece |date=2000 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-815220-0 |editor-last=Brock |editor-first=Roger |location=Oxford; New York |editor-last2=Hodkinson |editor-first2=Stephen}} * {{Cite book |title=Money, Labour and Land: Approaches to the Economies of Ancient Greece |date=2002 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-19649-9 |editor-last=Cartledge |editor-first=Paul |editor-link=Paul Cartledge |location=London; New York |editor-last2=Cohen |editor-first2=Edward E. |editor-last3=Foxhall |editor-first3=Lin |editor-link3=Lin Foxhall}} * {{Cite book |last=Cohen |first=Edward E. |title=Athenian Economy and Society: A Banking Perspective |date=1992 |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-691-03609-0 |location=Princeton, N.J}} * {{Cite book |last=Hurwit |first=Jeffrey M. |url=https://books.google.com/books?id=Ofxx9UQJPZwC |title=The Art and Culture of Early Greece, 1100-480 B.C |date=1985 |publisher=[[Cornell University Press]] |isbn=978-0-8014-1767-2 |location=Ithaca}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=wLGRARDRtjoC |title=A Companion to the Classical Greek World |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-23014-4 |editor-last=Kinzl |editor-first=Konrad H. |location=Malden, MA}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=fnJvha8jzzQC |title=Classical Greece: Ancient Histories and Modern Archaeologies |date=1994 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-39279-2 |editor-last=Morris |editor-first=Ian |editor-link=Ian Morris (historian) |location=Cambridge [England]; New York, NY, USA}} * {{Cite book |url=https://archive.org/details/ancientgreecepol0000unse |title=Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History |date=2008 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-530800-6 |editor-last=Pomeroy |editor-first=Sarah B. |editor-link=Sarah B. Pomeroy |edition=2nd |location=New York}} * {{Cite book |last=Rhodes |first=P. J. |author-link=P. J. Rhodes |title=A History of the Classical Greek World, 478-323 BC |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-22564-5 |location=Malden, Mass}} * {{Cite book |last=Whitley |first=James |author-link=James Whitley (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=njOKqvpRrh4C |title=The Archaeology of Ancient Greece |date=2001 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-62205-9 |location=Cambridge, U.K.; New York}} {{refend}} pgtt13hr3yzq0u1q3b71fukre5uh9tv 7615416 7615410 2026-10-08T22:27:45Z Dean72 77466 7615416 wikitext text/x-wiki [[File:Parthenon (30276156187).jpg|mini|Partenon, hram božice Atene u gradu Ateni.|400x400px]] [[Datoteka:Location_greek_ancient.svg|mini|400x400px|'''Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr.''']] '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.–9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja, uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]].<ref name="Thomas1988">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Carol G.|url=https://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|title=Paths from ancient Greece|publisher=Brill|year=1988|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajne spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti.<ref name="EllynMcGinnis2004">{{Citiranje knjige|last=Maura Ellyn|url=https://books.google.com/books?id=N69iOTtVHGYC&pg=PT8|title=Greece: A Primary Source Cultural Guide|last2=Maura McGinnis|publisher=Rosen|year=2004|isbn=978-0-8239-3999-2|page=8}}</ref><ref name="FindlingPelle2004">{{Citiranje knjige|last=John E. Findling|url=https://books.google.com/books?id=QmXi_-Jujj0C&pg=PR23|title=Encyclopedia of the Modern Olympic Movement|last2=Kimberly D. Pelle|publisher=Greenwood|year=2004|isbn=978-0-313-32278-5|page=23}}</ref><ref name="ThompsonMullin">{{Citiranje knjige|last=Wayne C. Thompson|url=https://books.google.com/books?id=serMXIpALD0C|title=Western Europe, 1983|last2=Mark H. Mullin|publisher=Stryker-Post Publications|year=1983|isbn=978-0-943448-11-4|page=337|quote=for ancient Greece was the cradle of Western culture&nbsp;...}}</ref> == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Osborne|first=Robin|title=Greece in the Making: 1200–479 BC|publisher=Routledge|year=2009|location=London|page=xvii}}</ref> Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]].<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 2. - 3.</ref> Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti Aleksandra Velikog [[323. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 1.</ref> Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hadas|first=Moses|url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273|title=A History of Greek Literature|publisher=Columbia University Press|year=1950|isbn=978-0-231-01767-1|page=273}}</ref> == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava.<ref>{{Harvp|Marincola|2001}}</ref><ref>{{Harvp|Roberts|2011}}</ref><ref>{{Harvp|Sparks|1998}}</ref><ref>{{Harvp|Asheri|Lloyd|Corcella|2007}}</ref><ref>{{Harvp|Cameron|2004}}</ref> Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest, uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grant|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=IUNxvi0kbd8C|title=Greek and Roman historians: information and misinformation|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-0-415-11770-8|page=74}}</ref> == Povijest == === Arhajsko razdoblje === [[File:Prothesis_Dipylon_Painter_A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]] Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom grčkog mračnog doba. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 15.</ref> Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 65.</ref> Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 103.</ref> U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 69. - 70.</ref> Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 73. - 74.</ref> [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini uspostavljenim.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 108.</ref> Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnih i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 109. - 110.</ref> Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 96.</ref> Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] porobivši njezino stanovništvo.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 270.</ref> Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]].<ref>{{Harvnb|Hammond|1982 str. 356.}}</ref> Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 271.</ref> Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioia.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> === Klasična Grčka === [[File:EarlyAthenianCoin.jpg|lijevo|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (mitologija)|Atene]] na aversu i njezine sove na reversu, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]] Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 126. - 127.</ref> Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo.<ref name="martin2013">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane.<ref name="martin20132">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> [[Darije I. Veliki|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128.</ref> Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su, uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]], porazili Perzijance u [[Bitka kod Maratona|Maratonskoj bitci]], nakon čega se perzijska flota povukla.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128. - 129.</ref> [[File:Map_Greco-Persian_Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]]] [[File:Map_athenian_empire_431_BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] 431. pr. Kr.]] Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku.<ref name="martin131">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke predali su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji.<ref name="martin1312">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Istodobno je kartažanska vojska napala grčku Siciliju. Godine 480. pr. Kr. odigrala se prva velika bitka kod [[Bitka kod Termopila|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica, predvođena s tristo Spartanaca, nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131. - 133.</ref> Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 134. - 136.</ref> Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija (vojskovođa)|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 138.</ref> Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 140.</ref> Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 141.</ref> Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na [[Cipar|Cipru]] 450. pr. Kr.<ref name="martin147">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 142.</ref> Tijekom 450-ih Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina (otok)|Eginom]] i [[Korint|Korintom]]. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan.<ref name="martin1472">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> [[File:Pericles_Pio-Clementino_Inv269.jpg|lijevo|mini|Bista [[Periklo|Perikla]], vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata.]] Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 149.</ref> U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika [[Periklo|Perikla]].<ref name="hornblower160">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]].<ref name="hornblower1602">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili.<ref name="hornblower162">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije.<ref name="hornblower1622">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 162.</ref> Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je pregovarao o [[Nikijin mir|mirovnom sporazumu]].<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 163.</ref> Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 191. - 199.</ref> Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan pomorski pohod s ciljem ovladavanja [[Sicilija|Sicilijom]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 200</ref> Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza]]: gotovo cijela vojska i brodovlje bili su uništeni.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 177.</ref> Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici započeli su podizati pobunu protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke sukobe na strani Sparte.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 202. - 203.</ref> U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke.<ref name="Martin 2013 205">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 189.</ref> Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata.<ref name="Martin 2013 2052">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 219.</ref> U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221., 226.</ref> Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224.</ref> Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Kraljevski mir|Antalkidin mir]] („Kraljevski mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224. - 225.</ref> Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]] Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i helotske radne snage koju je ona pružala.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 225. - 226.</ref> Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina.<ref>{{Harvnb|Martin|2013.}} str. 226</ref> [[File:Alexander_the_Great_mosaic.jpg|lijevo|mini|[[Aleksandrov mozaik]], Nacionalni arheološki muzej u Napulju.]] Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintska liga|Korintsku ligu]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221.</ref> Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 243. - 245.</ref> Osvojio je Perzijsko Carstvo porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 245. - 247.</ref> Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indija|Indiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 248.</ref> Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 250.</ref> === Helenističko razdoblje === [[File:Diadochen1.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Diadochen1.png|desno|mini|The major [[:en:Hellenistic_civilization|Hellenistic]] realms included the [[:en:Diadochi|Diadochi]] kingdoms:{{legend|#787CAD|Kingdom of [[Ptolemy I Soter]]}}{{legend|#50A249|Kingdom of [[Cassander]]}}{{legend|#C38833|Kingdom of [[Lysimachus]]}}{{legend|#C3B933|Kingdom of [[Seleucus I Nicator]]}}{{legend|#AF3662|[[Epirus]]}} Also shown on the map:{{legend|#85AB54|[[Greek colonies]]}}{{legend|#A361BD|[[Carthage]] (non-Greek)}}{{legend|#70A9BE|[[Ancient Rome|Rome]] (non-Greek)}}]] Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali.{{sfn|Martin|2013|p=253}} Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu.{{Sfn|Martin|2013|pp=254–255}} Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]].{{Sfn|Martin|2013|p=256}} U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]].{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja.{{Sfn|Martin|2013|p=256}} Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika.{{Sfn|Martin|2013|p=259}} [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]].{{Sfn|Martin|2013|p=259}} Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukovići|Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili [[Rimljani]] i uključili u Rimsku Republiku, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === [[File:Linguistic_map_of_the_Roman_Empire_c._400.svg|desno|mini|Jezična karta Rimskog Carstva {{Circa|400}}]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Lucije Kornelije Sula|Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. == Geografija == === Regije === [[File:Ancient_Regions_Mainland_Greece.png|mini|Glavna područja kopnene antičke Grčke i susjedne „barbarske” zemlje.]] Grčka je izrazito planinska zemlja, zbog čega se Stara Grčka sastojala od brojnih manjih područja, od kojih je svako imalo vlastiti dijalekt, kulturne posebnosti i identitet. [[Regionalizam (politika)|Regionalizam]] i sukobi među pojedinim područjima bili su važna obilježja Stare Grčke. Gradovi su se uglavnom nalazili u dolinama između planina ili na obalnim ravnicama te su nadzirali određeno područje u svojoj okolici. Na jugu se nalazio [[Peloponez]], koji se sastojao od područja Lakonije na jugoistoku, Mesenije na jugozapadu, Elide na zapadu, Ahaje na sjeveru, Korintije na sjeveroistoku, Argolide na istoku i Arkadije u središnjem dijelu. Ta su se imena sačuvala do danas kao nazivi regionalnih jedinica suvremene [[Grčka|Grčke]], premda s ponešto drukčijim granicama. Kopnena Grčka sjeverno od Peloponeza, danas poznata kao Središnja Grčka, na zapadu se sastojala od [[Etolija|Etolije]] i [[Akarnanija|Akarnanije]], u središnjem dijelu od [[Lokrija|Lokride]], [[Dorida]] i [[Fokida|Fokide]], a na istoku od [[Beotija|Beotije]], Atike i [[Megarida|Megaride]]. Na sjeveroistoku se nalazila [[Tesalija]], a na sjeverozapadu [[Epir]]. Epir se protezao od [[Ambracijski zaljev|Ambracijskog zaljeva]] na jugu do [[Keraunijske planine|Keraunijskih planina]] i rijeke [[Vjosa]] na sjeveru, a sastojao se od [[Kaonija|Kaonije]] na sjeveru, [[Molosi|Molosije]] u središnjem dijelu i [[Tesprotija|Tesprotije]] na jugu. U sjeveroistočnom kutu nalazila se [[Kraljevina Makedonija|Makedonija]], koja se u početku sastojala od Donje Makedonije i njezinih područja, među kojima su bili [[Ematija]], [[Pierija (Makedonija)|Pierija]] i [[Botijeja]], a poslije su joj pripojene [[Almopija]] i [[Amfaksitida]]. Izvorna prijestolnica Makedonije bila je [[Ege (Makedonija)|Ege]], a u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] prijestolnica je premještena u [[Pela (Grčka)|Pelu]]. U vrijeme [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandra I. Makedonskog]] argeadski kraljevi Makedonije počeli su širiti svoju vlast prema [[Eordaja|Eordaji]] i ostatku Gornje Makedonije, područjima koja su naseljavala neovisna gornjomakedonska plemena poput [[Linkesti|Linkesta]], [[Oresti|Oresta]] i [[Elimiota]], te prema istoku preko rijeke [[Vardar|Aksija]] u [[Migdonija|Migdoniju]] i područja naseljena [[Tračani|tračkim]] plemenima. Sjeverno od Makedonije živjeli su različiti narodi koji nisu pripadali grčkom svijetu: [[Pajonci]] izravno na sjeveru, [[Tračani]] na sjeveroistoku te [[Iliri]] na sjeverozapadu s kojima su Makedonci često bili u sukobu. [[Halkidika]] je već rano bila naseljena grčkim kolonizatorima iz južne Grčke i smatrala se dijelom grčkog svijeta, dok je od kraja [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] došlo do znatnijeg grčkog naseljavanja i na istočnim obalama [[Egejsko more|Egejskog mora]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. === Kolonije === [[File:Greek_Colonization_Archaic_Period.svg|mini|Grčka područja i kolonije u arhajskom razdoblju (750. – 550. pr. Kr.)]] [[File:Agrigento-Tempio_della_Concordia01.JPG|mini|[[Temple of Concordia, Agrigento|Hram Concordia]], [[Valle dei Templi]], [[Magna Graecia]], današnja Italija.]] Tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] grčko je stanovništvo naraslo iznad održivosti ograničenih obradivih površina same [[Grčka|Grčke]], što je dovelo do osnivanja velikog broja [[Grčka kolonizacija|kolonija]] izvan matičnog područja. Prema jednoj procjeni, stanovništvo na širem području grčkog naseljavanja poraslo je približno deset puta između [[800. pr. Kr.|800.]] i [[400. pr. Kr.]], s oko 800 000 na čak 7,5–10 milijuna stanovnika.{{sfn|...}} To nije bilo povezano samo s trgovinom nego i s osnivanjem novih naselja. Te grčke kolonije nisu, poput rimskih kolonija, bile ovisne o matičnom gradu, nego su bile samostalni [[Polis|gradovi-države]].{{sfn|...}} Grci su se izvan Grčke naseljavali na dva različita načina. Prvi su oblik činila trajna naselja koja su osnivali Grci i koja su se razvijala kao neovisni [[Polis|polisi]]. Drugi oblik činili su [[Emporij|emporiji]], trgovačka naselja u kojima su živjeli i Grci i pripadnici drugih naroda, a koja su prvenstveno služila proizvodnji i trgovini robom. Primjeri takvih naselja bili su [[Al Mina]] na istoku i [[Ischia|Pitekusaj]] na zapadu.{{sfn|...}} Od otprilike 750. do 500. pr. Kr. Grci su osnivali kolonije u svim smjerovima. Na istoku je najprije kolonizirana egejska obala [[Mala Azija|Male Azije]], nakon čega su uslijedili [[Cipar]], obale [[Zapadna Tracija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala [[Crno more|Crnog mora]]. Grčka kolonizacija naposljetku je na sjeveroistoku dosegnula područja današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], sve do [[Taganrog|Taganroga]]. Na zapadu su naseljene obale [[Ilirik|Ilirije]] i [[južna Italija]], poznata kao [[Magna Graecia]], a zatim Južna Francuska, [[Korzika]] i čak istočna [[Španjolska]]. Grčke kolonije osnovane su i u [[Drevni Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnje [[Sirakuza|Sirakuze]], [[Napulj]], [[Marseille]] i [[Istanbul]] svoje početke imaju u grčkim kolonijama Sirakuzama (Συράκουσαι), Neapolisu (Νεάπολις), Masaliji (Μασσαλία) i [[Bizant|Bizantu]] (Βυζάντιον). Te su kolonije imale važnu ulogu u širenju grčkog utjecaja diljem Europe, a pridonijele su i uspostavi trgovačkih mreža na velikim udaljenostima između grčkih gradova-država, čime su potaknule razvoj [[Gospodarstvo antičke Grčke|gospodarstva antičke Grčke]]. == Politika i društvo == === Politički ustroj === [[File:Bust_Pericles_Chiaramonti.jpg|mini|Mramorna bista Perikla s [[Corinthian helmet|korintskom kacigom]], rimska kopija grčkog originala, Museo Chiaramonti, [[Vatikanski muzeji]]. Periklo je bio ključna [[Populizam|populistička]] politička figura u razvoju radikalne [[Atenska demokracija|atenske demokracije]].<ref>Ruden, Sarah (2003). ''Lysistrata''. Hackett, p. 80. {{ISBN|0-87220-603-3}}.</ref>]] Antička Grčka sastojala se od nekoliko stotina razmjerno neovisnih [[Polis|gradova-država]] (''polisa''). Takvo se stanje razlikovalo od većine drugih tadašnjih društava, koja su bila organizirana kao [[Pleme|plemenske zajednice]] ili [[Kraljevina|kraljevstva]] koja su vladala razmjerno velikim područjima. Geografija [[Grčka|Grčke]], razdijeljene brojnim brežuljcima, planinama i rijekama, nedvojbeno je pridonijela političkoj rascjepkanosti Stare Grčke. S jedne strane, [[Grci|stari Grci]] nisu sumnjali da pripadaju „jednom narodu”: imali su istu [[Religija|religiju]], zajedničku temeljnu kulturu i isti jezik. Osim toga, bili su vrlo svjesni svojega plemenskog podrijetla. [[Herodot]] je, primjerice, mogao detaljno razvrstati gradove-države prema plemenskoj pripadnosti. Ipak, premda su postojale i takve šire veze, čini se da su one rijetko imale važniju ulogu u grčkoj politici. Neovisnost pojedinih polisa branila se vrlo odlučno, a stari Grci rijetko su razmatrali mogućnost političkog ujedinjenja. Čak i tijekom drugog perzijskog pohoda na Grčku, kada se skupina gradova-država udružila radi obrane zemlje, velika većina polisa ostala je neutralna. Nakon poraza Perzijanaca saveznici su se ubrzo ponovno počeli međusobno sukobljavati.<ref>Holland, T. ''Persian Fire'', Abacus, pp. 363–370 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Glavna obilježja političkog sustava Stare Grčke stoga su bila njegova rascjepkanost, koja očito nije prvenstveno proizlazila iz plemenske organizacije, te usredotočenost na urbana središta unutar inače vrlo malih država. Posebnosti grčkog sustava očituju se i u [[Kolonija|kolonijama]] koje su Grci osnivali diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Premda su te kolonije određeni grčki polis mogle smatrati svojom „maticom” i prema njemu zadržavati bliske osjećaje, bile su potpuno neovisne o gradu iz kojega su potekle. Manji polisi neizbježno su katkad dolazili pod utjecaj moćnijih susjeda, ali čini se da su osvajanje ili izravna vlast drugoga grada-države bili razmjerno rijetki. Umjesto toga, polisi su se udruživali u saveze čije se članstvo neprestano mijenjalo. U kasnijem klasičnom razdoblju savezi su postajali malobrojniji i veći, a njima je dominirao jedan grad, osobito [[Atena (polis)|Atena]], [[Sparta]] ili [[Antička Teba (Grčka)|Teba]]. Polisi su često bili prisiljeni pristupiti takvim savezima pod prijetnjom rata ili kao dijelu mirovnog sporazuma. Čak ni nakon što je [[Filip II. Makedonski]] osvojio središnja područja Stare Grčke, nije pokušao pripojiti ih svojoj državi niti ih ujediniti u novu pokrajinu, nego je većinu polisa prisilio da pristupe njegovu [[Korintska liga|Korintskoj ligi]]. === Državna uprava i pravo === [[File:Law_Code_Gortyn_Louvre_Ma703.jpg|lijevo|mini|Nasljedno pravo, dio [[Gortyn code|Gortinskog zakonika]] s Krete, ulomak 11. stupca. Vapnenac, 5. stoljeće pr. Kr.]] Čini se da su mnogi grčki gradovi-države u početku bili male monarhije. Često je postojala gradska dužnost na kojoj su se zadržale neke preostale, uglavnom ceremonijalne kraljevske ovlasti (''basileus''), primjerice dužnost [[Arhont|arhonta-basileja]] u Ateni.<ref>Holland T. ''Persian Fire'', p. 94 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Međutim, do arhajskog razdoblja, odnosno početaka povijesno zabilježene prošlosti, većina gradova-država već je postala aristokratskim [[Oligarhija|oligarhijama]]. Nije posve jasno kako je došlo do te promjene. U [[Atena (polis)|Ateni]] je, primjerice, kraljevska vlast do približno 1050. pr. Kr. bila svedena na nasljednu doživotnu dužnost glavnog magistrata, odnosno arhonta. Do 753. pr. Kr. ta se dužnost dodjeljivala na deset godina, a do 683. pr. Kr. arhonti su se birali svake godine. U svakoj je fazi sve veći dio vlasti prelazio na aristokraciju kao cjelinu, a udaljavao se od pojedinca. Prevlast malog broja obitelji u politici i istodobno gomilanje bogatstva u njihovim rukama neizbježno su u mnogim polisima izazivali društvene nemire. U nekom bi trenutku u brojnim gradovima vlast preuzeo [[tiranin]], ne nužno u današnjem smislu vladara represivnog [[Autokracija|autokratskog]] režima, i vladao prema vlastitoj volji. Često mu je [[Populizam|populistički]] program pomagao da zadrži vlast. U političkom sustavu obilježenom klasnim sukobima, vladavina snažnog pojedinca često se smatrala najboljim rješenjem. [[Atena (polis)|Atena]] je u drugoj polovici [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] potpala pod tiransku vlast. Nakon njezina okončanja Atenjani su uspostavili [[Atenska demokracija|demokraciju]], prvu takvu u svijetu, kao radikalno rješenje kojim su nastojali spriječiti povratak [[Aristokracija|aristokracije]] na vlast. Skupština građana (''eklezija'') u kojoj se raspravljalo o gradskoj politici postojala je još od reformi [[Drakon|Drakona]] iz 621. pr. Kr. Nakon reformi [[Solon|Solona]] početkom 6. stoljeća pr. Kr. svi su građani smjeli sudjelovati u skupštini, ali najsiromašniji nisu imali pravo govoriti na njoj ni obnašati javne dužnosti. Uvođenjem demokracije skupština je postala pravni temelj državne vlasti, a svi su građani u njoj imali jednaka prava. Međutim, osobe bez građanskog statusa, poput [[Metek|meteka]] (stranaca koji su živjeli u Ateni) i [[Robovlasništvo|robova]], nisu imale nikakva politička prava. Nakon uspostave demokracije u Ateni i drugi su grčki gradovi-države uveli demokratske sustave. Ipak, mnogi su zadržali tradicionalnije oblike vlasti. Kao i u brojnim drugim pitanjima, [[Sparta]] je bila iznimka: tijekom cijelog promatranog razdoblja njome nisu vladali jedan, nego dva nasljedna kralja. Takav se sustav naziva [[Dvovlašće|diarhijom]]. Spartanski kraljevi pripadali su dinastijama [[Agijadi|Agijada]] i [[Euripontidi|Euripontida]], koje su prema predaji potjecale od [[Euristen]] i [[Proklo (spartanski kralj)|Prokla]]. Vjerovalo se da su osnivači obiju dinastija bili sinovi blizanci [[Aristodem|Aristodema]], vladara iz [[Heraklo|heraklidske]] loze. Međutim, vlast kraljeva bila je ograničena djelovanjem vijeća staraca [[Geruzija|geruzije]] i magistrata posebno zaduženih za nadzor kraljeva [[Efor (državnik)|efora]]. == Izvori == {{izvori}} === Bibliografija === {{refbegin|30em}} * {{cite book |last=Antonaccio |first=Carla M. |chapter=Colonization: Greece on the Move 900–480 |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Asheri |first1=David |last2=Lloyd |first2=Alan |last3=Corcella |first3=Aldo |year=2007 |title=A Commentary on Herodotus, Books 1–4 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-814956-9}} * {{cite book |last1=Boardman |first1=John |last2=Hammond |first2=N. G. L. |chapter=Preface |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History – Volume 3, part 3 |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Bowersock |first=G. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=The literature of the Empire |editor1-last=Easterling |editor1-first=P. E. |editor1-link=P. E. Easterling |editor2-last=Knox |editor2-first=Bernard M. W. |editor2-link=Bernard Knox |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Bremmer |first=Jan M. |chapter=Greek Normative Animal Sacrifice |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Bulloch |first=A. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Hellenistic Poetry |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Cameron |first=Alan |year=2004 |title=Greek Mythography in the Roman World |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-803821-4}} * {{cite book |last=Dowden |first=Ken |chapter=Olympian Gods, Olympian Pantheon |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Furley |first=William D. |chapter=Prayers and Hymns |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Hammond |first=N. G. L. |chapter=The Peloponnese |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III.iii |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Handley |first=E. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Comedy |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Hornblower |first=Simon |title=The Greek World: 479–323 BC |edition=4 |publisher=Routledge |location=Abingdon |year=2011}} * {{cite book |last=Kirk |first=G. S. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Homer |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=König |first=Jason |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Roman World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Marincola |first=John |year=2001 |title=Greek Historians |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-922501-9}} * {{cite book |last=Martin |first=Thomas R. |title=Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times |publisher=Yale University Press |location=New Haven |year=2013 |edition=2}} * {{cite book |last=McGlew |first=James |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Classical Age of Greece |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Mori |first=Anatole |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Hellenistic World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Noegel |first=Scott B. |chapter=Greek Religion and the Ancient Near East |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Ogden |first=Daniel |chapter=Introduction |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Power |first=Timothy |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Archaic Age |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Roberts |first=Jennifer T. |year=2011 |title=Herodotus: a Very Short Introduction |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-957599-2}} * {{cite book |last=Shapiro |first=H. A. |chapter=Introduction |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Shipley |first1=D. Graham J. |title=The Greek World After Alexander 323-30 BC |date=2014 |publisher=Taylor and Francis |location=Hoboken |isbn=978-0-415-04617-6}} * {{cite book |last=Sparks |first=Kenton L. |year=1998 |title=Ethnicity and Identity in Ancient Israel: Prolegomena to the Study of Ethnic Sentiments and their Expression in the Hebrew Bible |location=Winona Lake, IN |publisher=Eisenbrauns |isbn=978-1-57506-033-0}} * {{cite book |last=West |first=M. L. |title=Ancient Greek Music |year=1994 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/ancientgreekmusi0000west}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book |last=Shanks |first=Michael |author-link=Michael Shanks (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=Q8DoQ8SQPP8C |title=Classical Archaeology of Greece: Experiences of the Discipline |date=1996 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-08521-2 |location=London; New York}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=jBNREAAAQBAJ |title=Alternatives to Athens: Varieties of Political Organization and Community in Ancient Greece |date=2000 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-815220-0 |editor-last=Brock |editor-first=Roger |location=Oxford; New York |editor-last2=Hodkinson |editor-first2=Stephen}} * {{Cite book |title=Money, Labour and Land: Approaches to the Economies of Ancient Greece |date=2002 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-19649-9 |editor-last=Cartledge |editor-first=Paul |editor-link=Paul Cartledge |location=London; New York |editor-last2=Cohen |editor-first2=Edward E. |editor-last3=Foxhall |editor-first3=Lin |editor-link3=Lin Foxhall}} * {{Cite book |last=Cohen |first=Edward E. |title=Athenian Economy and Society: A Banking Perspective |date=1992 |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-691-03609-0 |location=Princeton, N.J}} * {{Cite book |last=Hurwit |first=Jeffrey M. |url=https://books.google.com/books?id=Ofxx9UQJPZwC |title=The Art and Culture of Early Greece, 1100-480 B.C |date=1985 |publisher=[[Cornell University Press]] |isbn=978-0-8014-1767-2 |location=Ithaca}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=wLGRARDRtjoC |title=A Companion to the Classical Greek World |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-23014-4 |editor-last=Kinzl |editor-first=Konrad H. |location=Malden, MA}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=fnJvha8jzzQC |title=Classical Greece: Ancient Histories and Modern Archaeologies |date=1994 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-39279-2 |editor-last=Morris |editor-first=Ian |editor-link=Ian Morris (historian) |location=Cambridge [England]; New York, NY, USA}} * {{Cite book |url=https://archive.org/details/ancientgreecepol0000unse |title=Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History |date=2008 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-530800-6 |editor-last=Pomeroy |editor-first=Sarah B. |editor-link=Sarah B. Pomeroy |edition=2nd |location=New York}} * {{Cite book |last=Rhodes |first=P. J. |author-link=P. J. Rhodes |title=A History of the Classical Greek World, 478-323 BC |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-22564-5 |location=Malden, Mass}} * {{Cite book |last=Whitley |first=James |author-link=James Whitley (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=njOKqvpRrh4C |title=The Archaeology of Ancient Greece |date=2001 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-62205-9 |location=Cambridge, U.K.; New York}} {{refend}} gf1kmy3dlz52bminyokul7fkijdpiov 7615417 7615416 2026-10-08T22:29:06Z Dean72 77466 7615417 wikitext text/x-wiki [[File:Parthenon (30276156187).jpg|mini|Partenon, hram božice Atene u gradu Ateni.|400x400px]] [[Datoteka:Location_greek_ancient.svg|mini|400x400px|'''Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr.''']] '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.–9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja, uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]].<ref name="Thomas1988">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Carol G.|url=https://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|title=Paths from ancient Greece|publisher=Brill|year=1988|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajne spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti.<ref name="EllynMcGinnis2004">{{Citiranje knjige|last=Maura Ellyn|url=https://books.google.com/books?id=N69iOTtVHGYC&pg=PT8|title=Greece: A Primary Source Cultural Guide|last2=Maura McGinnis|publisher=Rosen|year=2004|isbn=978-0-8239-3999-2|page=8}}</ref><ref name="FindlingPelle2004">{{Citiranje knjige|last=John E. Findling|url=https://books.google.com/books?id=QmXi_-Jujj0C&pg=PR23|title=Encyclopedia of the Modern Olympic Movement|last2=Kimberly D. Pelle|publisher=Greenwood|year=2004|isbn=978-0-313-32278-5|page=23}}</ref><ref name="ThompsonMullin">{{Citiranje knjige|last=Wayne C. Thompson|url=https://books.google.com/books?id=serMXIpALD0C|title=Western Europe, 1983|last2=Mark H. Mullin|publisher=Stryker-Post Publications|year=1983|isbn=978-0-943448-11-4|page=337|quote=for ancient Greece was the cradle of Western culture&nbsp;...}}</ref> == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Osborne|first=Robin|title=Greece in the Making: 1200–479 BC|publisher=Routledge|year=2009|location=London|page=xvii}}</ref> Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]].<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 2. - 3.</ref> Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti Aleksandra Velikog [[323. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 1.</ref> Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hadas|first=Moses|url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273|title=A History of Greek Literature|publisher=Columbia University Press|year=1950|isbn=978-0-231-01767-1|page=273}}</ref> == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava.<ref>{{Harvp|Marincola|2001}}</ref><ref>{{Harvp|Roberts|2011}}</ref><ref>{{Harvp|Sparks|1998}}</ref><ref>{{Harvp|Asheri|Lloyd|Corcella|2007}}</ref><ref>{{Harvp|Cameron|2004}}</ref> Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest, uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grant|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=IUNxvi0kbd8C|title=Greek and Roman historians: information and misinformation|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-0-415-11770-8|page=74}}</ref> == Povijest == === Arhajsko razdoblje === [[File:Prothesis_Dipylon_Painter_A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]] Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom grčkog mračnog doba. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 15.</ref> Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 65.</ref> Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 103.</ref> U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 69. - 70.</ref> Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 73. - 74.</ref> [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini uspostavljenim.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 108.</ref> Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnih i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 109. - 110.</ref> Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 96.</ref> Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] porobivši njezino stanovništvo.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 270.</ref> Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]].<ref>{{Harvnb|Hammond|1982}} str. 356.</ref> Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 271.</ref> Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioia.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> === Klasična Grčka === [[File:EarlyAthenianCoin.jpg|lijevo|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (mitologija)|Atene]] na aversu i njezine sove na reversu, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]] Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 126. - 127.</ref> Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo.<ref name="martin2013">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane.<ref name="martin20132">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> [[Darije I. Veliki|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128.</ref> Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su, uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]], porazili Perzijance u [[Bitka kod Maratona|Maratonskoj bitci]], nakon čega se perzijska flota povukla.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128. - 129.</ref> [[File:Map_Greco-Persian_Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]]] [[File:Map_athenian_empire_431_BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] 431. pr. Kr.]] Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku.<ref name="martin131">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke predali su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji.<ref name="martin1312">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Istodobno je kartažanska vojska napala grčku Siciliju. Godine 480. pr. Kr. odigrala se prva velika bitka kod [[Bitka kod Termopila|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica, predvođena s tristo Spartanaca, nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131. - 133.</ref> Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 134. - 136.</ref> Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija (vojskovođa)|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 138.</ref> Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 140.</ref> Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 141.</ref> Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na [[Cipar|Cipru]] 450. pr. Kr.<ref name="martin147">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 142.</ref> Tijekom 450-ih Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina (otok)|Eginom]] i [[Korint|Korintom]]. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan.<ref name="martin1472">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> [[File:Pericles_Pio-Clementino_Inv269.jpg|lijevo|mini|Bista [[Periklo|Perikla]], vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata.]] Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 149.</ref> U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika [[Periklo|Perikla]].<ref name="hornblower160">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]].<ref name="hornblower1602">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili.<ref name="hornblower162">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije.<ref name="hornblower1622">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 162.</ref> Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je pregovarao o [[Nikijin mir|mirovnom sporazumu]].<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 163.</ref> Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 191. - 199.</ref> Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan pomorski pohod s ciljem ovladavanja [[Sicilija|Sicilijom]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 200</ref> Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza]]: gotovo cijela vojska i brodovlje bili su uništeni.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 177.</ref> Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici započeli su podizati pobunu protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke sukobe na strani Sparte.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 202. - 203.</ref> U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke.<ref name="Martin 2013 205">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 189.</ref> Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata.<ref name="Martin 2013 2052">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 219.</ref> U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221., 226.</ref> Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224.</ref> Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Kraljevski mir|Antalkidin mir]] („Kraljevski mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224. - 225.</ref> Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]] Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i helotske radne snage koju je ona pružala.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 225. - 226.</ref> Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina.<ref>{{Harvnb|Martin|2013.}} str. 226</ref> [[File:Alexander_the_Great_mosaic.jpg|lijevo|mini|[[Aleksandrov mozaik]], Nacionalni arheološki muzej u Napulju.]] Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintska liga|Korintsku ligu]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221.</ref> Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 243. - 245.</ref> Osvojio je Perzijsko Carstvo porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 245. - 247.</ref> Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indija|Indiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 248.</ref> Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 250.</ref> === Helenističko razdoblje === [[File:Diadochen1.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Diadochen1.png|desno|mini|The major [[:en:Hellenistic_civilization|Hellenistic]] realms included the [[:en:Diadochi|Diadochi]] kingdoms:{{legend|#787CAD|Kingdom of [[Ptolemy I Soter]]}}{{legend|#50A249|Kingdom of [[Cassander]]}}{{legend|#C38833|Kingdom of [[Lysimachus]]}}{{legend|#C3B933|Kingdom of [[Seleucus I Nicator]]}}{{legend|#AF3662|[[Epirus]]}} Also shown on the map:{{legend|#85AB54|[[Greek colonies]]}}{{legend|#A361BD|[[Carthage]] (non-Greek)}}{{legend|#70A9BE|[[Ancient Rome|Rome]] (non-Greek)}}]] Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali.{{sfn|Martin|2013|p=253}} Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu.{{Sfn|Martin|2013|pp=254–255}} Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]].{{Sfn|Martin|2013|p=256}} U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]].{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja.{{Sfn|Martin|2013|p=256}} Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika.{{Sfn|Martin|2013|p=259}} [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]].{{Sfn|Martin|2013|p=259}} Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukovići|Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili [[Rimljani]] i uključili u Rimsku Republiku, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === [[File:Linguistic_map_of_the_Roman_Empire_c._400.svg|desno|mini|Jezična karta Rimskog Carstva {{Circa|400}}]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Lucije Kornelije Sula|Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. == Geografija == === Regije === [[File:Ancient_Regions_Mainland_Greece.png|mini|Glavna područja kopnene antičke Grčke i susjedne „barbarske” zemlje.]] Grčka je izrazito planinska zemlja, zbog čega se Stara Grčka sastojala od brojnih manjih područja, od kojih je svako imalo vlastiti dijalekt, kulturne posebnosti i identitet. [[Regionalizam (politika)|Regionalizam]] i sukobi među pojedinim područjima bili su važna obilježja Stare Grčke. Gradovi su se uglavnom nalazili u dolinama između planina ili na obalnim ravnicama te su nadzirali određeno područje u svojoj okolici. Na jugu se nalazio [[Peloponez]], koji se sastojao od područja Lakonije na jugoistoku, Mesenije na jugozapadu, Elide na zapadu, Ahaje na sjeveru, Korintije na sjeveroistoku, Argolide na istoku i Arkadije u središnjem dijelu. Ta su se imena sačuvala do danas kao nazivi regionalnih jedinica suvremene [[Grčka|Grčke]], premda s ponešto drukčijim granicama. Kopnena Grčka sjeverno od Peloponeza, danas poznata kao Središnja Grčka, na zapadu se sastojala od [[Etolija|Etolije]] i [[Akarnanija|Akarnanije]], u središnjem dijelu od [[Lokrija|Lokride]], [[Dorida]] i [[Fokida|Fokide]], a na istoku od [[Beotija|Beotije]], Atike i [[Megarida|Megaride]]. Na sjeveroistoku se nalazila [[Tesalija]], a na sjeverozapadu [[Epir]]. Epir se protezao od [[Ambracijski zaljev|Ambracijskog zaljeva]] na jugu do [[Keraunijske planine|Keraunijskih planina]] i rijeke [[Vjosa]] na sjeveru, a sastojao se od [[Kaonija|Kaonije]] na sjeveru, [[Molosi|Molosije]] u središnjem dijelu i [[Tesprotija|Tesprotije]] na jugu. U sjeveroistočnom kutu nalazila se [[Kraljevina Makedonija|Makedonija]], koja se u početku sastojala od Donje Makedonije i njezinih područja, među kojima su bili [[Ematija]], [[Pierija (Makedonija)|Pierija]] i [[Botijeja]], a poslije su joj pripojene [[Almopija]] i [[Amfaksitida]]. Izvorna prijestolnica Makedonije bila je [[Ege (Makedonija)|Ege]], a u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] prijestolnica je premještena u [[Pela (Grčka)|Pelu]]. U vrijeme [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandra I. Makedonskog]] argeadski kraljevi Makedonije počeli su širiti svoju vlast prema [[Eordaja|Eordaji]] i ostatku Gornje Makedonije, područjima koja su naseljavala neovisna gornjomakedonska plemena poput [[Linkesti|Linkesta]], [[Oresti|Oresta]] i [[Elimiota]], te prema istoku preko rijeke [[Vardar|Aksija]] u [[Migdonija|Migdoniju]] i područja naseljena [[Tračani|tračkim]] plemenima. Sjeverno od Makedonije živjeli su različiti narodi koji nisu pripadali grčkom svijetu: [[Pajonci]] izravno na sjeveru, [[Tračani]] na sjeveroistoku te [[Iliri]] na sjeverozapadu s kojima su Makedonci često bili u sukobu. [[Halkidika]] je već rano bila naseljena grčkim kolonizatorima iz južne Grčke i smatrala se dijelom grčkog svijeta, dok je od kraja [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] došlo do znatnijeg grčkog naseljavanja i na istočnim obalama [[Egejsko more|Egejskog mora]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. === Kolonije === [[File:Greek_Colonization_Archaic_Period.svg|mini|Grčka područja i kolonije u arhajskom razdoblju (750. – 550. pr. Kr.)]] [[File:Agrigento-Tempio_della_Concordia01.JPG|mini|[[Temple of Concordia, Agrigento|Hram Concordia]], [[Valle dei Templi]], [[Magna Graecia]], današnja Italija.]] Tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] grčko je stanovništvo naraslo iznad održivosti ograničenih obradivih površina same [[Grčka|Grčke]], što je dovelo do osnivanja velikog broja [[Grčka kolonizacija|kolonija]] izvan matičnog područja. Prema jednoj procjeni, stanovništvo na širem području grčkog naseljavanja poraslo je približno deset puta između [[800. pr. Kr.|800.]] i [[400. pr. Kr.]], s oko 800 000 na čak 7,5–10 milijuna stanovnika.{{sfn|...}} To nije bilo povezano samo s trgovinom nego i s osnivanjem novih naselja. Te grčke kolonije nisu, poput rimskih kolonija, bile ovisne o matičnom gradu, nego su bile samostalni [[Polis|gradovi-države]].{{sfn|...}} Grci su se izvan Grčke naseljavali na dva različita načina. Prvi su oblik činila trajna naselja koja su osnivali Grci i koja su se razvijala kao neovisni [[Polis|polisi]]. Drugi oblik činili su [[Emporij|emporiji]], trgovačka naselja u kojima su živjeli i Grci i pripadnici drugih naroda, a koja su prvenstveno služila proizvodnji i trgovini robom. Primjeri takvih naselja bili su [[Al Mina]] na istoku i [[Ischia|Pitekusaj]] na zapadu.{{sfn|...}} Od otprilike 750. do 500. pr. Kr. Grci su osnivali kolonije u svim smjerovima. Na istoku je najprije kolonizirana egejska obala [[Mala Azija|Male Azije]], nakon čega su uslijedili [[Cipar]], obale [[Zapadna Tracija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala [[Crno more|Crnog mora]]. Grčka kolonizacija naposljetku je na sjeveroistoku dosegnula područja današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], sve do [[Taganrog|Taganroga]]. Na zapadu su naseljene obale [[Ilirik|Ilirije]] i [[južna Italija]], poznata kao [[Magna Graecia]], a zatim Južna Francuska, [[Korzika]] i čak istočna [[Španjolska]]. Grčke kolonije osnovane su i u [[Drevni Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnje [[Sirakuza|Sirakuze]], [[Napulj]], [[Marseille]] i [[Istanbul]] svoje početke imaju u grčkim kolonijama Sirakuzama (Συράκουσαι), Neapolisu (Νεάπολις), Masaliji (Μασσαλία) i [[Bizant|Bizantu]] (Βυζάντιον). Te su kolonije imale važnu ulogu u širenju grčkog utjecaja diljem Europe, a pridonijele su i uspostavi trgovačkih mreža na velikim udaljenostima između grčkih gradova-država, čime su potaknule razvoj [[Gospodarstvo antičke Grčke|gospodarstva antičke Grčke]]. == Politika i društvo == === Politički ustroj === [[File:Bust_Pericles_Chiaramonti.jpg|mini|Mramorna bista Perikla s [[Corinthian helmet|korintskom kacigom]], rimska kopija grčkog originala, Museo Chiaramonti, [[Vatikanski muzeji]]. Periklo je bio ključna [[Populizam|populistička]] politička figura u razvoju radikalne [[Atenska demokracija|atenske demokracije]].<ref>Ruden, Sarah (2003). ''Lysistrata''. Hackett, p. 80. {{ISBN|0-87220-603-3}}.</ref>]] Antička Grčka sastojala se od nekoliko stotina razmjerno neovisnih [[Polis|gradova-država]] (''polisa''). Takvo se stanje razlikovalo od većine drugih tadašnjih društava, koja su bila organizirana kao [[Pleme|plemenske zajednice]] ili [[Kraljevina|kraljevstva]] koja su vladala razmjerno velikim područjima. Geografija [[Grčka|Grčke]], razdijeljene brojnim brežuljcima, planinama i rijekama, nedvojbeno je pridonijela političkoj rascjepkanosti Stare Grčke. S jedne strane, [[Grci|stari Grci]] nisu sumnjali da pripadaju „jednom narodu”: imali su istu [[Religija|religiju]], zajedničku temeljnu kulturu i isti jezik. Osim toga, bili su vrlo svjesni svojega plemenskog podrijetla. [[Herodot]] je, primjerice, mogao detaljno razvrstati gradove-države prema plemenskoj pripadnosti. Ipak, premda su postojale i takve šire veze, čini se da su one rijetko imale važniju ulogu u grčkoj politici. Neovisnost pojedinih polisa branila se vrlo odlučno, a stari Grci rijetko su razmatrali mogućnost političkog ujedinjenja. Čak i tijekom drugog perzijskog pohoda na Grčku, kada se skupina gradova-država udružila radi obrane zemlje, velika većina polisa ostala je neutralna. Nakon poraza Perzijanaca saveznici su se ubrzo ponovno počeli međusobno sukobljavati.<ref>Holland, T. ''Persian Fire'', Abacus, pp. 363–370 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Glavna obilježja političkog sustava Stare Grčke stoga su bila njegova rascjepkanost, koja očito nije prvenstveno proizlazila iz plemenske organizacije, te usredotočenost na urbana središta unutar inače vrlo malih država. Posebnosti grčkog sustava očituju se i u [[Kolonija|kolonijama]] koje su Grci osnivali diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Premda su te kolonije određeni grčki polis mogle smatrati svojom „maticom” i prema njemu zadržavati bliske osjećaje, bile su potpuno neovisne o gradu iz kojega su potekle. Manji polisi neizbježno su katkad dolazili pod utjecaj moćnijih susjeda, ali čini se da su osvajanje ili izravna vlast drugoga grada-države bili razmjerno rijetki. Umjesto toga, polisi su se udruživali u saveze čije se članstvo neprestano mijenjalo. U kasnijem klasičnom razdoblju savezi su postajali malobrojniji i veći, a njima je dominirao jedan grad, osobito [[Atena (polis)|Atena]], [[Sparta]] ili [[Antička Teba (Grčka)|Teba]]. Polisi su često bili prisiljeni pristupiti takvim savezima pod prijetnjom rata ili kao dijelu mirovnog sporazuma. Čak ni nakon što je [[Filip II. Makedonski]] osvojio središnja područja Stare Grčke, nije pokušao pripojiti ih svojoj državi niti ih ujediniti u novu pokrajinu, nego je većinu polisa prisilio da pristupe njegovu [[Korintska liga|Korintskoj ligi]]. === Državna uprava i pravo === [[File:Law_Code_Gortyn_Louvre_Ma703.jpg|lijevo|mini|Nasljedno pravo, dio [[Gortyn code|Gortinskog zakonika]] s Krete, ulomak 11. stupca. Vapnenac, 5. stoljeće pr. Kr.]] Čini se da su mnogi grčki gradovi-države u početku bili male monarhije. Često je postojala gradska dužnost na kojoj su se zadržale neke preostale, uglavnom ceremonijalne kraljevske ovlasti (''basileus''), primjerice dužnost [[Arhont|arhonta-basileja]] u Ateni.<ref>Holland T. ''Persian Fire'', p. 94 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Međutim, do arhajskog razdoblja, odnosno početaka povijesno zabilježene prošlosti, većina gradova-država već je postala aristokratskim [[Oligarhija|oligarhijama]]. Nije posve jasno kako je došlo do te promjene. U [[Atena (polis)|Ateni]] je, primjerice, kraljevska vlast do približno 1050. pr. Kr. bila svedena na nasljednu doživotnu dužnost glavnog magistrata, odnosno arhonta. Do 753. pr. Kr. ta se dužnost dodjeljivala na deset godina, a do 683. pr. Kr. arhonti su se birali svake godine. U svakoj je fazi sve veći dio vlasti prelazio na aristokraciju kao cjelinu, a udaljavao se od pojedinca. Prevlast malog broja obitelji u politici i istodobno gomilanje bogatstva u njihovim rukama neizbježno su u mnogim polisima izazivali društvene nemire. U nekom bi trenutku u brojnim gradovima vlast preuzeo [[tiranin]], ne nužno u današnjem smislu vladara represivnog [[Autokracija|autokratskog]] režima, i vladao prema vlastitoj volji. Često mu je [[Populizam|populistički]] program pomagao da zadrži vlast. U političkom sustavu obilježenom klasnim sukobima, vladavina snažnog pojedinca često se smatrala najboljim rješenjem. [[Atena (polis)|Atena]] je u drugoj polovici [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] potpala pod tiransku vlast. Nakon njezina okončanja Atenjani su uspostavili [[Atenska demokracija|demokraciju]], prvu takvu u svijetu, kao radikalno rješenje kojim su nastojali spriječiti povratak [[Aristokracija|aristokracije]] na vlast. Skupština građana (''eklezija'') u kojoj se raspravljalo o gradskoj politici postojala je još od reformi [[Drakon|Drakona]] iz 621. pr. Kr. Nakon reformi [[Solon|Solona]] početkom 6. stoljeća pr. Kr. svi su građani smjeli sudjelovati u skupštini, ali najsiromašniji nisu imali pravo govoriti na njoj ni obnašati javne dužnosti. Uvođenjem demokracije skupština je postala pravni temelj državne vlasti, a svi su građani u njoj imali jednaka prava. Međutim, osobe bez građanskog statusa, poput [[Metek|meteka]] (stranaca koji su živjeli u Ateni) i [[Robovlasništvo|robova]], nisu imale nikakva politička prava. Nakon uspostave demokracije u Ateni i drugi su grčki gradovi-države uveli demokratske sustave. Ipak, mnogi su zadržali tradicionalnije oblike vlasti. Kao i u brojnim drugim pitanjima, [[Sparta]] je bila iznimka: tijekom cijelog promatranog razdoblja njome nisu vladali jedan, nego dva nasljedna kralja. Takav se sustav naziva [[Dvovlašće|diarhijom]]. Spartanski kraljevi pripadali su dinastijama [[Agijadi|Agijada]] i [[Euripontidi|Euripontida]], koje su prema predaji potjecale od [[Euristen]] i [[Proklo (spartanski kralj)|Prokla]]. Vjerovalo se da su osnivači obiju dinastija bili sinovi blizanci [[Aristodem|Aristodema]], vladara iz [[Heraklo|heraklidske]] loze. Međutim, vlast kraljeva bila je ograničena djelovanjem vijeća staraca [[Geruzija|geruzije]] i magistrata posebno zaduženih za nadzor kraljeva [[Efor (državnik)|efora]]. == Izvori == {{izvori}} === Bibliografija === {{refbegin|30em}} * {{cite book |last=Antonaccio |first=Carla M. |chapter=Colonization: Greece on the Move 900–480 |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Asheri |first1=David |last2=Lloyd |first2=Alan |last3=Corcella |first3=Aldo |year=2007 |title=A Commentary on Herodotus, Books 1–4 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-814956-9}} * {{cite book |last1=Boardman |first1=John |last2=Hammond |first2=N. G. L. |chapter=Preface |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History – Volume 3, part 3 |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Bowersock |first=G. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=The literature of the Empire |editor1-last=Easterling |editor1-first=P. E. |editor1-link=P. E. Easterling |editor2-last=Knox |editor2-first=Bernard M. W. |editor2-link=Bernard Knox |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Bremmer |first=Jan M. |chapter=Greek Normative Animal Sacrifice |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Bulloch |first=A. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Hellenistic Poetry |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Cameron |first=Alan |year=2004 |title=Greek Mythography in the Roman World |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-803821-4}} * {{cite book |last=Dowden |first=Ken |chapter=Olympian Gods, Olympian Pantheon |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Furley |first=William D. |chapter=Prayers and Hymns |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Hammond |first=N. G. L. |chapter=The Peloponnese |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III.iii |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Handley |first=E. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Comedy |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Hornblower |first=Simon |title=The Greek World: 479–323 BC |edition=4 |publisher=Routledge |location=Abingdon |year=2011}} * {{cite book |last=Kirk |first=G. S. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Homer |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=König |first=Jason |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Roman World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Marincola |first=John |year=2001 |title=Greek Historians |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-922501-9}} * {{cite book |last=Martin |first=Thomas R. |title=Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times |publisher=Yale University Press |location=New Haven |year=2013 |edition=2}} * {{cite book |last=McGlew |first=James |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Classical Age of Greece |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Mori |first=Anatole |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Hellenistic World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Noegel |first=Scott B. |chapter=Greek Religion and the Ancient Near East |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Ogden |first=Daniel |chapter=Introduction |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Power |first=Timothy |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Archaic Age |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Roberts |first=Jennifer T. |year=2011 |title=Herodotus: a Very Short Introduction |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-957599-2}} * {{cite book |last=Shapiro |first=H. A. |chapter=Introduction |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Shipley |first1=D. Graham J. |title=The Greek World After Alexander 323-30 BC |date=2014 |publisher=Taylor and Francis |location=Hoboken |isbn=978-0-415-04617-6}} * {{cite book |last=Sparks |first=Kenton L. |year=1998 |title=Ethnicity and Identity in Ancient Israel: Prolegomena to the Study of Ethnic Sentiments and their Expression in the Hebrew Bible |location=Winona Lake, IN |publisher=Eisenbrauns |isbn=978-1-57506-033-0}} * {{cite book |last=West |first=M. L. |title=Ancient Greek Music |year=1994 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/ancientgreekmusi0000west}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book |last=Shanks |first=Michael |author-link=Michael Shanks (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=Q8DoQ8SQPP8C |title=Classical Archaeology of Greece: Experiences of the Discipline |date=1996 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-08521-2 |location=London; New York}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=jBNREAAAQBAJ |title=Alternatives to Athens: Varieties of Political Organization and Community in Ancient Greece |date=2000 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-815220-0 |editor-last=Brock |editor-first=Roger |location=Oxford; New York |editor-last2=Hodkinson |editor-first2=Stephen}} * {{Cite book |title=Money, Labour and Land: Approaches to the Economies of Ancient Greece |date=2002 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-19649-9 |editor-last=Cartledge |editor-first=Paul |editor-link=Paul Cartledge |location=London; New York |editor-last2=Cohen |editor-first2=Edward E. |editor-last3=Foxhall |editor-first3=Lin |editor-link3=Lin Foxhall}} * {{Cite book |last=Cohen |first=Edward E. |title=Athenian Economy and Society: A Banking Perspective |date=1992 |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-691-03609-0 |location=Princeton, N.J}} * {{Cite book |last=Hurwit |first=Jeffrey M. |url=https://books.google.com/books?id=Ofxx9UQJPZwC |title=The Art and Culture of Early Greece, 1100-480 B.C |date=1985 |publisher=[[Cornell University Press]] |isbn=978-0-8014-1767-2 |location=Ithaca}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=wLGRARDRtjoC |title=A Companion to the Classical Greek World |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-23014-4 |editor-last=Kinzl |editor-first=Konrad H. |location=Malden, MA}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=fnJvha8jzzQC |title=Classical Greece: Ancient Histories and Modern Archaeologies |date=1994 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-39279-2 |editor-last=Morris |editor-first=Ian |editor-link=Ian Morris (historian) |location=Cambridge [England]; New York, NY, USA}} * {{Cite book |url=https://archive.org/details/ancientgreecepol0000unse |title=Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History |date=2008 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-530800-6 |editor-last=Pomeroy |editor-first=Sarah B. |editor-link=Sarah B. Pomeroy |edition=2nd |location=New York}} * {{Cite book |last=Rhodes |first=P. J. |author-link=P. J. Rhodes |title=A History of the Classical Greek World, 478-323 BC |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-22564-5 |location=Malden, Mass}} * {{Cite book |last=Whitley |first=James |author-link=James Whitley (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=njOKqvpRrh4C |title=The Archaeology of Ancient Greece |date=2001 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-62205-9 |location=Cambridge, U.K.; New York}} {{refend}} b7nlus5bgkpu7m4aba43pqwq9ex7bhp 0 510883 7615181 6176052 2026-10-08T12:52:07Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Rodovi mački]]; +[[Kategorija:Izumrli rodovi zvijeri]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615181 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Smilodon'' | status = izumrli | raspon_fosila = Pleistocen | slika = Smilodon fatalis Sergiodlarosa.jpg | slika_opis = suvremena rekonstrukcija ''Smilodona fatalisa'' | regnum = [[Amnimalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = [[Machairodontinae]] | genus = '''''Smilodon''''' | genus_authority = [[Peter Wilhelm Lund|Lund]], 1842. | subdivision_ranks = Species | subdivision = {{plainlist| * ''[[Smilodon californicus]]'' * ''[[Smilodon fatalis]]'' * ''[[Smilodon gracilis]]'' * ''[[Smilodon populator]]''}} }} '''''Smilodon''''' ([[Grčki jezik|grčki]]: σμίλη "nož" e ὀδών "zub"; "nožozubi") je [[rod (taksonomija)|rod]] izumrlih velikih sabljozubih mačaka iz potporodice ''[[Machairodontinae]]'' za koje se smatra da su živjele od prije 3 milijuna do prije 10.000 godina u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Oni su jedini poznati nasljednici ''[[Machairodus]]a''.<ref name="Barnett">{{cite journal |last1=Barnett |first1=R |last2=Barnes |first2=I. |last3=Phillips |first3=M. J. |last4=Martin |first4=L. D. |last5=Harington |first5=C. R. |last6=Leonard |first6=J. A. |last7=Cooper |first7=A. |year=2005 |title=Evolution of the extinct Sabretooths and the American cheetah-like cat |journal=Current Biology |volume=svezak 15 |issue=broj 15 |pages=str. R589. – R590. |doi=10.1016/j.cub.2005.07.052 |pmid=16085477}}</ref> ''Smilodon'' znači ''nožozubi'', što je prikladno ime s obzirom na njegove velike očnjake. Vrste smilodona su poznate kao ''sabljozube mačke'' (što je netočno jer postoje druge, njima nesrodne sabljozube "mačke") ili ''sabljozubi tigrovi'' (što je netočno, jer oni nisu bili [[tigar|tigrovi]]). Zna se da je postojalo najmanje pet vrsta ''Smilodona'': * ''[[Smilodon fatalis]]'', 1,6 milijuna - 10.000 godina * ''[[Smilodon gracilis]]'', 2,5 milijuna - 500.000 godina * ''[[Smilodon populator]]'', 1 milijun -10.000 godina *''[[Smilodon californicus]]'' i ''[[Smilodon floridus]]'' bi mogli biti podvrste ''Smilodona fatalisa''. Odrasli ''Smilodon'' bio je dimenzija prosječnog [[lav]]a, težio je oko 200 kilograma i imao je kratak rep, moćne noge i veliku glavu. Njegova se [[čeljust]] mogla otvoriti za 120 [[stupanj (kut)|stupnjeva]], a njegovi su očnjaci bili dugi oko 17 [[cm]]. Mnogi izvrsno očuvani fosili ''smilodona'' pronađeni su u [[katranska jama|katranskim jamama]] [[La Brea]] u [[Los Angeles]]u, što je jedan od razloga zašto je najbolje poznat od svih prapovijesnih mačaka. == Galerija == <center> <gallery> File:Smilodon Knight.jpg|Restauracija, Charles R. Knight File:La Brea Tar Pits.jpg|Fauna katranskih jama La Brea File:Smilodon.png|Usporedba veličine s čovjekom File:Smilodon californicus.jpg|Fosil ''Smilodona californicusa'' u<br />[[Nacionalni prirodoslovni muzej|Nacionalnom prirodoslovnom muzeju]] u [[Washington D.C.|Washingtonu]] </gallery> </center> == Literatura == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi mački]] [[Kategorija:Sabljozube mačke]] [[Kategorija:Smilodon| ]] [[Kategorija:Izumrli rodovi zvijeri]] [[Kategorija:Izumrle mačke]] 2qg4l8b57f3h7i2t087a6jhvkvdcdu9 7615192 7615181 2026-10-08T13:12:39Z Argo Navis 852 /* Literatura */ 7615192 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Smilodon'' | status = izumrli | raspon_fosila = Pleistocen | slika = Smilodon fatalis Sergiodlarosa.jpg | slika_opis = suvremena rekonstrukcija ''Smilodona fatalisa'' | regnum = [[Amnimalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = [[Machairodontinae]] | genus = '''''Smilodon''''' | genus_authority = [[Peter Wilhelm Lund|Lund]], 1842. | subdivision_ranks = Species | subdivision = {{plainlist| * ''[[Smilodon californicus]]'' * ''[[Smilodon fatalis]]'' * ''[[Smilodon gracilis]]'' * ''[[Smilodon populator]]''}} }} '''''Smilodon''''' ([[Grčki jezik|grčki]]: σμίλη "nož" e ὀδών "zub"; "nožozubi") je [[rod (taksonomija)|rod]] izumrlih velikih sabljozubih mačaka iz potporodice ''[[Machairodontinae]]'' za koje se smatra da su živjele od prije 3 milijuna do prije 10.000 godina u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Oni su jedini poznati nasljednici ''[[Machairodus]]a''.<ref name="Barnett">{{cite journal |last1=Barnett |first1=R |last2=Barnes |first2=I. |last3=Phillips |first3=M. J. |last4=Martin |first4=L. D. |last5=Harington |first5=C. R. |last6=Leonard |first6=J. A. |last7=Cooper |first7=A. |year=2005 |title=Evolution of the extinct Sabretooths and the American cheetah-like cat |journal=Current Biology |volume=svezak 15 |issue=broj 15 |pages=str. R589. – R590. |doi=10.1016/j.cub.2005.07.052 |pmid=16085477}}</ref> ''Smilodon'' znači ''nožozubi'', što je prikladno ime s obzirom na njegove velike očnjake. Vrste smilodona su poznate kao ''sabljozube mačke'' (što je netočno jer postoje druge, njima nesrodne sabljozube "mačke") ili ''sabljozubi tigrovi'' (što je netočno, jer oni nisu bili [[tigar|tigrovi]]). Zna se da je postojalo najmanje pet vrsta ''Smilodona'': * ''[[Smilodon fatalis]]'', 1,6 milijuna - 10.000 godina * ''[[Smilodon gracilis]]'', 2,5 milijuna - 500.000 godina * ''[[Smilodon populator]]'', 1 milijun -10.000 godina *''[[Smilodon californicus]]'' i ''[[Smilodon floridus]]'' bi mogli biti podvrste ''Smilodona fatalisa''. Odrasli ''Smilodon'' bio je dimenzija prosječnog [[lav]]a, težio je oko 200 kilograma i imao je kratak rep, moćne noge i veliku glavu. Njegova se [[čeljust]] mogla otvoriti za 120 [[stupanj (kut)|stupnjeva]], a njegovi su očnjaci bili dugi oko 17 [[cm]]. Mnogi izvrsno očuvani fosili ''smilodona'' pronađeni su u [[katranska jama|katranskim jamama]] [[La Brea]] u [[Los Angeles]]u, što je jedan od razloga zašto je najbolje poznat od svih prapovijesnih mačaka. == Galerija == <center> <gallery> File:Smilodon Knight.jpg|Restauracija, Charles R. Knight File:La Brea Tar Pits.jpg|Fauna katranskih jama La Brea File:Smilodon.png|Usporedba veličine s čovjekom File:Smilodon californicus.jpg|Fosil ''Smilodona californicusa'' u<br />[[Nacionalni prirodoslovni muzej|Nacionalnom prirodoslovnom muzeju]] u [[Washington D.C.|Washingtonu]] </gallery> </center> == Literatura == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi mački]] [[Kategorija:Sabljozube mačke]] [[Kategorija:Izumrli rodovi zvijeri]] [[Kategorija:Izumrle mačke]] [[Kategorija:Smilodon| ]] ce5p0gnn822sfhorv92y6ppc2ic8459 0 511375 7615355 7585715 2026-10-08T19:09:57Z Argo Navis 852 7615355 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Macrauchenia'' | status = {{StatusFosili}} | raspon_fosila = Kasni [[miocen]] - kasni [[pleistocen]] | slika = Macrauchenia (reconstruction).jpg | slika_opis = Restauracija | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[sisavci|Mammalia]] |mirordo = [[Euungulata]] | ordo = †[[Litopterna]] | familia = †[[Macraucheniidae]] | subfamilia = †[[Macraucheniinae]] | genus = †'''''Macrauchenia''''' | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = {{plainlist| * †''M. patachonica''' * †''M. M. ullomensis'' * †''M. M. boliviensis''}} | tip_species = ''Macrauchenia patachonica'' | tip_species_autorstvo = [[Richard Owen|Owen]], 1838. }} '''''Macrauchenia''''' ("dugačka [[ljama]]", na temelju sada zamijenjenog latinskog izraza za lame, ''Auchenia'', od grčkih pojmova koji doslovno znače "dugi vrat") je bio [[rod (taksonomija)|rod]] južnoameričkih sisavaca tipičan za red ''[[Litopterna]]'', s dugim vratom i udovima, te tri prsta. Najstariji fosili potječu od prije 7 milijuna godina, a ''M. patachonica'' nestaje iz fosilnih zapisa tijekom kasnog [[pleistocen]]a, prije 20 000 i 10 000 godina. ''M. patachonica'' je najbolje istražen pripadnik porodice ''[[Macraucheniidae]]'', a poznata je po fosilnim ostacima iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], pretežno iz formacije Lujan u [[Argentina|Argentini]]. Prvi primjerak otkrio je [[Charles Darwin]] tijekom svog putovanja na ''Beagleu''. ''Macrauchenia'' je izgledom sličila na bezgrbu devu, s kratkom surlom, iako nije u bliskom srodstvu ni s [[deva]]ma ni sa [[surlaši]]ma.<ref name="BBCWildfacts">{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/nature/wildfacts/factfiles/455.shtml |title=BBC - Science & Nature - Wildfacts - Macrauchenia |accessdate=15. lipnja 2009. |archiveurl=https://archive.is/20130114070909/http://www.bbc.co.uk/nature/life/Macrauchenia |archivedate=14. siječnja 2013. |url-status=live }}</ref> == Opis == [[Datoteka:Macrauchenia.jpg|mini|lijevo|Umjetnički prikaz vrste ''M. patachonica'', [[Robert Bruce Horsfall]]]] ''Macrauchenia'' je imala tijelo pomalo slično devinom, sa zdepastim nogama, dugim vratom i relativno malenom glavom. Njena stopala su, međutim, više podsjećala na stopala nosoroga, s po tri kopita na svakom stopalu. Bila je relativno velika životinja, s duljinom tijela od oko 3 metra i težinom od 1042 kg. Jedna izuzetno neobična osobina ''Macrauchenie'' je da je, za razliku od gotovo svih ostalih sisavaca, imala nosne otvore na vrhu glave, što je neke rane znanstvenike navelo na zaključak da ih je koristila kao disalicu, slično kao [[kitovi]]. Međutim, ta je teorija odbačena nakon nekih novijih otkrića. Alternativna teorija je da je imala surlu, koja je možda služila štićenju nosnica od prašine.<ref name="EoDP">{{cite book |editor=Palmer, D. |year=1999 |title=The Marshall Illustrated Encyclopedia of Dinosaurs and Prehistoric Animals |url=https://archive.org/details/illustratedencyc0000unse_y8e7 |publisher=Marshall Editions |location=London |page=248. |isbn=1-84028-152-9}}</ref> Surla ''Macrauchenie'' može se usporediti s onom kod današnje [[saiga antilopa|saiga antilope]]. Članci kod ''Macrauchenie'' pružali su joj neobično veliku pokretljivost, zbog čega je mogla brzo promijeniti pravac trčanja pri velikim brzinama.<ref name="BBCWildfacts"/> ''Macrauchenia'' je, kao i njezin srodnik ''[[Theosodon]]'', imala 44 zuba. == Paleobiologija == [[Slika:Phenacodus primaevus and Macrauchenia patachonica.jpg|mini|''[[Phenacodus]] primaevus'' (manji) i ''Macrauchenia patachonica'' (veći)]] ''Macrauchenia'' je bila biljojed i vjerojatno se hranila lišćem ili travom. Analize [[ugljik]]ovih izotopa u zubnoj caklini vrste ''M. patachonica'', kao i analize njezinog indeksa hipsodoncije (u ovom slučaju niske, tj. bila je brahiodont), veličine tijela i relativne širine njuške ukazuju na to da se hranila mješovito, i C3 lišćem i C4 travama.<ref name = "MacFadden">{{Cite journal |last1=MacFadden |first1=B. J. |last2=Shockey |first2=B. J. |title=Ancient feeding ecology and niche differentiation of Pleistocene mammalian herbivores from Tarija, Bolivia: morphological and isotopic evidence |journal=Paleobiology |volume=svezak 23 |issue=broj 1 |pages=str. 77.–100. |publisher=Paleontological Society |year=1997 |url=http://www.jstor.org/stable/2401158 |jstor=2401158 |accessdate=27. svibnja 2011.}}</ref> Paleontolozi vjeruju da je, zbog oblika svojih zuba, ''Macrauchenia'' jela koristeći surlu za hvatanje lišća i ostale hrane. Smatra se da je živjela u krdima kao današnji [[gnu]]ovi ili antilope kako bi imala prednost nad grabežljivcima. Kada se ''Macrauchenia'' prvi put pojavila, najvjerojatnije je bila plijen najvećih južnoameričkih grabežljivaca, velikih ptica neletačica poput ''[[Andalgalornis]]a'' i sparasodontida poput ''[[Thylacosmilus]]a''. Tijekom kasnog [[pliocen]]a/ranog [[pleistocen]]a došlo je do formiranja panamske prevlake, što je omogućilo prelazak grabežljivaca sjevernoameričkog porijekla, poput [[puma|pume]], [[jaguar]]a i sabljozube mačke (''[[Smilodon populator]]'') u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], gdje su zamijenili domaće grabežljivce. Pretpostavlja se da se ''Macrauchenia'' većinom branila od grabežljivcima bjegom, a u slučaju neuspjeha udaranjem svojim dugim, snažnim nogama, slično kao današnja [[vikunja]] ili [[deva]]. Sposobnost da brzo mijenja pravac kretanja pri velikim brzinama možda joj je omogućavalo da izbjegne gonitelje.<ref name="BBCWildfacts"/> == Povijest otkrića == [[Datoteka:Macrauchenia patachonica tooth.JPG|lijevo|mini|200px|Zub vrste ''Macrauchenia patachonica'']] Ostatke ''Macrauchenie'' prvi je otkrio [[Charles Darwin]] [[9. veljače]] [[1834.]] u luci Sv. Julijan u [[patagonija|Patagoniji]] ([[Argentina]]), dok je [[HMS Beagle|HMS ''Beagle'']] izviđao luku na svom drugom putovanju.<ref>{{cite web |url=http://darwin-online.org.uk/content/frameset?viewtype=text&itemID=F1925&pageseq=246 |title=''Charles Darwin's Beagle Diary'' |author=ed. Keynes, R. D. |year=2001 |publisher=Cambridge University Press |pages=str. 214. |accessdate=19. prosinca 2008.}}</ref> Kao nestručnjak, on je provizorno identificirao otkrivene kosti noge i fragmente kralježnice kao ostatke "neke velike životinje, rekao bih mastodonta". Godine [[1837.]], ubrzo nakon ''Beaglovog'' povratka, anatom [[Richard Owen]] otkrio je da su se među kostima nalazili leđni i vratni kralješci ogromnog stvorenja koje je nalikovalo na lamu ili devu i koju je Owen nazvao ''Macrauchenia patachonica''.<ref>{{cite web |url=http://www.darwinproject.ac.uk/darwinletters/calendar/entry-238.html#mark-238.f3 |title=Darwin Correspondence Project - Letter 238 — Darwin, C. R. to Henslow, J. S., ožujak 1834. |accessdate=19. prosinca 2008. |archive-date=16. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090116062252/http://www.darwinproject.ac.uk/darwinletters/calendar/entry-238.html#mark-238.f3 |url-status=dead }}</ref> Prilikom određivanja naziva, Owen je upotrijebio izvorne grčke pojmove Μακρος (velik ili dug) i αυχην (vrat), kako ih je koristio [[Johann Karl Wilhelm Illiger|Illiger]], kao temelj za ''Auchenia'' kao naziv roda za lamu, vikunju itd.<ref>{{harvnb|Owen|1838.|p=35}}</ref> To je bilo jedno od otkrića koja su dovela do nastanka Darwinove teorije. Od tada je pronađeno još fosila roda ''Macrauchenia'', uglavnom u Patagoniji, ali i u [[bolivija|Boliviji]], [[Čile]]u i [[Venecuela|Venecueli]]. == Evolucija == [[Slika:Macrauchenia patachonica skull.jpg|mini|Lubanja i vratni kralješci vrste ''Macrauchenia patachonica'']] ''Macrauchenia'' se javlja u južnoameričkim fosilnim zapisima starim oko 7 milijuna godina (iz epohe [[miocen]]a). Vjerojatno je da je ''Macrauchenia'' evoluirala bilo od roda ''[[Theosodon]]'' ili roda ''[[Promacrauchenia]]''. Taksoni ''[[Notoungulata]]'' i ''[[Litopterna]]'' bila su dva stara roda ungulata, koji su nastanjivali isključivo Južnu Ameriku. Mnoge od tih vrsta izumrle su zbog kompeticije do koje je došlo invazijom sjevernoameričkih ungulata tijekom [[velike američke razmjene životinja]], nakon nastanka srednjeameričkog kopnenog mosta. Nekolicina onih koji su preživjeli razmjenu bili su ''Macrauchenia'' i ''[[Xenorhinotherium]]'' i veliki neungulati ''[[Toxodon]]'' i ''[[Mixotoxodon]]''. Te posljednje izvorne južnoameričke životinje s kopitima izumrle su krajem [[lujanij]]a (prije 10 000 do 20 000 godina),<ref>Alberto L. Cione, Eduardo P. Tonni, Leopoldo Soibelzon: ''The Broken Zig-Zag: Late Cenozoic large mammal and tortoise extinction in South America.'' In: ''Revista del Museo Argentino de Ciencias Naturales.'' 5. siječnja 2003., {{ISSN|1514-5158}}, str. 1. – 19., [http://www.ege.fcen.uba.ar/materias/general/Broken_ZigZagMACN_5_1_19_.pdf online (PDF; 243 KB)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110706084815/http://www.ege.fcen.uba.ar/materias/general/Broken_ZigZagMACN_5_1_19_.pdf |date=6. srpnja 2011. }}</ref> u vrijeme dolaska ljudi krajem pleistocena, zajedno s mnogobrojnim drugim velikim životinjama na američkom kontinentu (poput američkih [[surlaši|surlaša]], konja, kamelida i sabljozubih mačaka). Budući da je rod ''Macrauchenia'' bio posljednji predstavnik skupine ''Litopterna'', njegovim izumiranjem zauvijek je nestala i ta skupina sisavaca. == Reference u kulturi == ''Macrauchenia'' je prikazana u epizodi "Sabljozubi" dokumentarne serije ''[[Šetnja sa zvijerima]]'', a nekoliko jedinki pojavilo se u filmu Blue Skya ''[[Ledeno doba (2002.)|Ledeno doba]]'' iz [[2002.]] i u njegovim nastavcima. Uključena je u simulacijskoj igri [[Zoo Tycoon]] kao dio ''Dinosaur Digs Theme Packa'', u [[Wildlife Park 2: Crazy Zoo]] kao zvijer koju se može klonirati, a u [[Jurassic Park: Builder]] kao životinja Glacier Parka iz ograničenog izdanja. Njoj srodnoj ''[[Cramauchenia|Cramaucheniji]]'' [[Florentino Ameghino]] je dao naziv kao namjeran anagram od ''Macrauchenia''. == Izvori == {{izvori|30em}} *Barry Cox, Colin Harrison, R.J.G. Savage, and Brian Gardiner. (1999): The Simon & Schuster Encyclopedia of Dinosaurs and Prehistoric Creatures: A Visual Who's Who of Prehistoric Life. Simon & Schuster. *Jayne Parsons. (2001): Dinosaur Encyclopedia. DK. *Haines, Tim & Chambers, Paul. (2006): The Complete Guide to Prehistoric Life. Canada: Firefly Books Ltd. *{{Cite book |last=Owen |first=Richard |author-link=Richard Owen |year=1838 |editor-last=Darwin |editor-first=C. R. |contribution=Description of Parts of the Skeleton of Macrauchenia patachonica |contribution-url=http://darwin-online.org.uk/content/frameset?viewtype=text&itemID=F8.1&pageseq=45 |title=Fossil Mammalia Part 1 No. 1 |series=The zoology of the voyage of H.M.S. Beagle |publication-place=London |publisher=Smith Elder and Co|postscript=<!--None-->}} == Vanjske poveznice == *[http://www.rau.edu.uy/uruguay/iconos/macrauke-.gif Umjetnički prikaz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210225084316/http://www.rau.edu.uy/uruguay/iconos/macrauke-.gif |date=25. veljače 2021. }} [[Kategorija:Parnoprstaši]] [[Kategorija:Izumrli kopitari]] fibtocbqthnlhopd5ufgi8lb05sfhsf 7615356 7615355 2026-10-08T19:11:09Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Izumrli rodovi Placentalia]]; ±[[Kategorija:Parnoprstaši]]→[[Kategorija:Rodovi kopitara]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615356 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Macrauchenia'' | status = {{StatusFosili}} | raspon_fosila = Kasni [[miocen]] - kasni [[pleistocen]] | slika = Macrauchenia (reconstruction).jpg | slika_opis = Restauracija | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[sisavci|Mammalia]] |mirordo = [[Euungulata]] | ordo = †[[Litopterna]] | familia = †[[Macraucheniidae]] | subfamilia = †[[Macraucheniinae]] | genus = †'''''Macrauchenia''''' | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = {{plainlist| * †''M. patachonica''' * †''M. M. ullomensis'' * †''M. M. boliviensis''}} | tip_species = ''Macrauchenia patachonica'' | tip_species_autorstvo = [[Richard Owen|Owen]], 1838. }} '''''Macrauchenia''''' ("dugačka [[ljama]]", na temelju sada zamijenjenog latinskog izraza za lame, ''Auchenia'', od grčkih pojmova koji doslovno znače "dugi vrat") je bio [[rod (taksonomija)|rod]] južnoameričkih sisavaca tipičan za red ''[[Litopterna]]'', s dugim vratom i udovima, te tri prsta. Najstariji fosili potječu od prije 7 milijuna godina, a ''M. patachonica'' nestaje iz fosilnih zapisa tijekom kasnog [[pleistocen]]a, prije 20 000 i 10 000 godina. ''M. patachonica'' je najbolje istražen pripadnik porodice ''[[Macraucheniidae]]'', a poznata je po fosilnim ostacima iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], pretežno iz formacije Lujan u [[Argentina|Argentini]]. Prvi primjerak otkrio je [[Charles Darwin]] tijekom svog putovanja na ''Beagleu''. ''Macrauchenia'' je izgledom sličila na bezgrbu devu, s kratkom surlom, iako nije u bliskom srodstvu ni s [[deva]]ma ni sa [[surlaši]]ma.<ref name="BBCWildfacts">{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/nature/wildfacts/factfiles/455.shtml |title=BBC - Science & Nature - Wildfacts - Macrauchenia |accessdate=15. lipnja 2009. |archiveurl=https://archive.is/20130114070909/http://www.bbc.co.uk/nature/life/Macrauchenia |archivedate=14. siječnja 2013. |url-status=live }}</ref> == Opis == [[Datoteka:Macrauchenia.jpg|mini|lijevo|Umjetnički prikaz vrste ''M. patachonica'', [[Robert Bruce Horsfall]]]] ''Macrauchenia'' je imala tijelo pomalo slično devinom, sa zdepastim nogama, dugim vratom i relativno malenom glavom. Njena stopala su, međutim, više podsjećala na stopala nosoroga, s po tri kopita na svakom stopalu. Bila je relativno velika životinja, s duljinom tijela od oko 3 metra i težinom od 1042 kg. Jedna izuzetno neobična osobina ''Macrauchenie'' je da je, za razliku od gotovo svih ostalih sisavaca, imala nosne otvore na vrhu glave, što je neke rane znanstvenike navelo na zaključak da ih je koristila kao disalicu, slično kao [[kitovi]]. Međutim, ta je teorija odbačena nakon nekih novijih otkrića. Alternativna teorija je da je imala surlu, koja je možda služila štićenju nosnica od prašine.<ref name="EoDP">{{cite book |editor=Palmer, D. |year=1999 |title=The Marshall Illustrated Encyclopedia of Dinosaurs and Prehistoric Animals |url=https://archive.org/details/illustratedencyc0000unse_y8e7 |publisher=Marshall Editions |location=London |page=248. |isbn=1-84028-152-9}}</ref> Surla ''Macrauchenie'' može se usporediti s onom kod današnje [[saiga antilopa|saiga antilope]]. Članci kod ''Macrauchenie'' pružali su joj neobično veliku pokretljivost, zbog čega je mogla brzo promijeniti pravac trčanja pri velikim brzinama.<ref name="BBCWildfacts"/> ''Macrauchenia'' je, kao i njezin srodnik ''[[Theosodon]]'', imala 44 zuba. == Paleobiologija == [[Slika:Phenacodus primaevus and Macrauchenia patachonica.jpg|mini|''[[Phenacodus]] primaevus'' (manji) i ''Macrauchenia patachonica'' (veći)]] ''Macrauchenia'' je bila biljojed i vjerojatno se hranila lišćem ili travom. Analize [[ugljik]]ovih izotopa u zubnoj caklini vrste ''M. patachonica'', kao i analize njezinog indeksa hipsodoncije (u ovom slučaju niske, tj. bila je brahiodont), veličine tijela i relativne širine njuške ukazuju na to da se hranila mješovito, i C3 lišćem i C4 travama.<ref name = "MacFadden">{{Cite journal |last1=MacFadden |first1=B. J. |last2=Shockey |first2=B. J. |title=Ancient feeding ecology and niche differentiation of Pleistocene mammalian herbivores from Tarija, Bolivia: morphological and isotopic evidence |journal=Paleobiology |volume=svezak 23 |issue=broj 1 |pages=str. 77.–100. |publisher=Paleontological Society |year=1997 |url=http://www.jstor.org/stable/2401158 |jstor=2401158 |accessdate=27. svibnja 2011.}}</ref> Paleontolozi vjeruju da je, zbog oblika svojih zuba, ''Macrauchenia'' jela koristeći surlu za hvatanje lišća i ostale hrane. Smatra se da je živjela u krdima kao današnji [[gnu]]ovi ili antilope kako bi imala prednost nad grabežljivcima. Kada se ''Macrauchenia'' prvi put pojavila, najvjerojatnije je bila plijen najvećih južnoameričkih grabežljivaca, velikih ptica neletačica poput ''[[Andalgalornis]]a'' i sparasodontida poput ''[[Thylacosmilus]]a''. Tijekom kasnog [[pliocen]]a/ranog [[pleistocen]]a došlo je do formiranja panamske prevlake, što je omogućilo prelazak grabežljivaca sjevernoameričkog porijekla, poput [[puma|pume]], [[jaguar]]a i sabljozube mačke (''[[Smilodon populator]]'') u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], gdje su zamijenili domaće grabežljivce. Pretpostavlja se da se ''Macrauchenia'' većinom branila od grabežljivcima bjegom, a u slučaju neuspjeha udaranjem svojim dugim, snažnim nogama, slično kao današnja [[vikunja]] ili [[deva]]. Sposobnost da brzo mijenja pravac kretanja pri velikim brzinama možda joj je omogućavalo da izbjegne gonitelje.<ref name="BBCWildfacts"/> == Povijest otkrića == [[Datoteka:Macrauchenia patachonica tooth.JPG|lijevo|mini|200px|Zub vrste ''Macrauchenia patachonica'']] Ostatke ''Macrauchenie'' prvi je otkrio [[Charles Darwin]] [[9. veljače]] [[1834.]] u luci Sv. Julijan u [[patagonija|Patagoniji]] ([[Argentina]]), dok je [[HMS Beagle|HMS ''Beagle'']] izviđao luku na svom drugom putovanju.<ref>{{cite web |url=http://darwin-online.org.uk/content/frameset?viewtype=text&itemID=F1925&pageseq=246 |title=''Charles Darwin's Beagle Diary'' |author=ed. Keynes, R. D. |year=2001 |publisher=Cambridge University Press |pages=str. 214. |accessdate=19. prosinca 2008.}}</ref> Kao nestručnjak, on je provizorno identificirao otkrivene kosti noge i fragmente kralježnice kao ostatke "neke velike životinje, rekao bih mastodonta". Godine [[1837.]], ubrzo nakon ''Beaglovog'' povratka, anatom [[Richard Owen]] otkrio je da su se među kostima nalazili leđni i vratni kralješci ogromnog stvorenja koje je nalikovalo na lamu ili devu i koju je Owen nazvao ''Macrauchenia patachonica''.<ref>{{cite web |url=http://www.darwinproject.ac.uk/darwinletters/calendar/entry-238.html#mark-238.f3 |title=Darwin Correspondence Project - Letter 238 — Darwin, C. R. to Henslow, J. S., ožujak 1834. |accessdate=19. prosinca 2008. |archive-date=16. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090116062252/http://www.darwinproject.ac.uk/darwinletters/calendar/entry-238.html#mark-238.f3 |url-status=dead }}</ref> Prilikom određivanja naziva, Owen je upotrijebio izvorne grčke pojmove Μακρος (velik ili dug) i αυχην (vrat), kako ih je koristio [[Johann Karl Wilhelm Illiger|Illiger]], kao temelj za ''Auchenia'' kao naziv roda za lamu, vikunju itd.<ref>{{harvnb|Owen|1838.|p=35}}</ref> To je bilo jedno od otkrića koja su dovela do nastanka Darwinove teorije. Od tada je pronađeno još fosila roda ''Macrauchenia'', uglavnom u Patagoniji, ali i u [[bolivija|Boliviji]], [[Čile]]u i [[Venecuela|Venecueli]]. == Evolucija == [[Slika:Macrauchenia patachonica skull.jpg|mini|Lubanja i vratni kralješci vrste ''Macrauchenia patachonica'']] ''Macrauchenia'' se javlja u južnoameričkim fosilnim zapisima starim oko 7 milijuna godina (iz epohe [[miocen]]a). Vjerojatno je da je ''Macrauchenia'' evoluirala bilo od roda ''[[Theosodon]]'' ili roda ''[[Promacrauchenia]]''. Taksoni ''[[Notoungulata]]'' i ''[[Litopterna]]'' bila su dva stara roda ungulata, koji su nastanjivali isključivo Južnu Ameriku. Mnoge od tih vrsta izumrle su zbog kompeticije do koje je došlo invazijom sjevernoameričkih ungulata tijekom [[velike američke razmjene životinja]], nakon nastanka srednjeameričkog kopnenog mosta. Nekolicina onih koji su preživjeli razmjenu bili su ''Macrauchenia'' i ''[[Xenorhinotherium]]'' i veliki neungulati ''[[Toxodon]]'' i ''[[Mixotoxodon]]''. Te posljednje izvorne južnoameričke životinje s kopitima izumrle su krajem [[lujanij]]a (prije 10 000 do 20 000 godina),<ref>Alberto L. Cione, Eduardo P. Tonni, Leopoldo Soibelzon: ''The Broken Zig-Zag: Late Cenozoic large mammal and tortoise extinction in South America.'' In: ''Revista del Museo Argentino de Ciencias Naturales.'' 5. siječnja 2003., {{ISSN|1514-5158}}, str. 1. – 19., [http://www.ege.fcen.uba.ar/materias/general/Broken_ZigZagMACN_5_1_19_.pdf online (PDF; 243 KB)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110706084815/http://www.ege.fcen.uba.ar/materias/general/Broken_ZigZagMACN_5_1_19_.pdf |date=6. srpnja 2011. }}</ref> u vrijeme dolaska ljudi krajem pleistocena, zajedno s mnogobrojnim drugim velikim životinjama na američkom kontinentu (poput američkih [[surlaši|surlaša]], konja, kamelida i sabljozubih mačaka). Budući da je rod ''Macrauchenia'' bio posljednji predstavnik skupine ''Litopterna'', njegovim izumiranjem zauvijek je nestala i ta skupina sisavaca. == Reference u kulturi == ''Macrauchenia'' je prikazana u epizodi "Sabljozubi" dokumentarne serije ''[[Šetnja sa zvijerima]]'', a nekoliko jedinki pojavilo se u filmu Blue Skya ''[[Ledeno doba (2002.)|Ledeno doba]]'' iz [[2002.]] i u njegovim nastavcima. Uključena je u simulacijskoj igri [[Zoo Tycoon]] kao dio ''Dinosaur Digs Theme Packa'', u [[Wildlife Park 2: Crazy Zoo]] kao zvijer koju se može klonirati, a u [[Jurassic Park: Builder]] kao životinja Glacier Parka iz ograničenog izdanja. Njoj srodnoj ''[[Cramauchenia|Cramaucheniji]]'' [[Florentino Ameghino]] je dao naziv kao namjeran anagram od ''Macrauchenia''. == Izvori == {{izvori|30em}} *Barry Cox, Colin Harrison, R.J.G. Savage, and Brian Gardiner. (1999): The Simon & Schuster Encyclopedia of Dinosaurs and Prehistoric Creatures: A Visual Who's Who of Prehistoric Life. Simon & Schuster. *Jayne Parsons. (2001): Dinosaur Encyclopedia. DK. *Haines, Tim & Chambers, Paul. (2006): The Complete Guide to Prehistoric Life. Canada: Firefly Books Ltd. *{{Cite book |last=Owen |first=Richard |author-link=Richard Owen |year=1838 |editor-last=Darwin |editor-first=C. R. |contribution=Description of Parts of the Skeleton of Macrauchenia patachonica |contribution-url=http://darwin-online.org.uk/content/frameset?viewtype=text&itemID=F8.1&pageseq=45 |title=Fossil Mammalia Part 1 No. 1 |series=The zoology of the voyage of H.M.S. Beagle |publication-place=London |publisher=Smith Elder and Co|postscript=<!--None-->}} == Vanjske poveznice == *[http://www.rau.edu.uy/uruguay/iconos/macrauke-.gif Umjetnički prikaz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210225084316/http://www.rau.edu.uy/uruguay/iconos/macrauke-.gif |date=25. veljače 2021. }} [[Kategorija:Rodovi kopitara]] [[Kategorija:Izumrli kopitari]] [[Kategorija:Izumrli rodovi Placentalia]] rwizivtxanl3g4iku5uhoic2tcrib3n 0 511611 7615530 7584916 2026-10-09T11:21:39Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Izumrli Placentalia]]; +[[Kategorija:Sirene (životinje)]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615530 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Stellerova morska krava | status = EX | status_system = iucn3.1 | status_ref = | extinct = 1768 | slika = Steller's sea cow skull.jpg | slika_opis = Lubanja | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Sirenia]] | familia = [[Dugongidae]] | subfamilia = †'''[[Hydrodamalinae]]''' | subfamilia_autorstvo = [[Theodore Sherman Palmer|Palmer]], 1895 | genus = †'''''[[Hydrodamalis]]''''' | genus_autorstvo = [[Anders Jahan Retzius|Retzius]], 1794 | species = †'''''H. gigas''''' | dvoimeno = ''Hydrodamalis gigas'' | dvoimeno_autorstvo = ([[E. A. W. Zimmermann|Zimmermann]], 1780) }} '''Stellerova morska krava''' ({{lat.|Hydrodamalis gigas}}) je izumrla vrsta [[sisavac]]a iz [[red (taksonomija)|reda]] [[Morske krave|morskih krava]] (''Sirenia'') i porodica [[(taksonomija)|porodice]] [[Dugonzi|dugonga]] (''Dugongidae''). Nekada je bila rasprostranjena širom sjevernog [[Pacifik]]a, ali se s vremenom održala samo u priobalju nenaseljenih [[Komandorski otoci|Komandorskih otoka]]. Europljani su je otkrili [[1741.]], za vrijeme ekspedicije [[Vitus Bering|Vitusa Beringa]], kada je opisao prirodoslovac [[Georg Steller]]. U sljedećih 27 godina je ova je vrsta izlovljena do izumiranja. == Opis == [[Datoteka:Hydrodamalis.jpg|mini|lijevo|Kostur stellerove morske krave u Pariškom muzeju.]] Stellerova morska krava bila je puno većih dimenzija od svojih preživjelih srodnika, [[lamantin]]a i [[dugong]]a. Duljina joj je iznosila preko 8 metara,<ref>{{cite book |title=Manatees |author=Sally M. Walker |publisher=Lerner Publications |year=1999}}</ref> i bila je teška do 12 tona. Prema zapisima Stellera, nalikovala je velikom [[tuljan]]u, ali je imala razvijene prednje noge i rep poput [[kit]]a. Njezina je koža bila crna i debela, a glava mala u odnosu na tijelo. Hranila se morskim [[alga]]ma u krdima. Bila je potpuno pitoma, spora i vjerojatno nije mogla roniti.<ref name="EllisNTB">{{cite book |last=Ellis |first=Richard |title=No Turning Back: The Life and Death of Animal Species |url=https://archive.org/details/noturningbacklif0000elli |publisher=Harper Perennial |year=2004 |location=New York City |page=str. 113. |isbn=0-06-055804-0}}</ref> == Izumiranje == Fosilni nalazi potvrđuju da je stellerova morska krava nekad bila rasprostranjena duž čitavog priobalja sjevernog Pacifika, na jugu do [[Kalifornija|Kalifornije]] i [[Japan]]a. S vremenom su je domoroci istrijebili iz tih područja, tako da se održala samo oko Komandorskih otoka, koja su bila nenaseljena.<ref name = "Anderson">{{cite journal |last=Anderson |first=Paul K. |title=Competition, Predation, and the Evolution and Extinction of Steller’s Sea Cow, ''Hydrodamalis Gigas'' |journal=Marine Mammal Science |volume=svezak 11 |issue=broj 3 |pages=str. 391. – 394. |publisher=Society for Marine Mammalogy |month=srpanj |year=1995 |url=http://www3.interscience.wiley.com/journal/119963340/abstract |doi=10.1111/j.1748-7692.1995.tb00294.x |archive-url=https://archive.today/20110511193530/http://www3.interscience.wiley.com/journal/119963340/abstract |archive-date=11. svibnja 2011. |access-date=12. svibnja 2014.}}</ref> U vrijeme dolaska Beringove ekspedicije [[1741.]] godine, bila je već veoma rijetka. Vjeruje se da je tadašnja populacija imala manje od 1.500 jedinki.<ref>{{cite web |url=http://www.sirenian.org/sirenianevolution.pdf |title=Evolution of the Sirenia |first=Caryn |last=Self-Sullivan |date=2007-02-25 |publisher=Sirenian International |accessdate=2007-04-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061231005452/http://www.sirenian.org/sirenianevolution.pdf |archivedate=31. prosinca 2006.}}</ref> Beringova je ekspedicija počela s izlovom 6 mjeseci prije odlaska s otočja, radi mesa i kože. Po Stellerovim zapisima, meso je bilo ukusno, slično goveđem, dok je koža idealna za obuću, pojaseve i pokrivanje čamaca. Nakon povratka ekspedicije u [[Rusija|Rusiju]], vijest se brzo proširila, tako da je sljedećih godina stiglo mnogo brodova radi lova. Morske krave su nemilosrdno izlovljavane [[harpun]]ima. Lovci bi uspjeli izvući iz vode svaku petu životinju, dok bi ostale bježale ranjene i umirale, ostavljajući meso neiskorišteno. Često su trgovci krznom dolazili na otoke da bi se snabdijevali mesom morske krave, koje se sporo kvarilo, te je zbog toga bilo idealno za duža putovanja. Istraživač [[Martin Sauer]], zapisao je u svom dnevniku da je posljednja morska krava kod [[Beringov otok|Beringovog otoka]] ubijena [[1768.]] godine, tako da je vrsta izumrla 27 godina nakon otkrića.<ref>Forsten, A. & Youngman, P.M. 1982. Hydrodamalis gigas. Mammalian Species.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Morski sisavci]] [[Kategorija:Izumrle vrste]] [[Kategorija:Izumrli Placentalia]] [[Kategorija:Sirene (životinje)]] 4j97dko8q2gmysruag27z2y00kbsg5c 0 511672 7615351 6919578 2026-10-08T18:59:01Z Argo Navis 852 7615351 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Hyaenodon'' | slika = Hyaenodon Heinrich Harder.jpeg | slika_opis = Umjetnički prikaz - [[Heinrich Harder]], c. [[1920.]] | status = izumrli | raspon_fosila = Kasni eocen-rani miocen | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[sisavci|Mammalia]] | ordo = †[[Hyaenodonta]] | familia = †[[Hyaenodontidae]] | subfamilia = †[[Hyaenodontinae]] | tribus = †[[Hyaenodontini]] | genus = '''''Hyaenodon''''' | genus_autorstvo = [[Joseph Leidy|Leidy]], [[1869.]] | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba ={{plainlist| * ''[[Hyaenodon bavaricus|H. bavaricus]]'' * ''[[Hyaenodon brevirostris|H. brevirostris]]'' * ''[[Hyaenodon chunkhtensis|H. chunkhtensis]]'' * ''[[Hyaenodon cayluxi|H. cayluxi]]'' * ''[[Hyaenodon crucians|H. crucians]]'' * ''[[Hyaenodon eminus|H. eminus]]'' * ''[[Hyaenodon exicuus|H. exicuus]]'' * ''[[Hyaenodon gigas|H. gigas]]'' * ''[[Hyaenodon horridus|H. horridus]]'' * ''[[Hyaenodon incertus|H. incertus]]'' * ''[[Hyaenodon leptorhynchus|H. leptorhynchus]]'' * ''[[Hyaenodon megaloides|H. megaloides]]'' * ''[[Hyaenodon microdon|H. microdon]]'' * ''[[Hyaenodon milloquensis|H. milloquensis]]'' * ''[[Hyaenodon mongoliensis|H. mongoliensis]]'' * ''[[Hyaenodon montanus|H. montanus]]'' * ''[[Hyaenodon mustelinus|H. mustelinus]]'' * ''[[Hyaenodon pervagus|H. pervagus]]'' * ''[[Hyaenodon raineyi|H. raineyi]]'' * ''[[Hyaenodon venturae|H. venturae]]'' * ''[[Hyaenodon vetus|H. vetus]]'' * ''[[Hyaenodon weilini|H. weilini]]'' * ''[[Hyaenodon yuanchensis|H. yuanchensis]]'' }} }} '''''Hyaenodon''''' ("[[hijena|hijen]]ozubi") je izumrli rod iz porodice [[Hyaenodontidae]], unutar skupine [[Creodonta]]. Ta je porodica bila endemična za sve kontinente osim [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Australija|Australije]] i [[Antarktik]]a, a njeni predstavnici živjeli su prije 42 i 15,9 milijuna godina, što znači da su na Zemlji postojali nekih 26,1 milijuna godina.<ref>[http://paleodb.org/cgi-bin/bridge.pl?action=checkTaxonInfo&taxon_no=40917&is_real_user=1 PaleoBiology Database: ''Hyaenodon'', basic info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013101709/http://paleodb.org/cgi-bin/bridge.pl?action=checkTaxonInfo&taxon_no=40917&is_real_user=1 |date=13. listopada 2012. }}, pristupljeno 13. svibnja 2014.</ref> == Morfologija == [[Slika:Hyaenodon horridus skull.jpg|mini|lijevo|Lubanja ''H. horridus'']] Neke vrste roda ''Hyaenodon'' spadale su u najveće kopnene sisavce mesojede svog vremena; neke druge bile su veličine [[kuna|kune]]. ''Hyaenodon'' je bio jedan od najkasnijih rodova porodice Hyaenodontidae i živio je od kasnog [[eocen]]a do ranog [[miocen]]a. Ostaci mnogih vrsta tog roda pronađeni su u Sjevernoj Americi, Europi, Aziji i Africi (do [[1993.]] izdvojene su 42 vrste).<ref name="Wang, 2005">Wang, Xiaoming, Qiu, Zhanxiang, and Wang, Banyue, 2005. Hyaenodonts and Carnivorans from the Early Oligocene to Early Miocene of Xianshuihe Formation, Lanzhou Basin, Gansu Province, China, Palaeontologia Electronica svezak. 8, broj 1; 6A: 14p, [http://palaeo-electronica.org/paleo/2005_1/wang6/issue1_05.htm online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200816123607/https://palaeo-electronica.org/paleo/2005_1/wang6/issue1_05.htm/ |date=16. kolovoza 2020. }}</ref> Tipično za rane sisavce mesojede, ''Hyaenodon'' je imao vrlo veliku [[lubanja|lubanju]], ali vrlo malen [[mozak]]. Lubanja mu je bila duga s uskom njuškom i mnogo veća u odnosu na dužinu lubanje kod, na primjer, [[Canidae|pasa]]. Vrat mu je bio kraći od lubanje, a tijelo je bilo dugo i snažno građeno i završavalo je dugim repom. Imao je po četiri prsta na stopalima. Unatoč svom nazivu, ''Hyaenodon'' nije bio u srodstvu s hijenama. Prosječna težina odrasle ili gotovo odrasle jedinke ''H. horridus'', najveće sjevernoameričke vrste, procjenjuje se na 40 kg, a moguće je i da je prelazila 60 kg. ''H. gigas'', najveća vrsta roda ''Hyaenodon'', bila je mnogo veća, s težinom od 500 kg i dužinom od oko 3 metra.<ref>WANG X. & TEDFORD R. H. 2008. — Dogs, their fossil relatives and evolutionary history. Columbia University Press: 1. - 219.</ref> Za ''H. crucians'' iz Sjeverne Amerike (rani [[oligocen]]) procjenjuje se da je težio samo 10 do 25 kg. ''H. microdon'' i ''H. mustelinus'', također iz Sjeverne Amerike (kasni eocen) bili su čak i manji, s težinom od oko 5 kg.<ref>Naoko Egi (2001) Body Mass Estimates in Extinct Mammals from Limb Bone Dimensions: the Case of North American Hyaenodontids _Palaeontology 44 (3) , 497. – 528. {{doi|10.1111/1475-4983.00189}}</ref> == Rasprostranjenost i vrste == U Sjevernoj Americi su u kasnom [[oligocen]]u posljednji ''Hyaenodoni'' nestali zajedno s vrstama poput ''H. brevirostris'', dok su u Europi nestali još u ranom oligocenu. Iz [[miocen]]ske Afrike poznate su tri vrste (''H. andrewsi'', ''H. matthewi'' i ''H. pilgrimi''), ali ni jedna od njih nije dosezala dimenzije azijskih vrsta kao što su ''H. gigas'' i ''H. weilini''.<ref name="Wang, 2005-1">Wang, Xiaoming, Qiu, Zhanxiang, and Wang, Banyue, 2005. Despite the name, these creatures are not related to [[hyenas]]. Hyaenodonts and Carnivorans from the Early Oligocene to Early Miocene of Xianshuihe Formation, Lanzhou Basin, Gansu Province, China, Palaeontologia Electronica svezak 8, broj 1; 6A: 14p http://palaeo-electronica.org/paleo/2005_1/wang6/issue1_05.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200816123607/https://palaeo-electronica.org/paleo/2005_1/wang6/issue1_05.htm/ |date=16. kolovoza 2020. }}</ref> == U popularnoj kulturi == * ''Hyaenodon'' se pojavljuje u epizodi serije ''[[Šetnja sa zvijerima]]'', u kojoj napadne [[Indricotherium]]a i [[Chalicotherium]]a. * U ''[[Pellucidaru]]'' ([[Edgar Rice Burroughs]]), drugoj knjizi iz serije koja se odvija u središtu Zemlje, David Innes usvoji jednog ''Hyaenodona'' kao kućnog ljubimca i nazove ga Raja. * U djelu ''Zemlja koju je vrijeme zaboravilo'' (''The Land That Time Forgot''), čiji je autor opet Burroughs, radnja se odvija na izmišljenom otoku Caprona, gdje Lys napadnu tri ''Hyaenodona'', a u blizini se nalazi još jedna mrtva jedinka. * ''Hyaenodoni'', koji se putem vremenske anomalije pojave u 6. epizodi 4. sezone serije ''[[Primeval]]'', teroriziraju vjenčanje Jenny Lewis. * U TV programu ''[[Prehistoric Predators]] - Razor Jaws''<ref>https://www.dmr.nd.gov/ndgs/newsletter/nl2010/National%20Geographic.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100601173216/https://www.dmr.nd.gov/ndgs//newsletter/nl2010/National%20Geographic.pdf |date=1. lipnja 2010. }}, pristupljeno 13. siječnja 2012.</ref> prikazan je ''Hyaenodon horridus'' koji s nekoliko ugriza za lubanju ubije ''[[Dinictis]]a''. Radnja se odvija u današnjoj [[Sjeverna Dakota|Sjevernoj Dakoti]].<ref>Hoganson, John W; and Person, Jeff. "Tooth puncture marks on a 30 million year old Dinictis skull. Geo News. srpanj 2011. str. 12. - 17." Pristupljeno 13. siječnja 2012. iz https://www.dmr.nd.gov/ndgs/.../Tooth%20puncture%20marks.pdf{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Literatura == {{izvori}} * Haines, Tim & Chambers, Paul. (2006.) ''The Complete Guide to Prehistoric Life''. Canada: Firefly Books Ltd. [[Kategorija:Prapovijesni sisavci]] pl1mq87pbfv3gxye8b5wjbs59r5smpj 7615352 7615351 2026-10-08T19:03:12Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Prapovijesni sisavci|Prapovijesni sisavci]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Izumrli rodovi Placentalia|Izumrli rodovi Placentalia]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615352 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Hyaenodon'' | slika = Hyaenodon Heinrich Harder.jpeg | slika_opis = Umjetnički prikaz - [[Heinrich Harder]], c. [[1920.]] | status = izumrli | raspon_fosila = Kasni eocen-rani miocen | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[sisavci|Mammalia]] | infraclassis = [[Placentalia]] | ordo = †[[Hyaenodonta]] | familia = †[[Hyaenodontidae]] | subfamilia = †[[Hyaenodontinae]] | tribus = †[[Hyaenodontini]] | genus = '''''Hyaenodon''''' | genus_autorstvo = [[Joseph Leidy|Leidy]], [[1869.]] | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba ={{plainlist| * ''[[Hyaenodon bavaricus|H. bavaricus]]'' * ''[[Hyaenodon brevirostris|H. brevirostris]]'' * ''[[Hyaenodon chunkhtensis|H. chunkhtensis]]'' * ''[[Hyaenodon cayluxi|H. cayluxi]]'' * ''[[Hyaenodon crucians|H. crucians]]'' * ''[[Hyaenodon eminus|H. eminus]]'' * ''[[Hyaenodon exicuus|H. exicuus]]'' * ''[[Hyaenodon gigas|H. gigas]]'' * ''[[Hyaenodon horridus|H. horridus]]'' * ''[[Hyaenodon incertus|H. incertus]]'' * ''[[Hyaenodon leptorhynchus|H. leptorhynchus]]'' * ''[[Hyaenodon megaloides|H. megaloides]]'' * ''[[Hyaenodon microdon|H. microdon]]'' * ''[[Hyaenodon milloquensis|H. milloquensis]]'' * ''[[Hyaenodon mongoliensis|H. mongoliensis]]'' * ''[[Hyaenodon montanus|H. montanus]]'' * ''[[Hyaenodon mustelinus|H. mustelinus]]'' * ''[[Hyaenodon pervagus|H. pervagus]]'' * ''[[Hyaenodon raineyi|H. raineyi]]'' * ''[[Hyaenodon venturae|H. venturae]]'' * ''[[Hyaenodon vetus|H. vetus]]'' * ''[[Hyaenodon weilini|H. weilini]]'' * ''[[Hyaenodon yuanchensis|H. yuanchensis]]'' }} }} '''''Hyaenodon''''' ("[[hijena|hijen]]ozubi") je izumrli rod iz porodice [[Hyaenodontidae]], unutar skupine [[Creodonta]]. Ta je porodica bila endemična za sve kontinente osim [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Australija|Australije]] i [[Antarktik]]a, a njeni predstavnici živjeli su prije 42 i 15,9 milijuna godina, što znači da su na Zemlji postojali nekih 26,1 milijuna godina.<ref>[http://paleodb.org/cgi-bin/bridge.pl?action=checkTaxonInfo&taxon_no=40917&is_real_user=1 PaleoBiology Database: ''Hyaenodon'', basic info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013101709/http://paleodb.org/cgi-bin/bridge.pl?action=checkTaxonInfo&taxon_no=40917&is_real_user=1 |date=13. listopada 2012. }}, pristupljeno 13. svibnja 2014.</ref> == Morfologija == [[Slika:Hyaenodon horridus skull.jpg|mini|lijevo|Lubanja ''H. horridus'']] Neke vrste roda ''Hyaenodon'' spadale su u najveće kopnene sisavce mesojede svog vremena; neke druge bile su veličine [[kuna|kune]]. ''Hyaenodon'' je bio jedan od najkasnijih rodova porodice Hyaenodontidae i živio je od kasnog [[eocen]]a do ranog [[miocen]]a. Ostaci mnogih vrsta tog roda pronađeni su u Sjevernoj Americi, Europi, Aziji i Africi (do [[1993.]] izdvojene su 42 vrste).<ref name="Wang, 2005">Wang, Xiaoming, Qiu, Zhanxiang, and Wang, Banyue, 2005. Hyaenodonts and Carnivorans from the Early Oligocene to Early Miocene of Xianshuihe Formation, Lanzhou Basin, Gansu Province, China, Palaeontologia Electronica svezak. 8, broj 1; 6A: 14p, [http://palaeo-electronica.org/paleo/2005_1/wang6/issue1_05.htm online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200816123607/https://palaeo-electronica.org/paleo/2005_1/wang6/issue1_05.htm/ |date=16. kolovoza 2020. }}</ref> Tipično za rane sisavce mesojede, ''Hyaenodon'' je imao vrlo veliku [[lubanja|lubanju]], ali vrlo malen [[mozak]]. Lubanja mu je bila duga s uskom njuškom i mnogo veća u odnosu na dužinu lubanje kod, na primjer, [[Canidae|pasa]]. Vrat mu je bio kraći od lubanje, a tijelo je bilo dugo i snažno građeno i završavalo je dugim repom. Imao je po četiri prsta na stopalima. Unatoč svom nazivu, ''Hyaenodon'' nije bio u srodstvu s hijenama. Prosječna težina odrasle ili gotovo odrasle jedinke ''H. horridus'', najveće sjevernoameričke vrste, procjenjuje se na 40 kg, a moguće je i da je prelazila 60 kg. ''H. gigas'', najveća vrsta roda ''Hyaenodon'', bila je mnogo veća, s težinom od 500 kg i dužinom od oko 3 metra.<ref>WANG X. & TEDFORD R. H. 2008. — Dogs, their fossil relatives and evolutionary history. Columbia University Press: 1. - 219.</ref> Za ''H. crucians'' iz Sjeverne Amerike (rani [[oligocen]]) procjenjuje se da je težio samo 10 do 25 kg. ''H. microdon'' i ''H. mustelinus'', također iz Sjeverne Amerike (kasni eocen) bili su čak i manji, s težinom od oko 5 kg.<ref>Naoko Egi (2001) Body Mass Estimates in Extinct Mammals from Limb Bone Dimensions: the Case of North American Hyaenodontids _Palaeontology 44 (3) , 497. – 528. {{doi|10.1111/1475-4983.00189}}</ref> == Rasprostranjenost i vrste == U Sjevernoj Americi su u kasnom [[oligocen]]u posljednji ''Hyaenodoni'' nestali zajedno s vrstama poput ''H. brevirostris'', dok su u Europi nestali još u ranom oligocenu. Iz [[miocen]]ske Afrike poznate su tri vrste (''H. andrewsi'', ''H. matthewi'' i ''H. pilgrimi''), ali ni jedna od njih nije dosezala dimenzije azijskih vrsta kao što su ''H. gigas'' i ''H. weilini''.<ref name="Wang, 2005-1">Wang, Xiaoming, Qiu, Zhanxiang, and Wang, Banyue, 2005. Despite the name, these creatures are not related to [[hyenas]]. Hyaenodonts and Carnivorans from the Early Oligocene to Early Miocene of Xianshuihe Formation, Lanzhou Basin, Gansu Province, China, Palaeontologia Electronica svezak 8, broj 1; 6A: 14p http://palaeo-electronica.org/paleo/2005_1/wang6/issue1_05.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200816123607/https://palaeo-electronica.org/paleo/2005_1/wang6/issue1_05.htm/ |date=16. kolovoza 2020. }}</ref> == U popularnoj kulturi == * ''Hyaenodon'' se pojavljuje u epizodi serije ''[[Šetnja sa zvijerima]]'', u kojoj napadne [[Indricotherium]]a i [[Chalicotherium]]a. * U ''[[Pellucidaru]]'' ([[Edgar Rice Burroughs]]), drugoj knjizi iz serije koja se odvija u središtu Zemlje, David Innes usvoji jednog ''Hyaenodona'' kao kućnog ljubimca i nazove ga Raja. * U djelu ''Zemlja koju je vrijeme zaboravilo'' (''The Land That Time Forgot''), čiji je autor opet Burroughs, radnja se odvija na izmišljenom otoku Caprona, gdje Lys napadnu tri ''Hyaenodona'', a u blizini se nalazi još jedna mrtva jedinka. * ''Hyaenodoni'', koji se putem vremenske anomalije pojave u 6. epizodi 4. sezone serije ''[[Primeval]]'', teroriziraju vjenčanje Jenny Lewis. * U TV programu ''[[Prehistoric Predators]] - Razor Jaws''<ref>https://www.dmr.nd.gov/ndgs/newsletter/nl2010/National%20Geographic.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100601173216/https://www.dmr.nd.gov/ndgs//newsletter/nl2010/National%20Geographic.pdf |date=1. lipnja 2010. }}, pristupljeno 13. siječnja 2012.</ref> prikazan je ''Hyaenodon horridus'' koji s nekoliko ugriza za lubanju ubije ''[[Dinictis]]a''. Radnja se odvija u današnjoj [[Sjeverna Dakota|Sjevernoj Dakoti]].<ref>Hoganson, John W; and Person, Jeff. "Tooth puncture marks on a 30 million year old Dinictis skull. Geo News. srpanj 2011. str. 12. - 17." Pristupljeno 13. siječnja 2012. iz https://www.dmr.nd.gov/ndgs/.../Tooth%20puncture%20marks.pdf{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Literatura == {{izvori}} * Haines, Tim & Chambers, Paul. (2006.) ''The Complete Guide to Prehistoric Life''. Canada: Firefly Books Ltd. [[Kategorija:Izumrli rodovi Placentalia]] m7r3joteesjbvq52465j6kgz55pnjs0 7615353 7615352 2026-10-08T19:03:55Z Argo Navis 852 /* Rasprostranjenost i vrste */ 7615353 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Hyaenodon'' | slika = Hyaenodon Heinrich Harder.jpeg | slika_opis = Umjetnički prikaz - [[Heinrich Harder]], c. [[1920.]] | status = izumrli | raspon_fosila = Kasni eocen-rani miocen | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[sisavci|Mammalia]] | infraclassis = [[Placentalia]] | ordo = †[[Hyaenodonta]] | familia = †[[Hyaenodontidae]] | subfamilia = †[[Hyaenodontinae]] | tribus = †[[Hyaenodontini]] | genus = '''''Hyaenodon''''' | genus_autorstvo = [[Joseph Leidy|Leidy]], [[1869.]] | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba ={{plainlist| * ''[[Hyaenodon bavaricus|H. bavaricus]]'' * ''[[Hyaenodon brevirostris|H. brevirostris]]'' * ''[[Hyaenodon chunkhtensis|H. chunkhtensis]]'' * ''[[Hyaenodon cayluxi|H. cayluxi]]'' * ''[[Hyaenodon crucians|H. crucians]]'' * ''[[Hyaenodon eminus|H. eminus]]'' * ''[[Hyaenodon exicuus|H. exicuus]]'' * ''[[Hyaenodon gigas|H. gigas]]'' * ''[[Hyaenodon horridus|H. horridus]]'' * ''[[Hyaenodon incertus|H. incertus]]'' * ''[[Hyaenodon leptorhynchus|H. leptorhynchus]]'' * ''[[Hyaenodon megaloides|H. megaloides]]'' * ''[[Hyaenodon microdon|H. microdon]]'' * ''[[Hyaenodon milloquensis|H. milloquensis]]'' * ''[[Hyaenodon mongoliensis|H. mongoliensis]]'' * ''[[Hyaenodon montanus|H. montanus]]'' * ''[[Hyaenodon mustelinus|H. mustelinus]]'' * ''[[Hyaenodon pervagus|H. pervagus]]'' * ''[[Hyaenodon raineyi|H. raineyi]]'' * ''[[Hyaenodon venturae|H. venturae]]'' * ''[[Hyaenodon vetus|H. vetus]]'' * ''[[Hyaenodon weilini|H. weilini]]'' * ''[[Hyaenodon yuanchensis|H. yuanchensis]]'' }} }} '''''Hyaenodon''''' ("[[hijena|hijen]]ozubi") je izumrli rod iz porodice [[Hyaenodontidae]], unutar skupine [[Creodonta]]. Ta je porodica bila endemična za sve kontinente osim [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Australija|Australije]] i [[Antarktik]]a, a njeni predstavnici živjeli su prije 42 i 15,9 milijuna godina, što znači da su na Zemlji postojali nekih 26,1 milijuna godina.<ref>[http://paleodb.org/cgi-bin/bridge.pl?action=checkTaxonInfo&taxon_no=40917&is_real_user=1 PaleoBiology Database: ''Hyaenodon'', basic info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013101709/http://paleodb.org/cgi-bin/bridge.pl?action=checkTaxonInfo&taxon_no=40917&is_real_user=1 |date=13. listopada 2012. }}, pristupljeno 13. svibnja 2014.</ref> == Morfologija == [[Slika:Hyaenodon horridus skull.jpg|mini|lijevo|Lubanja ''H. horridus'']] Neke vrste roda ''Hyaenodon'' spadale su u najveće kopnene sisavce mesojede svog vremena; neke druge bile su veličine [[kuna|kune]]. ''Hyaenodon'' je bio jedan od najkasnijih rodova porodice Hyaenodontidae i živio je od kasnog [[eocen]]a do ranog [[miocen]]a. Ostaci mnogih vrsta tog roda pronađeni su u Sjevernoj Americi, Europi, Aziji i Africi (do [[1993.]] izdvojene su 42 vrste).<ref name="Wang, 2005">Wang, Xiaoming, Qiu, Zhanxiang, and Wang, Banyue, 2005. Hyaenodonts and Carnivorans from the Early Oligocene to Early Miocene of Xianshuihe Formation, Lanzhou Basin, Gansu Province, China, Palaeontologia Electronica svezak. 8, broj 1; 6A: 14p, [http://palaeo-electronica.org/paleo/2005_1/wang6/issue1_05.htm online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200816123607/https://palaeo-electronica.org/paleo/2005_1/wang6/issue1_05.htm/ |date=16. kolovoza 2020. }}</ref> Tipično za rane sisavce mesojede, ''Hyaenodon'' je imao vrlo veliku [[lubanja|lubanju]], ali vrlo malen [[mozak]]. Lubanja mu je bila duga s uskom njuškom i mnogo veća u odnosu na dužinu lubanje kod, na primjer, [[Canidae|pasa]]. Vrat mu je bio kraći od lubanje, a tijelo je bilo dugo i snažno građeno i završavalo je dugim repom. Imao je po četiri prsta na stopalima. Unatoč svom nazivu, ''Hyaenodon'' nije bio u srodstvu s hijenama. Prosječna težina odrasle ili gotovo odrasle jedinke ''H. horridus'', najveće sjevernoameričke vrste, procjenjuje se na 40 kg, a moguće je i da je prelazila 60 kg. ''H. gigas'', najveća vrsta roda ''Hyaenodon'', bila je mnogo veća, s težinom od 500 kg i dužinom od oko 3 metra.<ref>WANG X. & TEDFORD R. H. 2008. — Dogs, their fossil relatives and evolutionary history. Columbia University Press: 1. - 219.</ref> Za ''H. crucians'' iz Sjeverne Amerike (rani [[oligocen]]) procjenjuje se da je težio samo 10 do 25 kg. ''H. microdon'' i ''H. mustelinus'', također iz Sjeverne Amerike (kasni eocen) bili su čak i manji, s težinom od oko 5 kg.<ref>Naoko Egi (2001) Body Mass Estimates in Extinct Mammals from Limb Bone Dimensions: the Case of North American Hyaenodontids _Palaeontology 44 (3) , 497. – 528. {{doi|10.1111/1475-4983.00189}}</ref> == Rasprostranjenost i vrste == U Sjevernoj Americi su u kasnom [[oligocen]]u posljednji ''Hyaenodoni'' nestali zajedno s vrstama poput ''H. brevirostris'', dok su u Europi nestali još u ranom oligocenu. Iz [[miocen]]ske Afrike poznate su tri vrste (''H. andrewsi'', ''H. matthewi'' i ''H. pilgrimi''), ali ni jedna od njih nije dosezala dimenzije azijskih vrsta kao što su ''H. gigas'' i ''H. weilini''.<ref name="Wang, 2005-1">Wang, Xiaoming, Qiu, Zhanxiang, and Wang, Banyue, 2005. Despite the name, these creatures are not related to [[hijene|hyenas]]. Hyaenodonts and Carnivorans from the Early Oligocene to Early Miocene of Xianshuihe Formation, Lanzhou Basin, Gansu Province, China, Palaeontologia Electronica svezak 8, broj 1; 6A: 14p http://palaeo-electronica.org/paleo/2005_1/wang6/issue1_05.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200816123607/https://palaeo-electronica.org/paleo/2005_1/wang6/issue1_05.htm/ |date=16. kolovoza 2020. }}</ref> == U popularnoj kulturi == * ''Hyaenodon'' se pojavljuje u epizodi serije ''[[Šetnja sa zvijerima]]'', u kojoj napadne [[Indricotherium]]a i [[Chalicotherium]]a. * U ''[[Pellucidaru]]'' ([[Edgar Rice Burroughs]]), drugoj knjizi iz serije koja se odvija u središtu Zemlje, David Innes usvoji jednog ''Hyaenodona'' kao kućnog ljubimca i nazove ga Raja. * U djelu ''Zemlja koju je vrijeme zaboravilo'' (''The Land That Time Forgot''), čiji je autor opet Burroughs, radnja se odvija na izmišljenom otoku Caprona, gdje Lys napadnu tri ''Hyaenodona'', a u blizini se nalazi još jedna mrtva jedinka. * ''Hyaenodoni'', koji se putem vremenske anomalije pojave u 6. epizodi 4. sezone serije ''[[Primeval]]'', teroriziraju vjenčanje Jenny Lewis. * U TV programu ''[[Prehistoric Predators]] - Razor Jaws''<ref>https://www.dmr.nd.gov/ndgs/newsletter/nl2010/National%20Geographic.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100601173216/https://www.dmr.nd.gov/ndgs//newsletter/nl2010/National%20Geographic.pdf |date=1. lipnja 2010. }}, pristupljeno 13. siječnja 2012.</ref> prikazan je ''Hyaenodon horridus'' koji s nekoliko ugriza za lubanju ubije ''[[Dinictis]]a''. Radnja se odvija u današnjoj [[Sjeverna Dakota|Sjevernoj Dakoti]].<ref>Hoganson, John W; and Person, Jeff. "Tooth puncture marks on a 30 million year old Dinictis skull. Geo News. srpanj 2011. str. 12. - 17." Pristupljeno 13. siječnja 2012. iz https://www.dmr.nd.gov/ndgs/.../Tooth%20puncture%20marks.pdf{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Literatura == {{izvori}} * Haines, Tim & Chambers, Paul. (2006.) ''The Complete Guide to Prehistoric Life''. Canada: Firefly Books Ltd. [[Kategorija:Izumrli rodovi Placentalia]] r14byo2yc818frde2jbo8m1hc98pahc 0 514342 7615534 7347652 2026-10-09T11:26:44Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Redovi Placentalia|Redovi Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Redovi Afrotheria|Redovi Afrotheria]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615534 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Slonovske rovke | slika = Macroscelides proboscideus.jpg | slika_opis = [[Macroscelides proboscideus]] | status = | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | infraclassis = [[Placentalia]] | superorder = [[Afrotheria]] | ordo = '''''Macroscelidea''''' | ordo_autorstvo= [[Percy M. Butler|Butler]], 1956 | familia = '''''Macroscelidea''''' | familia_autorstvo= [[Charles Lucien Jules Laurent Bonaparte|Bonaparte]], 1838 | tip_genus = ''[[Macroscelides]]'' | tpi_genus_autorstvo = [[Andrew Smith (zoologist)|A. Smith]], 1829 | razdioba_stupanj = Rodovi | razdioba = {{plainlist| * ''[[Elephantulus]]'' * ''[[Galegeeska]]'' * ''[[Macroscelides]]'' * ''[[Petrodromus]]'' * ''[[Petrosaltator]]'' * ''[[Rhynchocyon]]''}} }} '''Skočirovke''' (sengiji, slonovske rovke; {{lat.|Macroscelidea}}), red malenih sisavaca iz [[Afrika|Afrike]] koji obuhvaća porodicu ''Macroscelididae'' s rodovima [[Elephantulus]], [[Macroscelides]], [[Petrodromus]] i [[Rhynchocyon]]. Ime slonovske rovke dobile su po rilu sličnom slonovskom a žive isključivo u [[Afrika|Africi]], gdje [[bantu]] naziv za njih glasi sengi. Posljednji predstavnik ovoga reda otkriven je krajem lipnja 2014. godine i imenovan latinskim nazivom ''[[Macroscelides micus]]''.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.radost.hr/slobodno-vrijeme/jedini-sisavac-koji-trci-kao-covjek-987 |title=Radost |archive-url=https://web.archive.org/web/20170116174859/http://www.radost.hr/slobodno-vrijeme/jedini-sisavac-koji-trci-kao-covjek-987 |archive-date=16. siječnja 2017. |access-date=15. siječnja 2017.}}</ref><ref>[http://www.iucnredlist.org/details/45434566/0 The IUCN Red List of Threatened Species(tm)]</ref> Sengiji ili slonovske rovke dolaze na svijet u [[Placenta|placenti]]. Hrane se [[kukci]]ma, [[Stonoge|stonogama]], [[pauci]]ma i [[crvi]]ma. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Redovi Afrotheria]] jlxfs1cmf05jtitv6zeuasv3y4p3x5p 0 529788 7615314 7316549 2026-10-08T17:30:20Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7615314 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori|travanj 2015.}} {{Infookvir znanstvenik | ime = John Gurdon | slika = John Gurdon Cambridge 2012.JPG | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[2. listopada]] [[1933.]] | mjesto_rođenja = [[Dippenhall]] | datum_smrti = [[7. listopada]] [[2025.]] | mjesto_smrti = ? | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|UK}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Biologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 2012. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Sir John Bertrand Gurdon''' ([[Dippenhall]], [[2. listopada]] [[1933.]] – ?, [[7. listopada]] [[2025.]])<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-07|title=Nobel Laureate Professor Sir John Gurdon dies aged 92 {{!}} University of Cambridge|url=https://www.cam.ac.uk/research/news/nobel-laureate-professor-sir-john-gurdon-dies-aged-92|access-date=2025-10-07|website=www.cam.ac.uk|language=en}}</ref> bio je britanski [[biolog]], profesor na Sveučilištu u Cambridgeu i pionir u istraživanju nuklearne transplantacije i kloniranja. Dobitnik je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] za 2012. == Životopis == Sir John B. Gurdon rođen je [[1933.]] u [[Dippenhall]]u, u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. Doktorirao je na Sveučilištu u Oxfordu [[1960.]] godine. Tijekom bogate karijere znanstvenika istraživača, Gurdon je bio suradnik na postdoktorskim studijima u Kalifornijskom institutu za tehnologiju, profesor na Sveučilištu u Cambridgeu i dr. Gurdona je dodjela [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[2012.]] zatekla na dužnosti profesora Gurdonova instituta na Sveučilištu u Cambridgeu. John Gurdon je u svojim istraživanjima izdvojio jezgru jedne nezrele jajne stanice žabe i zamijenio je jezgrom specijalizirane zrele crijevne stanice uzete od [[punoglavci|punoglavaca]]. Tako modificirano jaje razvilo se u normalnog punoglavca. To je pokazalo da je [[DNK]] zrele stanice još uvijek imala sve informacije potrebne da se nezrela stanica razvije u [[žaba|žabu]]. Naknadni nuklearni transfer, zasnovan na ovim eksperimentima, generirao je kloniranog sisavca. Ovo revolucionarno otkriće Johna Gurdona potpuno je promijenilo pogled na razvoj i specijalizaciju stanice. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Gurdon, John}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Britanski biolozi]] [[Kategorija:Britanski profesori]] h6g4bqilzff5e5cglp54dym8rzqup10 0 538430 7615493 7494967 2026-10-09T10:05:13Z ~2026-54599-92 374885 /* */ 7615493 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vozač F1 | Ime = Max Verstappen | Slika = [[File:Max Verstappen 2017 Malaysia 3.jpg|200px]] | Opis slike = Max Verstappen na [[VN Malezije]] [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] | Državljanstvo = {{Z|NIZ}} [[Nizozemska|nizozemsko]] | Broj_automobila = '''<span style="padding-left:6px; padding-right:6px; padding-top:3px; padding-bottom:3px; border-radius:3px; color:#ff0000; background:#001A57;">1</span>''' | Momčad = [[Red Bull Racing|Oracle Red Bull Racing]] | Utrke = 233 (233 starta) | Prvenstva = 4 (2021., 2022., 2023., 2024.) | Pobjede = [[Pobjednici utrka Formule 1|71]] | Prvo_sm = 48 | Najbrži_krugovi = 36 | Podiji = 127 | Odustajanja = 31 | Bodovi = 3444.5 | Prva_utrka = [[Velika nagrada Australije]], [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] | Prva_pobjeda = [[Velika nagrada Španjolske]], [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] | Zadnja_pobjeda = [[Velika nagrada Bahreina u Maleziji]], [[Formula 1 – sezona 2026.|2026.]] | Zadnja_utrka = [[Velika nagrada Bahreina u Maleziji]], [[Formula 1 – sezona 2026.|2026.]] }} '''Max Emilian Verstappen''' ([[Hasselt]], [[Belgija]], [[30. rujna]] [[1997.]]) je nizozemski vozač [[Formula 1|Formule 1]] za momčad [[Red Bull Racing|Red Bulla]], četverostruki svjetski prvak u [[Formula 1|Formuli 1]] te sin bivšeg vozača Formule 1 [[Jos Verstappen|Josa Verstappena]]. U [[karting]]u je osvojio preko dvadeset naslova prvaka u raznim kategorijama, a 2014. osvojio je treće mjesto u [[Europska Formula 3|Europskoj Formuli 3]] za momčad Van Amersfoort Racing. U Formuli 1 se natječe od [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]]<ref>{{Citiranje weba |title=Max VERSTAPPEN • STATS F1 |url=https://www.statsf1.com/en/max-verstappen.aspx |access-date=2021-10-25 |website=www.statsf1.com}}</ref> == Početak utrkivanja == === Karting === Max Verstappen je trkaću karijeru počeo u [[karting]]u sa samo četiri godine. Njegov otac [[Jos Verstappen|Jos]] je bivši vozač [[Formula 1|Formule 1]], dok se njegova majka Sophie Kumpen, natjecala neko vrijeme u kartingu. I njegov ujak Anthony Kumpen se natjecao u utrkama izdržljivosti, te u europskom prvenstvu NASCAR-a. Max je od 2005. do 2013. osvojio preko dvadeset naslova u raznim karting prvenstvima. Naslove u Rotax Max Challenge Belgium Minimax prvenstvu je osvajao 2006.,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/rotax-max-challenge-belgium-minimax/2006/ Rotax Max Challenge Belgium Minimax 2006 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> 2007.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/rotax-max-challenge-belgium-minimax/2007/ Rotax Max Challenge Belgium Minimax 2007 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> i 2008.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/rotax-max-challenge-belgium-minimax/2008/ Rotax Max Challenge Belgium Minimax 2008 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> Godine 2007. osvojio je još dva naslova u Rotax Max Challenge Belgium National Minimax <small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/rotax-max-challenge-belgium-national-minimax/2007/ Rotax Max Challenge Belgium National Minimax 2007 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> i Dutch championship Rotax Max Minimax prvenstvu.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/dutch-championship-rotax-max-minimax/2007/ Dutch championship Rotax Max Minimax 2007 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> U kategoriji BNL Karting Series - Minimax naslove osvaja 2008.<small><ref name="#1"> [https://www.driverdb.com/championships/standings/bnl-karting-series---minimax/2008/ BNL Karting Series - Minimax 2008 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> i 2009.<small><ref name="#1"/></small>, a u iste dvije godine naslove osvaja još u kategorijama Belgian Championship - Cadet,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/belgian-championship---cadet/2008/ Belgian Championship - Cadet 2008 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> VAS Championship - Rotax Minimax<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/vas-championship---rotax-minimax/2009/ VAS Championship - Rotax Minimax 2009 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> i Belgian Championship - KF5.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/belgian-championship---kf5/2009/ Belgian Championship - KF5 2009 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> Od 2010. do 2012. osvojio je sedam naslova u šest kategorija: WSK Nations Cup - KF3,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/wsk-nations-cup---kf3/2010/ WSK Nations Cup - KF3 2010 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> WSK World Series - KF3<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/wsk-world-series---kf3/2010/ WSK World Series - KF3 2010 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small>, dva puta u WSK Euro Series - KF3 kategoriji<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/wsk-euro-series---kf3/2010/ WSK Euro Series - KF3 2010 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small><small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/wsk-euro-series---kf3/2011/ WSK Euro Series - KF3 2011 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> Bridgestone Cup Europe - KF3<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/bridgestone-cup-europe---kf3/2010/ Bridgestone Cup Europe - KF3 2010 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small>, WSK Master Series - KF2<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/wsk-master-series---kf2/2012/ WSK Master Series - KF2 2012 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> i 17° Winter Cup - KF2.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/south-garda-winter-cup---kf2/2012/ 17° Winter Cup - KF2 2012 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> U posljednjoj 2013. osvojio je šest naslova u šest različitih kategorija: WSK Master Series - KZ2,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/wsk-master-series---kz2/2013/ WSK Master Series - KZ2 2013 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> South Garda Winter Cup - KF2,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/south-garda-winter-cup---kf2/2013/ South Garda Winter Cup - KF2 2013 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> CIK-FIA World KZ Championship,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/world-championship-kz/2013/ CIK-FIA World KZ Championship 2013 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> WSK Euro Series - KZ1,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/wsk-euro-series---kz1/2013/ WSK Euro Series - KZ1 2013 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> CIK-FIA European Championship - KZ,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/european-championship-kz/2013/ CIK-FIA European Championship - KZ 2013 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> i CIK-FIA European Championship KF.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/european-championship---kf2/2013/ CIK-FIA European Championship KF 2013 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> === Florida Winter Series === Verstappen je debitirao u [[jednosjed]]u 2014. u kategoriji Florida Winter Series vozeći bolid Tatuus FA10B. Bila je to prva i posljednja sezona koju je organizirala [[Scuderia Ferrari|Ferrarijeva]] vozačka akademija. Sezona se vozila od [[26. siječnja]] do [[19. veljače]], a sadržavala je 12 utrka (3 na Sebringu, 3 na Palm Beachu, 6 na Homesteadu) koje su se vozile na [[Florida|Floridi]]. Nije bilo organiziranog prvenstva, već su se samo vozile utrke bez dodjele bodova i završnog plasmana vozača. Nizozemac je na 12 utrka sezone ostvario dvije pobjede, ukupno pet postolja, tri prve startne pozicije i tri najbrža kruga.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/florida-winter-series/2014/ Florida Winter Series 2014 standings] ''Driver Database''. Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> === Europska Formula 3 === [[File:Max Verstappen, Formel 3 2014.jpg|thumb|right|220px|Verstappen 2014. u [[Europska Formula 3|Europskoj Formuli 3]].]] [[File:2014 F3 HockenheimringII Max Verstappen by 2eight DSC6547.jpg|thumb|right|220px|Verstappen 2014. u [[Europska Formula 3|Europskoj Formuli 3]] u [[Red Bull Racing|Red Bullovim]] bojama, nakon što je postao član njihove vozačke akademije.]] Iste godine natjecao se u [[Europska Formula 3|FIA Europska Formula 3 prvenstvu]] za momčad Van Amersfoort Racing, a momčadski kolege su mu bili Jules Szymkowiak i Gustavo Menezes. Vozio je bolid [[Dallara]] F314/009 pogonjen [[Volkswagen]]ovim motorom. Sezona se vozila od [[19. travnja]] do [[19. listopada]], a sadržavala je čak 33 utrke, odnosno 11 runda na kojima su se vozile po tri utrke. Verstappen je prvo postolje osvojio na trećoj utrci prve runde na [[Staza Silverstone|Silverstoneu]], kada je osvojio drugo mjesto iza pobjednika Antonija Fuoca. U drugoj rundi na Hockenheimringu je osvojio prvi ''pole position'', a na trećoj utrci je stigao i do prve pobjede. Još jedno postolje osvojio je na prvoj utrci treće runde na stazi Pau, da bi na četvrtoj rundi na [[Hungaroring]]u najbolji rezultat ostvario na posljednjoj utrci kada je ciljem prošao kao četvrtoplasirani. Uslijedile se utrke na Spa-Francorchampsu i Norisringu, gdje je Verstappen upisao šest uzastopnih pobjeda. Na sedmoj rundi, koja se vozila na stazi Moscow Raceway, osvojio je još dva postolja, dok je na [[Red Bull Ring]]u završio na petom i četvrtom mjestu u prve dvije utrke. U kolovozu nakon utrke u Austriji, postaje član [[Red Bull Racing|Red Bullove]] vozačke akademije. Do osme pobjede u sezoni dolazi na prvoj utrci devete runde na [[Nürburgring]]u, a na trećoj utrci osvaja još jedno postolje. Nakon drugog mjesta na drugoj utrci desete runde na [[Autodrom Enzo e Dino Ferrari|Monzi]], Verstappen na trećoj utrci dolazi do još jedne pobjede. Posljednju desetu pobjedu u sezoni ostvaruje na prvoj utrci jedanaeste runde na Hockenheimringu. S osvojenih 411 bodova, završava na trećem mjestu konačnog poretka vozača iza viceprvaka Toma Blomqvista i prvaka [[Esteban Ocon|Estebana Ocona]].<small><ref>[https://maxf1.net/vozaci-i-momcadi/vozaci/max-verstappen/ Vozači i momčadi - Max Verstappen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160803000928/http://maxf1.net/vozaci-i-momcadi/vozaci/max-verstappen/ |date=3. kolovoza 2016. }} ''MAXF1''. Pristupljeno 15. lipnja 2017.</ref></small><small><ref>[https://www.driverdb.com/championships/standings/formula-3-europe/2014/ FIA Formula 3 European Championship 2014 standings] ''Driver Database''. Pristupljeno 14. kolovoza 2021.</ref></small> == Formula 1 == Verstappen je postao član [[Red Bull Racing|Red Bullove]] akademije za mlade vozače u [[kolovoz]]u [[2014.]], a na prvom treningu za [[VN Japana|Veliku nagradu Japana]] na [[Staza Suzuka|Suzuki]] [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]] je debitirao na Grand Prix vikendu u bolidu [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]] STR9. Na prvom treningu je vozio i u [[VN SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[VN Brazila|Brazilu]]. Već ranije te sezone, [[18. kolovoza]], objavljeno je kako će Verstappen debitirati na utrci [[Formula 1|Formule 1]] [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] za momčad [[Scuderia Toro Rosso]].<small><ref>[https://www.autosport.com/f1/news/max-verstappen-to-race-with-toro-rosso-f1-team-in-2015-5048940/5048940/ Max Verstappen to race with Toro Rosso F1 team in 2015] ''Autosport''. Objavljeno 18. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. prosinca 2015.</ref></small> === Toro Rosso (2015. − 2016.) === ==== [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] ==== Nastupom na [[VN Australije|Velikoj nagradi Australije]], Verstappen je sa 17 godina i 166 dana, do danas ostao najmlađi vozač koji je vozio na utrci [[Formula 1|Formule 1]]. Da bi u budućnosti izbjegla situacije poput Verstappenove, [[Međunarodna automobilistička federacija]] je u [[prosinac|prosincu]] [[2014.]] objavila novo pravilo da vozač Formule 1 mora imati najmanje 18 godina, no i da to pravilo stupa na snagu od [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]]<small><ref>[https://www.racefans.net/2014/12/03/fia-moves-block-future-verstappens-f1-age-limit/ FIA to prevent more Verstappen-like moves with new F1 age limit] ''Race Fans''. Objavljeno 3. prosinca 2014. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Verstappen je u svojim prvim kvalifikacijama u [[Formula 1|Formuli 1]], u bolidu [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Renault F1|Renault]] osvojio 12. mjesto, s 0,358 sekundi sporijim vremenom od momčadskog kolege [[Carlos Sainz Jr.|Carlosa Sainza]].<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/australie/qualification.aspx 2015 Australian Grand Prix qualification results] ''Stats F1''. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> U utrci se vozio na šestom mjestu, kada mu se u 32. krugu pokvario motor. Nakon što je u kvalifikacijama za [[VN Malezije|Veliku nagradu Malezije]] pobijedio Sainza, Verstappen je sedmim mjestom na toj utrci, stigao do prvih bodova u Formuli 1.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/malaisie/classement.aspx 2015 Malaysian Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Na sljedećih pet utrka, Verstappen nije osvojio bodove. U [[VN Kine|Kini]] je odustao četiri kruga prije kraja utrke zbog kvara motora, kada se vozio na osmom mjestu,<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/chine/classement.aspx 2015 Chinese Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> dok je u [[VN Bahreina|Bahreinu]] odustao zbog problema s elektrikom.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/bahrein/classement.aspx 2015 Bahrain Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Utrku u [[VN Španjolske|Španjolskoj]] je završio na 11. mjestu, nakon što je u kvalifikacijama odvezao šesto vrijeme.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/espagne/classement.aspx 2015 Spanish Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> U borbi za deseto mjesto i posljednji bod u utrci na [[VN Monaka|Velikoj nagradi Monaka]], dvanaest krugova prije kraja utrke na startno-ciljnom pravcu prije ulaska u zavoj ''St. Devote'', Max je prednjom lijevom gumom udario u stražnju desnu gumu [[Romain Grosjean|Romaina Grosjeana]] u [[Lotus F1|Lotusu]], te završio u barijerama.<small><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=oXjkeXPV_pA Monaco 2015 F1 GP Verstappen Grosjean] ''YouTube''. Objavljeno 17. listopada 2018. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Zbog ovog incidenta je dobio kaznu od pet mjesta na gridu za sljedeću utrku u [[VN Kanade|Kanadi]],<small><ref>[https://www.autosport.com/f1/news/monaco-gp-max-verstappen-penalised-for-crash-with-romain-grosjean-5006608/5006608/ Monaco GP: Max Verstappen penalised for crash with Romain Grosjean] ''Autosport''. Objavljeno 24. svibnja 2015. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> koju je na kraju završio na 15. mjestu.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/canada/classement.aspx 2015 Canadian Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> [[File:Max Verstappen 2015 Malaysia FP3 2.jpg|thumb|245px|right|Verstappen na [[VN Malezije]] [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]], utrci na kojoj je osvojio prve bodove u [[Formula 1|Formuli 1]].]] Osvajanju bodova se vratio na [[Red Bull Ring]]u u [[VN Austrije|Austriji]], gdje je startao sa sedmog mjesta, a na tom mjestu se i nalazio tri kruga prije kraja utrke, nakon čega se prikočio u prvom zavoju i izgubio mjesto od [[Pastor Maldonado|Pastora Maldonada]] u [[Lotus F1|Lotusu]].<small><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=aOdzaMoJMSE Pastor Maldonado vs Max Verstappen - 2015 Austrian GP] ''YouTube''. Objavljeno 17. prosinca 2020. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Utrku na [[Staza Silverstone|Silverstoneu]] je završio nakon samo tri kruga, kada je izletio sa staze i ostao zakopan u šljunku.<small><ref>[https://www.theguardian.com/sport/live/2015/jul/05/f1-british-grand-prix-live-lewis-hamilton F1: Lewis Hamilton wins British Grand Prix – as it happened!] ''The Guardian''. Objavljeno 5. srpnja 2015. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Na startu [[VN Mađarske|Velike nagrade Mađarske]] je izgubio četiri pozicije, te pao na 14. mjesto, a onda je počeo napredovati kroz grid. U 50. krugu došlo je do kontakta Maxovog prednjeg krila i desne stražnje gume [[Valtteri Bottas|Valtterija Bottasa]] u [[Williams F1|Williamsu]], koji se nalazio na šestom mjestu. Finac je pao na začelje, dok je Verstappen s manjim oštećenjem utrku završio na četvrtom mjestu.<small><ref>[https://www.theguardian.com/sport/live/2015/jul/26/f1-hungarian-grand-prix-live-lewis-hamilton F1: Hungarian Grand Prix – as it happened] ''The Guardian''. Objavljeno 26. srpnja 2015. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Još jedno napredovanje kroz grid je priredio na [[VN Belgije|Velikoj nagradi Belgije]], gdje je startao sa 16. pozicije zbog kazne za uzimanje šestog motora te sezone,<small><ref>[https://www.racefans.net/2015/08/21/verstappen-set-for-engine-penalty-kvyat-reprimanded/ Verstappen set for engine penalty, Kvyat reprimanded] ''Race Fans''. Objavljeno 21. kolovoza 2015. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> a utrku je završio na osmom mjestu.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/belgique/classement.aspx 2015 Belgium Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Utrku u [[VN Italije|Italiji]] na [[Autodrom Nazionale di Monza|Monzi]] je startao s posljednjeg 20. mjesta. U prvoj kvalifikacijskoj rundi, dijelovi Verstappenovog stražnjeg dijela bolida su se razbili i raspršili po stazi, a mehaničari nisu uspjeli popraviti bolid, te je Nizozemac ostao bez postavljenog vremena u kvalifikacijama.<small><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=btm8bd0A7Eo F1 2015 Max Verstappen Engine Cover at Italian GP Qualifying] ''YouTube''. Objavljeno 10. rujna 2015. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Sutradan u utrci je uspio dohvatiti 12. mjesto.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/italie/classement.aspx 2015 Italian Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Na sljedećih šest utrka, Verstappen je osvojio bodove. Na [[VN Singapura|Velikoj nagradi Singapura]], utrci gdje je [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]] donio novo prednje krilo,<small><ref>[https://www.formula1.com/en/latest/technical/2015/9/toro-rosso-str10---new-shape-front-wing.html Toro Rosso STR10 - new shape front wing] ''FIA Formula 1.com''. Objavljeno 22. rujna 2015. Pristupljeno 28. rujna 2021.</ref></small> Verstappen je u kvalifikacijama ostvario osmo vrijeme. No na startu je imao problema s bolidom, te ga je odvezao u boks, gdje je uz pomoć mehaničara krenuo u utrku na posljednjem mjestu, s jednim krugom zaostatka za vodećima. U 13. krugu došlo je do sudara [[Felipe Massa|Felipea Masse]] u [[Williams F1|Williamsu]] i [[Nico Hülkenberg|Nice Hülkenberga]] u [[Force India|Force Indiji]], nakon čega je na stazu izašao ''safety car''. Zbog pravila da svi vozači moraju biti u istom krugu nakon odlaska ''safety cara'' sa staze, Verstappen se vratio u krug s vodećima, te počeo napredovati kroz grid. U 48. krugu je pretekao [[Romain Grosjean|Romaina Grosjeana]] u [[Lotus F1|Lotusu]] na osmom mjestu, a na toj poziciji je utrku i završio.<small><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=o7Uq73aBnEY Max Verstappen's Classic Charge - 2015 Singapore Grand Prix] ''YouTube''. Objavljeno 11. rujna 2017. Pristupljeno 28. rujna 2021.</ref></small> U završnoj fazi utrke, Maxov trkači inženjer mu je dva puta rekao da propusti momčadsko kolegu [[Carlos Sainz Jr.|Carlosa Sainza]], no Verstappen je to odbio učiniti. Sainz je bio na novijim gumama, te se momčad nadala, da bi zamjenom pozicija, mogao napasti [[Sergio Pérez|Sergija Péreza]] u [[Force India|Force Indiji]] na sedmom mjestu. Nakon utrke, šef [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rossa]] Franz Tost, podržao je Verstappena, rekavši da Sainz nije imao dovoljno brzine za napad na Péreza.<small><ref>[https://www.autosport.com/f1/news/toro-rosso-f1-boss-franz-tost-backs-max-verstappen-on-team-orders-5000640/5000640/ Toro Rosso F1 boss Franz Tost backs Max Verstappen on team orders] ''Autosport''. Objavljeno 22. rujna 2015. Pristupljeno 28. rujna 2021.</ref></small> [[File:Verstappen US GP 2015.jpg|thumb|260px|left|Verstappen na [[VN SAD]]-a [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]], gdje je, kao i na [[VN Mađarske]], ostvario najbolji rezultat sezone, 4. mjesto.]] U kvalifikacijama za [[VN Japana|Veliku nagradu Japana]], Verstappen je zaustavio bolid na stazi, na mjestu koje je [[Međunarodna automobilistička federacija]] označila opasnim, te mu dodijelila kaznu od tri mjesta na gridu. Startavši sa 17. pozicije, Nizozemac je u prvom krugu napredovao tri mjesta, a onda u nastavku utrke započeo još jedan proboj kroz grid. U 37. krugu je ušao u krug osvajača bodova, a u 44. krugu je pretekao momčadskog kolegu Sainza na devetom mjestu, gdje je utrku i završio.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/japon/classement.aspx 2015 Japanese Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 28. rujna 2021.</ref></small> Nakon što je utrku u [[VN Rusije|Rusiji]] završio na desetom mjestu, u [[Staza Americas|Austinu]] je ponovio najbolji rezultat iz [[VN Mađarske|Mađarske]], te utrku završio na četvrtom mjestu.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/etats-unis/classement.aspx 2015 United States Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 28. rujna 2021.</ref></small> Utrku u [[VN Meksika|Meksiku]] je završio na devetom mjestu, a u [[VN Brazila|Brazilu]] na desetom. No nakon diskvalifikacije [[Felipe Massa|Felipea Masse]] s osmog mjesta na njegovoj domaćoj Velikoj nagradi, Verstappen je osvojio još jedno deveto mjesto.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/bresil/classement.aspx 2015 Brazilian Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 28. rujna 2021.</ref></small> Na posljednjoj [[VN Abu Dhabija|Velikoj nagradi Abu Dhabija]], Max je dobio pet mjesta kazne za pretjecanje [[Jenson Button|Jensona Buttona]] u [[McLaren]]u izvan granica staze, te dvadeset mjesta kazne zbog ignoriranja plavih zastava da propusti [[Lewis Hamilton|Lewisa Hamiltona]] u [[Mercedes AMG F1|Mercedesu]], nakon čega je utrku završio na 16. mjestu. Nizozemac je zbog ovih incidenata dobio i tri kaznena boda. S ukupno osam kaznenih bodova od dvanaest, Maxa su dijelila samo četiri boda od zabrane nastupa na jednoj utrci u sljedećoj [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]]<small><ref>[https://www.autosport.com/f1/news/abu-dhabi-gp-max-verstappen-four-penalty-points-away-from-f1-ban-4995940/4995940/ Abu Dhabi GP: Max Verstappen four penalty points away from F1 ban] ''Autosport''. Objavljeno 29. studenog 2015. Pristupljeno 28. rujna 2021.</ref></small> Verstappen je svoju prvu sezonu u [[Formula 1|Formuli 1]] završio na 12. mjestu konačnog poretka vozača, s 49 osvojenih bodova. ==== [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] ==== Nakon samo dvije sezone na [[Renault F1|Renaultovim]] motorima, [[Scuderia Toro Rosso]] je početkom sezone objavila da se vraća [[Scuderia Ferrari|Ferrarijevim]] motorima, koje je koristila od [[Formula 1 – sezona 2007.|2007.]] do [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] Nedostatak je bio što je Toro Rossu za ovu sezonu bio namijenjen Ferrari 060, stariji motor iz [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] Bilo je špekulacija da će Toro Rosso kasnije u sezoni prijeći na novu specifikaciju Ferrarijevog motora 061, koji je momčad [[Scuderia Ferrari]] koristila cijelu [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]], no Franz Tost je odbacio takva nagađanja. Šef momčadi je kazao da bi to značilo da Toro Rosso mora izgraditi potpuno novi bolid za najnoviju specifikaciju Ferrarijevog motora, te da momčad financijski i vremenski nije u situaciji doći do toliko nadogradnji i izgraditi dva različita bolida u jednoj sezoni.<small><ref>[https://www.motorsport.com/f1/news/toro-rosso-rules-out-switch-to-2016-ferrari-engine-678493/678493/ Toro Rosso rules out switch to 2016 Ferrari engine] ''Motorsport''. Objavljeno 10. ožujka 2016. Pristupljeno 28. rujna 2021.</ref></small> Novi bolid STR11 bio je nešto viši nego njegov prethodnik, te je imao i veći [[Osovinski razmak vozila|međuosovinski razmak]]. Također, momčad više nije koristila [[Total SE|Total]] gorivo, već [[Royal Dutch Shell|Shell]] V-Power Nitro+. Verstappenov momčadski kolega i za ovu sezonu je ostao [[Carlos Sainz Jr.|Carlos Sainz]]. === Red Bull (2016. − 2021.) === ==== [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] ==== ==== [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] ==== ==== [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] ==== ==== [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] ==== ==== [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] ==== ==== [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]] ==== == Rezultati == ([[Predložak:Legenda rezultata vozača F1|legenda]]) (Utrke označene '''debelim slovima''' označuju najbolju startnu poziciju) (Utrke označene ''kosim slovima'' označuju najbrži krug utrke) {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Godina ! Konstruktor / Momčad ! 1. ! 2. ! 3. ! 4. ! 5. ! 6. ! 7. ! 8. ! 9. ! 10. ! 11. ! 12. ! 13. ! 14. ! 15. ! 16. ! 17. ! 18. ! 19. ! 20. ! 21. ! 22. ! Bodovi ! Poredak |- ! [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] ! {{Z|ITA}} <br/> [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Renault F1|Renault]] <br/> <small> [[Scuderia Toro Rosso]] </small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]<br /><small>7</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>17</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>11</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]<br /><small>15</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]<br /><small>8</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>8</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>12</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /><small>8</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /><small>9</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>10</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Meksika|MEX]]<br /><small>9</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]<br /><small>9</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /><small>16</small> | | | | '''49''' | '''12.''' |- ! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] ! {{Z|ITA}} <br/> [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] <br/> <small> [[Scuderia Toro Rosso]] </small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>10</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>6</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>8</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>Ret</small> | | | | | | | | | | | | | | | | | | | rowspan="2"| '''204''' | rowspan="2"| '''5.''' |- ! {{Z|AUT}} <br/> [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] <br/> <small> [[Red Bull Racing]] </small> | | | | |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Europe|EUR]]<br /><small>8</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>11</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>7</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /><small>6</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Meksika|MEX]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#FFDF9F"| ''[[Velika nagrada Brazila|BRA]]''<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /><small>4</small> | |- ! [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] ! {{Z|AUT}} <br/> [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] <br/> <small> [[Red Bull Racing]] </small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>10</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Meksika|MEX]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFFFDF"| ''[[Velika nagrada Brazila|BRA]]''<br /><small>5</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /><small>5</small> | | | '''168''' | '''6.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] ! {{Z|AUT}} <br/> [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] <br/> <small> [[Red Bull Racing|Aston Martin Red Bull Racing]] </small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>6</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| ''[[Velika nagrada Monaka|MON]]''<br /><small>9</small> |bgcolor="#FFDF9F"| ''[[Velika nagrada Kanade|KAN]]''<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>15</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Meksika|MEX]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /><small>3</small> | | '''249''' | '''4.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] ! {{Z|AUT}} <br/> [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[Honda Racing F1|Honda]] <br/> <small> [[Red Bull Racing|Aston Martin Red Bull Racing]] </small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#FFFFBF"| ''[[Velika nagrada Austrije|AUT]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#FFFFBF"| ''[[Velika nagrada Njemačke|NJE]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''''[[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]'''''<br /><small>2</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>8</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Meksika|MEX]]<br /><small>6</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Brazila|BRA]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /><small>2</small> | |bgcolor="#FFDF9F"| '''278''' |bgcolor="#FFDF9F"| '''3.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] ! {{Z|AUT}} <br/> [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[Honda Racing F1|Honda]] <br/> <small> [[Red Bull Racing|Aston Martin Red Bull Racing]] </small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Štajerske|ŠTA]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada 70. obljetnice|70A]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Toskane|TOS]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Eifela|EIF]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Portugala|POR]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Emilia Romagne|BEL]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Turske|TUR]]<br /><small>6</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Bahreina|BAH]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Sakhira|SKH]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]'''<br /><small>1</small> | | | | | |bgcolor="#FFDF9F"| '''214''' |bgcolor="#FFDF9F"| '''3.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]] ! {{Z|AUT}} <br/> [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[Honda Racing F1|Honda]] <br/> <small> [[Red Bull Racing|Red Bull Racing Honda]] </small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''[[Velika nagrada Bahreina|BAH]]'''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Emilia Romagne|EMI]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Portugala|POR]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#CFCFFF"| ''[[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]''<br /><small>18</small>^† |bgcolor="#FFFFBF"| '''''[[Velika nagrada Francuske|FRA]]'''''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Štajerske|ŠTA]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''''[[Velika nagrada Austrije|AUT]]'''''<br /><small>1</small> |bgcolor="#EFCFFF"| '''[[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]'''<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>9</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Belgije|BEL]]'''<br /><small>1</small>^‡ |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Nizozemske|NIZ]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#EFCFFF"| '''[[Velika nagrada Italije|ITA]]'''<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Turske|TUR]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Meksika|MEK]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Brazila|SAP]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Katara|KAT]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Saudijske Arabije|SAU]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''''[[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]'''''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''395.5''' |bgcolor="#FFFFBF"| '''1.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]] ! {{Z|AUT}} <br/> [[Red Bull Racing|Red Bull]] <br/> <small> [[Red Bull Racing|Oracle Red Bull Racing]] </small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Bahreina|BAH]]<br /><small>19</small>^† |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Saudijske Arabije|SAU]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''''[[Velika nagrada Emilia Romagne|EMI]]'''''<br /><small>1</small>¹ |bgcolor="#FFFFBF"| ''[[Velika nagrada Miamija|MIA]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Kanade|KAN]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>7</small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''''[[Velika nagrada Austrije|AUS]]'''''<br /><small>2</small>¹ |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| ''[[Velika nagrada Belgije|BEL]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''''[[Velika nagrada Nizozemske|NIZ]]'''''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>1</small> |bgcolor| [[Velika nagrada Singapura|SIN]] |bgcolor| [[Velika nagrada Japana|JAP]] |bgcolor| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]] |bgcolor| [[Velika nagrada Meksika|MEK]] |bgcolor| [[Velika nagrada São Paula|SAP]] |bgcolor| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]] |bgcolor| '''335*''' |bgcolor| '''1.*''' |} {{smallsup|†}} Odustao, ali klasificiran jer je odvozio više od 90% utrke.<br> {{smallsup|‡}} Pola bodova dodijeljeno jer je odvozio manje od 75% utrke.<br> <nowiki>*</nowiki>Sezona još uvijek traje. <br> === Rekordi u Formuli 1 === {| class="wikitable" style="font-size:95%" ! ! Rekord ! Broj |- ! 1 | Najmlađi debitant u utrkama F1 | 17 godina, 5 mjeseci i 15 dana |- ! 2 | Najmlađi osvajač bodova u utrkama F1 | 17 godina, 5 mjeseci i 29 dana |- ! 3 | Najmlađi pobjednik u utrkama F1 | 18 godina, 7 mjeseci i 15 dana |- ! 4 | Najmlađi vozač na podiju u utrkama F1 | 18 godina, 7 mjeseci i 15 dana |- ! 5 | Najmlađi vozač koji je vodio u utrci F1 | 18 godina, 7 mjeseci i 15 dana |} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti|commonscat=Max Verstappen}} * [https://www.verstappen.nl/nl Službena stranica] * [https://www.statsf1.com/en/max-verstappen.aspx Statistike u F1] * [https://www.driverdb.com/drivers/max-verstappen/ Max Verstappen] u bazi podataka o vozačima {{Vozači i momčadi Formule 1}} {{Svjetski prvaci u Formuli 1}} {{GLAVNIRASPORED:Verstappen, Max}} [[Kategorija:Nizozemski vozači Formule 1]] 8jjvoj2nxhxzvz59dn121a51m63cgtw 7615495 7615493 2026-10-09T10:06:19Z ~2026-54599-92 374885 /* */ 7615495 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vozač F1 | Ime = Max Verstappen | Slika = [[File:Max Verstappen 2017 Malaysia 3.jpg|200px]] | Opis slike = Max Verstappen na [[VN Malezije]] [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] | Državljanstvo = {{Z|NIZ}} [[Nizozemska|nizozemsko]] | Broj_automobila = '''<span style="padding-left:6px; padding-right:6px; padding-top:3px; padding-bottom:3px; border-radius:3px; color:#ff0000; background:#001A57;">1</span>''' | Momčad = [[Red Bull Racing|Oracle Red Bull Racing]] | Utrke = 233 (233 starta) | Prvenstva = 4 (2021., 2022., 2023., 2024.) | Pobjede = [[Pobjednici utrka Formule 1|72]] | Prvo_sm = 48 | Najbrži_krugovi = 36 | Podiji = 127 | Odustajanja = 31 | Bodovi = 3469.5 | Prva_utrka = [[Velika nagrada Australije]], [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] | Prva_pobjeda = [[Velika nagrada Španjolske]], [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] | Zadnja_pobjeda = [[Velika nagrada Bahreina u Maleziji]], [[Formula 1 – sezona 2026.|2026.]] | Zadnja_utrka = [[Velika nagrada Bahreina u Maleziji]], [[Formula 1 – sezona 2026.|2026.]] }} '''Max Emilian Verstappen''' ([[Hasselt]], [[Belgija]], [[30. rujna]] [[1997.]]) je nizozemski vozač [[Formula 1|Formule 1]] za momčad [[Red Bull Racing|Red Bulla]], četverostruki svjetski prvak u [[Formula 1|Formuli 1]] te sin bivšeg vozača Formule 1 [[Jos Verstappen|Josa Verstappena]]. U [[karting]]u je osvojio preko dvadeset naslova prvaka u raznim kategorijama, a 2014. osvojio je treće mjesto u [[Europska Formula 3|Europskoj Formuli 3]] za momčad Van Amersfoort Racing. U Formuli 1 se natječe od [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]]<ref>{{Citiranje weba |title=Max VERSTAPPEN • STATS F1 |url=https://www.statsf1.com/en/max-verstappen.aspx |access-date=2021-10-25 |website=www.statsf1.com}}</ref> == Početak utrkivanja == === Karting === Max Verstappen je trkaću karijeru počeo u [[karting]]u sa samo četiri godine. Njegov otac [[Jos Verstappen|Jos]] je bivši vozač [[Formula 1|Formule 1]], dok se njegova majka Sophie Kumpen, natjecala neko vrijeme u kartingu. I njegov ujak Anthony Kumpen se natjecao u utrkama izdržljivosti, te u europskom prvenstvu NASCAR-a. Max je od 2005. do 2013. osvojio preko dvadeset naslova u raznim karting prvenstvima. Naslove u Rotax Max Challenge Belgium Minimax prvenstvu je osvajao 2006.,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/rotax-max-challenge-belgium-minimax/2006/ Rotax Max Challenge Belgium Minimax 2006 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> 2007.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/rotax-max-challenge-belgium-minimax/2007/ Rotax Max Challenge Belgium Minimax 2007 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> i 2008.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/rotax-max-challenge-belgium-minimax/2008/ Rotax Max Challenge Belgium Minimax 2008 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> Godine 2007. osvojio je još dva naslova u Rotax Max Challenge Belgium National Minimax <small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/rotax-max-challenge-belgium-national-minimax/2007/ Rotax Max Challenge Belgium National Minimax 2007 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> i Dutch championship Rotax Max Minimax prvenstvu.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/dutch-championship-rotax-max-minimax/2007/ Dutch championship Rotax Max Minimax 2007 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> U kategoriji BNL Karting Series - Minimax naslove osvaja 2008.<small><ref name="#1"> [https://www.driverdb.com/championships/standings/bnl-karting-series---minimax/2008/ BNL Karting Series - Minimax 2008 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> i 2009.<small><ref name="#1"/></small>, a u iste dvije godine naslove osvaja još u kategorijama Belgian Championship - Cadet,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/belgian-championship---cadet/2008/ Belgian Championship - Cadet 2008 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> VAS Championship - Rotax Minimax<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/vas-championship---rotax-minimax/2009/ VAS Championship - Rotax Minimax 2009 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> i Belgian Championship - KF5.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/belgian-championship---kf5/2009/ Belgian Championship - KF5 2009 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> Od 2010. do 2012. osvojio je sedam naslova u šest kategorija: WSK Nations Cup - KF3,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/wsk-nations-cup---kf3/2010/ WSK Nations Cup - KF3 2010 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> WSK World Series - KF3<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/wsk-world-series---kf3/2010/ WSK World Series - KF3 2010 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small>, dva puta u WSK Euro Series - KF3 kategoriji<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/wsk-euro-series---kf3/2010/ WSK Euro Series - KF3 2010 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small><small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/wsk-euro-series---kf3/2011/ WSK Euro Series - KF3 2011 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> Bridgestone Cup Europe - KF3<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/bridgestone-cup-europe---kf3/2010/ Bridgestone Cup Europe - KF3 2010 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small>, WSK Master Series - KF2<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/wsk-master-series---kf2/2012/ WSK Master Series - KF2 2012 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> i 17° Winter Cup - KF2.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/south-garda-winter-cup---kf2/2012/ 17° Winter Cup - KF2 2012 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> U posljednjoj 2013. osvojio je šest naslova u šest različitih kategorija: WSK Master Series - KZ2,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/wsk-master-series---kz2/2013/ WSK Master Series - KZ2 2013 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> South Garda Winter Cup - KF2,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/south-garda-winter-cup---kf2/2013/ South Garda Winter Cup - KF2 2013 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> CIK-FIA World KZ Championship,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/world-championship-kz/2013/ CIK-FIA World KZ Championship 2013 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> WSK Euro Series - KZ1,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/wsk-euro-series---kz1/2013/ WSK Euro Series - KZ1 2013 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> CIK-FIA European Championship - KZ,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/european-championship-kz/2013/ CIK-FIA European Championship - KZ 2013 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> i CIK-FIA European Championship KF.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/european-championship---kf2/2013/ CIK-FIA European Championship KF 2013 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> === Florida Winter Series === Verstappen je debitirao u [[jednosjed]]u 2014. u kategoriji Florida Winter Series vozeći bolid Tatuus FA10B. Bila je to prva i posljednja sezona koju je organizirala [[Scuderia Ferrari|Ferrarijeva]] vozačka akademija. Sezona se vozila od [[26. siječnja]] do [[19. veljače]], a sadržavala je 12 utrka (3 na Sebringu, 3 na Palm Beachu, 6 na Homesteadu) koje su se vozile na [[Florida|Floridi]]. Nije bilo organiziranog prvenstva, već su se samo vozile utrke bez dodjele bodova i završnog plasmana vozača. Nizozemac je na 12 utrka sezone ostvario dvije pobjede, ukupno pet postolja, tri prve startne pozicije i tri najbrža kruga.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/florida-winter-series/2014/ Florida Winter Series 2014 standings] ''Driver Database''. Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> === Europska Formula 3 === [[File:Max Verstappen, Formel 3 2014.jpg|thumb|right|220px|Verstappen 2014. u [[Europska Formula 3|Europskoj Formuli 3]].]] [[File:2014 F3 HockenheimringII Max Verstappen by 2eight DSC6547.jpg|thumb|right|220px|Verstappen 2014. u [[Europska Formula 3|Europskoj Formuli 3]] u [[Red Bull Racing|Red Bullovim]] bojama, nakon što je postao član njihove vozačke akademije.]] Iste godine natjecao se u [[Europska Formula 3|FIA Europska Formula 3 prvenstvu]] za momčad Van Amersfoort Racing, a momčadski kolege su mu bili Jules Szymkowiak i Gustavo Menezes. Vozio je bolid [[Dallara]] F314/009 pogonjen [[Volkswagen]]ovim motorom. Sezona se vozila od [[19. travnja]] do [[19. listopada]], a sadržavala je čak 33 utrke, odnosno 11 runda na kojima su se vozile po tri utrke. Verstappen je prvo postolje osvojio na trećoj utrci prve runde na [[Staza Silverstone|Silverstoneu]], kada je osvojio drugo mjesto iza pobjednika Antonija Fuoca. U drugoj rundi na Hockenheimringu je osvojio prvi ''pole position'', a na trećoj utrci je stigao i do prve pobjede. Još jedno postolje osvojio je na prvoj utrci treće runde na stazi Pau, da bi na četvrtoj rundi na [[Hungaroring]]u najbolji rezultat ostvario na posljednjoj utrci kada je ciljem prošao kao četvrtoplasirani. Uslijedile se utrke na Spa-Francorchampsu i Norisringu, gdje je Verstappen upisao šest uzastopnih pobjeda. Na sedmoj rundi, koja se vozila na stazi Moscow Raceway, osvojio je još dva postolja, dok je na [[Red Bull Ring]]u završio na petom i četvrtom mjestu u prve dvije utrke. U kolovozu nakon utrke u Austriji, postaje član [[Red Bull Racing|Red Bullove]] vozačke akademije. Do osme pobjede u sezoni dolazi na prvoj utrci devete runde na [[Nürburgring]]u, a na trećoj utrci osvaja još jedno postolje. Nakon drugog mjesta na drugoj utrci desete runde na [[Autodrom Enzo e Dino Ferrari|Monzi]], Verstappen na trećoj utrci dolazi do još jedne pobjede. Posljednju desetu pobjedu u sezoni ostvaruje na prvoj utrci jedanaeste runde na Hockenheimringu. S osvojenih 411 bodova, završava na trećem mjestu konačnog poretka vozača iza viceprvaka Toma Blomqvista i prvaka [[Esteban Ocon|Estebana Ocona]].<small><ref>[https://maxf1.net/vozaci-i-momcadi/vozaci/max-verstappen/ Vozači i momčadi - Max Verstappen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160803000928/http://maxf1.net/vozaci-i-momcadi/vozaci/max-verstappen/ |date=3. kolovoza 2016. }} ''MAXF1''. Pristupljeno 15. lipnja 2017.</ref></small><small><ref>[https://www.driverdb.com/championships/standings/formula-3-europe/2014/ FIA Formula 3 European Championship 2014 standings] ''Driver Database''. Pristupljeno 14. kolovoza 2021.</ref></small> == Formula 1 == Verstappen je postao član [[Red Bull Racing|Red Bullove]] akademije za mlade vozače u [[kolovoz]]u [[2014.]], a na prvom treningu za [[VN Japana|Veliku nagradu Japana]] na [[Staza Suzuka|Suzuki]] [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]] je debitirao na Grand Prix vikendu u bolidu [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]] STR9. Na prvom treningu je vozio i u [[VN SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[VN Brazila|Brazilu]]. Već ranije te sezone, [[18. kolovoza]], objavljeno je kako će Verstappen debitirati na utrci [[Formula 1|Formule 1]] [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] za momčad [[Scuderia Toro Rosso]].<small><ref>[https://www.autosport.com/f1/news/max-verstappen-to-race-with-toro-rosso-f1-team-in-2015-5048940/5048940/ Max Verstappen to race with Toro Rosso F1 team in 2015] ''Autosport''. Objavljeno 18. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. prosinca 2015.</ref></small> === Toro Rosso (2015. − 2016.) === ==== [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] ==== Nastupom na [[VN Australije|Velikoj nagradi Australije]], Verstappen je sa 17 godina i 166 dana, do danas ostao najmlađi vozač koji je vozio na utrci [[Formula 1|Formule 1]]. Da bi u budućnosti izbjegla situacije poput Verstappenove, [[Međunarodna automobilistička federacija]] je u [[prosinac|prosincu]] [[2014.]] objavila novo pravilo da vozač Formule 1 mora imati najmanje 18 godina, no i da to pravilo stupa na snagu od [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]]<small><ref>[https://www.racefans.net/2014/12/03/fia-moves-block-future-verstappens-f1-age-limit/ FIA to prevent more Verstappen-like moves with new F1 age limit] ''Race Fans''. Objavljeno 3. prosinca 2014. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Verstappen je u svojim prvim kvalifikacijama u [[Formula 1|Formuli 1]], u bolidu [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Renault F1|Renault]] osvojio 12. mjesto, s 0,358 sekundi sporijim vremenom od momčadskog kolege [[Carlos Sainz Jr.|Carlosa Sainza]].<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/australie/qualification.aspx 2015 Australian Grand Prix qualification results] ''Stats F1''. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> U utrci se vozio na šestom mjestu, kada mu se u 32. krugu pokvario motor. Nakon što je u kvalifikacijama za [[VN Malezije|Veliku nagradu Malezije]] pobijedio Sainza, Verstappen je sedmim mjestom na toj utrci, stigao do prvih bodova u Formuli 1.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/malaisie/classement.aspx 2015 Malaysian Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Na sljedećih pet utrka, Verstappen nije osvojio bodove. U [[VN Kine|Kini]] je odustao četiri kruga prije kraja utrke zbog kvara motora, kada se vozio na osmom mjestu,<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/chine/classement.aspx 2015 Chinese Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> dok je u [[VN Bahreina|Bahreinu]] odustao zbog problema s elektrikom.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/bahrein/classement.aspx 2015 Bahrain Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Utrku u [[VN Španjolske|Španjolskoj]] je završio na 11. mjestu, nakon što je u kvalifikacijama odvezao šesto vrijeme.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/espagne/classement.aspx 2015 Spanish Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> U borbi za deseto mjesto i posljednji bod u utrci na [[VN Monaka|Velikoj nagradi Monaka]], dvanaest krugova prije kraja utrke na startno-ciljnom pravcu prije ulaska u zavoj ''St. Devote'', Max je prednjom lijevom gumom udario u stražnju desnu gumu [[Romain Grosjean|Romaina Grosjeana]] u [[Lotus F1|Lotusu]], te završio u barijerama.<small><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=oXjkeXPV_pA Monaco 2015 F1 GP Verstappen Grosjean] ''YouTube''. Objavljeno 17. listopada 2018. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Zbog ovog incidenta je dobio kaznu od pet mjesta na gridu za sljedeću utrku u [[VN Kanade|Kanadi]],<small><ref>[https://www.autosport.com/f1/news/monaco-gp-max-verstappen-penalised-for-crash-with-romain-grosjean-5006608/5006608/ Monaco GP: Max Verstappen penalised for crash with Romain Grosjean] ''Autosport''. Objavljeno 24. svibnja 2015. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> koju je na kraju završio na 15. mjestu.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/canada/classement.aspx 2015 Canadian Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> [[File:Max Verstappen 2015 Malaysia FP3 2.jpg|thumb|245px|right|Verstappen na [[VN Malezije]] [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]], utrci na kojoj je osvojio prve bodove u [[Formula 1|Formuli 1]].]] Osvajanju bodova se vratio na [[Red Bull Ring]]u u [[VN Austrije|Austriji]], gdje je startao sa sedmog mjesta, a na tom mjestu se i nalazio tri kruga prije kraja utrke, nakon čega se prikočio u prvom zavoju i izgubio mjesto od [[Pastor Maldonado|Pastora Maldonada]] u [[Lotus F1|Lotusu]].<small><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=aOdzaMoJMSE Pastor Maldonado vs Max Verstappen - 2015 Austrian GP] ''YouTube''. Objavljeno 17. prosinca 2020. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Utrku na [[Staza Silverstone|Silverstoneu]] je završio nakon samo tri kruga, kada je izletio sa staze i ostao zakopan u šljunku.<small><ref>[https://www.theguardian.com/sport/live/2015/jul/05/f1-british-grand-prix-live-lewis-hamilton F1: Lewis Hamilton wins British Grand Prix – as it happened!] ''The Guardian''. Objavljeno 5. srpnja 2015. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Na startu [[VN Mađarske|Velike nagrade Mađarske]] je izgubio četiri pozicije, te pao na 14. mjesto, a onda je počeo napredovati kroz grid. U 50. krugu došlo je do kontakta Maxovog prednjeg krila i desne stražnje gume [[Valtteri Bottas|Valtterija Bottasa]] u [[Williams F1|Williamsu]], koji se nalazio na šestom mjestu. Finac je pao na začelje, dok je Verstappen s manjim oštećenjem utrku završio na četvrtom mjestu.<small><ref>[https://www.theguardian.com/sport/live/2015/jul/26/f1-hungarian-grand-prix-live-lewis-hamilton F1: Hungarian Grand Prix – as it happened] ''The Guardian''. Objavljeno 26. srpnja 2015. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Još jedno napredovanje kroz grid je priredio na [[VN Belgije|Velikoj nagradi Belgije]], gdje je startao sa 16. pozicije zbog kazne za uzimanje šestog motora te sezone,<small><ref>[https://www.racefans.net/2015/08/21/verstappen-set-for-engine-penalty-kvyat-reprimanded/ Verstappen set for engine penalty, Kvyat reprimanded] ''Race Fans''. Objavljeno 21. kolovoza 2015. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> a utrku je završio na osmom mjestu.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/belgique/classement.aspx 2015 Belgium Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Utrku u [[VN Italije|Italiji]] na [[Autodrom Nazionale di Monza|Monzi]] je startao s posljednjeg 20. mjesta. U prvoj kvalifikacijskoj rundi, dijelovi Verstappenovog stražnjeg dijela bolida su se razbili i raspršili po stazi, a mehaničari nisu uspjeli popraviti bolid, te je Nizozemac ostao bez postavljenog vremena u kvalifikacijama.<small><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=btm8bd0A7Eo F1 2015 Max Verstappen Engine Cover at Italian GP Qualifying] ''YouTube''. Objavljeno 10. rujna 2015. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Sutradan u utrci je uspio dohvatiti 12. mjesto.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/italie/classement.aspx 2015 Italian Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Na sljedećih šest utrka, Verstappen je osvojio bodove. Na [[VN Singapura|Velikoj nagradi Singapura]], utrci gdje je [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]] donio novo prednje krilo,<small><ref>[https://www.formula1.com/en/latest/technical/2015/9/toro-rosso-str10---new-shape-front-wing.html Toro Rosso STR10 - new shape front wing] ''FIA Formula 1.com''. Objavljeno 22. rujna 2015. Pristupljeno 28. rujna 2021.</ref></small> Verstappen je u kvalifikacijama ostvario osmo vrijeme. No na startu je imao problema s bolidom, te ga je odvezao u boks, gdje je uz pomoć mehaničara krenuo u utrku na posljednjem mjestu, s jednim krugom zaostatka za vodećima. U 13. krugu došlo je do sudara [[Felipe Massa|Felipea Masse]] u [[Williams F1|Williamsu]] i [[Nico Hülkenberg|Nice Hülkenberga]] u [[Force India|Force Indiji]], nakon čega je na stazu izašao ''safety car''. Zbog pravila da svi vozači moraju biti u istom krugu nakon odlaska ''safety cara'' sa staze, Verstappen se vratio u krug s vodećima, te počeo napredovati kroz grid. U 48. krugu je pretekao [[Romain Grosjean|Romaina Grosjeana]] u [[Lotus F1|Lotusu]] na osmom mjestu, a na toj poziciji je utrku i završio.<small><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=o7Uq73aBnEY Max Verstappen's Classic Charge - 2015 Singapore Grand Prix] ''YouTube''. Objavljeno 11. rujna 2017. Pristupljeno 28. rujna 2021.</ref></small> U završnoj fazi utrke, Maxov trkači inženjer mu je dva puta rekao da propusti momčadsko kolegu [[Carlos Sainz Jr.|Carlosa Sainza]], no Verstappen je to odbio učiniti. Sainz je bio na novijim gumama, te se momčad nadala, da bi zamjenom pozicija, mogao napasti [[Sergio Pérez|Sergija Péreza]] u [[Force India|Force Indiji]] na sedmom mjestu. Nakon utrke, šef [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rossa]] Franz Tost, podržao je Verstappena, rekavši da Sainz nije imao dovoljno brzine za napad na Péreza.<small><ref>[https://www.autosport.com/f1/news/toro-rosso-f1-boss-franz-tost-backs-max-verstappen-on-team-orders-5000640/5000640/ Toro Rosso F1 boss Franz Tost backs Max Verstappen on team orders] ''Autosport''. Objavljeno 22. rujna 2015. Pristupljeno 28. rujna 2021.</ref></small> [[File:Verstappen US GP 2015.jpg|thumb|260px|left|Verstappen na [[VN SAD]]-a [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]], gdje je, kao i na [[VN Mađarske]], ostvario najbolji rezultat sezone, 4. mjesto.]] U kvalifikacijama za [[VN Japana|Veliku nagradu Japana]], Verstappen je zaustavio bolid na stazi, na mjestu koje je [[Međunarodna automobilistička federacija]] označila opasnim, te mu dodijelila kaznu od tri mjesta na gridu. Startavši sa 17. pozicije, Nizozemac je u prvom krugu napredovao tri mjesta, a onda u nastavku utrke započeo još jedan proboj kroz grid. U 37. krugu je ušao u krug osvajača bodova, a u 44. krugu je pretekao momčadskog kolegu Sainza na devetom mjestu, gdje je utrku i završio.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/japon/classement.aspx 2015 Japanese Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 28. rujna 2021.</ref></small> Nakon što je utrku u [[VN Rusije|Rusiji]] završio na desetom mjestu, u [[Staza Americas|Austinu]] je ponovio najbolji rezultat iz [[VN Mađarske|Mađarske]], te utrku završio na četvrtom mjestu.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/etats-unis/classement.aspx 2015 United States Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 28. rujna 2021.</ref></small> Utrku u [[VN Meksika|Meksiku]] je završio na devetom mjestu, a u [[VN Brazila|Brazilu]] na desetom. No nakon diskvalifikacije [[Felipe Massa|Felipea Masse]] s osmog mjesta na njegovoj domaćoj Velikoj nagradi, Verstappen je osvojio još jedno deveto mjesto.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/bresil/classement.aspx 2015 Brazilian Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 28. rujna 2021.</ref></small> Na posljednjoj [[VN Abu Dhabija|Velikoj nagradi Abu Dhabija]], Max je dobio pet mjesta kazne za pretjecanje [[Jenson Button|Jensona Buttona]] u [[McLaren]]u izvan granica staze, te dvadeset mjesta kazne zbog ignoriranja plavih zastava da propusti [[Lewis Hamilton|Lewisa Hamiltona]] u [[Mercedes AMG F1|Mercedesu]], nakon čega je utrku završio na 16. mjestu. Nizozemac je zbog ovih incidenata dobio i tri kaznena boda. S ukupno osam kaznenih bodova od dvanaest, Maxa su dijelila samo četiri boda od zabrane nastupa na jednoj utrci u sljedećoj [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]]<small><ref>[https://www.autosport.com/f1/news/abu-dhabi-gp-max-verstappen-four-penalty-points-away-from-f1-ban-4995940/4995940/ Abu Dhabi GP: Max Verstappen four penalty points away from F1 ban] ''Autosport''. Objavljeno 29. studenog 2015. Pristupljeno 28. rujna 2021.</ref></small> Verstappen je svoju prvu sezonu u [[Formula 1|Formuli 1]] završio na 12. mjestu konačnog poretka vozača, s 49 osvojenih bodova. ==== [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] ==== Nakon samo dvije sezone na [[Renault F1|Renaultovim]] motorima, [[Scuderia Toro Rosso]] je početkom sezone objavila da se vraća [[Scuderia Ferrari|Ferrarijevim]] motorima, koje je koristila od [[Formula 1 – sezona 2007.|2007.]] do [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] Nedostatak je bio što je Toro Rossu za ovu sezonu bio namijenjen Ferrari 060, stariji motor iz [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] Bilo je špekulacija da će Toro Rosso kasnije u sezoni prijeći na novu specifikaciju Ferrarijevog motora 061, koji je momčad [[Scuderia Ferrari]] koristila cijelu [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]], no Franz Tost je odbacio takva nagađanja. Šef momčadi je kazao da bi to značilo da Toro Rosso mora izgraditi potpuno novi bolid za najnoviju specifikaciju Ferrarijevog motora, te da momčad financijski i vremenski nije u situaciji doći do toliko nadogradnji i izgraditi dva različita bolida u jednoj sezoni.<small><ref>[https://www.motorsport.com/f1/news/toro-rosso-rules-out-switch-to-2016-ferrari-engine-678493/678493/ Toro Rosso rules out switch to 2016 Ferrari engine] ''Motorsport''. Objavljeno 10. ožujka 2016. Pristupljeno 28. rujna 2021.</ref></small> Novi bolid STR11 bio je nešto viši nego njegov prethodnik, te je imao i veći [[Osovinski razmak vozila|međuosovinski razmak]]. Također, momčad više nije koristila [[Total SE|Total]] gorivo, već [[Royal Dutch Shell|Shell]] V-Power Nitro+. Verstappenov momčadski kolega i za ovu sezonu je ostao [[Carlos Sainz Jr.|Carlos Sainz]]. === Red Bull (2016. − 2021.) === ==== [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] ==== ==== [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] ==== ==== [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] ==== ==== [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] ==== ==== [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] ==== ==== [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]] ==== == Rezultati == ([[Predložak:Legenda rezultata vozača F1|legenda]]) (Utrke označene '''debelim slovima''' označuju najbolju startnu poziciju) (Utrke označene ''kosim slovima'' označuju najbrži krug utrke) {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Godina ! Konstruktor / Momčad ! 1. ! 2. ! 3. ! 4. ! 5. ! 6. ! 7. ! 8. ! 9. ! 10. ! 11. ! 12. ! 13. ! 14. ! 15. ! 16. ! 17. ! 18. ! 19. ! 20. ! 21. ! 22. ! Bodovi ! Poredak |- ! [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] ! {{Z|ITA}} <br/> [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Renault F1|Renault]] <br/> <small> [[Scuderia Toro Rosso]] </small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]<br /><small>7</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>17</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>11</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]<br /><small>15</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]<br /><small>8</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>8</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>12</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /><small>8</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /><small>9</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>10</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Meksika|MEX]]<br /><small>9</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]<br /><small>9</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /><small>16</small> | | | | '''49''' | '''12.''' |- ! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] ! {{Z|ITA}} <br/> [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] <br/> <small> [[Scuderia Toro Rosso]] </small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>10</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>6</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>8</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>Ret</small> | | | | | | | | | | | | | | | | | | | rowspan="2"| '''204''' | rowspan="2"| '''5.''' |- ! {{Z|AUT}} <br/> [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] <br/> <small> [[Red Bull Racing]] </small> | | | | |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Europe|EUR]]<br /><small>8</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>11</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>7</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /><small>6</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Meksika|MEX]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#FFDF9F"| ''[[Velika nagrada Brazila|BRA]]''<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /><small>4</small> | |- ! [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] ! {{Z|AUT}} <br/> [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] <br/> <small> [[Red Bull Racing]] </small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>10</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Meksika|MEX]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFFFDF"| ''[[Velika nagrada Brazila|BRA]]''<br /><small>5</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /><small>5</small> | | | '''168''' | '''6.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] ! {{Z|AUT}} <br/> [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] <br/> <small> [[Red Bull Racing|Aston Martin Red Bull Racing]] </small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>6</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| ''[[Velika nagrada Monaka|MON]]''<br /><small>9</small> |bgcolor="#FFDF9F"| ''[[Velika nagrada Kanade|KAN]]''<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>15</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Meksika|MEX]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /><small>3</small> | | '''249''' | '''4.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] ! {{Z|AUT}} <br/> [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[Honda Racing F1|Honda]] <br/> <small> [[Red Bull Racing|Aston Martin Red Bull Racing]] </small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#FFFFBF"| ''[[Velika nagrada Austrije|AUT]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#FFFFBF"| ''[[Velika nagrada Njemačke|NJE]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''''[[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]'''''<br /><small>2</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>8</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Meksika|MEX]]<br /><small>6</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Brazila|BRA]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /><small>2</small> | |bgcolor="#FFDF9F"| '''278''' |bgcolor="#FFDF9F"| '''3.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] ! {{Z|AUT}} <br/> [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[Honda Racing F1|Honda]] <br/> <small> [[Red Bull Racing|Aston Martin Red Bull Racing]] </small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Štajerske|ŠTA]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada 70. obljetnice|70A]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Toskane|TOS]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Eifela|EIF]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Portugala|POR]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Emilia Romagne|BEL]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Turske|TUR]]<br /><small>6</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Bahreina|BAH]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Sakhira|SKH]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]'''<br /><small>1</small> | | | | | |bgcolor="#FFDF9F"| '''214''' |bgcolor="#FFDF9F"| '''3.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]] ! {{Z|AUT}} <br/> [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[Honda Racing F1|Honda]] <br/> <small> [[Red Bull Racing|Red Bull Racing Honda]] </small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''[[Velika nagrada Bahreina|BAH]]'''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Emilia Romagne|EMI]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Portugala|POR]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#CFCFFF"| ''[[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]''<br /><small>18</small>^† |bgcolor="#FFFFBF"| '''''[[Velika nagrada Francuske|FRA]]'''''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Štajerske|ŠTA]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''''[[Velika nagrada Austrije|AUT]]'''''<br /><small>1</small> |bgcolor="#EFCFFF"| '''[[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]'''<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>9</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Belgije|BEL]]'''<br /><small>1</small>^‡ |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Nizozemske|NIZ]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#EFCFFF"| '''[[Velika nagrada Italije|ITA]]'''<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Turske|TUR]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Meksika|MEK]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Brazila|SAP]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Katara|KAT]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Saudijske Arabije|SAU]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''''[[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]'''''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''395.5''' |bgcolor="#FFFFBF"| '''1.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]] ! {{Z|AUT}} <br/> [[Red Bull Racing|Red Bull]] <br/> <small> [[Red Bull Racing|Oracle Red Bull Racing]] </small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Bahreina|BAH]]<br /><small>19</small>^† |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Saudijske Arabije|SAU]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''''[[Velika nagrada Emilia Romagne|EMI]]'''''<br /><small>1</small>¹ |bgcolor="#FFFFBF"| ''[[Velika nagrada Miamija|MIA]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Kanade|KAN]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>7</small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''''[[Velika nagrada Austrije|AUS]]'''''<br /><small>2</small>¹ |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| ''[[Velika nagrada Belgije|BEL]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''''[[Velika nagrada Nizozemske|NIZ]]'''''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>1</small> |bgcolor| [[Velika nagrada Singapura|SIN]] |bgcolor| [[Velika nagrada Japana|JAP]] |bgcolor| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]] |bgcolor| [[Velika nagrada Meksika|MEK]] |bgcolor| [[Velika nagrada São Paula|SAP]] |bgcolor| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]] |bgcolor| '''335*''' |bgcolor| '''1.*''' |} {{smallsup|†}} Odustao, ali klasificiran jer je odvozio više od 90% utrke.<br> {{smallsup|‡}} Pola bodova dodijeljeno jer je odvozio manje od 75% utrke.<br> <nowiki>*</nowiki>Sezona još uvijek traje. <br> === Rekordi u Formuli 1 === {| class="wikitable" style="font-size:95%" ! ! Rekord ! Broj |- ! 1 | Najmlađi debitant u utrkama F1 | 17 godina, 5 mjeseci i 15 dana |- ! 2 | Najmlađi osvajač bodova u utrkama F1 | 17 godina, 5 mjeseci i 29 dana |- ! 3 | Najmlađi pobjednik u utrkama F1 | 18 godina, 7 mjeseci i 15 dana |- ! 4 | Najmlađi vozač na podiju u utrkama F1 | 18 godina, 7 mjeseci i 15 dana |- ! 5 | Najmlađi vozač koji je vodio u utrci F1 | 18 godina, 7 mjeseci i 15 dana |} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti|commonscat=Max Verstappen}} * [https://www.verstappen.nl/nl Službena stranica] * [https://www.statsf1.com/en/max-verstappen.aspx Statistike u F1] * [https://www.driverdb.com/drivers/max-verstappen/ Max Verstappen] u bazi podataka o vozačima {{Vozači i momčadi Formule 1}} {{Svjetski prvaci u Formuli 1}} {{GLAVNIRASPORED:Verstappen, Max}} [[Kategorija:Nizozemski vozači Formule 1]] ew8yk8tpah1iaap58n27sybsartu909 7615496 7615495 2026-10-09T10:08:42Z ~2026-54599-92 374885 /* */ 7615496 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vozač F1 | Ime = Max Verstappen | Slika = [[File:Max Verstappen 2017 Malaysia 3.jpg|200px]] | Opis slike = Max Verstappen na [[VN Malezije]] [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] | Državljanstvo = {{Z|NIZ}} [[Nizozemska|nizozemsko]] | Broj_automobila = '''<span style="padding-left:6px; padding-right:6px; padding-top:3px; padding-bottom:3px; border-radius:3px; color:#ff0000; background:#001A57;">1</span>''' | Momčad = [[Red Bull Racing|Oracle Red Bull Racing]] | Utrke = 249(249 starta) | Prvenstva = 4 (2021., 2022., 2023., 2024.) | Pobjede = [[Pobjednici utrka Formule 1|72]] | Prvo_sm = 49 | Najbrži_krugovi = 37 | Podiji = 128 | Odustajanja = 31 | Bodovi = 3469.5 | Prva_utrka = [[Velika nagrada Australije]], [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] | Prva_pobjeda = [[Velika nagrada Španjolske]], [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] | Zadnja_pobjeda = [[Velika nagrada Bahreina u Maleziji]], [[Formula 1 – sezona 2026.|2026.]] | Zadnja_utrka = [[Velika nagrada Bahreina u Maleziji]], [[Formula 1 – sezona 2026.|2026.]] }} '''Max Emilian Verstappen''' ([[Hasselt]], [[Belgija]], [[30. rujna]] [[1997.]]) je nizozemski vozač [[Formula 1|Formule 1]] za momčad [[Red Bull Racing|Red Bulla]], četverostruki svjetski prvak u [[Formula 1|Formuli 1]] te sin bivšeg vozača Formule 1 [[Jos Verstappen|Josa Verstappena]]. U [[karting]]u je osvojio preko dvadeset naslova prvaka u raznim kategorijama, a 2014. osvojio je treće mjesto u [[Europska Formula 3|Europskoj Formuli 3]] za momčad Van Amersfoort Racing. U Formuli 1 se natječe od [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]]<ref>{{Citiranje weba |title=Max VERSTAPPEN • STATS F1 |url=https://www.statsf1.com/en/max-verstappen.aspx |access-date=2021-10-25 |website=www.statsf1.com}}</ref> == Početak utrkivanja == === Karting === Max Verstappen je trkaću karijeru počeo u [[karting]]u sa samo četiri godine. Njegov otac [[Jos Verstappen|Jos]] je bivši vozač [[Formula 1|Formule 1]], dok se njegova majka Sophie Kumpen, natjecala neko vrijeme u kartingu. I njegov ujak Anthony Kumpen se natjecao u utrkama izdržljivosti, te u europskom prvenstvu NASCAR-a. Max je od 2005. do 2013. osvojio preko dvadeset naslova u raznim karting prvenstvima. Naslove u Rotax Max Challenge Belgium Minimax prvenstvu je osvajao 2006.,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/rotax-max-challenge-belgium-minimax/2006/ Rotax Max Challenge Belgium Minimax 2006 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> 2007.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/rotax-max-challenge-belgium-minimax/2007/ Rotax Max Challenge Belgium Minimax 2007 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> i 2008.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/rotax-max-challenge-belgium-minimax/2008/ Rotax Max Challenge Belgium Minimax 2008 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> Godine 2007. osvojio je još dva naslova u Rotax Max Challenge Belgium National Minimax <small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/rotax-max-challenge-belgium-national-minimax/2007/ Rotax Max Challenge Belgium National Minimax 2007 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> i Dutch championship Rotax Max Minimax prvenstvu.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/dutch-championship-rotax-max-minimax/2007/ Dutch championship Rotax Max Minimax 2007 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> U kategoriji BNL Karting Series - Minimax naslove osvaja 2008.<small><ref name="#1"> [https://www.driverdb.com/championships/standings/bnl-karting-series---minimax/2008/ BNL Karting Series - Minimax 2008 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> i 2009.<small><ref name="#1"/></small>, a u iste dvije godine naslove osvaja još u kategorijama Belgian Championship - Cadet,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/belgian-championship---cadet/2008/ Belgian Championship - Cadet 2008 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> VAS Championship - Rotax Minimax<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/vas-championship---rotax-minimax/2009/ VAS Championship - Rotax Minimax 2009 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> i Belgian Championship - KF5.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/belgian-championship---kf5/2009/ Belgian Championship - KF5 2009 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> Od 2010. do 2012. osvojio je sedam naslova u šest kategorija: WSK Nations Cup - KF3,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/wsk-nations-cup---kf3/2010/ WSK Nations Cup - KF3 2010 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> WSK World Series - KF3<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/wsk-world-series---kf3/2010/ WSK World Series - KF3 2010 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small>, dva puta u WSK Euro Series - KF3 kategoriji<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/wsk-euro-series---kf3/2010/ WSK Euro Series - KF3 2010 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small><small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/wsk-euro-series---kf3/2011/ WSK Euro Series - KF3 2011 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> Bridgestone Cup Europe - KF3<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/bridgestone-cup-europe---kf3/2010/ Bridgestone Cup Europe - KF3 2010 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small>, WSK Master Series - KF2<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/wsk-master-series---kf2/2012/ WSK Master Series - KF2 2012 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> i 17° Winter Cup - KF2.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/south-garda-winter-cup---kf2/2012/ 17° Winter Cup - KF2 2012 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> U posljednjoj 2013. osvojio je šest naslova u šest različitih kategorija: WSK Master Series - KZ2,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/wsk-master-series---kz2/2013/ WSK Master Series - KZ2 2013 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> South Garda Winter Cup - KF2,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/south-garda-winter-cup---kf2/2013/ South Garda Winter Cup - KF2 2013 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> CIK-FIA World KZ Championship,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/world-championship-kz/2013/ CIK-FIA World KZ Championship 2013 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> WSK Euro Series - KZ1,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/wsk-euro-series---kz1/2013/ WSK Euro Series - KZ1 2013 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> CIK-FIA European Championship - KZ,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/european-championship-kz/2013/ CIK-FIA European Championship - KZ 2013 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> i CIK-FIA European Championship KF.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/european-championship---kf2/2013/ CIK-FIA European Championship KF 2013 standings] ''Driver Database'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> === Florida Winter Series === Verstappen je debitirao u [[jednosjed]]u 2014. u kategoriji Florida Winter Series vozeći bolid Tatuus FA10B. Bila je to prva i posljednja sezona koju je organizirala [[Scuderia Ferrari|Ferrarijeva]] vozačka akademija. Sezona se vozila od [[26. siječnja]] do [[19. veljače]], a sadržavala je 12 utrka (3 na Sebringu, 3 na Palm Beachu, 6 na Homesteadu) koje su se vozile na [[Florida|Floridi]]. Nije bilo organiziranog prvenstva, već su se samo vozile utrke bez dodjele bodova i završnog plasmana vozača. Nizozemac je na 12 utrka sezone ostvario dvije pobjede, ukupno pet postolja, tri prve startne pozicije i tri najbrža kruga.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/florida-winter-series/2014/ Florida Winter Series 2014 standings] ''Driver Database''. Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> === Europska Formula 3 === [[File:Max Verstappen, Formel 3 2014.jpg|thumb|right|220px|Verstappen 2014. u [[Europska Formula 3|Europskoj Formuli 3]].]] [[File:2014 F3 HockenheimringII Max Verstappen by 2eight DSC6547.jpg|thumb|right|220px|Verstappen 2014. u [[Europska Formula 3|Europskoj Formuli 3]] u [[Red Bull Racing|Red Bullovim]] bojama, nakon što je postao član njihove vozačke akademije.]] Iste godine natjecao se u [[Europska Formula 3|FIA Europska Formula 3 prvenstvu]] za momčad Van Amersfoort Racing, a momčadski kolege su mu bili Jules Szymkowiak i Gustavo Menezes. Vozio je bolid [[Dallara]] F314/009 pogonjen [[Volkswagen]]ovim motorom. Sezona se vozila od [[19. travnja]] do [[19. listopada]], a sadržavala je čak 33 utrke, odnosno 11 runda na kojima su se vozile po tri utrke. Verstappen je prvo postolje osvojio na trećoj utrci prve runde na [[Staza Silverstone|Silverstoneu]], kada je osvojio drugo mjesto iza pobjednika Antonija Fuoca. U drugoj rundi na Hockenheimringu je osvojio prvi ''pole position'', a na trećoj utrci je stigao i do prve pobjede. Još jedno postolje osvojio je na prvoj utrci treće runde na stazi Pau, da bi na četvrtoj rundi na [[Hungaroring]]u najbolji rezultat ostvario na posljednjoj utrci kada je ciljem prošao kao četvrtoplasirani. Uslijedile se utrke na Spa-Francorchampsu i Norisringu, gdje je Verstappen upisao šest uzastopnih pobjeda. Na sedmoj rundi, koja se vozila na stazi Moscow Raceway, osvojio je još dva postolja, dok je na [[Red Bull Ring]]u završio na petom i četvrtom mjestu u prve dvije utrke. U kolovozu nakon utrke u Austriji, postaje član [[Red Bull Racing|Red Bullove]] vozačke akademije. Do osme pobjede u sezoni dolazi na prvoj utrci devete runde na [[Nürburgring]]u, a na trećoj utrci osvaja još jedno postolje. Nakon drugog mjesta na drugoj utrci desete runde na [[Autodrom Enzo e Dino Ferrari|Monzi]], Verstappen na trećoj utrci dolazi do još jedne pobjede. Posljednju desetu pobjedu u sezoni ostvaruje na prvoj utrci jedanaeste runde na Hockenheimringu. S osvojenih 411 bodova, završava na trećem mjestu konačnog poretka vozača iza viceprvaka Toma Blomqvista i prvaka [[Esteban Ocon|Estebana Ocona]].<small><ref>[https://maxf1.net/vozaci-i-momcadi/vozaci/max-verstappen/ Vozači i momčadi - Max Verstappen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160803000928/http://maxf1.net/vozaci-i-momcadi/vozaci/max-verstappen/ |date=3. kolovoza 2016. }} ''MAXF1''. Pristupljeno 15. lipnja 2017.</ref></small><small><ref>[https://www.driverdb.com/championships/standings/formula-3-europe/2014/ FIA Formula 3 European Championship 2014 standings] ''Driver Database''. Pristupljeno 14. kolovoza 2021.</ref></small> == Formula 1 == Verstappen je postao član [[Red Bull Racing|Red Bullove]] akademije za mlade vozače u [[kolovoz]]u [[2014.]], a na prvom treningu za [[VN Japana|Veliku nagradu Japana]] na [[Staza Suzuka|Suzuki]] [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]] je debitirao na Grand Prix vikendu u bolidu [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]] STR9. Na prvom treningu je vozio i u [[VN SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[VN Brazila|Brazilu]]. Već ranije te sezone, [[18. kolovoza]], objavljeno je kako će Verstappen debitirati na utrci [[Formula 1|Formule 1]] [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] za momčad [[Scuderia Toro Rosso]].<small><ref>[https://www.autosport.com/f1/news/max-verstappen-to-race-with-toro-rosso-f1-team-in-2015-5048940/5048940/ Max Verstappen to race with Toro Rosso F1 team in 2015] ''Autosport''. Objavljeno 18. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. prosinca 2015.</ref></small> === Toro Rosso (2015. − 2016.) === ==== [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] ==== Nastupom na [[VN Australije|Velikoj nagradi Australije]], Verstappen je sa 17 godina i 166 dana, do danas ostao najmlađi vozač koji je vozio na utrci [[Formula 1|Formule 1]]. Da bi u budućnosti izbjegla situacije poput Verstappenove, [[Međunarodna automobilistička federacija]] je u [[prosinac|prosincu]] [[2014.]] objavila novo pravilo da vozač Formule 1 mora imati najmanje 18 godina, no i da to pravilo stupa na snagu od [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]]<small><ref>[https://www.racefans.net/2014/12/03/fia-moves-block-future-verstappens-f1-age-limit/ FIA to prevent more Verstappen-like moves with new F1 age limit] ''Race Fans''. Objavljeno 3. prosinca 2014. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Verstappen je u svojim prvim kvalifikacijama u [[Formula 1|Formuli 1]], u bolidu [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Renault F1|Renault]] osvojio 12. mjesto, s 0,358 sekundi sporijim vremenom od momčadskog kolege [[Carlos Sainz Jr.|Carlosa Sainza]].<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/australie/qualification.aspx 2015 Australian Grand Prix qualification results] ''Stats F1''. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> U utrci se vozio na šestom mjestu, kada mu se u 32. krugu pokvario motor. Nakon što je u kvalifikacijama za [[VN Malezije|Veliku nagradu Malezije]] pobijedio Sainza, Verstappen je sedmim mjestom na toj utrci, stigao do prvih bodova u Formuli 1.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/malaisie/classement.aspx 2015 Malaysian Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Na sljedećih pet utrka, Verstappen nije osvojio bodove. U [[VN Kine|Kini]] je odustao četiri kruga prije kraja utrke zbog kvara motora, kada se vozio na osmom mjestu,<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/chine/classement.aspx 2015 Chinese Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> dok je u [[VN Bahreina|Bahreinu]] odustao zbog problema s elektrikom.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/bahrein/classement.aspx 2015 Bahrain Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Utrku u [[VN Španjolske|Španjolskoj]] je završio na 11. mjestu, nakon što je u kvalifikacijama odvezao šesto vrijeme.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/espagne/classement.aspx 2015 Spanish Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> U borbi za deseto mjesto i posljednji bod u utrci na [[VN Monaka|Velikoj nagradi Monaka]], dvanaest krugova prije kraja utrke na startno-ciljnom pravcu prije ulaska u zavoj ''St. Devote'', Max je prednjom lijevom gumom udario u stražnju desnu gumu [[Romain Grosjean|Romaina Grosjeana]] u [[Lotus F1|Lotusu]], te završio u barijerama.<small><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=oXjkeXPV_pA Monaco 2015 F1 GP Verstappen Grosjean] ''YouTube''. Objavljeno 17. listopada 2018. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Zbog ovog incidenta je dobio kaznu od pet mjesta na gridu za sljedeću utrku u [[VN Kanade|Kanadi]],<small><ref>[https://www.autosport.com/f1/news/monaco-gp-max-verstappen-penalised-for-crash-with-romain-grosjean-5006608/5006608/ Monaco GP: Max Verstappen penalised for crash with Romain Grosjean] ''Autosport''. Objavljeno 24. svibnja 2015. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> koju je na kraju završio na 15. mjestu.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/canada/classement.aspx 2015 Canadian Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> [[File:Max Verstappen 2015 Malaysia FP3 2.jpg|thumb|245px|right|Verstappen na [[VN Malezije]] [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]], utrci na kojoj je osvojio prve bodove u [[Formula 1|Formuli 1]].]] Osvajanju bodova se vratio na [[Red Bull Ring]]u u [[VN Austrije|Austriji]], gdje je startao sa sedmog mjesta, a na tom mjestu se i nalazio tri kruga prije kraja utrke, nakon čega se prikočio u prvom zavoju i izgubio mjesto od [[Pastor Maldonado|Pastora Maldonada]] u [[Lotus F1|Lotusu]].<small><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=aOdzaMoJMSE Pastor Maldonado vs Max Verstappen - 2015 Austrian GP] ''YouTube''. Objavljeno 17. prosinca 2020. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Utrku na [[Staza Silverstone|Silverstoneu]] je završio nakon samo tri kruga, kada je izletio sa staze i ostao zakopan u šljunku.<small><ref>[https://www.theguardian.com/sport/live/2015/jul/05/f1-british-grand-prix-live-lewis-hamilton F1: Lewis Hamilton wins British Grand Prix – as it happened!] ''The Guardian''. Objavljeno 5. srpnja 2015. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Na startu [[VN Mađarske|Velike nagrade Mađarske]] je izgubio četiri pozicije, te pao na 14. mjesto, a onda je počeo napredovati kroz grid. U 50. krugu došlo je do kontakta Maxovog prednjeg krila i desne stražnje gume [[Valtteri Bottas|Valtterija Bottasa]] u [[Williams F1|Williamsu]], koji se nalazio na šestom mjestu. Finac je pao na začelje, dok je Verstappen s manjim oštećenjem utrku završio na četvrtom mjestu.<small><ref>[https://www.theguardian.com/sport/live/2015/jul/26/f1-hungarian-grand-prix-live-lewis-hamilton F1: Hungarian Grand Prix – as it happened] ''The Guardian''. Objavljeno 26. srpnja 2015. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Još jedno napredovanje kroz grid je priredio na [[VN Belgije|Velikoj nagradi Belgije]], gdje je startao sa 16. pozicije zbog kazne za uzimanje šestog motora te sezone,<small><ref>[https://www.racefans.net/2015/08/21/verstappen-set-for-engine-penalty-kvyat-reprimanded/ Verstappen set for engine penalty, Kvyat reprimanded] ''Race Fans''. Objavljeno 21. kolovoza 2015. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> a utrku je završio na osmom mjestu.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/belgique/classement.aspx 2015 Belgium Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Utrku u [[VN Italije|Italiji]] na [[Autodrom Nazionale di Monza|Monzi]] je startao s posljednjeg 20. mjesta. U prvoj kvalifikacijskoj rundi, dijelovi Verstappenovog stražnjeg dijela bolida su se razbili i raspršili po stazi, a mehaničari nisu uspjeli popraviti bolid, te je Nizozemac ostao bez postavljenog vremena u kvalifikacijama.<small><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=btm8bd0A7Eo F1 2015 Max Verstappen Engine Cover at Italian GP Qualifying] ''YouTube''. Objavljeno 10. rujna 2015. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Sutradan u utrci je uspio dohvatiti 12. mjesto.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/italie/classement.aspx 2015 Italian Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 27. rujna 2021.</ref></small> Na sljedećih šest utrka, Verstappen je osvojio bodove. Na [[VN Singapura|Velikoj nagradi Singapura]], utrci gdje je [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]] donio novo prednje krilo,<small><ref>[https://www.formula1.com/en/latest/technical/2015/9/toro-rosso-str10---new-shape-front-wing.html Toro Rosso STR10 - new shape front wing] ''FIA Formula 1.com''. Objavljeno 22. rujna 2015. Pristupljeno 28. rujna 2021.</ref></small> Verstappen je u kvalifikacijama ostvario osmo vrijeme. No na startu je imao problema s bolidom, te ga je odvezao u boks, gdje je uz pomoć mehaničara krenuo u utrku na posljednjem mjestu, s jednim krugom zaostatka za vodećima. U 13. krugu došlo je do sudara [[Felipe Massa|Felipea Masse]] u [[Williams F1|Williamsu]] i [[Nico Hülkenberg|Nice Hülkenberga]] u [[Force India|Force Indiji]], nakon čega je na stazu izašao ''safety car''. Zbog pravila da svi vozači moraju biti u istom krugu nakon odlaska ''safety cara'' sa staze, Verstappen se vratio u krug s vodećima, te počeo napredovati kroz grid. U 48. krugu je pretekao [[Romain Grosjean|Romaina Grosjeana]] u [[Lotus F1|Lotusu]] na osmom mjestu, a na toj poziciji je utrku i završio.<small><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=o7Uq73aBnEY Max Verstappen's Classic Charge - 2015 Singapore Grand Prix] ''YouTube''. Objavljeno 11. rujna 2017. Pristupljeno 28. rujna 2021.</ref></small> U završnoj fazi utrke, Maxov trkači inženjer mu je dva puta rekao da propusti momčadsko kolegu [[Carlos Sainz Jr.|Carlosa Sainza]], no Verstappen je to odbio učiniti. Sainz je bio na novijim gumama, te se momčad nadala, da bi zamjenom pozicija, mogao napasti [[Sergio Pérez|Sergija Péreza]] u [[Force India|Force Indiji]] na sedmom mjestu. Nakon utrke, šef [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rossa]] Franz Tost, podržao je Verstappena, rekavši da Sainz nije imao dovoljno brzine za napad na Péreza.<small><ref>[https://www.autosport.com/f1/news/toro-rosso-f1-boss-franz-tost-backs-max-verstappen-on-team-orders-5000640/5000640/ Toro Rosso F1 boss Franz Tost backs Max Verstappen on team orders] ''Autosport''. Objavljeno 22. rujna 2015. Pristupljeno 28. rujna 2021.</ref></small> [[File:Verstappen US GP 2015.jpg|thumb|260px|left|Verstappen na [[VN SAD]]-a [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]], gdje je, kao i na [[VN Mađarske]], ostvario najbolji rezultat sezone, 4. mjesto.]] U kvalifikacijama za [[VN Japana|Veliku nagradu Japana]], Verstappen je zaustavio bolid na stazi, na mjestu koje je [[Međunarodna automobilistička federacija]] označila opasnim, te mu dodijelila kaznu od tri mjesta na gridu. Startavši sa 17. pozicije, Nizozemac je u prvom krugu napredovao tri mjesta, a onda u nastavku utrke započeo još jedan proboj kroz grid. U 37. krugu je ušao u krug osvajača bodova, a u 44. krugu je pretekao momčadskog kolegu Sainza na devetom mjestu, gdje je utrku i završio.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/japon/classement.aspx 2015 Japanese Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 28. rujna 2021.</ref></small> Nakon što je utrku u [[VN Rusije|Rusiji]] završio na desetom mjestu, u [[Staza Americas|Austinu]] je ponovio najbolji rezultat iz [[VN Mađarske|Mađarske]], te utrku završio na četvrtom mjestu.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/etats-unis/classement.aspx 2015 United States Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 28. rujna 2021.</ref></small> Utrku u [[VN Meksika|Meksiku]] je završio na devetom mjestu, a u [[VN Brazila|Brazilu]] na desetom. No nakon diskvalifikacije [[Felipe Massa|Felipea Masse]] s osmog mjesta na njegovoj domaćoj Velikoj nagradi, Verstappen je osvojio još jedno deveto mjesto.<small><ref>[https://www.statsf1.com/en/2015/bresil/classement.aspx 2015 Brazilian Grand Prix race results] ''Stats F1''. Pristupljeno 28. rujna 2021.</ref></small> Na posljednjoj [[VN Abu Dhabija|Velikoj nagradi Abu Dhabija]], Max je dobio pet mjesta kazne za pretjecanje [[Jenson Button|Jensona Buttona]] u [[McLaren]]u izvan granica staze, te dvadeset mjesta kazne zbog ignoriranja plavih zastava da propusti [[Lewis Hamilton|Lewisa Hamiltona]] u [[Mercedes AMG F1|Mercedesu]], nakon čega je utrku završio na 16. mjestu. Nizozemac je zbog ovih incidenata dobio i tri kaznena boda. S ukupno osam kaznenih bodova od dvanaest, Maxa su dijelila samo četiri boda od zabrane nastupa na jednoj utrci u sljedećoj [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]]<small><ref>[https://www.autosport.com/f1/news/abu-dhabi-gp-max-verstappen-four-penalty-points-away-from-f1-ban-4995940/4995940/ Abu Dhabi GP: Max Verstappen four penalty points away from F1 ban] ''Autosport''. Objavljeno 29. studenog 2015. Pristupljeno 28. rujna 2021.</ref></small> Verstappen je svoju prvu sezonu u [[Formula 1|Formuli 1]] završio na 12. mjestu konačnog poretka vozača, s 49 osvojenih bodova. ==== [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] ==== Nakon samo dvije sezone na [[Renault F1|Renaultovim]] motorima, [[Scuderia Toro Rosso]] je početkom sezone objavila da se vraća [[Scuderia Ferrari|Ferrarijevim]] motorima, koje je koristila od [[Formula 1 – sezona 2007.|2007.]] do [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] Nedostatak je bio što je Toro Rossu za ovu sezonu bio namijenjen Ferrari 060, stariji motor iz [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] Bilo je špekulacija da će Toro Rosso kasnije u sezoni prijeći na novu specifikaciju Ferrarijevog motora 061, koji je momčad [[Scuderia Ferrari]] koristila cijelu [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]], no Franz Tost je odbacio takva nagađanja. Šef momčadi je kazao da bi to značilo da Toro Rosso mora izgraditi potpuno novi bolid za najnoviju specifikaciju Ferrarijevog motora, te da momčad financijski i vremenski nije u situaciji doći do toliko nadogradnji i izgraditi dva različita bolida u jednoj sezoni.<small><ref>[https://www.motorsport.com/f1/news/toro-rosso-rules-out-switch-to-2016-ferrari-engine-678493/678493/ Toro Rosso rules out switch to 2016 Ferrari engine] ''Motorsport''. Objavljeno 10. ožujka 2016. Pristupljeno 28. rujna 2021.</ref></small> Novi bolid STR11 bio je nešto viši nego njegov prethodnik, te je imao i veći [[Osovinski razmak vozila|međuosovinski razmak]]. Također, momčad više nije koristila [[Total SE|Total]] gorivo, već [[Royal Dutch Shell|Shell]] V-Power Nitro+. Verstappenov momčadski kolega i za ovu sezonu je ostao [[Carlos Sainz Jr.|Carlos Sainz]]. === Red Bull (2016. − 2021.) === ==== [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] ==== ==== [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] ==== ==== [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] ==== ==== [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] ==== ==== [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] ==== ==== [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]] ==== == Rezultati == ([[Predložak:Legenda rezultata vozača F1|legenda]]) (Utrke označene '''debelim slovima''' označuju najbolju startnu poziciju) (Utrke označene ''kosim slovima'' označuju najbrži krug utrke) {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Godina ! Konstruktor / Momčad ! 1. ! 2. ! 3. ! 4. ! 5. ! 6. ! 7. ! 8. ! 9. ! 10. ! 11. ! 12. ! 13. ! 14. ! 15. ! 16. ! 17. ! 18. ! 19. ! 20. ! 21. ! 22. ! Bodovi ! Poredak |- ! [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] ! {{Z|ITA}} <br/> [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Renault F1|Renault]] <br/> <small> [[Scuderia Toro Rosso]] </small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]<br /><small>7</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>17</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>11</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]<br /><small>15</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]<br /><small>8</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>8</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>12</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /><small>8</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /><small>9</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>10</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Meksika|MEX]]<br /><small>9</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]<br /><small>9</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /><small>16</small> | | | | '''49''' | '''12.''' |- ! rowspan="2"| [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] ! {{Z|ITA}} <br/> [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] <br/> <small> [[Scuderia Toro Rosso]] </small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>10</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>6</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>8</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>Ret</small> | | | | | | | | | | | | | | | | | | | rowspan="2"| '''204''' | rowspan="2"| '''5.''' |- ! {{Z|AUT}} <br/> [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] <br/> <small> [[Red Bull Racing]] </small> | | | | |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Europe|EUR]]<br /><small>8</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>11</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>7</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /><small>6</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Meksika|MEX]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#FFDF9F"| ''[[Velika nagrada Brazila|BRA]]''<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /><small>4</small> | |- ! [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] ! {{Z|AUT}} <br/> [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] <br/> <small> [[Red Bull Racing]] </small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>10</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Meksika|MEX]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFFFDF"| ''[[Velika nagrada Brazila|BRA]]''<br /><small>5</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /><small>5</small> | | | '''168''' | '''6.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] ! {{Z|AUT}} <br/> [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[TAG Heuer]] <br/> <small> [[Red Bull Racing|Aston Martin Red Bull Racing]] </small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>6</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| ''[[Velika nagrada Monaka|MON]]''<br /><small>9</small> |bgcolor="#FFDF9F"| ''[[Velika nagrada Kanade|KAN]]''<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>15</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Meksika|MEX]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /><small>3</small> | | '''249''' | '''4.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] ! {{Z|AUT}} <br/> [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[Honda Racing F1|Honda]] <br/> <small> [[Red Bull Racing|Aston Martin Red Bull Racing]] </small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#FFFFBF"| ''[[Velika nagrada Austrije|AUT]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#FFFFBF"| ''[[Velika nagrada Njemačke|NJE]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''''[[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]'''''<br /><small>2</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>8</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Meksika|MEX]]<br /><small>6</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Brazila|BRA]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /><small>2</small> | |bgcolor="#FFDF9F"| '''278''' |bgcolor="#FFDF9F"| '''3.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] ! {{Z|AUT}} <br/> [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[Honda Racing F1|Honda]] <br/> <small> [[Red Bull Racing|Aston Martin Red Bull Racing]] </small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Štajerske|ŠTA]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada 70. obljetnice|70A]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Toskane|TOS]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Eifela|EIF]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Portugala|POR]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Emilia Romagne|BEL]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Turske|TUR]]<br /><small>6</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Bahreina|BAH]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Sakhira|SKH]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]'''<br /><small>1</small> | | | | | |bgcolor="#FFDF9F"| '''214''' |bgcolor="#FFDF9F"| '''3.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]] ! {{Z|AUT}} <br/> [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[Honda Racing F1|Honda]] <br/> <small> [[Red Bull Racing|Red Bull Racing Honda]] </small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''[[Velika nagrada Bahreina|BAH]]'''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Emilia Romagne|EMI]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Portugala|POR]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#CFCFFF"| ''[[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]''<br /><small>18</small>^† |bgcolor="#FFFFBF"| '''''[[Velika nagrada Francuske|FRA]]'''''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Štajerske|ŠTA]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''''[[Velika nagrada Austrije|AUT]]'''''<br /><small>1</small> |bgcolor="#EFCFFF"| '''[[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]'''<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>9</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Belgije|BEL]]'''<br /><small>1</small>^‡ |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Nizozemske|NIZ]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#EFCFFF"| '''[[Velika nagrada Italije|ITA]]'''<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Turske|TUR]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Meksika|MEK]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Brazila|SAP]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Katara|KAT]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Saudijske Arabije|SAU]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''''[[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]'''''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''395.5''' |bgcolor="#FFFFBF"| '''1.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]] ! {{Z|AUT}} <br/> [[Red Bull Racing|Red Bull]] <br/> <small> [[Red Bull Racing|Oracle Red Bull Racing]] </small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Bahreina|BAH]]<br /><small>19</small>^† |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Saudijske Arabije|SAU]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''''[[Velika nagrada Emilia Romagne|EMI]]'''''<br /><small>1</small>¹ |bgcolor="#FFFFBF"| ''[[Velika nagrada Miamija|MIA]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Kanade|KAN]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>7</small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''''[[Velika nagrada Austrije|AUS]]'''''<br /><small>2</small>¹ |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| ''[[Velika nagrada Belgije|BEL]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''''[[Velika nagrada Nizozemske|NIZ]]'''''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>1</small> |bgcolor| [[Velika nagrada Singapura|SIN]] |bgcolor| [[Velika nagrada Japana|JAP]] |bgcolor| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]] |bgcolor| [[Velika nagrada Meksika|MEK]] |bgcolor| [[Velika nagrada São Paula|SAP]] |bgcolor| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]] |bgcolor| '''335*''' |bgcolor| '''1.*''' |} {{smallsup|†}} Odustao, ali klasificiran jer je odvozio više od 90% utrke.<br> {{smallsup|‡}} Pola bodova dodijeljeno jer je odvozio manje od 75% utrke.<br> <nowiki>*</nowiki>Sezona još uvijek traje. <br> === Rekordi u Formuli 1 === {| class="wikitable" style="font-size:95%" ! ! Rekord ! Broj |- ! 1 | Najmlađi debitant u utrkama F1 | 17 godina, 5 mjeseci i 15 dana |- ! 2 | Najmlađi osvajač bodova u utrkama F1 | 17 godina, 5 mjeseci i 29 dana |- ! 3 | Najmlađi pobjednik u utrkama F1 | 18 godina, 7 mjeseci i 15 dana |- ! 4 | Najmlađi vozač na podiju u utrkama F1 | 18 godina, 7 mjeseci i 15 dana |- ! 5 | Najmlađi vozač koji je vodio u utrci F1 | 18 godina, 7 mjeseci i 15 dana |} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti|commonscat=Max Verstappen}} * [https://www.verstappen.nl/nl Službena stranica] * [https://www.statsf1.com/en/max-verstappen.aspx Statistike u F1] * [https://www.driverdb.com/drivers/max-verstappen/ Max Verstappen] u bazi podataka o vozačima {{Vozači i momčadi Formule 1}} {{Svjetski prvaci u Formuli 1}} {{GLAVNIRASPORED:Verstappen, Max}} [[Kategorija:Nizozemski vozači Formule 1]] sgqdoen4w8l6fdxp6owbr6sn80nf5on 0 538952 7615336 7194583 2026-10-08T18:10:50Z Dariosxh 374828 /* */ 7615336 wikitext text/x-wiki '''Lektira''' je sastavni dio [[Nastava|nastave]] [[Hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] u [[škola]]ma. Lektira služi da se [[djeca]] priviknu i nauče čitati, proširuje znanje, pomaže pri razmišljanju, zaključivanju i potiče kognitivni razvoj djeteta. Rad je podijeljen u tri dijela. U prvome dijelu prikazuje se opće stanje duva ga policija u jezičnim predmetima i [[Jezikoslovlje|jezičnokomunikacijskom]] (jezično-umjetničkom) području. U drugome dijelu donose se važne pretpostavke, metodička [[Načelo|načela]], pristupi, nastavni oblici "nove" nastave lektire koji su u skladu s osnovnim ciljevima nastave lektire, odnosno [[Književnost|književnoga]] [[odgoj]]a i [[Obrazovanje|obrazovanja]] uopće: razvijanjem ljubavi prema književnoumjetničkoj riječi i potrebe za čitanjem te izgrađivanjem samostalnoga, kritičkoga, selektivnoga čitatelja.<ref>[http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Kreativnost_i_raznolikost_u_interpretaciji_lektire_-_Marija_Bili%C4%87-Prci%C4%87 www.knjiznicari.hr – Marija Bilić-Prcić: »Kreativnost i raznolikost u interpretaciji lektire«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427111606/http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Kreativnost_i_raznolikost_u_interpretaciji_lektire_-_Marija_Bili%C4%87-Prci%C4%87 |date=27. travnja 2015. }}, pristupljeno 21. travnja 2015.</ref><ref>[http://hrcak.srce.hr/84255 hrcak.srce.hr – Corinna Jerkin: »Lektira našeg doba«], pristupljeno 21. travnja 2015.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://hrcak.srce.hr/clanak/125427 Corinna Jerkin: »Lektira našeg doba«], u: ''Život i škola'', br. 27 (1/2012.), god. 58., str. 113. – 133. *[http://www.vecernji.hr/pocinje-skola/kako-zavoljeti-knjige-citanje-i-lektiru-605313 Večernji.hr – Mirela Drkulec Miletić: »Kako zavoljeti knjige, čitanje i lektiru«] [[Kategorija:Književnost]] 7k16iz4n98ok4h56y6h202xl1d2w7my 7615337 7615336 2026-10-08T18:19:50Z Artus 90507 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Dariosxh|Dariosxh]] ([[User talk:Dariosxh|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnice [[User:PonoRoboT|PonoRoboT]] 7194583 wikitext text/x-wiki '''Lektira''' je sastavni dio [[Nastava|nastave]] [[Hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] u [[škola]]ma. Lektira služi da se [[djeca]] priviknu i nauče čitati, proširuje znanje, pomaže pri razmišljanju, zaključivanju i potiče kognitivni razvoj djeteta. Rad je podijeljen u tri dijela. U prvome dijelu prikazuje se opće stanje lektire u suvremenome [[Obrazovanje u Hrvatskoj|hrvatskome obrazovnom sustavu]], osobito u jezičnim predmetima i [[Jezikoslovlje|jezičnokomunikacijskom]] (jezično-umjetničkom) području. U drugome dijelu donose se važne pretpostavke, metodička [[Načelo|načela]], pristupi, nastavni oblici "nove" nastave lektire koji su u skladu s osnovnim ciljevima nastave lektire, odnosno [[Književnost|književnoga]] [[odgoj]]a i [[Obrazovanje|obrazovanja]] uopće: razvijanjem ljubavi prema književnoumjetničkoj riječi i potrebe za čitanjem te izgrađivanjem samostalnoga, kritičkoga, selektivnoga čitatelja.<ref>[http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Kreativnost_i_raznolikost_u_interpretaciji_lektire_-_Marija_Bili%C4%87-Prci%C4%87 www.knjiznicari.hr – Marija Bilić-Prcić: »Kreativnost i raznolikost u interpretaciji lektire«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427111606/http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Kreativnost_i_raznolikost_u_interpretaciji_lektire_-_Marija_Bili%C4%87-Prci%C4%87 |date=27. travnja 2015. }}, pristupljeno 21. travnja 2015.</ref><ref>[http://hrcak.srce.hr/84255 hrcak.srce.hr – Corinna Jerkin: »Lektira našeg doba«], pristupljeno 21. travnja 2015.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://hrcak.srce.hr/clanak/125427 Corinna Jerkin: »Lektira našeg doba«], u: ''Život i škola'', br. 27 (1/2012.), god. 58., str. 113. – 133. *[http://www.vecernji.hr/pocinje-skola/kako-zavoljeti-knjige-citanje-i-lektiru-605313 Večernji.hr – Mirela Drkulec Miletić: »Kako zavoljeti knjige, čitanje i lektiru«] [[Kategorija:Književnost]] skjqaumtalxkgeh5tp21elbi8wsy18v 0 546338 7615180 7600524 2026-10-08T12:50:29Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Izumrle potporodice]]; ±[[Kategorija:Potporodice]]→[[Kategorija:Potporodice zvijeri]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615180 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Sabljozube mačke | status = izumrli | raspon_fosila = {{geološki raspon|srednji miocen|rani holocen|srednji [[miocen]] - rani [[holocen]]}} | slika = Homotherium serum.jpg | slika_opis = Homotherium serum | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = '''''Machairodontinae''''' | subfamilia_autorstvo= [[Theodore Nicholas Gill|Gill]], 1872. }} '''Sabljozube mačke''' ({{Lat.|Machairodontinae}}), potporodica izumrlih [[sisavac]]a iz porodice [[Felidae]] koje su karakterizirali veliki zakrivljerni [[očnjak|očnjaci]] koji su im stršili iz [[usta]]. Sabljozub e mačke živjele su i na američkom i europskom tlu, a postojalo je više rodova i tribusa među njim a, to su [[Homotheriini]], [[Machairodontini]], [[Metailurini]] i [[Smilodontini]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://fossilworks.org/bridge.pl?a=taxonInfo&taxon_no=19486 |title=Fossilworks |journal= |access-date=31. kolovoza 2015. |archive-date=8. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160308000432/http://fossilworks.org/bridge.pl?a=taxonInfo&taxon_no=19486 |url-status=dead }}</ref> Živjele su u [[čopor]]ima na travnatim ravnicama na kojima je živjela velika [[divljač]]. Nestale su pred kraj [[Ledeno doba|ledenog doba]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://sites.google.com/site/izumrlezivotinje2/ |title=Izumrle životinje |journal= |access-date=31. kolovoza 2015. |archive-date=17. lipnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160617155446/https://sites.google.com/site/izumrlezivotinje2/ |url-status=dead }}</ref> == Klasifikacija == * †'''Tribus [[Homotheriini]]''' <small>Fabrini 1890</small>, Euroazija, Afrika, Sjeverna i Južna Amerika. ** Rod †''[[Amphimachairodus]]'' <small>Kretzoi 1929</small> ***†''[[Amphimachairodus coloradensis]]'' <small>Cook 1922</small> ***†''[[Amphimachairodus giganteus]]'' <small>Kretzoi 1929</small> **Rod †''[[Homotherium]]'' <small>Fabrini 1890</small> ***†''[[Homotherium crusafonti]]'' <small>Schultz and Martin 1970</small> ***†''[[Homotherium idahoensis]]'' <small>Merriam 1918</small> ***†''[[Homotherium ischyrus]]'' = ''[[Dinobastis ischyrus]]'' <small>Merriam 1905</small> ***†''[[Homotherium johnstoni]]'' <small>Mawby 1965</small> ***†''[[Homotherium serum]]'' <small>Cope 1893</small> ***†''[[Homotherium venezuelensis]]'' <small>Rincón et al. 2011</small>; [[Monagas]],[[Pleistocen]], [[Venezuela]]. **Rod †''[[Machairodus]]'' <small>Kaup 1833</small> ***†''[[Machairodus catocopis]]'' <small>Cope 1887</small> ***†''[[Machairodus irtyschensis]]'' <small>Orlov 1936</small> ***†''[[Machairodus ischimicus]]'' <small>Orlov 1936</small> ***†''[[Machairodus kabir]]'' <small>Peigne et al. 2005</small> ***†''[[Machairodus kurteni]]'' <small>Sotnikova 1991</small> ***†''[[Machairodus necator]]'' <small>Gervais 1880</small> **Rod †[[Nimravides]] <small>Kitts 1958</small> ***†''[[Nimravides galiani]]'' <small>Baskin 1981</small> ***†''[[Nimravides hibbardi]]'' <small>Dalquest 1969</small> ***†''[[Nimravides pedionomus]]'' <small>Macdonald 1948</small> ***†''[[Nimravides thinobates]]'' <small>Macdonald 1948</small> **Rod †''[[Xenosmilus]]'' <small>Martin et al. 2000</small> *** †''[[Xenosmilus hodsonae]]'' <small>Martin et al. 2000</small> * †'''Tribus [[Machairodontini]]''' <small>Gill 1872</small> ** Rod †''[[Miomachairodus]]'' <small>Schmidt-Kittler 1976</small> * †'''Tribus [[Metailurini]]''' ** Rod †''[[Adelphailurus]]'' <small>Hibbard 1934</small> *** †''[[Adelphailurus kansensis]]'' <small>Hibbard 1934</small> ** Rod †''[[Dinofelis]]'' <small>Zdansky 1924</small> ***†''[[Dinofelis palaeoonca]]'' <small>Meade 1945</small> ** Rod †''[[Metailurus]]'' <small>Zdansky 1924</small> ** Rod †''[[Pontosmilus]]'' <small>Kretzoi 1929</small> ***†''[[Pontosmilus orientalis]]'' <small>Kittl 1887</small> ** Rod †''[[Stenailurus]]'' <small>Crusafont-Pairo and Aguirre 1972</small> ** Rod †''[[Therailurus]]'' <small>Piveteau 1948</small> * †'''Tribus [[Smilodontini]]''' <small>Kretzoi 1929</small> ** Rod †''[[Megantereon]]'' <small>Croizet and Jobert 1828</small> *** †''[[Megantereon cultridens]]'' <small>Cuvier 1824</small> *** †''[[Megantereon eurynodon]]'' <small>Ewer 1955</small> *** †''[[Megantereon falconeri]]'' <small>Pomel 1853</small> *** †''[[Megantereon gracilis]]'' <small>Broom and Schepers 1946</small> *** †''[[Megantereon hesperus]]'' <small>Gazin 1933</small> *** †''[[Megantereon inexpectatus]]'' <small>Teilhard de Chardin 1939</small> *** †''[[Megantereon megantereon]]'' <small>Croizet and Jobert 1828</small> *** †''[[Megantereon nihowanensis]]'' <small>Teilhard de Chardin and Piveteau 1930</small> *** †''[[Megantereon whitei]]'' <small>Broom 1937</small> ** Rod †''[[Paramachaerodus]]'' <small>Pilgrim 1913</small> ** Rod †[[Smilodon]] <small>Lund 1841</small> ***†''[[Smilodon crucians]]'' <small>Ameghino 1904</small> ***†''[[Smilodon fatalis]]'' <small>Leidy 1868</small>; sinonim [[Smilodon californicus]] <small>Bovard 1907</small> ***†''[[Smilodon gracilis]]'' <small>Cope 1880</small> ***†''[[Smilodon populator]]'' <small>Lund 1842</small> ***†''[[Smilodon riggii]]'<small>' Kraglievich 1948</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Sabljozube mačke]] [[Kategorija:Potporodice zvijeri]] [[Kategorija:Izumrle potporodice]] grvgh62qbaljoaiz4rklckyrmzgg77f 0 547541 7615472 7611442 2026-10-09T07:41:25Z Rovoobob 8535 7615472 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Danijel Popović | slika = | opis slike = | država = {{DZ|HRV}} [[Hrvatska]] | puno ime = Danijel Popović | nadimak = ''Pop'', ''Tuđman'' | datum rođenja = [[6. ožujka]] [[1982.]] | mjesto rođenja =[[Vukovar]], [[Hrvatska]] | datum smrti = [[23. listopada]] [[2002.]] | mjesto smrti = [[Borovo]], [[Hrvatska]] | visina = 1,76 m | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]] | ugovor = | mlade godine = 1996. – 1998.<br/>1998. – 2001. | juniorski klubovi = [[NK Dunav Dalj|Dunav Dalj]]<br/>[[HNK Vukovar '91|Vukovar '91]] | godina = 2001. – 2002.<br/>2002.<br/>2002. | profesionalni klubovi = [[HNK Vukovar '91|Vukovar '91]]<br/>→ [[SC Bastia|Bastia]] (posudba)<br/>[[NK Osijek|Osijek]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}29 {{0}}{{0}}(33)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br/>{{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(4) | godine u reprezentaciji = 2001.<br />2002. | reprezentacija = {{DZ|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|Hrvatska do 20]]<br/>{{DZ|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(4)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(2) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = }} '''Danijel Popović''' ([[Vukovar]], [[6. ožujka]] [[1982.]] – [[Borovo]], [[23. listopada]] [[2002.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogometaš]]. Tragično je stradao u prometnoj nesreći. Nastupao je za [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|hrvatsku nogometnu reprezentaciju do 20 godina]] i [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|hrvatsku nogometnu reprezentaciju do 21 godine]]. == Obitelj == Danijel je rođen kao najstarije od šestoro djece u [[Srbi u Hrvatskoj|srpskoj]] obitelji iz [[Dalj]]a. Rođen je u [[Vukovar]]u 6. ožujka 1982. godine. Otac mu je podrijetlom iz okolice [[Banja Luka|Banje Luke]]. Majka mu je umrla [[2001.]], a otac [[2008.]] godine. Njegov rođeni brat je [[Nebojša Popović (nogometaš)|Nebojša Popović]], koji se također bavi nogometom. Pokraj njega, Danijel ima još dva brata i dvije sestre. == Igračka karijera == === Mlađi uzrast === Juniorsku karijeru počeo je u [[NK Dunav Dalj|NK Dunav]], jednom od dva nogometna kluba iz [[Dalj]]a, gdje je njegova obitelj živjela. Odigrao je i nekoliko u utakmica za [[NK Radnički Dalj]].<ref name="Janoš Kery">Janoš Kery, [http://www.hrv.hr/vijesti/sport/item/14048-otkrivena-spomen-ploca-tragicno-stradalom-nogometasu-danijelu-popovicu ''Otkrivena spomen-ploča tragično stradalom nogometašu Danijelu Popoviću'']{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180416012314/https://www.hrv.hr/vijesti/sport/item/14048-otkrivena-spomen-ploca-tragicno-stradalom-nogometasu-danijelu-popovicu |date=16. travnja 2018.}}, hrv.hr, 11. travnja 2018., pristupljeno 15. travnja 2018.</ref> S 15 godina zaigrao je za prvu momčad Dunava, kada je na 30 utakmica u [[1. ŽNL Osječko-baranjska|1. ŽNL]] postigao 8 pogodaka. Sljedeće godine (1998.), trener juniora [[HNK Vukovar '91]] [[Ivica Radoš (nogometni trener)|Ivica Radoš]] doveo ga je u juniorski tim Vukovara '91. To je bio [[šok]] za pripadnike [[Srbi u Hrvatskoj|srpske nacionalne manjine]] u [[Vukovar]]u jer je on time postao prvi [[Srbi]]n koji je zaigrao u do tada čisto hrvatskom klubu. Zbog toga je dobio i nadimak ''Tuđman''. === Seniorski klubovi === Nakon tri godine igranja za juniore Vukovara '91 postaje prvotimac. Kada je Ivica Radoš postao trener prve momčadi u proljetnom dijelu [[2. HNL 2000./01.|sezone 2000./01.]] [[2. HNL]] Danijela promovira u seniorsku selekciju, gdje je on u 14 utakmica postigao 11 pogodaka. U jesenjem dijelu iduće sezone ([[2. HNL 2001./02.#Sjever-Istok|2001./02.]]) postiže 22 pogotka u 15 utakmica i iako nije igrao drugu polovicu sezone, postao je najbolji strijelac lige i najzaslužniji je što je na kraju regularnog dijela natjecanja klub osvojio prvo mjesto. Također, on je postigao oba pogotka za Vukovar '91 u porazu od 4:2 u utakmici [[Hrvatski_nogometni_kup_2001./02.|šesnaestine završnice]] [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]] protiv [[HNK Rijeka|HNK Rijeke]], [[19. rujna]] [[2001.]] godine.<ref>[http://hrnogomet.com/kup/igracSezonaKlub.php?id=1571&sezona=11&klub=97&stranica=1 Danijel Popović - 2001-2002 - Vukovar 91], hrnogomet.com, pristupljeno 4. kolovoza 2017.</ref> U siječnju [[2002.]] godine, Danijel Popović odlazi na šestomjesečnu posudbu u [[Francuska|francuski]] klub [[SC Bastia|Bastiju]].<ref>{{eng oznaka}} [http://www.uefa.com/memberassociations/news/newsid=14591.html Bastia take Popovic on loan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121104021917/http://www.uefa.com/memberassociations/news/newsid=14591.html |date=4. studenoga 2012.}}, uefa.com, 10. siječnja 2002., pristupljeno 10. listopada 2015.</ref> U Bastiji je bio od [[10. siječnja]] do [[30. lipnja]] 2002. godine i nije se uspio nametnuti, te je upisao samo jedan nastup za klub kada je ušao s klupe u 4 minuti u utakmici CS Sedan - SC Bastia (0:2), [[4. svibnja]] 2002. godine.<ref>{{fra oznaka}} [http://www.lfp.fr/joueur/popovic-daniel La fiche de Daniel Popovic (SC Bastia)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170804222631/http://www.lfp.fr/joueur/popovic-daniel |date=4. kolovoza 2017.}}, lfp.fr, pristupljeno 4. kolovoza 2017.</ref> Nakon povratka iz Bastije, u ljeto 2002. godine, potpisuje ugovor za [[1. HNL|prvoligaša]] [[NK Osijek]]a, gdje je debitirao [[27. srpnja]] iste godine. U 10 prvoligaških nastupa za NK Osijek postigao je 4 pogotka.<ref>[http://hrnogomet.com/hnl/igracPrvenstvoKlub.php?id=1650&prvenstvo=12&klub=3&stranica=1 Danijel Popović - 2002-2003 - Osijek], hrnogomet.com, pristupljeno 4. kolovoza 2017.</ref> === Reprezentacija === Za [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|hrvatsku reprezentaciju do 20 godina]] 2001. godine odigrao je 4 utakmice, postigavši isto toliko pogodaka. Sljedeće godine igrao je za [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|reprezentaciju do 21 godine]], gdje je na dvije utakmice postigao dva pogotka. Za nju je debitirao [[7. svibnja]] 2002. godine u prijateljskoj utakmici protiv [[Mađarska nogometna reprezentacija do 21 godine|Mađarske]], gdje je postigao drugi pogodak u pobjedi od 2:0.<ref>Goran Pervan, [http://www.hrsport.net/vijesti/198976/nogomet/hrvatska-madjarska-u-21-nova-pobjeda-mladih-snaga/ ''Hrvatska - Mađarska (U-21): Nova pobjeda mladih snaga''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121015145012/http://www.hrsport.net/vijesti/198976/nogomet/hrvatska-madjarska-u-21-nova-pobjeda-mladih-snaga/ |date=15. listopada 2012.}}, hrsport.net, 7. svibnja 2002., pristupljeno 10. listopada 2015.</ref> U prvom kolu kvalifikacija za Europsko nogometno prvenstvo do 21 godine, koje se imalo održati u Njemačkoj 2004. godine, protiv [[Estonska nogometna reprezentacija do 21 godine|Estonije]], [[6. rujna]] 2002. godine, postiže drugi pogodak u pobjedi Hrvatske od 3:1.<ref>Bojan Purić, [http://www.hrsport.net/vijesti/198091/nogomet/uspjesna-premijera-novih-kvalifikacija/ ''Uspješna premijera novih kvalifikacija''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121103075521/http://www.hrsport.net/vijesti/198091/nogomet/uspjesna-premijera-novih-kvalifikacija/ |date=3. studenoga 2012.}}, hrsport.net, 6. rujna 2002., pristupljeno 10. listopada 2015.</ref> == Smrt == Posljednji nastup za NK Osijek imao je [[19. listopada]] 2002. godine kada je u utakmici protiv [[HNK Cibalia|Cibalije]] postigao pobjednički pogodak. Četiri dana nakon te utakmice, u srijedu [[23. listopada]] vozeći iz [[Vukovar]]a prema obiteljskoj kući u [[Dalj]]u, zbog vožnje neprilagođenom brzinom i bez položenog vozačkog ispita, u centru [[Borovo|Borova]] sletio je s ceste i udario u rasvjetni stup koji je pao na auto na licu mjesta usmrtivši Danijela.<ref>Bernard Jurišić, [http://www.hrsport.net/vijesti/202066/nogomet/poginuo-danijel-popovic/ ''Poginuo Danijel Popović''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121103075550/http://www.hrsport.net/vijesti/202066/nogomet/poginuo-danijel-popovic/ |date=3. studenoga 2012.}}, hrsport.net, 23. listopada 2002., pristupljeno 10. listopada 2015.</ref><ref>Danijela Grnja, [https://web.archive.org/web/20121021175444/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20021025/sport04.asp ''Pamtit će ga se po golovima''], ''[[Slobodna Dalmacija]]'', 25. listopada 2002., pristupljeno 10. listopada 2015.</ref><ref>{{eng oznaka}} [http://www.uefa.com/memberassociations/news/newsid=39713.html Popovic killed in car crash] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160529113057/http://www.uefa.com/memberassociations/news/newsid=39713.html |date=29. svibnja 2016.}}, uefa.com, 24. listopada 2002., pristupljeno 10. listopada 2015.</ref><ref>Nikola Patković, [http://www.hrsport.net/vijesti/202068/nogomet/snove-nece-ostvariti/ ''Snove neće ostvariti...''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121103075305/http://www.hrsport.net/vijesti/202068/nogomet/snove-nece-ostvariti/ |date=3. studenoga 2012.}}, hrsport.net, 24. listopada 2002., pristupljeno 10. listopada 2015.</ref><ref>D. Kasač, [http://www.vecernji.hr/velikom-brzinom-u-rasvjetni-stup-725153 ''Velikom brzinom u rasvjetni stup''], ''[[Večernji list]]'', 25. listopada 2002., pristupljeno 10. listopada 2015.</ref> Pokopan je 26. listopada 2002. godine na mjesnom groblju u Dalju. == Priznanja == === Individualna === * Najbolji strijelac [[Druga hrvatska nogometna liga|2. HNL]] u sezoni [[2. HNL 2001./02.#Sjever-Istok|2001./02.]] s postignitih 22 pogotka u 15 utakmica.<ref name="Janoš Kery"/> * Najbolji igrač 2. HNL u sezoni 2001./02.<ref name="Janoš Kery"/> == Spomen == * Od [[2003.]] godine, u organizaciji [[HNK Vukovar '91]], odnosno [[HNK Vukovar 1991]] (škole nogometa "Mali Vukovarac") i [[Vukovar|grada Vukovara]], na gradskom stadionu u Vukovaru održava se Memorijalni turnir limača "Danijel Popović", u znak sjećanja na njega.<ref>Branimir Bradarić, [http://www.vecernji.hr/nogomet/cuva-se-uspomena-na-tragicno-stradalog-danijela-popovica-572840 ''Čuva se uspomena na tragično stradalog Danijela Popovića''], ''Večernji list'', 21. lipnja 2013., pristupljeno 10. listopada 2015.</ref><ref>Siniša Đurić, [http://www.hrv.hr/vijesti/sport/item/5674-fruskogorcu-12-izdanje-memorijala-danijel-popovic ''Fruškogorcu 12. izdanje memorijala "Danijel Popović"''], [[Hrvatski radio Vukovar]], 21. lipnja 2014., pristupljeno 10. listopada 2015.</ref><ref>[http://www.vukovar.hr/kultura-i-obrazovanje/obrazovanje/sport-main-menu/8710-13-memorijalni-turnir-danijel-popovic 13. memorijalni turnir Danijel Popović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170224213719/http://www.vukovar.hr/kultura-i-obrazovanje/obrazovanje/sport-main-menu/8710-13-memorijalni-turnir-danijel-popovic |date=24. veljače 2017.}}, vukovar.hr, 1. srpnja 2015., pristupljeno 10. listopada 2015.</ref><ref>[http://www.vusz.hr/novosti-najave-i-sluzbene-obavijesti/13-memorijalni-turnir-limaca-danijel-popovic 13. memorijalni turnir limača Danijel Popović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304210421/http://www.vusz.hr/novosti-najave-i-sluzbene-obavijesti/13-memorijalni-turnir-limaca-danijel-popovic |date=4. ožujka 2016.}}, [[Vukovarsko-srijemska županija]], 30. lipnja 2015., pristupljeno 10. listopada 2015.</ref> Na turniru sudjeluju [[limač]]i (djeca do 11 godina). * Od [[2017.]] godine njemu u spomen u Dalju održava se turnir u [[Mali nogomet|malome nogometu]] Memorijalni turnir "Danijel Popović". * [[2018.]] godine u Borovu mu je na mjestu pogibije postavljena spomen-ploča.<ref name="Janoš Kery"/> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * {{HNS|116589/danijel-popovic|Danijel Popović}} * [http://hrnogomet.com/hnl/igrac.php?id=1650&stranica=1 Danijel Popović]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161012153422/http://hrnogomet.com/hnl/igrac.php?id=1650&stranica=1 |date=12. listopada 2016.}}, Hrnogomet.com * [https://www.footballdatabase.eu/en/player/details/5491-daniel-popovic Danijel Popović], FootballDatabase.eu {{eng oznaka}} {{GLAVNIRASPORED:Popović, Danijel}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Životopisi, Vukovar]] [[Kategorija:Nogometaši NK Osijeka]] [[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Životopisi, Dalj]] 8bjnx91yuq19emseqa77ttjvvw3edp1 0 547903 7615427 6959179 2026-10-08T23:28:26Z Zeljko 1196 /* Vanjske poveznice */ 7615427 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Japanski drijen | slika = Cornus kousa SZ16.png | slika_opis = Japanski drijen | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Caryophyllales]] | familia = [[Cornales]] | genus = [[Cornus]] | species = ''C. kousa'' | subspecies = | dvoimeno = ''Cornus kousa'' | dvoimeno_autorstvo = F.Buerger ex Hance }} '''Japanski drijen''' (lat. ''Cornus kousa''), odnosno '''Kousa drijen''', listopadni je grm, odnosno manje stablo koje raste u Kini, [[Japan]]u i Koreji.<ref name="GRIN11560">[http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?11560 "''Cornus kousa'' Hance"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121011224030/http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?11560 |date=11. listopada 2012. }} - Germplasm Resources Information Network. Pristupljeno 25. runa 2015.</ref> Raste i na [[Tajvan]]u, u Sikimu i [[Kraljevina Butan|Butan]]u te na Ryukyu otocima.<ref>[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=242443980 Flora of China, v 14 str. 220, ''Cornus kousa'' subsp. ''chinensis'' ]</ref> Uvezena je i naturalizirana vrsta na Havajima, te u američkim državama [[Connecticut]] i [[New York]]. Plodovi biljke su jestivi, a biljka se dugo i uvelike koristi u hortikulturi.Koristi se i u tradicionalnoj kineskoj medicini, a neka novija istraživanja potvrdila su neke od primijena.<ref>https://medicinalherbals.net/kousa-dogwood/</ref> ==Kultivirane odlike== {| class="wikitable" |- ! Kultivar !! Boja cvjetnih brakteja !! Listovi !! Habitus !! Napomene |- | 'Beni Fuji'<ref name="uconn">{{cite web |title=Cornus kousa |url=http://hort.uconn.edu/detail.php?pid=125 |vauthors=Brand MH |work=University of Connecticut Plant Database |publisher=Department of Plant Science and Landscape Architecture |location=Storrs, CT |access-date=14. kolovoza 2018.}}</ref> || Crveno roza || || || U područjima s toplijim ljetom boja je slabija. |- | 'Elizabeth Lustgarten' i 'Lustgarten Weeping'<ref name="uconn"/> || || || Grane se savijaju na dolje. || Nježan,zaobljen,zreli su primjerci vrlo atraktivni. |- | 'Gold Star'<ref name="uconn"/> || bijela || u sredini svakog lista zlatna traka,peteljke listova crvenkaste. || Sporo rastući tip,s vremenom razvija se u manje do srednje veliko stablo. || Upadljivi kontrast između crvenih plodova i zlatno poprskanih listova. |- | 'Little Beauty'<ref name="uconn"/> || || || Formira malo,gusto razgranato stablo. || . |- | 'Milky Way'<ref name="uconn"/> || Bijela || || Cvate i plodonosi obilato. || Jedan od načešćih kultivara. Ovaj ''chinensis'' kultivar je vjerojatno sastavljen od više sličnih klonova. |- | 'Satomi'<ref name="uconn"/> ili 'Miss Satomi'<ref name="RHSMissSatomi">{{cite web |url=https://www.rhs.org.uk/Plants/261727/i-Cornus-kousa-i-Miss-Satomi/Details |title=RHS Plantfinder - ''Cornus kousa'' 'Miss Satomi' |access-date=2. veljače 2018.}}</ref><br />(u prodaji i kao 'Rosabella')<ref name="uconn"/> || Duboka roza boja.<ref name="RHSMissSatomi"/> || U jesen lišće dobiva purpurnu ili duboko crvenu boju.<ref name="RHSMissSatomi"/> || Grm srednje veličine.<ref name="RHSMissSatomi"/> || Popularan kultivar.<ref name="uconn"/> |- | 'Snowboy'<ref name="uconn"/> || || Sivo zeleno lišće bijelih rubova. || Sporo raste. || Najbolje uspijeva na sjenovitim mjestima. |- | 'Summer Stars'<ref name="uconn"/> || || || Cvate obilato. || Brakteje nešto manje ali zato traju dulje nego kod drugih kultivara. |- | 'Temple Jewel'<ref name="uconn"/> || Bijela|| Listovi razno obojeni,prošarani zelenom zlatnom i roza bojom,starenjem pozelene. || Krošnja zbijena. || |- | 'Variegata'<ref name="uconn"/> || || Razni klonovi,lišćr prošarano žutom i zlatnom bojom. || Većinom sporo raste || Bolje uspijeva u sjeni. |- | 'Wolf Eyes'<ref name="uconn"/> || || Šarenolisna forma,rub listova bijele boje. U jesen lišće dobina roza do crvenu boju| Grmoliki,spororastući oblik. || Također vrlo popularan kultivar,voli sjenu. |} ==Dodatna literatura== * [[Gordon Cheers]] (Hrsg.): ''[[Botanica: Das ABC der Pflanzen. 10.000 Arten in Text und Bild|Botanica]].'' Random House Australia, 2003. Deutsche Ausgabe: Tandem Verlag GmbH 2003, {{ISBN|3-8331-1600-5}}. * Hayashi: ''Nihon-no Jumoku.'' Yama to Keikoku Sha, Tokyo 1985, {{ISBN|4-635-09017-5}}. ==Vanjske poveznice== * [http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Cornus+kousa Cornus kousa]. pfaf.org ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Drijen]] [[Kategorija:Parkovno drveće i grmovi]] [[Kategorija:Alohtone voćne vrste]] [[Kategorija:Flora Kine]] [[Kategorija:Flora Japana]] [[Kategorija:Flora Koreje]] fuxth5xkdmhyjeoceee70t4rdekpj82 0 549058 7615382 7578808 2026-10-08T20:15:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615382 wikitext text/x-wiki {{Infookvir atletičar | ime = Sara Kolak | slika = Sara Kolak.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Kolak u Riu 2016. | puno_ime = Sara Kolak | nadimak = | datum_rođenja = [[22. lipnja]] [[1995.]] | mjesto_rođenja = [[Ludbreg]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina =1.70 | težina = | državljanstvo = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | karijera = [[2013.]] – [[2015.]] (juniorska) <br /> [[2017.]] - | discipline = [[bacanje koplja]] | rekordi = 68,43 m ([[Lausanne]], [[2017.]]) | trener=Andrej Hajnšek | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje sport | [[Atletika]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[OI 2016.| Rio de Janeiro 2016.]] | [[Atletika na OI 2016. – žensko bacanje koplja|bacanje koplja]]}} {{Medalje EP}} {{Medalje bronca | [[Europsko prvenstvo u atletici 2016.| Amsterdam 2016.]] | bacanje koplja}} {{Odličja | Svjetska juniorska prvenstva}} {{Medalje bronca| Eugene 2014.| bacanje koplja}} {{Odličja| Europska juniorska prvenstva}} {{Medalje bronca| Rieti 2013.| bacanje koplja}} {{Medalje dno}} }} [[Datoteka:Sara Kolak s viteškim kopljem.jpg|mini|desno|220px|Sara Kolak s viteškim kopljem dobivenim na Renesansnom festivalu u Koprivnici]] '''Sara Kolak''' ([[Ludbreg]], [[22. lipnja]] [[1995.]]) [[Hrvatska|hrvatska]] je [[atletičarka]] koja se natječe u [[bacanje koplja|bacanju koplja]]. Njezin osobni rekord je ujedno i hrvatski rekord, a iznosi 68,43 m. Na [[XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016.|Olimpijskim igrama 2016.]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] osvojila je zlatno odličje.<ref>[http://sportske.jutarnji.hr/oi2016/senzacija-svih-senzacija-na-olimpijskim-igrama-21-godisnja-sara-kolak-iz-ludbrega-ima-zlato/4625861/ www.sportske.jutarnji.hr], [[Sportske novosti]], ''Senzacija svih senzacija na Olimpijskim igrama: 21-godišnja Sara Kolak iz Ludbrega ima zlato!'', objavljeno 18. kolovoza 2016., pristupljeno 5. rujna 2016.</ref> Osvajačica je brončane medalje sa Svjetskog juniorskog prvenstva [[2014.]] godine<ref>Ivan Vaupotić, [http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Sport/Sara-Kolak-Ovo-mi-je-druga-bronca-sada-pikiram-na-zlato Sara Kolak: Ovo mi je druga bronca, sada pikiram na zlato!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160813043549/http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Sport/Sara-Kolak-Ovo-mi-je-druga-bronca-sada-pikiram-na-zlato |date=13. kolovoza 2016. }}, [[Novi list]], 30. srpnja 2014.</ref> i također osvajačica europske juniorske bronce [[2013.]] godine.<ref>[http://www.tportal.hr/sport/ostalisportovi/344260/Sara-Kolak-Hrvatskoj-osvojila-svjetsku-atletsku-broncu.html Sara Kolak Hrvatskoj osvojila svjetsku atletsku broncu]</ref> Prva hrvatska atletičarka koja je kopljem (bilo kojim modelom)<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.has.hr/index.php/drzavni-rekordi/na-otvorenom/zene |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20180317202342/http://www.has.hr/index.php/drzavni-rekordi/na-otvorenom/zene |archive-date=17. ožujka 2018. |access-date=19. ožujka 2018.}}</ref> prebacila 60 m i 65 m (oboje 2016. godine).<ref>[https://www.iaaf.org/athletes/croatia/sara-kolak-256101 Sara Kolak] iaaf.org, Svjetski atletski savez</ref><ref name="#1">[http://www.has.hr/index.php/tablice/tablice-svih-vremena/tablice-svih-vremena-zene/43-tablice-svih-vremena/enske/76-koplje Tablice svih vremena, žene: koplje] has.hr, Hrvatski atletski savez</ref> == Sportska karijera == === Početci i juniorski uspjesi === Sara Kolak rođena je u [[Ludbreg]]u [[22. lipnja]] [[1995.]] Svoje prve atletske korake napravila je u [[osnovna škola|osnovnoj školi]], gdje ju je njezinu darovitost prepoznao profesor tjelesnog odgoja.<ref name="dragons"/> Tako je na nastavi tjelesnog počela bacati lopticu, varijaciju bacanja kugle, te je u toj kategoriji ubrzo počela odlaziti na natjecanja. Budući da je još kao sedmašica najbolje bacala lopticu u Erste plavoj ligi,<ref name="dragons"> [http://www.vecernji.hr/oi2016rio/opusta-se-uz-imagine-dragons-1108424 www.vecernji.hr], Katarina Kušec, ''Sarin svijet: Htjela sam biti kao mama, a opuštam se u vožnji i uz Imagine Dragons'', objavljeno 24. kolovoza 2016., pristupljeno 10. rujna 2016. </ref> počela je trenirati [[bacanje koplja]] u Atletskom klubu »Sloboda« iz [[Varaždin]]a.<ref name="majka"> Dražen Brajdić, ''Majka: Sara ne ide u Sloveniju, nije zakinuta!'', tiskovno izdanje [[Večernji list|Večernjeg lista]], objavljeno 20. kolovoza 2016. (br. 18.886), pristupljeno 5. rujna 2016. </ref> Nakon vrlo dobrih rezultata na kadetskim prvenstvima, odlazi u riječki klub »Kvarner« te se upisala u Prvu riječku gimnaziju. Usporedno s pohađanjem [[gimnazija|gimnazije]], nastavila je trenirati koplje u [[Rijeka|Rijeci]]. Prvu je godinu živjela u đačkom domu, nakon čega se cijela [[obitelj]] preselila u Rijeku.<ref name="majka"/> Početkom [[2013.]] godine prešla je u juniore, čime je omogućila i nastup na europskim i svjetskim juniorskim prvenstvima. Na [[Europsko juniorsko prvenstvo u atletici 2013.|Europskom juniorskom prvenstvu 2013.]] u talijanskom [[Rieti]]ju osvojila je brončano odličje bacivši koplje 57,79 metara, postavivši svoj osobni rekord i popravivši državni juniorski i seniorski rekord za 99 centimetara.<ref>[http://www.sportcom.hr/lokalni-sport/ostalo/sara-kolak-osvojila-broncu-i-srusila-seniorski-hrvatski-rekord-u-bacanju-koplja-na-juniorskom-ep-u.html www.sportcom.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306234836/https://www.sportcom.hr/lokalni-sport/kosarka/a-2-liga-z-mz/2-hkl-kosarkasi-kvarnera-2010-u-derbiju-kola-pobijedili-stoju-u-puli |date=6. ožujka 2021. }}, Patrik Mršnik, '' Sara Kolak osvojila broncu i srušila seniorski hrvatski rekord u bacanju koplja na juniorskom EP-u!'', objavljeno 28. srpnja 2013., pristupljeno 5. rujna 2016.</ref> Nakon svog prvog juniorskog odličja, imala je ozljedu [[leđa]] i [[rame]]na, zbog čega je propustila nekoliko manjih juniorskih susreta. Slijedeće godine se oporavila i osvojila brončano odličje na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2014.|Svjetskom juniorskom prvenstvu]] u [[srpanj|srpnju]] [[2014.]] održanom u [[Eugene, Oregon|Eugeneu]], u američkoj saveznoj državi [[Oregon]]u.<ref> [http://media.aws.iaaf.org/competitioninfo/9d924222-c9bf-4c52-a6da-7466e99f3bac.pdf www.iaaf.org], IAAF, ''Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2014.: Vodič kroz rasporede, natjecatelje i natjecanja'', objavljeno 27. lipnja 2014., pristupljeno 5.rujna 2016. {{eng oznaka}} </ref> U završnici natjecanja bacila je koplje 55,74 metra, za 60 centimetara bolje od četvrtoplasirane [[Poljaci|Poljakinje]] Marceline Witek.<ref> [http://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/4954/Overall-ResultsSet.pdf www.iaaf,org], IAAF, ''Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2014. - Eugene, Oregon, SAD: službeni rezultati'', objavljeno 24. srpnja 2016., pristupljeno 5. rujna 2016. {{eng oznaka}} </ref><ref> [http://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/4954/20140724-ResultsSet.pdf www.iaaf.org], IAAF, ''Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2014. - Eugene, Oregon, SAD: rezultati završnica (3. dan)'', objavljeno 24. srpnja 2016., pristupljeno 5. rujna 2016. {{eng oznaka}} </ref> Nakon svoje druge osvojene bronce počela je ponovno osjećati bolove te je u [[listopad]]u [[2014.]] operirala napuknuto desno rame u [[Krapinske Toplice|Krapinskim Toplicama]]. Nakon teške i dugotrajne operacije, izgubila je na težini i počela s oporavkom. Zbog oporavka se nije natjecala cijelu [[2015.]] godinu.<ref name="majka"/> === Seniorska karijera === ==== 2016. Europska bronca i olimpijsko zlato ==== Početkom [[2016.]] službeno je prešla u seniorsku konkurenciju te nakon jednogodišnjeg oporavka, ponovno počela trenirati. Svoj je rekord popravila za 2,45 metara [[29. veljače]] [[2016.]] na otvorenom prvenstvu [[Slovenija|Slovenije]]. Kao članica AK »Kvarner« bacila je novi hrvatski rekord u koplju u iznosu od 60,24 metara, čime je ispunila normu (57,50 m) za europsko prvenstvo u [[Amsterdam]]u. Ovim je postala prva Hrvatica koja je bacila koplje preko 60 metara. Veličina uspjeha je i u tome što je rekordni hitac postigla u prvom nastupu nakon ozljede i 15 mjeseci izbivanja iz sporta.<ref>Goran Jakus: [http://varazdinski.rtl.hr/sport/sara-kolak-na-prvenstvu-slovenije-bacila-novi-hrvatski-rekord-u-koplju Sara Kolak na Prvenstvu Slovenije bacila novi hrvatski rekord u koplju], varazdinski.hr, 29. veljače 2016, pristupljeno 14. srpnja 2016.</ref> Na otvorenom bacačkom prvenstvu u [[Split]]u [[6. ožujka]] [[2016.]] poboljšala je opet svoj hrvatski rekord za preko 2 metra, na 62,75 metara, ostvarila olimpijsku normu te je postala 11. hrvatska atletičarka koja se plasirala na [[XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016.|Olimpijske igre u Rio de Janeiru]].<ref>[http://sport.hrt.hr/325199/sara-kolak-bacila-olimpijsku-normu-perkovicki-najbolji-svjetski-rezultat Perković bacila najbolji svjetski rezultat sezone, Kolak u Riju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916234418/http://sport.hrt.hr/325199/sara-kolak-bacila-olimpijsku-normu-perkovicki-najbolji-svjetski-rezultat |date=16. rujna 2016. }}, HRT, 6. ožujka 2016, pristupljeno 14. srpnja 2016.</ref> Sredinom ožujka nastupila je na Europskom zimskom bacačkom kupu u rumunjskom [[Arad (Arad, Rumunjska)|Arad]]u, gdje je osvojila srebro s hicem od 58,11 metara.<ref>[http://varazdinski.rtl.hr/sport/kolak-srebrna-u-aradu-rame-vise-ne-boli-nema-vise-straha www.varazdinski.rtl.hr], Goran Jakus, ''Kolak srebrna u Aradu: 'Rame više ne boli, nema više straha''', objavljeno 15. ožujka 2016., pristupljeno 5. rujna 2016.</ref> Nakon što je ostvarila normu za [[OI 2016.|Olimpijske igre]], s trenerom Andrejom Hajnšekom počela se pripremati za [[Europsko prvenstvo u atletici 2016.|Europsko prvenstvo 2016.]] u [[Amsterdam]]u. Tamo je početkom [[srpanj|srpnja]] nastupila u prednatjecanju i plasirala se među 12 najboljih europskih kopljašica. U trećoj seriji završnice bacila je koplje 63,50 metara ponovno postavljajući hrvatski rekord i osvojivši brončano odličje, svoje prvo odličje u seniorskoj konkurenciji. Tada je bacila dalje od svjetske prvakinje [[Katharina Molitor|Katharine Molitor]] i dvostruke olimpijske pobjednice i svjetske rekorderke [[Česi|Čehinje]] [[Barbora Špotáková|Barbore Špotakove]].<ref> [http://www.vecernji.hr/atletika/sjajna-sara-kolak-osvojila-broncu-i-postavila-hrvatski-rekord-1098190 www.vecernji.hr], Hina, ''Sjajna Sara Kolak osvojila broncu i postavila hrvatski rekord!'', objavljeno 9. srpnja 2016., pristupljeno 5. rujna 2016. </ref> Iako je na [[OI 2016.|Olimpijske igre]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] došla kao debitantica, opravdala je sve svoje prijašnje uspjehe. Prednatjecanje otvorila je s dva slaba hitca od 55,68 i 55,86 metara te je držala 15. mjesto.<ref>[http://www.index.hr/tema/oi-2016/nestvaran-dan-u-riju-sara-kolak-rekordom-do-finala-koplja-913339 www.index.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160912175841/http://www.index.hr/tema/oi-2016/nestvaran-dan-u-riju-sara-kolak-rekordom-do-finala-koplja-913339 |date=12. rujna 2016. }}, Hina, ''Nestvaran dan u Riju: Sara Kolak rekordom do finala koplja'', objaljeno 17. kolovoza 2016., pristupljeno 10. rujna 2016.</ref> U trećoj seriji bacila je koplje 64,30 metara, ponovno popravivši hrvatski rekord za 80 centimetara,<ref> [http://www.vecernji.hr/treci-rezultat-kvalifikacija-odlicna-sara-kolak-srusila-osobni-rekord-i-usla-u-finale-1106801 www.vecernji.hr], Hina, ''Treći rezultat kvalifikacija: Odlična Sara Kolak srušila osobni rekord i ušla u finale!'', objavljeno 17. kolovoza 2016., pristupljeno 10. rujna 2016. </ref> i 3. mjestom osigurala nastup u olimpijskoj završnici.<ref> [http://sportske.jutarnji.hr/oi2016/cudo-iz-ludbrega-senzacionalan-hitac-vrijedan-finala-sara-kolak-srusila-i-hrvatski-rekord/4620155/ www.sportske.jutarnji.hr], Hina/Sportske Novosti, ''ČUDO IZ LUDBREGA Senzacionalan hitac vrijedan finala: Sara Kolak srušila i hrvatski rekord!'', objavljeno 17. kolovoza 2016., pristupljeno 10. rujna 2016. </ref> U samoj završnici Olimpijskih igara, u četvrtoj seriji, bacila je koplje 66,18 metara i osvojila 5. zlatno odličje za [[Hrvatska na Olimpijskim igrama 2016.|Hrvatsku na OI 2016.]] u Riju.<ref> [http://www.bbc.com/sport/olympics/36690942 www.bbc.com], BBC Sport, ''Rio Olympics 2016: Croatia's Sara Kolak wins gold in women's javelin!'', objavljeno 19. kolovoza 2016., pristupljeno 10. rujna 2016. {{eng oznaka}} </ref><ref> [http://www.sbnation.com/2016/8/18/12546464/olympics-2016-results-javelin-throw-womens-gold-medal-sara-kolak-croatia www.sbnation.com], Jeanna Thomas, ''Olympics 2016: Sara Kolak of Croatia wins gold medal in women's javelin throw!'', objavljeno 18. kolovoza 2016., pristupljeno 10. rujna 2016. {{eng oznaka}} </ref> To je tada bio 23. rezultat na ljestvici svih vremena.<ref name="#2">{{cite web |title=All-time women's best Javelin throw |url=http://www.alltime-athletics.com/wjaveok.htm |publisher=alltime-athletics.com |accessdate=9. siječnja 2017.}}</ref> Tadašnji predsjednik IAAF-a, [[Sebastian Coe]], proglasio je Saru Kolak najvećim iznenađenjem cijelog [[Atletika na OI 2016.|atletskog programa Olimpijskih igara u Riju]].<ref> [http://www.vecernji.hr/oi2016rio/sebastian-coe-smatra-da-je-sara-kolak-najveca-atletska-senzacija-1107718 www.vecernji.hr], Dražen Brajdić, ''Šef IAAF-a Coe: Sara Kolak najveća je atletska senzacija!'', objavljeno 21. kolovoza 2016., pristupljeno 10. rujna 2016. </ref> Svojim osobnim i aktualnim državnim rekordom popravila je prijašnji državni rekord [[Ivana Vuković|Ivane Vuković]] za nešto manje od 12 m.<ref name="#1"/><ref>[http://www.glas-slavonije.hr/310024/6/Trener-zlatne-Sare-Kolak-Srusit-ce-svjetski-rekord Trener zlatna Sare Kolak: Srušit će svjetski rekord] ''Glas Slavonije''</ref> Na [[Europski zimski bacački kup|Europskom zimskom bacačkom kupu]] 2017. pobijedila je u U23 konkurenciji s hitcem duljim od pobjednice u seniorskoj konkurenciji. Na mitingu Dijamantne lige u Lauseanni pobijedila je s najboljim rezultatom na svijetu u 2017. godini od 68,43&nbsp;m, kojim je postavila novi hrvatski rekord.<ref> [https://narod.hr/sport/kolak-zadovoljna-svojim-prvim-hanzekom-pomoc-publike-mogu-do-boljeg-rezultata Kolak: Zadovoljna sam svojim prvim Hanžekom, uz pomoć publike mogu i do boljeg rezultata] narod.hr </ref> To je bio 7. rezultat na ljestvici svih vremena.<ref name="#2"/> ====Povratak nakon ozljede==== Pobijedila je na Memorijalu Irena Szewinska u Bydgoszczu krajem svibnja 2026. s hitcem od 61,42 m.<ref>[https://zagreb-meeting.com/2026/05/30/marino-bloudek-ocekivao-sam-brzu-utrku-i-napad-na-drzavni-rekord/ Marino Bloudek: Očekivao sam bržu utrku i napad na državni rekord] zagreb-meeting.com, objavljeno 30. svibnja 2026.</ref> == Osobni život == Zanimljivo da je [[Sandra Perković]], vidjevši da Sara nema svoje vlastito koplje, uoči Olimpijskih igara 2016. kupila Sari novo koplje s potpisom [[Andreas Thorkildsen|Andreasa Thorkildsena]], njezinog bacačkog uzora.<ref> [http://www.vecernji.hr/oi2016rio/prica-za-najezit-se-nije-imala-svoje-koplje-pa-joj-ga-je-kupila-sandra-perkovic-danas-je-svjetska-prica-1107475 www.vecernji.hr], Hrvoje Delač, ''Priča za naježit se: Nije imala svoje koplje pa joj ga je kupila Sandra Perković. Danas je svjetska priča!'', objavljeno ¸19. kolovoza 2016., pristupljeno 10. rujna 2016. </ref> Osim što joj je kupila koplje, Sandra joj je plela i »pobjedničke frizure«: uoči završnice [[Europsko prvenstvo u atletici 2016.|Europskog prvenstva 2016.]] u [[Amsterdam]]u, kada je bila brončana, te uoči prednatjecanja i završnice Olimpijskih igara.<ref> [http://www.vecernji.hr/oi2016rio/rio-2016-sara-kolak-zamolit-cu-sandru-da-mi-opet-napravi-frizuru-1107046 www.vecernji.hr], Damir Mrvec, ''Zamolit ću Sandru da mi opet napravi frizuru!'', objavljeno 17. kolovoza 2016., pristupljeno 10. rujna 2016. </ref> [[Ludbreg|Grad Ludbreg]] joj se za njezine uspjehe odužio spomen-pločom s iznosom duljine njezinog osobnog (i državnog) rekorda.<ref name="dragons"/> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.iaaf.org/athletes/croatia/sara-kolak-256101 Sara Kolak] na stranicama Svjetskoga atletskog saveza (IAAF) * [http://www.diamondleague.com/athletes/14380461.html Sara Kolak] na stranicama Dijamantne lige * [http://www.all-athletics.com/athlete/349998 Sara Kolak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160827090557/http://www.all-athletics.com/athlete/349998 |date=27. kolovoza 2016. }} na all-athletics.com {{eng oznaka}} {{GLAVNIRASPORED:Kolak, Sara}} [[Kategorija:Hrvatski bacači koplja]] [[Kategorija:Hrvatski atletičari olimpijci]] [[Kategorija:Hrvatski olimpijski pobjednici]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]] [[Kategorija:Životopisi, Ludbreg]] [[Kategorija:Šport u Ludbregu]] [[Kategorija:Šport u Varaždinu]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Franje Bučara]] cmq6qjsrn86unlfl1r7rerfghgcoqze 0 549739 7615402 7113955 2026-10-08T21:07:23Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615402 wikitext text/x-wiki {{Infookvir dinastija |ime =Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg |grb =Armoiries de Frédéric-Christian II de Schleswig-Holstein-Sondebourg-Augustenbourg.svg |veličina_slike =200px |opis_slike =Grb dinastije Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg |država =[[Schleswig-Holstein]]<br>[[Danska]]<br>[[Norveška]]<br>[[Grčka]]<br>[[Island]] |podrijetlo =[[Nijemci]] |kuća =[[Oldenburg (dinastija)|Oldenburg]] |linije = |naslovi =Knez Schleswig-Holsteina<br>Danski kralj<br>Norveški kralj<br>Grčki kralj<br>Islandski kralj |osnutak =[[1825.]] |osnivač =[[Friedrich Wilhelm]] |svrgnuće = |rodonačelnik = |napomena = }} '''Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg''' ([[danski jezik|dan.]] ''Slesvig-Holsten-Sønderborg-Lyksborg'') ili skraćeno dinastija ''Glücksburg'', [[Nijemci|njemačka]] [[knez|kneževska]] [[dinastija]], ogranak dinastije [[dinastija Oldenburg|Oldenburg]], čiji članovi danas sjede na prijestoljima [[Danska|Danske]] i [[Norveška|Norveške]] te pretendiraju na [[Grčka|grčko]] [[prijestolje]]. Također, današnji britanski kralj [[Charles, princ od Walesa|Karlo III.]], iako član dinastije [[dinastija Windsor|Windsor]], također je i član mlađeg ogranka ove dinastije. == Popis vladara iz dinastije Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg == === Njemački kneževi === * Friedrich Wilhelm (1825. – 1831.) * Karl (1831. – 1878.) * Friedrich (1878. – 1885.) * Friedrich Ferdinand (1885. – 1934.) * Wilhelm Friedrich (1934. – 1965.) * Peter (1965. – 1980.) * Christoph (1980.–....) === Danski kraljevi === * [[Kristijan IX.]] (1863. – 1906.) * [[Fridrik VIII. Danski|Fridrik VIII.]] (1906. – 1912.) * [[Kristijan X.]] (1912. – 1947.) * [[Fridrik IX. Danski|Fridrik IX.]] (1947. – 1972.) * [[Margareta II.]] (1972. – 2024.) === Norveški kraljevi === * [[Haakon VII.]] (1905. – 1957.) * [[Olaf V.]] (1957. – 1991.) * [[Harald V.]] (1991.–....) === Grčki kraljevi === * [[Đuro I., kralj Grčke|Đuro I.]] (1863. – 1913.) * [[Konstantin I., kralj Grčke|Konstantin I.]] (1913. – 1917.) i (1920. – 1922.) * [[Aleksandar, kralj Grčke|Aleksandar]] (1917. – 1920.) * [[Đuro II., kralj Grčke|Đuro II.]] (1922. – 1924.) i (1935. – 1947.) * [[Pavao, kralj Grčke|Pavao]] (1947. – 1964.) * [[Konstantin II., kralj Grčke|Konstantin II.]] (1964. – 1973.) === Britanski kraljevi === * [[Karlo III., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Karlo III.]] (2022. – ''danas'') == Galerija == <gallery class="center"> Slika:Royal coat of arms of Denmark (2024).svg|Kraljevski grb Danske Slika:Greater royal coat of arms of Norway.svg|Kraljevski grb Norveške Slika:Royal Coat of Arms of Greece.svg|Kraljevski grb Grčke Slika:Kingdom of Iceland Coat of Arms.svg|Kraljevski grb Islanda </gallery> == Izvori == {{nedostaju izvori}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|House of Glücksburg}} * [http://www.unofficialroyalty.com/royal-burial-sites/norwegian-royal-burial-sites/house-of-schleswig-holstein-sonderburg-glucksburg-1905-present/ Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg - unofficialroyalty] {{eng icon}} * [http://kongehuset.dk/english/the-royal-house/the-royal-house Royal House of Denmark] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151212032834/http://kongehuset.dk/english/the-royal-house/the-royal-house |date=12. prosinca 2015. }} {{eng icon}} * [https://web.archive.org/web/20200323154115/https://www.royalcourt.no/ Royal House of Norway] {{eng icon}} * [http://www.greekroyalfamily.gr/en.html Royal Greek Family] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150919010114/http://www.greekroyalfamily.gr/en.html |date=19. rujna 2015. }} {{eng icon}} [[Kategorija:Vladarske dinastije]] [[Kategorija:Njemačke dinastije]] [[Kategorija:Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg|*]] acd6v992k581nt4za8taxnmdnrlpnfx 0 574375 7615439 6865485 2026-10-09T03:57:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615439 wikitext text/x-wiki {{Infookvir utvrda |ime = Sokol |izvorno_ime = |slika = |veličina_slike = 280px |opis_slike = |položaj = [[Šćepan Polje]], općina Lužine {{Coord|43.343609|N|18.8587535|E|region:BA_type:landmark_dim:100|display=inline,title|format=dms}} |država = {{Z+X|CG}} |vrsta = |gradnja = prije [[1409.]] |graditelj = |materijal = [[kamen]] |obnovljen = |srušen = |očuvanost = ruševan |javnost = |pod_nadzorom = [[Sandalj Hranić Kosača]]<br>[[Stjepan Vukčić Kosača]]<br>Radoje Zupčić<br>[[Tursko Carstvo]] |bitke = |napomena = }} '''Sokol''', '''Sokolgrad''', '''Soko grad''' je bio grad-[[utvrda]] na sutoci [[Piva|Pive]] i [[Tara|Tare]] iz koje nastaje [[Drina]], kod [[Šćepan Polje|Šćepan Polja]], općina [[Plužine]], [[Crna Gora]]. U blizini je granica s [[BiH]]. Šćepan Polje (Stjepan polje) je polje koje se nalazilo ispod Sokola, a u [[podgrađe]] Sokola je [[Podsokol (Šćepan Polje)|Podsokol]], prvi put spomenut svibnja 1428. godine u dubrovačkim dokumentima.<ref name="#1">Kurtović, Filipović, str. 217</ref> Uzvisina na kojoj je grad nadmorske je visine 927 metara i imena je ''Hercegov grad''. == Povijest == Pretpostavlja se da je Sokol u ranom srednjem vijeku bio Porfirogenetovo (913. – 959.) i Dukljaninovo - Međurječje.<ref>{{cg icon}} [http://vremenskalinija.me/History%20of%20Montenegro%20T%20Line%205.html Crna Gora - istorija - vremenska linija od 1360 - 1496.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161116163559/http://vremenskalinija.me/History%20of%20Montenegro%20T%20Line%205.html |date=16. studenoga 2016. }} (pristupljeno 15. studenoga 2016.)</ref> Mjesto današnjeg Sokola pod Bosnu je došlo u doba kralja [[Tvrtko I.|Tvrtka I.]] [[Datoteka:Bosnia around 1412.png|mini|200x200px|Posjedi velikaša, neokrunjenog kralja Hrvoja Vukčića Hrvatinića i drugih velikih vojvoda bosanske države, Sandalja Hranića Kosače i Pavla Radinovića 1412. godine. Sokol je u Hranićevom posjedu.]] Najstariji poznati vlasnici su velikaši [[Hranići]], [[Humska zemlja|humske]] vojvoda koji su bili neovisni od [[Srednjovjekovna bosanska država|bosanske]] krune.<ref name="Bejtić26-27">(boš.) [https://web.archive.org/web/20160205115559/http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1956/3-1956.pdf Federalno ministarstvo kulture i sporta] Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini, str. 26. i 27.</ref> Povijesni izvori spominju Sokol 1409. godine. Darovnica naselja "Cricena draga" vojvode [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]] i njegove punice banice Anice datirana je na 15. lipnja 1409. a napisana u Sokolu ("Scripta in Socol").<ref>Thallóczy, Lajos: [https://bildsuche.digitale-sammlungen.de/index.html?c=viewer&lv=1&bandnummer=bsb00066381&pimage=00001&suchbegriff=&l=de Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mittelalter], München, Duncker & Humblot, 1914., str. 352, Bayerische StaatsBibliothek </ref> Već formirano omiljeno rezidencijalno mjesto vojvode Sandalja implicira na veću starost građevine. Vjerojatno je tad Sokol bio djelomično izgrađen i vojvoda Sandalj ga je naslijedio. Očuvani su podatci o angažmanu vojvode Sandalja na njegovoj dogradnji i upošljavanju Poznato je više dubrovačkih klesara i kamenara koje je Hraniću našao prijatelj dubrovački vlastelin Teodor Prodanelić.<ref>Kurtović, Filipović, str. 216</ref> Kraj je imao katoličku tradiciju do turskih vremena, na što upućuju brojni toponimi oblika Crkvina, Crkvice ili Crkvište napućuju.<ref name="Bejtić28">(boš.) [https://web.archive.org/web/20160205115559/http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1956/3-1956.pdf Federalno ministarstvo kulture i sporta] Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini, str. 28</ref> Dok je utvrda Sokol bila u Sandaljevu vlasništvu, Sandalj se angažirao na izgradnji crkve u podnožju Sokola na [[Šćepan Polje|Stjepan polju]]. Više autora smatra da je sagradio [[crkva sv. Stjepana na Šćepan Polju|crkvu svetoga Stjepana]] i da je kao njen ktitor u njoj sahranjen. Postoji izvorna potvrda za taj angažman, često netočno povezivana za tvrđavu Sokol u Konavlima. 1421. se dubrovački kamenar Mihoč Klapotić obvezao da će sa svojim šegrtom ići u Sokol kod vojvode Sandalja sazidati mu crkvu,<ref>Kurtović, Filipović, str. 219</ref> možda upravo crkvu sv. Stjepana. U blizini te crkve je [[crkva u Zagrađu]] za koju se smatra da ju je herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]].<ref name="#2">Kurtović, Filipović, str. 220</ref> Za staru crkvu ispod grada Sokola u selu [[Zagrađe|Zagrađu]] postoji mjesna predaja da je bila dvorska crkva hercega [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]]. Od nje su ostali visoki zidovi, [[ikonostas]], kameni svod i kupola navodno građena po uzoru na carigradsku Aju Sofiju.<ref name="Bejtić28"/> Danas je tu manastirska crkva sv. Ivana Krstitelja [[manastir Zagrađe|manastira Zagrađa]].<ref>(srp.) [http://www.foca24.info/?p=10288 Foca24.info] SRNA: Liturgija u manastiru Zagrađe okupila Fočake i Pivljane, 20. travnja 2014. (pristupljeno 15. studenoga 2016.)</ref> Pravoslavni manastir, vjerojatno originalno katolički samostan, datira iz 15. stoljeća.<ref>(srp.) [http://www.glassrpske.com/drustvo/panorama/Zivot-se-vratio-u-drevnu-svetinju-manastira-Zabrdje/lat/180376.html Glas Srpske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161116103537/http://www.glassrpske.com/drustvo/panorama/Zivot-se-vratio-u-drevnu-svetinju-manastira-Zabrdje/lat/180376.html |date=16. studenoga 2016. }} Radmila Đević: Život se vratio u drevnu svetinju manastira Zabrđe, 11. travnja 2015. (pristupljeno 15. studenoga 2016.)</ref> [[Datoteka:Stefan Vukcic and the war in Zeta 1441 hr.jpg|mini|lijevo|150px|Pohod Stjepana Vukčića Kosače na Zetu 1441. godine. Trebinje s okolicom je pod Pavlovićima.]] 1440. bila je na području vojvodstva [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]]. Stjepan Vukčić Kosača mnogo je važnosti pridavao Sokolu. Rezidenciju naziva "slavnim dvorom gospoctva", ulazi mu u titulu (Stjepan od Sokola). Sudeći po prvom mjestu nabrajanja Stjepanovih posjeda, mjestu odakle šalje poslanstva za mirovne pregovore, prima inozemne veleposlanike, gdje vodi trgovinske pregovore, to je njegov glavni grad.<ref name="#2"/> U Sokolu je Stjepan planirao ženidbe svojih sinova Vlatka i Vladislava 1455. godine. Čini se da desetljeća turskog nadiranja utječu na hercegove planove seobe na sigurnija mjesta. Travnja 1465. planirao je predati hrvatsko-ugarskom kralju svoje gradove na granici prema Osmanlijama: Tođevac, Samobor, Mileševski i Sokol, a u zamjenu za posjede u Ugarskoj. Točan nadnevak Sokola pod osmansku vlast nije poznat. Nedvojbeno je pad bio poslije siječnja 1466. Predao ju je izvjesni knez Radoje Zupčić, kojeg su Osmanlije za taj čin nagradili posjedom.<ref>Kurtović, Filipović, str. 221</ref> Grad je još imao važnost u turskim vremenima. Postupno je gubio važnost u korist Foče. Još 1478. godine u popisu Hercegovine spominje se varošica ili kasaba Hoča, ubilježena kao pazar u [[nahija|nahiji]] Sokol.<ref name="foca-online">(srp.) [http://www.foca-online.info/kultura/77-istorija-foce-iii-dio Foča online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304232219/http://www.foca-online.info/kultura/77-istorija-foce-iii-dio |date=4. ožujka 2016. }} Dejan Mandić: ''Istorija Foče (III dio)''', 25. ožujka 2013. (pristupljeno 15. studenoga 2016.)</ref> Nahija Sokol pripadala je kadiluku Drini.<ref>Hazim Šabanović, Bosanski pašaluk – Postanak i upravna podjela, Svjetlost, Sarajevo 1982, 138.</ref> Uloge se mijenjaju. 1519. godine ta ista nahija Sokol već pripada Foči.<ref name="foca-online"/> == Namjena i funkcija == Grad-utvrda Sokol imao je višestruku namjenu i funkciju, poput drugih gradova s ovog prostora: Sokol na zajedničkom ušću Pive i Tare, Vratar na Tari, [[Tođevac]] na Hrčavci, [[Kosman]] na Sutjesci. Svi su se nalazili na karavanskom putu Dubrovnik - Niš - Carigrad. Povijesni arhiv u Dubrovniku ima zemljovide karavanskog puta ''[[Via Drina]]'' i ''[[Via Bosna]]'' s obilježenim svim ovim gradovima kao mjesta prolaska i odmora na putu za [[Carigrad]]. U mirnim vremenima bila su mjesta za odmor vlasteli, ponekad su bila mjestom carinjenja, a u nemirnim vremenima do izražaj je dolazila fortifikacijska funkcija te nadzor kretanja [[karavan]]a i prolaznika.<ref name="Fočaravajuće">(srp.) [http://www.focaravajuce.org/index.php/sr/features/2014-09-11-05-37-33/woman-spa Turistička zajednica Opštine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170226154438/http://www.focaravajuce.org/index.php/sr/features/2014-09-11-05-37-33/woman-spa |date=26. veljače 2017. }} ''Stari gradovi i utvrđenja'' (pristupljeno 15. studenoga 2016.)</ref> Šire područje nije bilo na glavnom putu dubrovačkog trgovačkog prometa, premda podgrađe Podsokol je razvijena sredina.<ref name="#1"/> == Osobine == Radi nepristupačnosti građen je visoko u stijenama poput ostalih gradova s ovog karavanskog puta. Pristup do njih moguć je bio uskim stazama "nogostupima" samo za jednu osobu. Zbog toga je ove utvrde i mala posada od desetak vojnika mogla obraniti utvrdu od stotinjak vojnika napadačke vojske, gađajući kamenjem napadače sa svojih položaja. Obavještavanje obrane počinjalo je s badnjevima (nešto poput bubnjeva) na ulazu u utvrdu. Jedan udarac u badanj značio je da je primijećen karavan. Ako su primijećene pljačkaške skupine ili vojske, straža je udarala više puta te opominjala posadu na pojavu nepoželjnih gostiju. Svi ovi gradovi utvrde danas su samo [[ruševina|ruševine]], gomile ili [[tumul]]i.<ref name="Fočaravajuće"/> == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == * {{boš oznaka}} Kurtović, Esad; Filipović, Emir O.: Četiri bosanska Sokola, {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Dodatak, 32/16 [[Kategorija:Utvrde u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Povijest Bosne i Hercegovine (1102. – 1463.)]] 5vvnjdn544nxgobskpai8dfxbyrvw4n 14 575081 7615511 7605263 2026-10-09T10:37:20Z Argo Navis 852 novi ključ za kategoriju [[:Kategorija:Pasmine|Pasmine]]: "golubovi" uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615511 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Columba (rod)]] [[Kategorija:Pasmine|golubovi]] osol345oa0dcgqqddy8ssta4fedu0al 0 582287 7615411 7607663 2026-10-08T21:46:35Z Zeljko 1196 /* Sistematika i povijest */ 7615411 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Drijenolike | slika = Afbeeldingen der fraaiste, meest uitheemsche boomen en heesters (Plate 4) (7899756490).jpg | slika_opis = ''[[Cornus alba]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = '''''Cornales''''' | ordo_autorstvo= [[Johann Heinrich Friedrich Link|Link]] }} '''Drijenolike''' (drjenolike; [[latinski jezik|lat.]] ''Cornales'') red je [[kritosjemenjače|kritosjemenjača]] iz nadreda ''[[Asteranae]]'' i jedna od najranije odvojenih razvojnih grana [[asteridi|asterida]]. Prema suvremenom sustavu APG obuhvaća sedam porodica i približno 600 vrsta. Životni oblici vrlo su raznoliki: od [[Stablo|stabala]] i [[grm]]ova do povijuša, zeljastih biljaka i izrazito specijaliziranih vodenih biljaka. APG V iz 2026. nije promijenio opseg reda utvrđen u APG IV.<ref name="Mobot "/> == Obilježja == Zbog velike morfološke raznolikosti red nije lako odrediti jednim vanjskim obilježjem. Među čestim značajkama nalaze se jednostavni [[list]]ovi, cimozni [[cvat]]ovi, sitni [[lap]]ovi, uglavnom slobodne [[Latica|latice]] koje se u pupu dodiruju rubovima, bazifiksne antere te pretežno podrasla plodnica s nektarnim diskom na vrhu. U kemijskom sastavu česti su sekoiridoidi i elagična kiselina, a provodni elementi često imaju ljestvičaste perforacijske ploče.<ref name="APWeb – Cornales "/> [[Cvjetovi]] su najčešće dvospolni i četvero- ili peterodijelni, ali postoje izrazite iznimke. Najneobičnije su ''[[Hydrostachyaceae]]'', potpuno potopljene vodene biljke s jako reduciranim jednospolnim cvjetovima bez ocvijeća; muški cvijet može imati samo jedan prašnik.<ref name="APWeb – Cornales "/> U građi ploda mogu se razlikovati dvije velike morfološke skupine. ''Cornaceae'', ''Nyssaceae'', ''[[Curtisiaceae]]'' i ''[[Grubbiaceae]]'' uglavnom razvijaju mesnate koštunice s tvrdim endokarpom i jednom sjemenkom po pretincu. ''Hydrangeaceae'' i ''[[Loasaceae]]'' pretežno imaju suhe višesjemene čahure, a s njima je po nekim značajkama građe [[Ginecej (botanika)|ginecej]]a i ploda povezana i Hydrostachyaceae. <ref name="APWeb – Cornales ">[https://www.mobot.org/mobot/research/apweb/orders/cornalesweb.htm PlantNET], pristupljeno 26. kolovoza 2026.</ref> == Rasprostranjenost i ekologija == ''Cornales'' su rasprostranjene u tropskim, suptropskim i umjerenim područjima gotovo cijeloga svijeta. ''[[Cornaceae]]'', ''[[Nyssaceae]]'' i ''[[Hydrangeaceae]]'' imaju predstavnike u velikom dijelu sjeverne polutke, dok su ''Curtisiaceae'' i ''Grubbiaceae'' prvenstveno južnoafričke skupine. Loasaceae su osobito raznolike u [[Amerika]]ma.<ref name="APWeb – Cornales "/> ''Hydrostachyaceae'' predstavljaju izrazitu ekološku posebnost reda. Njihove vrste rastu pričvršćene za stijene u brzim vodotocima tropske i južne Afrike te Madagaskara i građom su snažno prilagođene životu pod vodom.<ref name="APWeb – Cornales "/> == Evolucija i filogenija == Cornales su stara razvojna grana asterida čije je rano grananje započelo tijekom krede. Fosilni nalazi potvrđuju znatnu raznolikost skupine već u kasnoj kredi, a novija istraživanja opisala su i potpuno izumrlu višu razvojnu granu unutar reda. Filogenomska analiza Thomasa i suradnika iz 2021., temeljena na stotinama jezgrenih gena, potvrdila je monofiletičnost glavnih razvojnih skupina ''Cornales''. U podjeli s većim brojem porodica dobiven je odnos u kojem skupinu čine ''Cornaceae + Alangiaceae'', ''Grubbiaceae + Curtisiaceae'' te skupina ''Mastixiaceae + Davidiaceae + Nyssaceae'', dok se na drugoj velikoj grani nalaze Hydrostachyaceae uz ''Hydrangeaceae + Loasaceae''.Comprehending Cornales Položaj Hydrostachyaceae najnestabilniji je dio filogenije reda. Nuklearni podaci uglavnom ih povezuju s Hydrangeaceae i Loasaceae, ali među pojedinim genima postoji znatno neslaganje koje može biti posljedica drevne hibridizacije, protoka gena ili nepotpunog razdvajanja nasljednih linija.<ref name="Comprehending Cornales "/> <ref name="Comprehending Cornales ">[https://bsapubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/ajb2.1696 Comprehending Cornales: phylogenetic reconstruction of the order using the Angiosperms353 probe set], pristupljeno 26. kolovoza 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Ime ''Cornales'' objavio je njemački botaničar [[Johann Heinrich Friedrich Link]] 1829. godine u drugom svesku djela ''Handbuch zur Erkennung der nutzbarsten und am häufigsten vorkommenden Gewächse'', na stranici 2. Nomenklaturni pregled Reveala i Chasea navodi datum objave između 4. i 11. srpnja 1829. godine. Opseg reda dugo je bio vrlo nestabilan. Starija široko shvaćena Cornaceae služila je kao svojevrsno spremište za brojne slabo poznate drvenaste skupine. Molekularna istraživanja pokazala su da mnogi nekadašnji „srodnici drijena” uopće ne pripadaju Cornales: ''Griselinia'' i ''Torricellia'' danas su u Apiales, ''Helwingia'' u Aquifoliales, a ''Garrya'' i ''Aucuba'' u Garryales. Istodobno su u Cornales uključene morfološki vrlo različite Hydrangeaceae, Loasaceae, Hydrostachyaceae i Grubbiaceae. APG III iz 2009. priznavao je šest porodica jer je Nyssaceae uključivao u široko shvaćene Cornaceae. APG IV iz 2016. ponovno je izdvojio Nyssaceae kao samostalnu porodicu, čime je broj porodica porastao na sedam. APG V nije među svojim promjenama naveo daljnju izmjenu Cornales, pa taj opseg ostaje na snazi. U specijalističkoj literaturi može se susresti i finija podjela na deset porodica. U tom tretmanu iz Cornaceae se izdvaja ''Alangiaceae'', a iz Nyssaceae još ''Davidiaceae'' i ''Mastixiaceae''. Filogenetski odnosi pritom nisu bitno drukčiji; razlika se odnosi ponajprije na rang kojim se označavaju pojedine dobro poduprte razvojne grane. Hassler slijedi širi tretman: ''Alangiaceae'' vodi kao sinonim Cornaceae, a ''Davidiaceae'' i ''Mastixiaceae'' kao sinonime Nyssaceae.<ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/mobot/research/apweb/ Mobot], pristupljeno 26. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi reda == Na razini reda navode se sljedeća povijesna imena: * ''Alangiales'' <small>Mart.</small> * ''Grubbiales'' <small>Doweld</small> * ''Hortensiales'' <small>J.Presl</small> * ''Hydrangeales'' <small>Mart.</small> * ''Hydrostachyales'' <small>Diels ex Reveal</small> * ''Loasales'' <small>Juss. ex Bercht. & J.Presl</small> * ''Nyssales'' <small>Mart.</small> * ''Philadelphales'' <small>Link</small> Imena ''Cornanae'' i ''Loasanae'', koja se također mogu pronaći u klasifikacijskim bazama, pripadaju rangu nadreda i zato ih ne treba miješati sa sinonimima reda. == Porodice == World Flora Online – Cornales Link APG V 2026 Prema suvremenom APG opsegu red obuhvaća sedam porodica: * ''[[Cornaceae]]'' <small>Bercht. ex J.Presl</small> * ''[[Curtisiaceae]]'' <small>(Harms) Takht.</small> * ''[[Grubbiaceae]]'' <small>Endl. ex Meisn.</small> * ''[[Hydrangeaceae]]'' <small>Dumort.</small> * ''[[Hydrostachyaceae]]'' <small>Engl.</small> * ''[[Loasaceae]]'' <small>Juss.</small> * ''[[Nyssaceae]]'' <small>Juss. ex Dumort.</small> World Flora Online 2026. navodi upravo tih sedam porodica. == Porodice i rodovi == {{div col|cols=3}} # '''Familia ''[[Hydrostachyaceae]]''''' <small>Engl.</small> (20 spp.) ## ''[[Hydrostachys]]'' <small>Thouars</small> (20 spp.) # '''Familia ''[[Loasaceae]]''''' <small>Juss.</small> (329 spp.) ## Subfamilia ''[[Eucnidoideae]]'' ined. ### ''[[Eucnide]]'' <small>Zucc.</small> (14 spp.) ## Subfamilia ''[[Schismocarpoideae]]'' ined. ### ''[[Schismocarpus]]'' <small>S.F.Blake</small> (2 spp.) ## Subfamilia ''[[Loasoideae]]'' <small>Gilg</small> ### Tribus ''[[Loaseae]]'' <small>Rchb.</small> #### ''[[Aosa]]'' <small>Weigend</small> (8 spp.) #### ''[[Blumenbachia]]'' <small>Schrad.</small> (10 spp.) #### ''[[Caiophora]]'' <small>J. Presl</small> (38 spp.) #### ''[[Grausa]]'' <small>Weigend & R. H. Acuña</small> (6 spp.) #### ''[[Loasa]]'' <small>Adans.</small> (23 spp.) #### ''[[Nasa]]'' <small>Weigend</small> (98 spp.) #### ''[[Pinnasa]]'' <small>Weigend & R. H. Acuña</small> (7 spp.) #### ''[[Presliophytum]]'' <small>(Urb. & Gilg) Weigend</small> (5 spp.) #### ''[[Scyphanthus]]'' <small>[D. Don]</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Klaprothieae]]'' <small>Gilg</small> #### ''[[Plakothira]]'' <small>Florence</small> (3 spp.) #### ''[[Xylopodia]]'' <small>Weigend</small> (2 spp.) #### ''[[Klaprothia]]'' <small>Kunth</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Cnidoneae]]'' <small>Fenzl</small> #### ''[[Cnidone]]'' <small>E.Mey. ex Fenzl</small> (2 spp.) ### ''[[Huidobria]]'' <small>Gay</small> (2 spp.) ### ''[[Prosa]]'' <small>R.H.Acuña & Weigend</small> (2 spp.) ## Subfamilia ''[[Mentzelioideae]]'' <small>(Rchb.) Gilg</small> ### ''[[Mentzelia]]'' <small>L.</small> (97 spp.) ## Subfamilia [[Gronovioideae]] <small>(Rchb.) M. Roem.</small> ### ''[[Gronovia]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ### ''[[Fuertesia]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ### ''[[Cevallia]]'' <small>Lag.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Petalonychoideae]]'' <small>Weigend</small> ### ''[[Petalonyx]]'' <small>A. Gray</small> (5 spp.) # '''Familia ''[[Hydrangeaceae]]''''' <small>Dumort.</small> (220 spp.) ## Subfamilia ''[[Jamesioideae]]'' <small>L. Hufford</small> ### ''[[Jamesia]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (2 spp.) ### ''[[Fendlera]]'' <small>Engelm. & A. Gray</small> (4 spp.) ## Subfamilia ''[[Hydrangeoideae]]'' <small>Burnett</small> ### Tribus ''[[Philadelpheae]]'' <small>DC. ex Duby</small> #### ''[[Fendlerella]]'' <small>A. Heller</small> (4 spp.) #### ''[[Whipplea]]'' <small>Torr.</small> (1 sp.) #### ''[[Deutzia]]'' <small>Thunb.</small> (64 spp.) #### ''[[Kirengeshoma]]'' <small>Yatabe</small> (1 sp.) #### ''[[Philadelphus]]'' <small>L.</small> (54 spp.) #### ''[[Carpenteria]]'' <small>Torr.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Hydrangeeae]]'' <small>DC.</small> #### ''[[Hydrangea]]'' <small>L.</small> (89 spp.) # '''Familia ''[[Curtisiaceae]]''''' <small>(Harms) Takht.</small> (1 sp.) ## ''[[Curtisia]]'' <small>Aiton</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Grubbiaceae]]''''' <small>Endl. ex Meisn.</small> (3 spp.) ## ''[[Grubbia]]'' <small>P.J.Bergius</small> (3 spp.) # '''Familia ''[[Nyssaceae]]''''' Juss. ex Dumort. (38 spp.) ## Subfamilia ''[[Mastixioideae]]'' <small>Harms</small> ### ''[[Mastixia]]'' <small>Blume</small> (22 spp.) ## Subfamilia ''[[Davidioideae]]'' <small>Harms</small> ### ''[[Davidia (Plantae)|Davidia]]'' <small>Baill.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Nyssoideae]]'' <small>Arn.</small> ### ''[[Nyssa]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ### ''[[Diplopanax]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> (2 spp.) ### ''[[Camptotheca]]'' <small>Decne.</small> (2 spp.) # '''Familia ''[[Cornaceae]]''''' <small>Bercht. & J. Presl</small> (108 spp.) ## Subfamilia [[Alangioideae]] <small>Burnett</small> ### ''[[Alangium]]'' <small>Lam.</small> (58 spp.) ## Subfamilia ''[[Cornoideae]]'' <small>Endl.</small> ### ''[[Cornus]]'' <small>L.</small> (50 spp.) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Drjenolike| ]] [[Kategorija:Redovi Asteranae]] si7rfhed44nllcm9pls1eyrehqwouc0 7615412 7615411 2026-10-08T21:47:56Z Zeljko 1196 /* Porodice */ 7615412 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Drijenolike | slika = Afbeeldingen der fraaiste, meest uitheemsche boomen en heesters (Plate 4) (7899756490).jpg | slika_opis = ''[[Cornus alba]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = '''''Cornales''''' | ordo_autorstvo= [[Johann Heinrich Friedrich Link|Link]] }} '''Drijenolike''' (drjenolike; [[latinski jezik|lat.]] ''Cornales'') red je [[kritosjemenjače|kritosjemenjača]] iz nadreda ''[[Asteranae]]'' i jedna od najranije odvojenih razvojnih grana [[asteridi|asterida]]. Prema suvremenom sustavu APG obuhvaća sedam porodica i približno 600 vrsta. Životni oblici vrlo su raznoliki: od [[Stablo|stabala]] i [[grm]]ova do povijuša, zeljastih biljaka i izrazito specijaliziranih vodenih biljaka. APG V iz 2026. nije promijenio opseg reda utvrđen u APG IV.<ref name="Mobot "/> == Obilježja == Zbog velike morfološke raznolikosti red nije lako odrediti jednim vanjskim obilježjem. Među čestim značajkama nalaze se jednostavni [[list]]ovi, cimozni [[cvat]]ovi, sitni [[lap]]ovi, uglavnom slobodne [[Latica|latice]] koje se u pupu dodiruju rubovima, bazifiksne antere te pretežno podrasla plodnica s nektarnim diskom na vrhu. U kemijskom sastavu česti su sekoiridoidi i elagična kiselina, a provodni elementi često imaju ljestvičaste perforacijske ploče.<ref name="APWeb – Cornales "/> [[Cvjetovi]] su najčešće dvospolni i četvero- ili peterodijelni, ali postoje izrazite iznimke. Najneobičnije su ''[[Hydrostachyaceae]]'', potpuno potopljene vodene biljke s jako reduciranim jednospolnim cvjetovima bez ocvijeća; muški cvijet može imati samo jedan prašnik.<ref name="APWeb – Cornales "/> U građi ploda mogu se razlikovati dvije velike morfološke skupine. ''Cornaceae'', ''Nyssaceae'', ''[[Curtisiaceae]]'' i ''[[Grubbiaceae]]'' uglavnom razvijaju mesnate koštunice s tvrdim endokarpom i jednom sjemenkom po pretincu. ''Hydrangeaceae'' i ''[[Loasaceae]]'' pretežno imaju suhe višesjemene čahure, a s njima je po nekim značajkama građe [[Ginecej (botanika)|ginecej]]a i ploda povezana i Hydrostachyaceae. <ref name="APWeb – Cornales ">[https://www.mobot.org/mobot/research/apweb/orders/cornalesweb.htm PlantNET], pristupljeno 26. kolovoza 2026.</ref> == Rasprostranjenost i ekologija == ''Cornales'' su rasprostranjene u tropskim, suptropskim i umjerenim područjima gotovo cijeloga svijeta. ''[[Cornaceae]]'', ''[[Nyssaceae]]'' i ''[[Hydrangeaceae]]'' imaju predstavnike u velikom dijelu sjeverne polutke, dok su ''Curtisiaceae'' i ''Grubbiaceae'' prvenstveno južnoafričke skupine. Loasaceae su osobito raznolike u [[Amerika]]ma.<ref name="APWeb – Cornales "/> ''Hydrostachyaceae'' predstavljaju izrazitu ekološku posebnost reda. Njihove vrste rastu pričvršćene za stijene u brzim vodotocima tropske i južne Afrike te Madagaskara i građom su snažno prilagođene životu pod vodom.<ref name="APWeb – Cornales "/> == Evolucija i filogenija == Cornales su stara razvojna grana asterida čije je rano grananje započelo tijekom krede. Fosilni nalazi potvrđuju znatnu raznolikost skupine već u kasnoj kredi, a novija istraživanja opisala su i potpuno izumrlu višu razvojnu granu unutar reda. Filogenomska analiza Thomasa i suradnika iz 2021., temeljena na stotinama jezgrenih gena, potvrdila je monofiletičnost glavnih razvojnih skupina ''Cornales''. U podjeli s većim brojem porodica dobiven je odnos u kojem skupinu čine ''Cornaceae + Alangiaceae'', ''Grubbiaceae + Curtisiaceae'' te skupina ''Mastixiaceae + Davidiaceae + Nyssaceae'', dok se na drugoj velikoj grani nalaze Hydrostachyaceae uz ''Hydrangeaceae + Loasaceae''.Comprehending Cornales Položaj Hydrostachyaceae najnestabilniji je dio filogenije reda. Nuklearni podaci uglavnom ih povezuju s Hydrangeaceae i Loasaceae, ali među pojedinim genima postoji znatno neslaganje koje može biti posljedica drevne hibridizacije, protoka gena ili nepotpunog razdvajanja nasljednih linija.<ref name="Comprehending Cornales "/> <ref name="Comprehending Cornales ">[https://bsapubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/ajb2.1696 Comprehending Cornales: phylogenetic reconstruction of the order using the Angiosperms353 probe set], pristupljeno 26. kolovoza 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Ime ''Cornales'' objavio je njemački botaničar [[Johann Heinrich Friedrich Link]] 1829. godine u drugom svesku djela ''Handbuch zur Erkennung der nutzbarsten und am häufigsten vorkommenden Gewächse'', na stranici 2. Nomenklaturni pregled Reveala i Chasea navodi datum objave između 4. i 11. srpnja 1829. godine. Opseg reda dugo je bio vrlo nestabilan. Starija široko shvaćena Cornaceae služila je kao svojevrsno spremište za brojne slabo poznate drvenaste skupine. Molekularna istraživanja pokazala su da mnogi nekadašnji „srodnici drijena” uopće ne pripadaju Cornales: ''Griselinia'' i ''Torricellia'' danas su u Apiales, ''Helwingia'' u Aquifoliales, a ''Garrya'' i ''Aucuba'' u Garryales. Istodobno su u Cornales uključene morfološki vrlo različite Hydrangeaceae, Loasaceae, Hydrostachyaceae i Grubbiaceae. APG III iz 2009. priznavao je šest porodica jer je Nyssaceae uključivao u široko shvaćene Cornaceae. APG IV iz 2016. ponovno je izdvojio Nyssaceae kao samostalnu porodicu, čime je broj porodica porastao na sedam. APG V nije među svojim promjenama naveo daljnju izmjenu Cornales, pa taj opseg ostaje na snazi. U specijalističkoj literaturi može se susresti i finija podjela na deset porodica. U tom tretmanu iz Cornaceae se izdvaja ''Alangiaceae'', a iz Nyssaceae još ''Davidiaceae'' i ''Mastixiaceae''. Filogenetski odnosi pritom nisu bitno drukčiji; razlika se odnosi ponajprije na rang kojim se označavaju pojedine dobro poduprte razvojne grane. Hassler slijedi širi tretman: ''Alangiaceae'' vodi kao sinonim Cornaceae, a ''Davidiaceae'' i ''Mastixiaceae'' kao sinonime Nyssaceae.<ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/mobot/research/apweb/ Mobot], pristupljeno 26. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi reda == Na razini reda navode se sljedeća povijesna imena: * ''Alangiales'' <small>Mart.</small> * ''Grubbiales'' <small>Doweld</small> * ''Hortensiales'' <small>J.Presl</small> * ''Hydrangeales'' <small>Mart.</small> * ''Hydrostachyales'' <small>Diels ex Reveal</small> * ''Loasales'' <small>Juss. ex Bercht. & J.Presl</small> * ''Nyssales'' <small>Mart.</small> * ''Philadelphales'' <small>Link</small> Imena ''Cornanae'' i ''Loasanae'', koja se također mogu pronaći u klasifikacijskim bazama, pripadaju rangu nadreda i zato ih ne treba miješati sa sinonimima reda. == Porodice == Prema suvremenom APG opsegu red obuhvaća sedam porodica: * ''[[Cornaceae]]'' <small>Bercht. ex J.Presl</small> * ''[[Curtisiaceae]]'' <small>(Harms) Takht.</small> * ''[[Grubbiaceae]]'' <small>Endl. ex Meisn.</small> * ''[[Hydrangeaceae]]'' <small>Dumort.</small> * ''[[Hydrostachyaceae]]'' <small>Engl.</small> * ''[[Loasaceae]]'' <small>Juss.</small> * ''[[Nyssaceae]]'' <small>Juss. ex Dumort.</small> World Flora Online 2026. navodi upravo tih sedam porodica. == Porodice i rodovi == {{div col|cols=3}} # '''Familia ''[[Hydrostachyaceae]]''''' <small>Engl.</small> (20 spp.) ## ''[[Hydrostachys]]'' <small>Thouars</small> (20 spp.) # '''Familia ''[[Loasaceae]]''''' <small>Juss.</small> (329 spp.) ## Subfamilia ''[[Eucnidoideae]]'' ined. ### ''[[Eucnide]]'' <small>Zucc.</small> (14 spp.) ## Subfamilia ''[[Schismocarpoideae]]'' ined. ### ''[[Schismocarpus]]'' <small>S.F.Blake</small> (2 spp.) ## Subfamilia ''[[Loasoideae]]'' <small>Gilg</small> ### Tribus ''[[Loaseae]]'' <small>Rchb.</small> #### ''[[Aosa]]'' <small>Weigend</small> (8 spp.) #### ''[[Blumenbachia]]'' <small>Schrad.</small> (10 spp.) #### ''[[Caiophora]]'' <small>J. Presl</small> (38 spp.) #### ''[[Grausa]]'' <small>Weigend & R. H. Acuña</small> (6 spp.) #### ''[[Loasa]]'' <small>Adans.</small> (23 spp.) #### ''[[Nasa]]'' <small>Weigend</small> (98 spp.) #### ''[[Pinnasa]]'' <small>Weigend & R. H. Acuña</small> (7 spp.) #### ''[[Presliophytum]]'' <small>(Urb. & Gilg) Weigend</small> (5 spp.) #### ''[[Scyphanthus]]'' <small>[D. Don]</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Klaprothieae]]'' <small>Gilg</small> #### ''[[Plakothira]]'' <small>Florence</small> (3 spp.) #### ''[[Xylopodia]]'' <small>Weigend</small> (2 spp.) #### ''[[Klaprothia]]'' <small>Kunth</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Cnidoneae]]'' <small>Fenzl</small> #### ''[[Cnidone]]'' <small>E.Mey. ex Fenzl</small> (2 spp.) ### ''[[Huidobria]]'' <small>Gay</small> (2 spp.) ### ''[[Prosa]]'' <small>R.H.Acuña & Weigend</small> (2 spp.) ## Subfamilia ''[[Mentzelioideae]]'' <small>(Rchb.) Gilg</small> ### ''[[Mentzelia]]'' <small>L.</small> (97 spp.) ## Subfamilia [[Gronovioideae]] <small>(Rchb.) M. Roem.</small> ### ''[[Gronovia]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ### ''[[Fuertesia]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ### ''[[Cevallia]]'' <small>Lag.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Petalonychoideae]]'' <small>Weigend</small> ### ''[[Petalonyx]]'' <small>A. Gray</small> (5 spp.) # '''Familia ''[[Hydrangeaceae]]''''' <small>Dumort.</small> (220 spp.) ## Subfamilia ''[[Jamesioideae]]'' <small>L. Hufford</small> ### ''[[Jamesia]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (2 spp.) ### ''[[Fendlera]]'' <small>Engelm. & A. Gray</small> (4 spp.) ## Subfamilia ''[[Hydrangeoideae]]'' <small>Burnett</small> ### Tribus ''[[Philadelpheae]]'' <small>DC. ex Duby</small> #### ''[[Fendlerella]]'' <small>A. Heller</small> (4 spp.) #### ''[[Whipplea]]'' <small>Torr.</small> (1 sp.) #### ''[[Deutzia]]'' <small>Thunb.</small> (64 spp.) #### ''[[Kirengeshoma]]'' <small>Yatabe</small> (1 sp.) #### ''[[Philadelphus]]'' <small>L.</small> (54 spp.) #### ''[[Carpenteria]]'' <small>Torr.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Hydrangeeae]]'' <small>DC.</small> #### ''[[Hydrangea]]'' <small>L.</small> (89 spp.) # '''Familia ''[[Curtisiaceae]]''''' <small>(Harms) Takht.</small> (1 sp.) ## ''[[Curtisia]]'' <small>Aiton</small> (1 sp.) # '''Familia ''[[Grubbiaceae]]''''' <small>Endl. ex Meisn.</small> (3 spp.) ## ''[[Grubbia]]'' <small>P.J.Bergius</small> (3 spp.) # '''Familia ''[[Nyssaceae]]''''' Juss. ex Dumort. (38 spp.) ## Subfamilia ''[[Mastixioideae]]'' <small>Harms</small> ### ''[[Mastixia]]'' <small>Blume</small> (22 spp.) ## Subfamilia ''[[Davidioideae]]'' <small>Harms</small> ### ''[[Davidia (Plantae)|Davidia]]'' <small>Baill.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Nyssoideae]]'' <small>Arn.</small> ### ''[[Nyssa]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ### ''[[Diplopanax]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> (2 spp.) ### ''[[Camptotheca]]'' <small>Decne.</small> (2 spp.) # '''Familia ''[[Cornaceae]]''''' <small>Bercht. & J. Presl</small> (108 spp.) ## Subfamilia [[Alangioideae]] <small>Burnett</small> ### ''[[Alangium]]'' <small>Lam.</small> (58 spp.) ## Subfamilia ''[[Cornoideae]]'' <small>Endl.</small> ### ''[[Cornus]]'' <small>L.</small> (50 spp.) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Drjenolike| ]] [[Kategorija:Redovi Asteranae]] jl1fo15i52qd8kpuah2blvtg2k4pmj4 0 584285 7615338 7614798 2026-10-08T18:30:06Z Zeljko 1196 7615338 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Balzaminovke | slika = Korina 2010-08-25 Impatiens glandulifera 2.jpg | slika_opis = ''[[Impatiens glandulifera]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = ''Balsaminaceae'' | familia_autorstvo= [[Achille Richard|A. Rich.]], 1822 }} '''Balzaminovke''' (neticaljke, {{lat.|Balsaminaceae}}), porodica su zeljastih cvjetnica iz reda ''[[Ericales]]''. Obuhvaćaju dva roda, ''[[Hydrocera]]'' i ''[[Impatiens]]'', s približno 1200 vrsta. Većina vrsta pripada rodu ''Impatiens'', koji je osobito raznolik u tropskim i suptropskim planinskim područjima [[Stari svijet|Staroga svijeta]], dok je ''Hydrocera'' monotipski rod južne i jugoistočne [[Azija|Azije]]. <ref name="Kew "/> == Opis == Balzaminovke su većinom jednogodišnje ili višegodišnje zeljaste biljke, često s mesnatim, vodenastim i djelomično prozirnim stabljikama te odebljalim koljencima. Rjeđe su polugrmovi. Listovi su jednostavni, bez pravih palistića, naizmjenični, nasuprotni ili pršljenasti; rub može biti cijel, nazubljen ili narovašen, a pri osnovi peteljke ili plojke često se nalaze žlijezde. <ref name="KewI ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126612-1/general-information Plants of the World Online, Opis], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Cvjetovi su dvospolni, izrazito dvobočno simetrični i često vrlo upadljivo obojeni. Čašku čine najčešće tri do pet lapova; jedan od njih redovito je povećan i tvori nektarijsku ostrugu. Vjenčić ima pet latica, pri čemu su kod roda Impatiens bočne latice srasle u dva para. Prašnika je pet; njihove niti i antere međusobno su povezane i nad plodnicom oblikuju svojevrsnu kapicu. Plodnica je nadrasla, najčešće peterogradna, s aksilnom placentacijom i brojnim sjemenim zametcima. <ref name="KewI "/> Plod se u dva roda bitno razlikuje. Kod Impatiens razvija se mesnata kapsula koja se pri sazrijevanju naglo i eksplozivno otvara, pri čemu se zaklopci uvijaju i izbacuju sjemenke. Kod Hydrocera plod je naprotiv mesnata koštunica koja se ne otvara eksplozivno i sadrži pet koštica. Ta je razlika jedan od najjasnijih morfoloških znakova između dvaju rodova. <ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/research/APWeb/Ericalesweb.htm APweb], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Porodica je najraznolikija u tropskim i suptropskim područjima Staroga svijeta, osobito u planinskim šumama Afrike, Madagaskara, Himalaje, Indije, Kine i jugoistočne Azije. Rod Impatiens prirodno je rasprostranjen i u umjerenoj Aziji, Europi te Sjevernoj i Srednjoj Americi, dok u Južnoj Americi nema prirodnih predstavnika. <ref name="Kew "/> ''[[Hydrocera triflora]]'' prirodno raste od južne Indije i [[Šri Lanka|Šri Lanke]] preko jugoistočne Azije do Jave i [[Sulawesi]]ja, pretežno na močvarnim i drugim vrlo vlažnim staništima. <ref name="Mobot "/> == Sistematika i povijest == Porodicu je Achille Richard ustanovio 1822. godine u djelu Dictionnaire Classique d'Histoire Naturelle, sv. 2, str. 173. Ime je danas konzervirano (nom. cons.), a tipski rod je Balsamina Mill., koji se danas uključuje u rod Impatiens. <ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/77126612-1 IPNI], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Suvremena klasifikacija smješta Balsaminaceae u red [[Ericales]]. Molekularne analize potvrđuju da je porodica monofiletska te da se dijeli na dvije glavne grane koje odgovaraju rodovima Hydrocera i Impatiens; ta su dva roda međusobno sestrinske skupine. <ref name="Springer Link ">[https://link.springer.com/article/10.1186/s12870-024-05964-y Exploring the phylogenetic framework and trait evolution of Impatiens through chloroplast genome analysis], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Neravnoteža u broju vrsta između njih izrazita je: Hydrocera je monotipska, dok Kew trenutačno prihvaća 1187 vrsta Impatiensa. Velika raznolikost potonjeg roda razvila se osobito u tropskim i suptropskim planinskim područjima. <ref name="KewII ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:325983-2 Plants of the World Online, Impatiens], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref>: == Sinonimi == Za porodicu su zabilježena dva važna sinonimna imena<ref name="NPGS Web ">[https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomyfamily?id=128 USDA National Plant Germplasm System], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref>: * ''Hydroceraceae'' — nelegitimno ime; * ''Impatientaceae'' <small>Lem.</small> Hassler uz porodicu navodi i povijesna imena nižih rangova ''Balsamineae'' <small>Dumort.</small>, ''Balsaminineae'' <small>Engl.</small> i ''Balsaminoideae'' <small>Arn.</small>, ali nisu imena obiteljskog ranga. <ref name="worldplants.de ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1791484109 Hassler], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Rodovi == Kew prihvaća samo dva<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77126612-1 Plants of the World Online], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref>: # ''[[Hydrocera]]'' <small>Blume ex Wight & Arn.</small> — monotipski rod; jedina vrsta ''Hydrocera triflora'' <small>(L.) Wight & Arn.</small> # ''[[Impatiens]]'' <small>Riv. ex L.</small> — 1187 prihvaćenih vrsta prema Kewu. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Balzaminovke| ]] [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] b2og8a0fvo51mvsfjx6b7pafr3lzrvr 7615339 7615338 2026-10-08T18:35:28Z Zeljko 1196 7615339 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Balzaminovke | slika = Korina 2010-08-25 Impatiens glandulifera 2.jpg | slika_opis = ''[[Impatiens glandulifera]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = ''Balsaminaceae'' | familia_autorstvo= [[Achille Richard|A. Rich.]], 1822 }} [[Datoteka:Hydrocera triflora 214275276.jpg|mini|lijevo|''[[Hydrocera triflora]]'']] [[Datoteka:Flowers-on-rock-area-in-kannur-2.JPG|mini|lijevo|''[[Impatiens minor]]'']] [[Datoteka:An Orange Flower.JPG|mini|lijevo|''[[Impatiens hawkeri]]'']] '''Balzaminovke''' (neticaljke, {{lat.|Balsaminaceae}}), porodica su zeljastih cvjetnica iz reda ''[[Ericales]]''. Obuhvaćaju dva roda, ''[[Hydrocera]]'' i ''[[Impatiens]]'', s približno 1200 vrsta. Većina vrsta pripada rodu ''Impatiens'', koji je osobito raznolik u tropskim i suptropskim planinskim područjima [[Stari svijet|Staroga svijeta]], dok je ''Hydrocera'' monotipski rod južne i jugoistočne [[Azija|Azije]]. <ref name="Kew "/> == Opis == Balzaminovke su većinom jednogodišnje ili višegodišnje zeljaste biljke, često s mesnatim, vodenastim i djelomično prozirnim stabljikama te odebljalim koljencima. Rjeđe su polugrmovi. Listovi su jednostavni, bez pravih palistića, naizmjenični, nasuprotni ili pršljenasti; rub može biti cijel, nazubljen ili narovašen, a pri osnovi peteljke ili plojke često se nalaze žlijezde. <ref name="KewI ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126612-1/general-information Plants of the World Online, Opis], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Cvjetovi su dvospolni, izrazito dvobočno simetrični i često vrlo upadljivo obojeni. Čašku čine najčešće tri do pet lapova; jedan od njih redovito je povećan i tvori nektarijsku ostrugu. Vjenčić ima pet latica, pri čemu su kod roda Impatiens bočne latice srasle u dva para. Prašnika je pet; njihove niti i antere međusobno su povezane i nad plodnicom oblikuju svojevrsnu kapicu. Plodnica je nadrasla, najčešće peterogradna, s aksilnom placentacijom i brojnim sjemenim zametcima. <ref name="KewI "/> Plod se u dva roda bitno razlikuje. Kod Impatiens razvija se mesnata kapsula koja se pri sazrijevanju naglo i eksplozivno otvara, pri čemu se zaklopci uvijaju i izbacuju sjemenke. Kod Hydrocera plod je naprotiv mesnata koštunica koja se ne otvara eksplozivno i sadrži pet koštica. Ta je razlika jedan od najjasnijih morfoloških znakova između dvaju rodova. <ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/research/APWeb/Ericalesweb.htm APweb], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Porodica je najraznolikija u tropskim i suptropskim područjima Staroga svijeta, osobito u planinskim šumama Afrike, Madagaskara, Himalaje, Indije, Kine i jugoistočne Azije. Rod Impatiens prirodno je rasprostranjen i u umjerenoj Aziji, Europi te Sjevernoj i Srednjoj Americi, dok u Južnoj Americi nema prirodnih predstavnika. <ref name="Kew "/> ''[[Hydrocera triflora]]'' prirodno raste od južne Indije i [[Šri Lanka|Šri Lanke]] preko jugoistočne Azije do Jave i [[Sulawesi]]ja, pretežno na močvarnim i drugim vrlo vlažnim staništima. <ref name="Mobot "/> == Sistematika i povijest == Porodicu je Achille Richard ustanovio 1822. godine u djelu Dictionnaire Classique d'Histoire Naturelle, sv. 2, str. 173. Ime je danas konzervirano (nom. cons.), a tipski rod je Balsamina Mill., koji se danas uključuje u rod Impatiens. <ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/77126612-1 IPNI], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Suvremena klasifikacija smješta Balsaminaceae u red [[Ericales]]. Molekularne analize potvrđuju da je porodica monofiletska te da se dijeli na dvije glavne grane koje odgovaraju rodovima Hydrocera i Impatiens; ta su dva roda međusobno sestrinske skupine. <ref name="Springer Link ">[https://link.springer.com/article/10.1186/s12870-024-05964-y Exploring the phylogenetic framework and trait evolution of Impatiens through chloroplast genome analysis], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Neravnoteža u broju vrsta između njih izrazita je: Hydrocera je monotipska, dok Kew trenutačno prihvaća 1187 vrsta Impatiensa. Velika raznolikost potonjeg roda razvila se osobito u tropskim i suptropskim planinskim područjima. <ref name="KewII ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:325983-2 Plants of the World Online, Impatiens], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref>: == Sinonimi == Za porodicu su zabilježena dva važna sinonimna imena<ref name="NPGS Web ">[https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomyfamily?id=128 USDA National Plant Germplasm System], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref>: * ''Hydroceraceae'' — nelegitimno ime; * ''Impatientaceae'' <small>Lem.</small> Hassler uz porodicu navodi i povijesna imena nižih rangova ''Balsamineae'' <small>Dumort.</small>, ''Balsaminineae'' <small>Engl.</small> i ''Balsaminoideae'' <small>Arn.</small>, ali nisu imena obiteljskog ranga. <ref name="worldplants.de ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1791484109 Hassler], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Rodovi == Kew prihvaća samo dva<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77126612-1 Plants of the World Online], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref>: # ''[[Hydrocera]]'' <small>Blume ex Wight & Arn.</small> — monotipski rod; jedina vrsta ''Hydrocera triflora'' <small>(L.) Wight & Arn.</small> # ''[[Impatiens]]'' <small>Riv. ex L.</small> — 1187 prihvaćenih vrsta prema Kewu. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Balzaminovke| ]] [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] hx985ft9rl7qqgtugezihl4wyr4g85z 7615340 7615339 2026-10-08T18:39:53Z Zeljko 1196 /* Sistematika i povijest */ 7615340 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Balzaminovke | slika = Korina 2010-08-25 Impatiens glandulifera 2.jpg | slika_opis = ''[[Impatiens glandulifera]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = ''Balsaminaceae'' | familia_autorstvo= [[Achille Richard|A. Rich.]], 1822 }} [[Datoteka:Hydrocera triflora 214275276.jpg|mini|lijevo|''[[Hydrocera triflora]]'']] [[Datoteka:Flowers-on-rock-area-in-kannur-2.JPG|mini|lijevo|''[[Impatiens minor]]'']] [[Datoteka:An Orange Flower.JPG|mini|lijevo|''[[Impatiens hawkeri]]'']] '''Balzaminovke''' (neticaljke, {{lat.|Balsaminaceae}}), porodica su zeljastih cvjetnica iz reda ''[[Ericales]]''. Obuhvaćaju dva roda, ''[[Hydrocera]]'' i ''[[Impatiens]]'', s približno 1200 vrsta. Većina vrsta pripada rodu ''Impatiens'', koji je osobito raznolik u tropskim i suptropskim planinskim područjima [[Stari svijet|Staroga svijeta]], dok je ''Hydrocera'' monotipski rod južne i jugoistočne [[Azija|Azije]]. <ref name="Kew "/> == Opis == Balzaminovke su većinom jednogodišnje ili višegodišnje zeljaste biljke, često s mesnatim, vodenastim i djelomično prozirnim stabljikama te odebljalim koljencima. Rjeđe su polugrmovi. Listovi su jednostavni, bez pravih palistića, naizmjenični, nasuprotni ili pršljenasti; rub može biti cijel, nazubljen ili narovašen, a pri osnovi peteljke ili plojke često se nalaze žlijezde. <ref name="KewI ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126612-1/general-information Plants of the World Online, Opis], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Cvjetovi su dvospolni, izrazito dvobočno simetrični i često vrlo upadljivo obojeni. Čašku čine najčešće tri do pet lapova; jedan od njih redovito je povećan i tvori nektarijsku ostrugu. Vjenčić ima pet latica, pri čemu su kod roda Impatiens bočne latice srasle u dva para. Prašnika je pet; njihove niti i antere međusobno su povezane i nad plodnicom oblikuju svojevrsnu kapicu. Plodnica je nadrasla, najčešće peterogradna, s aksilnom placentacijom i brojnim sjemenim zametcima. <ref name="KewI "/> Plod se u dva roda bitno razlikuje. Kod Impatiens razvija se mesnata kapsula koja se pri sazrijevanju naglo i eksplozivno otvara, pri čemu se zaklopci uvijaju i izbacuju sjemenke. Kod Hydrocera plod je naprotiv mesnata koštunica koja se ne otvara eksplozivno i sadrži pet koštica. Ta je razlika jedan od najjasnijih morfoloških znakova između dvaju rodova. <ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/research/APWeb/Ericalesweb.htm APweb], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Porodica je najraznolikija u tropskim i suptropskim područjima Staroga svijeta, osobito u planinskim šumama Afrike, Madagaskara, Himalaje, Indije, Kine i jugoistočne Azije. Rod Impatiens prirodno je rasprostranjen i u umjerenoj Aziji, Europi te Sjevernoj i Srednjoj Americi, dok u Južnoj Americi nema prirodnih predstavnika. <ref name="Kew "/> ''[[Hydrocera triflora]]'' prirodno raste od južne Indije i [[Šri Lanka|Šri Lanke]] preko jugoistočne Azije do Jave i [[Sulawesi]]ja, pretežno na močvarnim i drugim vrlo vlažnim staništima. <ref name="Mobot "/> == Sistematika i povijest == Porodicu je Achille Richard ustanovio 1822. godine u djelu Dictionnaire Classique d'Histoire Naturelle, sv. 2, str. 173. Ime je danas konzervirano (nom. cons.), a tipski rod je Balsamina Mill., koji se danas uključuje u rod Impatiens. <ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/77126612-1 IPNI], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Suvremena klasifikacija smješta Balsaminaceae u red [[Ericales]]. Molekularne analize potvrđuju da je porodica monofiletska te da se dijeli na dvije glavne grane koje odgovaraju rodovima Hydrocera i Impatiens; ta su dva roda međusobno sestrinske skupine. <ref name="Springer Link ">[https://link.springer.com/article/10.1186/s12870-024-05964-y Exploring the phylogenetic framework and trait evolution of Impatiens through chloroplast genome analysis], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Neravnoteža u broju vrsta između njih izrazita je: Hydrocera je monotipska, dok Kew trenutačno prihvaća 1187 vrsta Impatiensa. Velika raznolikost potonjeg roda razvila se osobito u tropskim i suptropskim planinskim područjima. <ref name="KewII ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:325983-2 Plants of the World Online, Impatiens], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == Za porodicu su zabilježena dva važna sinonimna imena<ref name="NPGS Web ">[https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomyfamily?id=128 USDA National Plant Germplasm System], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref>: * ''Hydroceraceae'' — nelegitimno ime; * ''Impatientaceae'' <small>Lem.</small> Hassler uz porodicu navodi i povijesna imena nižih rangova ''Balsamineae'' <small>Dumort.</small>, ''Balsaminineae'' <small>Engl.</small> i ''Balsaminoideae'' <small>Arn.</small>, ali nisu imena obiteljskog ranga. <ref name="worldplants.de ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1791484109 Hassler], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Rodovi == Kew prihvaća samo dva<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77126612-1 Plants of the World Online], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref>: # ''[[Hydrocera]]'' <small>Blume ex Wight & Arn.</small> — monotipski rod; jedina vrsta ''Hydrocera triflora'' <small>(L.) Wight & Arn.</small> # ''[[Impatiens]]'' <small>Riv. ex L.</small> — 1187 prihvaćenih vrsta prema Kewu. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Balzaminovke| ]] [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] bp51fq6vcm5lcviea7dgj2d9zp7pcf4 0 584395 7615327 7614879 2026-10-08T17:43:23Z Zeljko 1196 7615327 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Clematoclethra'' | slika = Clematoclethra-scandens-subsp-hemsleyi UBCBG Cutler 20180526 124617.jpg | slika_opis = ''C. scandens subsp. hemsleyi''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Actinidiaceae]] | subfamilia = [[Clematoclethroideae]] | subfamilia_autorstvo = Gilg | genus = '''''Clematoclethra''''' | genus_autorstvo= (Franch.) Maxim., 1889 | species = ''C. scandens'' | subspecies = | dvoimeno = ''Clematoclethra scandens'' | dvoimeno_autorstvo = (Franch.) Maxim., 1889 }} '''''Clematoclethra''''' <small>(Franch.) Maxim.</small> monotipski je rod listopadnih drvenastih penjačica iz porodice ''[[Actinidiaceae]]'', reda ''[[Ericales]]''. Obuhvaća samo vrstu ''Clematoclethra scandens'' <small>(Franch.) Maxim.</small>, izrazito promjenjivu kinesku [[endem]]sku biljku podijeljenu na četiri podvrste. Prirodno raste u [[šuma]]ma, [[šikara]]ma, planinskim dolinama i na padinama središnje i zapadne [[Kina|Kine]], uglavnom na 1000–3900 m nadmorske visine. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:39023-1 Plants of the World Online], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Opis == Biljke su listopadne drvenaste penjačice. Mlade grančice mogu biti gole ili različito obrasle kratkim, pustastim, vunastim ili čekinjastim dlakama. Ljuske [[pup]]ova crnosmeđe su, kožaste i trajne te ostaju skupljene pri osnovi mladih izbojaka. [[Listovi]] su jednostavni, na peteljkama, papirasti do kožasti; rub im je cijel ili fino čekinjasto odnosno žuljevito nazubljen. <ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni, pojedinačni ili skupljeni u pazušne cimozne [[cvat]]ove. [[Čaška|Čašku]] čini pet preklapajućih [[lap]]ova sraslih pri osnovi, a vjenčić pet slobodnih preklapajućih [[latica]]. [[Prašnik]]a je 10; niti su kratke i debele, pri osnovi proširene. Antere su jajaste, pokretne i dvogradne, a zbog savijanja niti nakon cvatnje postaju obrnuto usmjerene. <ref name="Flora "/> Plodnica je kuglasta, gola, peterorebrasta i peterogradna, sa 8–10 sjemenih zametaka u svakom pretincu. Pet vratova [[Tučak|tučka]] potpuno je međusobno sraslo u valjkast do nitast stupić, na čijem se vrhu nalazi mala peterorežnjasta njuška. [[Plod]] je bobičast ili kožasta kapsula, pri sušenju izrazito peterorebrasta; svaki plodni list najčešće razvija po jednu sjemenku. [[Sjeme]]nke su obrnuto trokutaste i glatke. <ref name="Flora ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=107314 Flora of China], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Kod ''C. scandens'' listovi su vrlo promjenjivi, od jajastih i eliptičnih do lancetastih ili duguljasto obrnuto jajastih, 3–15 × 1,5–8 cm. Cvjetovi su bijeli ili bjelkastozeleni, latice katkad crvenkasto nahukane. Plod je gotovo kuglast, promjera oko 5–7, rijetko do 10 mm, crven ili ljubičast do crn. Cvate u lipnju i srpnju, a plodovi dozrijevaju od srpnja do rujna. Broj kromosoma je 2n = 48. <ref name="FloraI ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=200013990 Flora of China, Clematoclethra scandens], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je endemična za Kinu. Flora of China navodi [[Chongqing]], [[Gansu]], [[Guangxi]], [[Guizhou]], [[Henan]], [[Hubei]], [[Ningxia]], [[Qinghai]], [[Shaanxi]], [[Shanxi]], [[Sichuan]] i [[Yunnan]]. Naseljava šume, šikare, planinske padine i doline na približno 1000–3900 m. <ref name="FloraI "/> Kew rod također ograničava na Kinu i vodi ga iz sjeverno-središnje, južno-središnje i jugoistočne Kine, Unutarnje Mongolije i Qinghaija. <ref name="Kew "/> == Sistematika i povijest == Prvi poznati primjerak sakupio je [[Armand David]] u središnjem Sichuanu u srpnju 1869. <ref name="International Dendrology Society ">[https://www.dendrology.org/publications/dendrology/clematoclethra-scandens/ International Dendrology Society], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> [[Adrien René Franchet]] opisao ga je [[1888.]] kao ''Clethra scandens'' i za njega unutar roda Clethra ustanovio sekciju ''Clematoclethra''. <ref name="Trees "/> [[Carl Johann Maximowicz]] podigao je Franchetovu sekciju na rang samostalnog roda kao ''Clematoclethra'' <small>(Franch.) Maxim.</small> <ref name="Trees ">[https://www.treesandshrubsonline.org/articles/clematoclethra/clematoclethra-scandens/ Trees and Shrubs], pristupljeno 7. listopada 2026.</ref>. Kew objavu roda datira u 1889., dok IPNI kombinaciju C. scandens iz istoga 11. sveska navodi iz 1890. <ref name="Kew "/> Tijekom 19. i 20. stoljeća opisano je mnogo navodnih vrsta roda, ali su Y.C. Tang i Q.Y. Xiang 1989. njegovu veliku morfološku promjenjivost protumačili kao jednu vrstu s četiri podvrste. Taj raspored danas prihvaćaju i Kew i Hassler. Hassler C. scandens izričito opisuje kao „vrlo promjenjivu vrstu”. == Podvrste == # ''[[Clematoclethra scandens subsp. actinidioides]]'' <small>(Maxim.) Y.C.Tang & Q.Y.Xiang</small> # ''[[Clematoclethra scandens subsp. hemsleyi]]'' <small>(Baill.) Y.C.Tang & Q.Y.Xiang</small> # ''[[Clematoclethra scandens subsp. scandens]]'' # ''[[Clematoclethra scandens subsp. tomentella]]'' <small>(Franch.) Y.C.Tang & Q.Y.Xiang</small> == Sinonimi == * Rod: ''Clethra sect. Clematoclethra'' <small>Franch.</small> — bazionim rodnog imena. <ref name="IPNI ">[https://ipni.org/n/60437856-2 IPNI], pristupljeno 7. listopada 2026.</ref> * Vrsta: ''Clethra scandens'' <small>Franch.</small> in Nouv. Arch. Mus. Hist. Nat., sér. 2, 10: 53 (1887 publ. 1888) Homotipski <ref name="Kew "/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi aktinidijevki]] si77eezric3qwa0zhzdexwrkog0rg1k 7615328 7615327 2026-10-08T17:44:28Z Zeljko 1196 7615328 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Clematoclethra'' | slika = Clematoclethra-scandens-subsp-hemsleyi UBCBG Cutler 20180526 124617.jpg | slika_opis = ''C. scandens subsp. hemsleyi''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Actinidiaceae]] | subfamilia = [[Clematoclethroideae]] | subfamilia_autorstvo = Gilg | genus = '''''Clematoclethra''''' | genus_autorstvo= (Franch.) Maxim., 1889 | species = ''C. scandens'' | subspecies = | dvoimeno = ''Clematoclethra scandens'' | dvoimeno_autorstvo = (Franch.) Maxim., 1889 }} '''''Clematoclethra''''' <small>(Franch.) Maxim.</small> monotipski je rod listopadnih drvenastih penjačica iz porodice ''[[Actinidiaceae]]'', reda ''[[Ericales]]''. Obuhvaća samo vrstu ''Clematoclethra scandens'' <small>(Franch.) Maxim.</small>, izrazito promjenjivu kinesku [[endem]]sku biljku podijeljenu na četiri podvrste. Prirodno raste u [[šuma]]ma, [[šikara]]ma, planinskim dolinama i na padinama središnje i zapadne [[Kina|Kine]], uglavnom na 1000–3900 m nadmorske visine. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:39023-1 Plants of the World Online], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Opis == Biljke su listopadne drvenaste penjačice. Mlade grančice mogu biti gole ili različito obrasle kratkim, pustastim, vunastim ili čekinjastim dlakama. Ljuske [[pup]]ova crnosmeđe su, kožaste i trajne te ostaju skupljene pri osnovi mladih izbojaka. [[Listovi]] su jednostavni, na peteljkama, papirasti do kožasti; rub im je cijel ili fino čekinjasto odnosno žuljevito nazubljen. <ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni, pojedinačni ili skupljeni u pazušne cimozne [[cvat]]ove. [[Čaška|Čašku]] čini pet preklapajućih [[lap]]ova sraslih pri osnovi, a vjenčić pet slobodnih preklapajućih [[latica]]. [[Prašnik]]a je 10; niti su kratke i debele, pri osnovi proširene. Antere su jajaste, pokretne i dvogradne, a zbog savijanja niti nakon cvatnje postaju obrnuto usmjerene. <ref name="Flora "/> Plodnica je kuglasta, gola, peterorebrasta i peterogradna, sa 8–10 sjemenih zametaka u svakom pretincu. Pet vratova [[Tučak|tučka]] potpuno je međusobno sraslo u valjkast do nitast stupić, na čijem se vrhu nalazi mala peterorežnjasta njuška. [[Plod]] je bobičast ili kožasta kapsula, pri sušenju izrazito peterorebrasta; svaki plodni list najčešće razvija po jednu sjemenku. [[Sjeme]]nke su obrnuto trokutaste i glatke. <ref name="Flora ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=107314 Flora of China], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Kod ''C. scandens'' listovi su vrlo promjenjivi, od jajastih i eliptičnih do lancetastih ili duguljasto obrnuto jajastih, 3–15 × 1,5–8 cm. Cvjetovi su bijeli ili bjelkastozeleni, latice katkad crvenkasto nahukane. Plod je gotovo kuglast, promjera oko 5–7, rijetko do 10 mm, crven ili ljubičast do crn. Cvate u lipnju i srpnju, a plodovi dozrijevaju od srpnja do rujna. Broj kromosoma je 2n = 48. <ref name="FloraI ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=200013990 Flora of China, Clematoclethra scandens], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je endemična za Kinu. Flora of China navodi [[Chongqing]], [[Gansu]], [[Guangxi]], [[Guizhou]], [[Henan]], [[Hubei]], [[Ningxia]], [[Qinghai]], [[Shaanxi]], [[Shanxi]], [[Sichuan]] i [[Yunnan]]. Naseljava šume, šikare, planinske padine i doline na približno 1000–3900 m. <ref name="FloraI "/> Kew rod također ograničava na Kinu i vodi ga iz sjeverno-središnje, južno-središnje i jugoistočne Kine, Unutarnje Mongolije i Qinghaija. <ref name="Kew "/> == Sistematika i povijest == Prvi poznati primjerak sakupio je [[Armand David]] u središnjem Sichuanu u srpnju 1869. <ref name="International Dendrology Society ">[https://www.dendrology.org/publications/dendrology/clematoclethra-scandens/ International Dendrology Society], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> [[Adrien René Franchet]] opisao ga je [[1888.]] kao ''Clethra scandens'' i za njega unutar roda Clethra ustanovio sekciju ''Clematoclethra''. <ref name="Trees "/> [[Carl Johann Maximowicz]] podigao je Franchetovu sekciju na rang samostalnog roda kao ''Clematoclethra'' <small>(Franch.) Maxim.</small> <ref name="Trees ">[https://www.treesandshrubsonline.org/articles/clematoclethra/clematoclethra-scandens/ Trees and Shrubs], pristupljeno 7. listopada 2026.</ref>. Kew objavu roda datira u 1889., dok IPNI kombinaciju C. scandens iz istoga 11. sveska navodi iz 1890. <ref name="Kew "/> Tijekom 19. i 20. stoljeća opisano je mnogo navodnih vrsta roda, ali su Y.C. Tang i Q.Y. Xiang 1989. njegovu veliku morfološku promjenjivost protumačili kao jednu vrstu s četiri podvrste. Taj raspored danas prihvaćaju i Kew i Hassler. Hassler C. scandens izričito opisuje kao „vrlo promjenjivu vrstu”. == Podvrste == # ''[[Clematoclethra scandens subsp. actinidioides]]'' <small>(Maxim.) Y.C.Tang & Q.Y.Xiang</small> # ''[[Clematoclethra scandens subsp. hemsleyi]]'' <small>(Baill.) Y.C.Tang & Q.Y.Xiang</small> # ''[[Clematoclethra scandens subsp. scandens]]'' # ''[[Clematoclethra scandens subsp. tomentella]]'' <small>(Franch.) Y.C.Tang & Q.Y.Xiang</small> == Sinonimi == * Rod: ''Clethra sect. Clematoclethra'' <small>Franch.</small> — bazionim rodnog imena. <ref name="IPNI ">[https://ipni.org/n/60437856-2 IPNI], pristupljeno 7. listopada 2026.</ref> * Vrsta: ''Clethra scandens'' <small>Franch.</small> in Nouv. Arch. Mus. Hist. Nat., sér. 2, 10: 53 (1887 publ. 1888) Homotipski <ref name="Kew "/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi aktinidijevki]] 7kml5n72biqtlqufj4gzob402pff237 0 591257 7615303 7615002 2026-10-08T17:09:11Z Zeljko 1196 /* Sistematika i povijest */ 7615303 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kanadska hudoljetnica | slika = American medicinal plants (Plate 80) (6025413499).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis = Kanadska hudoljetnica | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Asterales]] | familia = [[Asteraceae]] | genus = '''''[[Erigeron]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''E. canadensis'' | subspecies = | dvoimeno = ''Erigeron canadensis'' | dvoimeno_autorstvo = [[L.]] | karta_raspon = | FCD = 3123 }} [[Datoteka:Erigeron canadensis (3).jpg|mini|lijevo|''E. canadensis''.]] [[Datoteka:Erigeron canadensis 2022-04-18 6756.jpg|mini|lijevo|''E. canadensis''.]] [[Datoteka:Erigeron canadensis from Britain by D Merrick 14.jpg|mini|lijevo|''E. canadensis''.]] [[Datoteka:Erigeron canadensis3.jpg|mini|lijevo|E. canadensis.]] ''Kanadska hudoljetnica'' ([[lat.]] ''Erigeron canadensis'' <small>L.</small>) [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnja]] je zeljasta biljka iz porodice glavočika (''[[Asteraceae]]''), reda ''[[Asterales]]''. Prirodno je rasprostranjena u [[Novi svijet|Novom svijetu]], a kao unesena vrsta proširila se po gotovo cijelom svijetu.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/203653-1 Plants of the World Online], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je naturalizirani invazivni neofit, čest na ruderalnim i drugim antropogenim staništima. Hrvatski naziv kanadska hudoljetnica potvrđuju Flora Croatica Database, Hrvatska enciklopedija i hrvatska literatura o invazivnim biljkama. == Opis == Biljka je uspravna i najčešće visoka 10–150 cm, s vretenastim [[Korijen (biljke)|korijenom]] i jednostavnom [[Stabljika|stabljikom]] koja se osobito u gornjem dijelu razgranjuje. Stabljika je obrasla kratkim ili stršećim dlačicama. [[Listovi]] su brojni, naizmjenični i uski; donji su obrnuto lancetasti, mogu dosegnuti oko 10 × 1 cm i postupno se sužavaju u peteljku, dok su srednji i gornji linearni do usko lancetasti i uglavnom sjedeći. Donji listovi često venu i otpadaju prije završetka cvatnje. <ref name="hirc.botanic.hr ">[https://hirc.botanic.hr/services/Reports.svc/PDFInvazivna?idVrste=3123 FCD], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Sitne cvjetne glavice široke su tek nekoliko milimetara i u velikom su broju skupljene u razgranate metličaste [[cvat]]ove. Na rubu glavice nalaze se brojni ženski cvjetovi s vrlo kratkim bjelkastim jezičcima, dok su središnji [[cvjetovi]] dvospolni, cjevasti i žućkasti. Ovojni listići glavice uski su i lancetasti. <ref name="KewI ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A203653-1/general-information Plants of the World Online, Opis], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> [[Plod]] je sitna suha roška duga približno 1–1,5 mm, s papusom sastavljenim od dlačica dugih oko 3 mm. Papus omogućuje da se [[plod]]ovi lako prenose [[vjetar|vjetrom]] na velike udaljenosti. Jedna biljka može proizvesti vrlo velik broj sjemenki, što je jedan od glavnih razloga njezina brzog širenja. <ref name="KewI "/> == Životni ciklus == Kanadska hudoljetnica je [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnja biljka]]. Sjeme može niknuti u [[proljeće]], ali dio biljaka niče i potkraj vegetacijske sezone te prezimljuje kao niska rozeta. Tijekom sljedeće vegetacijske sezone stabljika se naglo izduži, biljka procvate, proizvede sjeme i zatim ugine. <ref name="Kew "/> == Rasprostranjenost i stanište == Prirodni areal vrste obuhvaća velik dio Sjeverne, Srednje i Južne [[Amerika|Amerike]] te [[Karibi|Kariba]]. Danas je unesena i naturalizirana u velikom dijelu [[Europa|Europe]], [[Azija|Azije]], [[Afrika|Afrike]], [[Australija|Australije]] i na brojnim oceanskim otocima. Kew je navodi kao jednu od vrlo široko rasprostranjenih unesenih vrsta. <ref name="Kew "/> Naseljava otvorena i poremećena staništa: rubove [[cesta]] i željezničkih pruga, napuštena zemljišta, gradilišta, vrtove, polja, [[Voćnjak|voćnjake]] i [[vinograd]]e. Dobro podnosi sušu i tla različite plodnosti, a brzo zauzima mjesta na kojima je vegetacijski pokrov poremećen. <ref name="civ.iptpo.hr ">[https://civ.iptpo.hr/conyaza/ Kanadska hudoljenica], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == U Hrvatskoj == U Hrvatskoj je naturalizirani invazivni neofit. Flora Croatica Database vodi je pod prihvaćenim imenom ''Erigeron canadensis'' <small>L.</small>, dok je dugo bila poznata i kao Conyza canadensis (L.) Cronquist. <ref name="hirc.botanic.hr "/> U botaničkoj literaturi za Hrvatsku navodi se već u 19. stoljeću. Novija analiza povijesnih podataka navodi prvi literaturni zapis iz [[Dalmacija|Dalmacije]] [[1847.]], dok je Milović zaključio da je biljka na području Hrvatske bila prisutna i ranije te da je već u prvoj polovini 19. stoljeća bila raširena. Danas je zabilježena u cijeloj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i smatra se jednom od čestih invazivnih korovnih biljaka. <ref name="Hrčak ">[https://hrcak.srce.hr/file/426231 Analiza herbarijske zbirke grofa Franje Vojkovića (Herbarium Croaticum, ZA)], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == [[Carl Linnaeus]] opisao je vrstu 1753. u djelu Species Plantarum, sv. 2, str. 863, pod danas ponovno prihvaćenim imenom Erigeron canadensis. IPNI navodi datum objave 1. svibnja 1753. <ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/203653-1 IPNI], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Kew danas ''Conyza'' uključuje u rod Erigeron, pa Conyza canadensis vodi kao homotipski sinonim vrste Erigeron canadensis.<ref name="KewII ">[https://powo.science.kew.org/taxon/64815-2 Plants of the World Online, Conyza canadensis], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Ljekovitost i tradicijska uporaba == Kanadska hudoljetnica ima dugu povijest uporabe u narodnoj medicini. Cvatući nadzemni dijelovi rabili su se u obliku [[čaj]]eva i uvaraka, osobito kod [[Kašalj|kašlja]], prehlade i drugih tegoba [[Dišni sustav|dišnog sustava]], a biljci su pripisivana i adstringentna, diuretička i hemostatska svojstva. U etnobotaničkim zapisima spominje se i vanjska primjena zgnječenih listova na rane i krvarenja. ScienceDirect Farmakološko istraživanje objavljeno [[2022.]] ispitalo je polifenolno-polisaharidno-proteinski kompleks izdvojen iz cvatućih dijelova biljke. U pokusima na [[Zamorčić|zamorcima]] taj je kompleks dozno ovisno smanjivao eksperimentalno izazvan kašalj, a učinak se u tom pokusnom modelu približio učinku [[kodein-fosfat|kodein-fosfata]]. Nije utvrđen odgovarajući bronhodilatacijski učinak. Rezultat je dobiven na životinjskom modelu i ne predstavlja dokaz kliničke djelotvornosti kod ljudi. ScienceDirect Osušena biljka imala je i tradicionalnu insekticidnu odnosno repelentnu uporabu: stavljala se u ležajeve domaćih životinja radi odbijanja buha. Takva uporaba zabilježena je u povijesnim i popularno-etnobotaničkim izvorima, ali ne treba je predstavljati kao suvremeno potvrđenu metodu suzbijanja [[Buhe|buha]]. davesgarden.com == Sinonimi == Kew trenutačno navodi 35 sinonima. <ref name="Kew "/> {{div col|cols=3}} Homotipski: * ''Aster canadensis'' <small>(L.) E.H.L.Krause</small> in J.W.Sturm, Deutschl. Fl. Abbild., ed. 2. 13: 59 (1905), nom. illeg. homonym. post. * ''Caenotus canadensis'' <small>(L.) Raf.</small> in Fl. Tellur. 2: 50 (1837), not validly publ. * ''Conyza canadensis'' <small>(L.) Cronquist</small> in Bull. Torrey Bot. Club 70: 632 (1943) * ''Conyzella canadensis'' <small>(L.) Rupr.</small> in Mém. Acad. Imp. Sci. Saint Pétersbourg, Sér. 7. 14(4): 51 (1869) * ''Leptilon canadense'' <small>(L.) Britton</small> in N.L.Britton & A.Brown, Ill. Fl. N. U.S. 3: 391 (1898) * ''Marsea canadensis'' <small>(L.) V.M.Badillo</small> in Bol. Soc. Venez. Ci. Nat. 10: 256 (1946) * ''Tessenia canadensis'' <small>(L.) Bubani</small> in Fl. Pyren. 2: 267 (1899) * ''Trimorpha canadensis'' <small>(L.) Lindm.</small> in Sv. Fanerogamfl.: 529 (1918) Heterotipski: * ''Caenotus pusillus'' <small>Raf.</small> in Fl. Tellur. 2: 50 (1837) * ''Conyza bonariensis var. angustifolia'' <small>(Cabrera) Cabrera</small> in Man. Fl. Alrededores Buenos Aires: 481 (1953) * ''Conyza canadensis var. glabrata'' <small>(A.Gray) Cronquist</small> in Bull. Torrey Bot. Club 74: 150 (1947) * ''Conyza canadensis var. incisa'' <small>P.D.Sell</small> in Fl. Gr. Brit. Ireland 4: 555 (2006) * ''Conyza canadensis var. obovoidea'' <small>P.D.Sell</small> in Fl. Gr. Brit. Ireland 4: 555 (2006) * ''Conyza canadensis var. pusilla'' <small>(Nutt.) Cronquist</small> in Bull. Torrey Bot. Club 74: 150 (1947) * ''Conyza canadensis var. robusta'' <small>P.D.Sell</small> in Fl. Gr. Brit. Ireland 4: 556 (2006) * ''Conyza canadensis var. simplex'' <small>P.D.Sell</small> in Fl. Gr. Brit. Ireland 4: 555 (2006) * ''Conyza parva'' <small>Cronquist</small> in Bull. Torrey Bot. Club 70: 632 (1943) * ''Conyza rufescens'' <small>Hoffmanns. & Link</small> in Fl. Portug. 2: 253 (1825) * ''Erigeron bonariensis var. angustifolius'' <small>Cabrera</small> in Revista Mus. La Plata, Secc. Bot. 4: 88 (1941) * ''Erigeron canadensis f. coloratus'' <small>Fassett</small> in Rhodora 31: 53 (1929) * ''Erigeron canadensis var. glabratus'' <small>A.Gray</small> in Boston J. Nat. Hist. 6: 220 (1850) * ''Erigeron canadensis var. grandiflorus'' <small>Schwein.</small> in W.H.Keating, Narrat. Exp. St. Peter's River 2: 395 (1824) * ''Erigeron canadensis var. levis'' <small>Makino</small> in J. Jap. Bot. 3: 26 (1926) * ''Erigeron canadensis var. pusillus'' <small>(Nutt.) B.Boivin</small> in Phytologia 23: 55 (1972) * ''Erigeron canadensis var. strictus'' <small>Farw.</small> in Amer. Midl. Naturalist 8: 277 (1923) * ''Erigeron myriocephalus'' <small>Rech.f. & Edelb.</small> in Biol. Skr. 8(2): 6 (1955), nom. illeg. homonym. post. * ''Erigeron paniculatus'' <small>Lam.</small> in Fl. Franç. 2: 141 (1779) * ''Erigeron pusillus'' <small>Nutt.</small> in Gen. N. Amer. Pl. 2: 148 (1818) * ''Erigeron ruderalis'' <small>Salisb.</small> in Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 195 (1796) * ''Erigeron setiferus'' <small>Post ex Boiss.</small> in Fl. Orient., Suppl.: 289 (1888) * ''Erigeron strictus'' <small>DC.</small> in Prodr. 5: 289 (1836) * ''Inula canadensis'' <small>Bernh.</small> in Syst. Verz. Erf.: 150 (1800) * ''Leptilon canadense var. pusillum'' <small>(Nutt.) Daniels</small> in Univ. Missouri Stud., Sci. Ser. 2: 239 (1911) * ''Leptilon pusillum'' <small>(Nutt.) Britton</small> in Torreya 14: 198 (1914) * ''Senecio ciliatus'' <small>Walter</small> in Fl. Carol.: 208 (1788) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hudoljetnica]] [[Kategorija:Flora Sjeverne Amerike]] [[Kategorija:Flora Južne Amerike]] [[Kategorija:Flora Srednje Amerike]] [[Kategorija:Flora Azije]] [[Kategorija:Flora Afrike]] [[Kategorija:Flora Australije]] [[Kategorija:Flora Hrvatske]] 2yeh53vkk05p2t80ypey68inovfz6e3 7615307 7615303 2026-10-08T17:13:03Z Zeljko 1196 7615307 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kanadska hudoljetnica | slika = American medicinal plants (Plate 80) (6025413499).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis = Kanadska hudoljetnica | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Asterales]] | familia = [[Asteraceae]] | genus = '''''[[Erigeron]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''E. canadensis'' | subspecies = | dvoimeno = ''Erigeron canadensis'' | dvoimeno_autorstvo = [[L.]] | karta_raspon = | FCD = 3123 }} [[Datoteka:Erigeron canadensis (3).jpg|mini|lijevo|''E. canadensis''.]] [[Datoteka:Erigeron canadensis 2022-04-18 6756.jpg|mini|lijevo|''E. canadensis''.]] [[Datoteka:Erigeron canadensis from Britain by D Merrick 14.jpg|mini|lijevo|''E. canadensis''.]] [[Datoteka:Erigeron canadensis3.jpg|mini|lijevo|E. canadensis.]] ''Kanadska hudoljetnica'' ([[lat.]] ''Erigeron canadensis'' <small>L.</small>) [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnja]] je zeljasta biljka iz porodice glavočika (''[[Asteraceae]]''), reda ''[[Asterales]]''. Prirodno je rasprostranjena u [[Novi svijet|Novom svijetu]], a kao unesena vrsta proširila se po gotovo cijelom svijetu.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/203653-1 Plants of the World Online], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je naturalizirani invazivni neofit, čest na ruderalnim i drugim antropogenim staništima. Hrvatski naziv kanadska hudoljetnica potvrđuju Flora Croatica Database, Hrvatska enciklopedija i hrvatska literatura o invazivnim biljkama. == Opis == Biljka je uspravna i najčešće visoka 10–150 cm, s vretenastim [[Korijen (biljke)|korijenom]] i jednostavnom [[Stabljika|stabljikom]] koja se osobito u gornjem dijelu razgranjuje. Stabljika je obrasla kratkim ili stršećim dlačicama. [[Listovi]] su brojni, naizmjenični i uski; donji su obrnuto lancetasti, mogu dosegnuti oko 10 × 1 cm i postupno se sužavaju u peteljku, dok su srednji i gornji linearni do usko lancetasti i uglavnom sjedeći. Donji listovi često venu i otpadaju prije završetka cvatnje. <ref name="hirc.botanic.hr ">[https://hirc.botanic.hr/services/Reports.svc/PDFInvazivna?idVrste=3123 FCD], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Sitne cvjetne glavice široke su tek nekoliko milimetara i u velikom su broju skupljene u razgranate metličaste [[cvat]]ove. Na rubu glavice nalaze se brojni ženski cvjetovi s vrlo kratkim bjelkastim jezičcima, dok su središnji [[cvjetovi]] dvospolni, cjevasti i žućkasti. Ovojni listići glavice uski su i lancetasti. <ref name="KewI ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A203653-1/general-information Plants of the World Online, Opis], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> [[Plod]] je sitna suha roška duga približno 1–1,5 mm, s papusom sastavljenim od dlačica dugih oko 3 mm. Papus omogućuje da se [[plod]]ovi lako prenose [[vjetar|vjetrom]] na velike udaljenosti. Jedna biljka može proizvesti vrlo velik broj sjemenki, što je jedan od glavnih razloga njezina brzog širenja. <ref name="KewI "/> == Životni ciklus == Kanadska hudoljetnica je [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnja biljka]]. Sjeme može niknuti u [[proljeće]], ali dio biljaka niče i potkraj vegetacijske sezone te prezimljuje kao niska rozeta. Tijekom sljedeće vegetacijske sezone stabljika se naglo izduži, biljka procvate, proizvede sjeme i zatim ugine. <ref name="Kew "/> == Rasprostranjenost i stanište == Prirodni areal vrste obuhvaća velik dio Sjeverne, Srednje i Južne [[Amerika|Amerike]] te [[Karibi|Kariba]]. Danas je unesena i naturalizirana u velikom dijelu [[Europa|Europe]], [[Azija|Azije]], [[Afrika|Afrike]], [[Australija|Australije]] i na brojnim oceanskim otocima. Kew je navodi kao jednu od vrlo široko rasprostranjenih unesenih vrsta. <ref name="Kew "/> Naseljava otvorena i poremećena staništa: rubove [[cesta]] i željezničkih pruga, napuštena zemljišta, gradilišta, vrtove, polja, [[Voćnjak|voćnjake]] i [[vinograd]]e. Dobro podnosi sušu i tla različite plodnosti, a brzo zauzima mjesta na kojima je vegetacijski pokrov poremećen. <ref name="civ.iptpo.hr ">[https://civ.iptpo.hr/conyaza/ Kanadska hudoljenica], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == U Hrvatskoj == U Hrvatskoj je naturalizirani invazivni neofit. Flora Croatica Database vodi je pod prihvaćenim imenom ''Erigeron canadensis'' <small>L.</small>, dok je dugo bila poznata i kao Conyza canadensis (L.) Cronquist. <ref name="hirc.botanic.hr "/> U botaničkoj literaturi za Hrvatsku navodi se već u 19. stoljeću. Novija analiza povijesnih podataka navodi prvi literaturni zapis iz [[Dalmacija|Dalmacije]] [[1847.]], dok je Milović zaključio da je biljka na području Hrvatske bila prisutna i ranije te da je već u prvoj polovini 19. stoljeća bila raširena. Danas je zabilježena u cijeloj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i smatra se jednom od čestih invazivnih korovnih biljaka. <ref name="Hrčak ">[https://hrcak.srce.hr/file/426231 Analiza herbarijske zbirke grofa Franje Vojkovića (Herbarium Croaticum, ZA)], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == [[Carl Linnaeus]] opisao je vrstu 1753. u djelu Species Plantarum, sv. 2, str. 863, pod danas ponovno prihvaćenim imenom Erigeron canadensis. IPNI navodi datum objave 1. svibnja 1753. <ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/203653-1 IPNI], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Kew danas ''Conyza'' uključuje u rod Erigeron, pa Conyza canadensis vodi kao homotipski sinonim vrste Erigeron canadensis.<ref name="KewII ">[https://powo.science.kew.org/taxon/64815-2 Plants of the World Online, Conyza canadensis], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Ljekovitost i tradicijska uporaba == Kanadska hudoljetnica ima dugu povijest uporabe u narodnoj medicini. Cvatući nadzemni dijelovi rabili su se u obliku [[čaj]]eva i uvaraka, osobito kod [[Kašalj|kašlja]], prehlade i drugih tegoba [[Dišni sustav|dišnog sustava]], a biljci su pripisivana i adstringentna, diuretička i hemostatska svojstva. U etnobotaničkim zapisima spominje se i vanjska primjena zgnječenih listova na rane i krvarenja. <ref name="ScienceDirect ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0378874121009831 Chemical characteristics and significant antitussive effect of the Erigeron canadensis polyphenolic polysaccharide-protein complex], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Farmakološko istraživanje objavljeno [[2022.]] ispitalo je polifenolno-polisaharidno-proteinski kompleks izdvojen iz cvatućih dijelova biljke. U pokusima na [[Zamorčić|zamorcima]] taj je kompleks dozno ovisno smanjivao eksperimentalno izazvan kašalj, a učinak se u tom pokusnom modelu približio učinku [[kodein-fosfat|kodein-fosfata]]. Nije utvrđen odgovarajući bronhodilatacijski učinak. Rezultat je dobiven na životinjskom modelu i ne predstavlja dokaz kliničke djelotvornosti kod ljudi. <ref name="ScienceDirect "/> Osušena biljka imala je i tradicionalnu insekticidnu odnosno repelentnu uporabu: stavljala se u ležajeve domaćih životinja radi odbijanja buha. Takva uporaba zabilježena je u povijesnim i popularno-etnobotaničkim izvorima, ali ne treba je predstavljati kao suvremeno potvrđenu metodu suzbijanja [[Buhe|buha]]. <ref name="davesgarden.com ">[https://davesgarden.com/guides/articles/horseweed-erigeron-canadensis-useful-plant-or-noxious-weed Horseweed (Erigeron canadensis) Useful Plant, or Noxious Weed?], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == Kew trenutačno navodi 35 sinonima. <ref name="Kew "/> {{div col|cols=3}} Homotipski: * ''Aster canadensis'' <small>(L.) E.H.L.Krause</small> in J.W.Sturm, Deutschl. Fl. Abbild., ed. 2. 13: 59 (1905), nom. illeg. homonym. post. * ''Caenotus canadensis'' <small>(L.) Raf.</small> in Fl. Tellur. 2: 50 (1837), not validly publ. * ''Conyza canadensis'' <small>(L.) Cronquist</small> in Bull. Torrey Bot. Club 70: 632 (1943) * ''Conyzella canadensis'' <small>(L.) Rupr.</small> in Mém. Acad. Imp. Sci. Saint Pétersbourg, Sér. 7. 14(4): 51 (1869) * ''Leptilon canadense'' <small>(L.) Britton</small> in N.L.Britton & A.Brown, Ill. Fl. N. U.S. 3: 391 (1898) * ''Marsea canadensis'' <small>(L.) V.M.Badillo</small> in Bol. Soc. Venez. Ci. Nat. 10: 256 (1946) * ''Tessenia canadensis'' <small>(L.) Bubani</small> in Fl. Pyren. 2: 267 (1899) * ''Trimorpha canadensis'' <small>(L.) Lindm.</small> in Sv. Fanerogamfl.: 529 (1918) Heterotipski: * ''Caenotus pusillus'' <small>Raf.</small> in Fl. Tellur. 2: 50 (1837) * ''Conyza bonariensis var. angustifolia'' <small>(Cabrera) Cabrera</small> in Man. Fl. Alrededores Buenos Aires: 481 (1953) * ''Conyza canadensis var. glabrata'' <small>(A.Gray) Cronquist</small> in Bull. Torrey Bot. Club 74: 150 (1947) * ''Conyza canadensis var. incisa'' <small>P.D.Sell</small> in Fl. Gr. Brit. Ireland 4: 555 (2006) * ''Conyza canadensis var. obovoidea'' <small>P.D.Sell</small> in Fl. Gr. Brit. Ireland 4: 555 (2006) * ''Conyza canadensis var. pusilla'' <small>(Nutt.) Cronquist</small> in Bull. Torrey Bot. Club 74: 150 (1947) * ''Conyza canadensis var. robusta'' <small>P.D.Sell</small> in Fl. Gr. Brit. Ireland 4: 556 (2006) * ''Conyza canadensis var. simplex'' <small>P.D.Sell</small> in Fl. Gr. Brit. Ireland 4: 555 (2006) * ''Conyza parva'' <small>Cronquist</small> in Bull. Torrey Bot. Club 70: 632 (1943) * ''Conyza rufescens'' <small>Hoffmanns. & Link</small> in Fl. Portug. 2: 253 (1825) * ''Erigeron bonariensis var. angustifolius'' <small>Cabrera</small> in Revista Mus. La Plata, Secc. Bot. 4: 88 (1941) * ''Erigeron canadensis f. coloratus'' <small>Fassett</small> in Rhodora 31: 53 (1929) * ''Erigeron canadensis var. glabratus'' <small>A.Gray</small> in Boston J. Nat. Hist. 6: 220 (1850) * ''Erigeron canadensis var. grandiflorus'' <small>Schwein.</small> in W.H.Keating, Narrat. Exp. St. Peter's River 2: 395 (1824) * ''Erigeron canadensis var. levis'' <small>Makino</small> in J. Jap. Bot. 3: 26 (1926) * ''Erigeron canadensis var. pusillus'' <small>(Nutt.) B.Boivin</small> in Phytologia 23: 55 (1972) * ''Erigeron canadensis var. strictus'' <small>Farw.</small> in Amer. Midl. Naturalist 8: 277 (1923) * ''Erigeron myriocephalus'' <small>Rech.f. & Edelb.</small> in Biol. Skr. 8(2): 6 (1955), nom. illeg. homonym. post. * ''Erigeron paniculatus'' <small>Lam.</small> in Fl. Franç. 2: 141 (1779) * ''Erigeron pusillus'' <small>Nutt.</small> in Gen. N. Amer. Pl. 2: 148 (1818) * ''Erigeron ruderalis'' <small>Salisb.</small> in Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 195 (1796) * ''Erigeron setiferus'' <small>Post ex Boiss.</small> in Fl. Orient., Suppl.: 289 (1888) * ''Erigeron strictus'' <small>DC.</small> in Prodr. 5: 289 (1836) * ''Inula canadensis'' <small>Bernh.</small> in Syst. Verz. Erf.: 150 (1800) * ''Leptilon canadense var. pusillum'' <small>(Nutt.) Daniels</small> in Univ. Missouri Stud., Sci. Ser. 2: 239 (1911) * ''Leptilon pusillum'' <small>(Nutt.) Britton</small> in Torreya 14: 198 (1914) * ''Senecio ciliatus'' <small>Walter</small> in Fl. Carol.: 208 (1788) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hudoljetnica]] [[Kategorija:Flora Sjeverne Amerike]] [[Kategorija:Flora Južne Amerike]] [[Kategorija:Flora Srednje Amerike]] [[Kategorija:Flora Azije]] [[Kategorija:Flora Afrike]] [[Kategorija:Flora Australije]] [[Kategorija:Flora Hrvatske]] e0xccwtlbw479lgidbszlp9mjyl50vn 0 607334 7615251 5942492 2026-10-08T13:53:56Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Živi svijet Japana]]; ±[[Kategorija:Mačke]]→[[Kategorija:Pasmine domaćih mačaka]]; ±[[Kategorija:Japan]]→[[Kategorija:Japanska kultura]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615251 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:JapaneseBobtailBlueEyedMi-ke.JPG|mini|desno|300px]] '''Japanska kratkorepa mačka''' (jap. ジャパニーズボブテイル, đapaniidzu bobuteiru ), [[Dodatak:Popis mačjih pasmina|mačja]] [[pasmina]] iz [[Japan]]a prepoznatljiva po [[brahiurija|kusastome repu]]. Danas su u uzgoju dvije inačice, dugodlaka i kratkodlaka. U domovini Japanu ovu pasminu zovu '''kazoku-neko''' (家族猫; hrvatski "obiteljska mačka"), dok istu samo [[trobojna mačka|trobojnu]] zovu '''mike-neko''' (三毛猫; hrvatski "tri dlake mačka"). Nastanak pasmine seže u razdoblje [[Edo (razdoblje)|Edo]] (1603. – 1867.) na japanskom [[japanski car|carskom dvoru]], gdje su prvo uzgajane. Mačke [[kupiranje|kupirana]] repa bile su poklon kineskog cara Japanu. Na japanskom dvoru počeli su ciljanim uzgojem vlastite kratkorepe mačke. Pozadina su i u Kini i u Japanu bile plantaže s [[dudov svilac|dudovim svilcima]], koje su pustošile ptice i glodavci. Ličinke su stradavale i materijalni gubitci proizvodnje svile bili su katastrofalni. Domaće mačke dobro su rješavale glodavce, no njihovi dugi repovi oštećivali su [[kukuljica|kukuljice]] pa su u Kini počeli kupirati mačkama repove. U Japanu su pristupili uzgojem mačaka kusastih repova. Danas se često brka japanska kratkorepa mačka s [[manska mačka|manskom mačkom]].<ref>Jill C. Wheeler: Japanese Bobtail Cats. 2012, S. 6–8. (eng.)</ref> Japanska legenda nastanak pasmine povezuje s nesrećom. Hramsku mačku zahvatila je jedne noći vatra. Zapaljena mačka trčala je kroz grad i trčeći kroz gorućim repom prenijela vatru na brojne kuće te je grad izgorio. Stoga je car zapovijedio da se svim mačkama mora kupirati rep, da se tako nešto više ne ponovi. Keramička ili plastična figurica japanske kratkorepe mačke [[maneki-neko]] u japanskoj kulturi predstavlja talisman za sreću. == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * Ju Brown, John Brown: ''China, Japan, Korea. Culture and Customs.'' BookSurge, North Charleston SC 2006, {{ISBN|1-4196-4893-4}}. * Bruce Fogle: ''Encyclopedia of the Cat. The Definitive Visual Guide.'' New edition. Dorling Kindersley, London 2008, {{ISBN|978-1-4053-2149-5}}. * Peter Warner: ''Perfect Cats.'' Sidgwick & Jackson, London 1991, {{ISBN|0-283-06049-2}}. * Jill C. Wheeler: ''Japanese Bobtail Cats.'' ABDO, Minneapolis MN 2012, {{ISBN|978-1-61478-497-5}}. {{commonscat|Japanese Bobtail}} [[Kategorija:Pasmine domaćih mačaka]] [[Kategorija:Japanska kultura]] [[Kategorija:Živi svijet Japana]] r0g6br64zegy1e9x0nlposm1xokl1ra 0 637024 7615399 6962545 2026-10-08T21:01:54Z Zeljko 1196 7615399 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Hidrocera'' | slika = Hydrocera triflora (L.) Wight.jpg | slika_opis = ''Hydrocera triflora'' | status = LC | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Balsaminaceae]] | genus = '''''Hydrocera''''' | genus_autorstvo = [[Carl Ludwig Blume|Blume]] ex [[Robert Wight|Wight]] & [[George Arnott Walker Arnott|Arn.]] | species = ''H. triflora'' | subspecies = | dvoimeno = ''Hydrocera triflora'' | dvoimeno_autorstvo = ([[L.]]) Wight & Arn. }} '''''Hidrocera''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Hydrocera''), monotipski biljni rod iz tropske [[Južna Azija|južne]] i [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]].<ref>[http://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:373938-1 Plants of the World online] Pristupljeno 19. veljače 2019.</ref> Jedina vrsta je uspravna, razgranata, poluvodena, zeljasta višegodišnja biljka ''H. triflora'', iz porodice [[Balsaminaceae]], dio reda [[vrjesolike]]. Donji dijelovi [[Stabljika|stabljike]] su potopljeni u vodi, pa voli mirnu ili stajaću vodu u bazenima, [[Jezero|jezerima]], rižinim poljima, močvarnim mjestima i jarcima.<ref name="Useful ">[https://tropical.theferns.info/viewtropical.php?id=Hydrocera+triflora Useful Tropical Plants] Pristupljeno 2. rujna 2022.</ref> Cvjetovi su joj roze boje, i koriste se za izradu crvene boje za [[Nokat|nokte]].<ref name="Useful "/> Na Crvenom popisu ugroženih vrsta [[IUCN-ov crveni popis|IUCN]]-a (2013.), klasificirana je kao 'najmanje zabrinjavajuća'.<ref name="Useful "/> == Sinonimi == * ''Balsamina angustifolia'' <small>Blume</small> * ''Hydrocera angustifolia'' <small>(Blume) Blume ex Wight & Arn.</small> * ''Impatiens angustifolia'' <small>Blume</small> * ''Impatiens baccifera'' <small>Roxb. ex Wight & Arn.</small> * ''Impatiens natans'' <small>Willd.</small> * ''Impatiens triflora'' <small>L.</small> * ''Tytonia natans'' <small>(Willd.) G.Don</small> * ''Tytonia triflora'' <small>(L.) C.E.Wood</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi balzaminovki]] a674tjg5i8lgji30ig0et1kw4qvi6du 7615443 7615399 2026-10-09T05:27:24Z Zeljko 1196 7615443 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Hidrocera'' | slika = Hydrocera triflora (L.) Wight.jpg | slika_opis = ''Hydrocera triflora'' | status = LC | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Balsaminaceae]] | genus = '''''Hydrocera''''' | genus_autorstvo = [[Carl Ludwig Blume|Blume]] ex [[Robert Wight|Wight]] & [[George Arnott Walker Arnott|Arn.]] | species = ''H. triflora'' | subspecies = | dvoimeno = ''Hydrocera triflora'' | dvoimeno_autorstvo = ([[L.]]) Wight & Arn. }} '''Hidrocera''' ({{lat.|''Hydrocera''}} <small>Blume ex Wight & Arn.</small>) monotipski je rod [[Višegodišnje biljke|višegodišnjih]] vodenih i močvarnih biljaka iz porodice [[Balsaminaceae|balzaminovki (neticaljki)]], reda ''[[Ericales]]''. Jedina priznata vrsta je ''Hydrocera triflora'' <small>(L.) Wight & Arn.</small>, prirodno rasprostranjena u tropskoj [[Azija|Aziji]] od [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] i [[Šri Lanka|Šri Lanke]] preko [[Indokina|Indokine]] do [[Sumatra|Sumatre]], [[Java (otok)|Jave]] i [[Sulawesi]]ja. Za razliku od roda ''[[Impatiens]]'', njezin [[plod]] nije eksplozivna kapsula nego mesnat, neotvarajući plod. <ref name="Kew "/> == Opis == [[Višegodišnje biljke|Višegodišnja]] je vodena ili poluvodena zeljasta biljka. [[Stabljika|Stabljike]] su izdužene, uspravne ili plutajuće i uglavnom peterobridne; na donjim koljencima često razvijaju adventivno korijenje. [[Listovi]] su naizmjenični, sjedeći ili gotovo sjedeći, uski do eliptični, nazubljena ruba, a pri osnovi imaju po dvije žlijezde. <ref name="Flora ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=115985 Flora of China], pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> [[Cvat]]ovi su pazušni, kratko stapkasti i nose nekoliko cvjetova. [[Cvjetovi]] su dvospolni i dvobočno simetrični. [[Lap]]ova je pet; četiri su bočna, dok je donji lap čunjast do čunast i produžen u nektarijsku ostrugu. [[Latica]] je također pet, ali — za razliku od Impatiensa — sve su međusobno slobodne. Gornja je latica obrnuto jajasta i blago kapuljačasta, dok su četiri bočne uske i različite duljine. <ref name="Flora "/> [[Prašnik]]a je pet. Antere su dvogradne i pri vrhu djelomično povezane. Plodnica je peterogradna, sa dva ili tri sjemena zametka u svakom pretincu, a ima pet sjedećih, šiljastih njuški. <ref name="Flora "/> [[Plod]] je gotovo kuglast, peterobridan, mesnat i neotvarajući, nalik bobici. U svakom od pet pretinaca obično se razvija po jedna sjemenka. [[Sjemenke]] su zakrivljene, naborane površine i bez endosperma. Upravo građa ploda izrazito odvaja Hydroceru od roda ''Impatiens'', čije se kapsule pri dozrijevanju eksplozivno otvaraju. <ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] mogu biti bijeli, ružičasti do purpurni, a zreli plodovi tamnocrveni do purpurnocrveni. <ref name="Default ">[https://www.nparks.gov.sg/florafaunaweb/flora/4/3/4316 Hydrocera triflora ], pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta raste na močvarnim, poplavljenim i drugim izrazito vlažnim staništima, uz jezera i vodotoke te kao korov u rižinim poljima. Kew je navodi iz Indije, zapadne Himalaje i [[Assam]]a, [[Bangladeš]]a, [[Šri Lanka|Šri Lanke]], [[Mjanmar]]a, [[Tajland]]a, [[Laos]]a, [[Kambodža|Kambodže]], [[Vijetnam]]a, [[Malajski poluotok|Malajskog poluotoka]], [[Sumatra|Sumatre]], [[Java (otok)|Jave]] i [[Sulawesi]]ja. <ref name="KewI ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:373938-1 Plants of the World Online, Hydrocera triflora], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> [[Kew Gardens|Kew]] je vodi kao izumrlu na [[Hainan]]u, gdje je nekoć bila dio prirodne flore. <ref name="KewI "/> == Sistematika i povijest == [[Carl Linnaeus]] opisao je vrstu 1753. kao ''Impatiens triflora'' <small>L.</small> [[Robert Wight]] i [[George Arnott Walker-Arnott]] prenijeli su je u ''Hydrocera'' kao ''H. triflora''. <ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/373938-1 IPNI], pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> IPNI za kombinaciju kao mjesto objave daje Prodromus Florae Peninsulae Indiae Orientalis 1: 140, objavljen 10. listopada 1834.<ref name="IPNI "/> Rod ''Hydrocera'' objavili su Wight i Arnott [[1834.]] prema Blumeovu imenu. Kew ga označava kao nom. cons., odnosno konzervirano ime. Starije ime ''Tytonia'' <small>G.Don</small> potječe iz [[1831.]]; Raju i suradnici [[2002.]] predložili su konzerviranje široko rabljenog imena Hydrocera protiv starijeg Tytonia, a današnja nomenklatura prihvaća ''Hydrocera''. <ref name="Kew "/> Molekularni podaci potvrđuju da su ''Hydrocera'' i ''Impatiens'' dvije sestrinske evolucijske linije porodice ''[[Balsaminaceae]]'', pri čemu je ''Hydrocera'' ostala monotipska, a ''Impatiens'' se razvio u rod s više od tisuću vrsta. <ref name="EurekaMag ">[https://eurekamag.com/research/068/108/068108762.php Vatsavaya S.Raju], pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> == Etimologija == Ime ''Hydrocera'' izvedeno je od [[Grčki jezik|grčkih]] riječi hydōr, „voda”, i keras, „rog”: doslovno „vodeni rog”. Odnosi se na vodeno/močvarno stanište biljke i rogoliku ostrugu cvijeta. <ref name="Ensie ">[https://www.ensie.nl/plantennamen/hydrocera Hydrocera], pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> Epitet triflora znači „trocvjetna”, prema cvatovima koji često nose nekoliko, osobito tri cvijeta. == Ugroženost == [[IUCN]] vrstu vodi u kategoriji LC – najmanje zabrinjavajuća. Kewova novija procjena rizika izumiranja također je svrstava među vrste za koje se ne predviđa ugroženost. <ref name="KewOpis ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A373938-1/general-information Kew Opis], pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == Rod: * ''Tytonia'' <small>G.Don</small> — heterotipski sinonim. <ref name="Kew "/> Vrsta — Kew navodi 8 sinonima <ref name="Kew ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl? Plants of the World Online], pristupljeno 9. listopada 2026.</ref>: Homotipski: * ''Impatiens triflora'' <small>L.</small> — bazionim * ''Tytonia triflora'' <small>(L.) C.E.Wood</small> Heterotipski: * ''Balsamina angustifolia'' <small>Blume</small> * ''Hydrocera angustifolia'' <small>(Blume) Blume ex Wight & Arn.</small> * ''Impatiens angustifolia'' <small>Blume</small> * ''Impatiens baccifera'' <small>Roxb. ex Wight & Arn.</small> * ''Impatiens natans'' <small>Willd.</small> * ''Tytonia natans'' <small>(Willd.) G.Don</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi balzaminovki]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] drz1ayvqs0m1lz3pvzv291k58nmgeuu 7615444 7615443 2026-10-09T05:27:43Z Zeljko 1196 7615444 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Hidrocera | slika = Hydrocera triflora (L.) Wight.jpg | slika_opis = ''Hydrocera triflora'' | status = LC | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Balsaminaceae]] | genus = '''''Hydrocera''''' | genus_autorstvo = [[Carl Ludwig Blume|Blume]] ex [[Robert Wight|Wight]] & [[George Arnott Walker Arnott|Arn.]] | species = ''H. triflora'' | subspecies = | dvoimeno = ''Hydrocera triflora'' | dvoimeno_autorstvo = ([[L.]]) Wight & Arn. }} '''Hidrocera''' ({{lat.|''Hydrocera''}} <small>Blume ex Wight & Arn.</small>) monotipski je rod [[Višegodišnje biljke|višegodišnjih]] vodenih i močvarnih biljaka iz porodice [[Balsaminaceae|balzaminovki (neticaljki)]], reda ''[[Ericales]]''. Jedina priznata vrsta je ''Hydrocera triflora'' <small>(L.) Wight & Arn.</small>, prirodno rasprostranjena u tropskoj [[Azija|Aziji]] od [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] i [[Šri Lanka|Šri Lanke]] preko [[Indokina|Indokine]] do [[Sumatra|Sumatre]], [[Java (otok)|Jave]] i [[Sulawesi]]ja. Za razliku od roda ''[[Impatiens]]'', njezin [[plod]] nije eksplozivna kapsula nego mesnat, neotvarajući plod. <ref name="Kew "/> == Opis == [[Višegodišnje biljke|Višegodišnja]] je vodena ili poluvodena zeljasta biljka. [[Stabljika|Stabljike]] su izdužene, uspravne ili plutajuće i uglavnom peterobridne; na donjim koljencima često razvijaju adventivno korijenje. [[Listovi]] su naizmjenični, sjedeći ili gotovo sjedeći, uski do eliptični, nazubljena ruba, a pri osnovi imaju po dvije žlijezde. <ref name="Flora ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=115985 Flora of China], pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> [[Cvat]]ovi su pazušni, kratko stapkasti i nose nekoliko cvjetova. [[Cvjetovi]] su dvospolni i dvobočno simetrični. [[Lap]]ova je pet; četiri su bočna, dok je donji lap čunjast do čunast i produžen u nektarijsku ostrugu. [[Latica]] je također pet, ali — za razliku od Impatiensa — sve su međusobno slobodne. Gornja je latica obrnuto jajasta i blago kapuljačasta, dok su četiri bočne uske i različite duljine. <ref name="Flora "/> [[Prašnik]]a je pet. Antere su dvogradne i pri vrhu djelomično povezane. Plodnica je peterogradna, sa dva ili tri sjemena zametka u svakom pretincu, a ima pet sjedećih, šiljastih njuški. <ref name="Flora "/> [[Plod]] je gotovo kuglast, peterobridan, mesnat i neotvarajući, nalik bobici. U svakom od pet pretinaca obično se razvija po jedna sjemenka. [[Sjemenke]] su zakrivljene, naborane površine i bez endosperma. Upravo građa ploda izrazito odvaja Hydroceru od roda ''Impatiens'', čije se kapsule pri dozrijevanju eksplozivno otvaraju. <ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] mogu biti bijeli, ružičasti do purpurni, a zreli plodovi tamnocrveni do purpurnocrveni. <ref name="Default ">[https://www.nparks.gov.sg/florafaunaweb/flora/4/3/4316 Hydrocera triflora ], pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta raste na močvarnim, poplavljenim i drugim izrazito vlažnim staništima, uz jezera i vodotoke te kao korov u rižinim poljima. Kew je navodi iz Indije, zapadne Himalaje i [[Assam]]a, [[Bangladeš]]a, [[Šri Lanka|Šri Lanke]], [[Mjanmar]]a, [[Tajland]]a, [[Laos]]a, [[Kambodža|Kambodže]], [[Vijetnam]]a, [[Malajski poluotok|Malajskog poluotoka]], [[Sumatra|Sumatre]], [[Java (otok)|Jave]] i [[Sulawesi]]ja. <ref name="KewI ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:373938-1 Plants of the World Online, Hydrocera triflora], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> [[Kew Gardens|Kew]] je vodi kao izumrlu na [[Hainan]]u, gdje je nekoć bila dio prirodne flore. <ref name="KewI "/> == Sistematika i povijest == [[Carl Linnaeus]] opisao je vrstu 1753. kao ''Impatiens triflora'' <small>L.</small> [[Robert Wight]] i [[George Arnott Walker-Arnott]] prenijeli su je u ''Hydrocera'' kao ''H. triflora''. <ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/373938-1 IPNI], pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> IPNI za kombinaciju kao mjesto objave daje Prodromus Florae Peninsulae Indiae Orientalis 1: 140, objavljen 10. listopada 1834.<ref name="IPNI "/> Rod ''Hydrocera'' objavili su Wight i Arnott [[1834.]] prema Blumeovu imenu. Kew ga označava kao nom. cons., odnosno konzervirano ime. Starije ime ''Tytonia'' <small>G.Don</small> potječe iz [[1831.]]; Raju i suradnici [[2002.]] predložili su konzerviranje široko rabljenog imena Hydrocera protiv starijeg Tytonia, a današnja nomenklatura prihvaća ''Hydrocera''. <ref name="Kew "/> Molekularni podaci potvrđuju da su ''Hydrocera'' i ''Impatiens'' dvije sestrinske evolucijske linije porodice ''[[Balsaminaceae]]'', pri čemu je ''Hydrocera'' ostala monotipska, a ''Impatiens'' se razvio u rod s više od tisuću vrsta. <ref name="EurekaMag ">[https://eurekamag.com/research/068/108/068108762.php Vatsavaya S.Raju], pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> == Etimologija == Ime ''Hydrocera'' izvedeno je od [[Grčki jezik|grčkih]] riječi hydōr, „voda”, i keras, „rog”: doslovno „vodeni rog”. Odnosi se na vodeno/močvarno stanište biljke i rogoliku ostrugu cvijeta. <ref name="Ensie ">[https://www.ensie.nl/plantennamen/hydrocera Hydrocera], pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> Epitet triflora znači „trocvjetna”, prema cvatovima koji često nose nekoliko, osobito tri cvijeta. == Ugroženost == [[IUCN]] vrstu vodi u kategoriji LC – najmanje zabrinjavajuća. Kewova novija procjena rizika izumiranja također je svrstava među vrste za koje se ne predviđa ugroženost. <ref name="KewOpis ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A373938-1/general-information Kew Opis], pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == Rod: * ''Tytonia'' <small>G.Don</small> — heterotipski sinonim. <ref name="Kew "/> Vrsta — Kew navodi 8 sinonima <ref name="Kew ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl? Plants of the World Online], pristupljeno 9. listopada 2026.</ref>: Homotipski: * ''Impatiens triflora'' <small>L.</small> — bazionim * ''Tytonia triflora'' <small>(L.) C.E.Wood</small> Heterotipski: * ''Balsamina angustifolia'' <small>Blume</small> * ''Hydrocera angustifolia'' <small>(Blume) Blume ex Wight & Arn.</small> * ''Impatiens angustifolia'' <small>Blume</small> * ''Impatiens baccifera'' <small>Roxb. ex Wight & Arn.</small> * ''Impatiens natans'' <small>Willd.</small> * ''Tytonia natans'' <small>(Willd.) G.Don</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi balzaminovki]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] kswcw5rut91c96w6qmwtgwwj3uncu2n 7615445 7615444 2026-10-09T05:30:18Z Zeljko 1196 7615445 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Hidrocera | slika = Hydrocera triflora (L.) Wight.jpg | slika_opis = ''Hydrocera triflora'' | status = LC | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Balsaminaceae]] | genus = '''''Hydrocera''''' | genus_autorstvo = [[Carl Ludwig Blume|Blume]] ex [[Robert Wight|Wight]] & [[George Arnott Walker Arnott|Arn.]] | species = ''H. triflora'' | subspecies = | dvoimeno = ''Hydrocera triflora'' | dvoimeno_autorstvo = ([[L.]]) Wight & Arn. }} [[Datoteka:Hydrocera triflora 214275276.jpg|mini|lijevo|''H. triflora''.]] [[Datoteka:Hydrocera triflora 517318360.jpg|mini|lijevo|''H. triflora''.]] '''Hidrocera''' ({{lat.|''Hydrocera''}} <small>Blume ex Wight & Arn.</small>) monotipski je rod [[Višegodišnje biljke|višegodišnjih]] vodenih i močvarnih biljaka iz porodice [[Balsaminaceae|balzaminovki (neticaljki)]], reda ''[[Ericales]]''. Jedina priznata vrsta je ''Hydrocera triflora'' <small>(L.) Wight & Arn.</small>, prirodno rasprostranjena u tropskoj [[Azija|Aziji]] od [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] i [[Šri Lanka|Šri Lanke]] preko [[Indokina|Indokine]] do [[Sumatra|Sumatre]], [[Java (otok)|Jave]] i [[Sulawesi]]ja. Za razliku od roda ''[[Impatiens]]'', njezin [[plod]] nije eksplozivna kapsula nego mesnat, neotvarajući plod. <ref name="Kew "/> == Opis == [[Višegodišnje biljke|Višegodišnja]] je vodena ili poluvodena zeljasta biljka. [[Stabljika|Stabljike]] su izdužene, uspravne ili plutajuće i uglavnom peterobridne; na donjim koljencima često razvijaju adventivno korijenje. [[Listovi]] su naizmjenični, sjedeći ili gotovo sjedeći, uski do eliptični, nazubljena ruba, a pri osnovi imaju po dvije žlijezde. <ref name="Flora ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=115985 Flora of China], pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> [[Cvat]]ovi su pazušni, kratko stapkasti i nose nekoliko cvjetova. [[Cvjetovi]] su dvospolni i dvobočno simetrični. [[Lap]]ova je pet; četiri su bočna, dok je donji lap čunjast do čunast i produžen u nektarijsku ostrugu. [[Latica]] je također pet, ali — za razliku od Impatiensa — sve su međusobno slobodne. Gornja je latica obrnuto jajasta i blago kapuljačasta, dok su četiri bočne uske i različite duljine. <ref name="Flora "/> [[Prašnik]]a je pet. Antere su dvogradne i pri vrhu djelomično povezane. Plodnica je peterogradna, sa dva ili tri sjemena zametka u svakom pretincu, a ima pet sjedećih, šiljastih njuški. <ref name="Flora "/> [[Plod]] je gotovo kuglast, peterobridan, mesnat i neotvarajući, nalik bobici. U svakom od pet pretinaca obično se razvija po jedna sjemenka. [[Sjemenke]] su zakrivljene, naborane površine i bez endosperma. Upravo građa ploda izrazito odvaja Hydroceru od roda ''Impatiens'', čije se kapsule pri dozrijevanju eksplozivno otvaraju. <ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] mogu biti bijeli, ružičasti do purpurni, a zreli plodovi tamnocrveni do purpurnocrveni. <ref name="Default ">[https://www.nparks.gov.sg/florafaunaweb/flora/4/3/4316 Hydrocera triflora ], pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta raste na močvarnim, poplavljenim i drugim izrazito vlažnim staništima, uz jezera i vodotoke te kao korov u rižinim poljima. Kew je navodi iz Indije, zapadne Himalaje i [[Assam]]a, [[Bangladeš]]a, [[Šri Lanka|Šri Lanke]], [[Mjanmar]]a, [[Tajland]]a, [[Laos]]a, [[Kambodža|Kambodže]], [[Vijetnam]]a, [[Malajski poluotok|Malajskog poluotoka]], [[Sumatra|Sumatre]], [[Java (otok)|Jave]] i [[Sulawesi]]ja. <ref name="KewI ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:373938-1 Plants of the World Online, Hydrocera triflora], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> [[Kew Gardens|Kew]] je vodi kao izumrlu na [[Hainan]]u, gdje je nekoć bila dio prirodne flore. <ref name="KewI "/> == Sistematika i povijest == [[Carl Linnaeus]] opisao je vrstu 1753. kao ''Impatiens triflora'' <small>L.</small> [[Robert Wight]] i [[George Arnott Walker-Arnott]] prenijeli su je u ''Hydrocera'' kao ''H. triflora''. <ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/373938-1 IPNI], pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> IPNI za kombinaciju kao mjesto objave daje Prodromus Florae Peninsulae Indiae Orientalis 1: 140, objavljen 10. listopada 1834.<ref name="IPNI "/> Rod ''Hydrocera'' objavili su Wight i Arnott [[1834.]] prema Blumeovu imenu. Kew ga označava kao nom. cons., odnosno konzervirano ime. Starije ime ''Tytonia'' <small>G.Don</small> potječe iz [[1831.]]; Raju i suradnici [[2002.]] predložili su konzerviranje široko rabljenog imena Hydrocera protiv starijeg Tytonia, a današnja nomenklatura prihvaća ''Hydrocera''. <ref name="Kew "/> Molekularni podaci potvrđuju da su ''Hydrocera'' i ''Impatiens'' dvije sestrinske evolucijske linije porodice ''[[Balsaminaceae]]'', pri čemu je ''Hydrocera'' ostala monotipska, a ''Impatiens'' se razvio u rod s više od tisuću vrsta. <ref name="EurekaMag ">[https://eurekamag.com/research/068/108/068108762.php Vatsavaya S.Raju], pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> == Etimologija == Ime ''Hydrocera'' izvedeno je od [[Grčki jezik|grčkih]] riječi hydōr, „voda”, i keras, „rog”: doslovno „vodeni rog”. Odnosi se na vodeno/močvarno stanište biljke i rogoliku ostrugu cvijeta. <ref name="Ensie ">[https://www.ensie.nl/plantennamen/hydrocera Hydrocera], pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> Epitet triflora znači „trocvjetna”, prema cvatovima koji često nose nekoliko, osobito tri cvijeta. == Ugroženost == [[IUCN]] vrstu vodi u kategoriji LC – najmanje zabrinjavajuća. Kewova novija procjena rizika izumiranja također je svrstava među vrste za koje se ne predviđa ugroženost. <ref name="KewOpis ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A373938-1/general-information Kew Opis], pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == Rod: * ''Tytonia'' <small>G.Don</small> — heterotipski sinonim. <ref name="Kew "/> Vrsta — Kew navodi 8 sinonima <ref name="Kew ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl? Plants of the World Online], pristupljeno 9. listopada 2026.</ref>: Homotipski: * ''Impatiens triflora'' <small>L.</small> — bazionim * ''Tytonia triflora'' <small>(L.) C.E.Wood</small> Heterotipski: * ''Balsamina angustifolia'' <small>Blume</small> * ''Hydrocera angustifolia'' <small>(Blume) Blume ex Wight & Arn.</small> * ''Impatiens angustifolia'' <small>Blume</small> * ''Impatiens baccifera'' <small>Roxb. ex Wight & Arn.</small> * ''Impatiens natans'' <small>Willd.</small> * ''Tytonia natans'' <small>(Willd.) G.Don</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi balzaminovki]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] q8kz8vso1putopkh3j4zzq1tqykz16k 0 638151 7615486 6875699 2026-10-09T08:49:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615486 wikitext text/x-wiki '''Stjepan Brčina''' ([[Drijenča]], [[14. veljače]] [[1981.]]), hrvatski franjevac [[konventualac]],<ref>[http://prvi.tv/vijesti/bih/fra-stjepan-brcina-iz-bih-na-redenju-zahvalio-papi-sto-dolazi-u-sarajevo/22967 Prvi.tv] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170912233754/http://prvi.tv/vijesti/bih/fra-stjepan-brcina-iz-bih-na-redenju-zahvalio-papi-sto-dolazi-u-sarajevo/22967 |date=12. rujna 2017. }} ''Fra Stjepan Brčina iz BiH na ređenju zahvalio Papi što dolazi u Sarajevo'' 8. svibnja 2015. (pristupljeno 12. rujna 2017.)</ref> [[misionar]] u Boliviji.<ref>[http://www.zupanovimarof.com/proslava-dana-hrvatske-provincije-sv-jeronima-franjevaca-konventualaca/ Župa Novi Marof] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171216201153/http://www.zupanovimarof.com/proslava-dana-hrvatske-provincije-sv-jeronima-franjevaca-konventualaca/ |date=16. prosinca 2017. }} ''Proslava Dana Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca'', 9. listopada 2016. (pristupljeno 16. prosinca 2017.)</ref><ref>[http://www.ofmconv.hr/2016/10/03/proslava-dana-hrvatske-provincije-sv-jeronima-franjevaca-konventualaca/ Franjevci konventualci] ''Proslava Dana Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca ...''</ref><ref>[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=55300&offset=2 KTA] ''FRA STJEPAN BRČINA NA SVEĆENIČKOM REĐENJU ZAHVALIO PAPI ŠTO ĆE POSJETITI SARAJEVO''</ref> == Životopis == Fra Stjepan Brčina rođen je 14. veljače 1981. godine u Drijenči u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Najmlađi je od devetero djece. Nakon završetka srednje škole i odsluženja vojnog roka 2003. godine otišao je živjeti u Hrvatsku, u Pulu (Istra). Kao mladić bio je veoma aktivan u crkvi. Bio je ministrant, član župnog pastoralnog vijeća ... sve što se je moglo biti kao vjernik laik. U Puli je upoznao druge mlade ljude. U Puli je zajedno s mladima osnovao školu nove evangelizacije. Ovdje je bio aktivan šest godina. Vodili su različite duhovne vježbe, tečajeve koji su trajali po tri dana, rad s krizmanicima, različitim animacijama u župama ... Ovdje se je rodio njegov duhovni poziv. U Puli je upoznao franjevce konventualce. Godine 2006. ušao je u samostan ovoga reda. Novicijat je započeo 2007. godine na Cresu, a prve redovničke zavjete je položio 7. rujna 2008. godine. Poslije novicijata studirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu (KBF) u Zagrebu, gdje je završio dvije godine filozofije. Nakon toga je poslan u Rim na završetak studija. Doživotne (vječne) zavjete položio je na blagdan Sv. Franje Asiškoga, 4. listopada 2011. godine. Za đakona ga je zaredio kardinal [[Josip Bozanić]] u [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačkoj katedrali]] 25. listopada prošle 2014. godine. Trenutno je na postdiplomskom studiju u Rimu gdje se školuje za odgojitelja te studira franjevačku duhovnost. Puno se je bavio evangelizacijom još od prije. U Rimu je zajedno s drugim studentima osnovao evangelizacijsku zajednicu Sveglia Francescana (Franjevačka budilica), koja je nastala baš na poticaj papinih riječi, za redovnike da iziđu i svjedoče na ulice. Budući da je 2015. godina posvećenog života i da već četiri godine boravi u Rimu, želio je biti okrunjen tom milošću da za svećenika bude zaređen baš u Bazilici Svetog Petra u Vatikanu. U prosincu 2014. u Papin ured za liturgiju poslao je upit da li bi to bilo moguće. Oni su mu odgovorili pozitivno. Nikada nije razmišljao da će studirati u Rimu, a kamo li da će ga Papa zarediti. Kada je dobio pozitivan odgovor, naravno da je i sam bio vrlo oduševljen, i iznenađen.<ref>[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=55300 Katolička tiskovna agencija BK BiH] (kta/f.p.): ''FRA STJEPAN BRČINA NA SVEĆENIČKOM REĐENJU ZAHVALIO PAPI ŠTO ĆE POSJETITI SARAJEVO'', 8. svibnja 2015. (pristupljeno 10. ožujka 2019.) - Copyright © 1996-2019 KTA BK BiH. Sva prava pridržana. Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora</ref> Pokrenuo je uličnu evangelizaciju u Hrvatskoj. Donosi Isusa na periferije društva. Danas želi mlade kroz cijeli grad Zagreb povezati zavjetnim hodom svetom Antunu.<ref>[https://laudato.tv/emisije/svjedocanstva-fra-stjepan-brcina-ofmconv/ Laudato TV] ''Svjedočanstva – fra Stjepan Brčina, OFMConv.'', 6. ožujka 2019. (pristupljeno 10. ožujka 2019.)</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Brčina, Stjepan}} [[Kategorija:Drijenča]] [[Kategorija:Hrvatski konventualci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački katolički misionari]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] 45o33hqcuhhjldam2o9kqjglvgu9ew2 0 647185 7615501 7335426 2026-10-09T10:28:00Z ~2026-54603-52 374889 7615501 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | ime_serije = Soy Luna | slika = | veličina = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | orig_pismo = | format_serije = [[telenovela]] | autor = Jorge Edelstein | razvoj = | redatelj = | glazba = | uvodna_glazba = | glumci = Karol Sevilla<br />Ruggero Pasquarelli<br />Valentina Zenere<br />Michael Ronda | pripovjedač = | država = [[Argentina]] | jezik = [[Španjolski jezik|španjolski]] | broj_epizoda = 220 | broj_sezona = 4 | producent = Adrián Suar<br />Fernando Blanco | izvršni_producent = Diego Carabelli | urednik = | lokacija = [[Buenos Aires]]<br />[[Cancún]] | trajanje_epizode = 45 minuta | tv_kuća = [[Disney Channel]] | u_hrv = [[RTL Kockica]] | ostale_kuće = | početak_serije = [[14. ožujka]] [[2016.]] | kraj_serije = [[17. kolovoza]] [[2018.]] | web_stranica = http://disneychannel.disneylatino.com/soy-luna | imdb_id = 5189554 }} '''''Soy Luna''''' [[Argentina|argentinska]] je [[telenovela]] koja se prikazivala od [[14. ožujka]] [[2016.]] do [[17. kolovoza]] [[2018.]] godine na [[Disney Channel]]u. Seriju su razvili Disney Channel Latin America i Disney Channel Europe, Middle East i Africa. == Radnja == Serija prati život 16- godišnje Lune Valente (Karol Sevilla). Ona živi sretan život u Càncunu sa svojim posvojiteljima Monicom i Miguelom, te se ropa sa svojim najboljim prijateljem Simonom Àlvarezom. Život joj se mijenja preko noći jer bogata argentinka iz Buenos Airesa Sharon Benson želi njene roditelje u svojoj vili,pa se Luna mora prilagododiti životu u novoj sredini. Otkriva rolersku stazu Jam and Roller gdje dobiva posao, te odlazi u novu školu Black South Colledge. Upoznaje Ninu Simonetti, s kojom postaje veoma bliska i Àmbar Smith, Sharonino kumče koje joj zagorčava život uz pomoć svojih prijateljica Delfine i Jàzmin. Kasnije, Simon dolazi u Buenos Aires, no Luna i Matteo Balsano, Àmbarin dečko se zaljubljuju. Luna danua čudne snove o svojoj prošlosti, no ona ništa ne shvaća. S druge strane Sharon saznaje da je njena nećakinja Sol Benson preživila požar, te počinje tragati za njom. == Likovi i postava == Hrvatska sinkronizacija nastala je u tvrtki Livada Production 2018. Marina Koret i Petra Kukić odradili su prijevod. Adaptacija je napravila Nina Lolić.<ref name="glas">{{cite web |url=https://sinkropedija.fandom.com/wiki/Soy_Luna |title=Soy Luna - Sinkronizacija |language=hr |accessdate=2020-05-03}}</ref> === Glavni likovi === {| class="wikitable sortable" width="70%" |- style="background:#ADD8E6;" ! rowspan="2"| Ime lika ! rowspan="2"| Nacionalnost ! rowspan="2"| Glumac/Glumica ! colspan="2" class="unsortable"| Prisutnost ! rowspan="2"| Hrvatski glas<ref name="glas" /> |- style="background:#ADD8E6;" ! <small>Epizoda</small> ! <small>Sezona</small> |- | Luna Valente / Sol Benson | align="center"| {{Z|MEX}} | [[Karol Sevilla]] | align="center"| 1–220 | align="center"| 1–3 | [[Dunja Fajdić]] |- | Matteo Balsano | align="center"| {{Z|ITA}} | [[Ruggero Pasquarelli]] | align="center"| 1–220 | align="center"| 1–3 | [[Nikola Marjanović]] |- | Ámbar Smith | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Valentina Zenere]] | align="center"| 1–220 | align="center"| 1–3 | [[Ana Ćapalija]] |- | Simón Álvarez | align="center"| {{Z|MEX}} | [[Michael Ronda]] | align="center"| 1–220 | align="center"| 1–3 | [[Adnan Prohić]] |- | Jazmín Carbajal | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Katja Martínez]] | align="center"| 1–220 | align="center"| 1–3 | [[Zrinka Antičević]] |- | Gastón Perida | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Agustín Bernasconi]] | align="center"| 1–171 | align="center"| 1–3 | [[Dragan Peka]] |- | Delfina „Delfi“ Arismendi | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Malena Ratner]] | align="center"| 1–220 | align="center"| 1–3 | [[Mia Krajcar]] |- | Nicolás „Nico“ Navarro | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Lionel Ferro]] | align="center"| 1–197 | align="center"| 1–3 | [[Fabijan Pavao Medvešek]] |- | Pedro Arias | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Gastón Vietto]] | align="center"| 1–220 | align="center"| 1–3 | [[Marko Jelić]] |- | Nina Simonetti | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Carolina Kopelioff]] | align="center"| 1–220 | align="center"| 1–3 | [[Tihana Fraculj]] |- | Sharon Benson <small>(rojena Bilder)</small> | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Lucila Gandolfo]] | align="center"| 1–220 | align="center"| 1–3 | [[Matilda Sorić]] |- | Reinaldo „Rey“ Gutiérrez | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Rodrigo Pedreira]] | align="center"| 1–220 | align="center"| 1–3 | [[Krunoslav Klabučar]] |- | Miguel Valente | align="center"| {{Z|MEX}} | [[David Murí]] | align="center"| 1–220 | align="center"| 1–3 | [[Vinko Štefanac]] |- | Mónica Aguilar | align="center"| {{Z|MEX}} | [[Ana Carolina Valsagna]] | align="center"| 1–220 | align="center"| 1–3 | [[Petra Vukelić]] |- | Amanda | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Antonella Querzoli]] | align="center"| 1–159 | align="center"| 1–2 | |- | Jimena „Jim“ Medina | align="center"| {{Z|ŠPA}} | [[Ana Jara Martínez]] | align="center"| 2–220 | align="center"| 1–3 | [[Tara Thaller]] (1-10)<br />[[Kristina Habuš]] (11-) |- | Ramiro Ponce | align="center"| {{Z|ČIL}} | [[Jorge López]] | align="center"| 2–220 | align="center"| 1–3 | [[Marko Juraga]] |- | Yamila „Yam“ Sánchez | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Chiara Parravicini]] | align="center"| 2–220 | align="center"| 1–3 | [[Dora Jakobović]] |- | Tamara Ríos | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Luz Cipriota]] | align="center"| 2–82 | align="center"| 1–2 | [[Kristina Gami]] |- | Tino Alcaraz | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Diego Sassi Alcalá]] | align="center"| 2–159 | align="center"| 1–2 | [[Marko Movre]] |- | Cato Alcoba | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Germán Tripel]] | align="center"| 2–159 | align="center"| 1–2 | [[Zoran Pribičević]] |- | Dr. Ana Valparaíso | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Carolina Ibarra]] | align="center"| 2–220 | align="center"| 1–3 | |- | Ricardo Simonetti | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Ezequiel Rodríguez]] | align="center"| 3–220 | align="center"| 1–3 | [[Željko Šestić]] |- | Mora Barza | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Paula Kohan]] | align="center"| 17–170 | align="center"| 1–3 | [[Marina Poklepović]] |- | Alfredo Bilder | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Roberto Carnaghi]] | align="center"| 83–220 | align="center"| 2–3 | |- | Juliana / Marisa Mint | align="center"| {{Z|BRA}} | [[Estela Ribeiro]] | align="center"| 102–220 | align="center"| 2–3 | |- | Benicio Banderbield | align="center"| {{Z|ITA}} | [[Pasquale Di Nuzzo]] | align="center"| 133–220 | align="center"| 2–3 | |- | Emilia Mansfield | align="center"| {{Z|MEX}} | [[Giovanna Reynaud]] | align="center"| 140–220 | align="center"| 2–3 | |- | Gary López | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Joaquín Berthold]] | align="center"| 144–220 | align="center"| 2–3 | |- | Margarita „Maggie“ García Centurión | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Victoria Suárez Battán]] | align="center"| 166–220 | align="center"| 3 | |- | Eric Andrade | align="center"| {{Z|EKV}} | [[José Andrés Chiluiza Calderón|Jandino]] | align="center"| 168–220 | align="center"| 3 | |} === Sporedni likovi === {| class="wikitable sortable" width="70%" |- style="background:#ADD8E6;" ! rowspan="2"| Ime lika ! rowspan="2"| Nacionalnost ! rowspan="2"| Glumac/Glumica ! colspan="2" class="unsortable"| Prisutnost ! rowspan="2"| Hrvatski glas<ref name="glas" /> |- style="background:#ADD8E6;" ! <small>Epizoda</small> ! <small>Sezona</small> |- | Roberto Muñoz | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Marcelo Bucossi]] | align="center"| 2–3 | align="center"| 1 | [[Branko Smiljanić]] |- | Florencia „Flor“ Balsano | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Thelma Fardín]] | align="center"| 13–18<br />133–136 | align="center"| 1<br />2 | [[Anabela Barić]] |- | Sebastián Villalobos | align="center"| {{Z|KOL}} | [[Sebastián Villalobos]] | align="center"|25–30<br />100–115, 145–147 | align="center"| 1<br />2 | [[Lovro Ivanković]] |- | Darío | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Darío Barassi]] | align="center"| 33–39 | align="center"| 1 | [[Goran Malus]] |- | Mar | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Giuliana Scaglione]] | align="center"| 34–39 | align="center"| 1 | [[Anja Nigović]] |- | Arcade | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Santiago Stieben]] | align="center"| 34–40 | align="center"| 1 | [[Jadran Grubišić]] |- | Veronica „Vero“ | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Josefina Pieres]] | align="center"| 35–39 | align="center"| 1 | [[Mima Karaula]] |- | Isa | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Micaela Magliocco]] | align="center"| 35–41 | align="center"| 1 | [[Monika Berberović]] |- | Mariano | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Tomas de las Heras]] | align="center"| 38–80 | align="center"| 1 | [[Marko Cindrić]] |- | Daniela | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Sol Moreno]] | align="center"| 45–60 | align="center"| 1 | [[Anabela Barić]] |- | Silvana Arial | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Micaela Tabanera]] | align="center"| 48–55, 73–74<br />123–131 | align="center"| 1<br />2 | [[Mima Karaula]] |- | Olgita „Olga“ Patricia Peña | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Mirta Wons]] | align="center"| 55–56 | align="center"| 1 | [[Mirta Zečević]] |- | Willy Star | align="center"| {{Z|ARG}} | [[Leo Trento]] | align="center"| 56–58 | align="center"| 1 | [[Goran Vrbanić]] |} '''Ostali hrvatski glasovi:''' [[Ana Takač]], [[Daniel Dizdar]], [[Denin Serdarević]], [[Irena Tereza Prpić]], [[Petra Težak]], [[Ranko Tihomirović]], [[Tara Thaller]]<ref name="glas" /> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{Imdb naslov|id=5189554|naslov=Soy Luna}} [[Kategorija:Argentinske telenovele]] 8qwit77caww80o180ydpctlnhibdyno 0 655405 7615423 7594374 2026-10-08T23:06:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615423 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Signify |ime_glazbenika = [[Porcupine Tree]] |vrsta = studijski album |slika = Drvo dikobraza - Označavati 1996.jpg |žanr = [[progresivni rock]], [[psihodelični rock]], [[space rock]], [[krautrock]]<ref name="popmatters.com">[http://www.popmatters.com/pm/post/156385-progs-only-stupid-dream-porcupine-tree-even-less Prog's Only Stupid Dream: Porcupine Tree - "Even Less"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130224212514/http://www.popmatters.com/pm/post/156385-progs-only-stupid-dream-porcupine-tree-even-less/ |date=24. veljače 2013. }} popmatters.com. Pristupljeno 27. listopada 2019.</ref> |datum = [[30. rujna]] [[1996.]]<ref>[https://web.archive.org/web/20070826202050/http://www.delerium.co.uk/delerium/releases/delec045.html Porcupine Tree - Signify on delerium.co.uk] Pristupljeno 12. svibnja 2019.</ref> |snimanje = 1995. – 1996. |studio = No Man's Land ([[Hemel Hempstead]], [[Hertfordshire]], [[Engleska]]), The Doghouse ([[Henley on Thames]], [[Oxfordshire]], Engleska), Katrina & the Waves' Studio ([[Cambridge]], Engleska)<ref>Knjižica albuma</ref> |trajanje = 61:56 |izdavač = [[Delerium Records|Delerium]] |producent = [[Steven Wilson]] |recenzija = <ul><li>[https://www.allmusic.com/album/signify-mw0000086450 ''AllMusic''] [[Datoteka:4 stars.svg|54px]]</li></ul> |album_prije = [[The Sky Moves Sideways]] |godina0 = 1995. |godina = 1996. |album_poslije = [[Stupid Dream]] |godina2 = 1999. |ostalo = {{Singlovi | Ime Albuma = Signify | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = [[Waiting]] | Singl 1 date = 29. travnja 1996. }} }} '''''Signify''''' je četvrti studijski [[album]] [[Porcupine Tree]]ja, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] sastava [[progresivni rock|progresivnog ''rocka'']]. [[Diskografska kuća]] [[Delerium Records]] objavila ga je 30. rujna 1996. godine, a ponovno je objavljen 2003. uz dodatni CD koji je sadržavao demosnimke prethodno objavljene na kaseti b-strana ''[[Insignificance]]''.<ref name="porcupinetree.com">{{Citiranje časopisa |url=http://www.porcupinetree.com/discography.details.cfm?albumid=25 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20120508024320/http://www.porcupinetree.com/discography.details.cfm?albumid=25 |archive-date=8. svibnja 2012. |access-date=27. listopada 2019.}}</ref> Prvi je uradak koji je frontmen [[Steven Wilson]] od samog početka snimio s cijelom skupinom; prethodni su albumi u biti bili samostalni uradci nastali uz pomoć gostujućih glazbenika. ==Pozadina== ===Skladanje i snimanje=== ''Signify'' je prvi album Porcupine Treeja koji je snimila cijela grupa; prethodne je albume frontmen [[Steven Wilson]] snimio uz povremenu pripomoć ostalih glazbenika, uglavnom onih koji su na ''Signifyu'' postali punopravni članovi sastava; [[Richard Barbieri]], [[Colin Edwin]] i [[Chris Maitland]].<ref name="popmatters.com"/><ref name="allmusic.com">[http://www.allmusic.com/album/signify-r260786/review Porcupine Tree - Signify na allmusic.com]</ref> Godine 1995. članovi skupine istovremeno su odlazili na turneje kako bi podržali prethodni uradak ''[[The Sky Moves Sideways]]'' te skladali i snimili pjesme za novi album; Wilson je proces opisao ovako: "Album smo snimali malo po malo, skladali smo i snimali po dvije do tri pjesme, nakon čega bi proteklo skoro 3 mjeseca [do idućeg takvog procesa]." Zbog toga je nekoliko pjesama, iako u ranijim oblicima, bilo izvođeno na koncertima prije objave samog albuma. Edwin je komentirao da mu je Wilson dao slobodne ruke što se tiče njegovih bas-dionica, ali da ih je Wilson katkad i jednostavno zamijenio vlastitim snimkama na gotovim pjesmama, što je bio slučaj na skladbama "Sever" i "Dark Matter". Barbieri se tijekom snimanja ''Signifya'' odlučio "...poslužiti onime što bi po sebi bilo čudan i apstraktan zvuk ili tekstura i učiniti da to proradi u kontekstu pop-pjesme".<ref>{{cite web |url=http://www.porcupinetree.com/lyr_sig.htm#album_notes |title=Internet Archive Wayback Machine |publisher=Web.archive.org |date=2000-09-15 |accessdate=2012-03-09 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20000915190952/http://www.porcupinetree.com/lyr_sig.htm#album_notes |archivedate=15. rujna 2000.}}</ref> Wilson je o snimanju izjavio: <blockquote>"''Signify'' je pomalo čudan zbog toga što, iako je album na kojemu smo svi svirali, nikad nismo uspjeli biti u istoj prostoriji u isto vrijeme zbog fizičkih ograničenja, pa sam zato uglavnom snimao vrlo kvalitetne demoinačice pjesama i onda bi ostali svojim glazbalima samo zamijenili dijelove koje sam svirao na sintesajzeru. Iznimka je pjesma "Intermediate Jesus", koju smo odsvirali na otvorenom. Zbog toga ostali članovi nisu mnogo doprinijeli idejama."<ref>[http://www.dprp.net/proghistory/index.php?i=1999_01 Porcupine Tree - Stupid Dream] dprp.net. Pristupljeno 27. listopada 2019.</ref></blockquote> ===Glazbeni stil=== Osim što je promjeni u zvuku doprinijela činjenica što je to bio prvi kolaborativni album skupine, na uratku je vidljiva i promjena glazbenog stila.<ref name="aural-innovations.com">[http://www.aural-innovations.com/issues/issue7/ptree03.html Porcupine Tree - Review/Interview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20020127102612/http://www.aural-innovations.com/issues/issue7/ptree03.html |date=27. siječnja 2002. }} aural-innovations.com. Pristupljeno 27. listopada 2019.</ref> Recenzenti uglavnom svrstavaju prva tri uratka grupe u žanrove [[psihodelični rock|psihodeličnog]] i [[eksperimentalni rock|eksperimentalnog]] [[space rock]]a.<ref>[http://www.aural-innovations.com/issues/issue1/ptree01.html Porcupine Tree - Signify] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304190148/http://www.aural-innovations.com/issues/issue1/ptree01.html |date=4. ožujka 2016. }} aural-innovations.com. Pristupljeno 27. listopada 2019.</ref> Iako i dalje zadržava elemente tih žanrova, istovremeno se primiče strukturiranijem i komercijalnijem stilu [[progresivni rock|progresivnog rocka]] koji je jače bio izražen na naknadnim albumima ''[[Stupid Dream]]'' i ''[[Lightbulb Sun]]''.<ref name="aural-innovations.com"/><ref name="sputnikmusic.com">[https://www.sputnikmusic.com/review/6058/Porcupine-Tree-Signify/ Porcupine Tree - Signify] sputnikmusic.com. Pristupljeno 27. listopada 2019.</ref> Sputnikmusic je ovako opisao ''Signify'': "...To je kraj ere, dok istovremeno najavljuje zoru novoga doba... Sadrži izvaljene i maglovite instrumentale, ali i izravnije, pametno skladane pjesme čija se struktura jasno nazire. Prethodnik je ''Stupid Dreamu'' i epilog psihodelične prošlosti Porcupine Treeja."<ref name="sputnikmusic.com"/> [[PopMatters]] je kasnije izjavio da je uradak naknadno postao poznat kao [[krautrock]] album skupine.<ref name="popmatters.com"/> ==O pjesmama== Naslovna skladba "Signify" u početku je bila demoobrada pjesme ''krautrock''-sastava [[Neu!]] pod imenom "Hallogallo", no razvila se u originalnu kompoziciju nakon što je grupa počela eksperimentirati s njom.<ref name="Insignificance 1997">Knjižica albuma ''[[Insignificance]]'', Steven Wilson, 1997.</ref> Konačna skladba na albumu izvorno je trebala biti "Signify II", no na koncu je bila odbačena kako bi uradak bio kraći.<ref name="dprp.net">[http://www.dprp.net/reviews/starsdie.htm Porcupine Tree - Stars Die] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100404011814/http://www.dprp.net/reviews/starsdie.htm |date=4. travnja 2010. }} dprp.net. Pristupljeno 27. listopada 2019.</ref> Ta je pjesma i dalje bila utemeljena na rifu naslovne skladbe i "Hallogallu", ali je manje sirova, sadrži različite dijelove i traje gotovo dvostruko dulje.<ref name="dprp.net"/> Naposljetku je objavljena na kompilaciji ''[[Stars Die: The Delerium Years 1991-1997]]'', a neki su njezini dijelovi bili izvođeni na koncertima uz naslovnu skladbu, kao što je slučaj na koncertnom albumu ''[[Coma Divine]]''.<ref name="dprp.net"/> Skladba "Every Home Is Wired" prikazuje tadašnji Wilsonov stav prema internetu, dok "Dark Matter" aludira na mračnu stranu odlaženja na turneje radi promidžbe novih albuma.<ref name="dprp.net"/> "Every Home Is Wired" sadrži 37 različitih presnimljenih vokalnih dionica.<ref>[http://www.popmatters.com/pm/post/158474-progs-only-stupid-dream-porcupine-tree-baby-dream-in-cellophane Prog's Only Stupid Dream: Porcupine Tree: Baby Dream in Cellophane] popmatters.com. Pristupljeno 27. listopada 2019.</ref> Skladbu "Light Mass Prayers" napisao je bubnjar [[Chris Maitland]], no na njoj nema bubnjarskih dionica. Demoinačice pjesama "Signify", "Waiting", "Sever" i "Dark Matter" pojavile su se na kompilaciji demouradaka i b-strana ''Insignificance''; potonje dvije skladbe ondje se zovu "Sever Tomorrow" i "Dark Origins". Još jedan demo iz tog doba, "Wake as Gun", poslije je iskorišten u pjesmi "Jack the Sax" u drugom Wilsonovu projektu [[No-Man]] (na EP-u ''[[Dry Cleaning Ray]]'' iz 1997. godine); te dvije grupe povezuje i interludij "Pagan", koji na ''Signifyu'' sadrži isti sempl opernih vokala koji se prethodno pojavio na kraju skladbe "Colours" na No-Manovom albumu ''[[Lovesighs – An Entertainment]]''. ==Recenzije== Album je uglavnom dobio pozitivne kritike. [[AllMusic]] mu je dodijelio četiri zvjezdice od njih pet i pohvalio ga kao "... jedan odličan korak unaprijed za Porcupine Tree, a velik napredak predstavlja zbog toga što ta četvorica mogu ''rokati'' kako spada i istovremeno pronaći svoj opojan stil [[ambijentalna glazba|ambijentalne glazbe]]... Iako Wilson opet neizravno pjeva o stresu i prirodi života na koncu stoljeća, to i dalje čini na ugodno liberalan način."<ref name="allmusic.com"/> [[Sputnik Music]] dodijelio mu je četiri od pet bodova i pohvalio ga zbog toga što je "na križanju psihodeličnih korijena Porcupine Treeja i njegove budućnosti sa strukturiranijim pjesmama; ''Signify'' dokazuje da je Porcupine Tree sposoban snimiti mračan album s odličnom produkcijom i potpuno progresivnim srcem."<ref name="sputnikmusic.com"/> ''Dutch Progressive Rock Pageu'' također se svidio album i dodijelio mu je 8 od 10 bodova, izjavivši: "'Signify' nije najbolji album Porcupine Treeja i zasigurno nije prvi koji bih preporučio novom obožavatelju... Ali to ne znači da na njemu nema vrlo kvalitetnih stvari. Taj CD sadrži pjesme koje su kasnije postale njegovi klasici, poput heavy metal naslone skladbe 'Signify'... 'Waiting', kojim je grupa prvi put pokušala snimiti singl, i 'Dark Matter'."<ref name="ReferenceA">[http://www.dprp.net/reviews/200449.html#pt2 Porcupine Tree - Signify - Recenzija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121014132232/http://www.dprp.net/reviews/200449.html#pt2 |date=14. listopada 2012. }} dprp.net. Pristupljeno 27. listopada 2019.</ref> Ista je web-stranica pohvalila i prijelaze između pjesama.<ref name="ReferenceA"/> ==Popis pjesama== {{Popis pjesama | svi_tekstovi = [[Steven Wilson]] | autor_glazbe = da | skladba1 = Bornlivedie | glazba1 = Wilson, [[Richard Barbieri]] | napomena1 = instrumental | trajanje1 = 1:41 | skladba2 = Signify | glazba2 = Wilson | napomena2 = instrumental | trajanje2 = 3:26 | skladba3 = Sleep of No Dreaming | glazba3 = Wilson | trajanje3 = 5:24 | skladba4 = Pagan | glazba4 = Wilson | napomena4 = instrumental | trajanje4 = 1:34 | skladba5 = [[Waiting|Waiting (Phase One)]] | glazba5 = Wilson | trajanje5 = 4:24 | skladba6 = Waiting (Phase Two) | glazba6 = Wilson | napomena6 = instrumental | trajanje6 = 6:15 | skladba7 = Sever | glazba7 = Wilson | trajanje7 = 5:30 | skladba8 = Idiot Prayer | glazba8 = Wilson, [[Colin Edwin]] | napomena8 = instrumental | trajanje8 = 7:37 | skladba9 = Every Home Is Wired | glazba9 = Wilson | trajanje9 = 5:08 | skladba10 = Intermediate Jesus | glazba10 = Wilson, Barbieri, Edwin, [[Chris Maitland]] | napomena10 = instrumental | length10 = 7:29 | skladba11 = "Light Mass Prayers" | glazba11 = Maitland | napomena11 = instrumental | trajanje11 = 4:28 | skladba12 = Dark Matter | glazba12 = Wilson | napomena12 = pjesma traje 8 minuta i 10 sekundi; 19 sekundi kasnije počinje skrivena skladba | trajanje12 = 8:57 | ukupno_trajanje = 61:56 }} ===''Insignificance'' i drugi disk === Godine 1997. na kazeti je bio objavljen ''Insignificance'', kolekcija b-strana i demouradaka nastalih tijekom snimanja ''Signifya''.<ref name="swdisco">{{cite web |url=http://www.voyage-pt.de/swdisco.pdf |title=Steven Wilson - The Complete Discography (8th Edition), p. 63 |accessdate=2008-04-13}}</ref> Kad je ''Signify'' 2003. ponovno objavio [[Delerium Records]] i godinu kasnije [[Snapper Music]], ''Insignificance'' je bio priložen uz album kao bonus CD s ponešto drugačije raspoređenim pjesmama.<ref name="porcupinetree.com"/><ref name="swdisco"/> Kasnije inačice ne sadrže skladbe "Door to the River" i "Insignificance" jer su se pojavile na uratku ''Metanoia''. Međutim, kompilacija i dalje sadrži deset pjesama zbog uvrštene "Dark Origins" i odvajanja skladbe Hallogallo/Signify u dvije različite pjesme (iako i dalje bez prekida teku jedna u drugu).<ref name="ReferenceA"/> {| class="wikitable" |- ! Pjesma !! Kazeta iz 1997. !! Bonus CD ''Signifyu'' 2003. i 2004. |- | 1 || "Wake as Gun 1" – 3:24 || "Wake as Gun 1" – 3:29 |- | 2 || "Hallogallo/Signify "– 6:53 || "Hallogallo" – 3:37 |- | 3 || "Waiting" – 6:45 || "Signify" - 3:28 |- | 4 || "Smiling Not Smiling" – 3:40 || "Waiting" – 6:56 |- | 5 || "Wake as Gun 2" – 3:42 || "Smiling Not Smiling" – 3:49 |- | 6 || "Neural Rust" – 5:47 || "Wake as Gun 2" – 2:06 |- | 7 || "Sever Tomorrow" – 6:01 || "Neural Rust" – 5:53 |- | 8 || "Door to the River" – 4:17 || "Dark Origins" - 6:54 |- | 9 || "Insignificance" – 4:54 || "Sever Tomorrow" – 6:04 |- | 10 || "Nine Cats" (akustična inačica) – 4:03 || "Nine Cats" (akustična inačica) – 4:08 |} ===Ostale skladbe=== B-strane iz tog vremena, među kojima su "The Sound of No-One Listening" (koja se našla na singlu "Waiting" i prvoj gramofonskoj inačici ''Signifya'') i "Fuse the Sky" (remiksana inačica naslovne skladbe s albuma ''[[The Sky Moves Sideways]]'' koja je bila objavljena na kompilaciji ambijentalne glazbe), pojavljuju se sa "Signify II" i "Colourflow in Mind" (odbačenom skladbom) na kompilaciji ''[[Stars Die: The Delerium Years 1991–1997]]''. K tome, album studijskih improviziranih skladbi iz tog doba, ''[[Metanoia]]'', bio je objavljen 1998. godine. Među njima su i prethodno neobjavljen materijal i materijal koji je kasnije bio oblikovan u već objavljene skladbe; pjesma "Metanoia I/Intermediate Jesus", koja traje više od 14 minuta, bila je skraćena i postala dio pjesme "Intermediate Jesus". Skladbe "Door to the River" i "Insignificance" također su nastale tijekom tog perioda skladanja i snimanja i pojavile se na uratku, što je vrlo vjerojatno razlog zbog kojeg su maknute s budućih izdanja ''Insignificancea''.<ref name="ReferenceA"/> U knjižici albuma ''Insignificance'' Wilson spominje nikad snimljenu pjesmu "Cryogenics". Bila je utemeljena na skladbi "Mesmer I" s ''Metanoie'' (i sadržavala je dio pjesme "Wake as Gun") te ju je sastav samo jednom izveo uživo — 1995 godine.<ref name="Insignificance 1997"/> Kraća inačica pjesme bila je odsvirana na talijanskoj turneji početkom 1997. godine. Bila je snimljena u Rimu (s ostalim materijalom radi stvaranja koncertnog albuma ''Coma Divine''), no nikad nije bila miksana niti objavljena jer grupa nije bila zadovoljna njezinom izvedbom. ==Zasluge== {{col-begin}} {{col-2}} ;Porcupine Tree *[[Steven Wilson]] – [[pjevanje|vokali]], [[gitara]], [[klavir]], [[orgulje]], [[mellotron]], semplovi, programiranje bubnjeva, zvona, glazbene kutije, produkcija, miksanje *[[Richard Barbieri]] – [[sintesajzer]], [[Hammond orgulje]], elektronika, [[klavir]] *[[Colin Edwin]] – [[bas-gitara]] *[[Chris Maitland]] – prateći vokali (na pjesmama 5 i 7), [[klavijature]] i vokali (na pjesmi ""Light Mass Prayers""), [[bubnjevi]], [[udaraljke]] {{col-2}} ;Dodatni glazbenici *Terumi – vokali (na pjesmi "Bornlivedie") ;Ostalo osoblje *Chris Thorpe – mastering *John Blackford – dizajn {{col-end}} ==Izvori== {{izvori|30em}} [[Kategorija:Albumi iz 1996.]] [[Kategorija:Albumi sastava Porcupine Tree]] 544ci4fjy1eahx0pq9ijooq50lebrco 0 656903 7615442 7298735 2026-10-09T04:11:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615442 wikitext text/x-wiki {{Infookvir klasika | naziv = Sonata za klavir br. 11 u A-duru | prijevod = "Turski marš" | slika = | opis = | skladatelj = [[Wolfgang Amadeus Mozart]] | djelo = | libreto = | nastanak = 1783. Beč (ili Salzburg) | premijera = | katalog = KV 331 (300i) | forma = [[sonata]] | tonalitet = A-dur | stavci = 3 | trajanje = oko 22 minute }} '''Sonata za klavir br. 11 u A-duru KV 331 (300i)''' je skladba za solo klavir [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfganga Amadeusa Mozarta]] iz 1783. godine. Poznata je pod popularnim nazivom "'''Turski marš'''" (''Alla Turca''), prema naslovu 3. stavka kojim je stekla popularnost, i jedna je od najpoznatijih Mozartovih [[sonata]]. == Nastanak == Nije točno poznato kad i gdje je Mozart skladao ovu sonatu. U prvom izdanju [[KV|Köchelovog kataloga]] navedena je 1779. godina, a u šestom izdanju navedeno je ljeto 1778. i Pariz kao mjesto skladanja. Međutim, kasnijim istraživanjima ti su podatci osporeni kao netočni, temeljeni na pogrešnim pretpostavkama. Danas se smatra da je djelo vjerojatno nastalo 1783. godine u Beču (ili Salzburgu). Iako je do tada Mozart već napisao preko 300 djela, izdavač "Artaria & Co." objavio je 1784. godine Sonatu u A-duru kao [[opus|op.]] 6 br. 2, u istom opusu sa [[Sonata za klavir br. 10 u C-duru (Mozart)|Sonatom br. 10 u C-duru]] (op. 6 br. 1) i [[Sonata za klavir br. 12 u F-duru (Mozart)|Sonatom br. 12 u F-duru]] (op. 6 br. 3). Potpuni autograf sonate nije sačuvan. Autograf posljednje stranice 3. stavka od 99. takta nalazi se u privatnoj kolekciji u Lisabonu. Do 2014. godine to je bio jedini poznat sačuvan dio, kad je u [[Nacionalna knjižnica Széchényi|Nacionalnoj knjižnici Széchényi]] (''Országos Széchényi Könyvtár'') u Budimpešti otkriven fragment s četiri lista sonate. Sonata za klavir br. 11 u A-duru najčešće se označava kao '''KV 331''', prema prvom izdanju Köchelovog kataloga. Po potrebi se rabi ili dvojno označavanje kao '''KV 331 (300i)''' ili označavanje prema šestom izdanju Kataloga kao '''KV⁶ 300i'''. == O glazbi == [[Joseph Haydn|Haydn]] i Mozart su utemeljitelji modela [[Klasicizam#Klasicizam u glazbi|klasične]] sonate (takozvanog "[[Dodatak:Glosar klasične glazbe#sonata|sonatnog ciklusa]]") koji se sastoji od brzog prvog stavka (najčešće ''allegro'' i [[Dodatak:Glosar klasične glazbe#sonatna forma|sonatna forma]]), drugog stavka u sporom ili umjerenom [[tempo|tempu]] i brzog trećeg stavka (najčešće [[Dodatak:Glosar klasične glazbe#rondo|rondo]] ili sonatna forma). Od tog oblika Mozart je odstupio time što je prvi stavak ove sonate napisao u laganom tempu (''andante'' = 76-108 [[doba|d/min]], na talijanskom: kao u šetnji, lagano) i u obliku "tema s varijacijama" i nijedan stavak sonate nije napisao u sonatnoj formi. Stavci sonate su: # ''Thema. Andante grazioso'' (A-dur) # ''Menuetto'' (A-dur) # ''Alla Turca. Allegretto'' (a-mol) {| class="infobox" style="font-size:90%; width: 260px;" ! colspan="2" style="border-bottom: 1px dotted gray;" | Sonata za klavir br. 11 u A-duru KV 331 |- | style="width: 2em;" | 1. || [[:Datoteka:Piano Sonata No. 11, Tema.ogg|Tema]] <span style="font-size: 95%;">(1'57")</span> |- | colspan="2" | [[Datoteka:Piano Sonata No. 11, Tema.ogg|250px]] |- | 1.a || [[:Datoteka:Piano Sonata No. 11, Variation 1.ogg|Varijacija I]] <span style="font-size: 95%;">(1'12")</span> |- | colspan="2" | [[Datoteka:Piano Sonata No. 11, Variation 1.ogg|250px]] |- | 1.b || [[:Datoteka:Piano Sonata No. 11, Variation 2.ogg|Varijacija II]] <span style="font-size: 95%;">(1'57")</span> |- | colspan="2" | [[Datoteka:Piano Sonata No. 11, Variation 2.ogg|250px]] |- | 1.c || [[:Datoteka:Piano Sonata No. 11, Variation 3.ogg|Varijacija III]] <span style="font-size: 95%;">(1'21")</span> |- | colspan="2" | [[Datoteka:Piano Sonata No. 11, Variation 3.ogg|250px]] |- | 1.d || [[:Datoteka:Piano Sonata No. 11, Variation 4.ogg|Varijacija IV]] <span style="font-size: 95%;">(1'27")</span> |- | colspan="2" | [[Datoteka:Piano Sonata No. 11, Variation 4.ogg|250px]] |- | 1.e || [[:Datoteka:Piano Sonata No. 11, Variation 5.ogg|Varijacija V]] <span style="font-size: 95%;">(4'11")</span> |- | colspan="2" | [[Datoteka:Piano Sonata No. 11, Variation 5.ogg|250px]] |- | 1.f || [[:Datoteka:Piano Sonata No. 11, Variation 6.ogg|Varijacija VI]] <span style="font-size: 95%;">(1'31")</span> |- | colspan="2" | [[Datoteka:Piano Sonata No. 11, Variation 6.ogg|250px]] |- | 2. || [[:Datoteka:Piano Sonata No. 11, Menuetto.ogg|Menuet]] <span style="font-size: 95%;">(5'35")</span> |- | colspan="2" | [[Datoteka:Piano Sonata No. 11, Menuetto.ogg|250px]] |- | 3. || [[:Datoteka:Rondo Alla Turka.ogg|Rondo ''Alla Turca'']] <span style="font-size: 95%;">(3'45")</span> |- | colspan="2" | [[Datoteka:Rondo Alla Turka.ogg|250px]] |- | colspan="2" style="border-top: 1px solid gray;" | Datoteke su u formatu [[Ogg|Ogg Vorbis]] generirane iz [[MIDI]] datoteka. |} === 1. ''Thema. Andante grazioso'' === Prvi stavak Mozart je označio kao ''Thema. Andante grazioso''. Sastavljen je od [[tema (glazba)|teme]] i šest [[varijacije|varijacija]]. '''Tema''' je u sporom 6/8 [[takt]]u, s obilježjima [[siciliana|siciliane]]. Ovaj spori barokni ples u drugim je Mozartovim djelima imao tužan karakter, ali u ovoj temi je u vedrijem A-duru. Tema se sastoji od dviju sekcija koje se ponavljaju. Prva sekcija ima 8 taktova s dvjema frazama u taktovima 1-4 i 5-8. Nakon ponavljanja prve, slijedi druga sekcija s 10 taktova: nova fraza u taktovima 9-12 i u taktovima 13-18 druga fraza prve sekcije produžena za [[kadenca|kadencu]], iza čega se sekcija ponavlja. '''Varijacije''' prate strukturu teme, po 18 taktova s po dvjema sekcijama. Po definiciji, varijacije pristupaju temi i obrađuju ju na različite načine, kao što su [[ornamentacija]], [[tonalitet]], tempo, [[dinamičke oznake|dinamika]]... Tako su na primjer varijacije III i IV u [[a-mol]]u, usto je IV varijacija karakteristična po stalnom prebacivanju lijeve ruke preko desne, tempo V varijacije je ''adagio'' a VI ''allegro''. Trajanje stavka je oko 13 minuta. === 2. ''Menuetto'' === Drugi stavak je [[menuet]] u 3/4 taktu, također u A-duru. Forma ovog stavka je "menuet i trio". To je vrsta [[Dodatak:Glosar klasične glazbe#ternarna forma|ternarne forme]] (A-B-A) u kojoj je prva dionica (A) menuet, kontrastna srednja dionica (B) je trio, a završna dionica (A) je ponovljeni menuet. Naziv "trio" potječe od [[Dodatak:Glosar klasične glazbe#trio|trija]] glazbala koja su u klasicizmu izvodila srednju dionicu (B). Menuet se sastoji od 48 taktova koji su raspoređeni u dvije cjeline (taktovi 1-18 i 19-48) koje se ponavljaju. Trio se sastoji od 52 takta i u njemu se ponavljaju cjeline u taktovima 1-16 i 17-52. Trajanje stavka je oko 6 minuta. === 3. ''Alla Turca. Allegretto'' === Treći stavak je u tempu ''allegretto'' u 2/4 taktu, a-mol. U hrvatskom jeziku treći stavak poznat je kao "Turski marš", a prijevod izvornog Mozartovog naslova ''[[Dodatak:Glosar klasične glazbe#ala|Alla]] Turca'' bio bi "u turskom stilu". Stil je bio popularan u Mozartovo vrijeme i Mozart ga je koristio u nekolikim svojim djelima, npr. u operi [[Otmica iz saraja]] i [[Koncert za violinu i orkestar br. 5 u A-duru (Mozart)|Petom violinskom koncertu u A-duru]]. Ovaj se stavak često samostalno izvodi i zaslužan je za popularnost sonate. Stavak ima ukupno 127 taktova. Napisan je u formi ronda, čija se struktura može ovako shematski predstaviti: <samp>|: A :||: B – A' :||: C :||: D :||: E – D' :||: C :||: A :||: B – A' :||: C' :| F</samp> gdje <samp>|: ... :|</samp> označava ponavljanje, izostavnik označava modificiranu temu, a F je [[Dodatak:Glosar klasične glazbe#koda|koda]]. Trajanje stavka je oko 4 minute. == Vidi još == * [[Dodatak:Glosar klasične glazbe]] == Izvori == * [https://dme.mozarteum.at/DME/nma/nma_cont.php?vsep=197&gen=edition&l=1&p1=-27 Predgovor za Sonatu KV 331 na mrežnom izdanju ''Neue Mozart-Ausgabe'', ''dme.mozarteum.at''] {{jezikk|njem.|njemački}} (pristupljeno: 7. studenoga 2019.) * [https://dme.mozarteum.at/DME/nma/nma_cont.php?vsep=197&gen=edition&p1=14&l=1 Partitura Sonate KV 331 na mrežnom izdanju ''Neue Mozart-Ausgabe'', ''dme.mozarteum.at''], s diskografijom i zvučnim zapisima (stranice po stavcima: 14 – 21, 21 – 23, 24 – 27) {{jezikk|njem.|njemački}} (pristupljeno: 7. studenoga 2019.) * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{jezikk|mađ.|mađarski}} {{jezikk|engl.|engleski}} * [https://www.britannica.com/topic/Piano-Sonata-No-11-in-A-Major-K-331 ''Encyclopædia Britannica'', Betsy Schwarm: "Piano Sonata No. 11 in A Major, K 331", ''www.britannica.com''] {{jezikk|engl.|engleski}} (pristupljeno: 10. studenoga 2019.) * [http://ks4.imslp.net/files/imglnks/usimg/a/a8/IMSLP58472-PMLP119912-CTM.pdf Köchelov katalog iz 1862. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012222024/http://ks4.imslp.net/files/imglnks/usimg/a/a8/IMSLP58472-PMLP119912-CTM.pdf |date=12. listopada 2019. }} {{jezikk|njem.|njemački}} sa stranice za preuzimanje [https://imslp.org/wiki/Chronologisch-Thematisches_Verzeichniss_s%C3%A4mmtlicher_Tonwerke_Wolfgang_Amade_Mozarts_(K%C3%B6chel,_Ludwig) IMSLP] {{jezikk|engl.|engleski}} (pristupljeno: 29. listopada 2019.) * [https://tonic-chord.com/mozart-piano-sonata-no-11-in-a-major-k-331-analysis/ Analiza Sonate u A-duru sa stranice ''Tonic Chord'', ''tonic-chord.com''] {{jezikk|engl.|engleski}} (objavljeno: 10. lipnja 2018., pristupljeno: 10. studenoga 2019.) == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = Piano Sonata No. 11, K 331 |commonscathr = Sonata za klavir br. 11 u A-duru KV 331 }} [[Kategorija:Wolfgang Amadeus Mozart]] [[Kategorija:Skladbe klasičnog razdoblja]] 2q4jwbe6067q6chpvjcgla089hf0gak 0 660663 7615183 7485667 2026-10-08T13:02:44Z ~2026-54267-29 374799 Dodao da nije više ravnatelj Caritasa 7615183 wikitext text/x-wiki {{NPOV/kriteriji|autor=Anto Kalin}} '''Tomo Knežević''' ([[Zenica]], [[23. listopada]] [[1954.]]), hrvatski katolički svećenik, visoki crkveni dužnosnik, [[teolog]]<ref name="TKIM">[https://tkim-mostar.ba/our-team/knezevic-tomo/ Teološko-katehetski institut u Mostaru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191230070730/https://tkim-mostar.ba/our-team/knezevic-tomo/ |date=30. prosinca 2019. }} Tomo Knežević (pristupljeno 30. prosinca 2019.)</ref> == Životopis == Rođen je 1954. godine od oca Pere i Ivke r. Maros u Zenici, tada župa Zenica-Sv. Josip. Pučku školu pohađao je u Donjem Čajdrašu i u Zenici. Srednju školu – Klasičnu gimnaziju-sjemenište završio je u Zagrebu. Filozofsko-teološki studij od akademske godine završio je u Sarajevu na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji danas Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu Sveučilišta u Sarajevu. Tijekom studija pauzirao je dva semestra zbog služenja vojske u Celju (Slovenija).<ref name="TKIM"/> Za đakona Vrhbosanske nadbiskupije zaređen je u sarajevskoj katedrali 2. prosinca 1979. godine. Za svećenika se zaredio 4. srpnja 1980. godine u novosagrađenoj župskoj crkvi u Čajdrašu na zamolbu tadašnjeg župnika da ređenje bude u mladoj župi i u novoizgrađenoj župnoj crkvi. Mladu misu slavio je u župi [[Čajdraš]] 13. srpnja 1980. godine. Od 1980. do 1981. bio je kapelan u župi Presvetog Trojstva u Novom Sarajevu, pa to kraja listopada iste godine u župi Presvetog Srca Isusova u Prozoru.<ref name="TKIM"/> U Innsbrucku je magistrirao teologiju na poslijediplomskom studiju [[liturgika|liturgike]] 30. listopada 1982. godine radom ''Die eucharistische Konzelebration'' te [[licencijat]] iz teologije 5. studenog 1985. godine: liturgika, [[dogmatika]] i [[moralna teologija]] radom ''Die eucharistische Konzelebration. Eine liturgie-geschichtliche Untersuchung mit besonderer Berücksichtigung des Vaticanum II. ''.<ref name="TKIM"/> U dva navrata privremeni upravitelj rodne župe Čajdraša. Od 1991. godine redoviti je ispovjednik u sjemenišnoj crkvi sv. Ćirila i Metoda. Od 2000. godine kapelan je magistral je Suverenog malteškog vojnog reda. Dana 14. veljače 2011. godine imenovan je kapelanom Njegove Svetosti s naslovom monsinjora. Vojnim župnikom Vojne biskupije Njemačke za vjernike-katolike pripadnike EUFOR-a koji djeluju u Bosni i Hercegovini od 29. travnja 2004. godine do 31. prosinca 2012. godine.<ref name="TKIM"/> Bio je notar u kancelariji Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog, osobni tajnik vrhbosanskog nadbiskupa Marka Jozinovića i notar u Crkvenom sudu Vrhbosanske nadbiskupije. Bio je članom mnogih vijeća: Vijeća Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral u Zadru, Uredničkog odbora liturgijsko-pastoralnog listića Živo vrelo, Vijeća BKJ za liturgiju, Vijeća BKJ za Međunarodne euharistijske kongrese, Karitativnog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije, Katehetskog vijeća BK BiH, član i tajnik Liturgijskog vijeća BK BiH, Vijeća za međureligijski dijalog BK BiH. Od 1996. godine dijecezanski je ravnatelj [[Papinska misijska djela|Papinskih misijskih djela]] Vrhbosanske nadbiskupije, a od 1997. godine predsjednik Misijskog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije. Od 1999. godine [[ceremonijar]] je u sarajevskoj prvostolnici, te zadužen za liturgijski odgoj bogoslova u Vrhbosanskoj katoličkoj bogosloviji u Sarajevu. Od 1999. godine ravnateljem je dušobrižničke skrbi katoličkih vjernika pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi u BiH. Od 2000. godine voditelj je i koordinator Dušobrižništva vojske i policije Vrhbosanske nadbiskupije. Od 2001. do 2011. godine u dvama navratima nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela Bosne i Hercegovine. Od 2001. godine član je Povjerenstva za civilnu službu Federacije BiH. Ravnatelj je Ureda katoličkog dušobrižništva Federalnog ministarstva obrane BiH od 2005., a od početka sljedeće godine ravnatelj je Ureda katoličkog dušobrižništva Ministarstva obrane BiH. Od 31. ožujka 2015. godine kao predstavnik Biskupske konferencije BiH član je Papinskog vijeća za međunarodne euharistijske kongrese.<ref name="TKIM"/> Urednik službenog glasila Vrhbosna. Od 2001. zamjenik je glavnog urednika misijskog informativnog lista Radosna vijest. Od siječnja 2010. godine član je Hrvatskog društva katoličkih novinara.<ref name="TKIM"/> Na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji je od 1986. predavač je liturgike, liturgijskog pastorala i njemačkog jezika te ispitivač pastoralne liturgijskog pastorala na jurisdikcijskim ispitima. Od iste godine predavač je njemačkog njemačkog jezika na [[Katehetski institut u Sarajevu|Katehetskom institutu]] u Sarajevu. Od 1987. godine profesor je liturgike i [[liturgijski pastoral|liturgijskog pastorala]] na [[Teološki institut u Mostaru|Teološkom institutu]] u Mostaru. Od 2009. godine predavač je pri katedri liturgike na [[Vrhbosanska katolička teologija u Sarajevu|Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji]] u Sarajevu. Od akademske godine 2014./2015. profesor liturgike na Studiju glazbene umjetnosti u Kreševu, dio Sveučilišta u Mostaru.<ref name="TKIM"/> Angažiran za (liturgijsku) pripremu [[Katolički dan|Katoličkog dana]]:<ref name="TKIM"/> * od 2002. član Povjerenstva [[BK BiH]] za * član središnjeg Odbora u Beču za liturgijsku pripremu 22. svibnja 2004. godine u [[Mariazell]]u u Austriji * od 2002. član je Povjerenstva [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]] * od 2005. član je Povjerenstva za pripravu slavlja Srednjoeuropskog Katoličkog dana na Kupresu 21. svibnja 2005. Tri puta je bio član Odbora za pripremu dolaska pape Ivana Pavla II. i pape Franje u Bosnu i Hercegovinu zadužen za Povjerenstvo za liturgiju, te je sva tri puta (Sarajevo 1997., Banja Luka 2003. i Sarajevo 2015.) pripremio i vodio cjelokupnu liturgiju papina dolaska. Voditeljem Liturgijsko-glazbenog povjerenstva proglašenja blaženima Drinskih mučenica imenovan je 1. travnja 2011. godine te je pripremio i vodio liturgiju beatifikacije u Sarajevu 24. rujna 2011. godine.<ref name="TKIM"/> Dekretom Biskupske konferencije BiH od 6. studenog 2015. god. imenovan je ravnateljem [[Caritas Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine|Caritasa BiH]].<ref name="TKIM"/> Službu je vršio do 27. studenog 2025.<ref>{{Citiranje weba|last=nedjelja.ba|title=Primopredaja dužnosti ravnatelja Caritasa BiH {{!}} Caritas Bosne i Hercegovine|url=https://www.caritas.ba/hr/vijesti/primopredaja-duznosti-ravnatelja-caritasa-bih/3127|access-date=2026-10-08|website=www.caritas.ba|language=hr}}</ref> == Djela == Napisao je, preveo i priredio više članaka i brošura. Članke je objavio u ''[[Vrhbosna (časopis)|Vrhbosni]]'', ''[[Sveta Cecilija (časopis)|Svetoj Ceciliji]]'', ''[[Krijesnica (časopis)|Krijesnici]]'', ''Vjesniku Đakovačke i Srijemske biskupije'', ''[[Hrvatska misao|Hrvatskoj misli]]'', ''[[Služba Božja (časopis)|Službi Božjoj]]'', ''[[Studia Vrhbosnensia]]'', ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosnoj vijesti]]'', ''[[Vrhbosnensia]]'', ''[[Magnificat (časopis)|Magnificatu]]'', ''[[Katolički tjednik|Katoličkom tjedniku]]'', ''[[Svjetlo riječi|Svjetlu riječi]]'', ''[[Naša ognjišta|Našim ognjištima]]'', ''[[Gorući grm|Gorućem grmu]]''. Sastavio Obrednik redovničkog zavjetovanja sestara Služavki Malog Isusa, knjigu ''Čajdraš u mome srcu. Povijest župe Čajdraš i kronološki prikaz otvorenog napada na pripadnike brigade Hrvatskog vijeća obrane – Zenica, te događanja nakon toga u zeničkoj župi Čajdraš'', liturgijske vodiče, tematske DVD-e i dr. Do kraja veljače 2018. godine opus mu čine: 60 znanstvenih radova, 392 druga rada i priloga i održao 41 predavanje. Od 1986. redovito priprema razne imendanske kalendare za razne izdavače katoličkih kalendara Crkve u Hrvata. Od 2008. priprema [[Direktorij za euharistijska slavlja]] i [[liturgjia časova|liturgiju časova]] Vrhbosanske nadbiskupije, Banjolučke biskupije, Kotorske biskupije i Barske nadbiskupije.<ref name="TKIM"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Knežević, Tomo}} [[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Životopisi, Zenica]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački rimokatolički teolozi]] nhznff7rvehzszj252msayo1r6toemx 7615185 7615183 2026-10-08T13:04:49Z ~2026-54267-29 374799 Dodao da nije više ravnatelj Caritasa 7615185 wikitext text/x-wiki {{NPOV/kriteriji|autor=Anto Kalin}} '''Tomo Knežević''' ([[Zenica]], [[23. listopada]] [[1954.]]), hrvatski katolički svećenik, visoki crkveni dužnosnik, [[teolog]]<ref name="TKIM">[https://tkim-mostar.ba/our-team/knezevic-tomo/ Teološko-katehetski institut u Mostaru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191230070730/https://tkim-mostar.ba/our-team/knezevic-tomo/ |date=30. prosinca 2019. }} Tomo Knežević (pristupljeno 30. prosinca 2019.)</ref> == Životopis == Rođen je 1954. godine od oca Pere i Ivke r. Maros u Zenici, tada župa Zenica-Sv. Josip. Pučku školu pohađao je u Donjem Čajdrašu i u Zenici. Srednju školu – Klasičnu gimnaziju-sjemenište završio je u Zagrebu. Filozofsko-teološki studij od akademske godine završio je u Sarajevu na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji danas Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu Sveučilišta u Sarajevu. Tijekom studija pauzirao je dva semestra zbog služenja vojske u Celju (Slovenija).<ref name="TKIM"/> Za đakona Vrhbosanske nadbiskupije zaređen je u sarajevskoj katedrali 2. prosinca 1979. godine. Za svećenika se zaredio 4. srpnja 1980. godine u novosagrađenoj župskoj crkvi u Čajdrašu na zamolbu tadašnjeg župnika da ređenje bude u mladoj župi i u novoizgrađenoj župnoj crkvi. Mladu misu slavio je u župi [[Čajdraš]] 13. srpnja 1980. godine. Od 1980. do 1981. bio je kapelan u župi Presvetog Trojstva u Novom Sarajevu, pa to kraja listopada iste godine u župi Presvetog Srca Isusova u Prozoru.<ref name="TKIM"/> U Innsbrucku je magistrirao teologiju na poslijediplomskom studiju [[liturgika|liturgike]] 30. listopada 1982. godine radom ''Die eucharistische Konzelebration'' te [[licencijat]] iz teologije 5. studenog 1985. godine: liturgika, [[dogmatika]] i [[moralna teologija]] radom ''Die eucharistische Konzelebration. Eine liturgie-geschichtliche Untersuchung mit besonderer Berücksichtigung des Vaticanum II. ''.<ref name="TKIM"/> U dva navrata privremeni upravitelj rodne župe Čajdraša. Od 1991. godine redoviti je ispovjednik u sjemenišnoj crkvi sv. Ćirila i Metoda. Od 2000. godine kapelan je magistral je Suverenog malteškog vojnog reda. Dana 14. veljače 2011. godine imenovan je kapelanom Njegove Svetosti s naslovom monsinjora. Vojnim župnikom Vojne biskupije Njemačke za vjernike-katolike pripadnike EUFOR-a koji djeluju u Bosni i Hercegovini od 29. travnja 2004. godine do 31. prosinca 2012. godine.<ref name="TKIM"/> Bio je notar u kancelariji Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog, osobni tajnik vrhbosanskog nadbiskupa Marka Jozinovića i notar u Crkvenom sudu Vrhbosanske nadbiskupije. Bio je članom mnogih vijeća: Vijeća Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral u Zadru, Uredničkog odbora liturgijsko-pastoralnog listića Živo vrelo, Vijeća BKJ za liturgiju, Vijeća BKJ za Međunarodne euharistijske kongrese, Karitativnog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije, Katehetskog vijeća BK BiH, član i tajnik Liturgijskog vijeća BK BiH, Vijeća za međureligijski dijalog BK BiH. Od 1996. godine dijecezanski je ravnatelj [[Papinska misijska djela|Papinskih misijskih djela]] Vrhbosanske nadbiskupije, a od 1997. godine predsjednik Misijskog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije. Od 1999. godine [[ceremonijar]] je u sarajevskoj prvostolnici, te zadužen za liturgijski odgoj bogoslova u Vrhbosanskoj katoličkoj bogosloviji u Sarajevu. Od 1999. godine ravnateljem je dušobrižničke skrbi katoličkih vjernika pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi u BiH. Od 2000. godine voditelj je i koordinator Dušobrižništva vojske i policije Vrhbosanske nadbiskupije. Od 2001. do 2011. godine u dvama navratima nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela Bosne i Hercegovine. Od 2001. godine član je Povjerenstva za civilnu službu Federacije BiH. Ravnatelj je Ureda katoličkog dušobrižništva Federalnog ministarstva obrane BiH od 2005., a od početka sljedeće godine ravnatelj je Ureda katoličkog dušobrižništva Ministarstva obrane BiH. Od 31. ožujka 2015. godine kao predstavnik Biskupske konferencije BiH član je Papinskog vijeća za međunarodne euharistijske kongrese.<ref name="TKIM"/> Urednik službenog glasila Vrhbosna. Od 2001. zamjenik je glavnog urednika misijskog informativnog lista Radosna vijest. Od siječnja 2010. godine član je Hrvatskog društva katoličkih novinara.<ref name="TKIM"/> Na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji je od 1986. predavač je liturgike, liturgijskog pastorala i njemačkog jezika te ispitivač pastoralne liturgijskog pastorala na jurisdikcijskim ispitima. Od iste godine predavač je njemačkog njemačkog jezika na [[Katehetski institut u Sarajevu|Katehetskom institutu]] u Sarajevu. Od 1987. godine profesor je liturgike i [[liturgijski pastoral|liturgijskog pastorala]] na [[Teološki institut u Mostaru|Teološkom institutu]] u Mostaru. Od 2009. godine predavač je pri katedri liturgike na [[Vrhbosanska katolička teologija u Sarajevu|Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji]] u Sarajevu. Od akademske godine 2014./2015. profesor liturgike na Studiju glazbene umjetnosti u Kreševu, dio Sveučilišta u Mostaru.<ref name="TKIM"/> Angažiran za (liturgijsku) pripremu [[Katolički dan|Katoličkog dana]]:<ref name="TKIM"/> * od 2002. član Povjerenstva [[BK BiH]] za * član središnjeg Odbora u Beču za liturgijsku pripremu 22. svibnja 2004. godine u [[Mariazell]]u u Austriji * od 2002. član je Povjerenstva [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]] * od 2005. član je Povjerenstva za pripravu slavlja Srednjoeuropskog Katoličkog dana na Kupresu 21. svibnja 2005. Tri puta je bio član Odbora za pripremu dolaska pape Ivana Pavla II. i pape Franje u Bosnu i Hercegovinu zadužen za Povjerenstvo za liturgiju, te je sva tri puta (Sarajevo 1997., Banja Luka 2003. i Sarajevo 2015.) pripremio i vodio cjelokupnu liturgiju papina dolaska. Voditeljem Liturgijsko-glazbenog povjerenstva proglašenja blaženima Drinskih mučenica imenovan je 1. travnja 2011. godine te je pripremio i vodio liturgiju beatifikacije u Sarajevu 24. rujna 2011. godine.<ref name="TKIM"/> Dekretom Biskupske konferencije BiH od 6. studenog 2015. god. imenovan je ravnateljem [[Caritas Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine|Caritasa BiH]].<ref name="TKIM"/> Službu je vršio do 27. studenog 2025. == Djela == Napisao je, preveo i priredio više članaka i brošura. Članke je objavio u ''[[Vrhbosna (časopis)|Vrhbosni]]'', ''[[Sveta Cecilija (časopis)|Svetoj Ceciliji]]'', ''[[Krijesnica (časopis)|Krijesnici]]'', ''Vjesniku Đakovačke i Srijemske biskupije'', ''[[Hrvatska misao|Hrvatskoj misli]]'', ''[[Služba Božja (časopis)|Službi Božjoj]]'', ''[[Studia Vrhbosnensia]]'', ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosnoj vijesti]]'', ''[[Vrhbosnensia]]'', ''[[Magnificat (časopis)|Magnificatu]]'', ''[[Katolički tjednik|Katoličkom tjedniku]]'', ''[[Svjetlo riječi|Svjetlu riječi]]'', ''[[Naša ognjišta|Našim ognjištima]]'', ''[[Gorući grm|Gorućem grmu]]''. Sastavio Obrednik redovničkog zavjetovanja sestara Služavki Malog Isusa, knjigu ''Čajdraš u mome srcu. Povijest župe Čajdraš i kronološki prikaz otvorenog napada na pripadnike brigade Hrvatskog vijeća obrane – Zenica, te događanja nakon toga u zeničkoj župi Čajdraš'', liturgijske vodiče, tematske DVD-e i dr. Do kraja veljače 2018. godine opus mu čine: 60 znanstvenih radova, 392 druga rada i priloga i održao 41 predavanje. Od 1986. redovito priprema razne imendanske kalendare za razne izdavače katoličkih kalendara Crkve u Hrvata. Od 2008. priprema [[Direktorij za euharistijska slavlja]] i [[liturgjia časova|liturgiju časova]] Vrhbosanske nadbiskupije, Banjolučke biskupije, Kotorske biskupije i Barske nadbiskupije.<ref name="TKIM"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Knežević, Tomo}} [[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Životopisi, Zenica]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački rimokatolički teolozi]] gvxyvyeojspmzrox978axvisokyg1w8 0 662656 7615178 7614379 2026-10-08T12:48:17Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Potporodice kralježnjaka|Potporodice kralježnjaka]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Potporodice Placentalia|Potporodice Placentalia]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615178 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Equinae | slika = Przewalskis_horse_02.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis = [[Prševalskijev konj]] | status = | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Perissodactyla]] | familia = [[Equidae]] | subfamilia = '''Equinae''' | subfamilia_autorstvo = [[Gustav Steinmann|Steinmann]] i [[Ludwig Heinrich Philipp Döderlein|Döderlein]], 1890. | genus = | species = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | razdioba_stupanj = [[Tribus]]i | razdioba = {{plainlist| * [[Equini]] * †[[Hipparionini]] * †[[Protohippini]] * †[[Merychippus]]}} }} '''Equinae''' je [[potporodica]] [[porodica (taksonomija)|porodice]] [[Equidae]] koja je nastanjivala sve krajeve svijeta (osim [[Indonezija|Indonezije]] i [[Australija|Australije]]) od Hemingfordianske faze ranoga [[Miocen]]a (prije 20 milijuna godina) sve do danas.<ref name="Prvi">[http://fossilworks.org/bridge.pl?action=taxonInfo&taxon_no=65578&is_real_user=1 Paleobiology Database: Equinae basic info.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160609205520/http://fossilworks.org/bridge.pl?action=taxonInfo&taxon_no=65578&is_real_user=1 |date=9. lipnja 2016. }}, pristupljeno 9. siječnja 2020.</ref> Smatra se da su [[Monofilija|monofilijska skupina]].<ref> B. J. MacFadden. 1998. Equidae. In C. M. Janis, K. M. Scott, and L. L. Jacobs (eds.), Evolution of Tertiary Mammals of North America</ref> == Popis rodova i tribusa == * rod ''[[Acritohippus]]'' * tribus ''[[Calippini]]'' * tribus ''[[Equini]]'' * tribus ''[[Hipparionini]]'' ** rod ''[[Hippodon]]'' * tribus ''[[Hippotheriini]]'' ** rod ''[[Merychippus]]'' * tribus ''[[Protohippini]]'' ** rod ''[[Scaphohippus]]'' ** rod ''[[Stylonus]]'' <ref name="Prvi" /> == Sestrinski taksoni == * [[Anchitheriinae]] * [[Hyracotheriinae]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Konji]] [[Kategorija:Equinae| ]] [[Kategorija:Potporodice Placentalia]] 2pnhtrl8ojjfxjsipr8vxvydz3jtvcw 0 663069 7615394 7448398 2026-10-08T20:49:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615394 wikitext text/x-wiki [[File:Federal dependencies of Venezuela's Flag.svg|250px|thumb|Zastava Saveznih teritorija]] '''Savezni teritoriji Venezuele''' {{jezik|[[španjolski|es]]|Dependencias Federales de Venezuela}}) je kolektivna administrativna jedinica u [[Venezuela|Venezueli]] koja obuhvaća većinu venezuelanskih otoka u [[Karipsko more|Karipskom moru]] i [[Venezuelanski zaljev|Venezuelanskom zaljevu]], izuzev onih koji su sastavni dio savezne države [[Nueva Esparta]]. Središte se nalazi na otoku [[Gran Roque]], dok lokalnom vlašću upravlja gradonačelnik [[Caracas]]a.<ref>Vila, Marco Aurelio. 1967: Aspectos geográficos de las Dependencias Federales. Corporación Venezolana de Fomento. Caracas. 115p.</ref><ref>República de Venezuela y República Dominicana. 1981: Tratado de relimitación de áreas marinas y submarinas entre la República de Venezuela y República Dominicana. Ministerio de la Defensa. Caracas. 8p.</ref><ref>Cervigon, Fernando. 1995: Las Dependencias Federales. Academia Nacional de la Historia. Caracas. 193p.</ref><ref>Hernández Caballero, Serafín (Editor). 1998: Gran Enciclopedia de Venezuela. Editorial Globe, C.A. Caracas. 10 volúmenes. {{ISBN|980-6427-00-9}} {{ISBN|980-6427-10-6}}</ref> Savezni teritoriji sastoje se od oko 600 otoka i manjih geoloških formacija ukupne povrišine 342&nbsp;km{{sup|2}}; neke formacije imaju površinu manju od 10,000 m{{sup|2}} i u suštini su samo stijene. Protežu se kroz ukupno 900&nbsp;km, od arhipelaga Los Monjes na zapadu do otoka Patos na istoku. Otoci su izrazito rijetko naseljeni, procjenjuje se da je ukupna populacija na njima oko 2,155 ljudi, s još nekoliko stotina koji sezonski dolaze s [[Margarita (otok)|Margaritinog otoka]] radi ribolova. {{-}} ==Glavni otoci i otočne skupine== {| class="wikitable" width="100%" |-style="background: #ffffff;" | colspan="5" align="center"|[[File:Federal Dependencies in Venezuela (numered).svg|600px]] |- ! width="*" style="background: #CCCccc;" align="right"|Br. ! width="*" style="background: #CCCccc;" |Teritorij ! width="*" style="background: #CCCccc;" |Površina<br />(km²) ! width="*" style="background: #CCCccc;" |Populacija<br>(2011.) ! width="50%" style="background: #CCCccc;" |Sastavnice |- | style="background: #eeeeee;" colspan="5" align="left"|'''Unutar epikontinentalnog pojasa''' |- |align="center" | 1|| Otočje [[Los Monjes]]||align="center" |0.20||align="center" |–||Monjes del Norte{{·w}} Monje del Este{{·w}} Monjes del Sur |- |align="center" | 2||[[La Tortuga]]||align="center" |156.60||align="center" |–||Isla La Tortuga{{·w}} Islas Los Tortuguillos{{·w}} Cayo Herradura{{·w}} Los Palanquines{{·w}} Cayos de Ño Martín{{·w}} Islote El Vapor{{·w}} Cayos de Punta de Ranchos |- |align="center" | 3||[[La Sola]]||align="center" |0.0005||align="center" |–||''Samostalni otok'' |- |align="center" | 4|| Otočje [[Los Testigos]] ||align="center" |6.53||align="center" |197||Isla Conejo{{·w}} Isla Iguana{{·w}} Isla Morro Blanco{{·w}} Isla Rajada{{·w}} Isla Noroeste{{·w}} Peñón de Fuera{{·w}} Isla Testigo Grande |- |align="center" | 5||Otočje [[Los Frailes]] ||align="center" |1.92||align="center" |–||Chepere{{·w}} Guacaraida{{·w}} Puerto Real{{·w}} Nabobo{{·w}} Cominoto{{·w}} Macarare{{·w}} Guairiare{{·w}} Guacaraida{{·w}} La Balandra{{·w}} La Peche |- | style="background: #eeeeee;" colspan="5" align="left"|'''Izvan epikontinentalnog pojasa''' |- |align="center" | 6|| [[Patos (otok u Venezueli)|Patos]]|| align="center" |0.60||align="center" |5||''Samostalni otok'' |- |align="center" | 7 || Otočje [[Los Roques]]^[[#1|1]] ||align="center" |40.61||align="center" |1,300||[[Gran Roque]]{{·w}} Cayo Francisquí{{·w}} Isla Larga{{·w}} Nordisquí{{·w}} Madrisquí{{·w}} Crasquí{{·w}} Dos Mosquises{{·w}} Cayo Sal{{·w}} Cayo Nube Verde{{·w}} Cayo Grande{{·w}} Noronquí{{·w}} Espenquí{{·w}} Cayo Carenero{{·w}} Cayo Selesquí{{·w}} Cayo Bequevé{{·w}} Cayo de Agua{{·w}} Cayo Grande |- |align="center" | 8||[[La Blanquilla]] ||align="center" |64.53||align="center" |–||''Samostalni otok'' |- |align="center" | 9|| Otočje [[Los Hermanos]] ||align="center" |2.14||align="center" |–||La Orquilla{{·w}} Isla Los Morochos{{·w}} Isla Grueso{{·w}} Isla Pico (ó Isla Pando){{·w}} Isla Fondeadero{{·w}} Isla Chiquito |- |align="center" | 10 ||[[La Orchila]]^[[#1|1]] ||align="center" |40.00||align="center" |–||Isla La Orchila{{·w}} Cayo Agua{{·w}} Cayo Sal{{·w}} Cayo Noreste |- |align="center" | 11 ||Otočje [[Las Aves]]^[[#1|1]] ||align="center" |3.35||align="center" |–||Isla Aves de Barlovento{{·w}} Isla Tesoro{{·w}} Cayo Bubi{{·w}} Cayo de Las Bobas{{·w}} Isla Aves de Sotavento{{·w}} Isla Larga{{·w}} Cayo Tirra{{·w}} Isla Saquisaqui{{·w}} Cayos de La Colonia{{·w}} Isla Maceta{{·w}} Cayo Sterna |- | style="background: #eeeeee;" colspan="5" align="left"|'''Abisal ''' |- |align="center" | 12|| [[Aves (otok)|Aves]]||align="center" |0.045||align="center" |–||''Samostalni otok'' |- !colspan="2"|'''Ukupno!!align="right" |342.25!!align="right" |1,651!!&nbsp; |} <div style="font-size:88%;"> :<div id="1">¹ U sklopu Saveznih teritorija, otočja [[Los Roques]] i [[Las Aves]] te otok [[La Orchila]] zajedno čine [[Otočni teritorij Francisco de Miranda]], sukladno odluci od [[10. studenog]] [[2011.]] godine.</div></div> == Izvori == {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Federal dependencies of Venezuela}} *[https://web.archive.org/web/20220518072123/http://territorioinsular.org/ Territorio Insular] *[http://los-roques.org/info/autoridades Los Roques Comunidad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150219115707/http://los-roques.org/info/autoridades |date=19. veljače 2015. }} *[http://www.igvsb.gov.ve/site2007/images/mp/Dependecias_Federales.jpg Map of the Dependencias Federales] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081003122557/http://www.igvsb.gov.ve/site2007/images/mp/Dependecias_Federales.jpg |date=3. listopada 2008. }} *[http://www.eardex.com/cost-of-living/calculator.php?city_name=default&country_name=Venezuela&table_name=tourismtravel&id=VE.24&country_id=VE&calcFor=region&language_code=en Cost of living for Dependencias Federales] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150923232403/http://www.eardex.com/cost-of-living/calculator.php?city_name=default&country_name=Venezuela&table_name=tourismtravel&id=VE.24&country_id=VE&calcFor=region&language_code=en |date=23. rujna 2015. }} {{Administrativna podjela Venezuele}} [[Kategorija:Zemljopis Venezuele]] 1jfyfhwv95sl1h7nqq1fgyfy8wqyt5y 0 664449 7615471 7608458 2026-10-09T07:36:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615471 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{izdvojeni članak|kolovoz 2021.}} {{Album |ime_albuma = Station to Station |ime_glazbenika = [[David Bowie]] |vrsta = studijski album |slika = David Bowie - Od postaje do postaje 1976.jpg |žanr = [[art rock]], [[funk rock]], [[soul]], [[ritam i blues]], [[space rock]], [[avangardni funk|art funk]]<ref>[https://ultimateclassicrock.com/david-bowie-station-to-station/ Ultimate Classic Rock - Revisiting David Bowie’s Art-Funk Classic ‘Station to Station’ (23. siječnja 2016.)]</ref> |datum = [[23. siječnja]] [[1976.]] |snimanje = rujan – studeni 1975. |studio = [[Cherokee Studios]] ({{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}}) |trajanje = 37:54 |izdavač = [[RCA Records|RCA]] |producent = David Bowie, [[Harry Maslin]] |recenzija = <ul><li>[https://www.allmusic.com/album/station-to-station-mw0000098920 ''AllMusic''] [[Datoteka:4.5 stars.svg|54px]]</li></ul> |album_prije = [[Young Americans]] |godina0 = 1975. |godina = 1976. |album_poslije = [[Low (album Davida Bowieja)|Low]] |godina2 = 1977. |ostalo = {{Singlovi | Ime Albuma = Station to Station | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = [[Golden Years]] | Singl 1 date = 21. studenog 1975. | Singl 2 = [[Station to Station (pjesma)|Station to Station]] | Singl 2 date = 23. siječnja 1976. | Singl 3 = [[TVC 15]] | Singl 3 date = 30. travnja 1976. | Singl 4 = [[Stay]] | Singl 4 date = srpanj 1976. | Singl 5 = [[Wild Is the Wind]] | Singl 5 date = studeni 1981. }} }} '''''Station to Station''''' deseti je studijski [[album]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] glazbenika [[David Bowie|Davida Bowieja]]. [[Diskografska kuća]] [[RCA Records]] objavila ga je 23. siječnja 1976. godine. Na ''Station to Stationu'', koji se smatra jednim od njegovih najznačajnijih uradaka, Bowie je predstavio lik [[Mršavi Bijeli Vojvoda|Mršavog Bijelog Vojvode]]. Snimio je album nakon što je odigrao ulogu u filmu ''[[Čovjek koji je pao na Zemlju (1976.)|Čovjek koji je pao na Zemlju]]'' [[Nicolas Roeg|Nicolasa Roega]]; naslovnica prikazuje scenu iz tog filma. U vrijeme snimanja Bowie je razvio tešku ovisnost o drogama, pogotovo o [[kokain]]u, a kasnije je izjavio da se zbog toga gotovo uopće ne sjeća snimanja.<ref name="Buckley 259,264">Buckley (2000.): str. 259, 264.</ref><ref name="The Complete David Bowie"/> U glazbenom je smislu ''Station to Station'' prijelazan album; na njemu Bowie razvija elemente [[funk]]a i [[soul]]a s prijašnjeg uratka, ''[[Young Americans]]a'', ali istovremeno se usredotočava na sintesajzere i [[motorik]]-ritmove koje su nadahnuli njemački sastavi [[elektronička glazba|elektroničke glazbe]] kao što su [[Neu!]] i [[Kraftwerk]]. Takav je razvoj glazbe vrhunac postigao u jednom od Bowiejevih najprihvaćenijih radova, "[[Berlinska trilogija|Berlinskoj trilogiji]]", koju je snimao s [[Brian Eno|Brianom Enom]] od 1977. do 1979. godine. Sam je Bowie izjavio da je ''Station to Station'' "molba za povratak u Europu".<ref name="The Complete David Bowie"/> Tekstovi pjesama odražavaju njegovu zaokupljenost idejama [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]] i [[Aleister Crowley|Aleistera Crowleyja]], kao i mitologijom i religijom. ''Station to Station'' opisan je kao "jedan od Bowiejevih podjednako najpristupačnijih i najneprobojnijih albuma" zbog toga što spaja funk, [[krautrock]], romantične balade i [[okultizam]].<ref name="Bowie: An Illustrated Record"/> Njegovoj je objavi prethodio singl "[[Golden Years]]", a na britanskoj i američkoj ljestvici albuma zauzeo je peto mjesto. Godine 2012. uradak se našao na 324. mjestu popisa ''500 najboljih albuma svih vremena'' časopisa ''[[Rolling Stone]]''.<ref name="500-greatest">{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/500-greatest-albums-of-all-time-156826/tom-petty-and-the-heartbreakers-damn-the-torpedoes-43726/ |year=2012 |title=500 Greatest Albums of All Time Rolling Stone’s definitive list of the 500 greatest albums of all time |publisher=[[Rolling Stone]]}}</ref> ==Pozadina== Prema biografu Davidu Buckleyju Bowie je veći dio 1975. i 1976., dok je živio u Los Angelesu, "astronomski" konzumirao kokain i preživljavao hraneći se [[paprika]]ma i mlijekom, proveo "u psihičkom teroru".<ref name="Buckley 259,264"/> Jedan intervju, čiji su se dijelovi pojavili u ''[[Playboy]]u'' i ''Rolling Stoneu'', potaknuo je priče o pjevaču koji živi u kući prepunoj artefakata iz drevnog Egipta, pali crne svijeće, s prozora vidi kako padaju tijela, čiji [[ejakulat]] kradu vještice, koji dobiva tajne poruke od članova [[The Rolling Stones]]a i koji se panično boji [[Jimmy Page|Jimmyja Pagea]], još jednog poklonika [[Aleister Crowley|Aleistera Crowleyja]].<ref name="The Complete David Bowie">Pegg (2004.): str. 297–300.</ref> Bowie je kasnije o Los Angelesu izjavio: "To prokleto mjesto trebalo bi zbrisati s lica zemlje".<ref name="NME">{{cite journal |last=McKinnon |first=Angus |title=The Future Isn't What It Used to Be |journal=[[NME]] |date=13. rujna 1980. |pages=32–35}}</ref> Na setu svojeg prvog većeg filma, ''Čovjek koji je pao na Zemlju'', Bowie je počeo pisati pseudoautobiografiju ''Povratak Mršavog Bijelog Vojvode'' (''The Return of the Thin White Duke'').<ref name="MOJO 60 Years of Bowie">{{cite journal |last=Paytress |first=Mark |year=2007 |title=So Far Away.. |journal=Mojo Classic |issue=60 Years of Bowie |page=55}}</ref> Također je skladao pjesme jer je trebao doprinijeti glazbi za film, iako se one na kraju nisu pojavile u njemu. (Umjesto toga Bowie je predložio da [[John Phillips]] iz skupine [[Mamas and the Papas]] sklada svu glazbu za film.){{sfn|Phillips|1986|p=290}} Redatelj [[Nicolas Roeg]] upozorio je pjevača da će vjerojatno neko vrijeme ostati uživljen u ulogu Thomasa Jeromea Newtona nakon završetka snimanja. Uz Roegovu dozvolu Bowie je za film oblikovao vlastiti izgled, što je utjecalo na njegov imidž u javnosti – njegov se lik pojavio na dvama naslovnicama albuma tijekom idućih dvanaest mjeseci, ali na Bowieja je utjecala i Newtonova krhkost i povučenost.{{sfn|Buckley|2000|p=260–263}} Mršavi Bijeli Vojvoda postao je Bowiejev lik za ''Station to Station'', a tijekom idućih šest mjeseci Bowie se često koristio njime. Besprijekorno odjeven u bijelu majicu, crne hlače i prsluk, Vojvoda je isprazan čovjek koji s bolnom intenzivnošću pjeva pjesme o ljubavi, ali zapravo ne osjeća ništa jer je "led koji se maskira u vatru".<ref name="Bowie: An Illustrated Record">Carr & Murray (1981): str. 78–80.</ref> Opisan je i kao "ludi aristokrat",<ref name="Bowie: An Illustrated Record"/> "nemoralni zombi"{{sfn|Buckley|2000|p=258}} i "[[arijska rasa|arijski]] superčovjek bez emocija".<ref name="The Complete David Bowie"/> Sam je Bowie izjavio da je Vojvoda "doista gadan tip".{{sfn|Wilcken|2005|p=24}} ==Produkcija== ''Station to Station'' snimljen je krajem 1975. u studiju [[Cherokee Studios]] u Los Angelesu. Godine 1981. urednici ''[[NME]]-a'', [[Roy Carr]] i [[Charles Shaar Murray]], izjavili su da je nastao "u deset dana grozničavog rada" nakon što je Bowie shvatio da neće raditi na glazbi za film ''Čovjek koji je pao na Zemlju''.<ref name="Bowie: An Illustrated Record"/> Međutim, nedavnija proučavanja tvrde da je zapravo snimljen u dva mjeseca, s time da je snimanje započelo krajem rujna<ref name="Sound + Vision">Kevin Cann (2010.). ''Station to Station'' 2010 reissue: CD booklet</ref> ili početkom listopada 1975.,<ref name="The Complete David Bowie"/> a da je završilo krajem studenog iste godine,<ref name="Sound + Vision"/> što znači da je dovršen prije nego što je Bowie počeo raditi na glazbi za film.{{sfn|Buckley|2000|p=277–279}}{{sfn|Wilcken|2005|p=16}} Neka od privremenih imena uratka bila su ''The Return of the Thin White Duke'' (''Povratak Mršavog Bijelog Vojvode''){{sfn|Buckley|2000|p=263}} i ''Golden Years'' (''Zlatne godine'');<ref name="The Complete David Bowie"/> jedan od producenata ''Station to Stationa'' je [[Harry Maslin]], Bowiejev suradnik na pjesmama "[[Fame (pjesma Davida Bowieja)|Fame]]" i "[[Across the Universe]]" s albuma ''[[Young Americans]]''. [[Tony Visconti]], koji je nakon tri godine odsutnosti ponovno počeo surađivati s Bowiejem tako što je miksao ''[[Diamond Dogs]]'' i bio jedan od producenata albuma ''[[David Live]]'' i ''Young Americans'', nije radio na ''Station to Stationu'' zbog problema s rasporedom.{{sfn|Buckley|2000|p=269–270}} Međutim, tijekom snimanja uratka postava grupe učvrstila se do kraja desetljeća; basist [[George Murray]] pridružio se bubnjaru [[Dennis Davis|Dennisu Davisu]] i gitaristu [[Carlos Alomar|Carlosu Alomaru]], koji su svirali na ''Young Americansu''.<ref name="Bowie: An Illustrated Record"/> Proces snimanja koji su zajedno razvili održao se na idućim Bowiejevim uradcima, a posljednji je put korišten na albumu ''[[Scary Monsters (And Super Creeps)]]'' iz 1980. godine: Murray, Davis i Alomar snimili bi prateće dionice; nakon toga bi Bowie snimio saksofon, [[Roy Bitten]] snimio bi klavijature, a [[Earl Slick]] snimio bi glavnu gitaru; poslije toga snimili bi vokale i na koncu raznim produkcijskim trikovima dovršili pjesmu.{{sfn|Buckley|2000|p=270}} Prema Bowiejevim riječima: "Earl Slick napravio je neke izvanredne stvari. Mislim da je na gitari odlučio stvarati ''zvukove'' i teksture umjesto pravih nota."<ref name="Sound + Vision boxset">Bowie, David; Loder, Kurt; Sound + Vision (box set), 1990., [[Rykodisc]]</ref> Alomar je izjavio: "To je jedan od najveličanstvenijih albuma na kojima sam svirao&nbsp;... Dosta smo eksperimentirali."{{sfn|Buckley|2000|p=270}} Maslin je dodao: "Sviđao mi se proces snimanja jer smo bili posve otvoreni i eksperimentiralno smo pristupili materijalu."<ref name="The Complete David Bowie"/> Sam se Bowie nije mogao sjetiti gotovo ničega iz vremena snimanja albuma, pa čak ni studija: "Znam da se to odvijalo u Los Angelesu jer sam tako pročitao."<ref name="The Complete David Bowie"/> Tijekom snimanja nije jedini konzumirao kokain; Carlos Alomar komentirao je: "Ako se ispred tebe nalazi kokain koji će te držati budnim do osam ujutro da možeš odsvirati svoje na gitari, moraš ga pošmrkati&nbsp;... Nadahnuće potiče šmrkanje." Earl Slick se, poput Bowieja, slabo sjećao snimanja: "Malo mi je mutan taj album – zbog očitih razloga! Bili smo u studiju i bila je ludnica – radili smo više sati i često kasno navečer."{{sfn|Buckley|2000|p=271–272}} Na naslovnici albuma nalazi se crno-bijela fotografija iz filma ''Čovjek koji je pao na Zemlju'', na kojoj Bowie, glumeći Thomasa Jeromea Newtona, ulazi u svemirsku kapsulu koja će ga vratiti na njegov planet space capsule that will return him to his home planet.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=ssGT7x-jCTYC&pg=PA135 |title=Trajectories of the fantastic: selected essays from the Fourteenth International Conference on the Fantastic in the Arts |author=Michael A. Morrison |page=135 |publisher=Greenwood Publishing Group, 1997 |accessdate=23. ožujka 2011. |isbn=978-0-313-29646-8 |year=1997}}</ref> Bowie je inzistirao na tome da slika bude crno-bijela i da dio nje bude odrezan jer je smatrao da na izvornoj cijeloj slici u boji nebo izgledalo umjetno;<ref name="Bowie: An Illustrated Record"/> inačica u boji pojavila se na [[Rykodisc]]ovu reizdanju albuma početkom 1990-ih. Na poleđini se nalazi fotografija Bowieja kako kredom skicira [[sefirot]] iz [[kabala|kabale]] – što je činio tijekom snimanja filma.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=OomyGN_btTQC&pg=PA155 |title=Bowie: loving the alien |author=Christopher Sandford |page=155 |publisher=Da Capo Press, 1998 |accessdate=24. ožujka 2011. |isbn=978-0-306-80854-8 |date=21. kolovoza 1998.}}</ref> ==Glazbeni stil i tematika== ''Station to Station'' često se navodi kao prijelazni album u Bowiejevoj karijeri. [[Nicholas Pegg]], autor knjige ''The Complete David Bowie'', nazvao ga je "pravom točkom na pola puta između ''[[Young Americans]]a'' i ''[[Low (album Davida Bowieja)|Lowa]]''",<ref name="The Complete David Bowie"/> dok su Roy Carr i Charles Shaar Murray komentirali da "učinkovito prelama Bowiejeve sedamdesete. Zadržava elemente doba [[The Rise and Fall of Ziggy Stardust and the Spiders from Mars|Ziggyja Stardusta]] i plastičnog soula, ali i uvodi aromu nove glazbe koja će doći s ''Lowom''."<ref name="Bowie: An Illustrated Record"/> Prizvuk europske glazbe na ''Station to Stationu'' prvi se put u Bowiejevim izdanjima pojavio u pjesmama kao što su "[[Aladdin Sane (pjesma)|Aladdin Sane (1913-1938-197?)]]" i "[[Time (pjesma Davida Bowieja)|Time]]" (iz 1973.), dok su se elementi [[funk]]a i [[disco|disca]] razvili iz [[soul]]a na ''Young Americansu'' (iz 1975.). Nedavno prije početka snimanja albuma Bowieja su počeli nadahnjivati [[krautrock]] sastavi i grupe [[elektronička glazba|elektroničke glazbe]] kao što su [[Neu!]] i [[Kraftwerk]]. U tematskom se smislu uradak vratio konceptima obrađenim u pjesmama kao što su "[[The Supermen]]" s ''[[The Man Who Sold the World]]a'' (iz 1970.) i "[[Quicksand]]" s ''[[Hunky Dory]]ja'' (iz 1971.): [[Friedrich Nietzsche|Nietzscheovu]] [[Übermensch|nadčovjeku]], [[okultizam|okultizmu]] [[Aleister Crowley|Aleistera Crowleyja]], [[Nacizam|nacističkoj]] očaranosti mitologijom [[Sveti gral|svetoga grala]] i [[Kabala|Kabali]].<ref name="The Complete David Bowie"/><ref name="Bowie: An Illustrated Record"/> Pegg je izjavio da je tematika albuma sudar "okultizma i kršćanstva".<ref name="The Complete David Bowie"/> David Sheppard glazbu na ''Station to Stationu'' opisao je kao "ledeni, sintetizirani [[funk rock]]."<ref name="she">{{cite book |last1=Sheppard |first1=David |title=On Some Faraway Beach: The Life and Times of Brian Eno |url=https://archive.org/details/onsomefarawaybea0000shep |year=2009 |publisher=Chicago Review Press |page=[https://archive.org/details/onsomefarawaybea0000shep/page/237 237]}}</ref> [[AllMusic]]ov [[Stephen Thomas Erlewine]] napisao je da je "u srži ''Station to Station'' [[avangarda|avangardni]] [[art rock]] album" na kojem se nalazi "sve, od epskih [[balada]] i [[disco|disca]] do sintetiziranog avant-popa" i da istovremeno pretvara "hladni plastični soul s ''Young Americansa'' u njegovu pretjerano elegantnu, robotsku inačicu."<ref name="Erlewine">{{cite web |last=Erlewine |first=Stephen Thomas |url=https://www.allmusic.com/album/station-to-station-mw0000098920 |title=Station to Station – David Bowie |publisher=[[AllMusic]] |accessdate=23. rujna 2010.}}</ref> Prema riječima [[Robert Christgau|Roberta Christgaua]] Bowiejevo je eksperimentiranje s afroameričkim glazbenim stilovima sazrelo u vrijeme snimanja ''Station to Stationa'' jer ih je uvrstio "u namjerno prostran i abrazivan kontekst";<ref>{{cite news |last=Christgau |first=Robert |date=5. travnja 1976. |url=http://www.robertchristgau.com/xg/rock/bowie-76.php |title=David Bowie Discovers Rock and Roll |newspaper=[[The Village Voice]] |accessdate=13. kolovoza 2016. |archive-date=16. travnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160416193606/http://www.robertchristgau.com/xg/rock/bowie-76.php |url-status=dead }}</ref> dodao je da je to dalo duhovnu dimenziju "mehaničkoj, fragmentiranoj eleganciji iz druge ruke" kojom se bavio na ''[[Aladdin Sane]]u''.<ref name="CG81">{{cite book |chapter=David Bowie: Station to Station |chapter-url=http://www.robertchristgau.com/get_album.php?id=958 |last=Christgau |first=Robert |year=1981 |title=Christgau's Record Guide: Rock Albums of the '70s |publisher=Ticknor & Fields |isbn=0-89919-026-X |url-access=registration |url=https://archive.org/details/christgausrecord00robe_1}}</ref> ''[[Pitchfork]]ova'' Laura Snapes opisala je zvuk albuma kao "spoj elektroničke glazbe i [[ritam i blues|R&B]]-ja",<ref name="pitch">{{cite web |last1=Snapes |first1=Laura |title=David Bowie - Low: Review |url=http://pitchfork.com/reviews/albums/21478-low/ |website=[[Pitchfork Media]] |accessdate=12. prosinca 2016.}}</ref> a Erlewine ga je nazvao "jezivim [[avant-pop]]om".<ref name="ab">{{cite web |last1=Erlewine |first1=Stephen Thomas |title=Biography |url=http://www.allmusic.com/artist/david-bowie-mn0000531986/biography |website=[[AllMusic]] |accessdate=12. prosinca 2016.}}</ref> Glazbeni stil skladbe "Golden Years", prve pjesme snimljene za album, utemeljen je na funku i soulu ''Young Americansa'', no grubljega je zvuka. Roy Carr i Charles Shaar Murray komentirali su da zvuči kao da ju okružuje "aura žaljenja za propuštenim mogućnostima i zadovoljstvima".<ref name="Bowie: An Illustrated Record"/> Bowie je rekao da ju je napisao za [[Elvis Presley|Elvisa Presleyja]], koji ju je odbio, dok je tadašnja Bowiejeva supruga [[Angela Bowie|Angie]] izjavila da ju je napisao za nju.{{sfn|Buckley|2000|p=272–273}}{{sfn|Buckley|2000|p=272–273}} Iako je ušla u top 10 na ljestvicama singlova na objema stranama Atlantika, rijetko ju je izvodio na naknadnoj turneji [[Isolar – 1976 Tour|Isolar Tour]].<ref name="The Complete David Bowie pp.82–83">Pegg (2004.): str. 82–83.</ref> "[[Stay (pjesma Davida Bowieja)|Stay]]" je također funk pjesma koja je, prema Alomarovim riječima, "snimljena u vrijeme kad smo se pomamili za kokainom".{{sfn|Buckley|2000|p=272–273}} Stihove pjesme neki su interpretirali kao razmišljanje o "nesigurnosti seksualnog pothvata"{{sfn|Buckley|2000|p=272–273}} i kao primjer "Vojvodinog lažnog romantizma".<ref name="Bowie: An Illustrated Record"/> Elementi kršćanstva na albumu najuočljiviji su u himničnoj "Word on a Wing", iako su određeni komentatori izjavili da je religija, kao i ljubav, samo još jedan način na koji je Vojvoda "testirao svoju otupljenost".<ref name="Bowie: An Illustrated Record"/> Sam je Bowie rekao da je u barem toj pjesmi "strast stvarna".<ref name="NME"/> Kad ju je otpjevao na koncertu 1999. godine, pjevač je za nju rekao da je proizašla "iz najmračnijeg razdoblja mojega života&nbsp;... Siguran sam da je to bio poziv u pomoć".{{sfn|Pegg|2004|p= 240–243.}}{{sfn|Pegg|2004|p= 240–243.}} Balada koja okončava album, "[[Wild Is the Wind (pjesma)|Wild Is the Wind]]", jedina je obrada na uratku, za koju se tvrdi da sadrži neke od najboljih vokalnih dionica Bowiejeve karijere.{{sfn|Buckley|2000|p=274–275}} Bowie ju je odlučio snimiti nakon što je upoznao pjevačicu, pijanisticu i kantautoricu [[Nina Simone|Ninu Simone]] (čija se inačica pjesme nalazi na njezinu [[Wild Is the Wind (album)| istoimenom albumu iz 1966.]]).{{sfn|Pegg|2004|p= 240–243.}} Duh Thomasa Jeromea Newtona iz ''Čovjeka koji je pao na Zemlju'' koji se ispružio ispred desetaka televizijskih monitora djelomično je nadahnuo najvedriju pjesmu na albumu, "[[TVC 15]]".{{sfn|Buckley|2000|p=274}} Navodno govori i o tome kako je djevojku [[Iggy Pop|Iggyja Popa]] pojeo televizijski set.{{sfn|Pegg|2004|p=223}} Carr i Murray izjavili su da je "neprimjereno vesela" i "najposrednija posveta [[The Yardbirds]]u koju možete zamisliti".<ref name="Bowie: An Illustrated Record"/> Za [[Station to Station (pjesma)|naslovnu je skladbu]] David Buckley izjavio da je Bowieju otvorila "novo doba eksperimentiranja".{{sfn|Buckley2000|p=275–277}} "Station to Station" sastoji se od dvaju dijelova: sporog, zlokobnog marša kojim upravlja klavir, a koji započinje zvukom nadolazećeg vlaka i ''[[feedback]]a'' koji proizvodi gitara Earla Slicka, i vedrijeg rock/blues dijela koji slijedi nakon toga.<ref name="Bowie: An Illustrated Record"/> Stuart Berman na web-stranici ''Pitchfork'' napisao je da "značajna prog-disco suita naslovne skladbe [...] plovi od duhovne praznine prema ushitu religioznog ponovnog buđenja."<ref name="Berman">{{cite web |last=Berman |first=Stuart |url=http://pitchfork.com/reviews/albums/14687-station-to-station-deluxe-edition/ |title=David Bowie: ''Station to Station'' (Deluxe Edition) |work=Pitchfork |date=29. rujna 2010. |accessdate=22. listopada 2010.}}</ref> Godine 1999. Bowie je časopisu ''[[Uncut (časopis)|UNCUT]]'' rekao: "Od ''Station to Station''a bio mi je cilj spojiti R&B i elektroniku".<ref name="Uncut">{{cite web |url=http://www.davidbowie.com/news/dbberlin.html |title=Uncut Interviews David Bowie on Berlin |access-date=2. studenoga 2008. |year=1999 |publisher=David Bowie official website |archive-url=https://www.webcitation.org/66jBXiaZF?url=http://www.davidbowie.com/news/dbberlin.html |archive-date=6. travnja 2012. |url-status=dead}}</ref> Usprkos tome što se može čuti zvuk vlaka tijekom uvodnog dijela pjesme, Bowie je izjavio da se naziv ne odnosi toliko na željezničke postaje koliko na [[Križni put|postaje križnoga puta]], dok se stih "From Kether to Malkuth" ("Od [[keter]]a do [[malkut]]a") odnosi na mistička mjesta u [[Kabala|kabali]], zbog čega dolazi do miješanja kršćanskih i židovskih aluzija.{{sfn|Pegg|2004|p=205–206}} Opsjednutost okultnim prisutna je i u frazi kao što je "[[White Stains|white stains]]" ("bijele mrlje"), što je ime knjige pjesama Aleistera Crowleyja.{{sfn|Wilcken|2005|p=7}} Tekstovi također aludiraju na Bowiejevo tadašnje uživanje droge ("It's not the side effects of the cocaine / I'm thinking that it must be love" – "Nisu to posljedice kokaina / Mora da je to ljubav").{{sfn|Wilcken|2005|p=9}} Zbog utjecaja [[krautrock]]a ta je pjesma najjasniji uvod u Bowiejevu kasniju '[[Berlinska trilogija|Berlinsku trilogiju]]' na albumu.{{sfn|Buckley2000|p=275–277}}{{sfn|Pegg|2004|p=205–206}} U intervjuu s časopisom ''[[Creem]]'' 1977. godine Bowie je izjavio da je ''Station to Station'' "lišen duha&nbsp;... Čak i u ljubavnim pjesmama postoji nekakva odsutnost, ali smatram da je to fascinantno."{{sfn|Buckley2000|p=275–277}} ==Singlovi i neobjavljene skladbe== Svaka pjesma na ''Station to Stationu'' na koncu je objavljena kao singl. "Golden Years" objavljena je u studenom 1975., dva mjeseca prije samog albuma. Bowie se navodno napio kako bi ju mogao otpjevati u američkoj televizijskoj emisiji ''[[Soul Train]]'',{{sfn|Carr|Murray|1981|p=75}} a taj se snimljeni nastup kasnije počeo prikazivati na raznim glazbenim programima.<ref name="The Complete David Bowie pp.82–83"/> Našao se na osmom mjestu britanske ljestvice singlova i desetom mjestu ljestvice u SAD-u (na kojoj je ostao šesnaest tjedana). Međutim, kao i "[[Rebel Rebel]]" u kontekstu albuma ''[[Diamond Dogs]]'' (iz 1974.), nije primjereno prikazivao kakav je u pitanju uradak.<ref name="The Complete David Bowie pp.82–83"/> Naslovna je skladba objavljena kao promidžbeni sedmoinčni singl u siječnju 1976. godine. Bio je dostupan samo u Francuskoj i na A-strani sadržavao je skraćenu inačicu pjesme koja je trajala jedva nešto više od tri i pol minute, dok je na B-strani bila pjesma "TVC 15".<ref>{{cite web |url=http://www.discogs.com/David-Bowie-Station-To-Station/release/2520477 |title=David Bowie – Station To Station (Vinyl) |publisher=[[Discogs]] |accessdate=6. prosinca 2015.}}</ref> Taj singl nije se pojavio na ljestvicama ni u kojoj državi. "TVC 15" objavljen je u svibnju 1976. u uređenoj inačici kao drugi singl s albuma; pojavio se na 33. mjestu britanske ljestvice singlova, dok se u SAD-u pojavio na 64. mjestu. "Stay" je istog mjeseca također objavljen u skraćenoj inačici kao prilog uz RCA-inu kolekciju najvećih hitova ''[[Changesonebowie]]'', ali sama se pjesma nije pojavila na toj kompilaciji (sama je kompilacija izgledom nalik ''Station to Station'' jer je njezina naslovnica crno-bijela i sadrži sličan oblik slova).{{sfn|Carr|Murray|1981|p=84}} Budući da se Bowiejeva suradnja s RCA Recordsom početkom 1980-ih počela bližiti kraju, u studenom 1981. "Wild Is the Wind" objavljena je kao singl radi promidžbe kompilacije ''[[Changestwobowie]]''. Popraćen pjesmom "Word on a Wing" i spotom snimljenim za uradak pojavio se na 24. mjestu britanske ljestvice i ondje ostao deset tjedana.{{sfn|Buckley|2000|p=625}} Obrada pjesme "It's Hard to Be a Saint in the City" [[Bruce Springsteen|Brucea Springsteena]] navodno je snimljena u vrijeme rada na albumu u Cherokee Studiosu,<ref name="Sound + Vision"/> ali nije bila objavljena tad nego 1989. na box setu ''[[Sound + Vision (box set)|Sound+Vision]]''. Harry Maslin i Carlos Alomar tvrdili su da tu pjesmu nikad nisu snimili u Cherokeeju, dok je Tony Visconti komentirao da se pjesma najvjerojatnije sastoji od presnimljenih dionica za pjesmu koja je nastala u studijima [[Olympic Studios|Olympic]] i [[Island Studios]] tijekom rada na ''Diamond Dogsu'' i da su na njoj svirali bubnjar [[Aynsley Dunbar]], basist [[Herbie Flowers]] i klavijaturist [[Mike Garson]].<ref name="The Complete David Bowie"/> Pjesma je kasnije ponovno objavljena na albumu ''[[The Best of David Bowie 1974/1979]].'' ==Objava i recenzije== ''Station to Station'' objavljen je u siječnju 1976. i pojavio se na 3. mjestu ''[[Billboard]]ove'' ljestvice [[Billboard 200|Top LPs & Tape]], na kojoj je ostao 32 tjedna. Do ''[[The Next Day]]a'' iz 2013. godine bilo je to najviše mjesto koje je neki Bowiejev album zauzeo u SAD-u.{{sfn|Buckley|2000|p=623–624}}<ref>{{cite web |url=http://www.billboard.com/articles/news/1552545/bon-jovi-debuts-at-no-1-on-billboard-200-david-bowie-at-no-2/ |title=Bon Jovi Debuts at No. 1 on Billboard 200, David Bowie at No. 2 |work=Billboard |date=19. ožujka 2013. |accessdate=20. ožujka 2013.}}</ref> ''Station to Station'' u SAD-u je postigao zlatnu nakladu 26. veljače 1976.<ref name="RIAA">{{cite web |url=https://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=1&table=SEARCH_RESULTS&action=&title=station%20to%20station&perPage=25 |title=RIAA Gold and Platinum Search for "Station to Station" |accessdate=2. studenoga 2008. |publisher=[[RIAA]]}}</ref> U Ujedinjenom je Kraljevstvu na ljestvici ostao sedamnaest tjedana, pojavivši se na petom mjestu; bio je to posljednji put da se neki od Bowiejevih studijskih albuma našao na nižemu mjestu u njegovoj domovini nego u SAD-u.{{sfn|Buckley|2000|p=623–624}} U recenziji iz tog razdoblja ''Billboard'' je izjavio da je Bowie "pronašao svoje glazbeno utočište" u pjesmama kao što su "[[Fame (pjesma Davida Bowieja)|Fame]]" i "Golden Years", ali da "desetominutna naslovna skladba traje predugo". ''[[NME]]'' ga je nazvao "jednim od najznačajnijih albuma objavljenih u prethodnih pet godina", a kasnije ga je naveo kao drugi najbolji album te godine.<ref>{{cite web |url=http://www.rocklistmusic.co.uk/1976.html |title=Rocklist.net...NME End Of Year Lists 1976... |website=www.rocklistmusic.co.uk |access-date=29. siječnja 2020. |archive-date=3. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303221533/http://www.rocklistmusic.co.uk/1976.html |url-status=dead }}</ref> Oba su časopisa istaknula kako im je teško razumjeti tekstove pjesama.<ref name="The Complete David Bowie"/> ''[[Rolling Stone]]ova'' recenzentica Teri Moris pohvalila je ''rockaste'' trenutke na albumu, ali je uočila odmak od žanra i izjavila da je u pitanju "pažljiv i profesionalan uradak umjetnika svjesnog stilova čija sposobnost pisanja i izvođenja zahtjevnih rock & roll pjesama supostoji s njegovom fasciniranošću različitim oblicima&nbsp;... iako nitko ne sumnja u njegove vještine, možemo se zapitati koliko će se još dugo hrvati s rockom".<ref name="Moris">Moris, Teri (25. ožujka 1976.). [https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/station-to-station-19760325 Review: ''Station to Station''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170913044015/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/station-to-station-19760325 |date=13. rujna 2017. }}. ''[[Rolling Stone]]''. Pristupljeno 22. ožujka 2011.</ref> Časopis ''[[Circus (časopis)|Circus]]'' istaknuo je da Bowie "nikad nije bio dosljedan ni u svojem radu ni u svojem životu" i izjavio je da ''Station to Station'' "nudi zagonetne, ekspresionističke bljeskove koji nam omogućuju da osjetimo obrise duše maskirane osobe i njezine palpitacije, no nikad nam posve ne otkrivaju njegovo lice." Časopis je primijetio i aluzije na ranije Bowiejeve uratke, kao što su "gustoća" s ''[[The Man Who Sold the World (album)|The Man Who Sold the Worlda]]'', "elementi popa" s ''[[Hunky Dory]]ja'', "neharmoničnost i tjeskobu" s ''Aladdin Sanea'', "neodoljive udaraljke" s ''[[Young Americans]]a'' i "mladenački misticizam" s "[[Wild Eyed Boy from Freecloud]]a". Zaključio je da "prikazuje Bowieja kako odustaje tijekom najizazovnijeg dijela njegova krivudava puta".<ref name="circus review">Cromelin, Richard (ožujak 1976.). "[http://www.rocksbackpages.com/article.html?ArticleID=6148 David Bowie: Station To Station]". ''[[Circus (časopis)|Circus]]''. Pristupljeno 6. ožujka 2009.</ref> U godišnjoj anketi [[Pazz & Jop]], koju ispunjuju američki recenzenti i koju objavljuje ''[[The Village Voice]]'', ''Station to Station'' odabran je za 13. najbolji album 1976. godine.<ref>{{cite news |url=http://www.robertchristgau.com/xg/pnj/pjres76.php |title=The 1976 Pazz & Jop Critics Poll |newspaper=The Village Voice |accessdate=13. kolovoza 2016. |date=31. siječnja 1977.}}</ref> U recenziji za novine Christgau naveo je da nije sklon duljini pjesama i auri odsutnosti u Bowiejevim vokalima, ali je izjavio da mu je "TVC 15" "jedna od omiljenih rock & roll pjesama nakon dosta vremena" i dodao je: "Uvijek je bio prepoznatljiv po prostornosti, a svatko tko može spojiti [[Lou Reed|Loua Reeda]], disco i [[Dr. John]]a&nbsp;... smije to činiti pet minuta i dvadeset i devet sekundi."<ref>{{cite news |last=Christgau |first=Robert |date=2. veljače 1976. |url=http://www.robertchristgau.com/xg/cg/cgv2-76.php |title=Christgau's Consumer Guide |newspaper=The Village Voice |accessdate=13. kolovoza 2016.}}</ref> Postavio je uradak na četvrto mjesto najboljih albuma te godine.<ref>{{cite news |last=Christgau |first=Robert |date=31. siječnja 1977. |url=http://www.robertchristgau.com/xg/pnj/pj76.php |title=Critics Cheer Debut Albums |newspaper=The Village Voice |accessdate=13. kolovoza 2016. |archive-date=26. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160826101205/http://robertchristgau.com/xg/pnj/pj76.php |url-status=dead }}</ref> ==Poslije objave== Nakon što je snimanje ''Station to Stationa'' zaključeno u prosincu 1975. godine, Bowie je počeo raditi na glazbi za film ''Čovjek koji je pao na Zemlju'' sa suradnikom [[Paul Buckmaster|Paulom Buckmasterom]].<ref name="The Complete David Bowie"/> Bowie je pretpostavio da će biti jedini autor glazbe za film, no kasnije je otkrio da "kad sam dovršio pet ili šest pjesama, rekli su mi da im predam svoju i tuđu glazbu&nbsp;... i samo sam rekao "Jedite govna, ništa nećete dobiti". Bio sam izvan sebe od bijesa jer sam dosta radio na njoj."<ref name="NME"/> Bez obzira na to, Harry Maslin izjavio je da je Bowie bio "iscrpljen" i da ni u kojem slučaju nije mogao nastaviti raditi na tome. Pjevač je na koncu skoro doživio slom te je kasnije priznao: "Dijelovi mene ležali su na podu".<ref name="The Complete David Bowie"/> Samo je jedna instrumentalna skladba nastala tijekom rada na glazbi za film preživjela: "[[Subterraneans]]", koja se pojavila na njegovom idućem studijskom albumu, ''Lowu''.<ref name="NME"/> [[Slika:David Bowie 1976.jpg|thumb|260px|Bowie kao [[Mršavi Bijeli Vojvoda]] na pozornici tijekom turneje [[Isolar – 1976 Tour|Isolar]] u Torontu.]] Nakon što je prestao raditi na glazbi za film, Bowie je otišao [[Isolar – 1976 Tour|na turneju kako bi podržao ''Station to Station'']]; ta je turneja započela 2. veljače 1976., a završila je 18. svibnja 1976. godine.<ref name="The Complete David Bowie"/> [[Kraftwerk]]ova pjesma "[[Radioactivity (pjesma)|Radioactivity]]" svirala je kao uvodna skladba na koncertima, a popratile bi ju snimke ''[[Andaluzijski pas|Andaluzijskog psa]]'', [[nadrealizam|nadrealističkog]] filma [[Luis Buñuel|Luisa Buñuela]] i [[Salvador Dalí|Salvadora Dalíja]].{{sfn|Buckley|2000|p=281–286}} Bowie bi na tim koncertima nosio za Vojvodu tipičan crni prsluk i hlače, iz džepa bi mu se nazirala kutija cigareta [[Gitanes]], ukočeno bi se kretao između "zavjesa bijeloga svjetla",<ref name="Bowie: An Illustrated Record"/> što je bio efekt zbog kojeg je turneja dobila nadimak 'the White Light Tour' ('Turneja bijeloga svjetla').{{sfn|Buckley|2000|p=281–286}} Godine 1989. Bowie je izjavio: "Želio sam se vratiti nekoj vrsti izgleda tipičnog za [[Njemački ekspresionizam|njemačke ekspresionističke filmove]]&nbsp;... i svjetlosti na način koji su ju upotrebljavali recimo [[Fritz Lang]] i [[Georg Wilhelm Pabst|Pabst]]. Izgledu crno-bijelih filmova, ali uz intenzivnost koja je pomalo agresivna. Mislim da je to u teatralnom smislu bila moja najuspješnija turneja."<ref name="Sound + Vision"/> Tijekom turneje Isolar Tour nastali su neki od najpoznatijih Bowiejevih ''[[bootleg]]a'', snimljeni tijekom radijskog prijenosa njegova koncerta u [[Nassau Veterans Memorial Coliseum]]u 23. ožujka 1976. godine.{{sfn|Buckley|2000|p=281–286}} [[Live Nassau Coliseum '76|Koncertni album]] tog nastupa službeno je objavljen nekoliko godina kasnije. Bowie je tijekom turneje bio kritiziran zbog svojih navodnih profašističkih komentara. U intervjuu iz 1974. godine izjavio je da je "[[Adolf Hitler]] bio jedan od prvih rock-zvijezda&nbsp;... bio je dobar kao i [[Mick Jagger|Jagger]]&nbsp;... Inscenirao je državu",{{sfn|Buckley|2000|p=289–291}}{{sfn|Buckley|2000|p=289–291}} no tada je izbjegao oštrije kritike. Međutim, tijekom turneje Isolar Tour niz događaja privukao je pozornost, a sve je započelo u travnju 1976. kad je zadržan na carini u istočnoj Europi zbog posjedovanja [[Nacizam|nacističkih]] suvenira. Istog je mjeseca priopćeno da je u [[Stockholm]]u izjavio da bi "Britaniji mogao koristiti fašistički vladar".{{sfn|Buckley|2000|p=289–291}} Bowie je kasnije okrivio svoje ovisnosti i lik Mršavog Bijelog Vojvode za svoje nepromišljene izjave.{{sfn|Carr|Murray|1981|p=11}} Do vrhunca polemika došlo je 2. svibnja 1976., malo prije završetka turneje tijekom takozvanog 'incidenta na [[Željeznički kolodvor Victoria|kolodvoru Victoria]]' u Londonu, kad se Bowie dovezao ondje u [[Mercedes-Benz|Mercedes]]ovom [[kabriolet]]u i navodno publiku pozdravio Hitlerovim pozdravom; taj je događaj zabilježen na filmu i objavljen u časopisu ''[[NME]]''. Bowie je izjavio da ga je fotograf uslikao dok je mahao,<ref name="MOJO 60 Years of Bowie 2">{{cite journal |last=Paytress |first=Mark |year=2007 |title=The Controversial Homecoming |journal=Mojo Classic |issue=60 Years of Bowie |page=64}}</ref> nešto što je potvrdio i mladi [[Gary Numan]] koji je tog dana bio u publici: "Razmislite. Ako fotograf slika nekoga dok maše, dobit ćete Hitlerov pozdrav na kraju svakog zamaha. Sve što vam je potrebno jest neki govnar u glazbenom časopisu da od toga napravi problem&nbsp;..."{{sfn|Buckley|2000|p=289–291}} Međutim, stigma je ostala; Carr i Murray izjavili su da su stihovi uvodne pjesme "[[It's No Game]]" na albumu ''[[Scary Monsters (And Super Creeps)]]'' objavljenom četiri godine kasnije, "To be insulted by these fascists/It's so degrading" ("Da me vrijeđaju ovi fašisti/Jako je ponižavajuće"), Bowiejev pokušaj da jednom zauvijek zakopa taj incident.{{sfn|Carr|Murray|1981|p=112}} ==Nasljeđe== ''Station to Station'' ključan je uradak u Bowiejevu prijelazu u '[[Berlinska trilogija|Berlinsku trilogiju]]' krajem 1970-ih. Sam je Bowie za album rekao da su "u glazbenom smislu ''Low'' i njegova braća i sestre izravni nastavci naslovne pjesme",{{sfn|Pegg|2004|p=205–206}} dok je [[Brian Eno]] komentirao da je ''Low'' "zasigurno nastavak ''Station to Stationa''".<ref name="Low">Wilcken (2005.): str. 4.</ref> Također se smatra da je "iznimno snažno utjecao na [[post-punk]]".<ref name="Erlewine"/> [[Roy Carr]] i [[Charles Shaar Murray]] 1981. su godine napisali: "Ako je ''Low'' Bowiejev album za [[Gary Numan|Garyja Numana]], onda je ''Station to Station'' [[Magazine]]ov."<ref name="Bowie: An Illustrated Record"/> Međutim, ''[[Stylus Magazine|Stylus]]'' 2004. je godine izjavio: "Baš kako je malo ljudi moglo predvidjeti kojim će glazbenim smjerom Bowie poći, jednako ga je toliko malo ljudi kopiralo&nbsp;... To je uglavnom usamljen, napušten stil".<ref name="Stylus">{{cite web |url=http://www.stylusmagazine.com/articles/on_second_thought/david-bowie-station-to-station.htm |title=On Second Thought: David Bowie&nbsp;– Station to Station |author=Mathers, Ian |date=13. travnja 2004. |accessdate=2. studenoga 2008. |work=Stylus Magazine |archiveurl=https://www.webcitation.org/66jBYukxy?url=http://www.stylusmagazine.com/articles/on_second_thought/david-bowie-station-to-station.htm |archivedate=6. travnja 2012.}}</ref> [[Rob Sheffield]] nazvao ga je "remek-djelom [[space rock]]a" u knjizi ''[[The Rolling Stone Album Guide]]'' (iz 2004.) i dodao da je Bowie snimio "najintenzivniju glazbu svojega života".<ref name="RS2004">{{cite book |last=Sheffield |first=Rob |chapter=David Bowie |title=The New Rolling Stone Album Guide |editor1-last=Brackett |editor1-first=Nathan |editor2-last=Hoard |editor2-first=Christian |publisher=Simon & Schuster |edition=4th |year=2004 |pages=[https://archive.org/details/newrollingstonea00brac/page/97 97–99] |isbn=0-7432-0169-8 |title-link=The Rolling Stone Album Guide}}</ref> Jem Aswad iz [[NPR]]-a opisao je uradak kao "pionirski ledeni funk" koji "nije samo otvorio vrata tisućama umjetnicima koje je nadahnuo nego i izvanrednom valu eksperimentiranja koji je uslijedio i trajao idućih pet godina: ''Lowu'', ''Heroesu'', ''[[Lodger]]u'' i ''[[Scary Monsters (and Super Creeps)|Scary Monsters]]u''."<ref>{{cite web |last1=Aswad |first1=Jem |title=Who Can I Be Now? How David Bowie Spent 1974 |url=https://www.npr.org/sections/therecord/2014/06/15/322274193/who-can-i-be-now-how-david-bowie-spent-1974 |website=NPR}}</ref> Bowie je, nakon što je prošlo više od dvadeset godina od njihove objave, izjavio da su ''Station to Station'' i ''Low'' "odlični, prokleto dobri" albumi, ali da je zbog svoje otuđenosti tijekom snimanja slušao ''Station to Station'' "kao da ga je osmislila potpuno druga osoba".<ref name="Q97X" /> Dodatno je objasnio: {{citat|Kao prvo, tu je sadržaj, koji nitko nije posve jasno obrazložio. Sama pjesma "Station to Station" uglavnom se bavi postajama križnog puta. Sva aludiranja u skladbi odnose se na [[kabala|kabalu]]. Na tom sam albumu došao najbliže pisanju traktata o magici.<!-- magick u izvorniku, a ne magic-->Nikad nisam pročitao recenziju u kojoj je recenzent doista razumio uradak. To je vrlo mračan album. Bilo je očajno živjeti u to vrijeme.<ref name="Q97X">{{citation |last=Cavanagh |first=David |title=ChangesFiftyBowie |journal=[[Q (časopis) |Q magazine]] |date=Veljača 1997. |pages=52–59}}</ref>}} Godine 1999. životopisac glazbenika David Buckley opisao je ''Station to Station'' kao "odličan izum" za koji bi "neki recenzenti, vjerojatno ponešto nemoderno, rekli da je njegov najbolji album".{{sfn|Buckley|2000|p=263, 269.}} Iste ga je godine Eno prozvao "jednim od najboljih albuma svih vremena".<ref name="Low"/> Godine 2003. uradak se pojavio na 323. mjestu ''Rolling Stoneovog'' popisa [[500 najboljih albuma svih vremena (Rolling Stone)|500 najboljih albuma svih vremena]],<ref>{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/news/story/5938174/the_rs_500_greatest_albums_of_all_time/4 |title=The 500 Greatest Albums of All Time |accessdate=1. studenoga 2008. |publisher=Rolling Stone |archiveurl=https://www.webcitation.org/66fGuKXK2?url=http://www.rollingstone.com/news |archivedate=4. travnja 2012.}}</ref> dok se na ažuriranom popisu iz 2012. našao na 324. mjestu.<ref name="500-greatest"/> Godinu dana kasnije ''[[The Observer]]'' je uvrstio uradak na 80. mjesto popisa 100 najboljih britanskih albuma.<ref name="Observer">{{cite news |first=Luke |last=Bainbridge |title=The Top 100 Greatest British Albums: 80 Station to Station David Bowie |work=Observer Music Monthly |publisher=Guardian Media Group |location=London |page=49 |date=20. lipnja 2004.}}</ref> Časopis [[Vibe (časopis)|Vibe]] uvrstio ga je na svoj popis 100 najvažnijih albuma 20. stoljeća.<ref>{{cite web |url=http://whitgunn.freeservers.com/Davemusic/albumpages/vibe.html |title=100 Essential Albums of the 20th century |website=Dave’s Music Database |accessdate=14. travnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180415063758/http://whitgunn.freeservers.com/Davemusic/albumpages/vibe.html |archive-date=15. travnja 2018. |url-status=dead}}</ref> ==Objave na CD-u== Uradak je na CD-u objavljen nekoliko puta; prvi put ga je 1985. na CD-u objavila [[RCA Records|RCA]] s izvornom crno-bijelom naslovnicom. Sam je uradak opet 1991. godine objavio [[Rykodisc]], ali je na nj uvrstio i dvije dodatne koncertne skladbe. [[EMI]]-jeva inačica iz 1999. sadrži digitalno remasteriran zvuk od dvadeset i četiri bita, ali ne sadrži dodatne skladbe. Na obama izdanjima naslovnica je u boji, a sama fotografija zauzima čitav prostor naslovnice; jedina je iznimka crveni tekst "STATIONTOSTATIONDAVIDBOWIE" na vrhu. Ta je preoblikovana naslovnica bila uobičajena za izdanja albuma na CD-u sve do 2007. godine, kad je EMI Japan ponovno iskoristio izvornu crno-bijelu naslovnicu za mini-LP. EMI je ponovno objavio album u posebnoj i deluxe inačici 2010. godine. Deluxe inačica sadrži remiksane varijante pjesama u ''stereo'' i ''surround sound'' inačici. Uradak je ponovno remasteriran 2016. godine radi uvrštavanja u box set ''[[Who Can I Be Now? (1974–1976)]]'', dok je zasebno izdanje na CD-u objavljeno iduće godine. Box set sadrži izvorni miks albuma iz 1976. i stereo miks albuma iz 2010., a svaka je inačica zasebno objavljena u mini-LP košuljici. Miks iz 1976. ima izvornu naslovnicu, dok miks iz 2010. ima naslovnicu iz 1991. čije su boje korigirane; poleđina miksa iz 2010. zapravo je varijanta poleđine iz 1976. – tekst nije jarkocrvene nego burgundske boje. Izvorna naslovnica pojavila se i na inačici albuma na CD-u iz 2017. godine, na kojoj je prisutan samo miks iz 1976. godine. == Popis pjesama == Sve je pjesme napisao [[David Bowie]], osim pjesme "Wild Is the Wind", čiji je tekst napisao [[Ned Washington]], a glazbu [[Dimitri Tiomkin]]. {{Popis pjesama | naslov = Strana A | skladba1 = [[Station to Station (pjesma)|Station to Station]] | trajanje1 = 10:15 | skladba2 = [[Golden Years]] | trajanje2 = 3:59 | skladba3 = [[Word on a Wing]] | trajanje3 = 6:04 }} {{Popis pjesama | naslov = Strana B | skladba1 = [[TVC 15]] | trajanje1 = 5:31 | skladba2 = [[Stay]] | trajanje2 = 6:16 | skladba3 = [[Wild Is the Wind]] | trajanje3 = 6:06 | ukupno_trajanje = 37:57 }} {{Popis pjesama | collapsed = da | naslov = Bonus skladbe s reizdanja iz 1991. godine (snimljene 23. ožujka 1976. u [[Nassau Coliseum]]u u [[Uniondale, New York|Uniondaleu]]<ref name="StS1990">Station to Station, David Bowie, 1991., knjižica albuma</ref>) | skladba7 = Word on a Wing | napomena7 = uživo | trajanje7 = 6:10 | skladba8 = Stay | napomena8 = uživo | trajanje8 = 7:24 | ukupno_trajanje = 51:23 }} ===Reizdanja iz 2010.=== Posebna i deluxe inačica albuma objavljene su 2010. godine; cijeli je nastup u Nassau Coliseumu iz 1976. zabilježen na dvama CD-ima (na obama inačicama), dok je [[Dolby 5.1]] miks albuma prisutan samo na deluxe inačici.<ref name="test">[http://pitchfork.com/news/36213-david-bowies-ispace-oddityi-istation-to-stationi-albums-to-be-reissued/ David Bowie's Space Oddity, Station to Station Albums to Be Reissued] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090822144244/http://pitchfork.com/news/36213-david-bowies-ispace-oddityi-istation-to-stationi-albums-to-be-reissued/ |date=22. kolovoza 2009. }}, [[Pitchfork Media|Pitchfork News]], Pristupljeno 19. kolovoza 2009.</ref><ref name="BowieNet">[http://www.davidbowie.com/news/index.php?id=20090811 Station to Station four disc set due next year] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160128191758/http://www.davidbowie.com/news/index.php?id=20090811 |date=28 January 2016 }} na [http://www.davidbowie.com/ BowieNetu]. Pristupljeno 16. studenog 2009.</ref> Bowiejeva je službena internetska stranica 1. srpnja 2010. godine najavila koji će sadržaj biti na reizdanjima albuma; sami su uradci objavljeni 20. rujna te godine.<ref>[http://www.davidbowie.com/news/index.php?id=20100701 S2S special and deluxe edition boxes due in September] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160128191512/http://www.davidbowie.com/news/index.php?id=20100701 |date=28 January 2016 }} na BowieNetu. Pristupljeno 16. studenog 2009.</ref> ====Posebna inačica i inačica za preuzimanje s interneta==== Posebna inačica sastoji se od triju CD-ova i u posebnom je omotu prilagođenom za CD, a sadrži i knjižicu od 16 stranica i tri fotografije. Digitalna inačica uratka sadrži iste pjesme, ali i bonus skladbu. {{Popis pjesama |collapsed = da |naslov= ''Station to Station'', analogna inačica iz 2010. godine (prvi disk) |skladba1= Station to Station |trajanje1= 10:11 |skladba2= Golden Years |trajanje2= 4:03 |skladba3= Word on a Wing |trajanje3= 6:00 |skladba4= TVC 15 |trajanje4= 5:31 |skladba5= Stay |trajanje5= 6:13 |skladba6= Wild Is the Wind |trajanje6= 6:01 |ukupno_trajanje=37:59}} {{Popis pjesama |collapsed= da |naslov= ''Live Nassau Coliseum '76'' (drugi disk) |skladba1= Station to Station |trajanje1= 11:53 |skladba2= [[Suffragette City]] |trajanje2= 3:31 |skladba3= [[Fame (pjesma Davida Bowieja)|Fame]] |trajanje3= 4:02 |skladba4= Word on a Wing |trajanje4= 6:06 |skladba5= Stay |trajanje5= 7:25 |skladba6= [[I'm Waiting for the Man|Waiting for the Man]] |trajanje6= 6:20 |skladba7= [[Queen Bitch]] |trajanje7= 3:12 |ukupno_trajanje=42:29}} {{Popis pjesama |collapsed= da |naslov= ''Live Nassau Coliseum '76'' (treći disk) |skladba1= [[Life on Mars?]] |trajanje1= 2:13 |skladba2= [[Five Years]] |trajanje2= 5:03 |skladba3= [[Panic in Detroit]] |napomena3= veći je dio bubnjarske solodionice izrezan |trajanje3= 6:03 |skladba4= [[Changes (pjesma Davida Bowieja)|Changes]] |napomena4= s interludijem skupine |trajanje4= 4:11 |skladba5= TVC 15 |trajanje5= 4:58 |skladba6= [[Diamond Dogs (pjesma)|Diamond Dogs]] |trajanje6= 6:38 |skladba7= [[Rebel Rebel]] |trajanje7= 4:07 |skladba8= [[The Jean Genie]] |trajanje8= 7:28 |ukupno_trajanje=40:41}} {{Popis pjesama |naslov= Bonus skladba na digitalnoj inačici |collapsed= da |skladba1= Panic in Detroit |napomena1= neskraćeni alternativni miks |trajanje1= 13:08 }} ===Remasterirana inačica iz 2016.=== Godine 2016. album je remasteriran za box set ''[[Who Can I Be Now? (1974–1976)]]''.<ref>[http://www.davidbowie.com/news/who-can-i-be-now-1974-1976-details-55996 Who Can I Be Now? (1974 – 1976) details] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170211235503/http://www.davidbowie.com/news/who-can-i-be-now-1974-1976-details-55996 |date=11 February 2017 }} at davidbowie.com</ref> Objavljen je na CD-u, gramofonskoj ploči i u digitalnim inačicama, kao dio te kompilacije i zasebno.<ref>[http://www.superdeluxeedition.com/news/bowie-who-can-i-be-now-vinyl-available-separately-and-competitively-priced Bowie 'Who Can I Be Now' vinyl available separately and competitively priced] na superdeluxeedition.com</ref> ==Zasluge== {{col-begin}} {{col-2}} ;David Bowie *[[David Bowie]] – [[pjevanje|vokali]], [[gitara]], [[tenor-saksofon]] i [[alt-saksofon]], [[minimoog]], [[mellotron]], produkcija ;Ostalo osoblje *[[Harry Maslin]] – produkcija *Steve Schapiro – fotografija {{col-2}} ;Dodatni glazbenici *[[Carlos Alomar]] – gitara *[[Roy Bittan]] – [[klavir]] *[[Dennis Davis]] – [[bubnjevi]] *[[George Murray]] – [[bas-gitara]] *[[Warren Peace]] – prateći vokali *[[Earl Slick]] – gitara {{col-end}} ==Ljestvice== {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- !Ljestvica (1976.) !Najviša<br>pozicija |- |align="left"|[[Kent Music Report|Australija]]<ref name="auchart">{{Cite book |title=Australian Chart Book 1970–1992 |last=Kent |first=David |publisher=Australian Chart Book |location=St Ives, NSW |year=1993 |isbn=0-646-11917-6 |title-link=Kent Music Report}}</ref> |8 |- |align="left"|[[SNEP|Francuska]]<ref name="frchart">{{cite web |url=http://infodisc.fr/Album_B.php |title=InfoDisc : Tous les Albums classés par Artiste > Choisir Un Artiste Dans la Liste |publisher=infodisc.fr |format=PHP |access-date=31. siječnja 2014. |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111107224423/http://infodisc.fr/Album_B.php |archive-date=7. studenoga 2011. |df=dmy-all}} ''Note: user must select 'David BOWIE' from drop-down.''</ref> |3 |- |align="left"|Italija<ref name="itayearend">{{cite web |url=http://www.hitparadeitalia.it/hp_yenda/lpe1976.htm |title=Hit Parade Italia – Gli album più venduti del 1976 |language=Italian |publisher=hitparadeitalia.it |accessdate=31. siječnja 2014.}}</ref> |5 |- |align="left"|[[Oricon|Japan]]<ref name="Jachart">{{cite book |title=Oricon Album Chart Book: Complete Edition 1970–2005 |publisher=Oricon Entertainment |location=[[Roppongi]], Tokyo |year=2006 |isbn=4-87131-077-9}}</ref> |6 |- |align="left"|[[RPM (časopis)|Kanada]]<ref>{{cite web |url=http://www.bac-lac.gc.ca/eng/discover/films-videos-sound-recordings/rpm/Pages/image.aspx?Image=nlc008388.4105a&URLjpg=http%3a%2f%2fwww.collectionscanada.gc.ca%2fobj%2f028020%2ff4%2fnlc008388.4105a.gif&Ecopy=nlc008388.4105a |title=Top Albums/CDs – Volume 24, No. 25 |publisher=[[RPM (časopis) |RPM]] |format=PHP |date=20. ožujka 1976. |accessdate=24. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150925100155/http://www.bac-lac.gc.ca/eng/discover/films-videos-sound-recordings/rpm/Pages/image.aspx?Image=nlc008388.4105a&URLjpg=http%3a%2f%2fwww.collectionscanada.gc.ca%2fobj%2f028020%2ff4%2fnlc008388.4105a.gif&Ecopy=nlc008388.4105a |archive-date=25. rujna 2015. |url-status=dead}}</ref> |2 |- |align="left"|[[MegaCharts|Nizozemska]]<ref name="nlchart">{{cite web |title=dutchcharts.nl David Bowie – ''Station to Station'' |work=dutchcharts.nl |publisher=[[MegaCharts]] |url=http://dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=David+Bowie&titel=Station+To+Station&cat=a |format=ASP |accessdate=31. siječnja 2014.}}</ref> |3 |- |align="left"|[[Norveška]]<ref name="norcharts">{{cite web |title=norwegiancharts.com David Bowie – ''Station to Station'' |url=http://norwegiancharts.com/showitem.asp?interpret=David+Bowie&titel=Station+To+Station&cat=a |format=ASP |accessdate=31. siječnja 2014.}}</ref> |8 |- |align="left"|[[RIANZ|Novi Zeland]]<ref name="NZchart">{{cite web |title=charts.nz David Bowie – ''Station to Station'' |publisher=[[Recording Industry Association of New Zealand]] |url=https://charts.nz/showitem.asp?interpret=David+Bowie&titel=Station+To+Station&cat=a |format=ASP |accessdate=31. siječnja 2014.}}</ref> |9 |- |align="left"|[[SAD]] ([[Billboard 200]])<ref name="USchart">{{cite web|title=allmusic ((( ''Station to Station'' > Charts & Awards > Billboard Albums )))|publisher=allmusic.com|url={{Allmusic|class=album|id=r2490/charts-awards|pure_url=yes}}|accessdate=31 August 2011}}</ref> |3 |- |align="left"|[[Sverigetopplistan|Švedska]]<ref name="sechart">{{cite web |title=swedishcharts.com David Bowie – ''Station to Station'' |publisher=[[Sverigetopplistan]] |url=http://swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=David+Bowie&titel=Station+To+Station&cat=a |format=ASP |accessdate=31. siječnja 2014.}}</ref> |6 |- |align="left"|[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]<ref name="UKchart">{{cite web |url=http://www.officialcharts.com/artist/_/David%20Bowie/ |title=David Bowie > Artists > Official Charts |publisher=UK Albums Chart |accessdate=31. siječnja 2014.}}</ref> |5 |} ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Bibliografija== *{{cite book |last=Buckley |first=David |year=2000 |origyear=1999 |title=Strange Fascination – David Bowie: The Definitive Story |url=https://archive.org/details/strangefascinati0000davi |location=London |publisher=Virgin |isbn=0-7535-0457-X}} *{{cite book |last=Carr |first=Roy |last2=Murray |first2=Charles Shaar |year=1981 |title=Bowie: An Illustrated Record |location=New York |publisher=Avon |isbn=0-380-77966-8}} *{{cite book |last=Pegg |first=Nicholas |year=2004 |origyear=2000 |title=The Complete David Bowie |url=https://archive.org/details/completedavidbow0000pegg_h5l4 |location=London |publisher=Reynolds & Hearn |isbn=1-903111-73-0}} *{{cite book |last=Phillips |first=John |year=1986 |title=Papa John |location=London |publisher=Dolphin Books |isbn=0-385-23120-2}} *{{cite book |last=Wilcken |first=Hugo |year=2005 |title=Low |url=https://archive.org/details/low0000wilc |location=New York, London |publisher=Continuum |isbn=0-8264-1684-5}} {{David Bowie}} [[Kategorija:Albumi iz 1976.]] [[Kategorija:Albumi Davida Bowieja]] bhnpqse3oqgkxifews8zdz285k2bjuu 0 673247 7615542 7369206 2026-10-09T11:48:32Z Argo Navis 852 7615542 wikitext text/x-wiki {{Naslov u kurzivu}} '''''Zig & Sharko''''' je francuska [[animirana serija]] koja je nastala [[2010.]] godine, iz pera autora [[Olivier Jean-Marie|Oliviera Jean-Mariea]] i produkcijske kuće [[Xilam Animation]].<ref name=":0">{{Citiranje časopisa |author=RTL TV |title=Zig & Sharko |url=https://www.rtl.hr/tv/kockica/crtici/3566819/zig-sharko/ |language=hr |accessdate=2020-05-09 |archive-date=18. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200918100725/https://www.rtl.hr/tv/kockica/crtici/3566819/zig-sharko/ |url-status=dead }}</ref> Radnja se vrti oko o [[sirena|sirene]] Marine, [[Hyaena brunnea|smeđe hijene]] Ziga i [[velika bijela psina|velike bijele psine]] Sharka. Sve troje žive na malom [[vulkan]]skom otoku. Zig stalno pokušava pojesti sirenu, a Sharko, koji je zaljubljen u nju, je brani. Ovo je ''slapstick'' animirana komedija, koja uključuje dosta nasilja među likovima. Od sporednih likova, tu su račić Bernie koji pomaže Zigu, [[pilot]] koji je zaglavio na otoku kad mu se srušio [[avion]], Neptun, bog mora, koji je zapravo otac od Marine, a ponekad, u epizodama koje se vraćaju u [[prošlost]], se pojavljuju roditelji od Sharka, te majmunica koja je posvojila Ziga dok je bio beba. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se ova serija prikazuje na [[RTL Kockica|RTL Kockici]].<ref name=":0" /> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://xilam.com/en/media/zig-sharko/ Stranica posvećena serijalu na web-stranci Xilama] * [[imdbtitle:2046005|''Zig & Sharko'' na IMDb-u]]{{Mrva-serija}} [[Kategorija:Animirane televizijske serije]] [[Kategorija:Francuska filmska umjetnost]] d3rmx09fdz35vecenzkmmlvmfijz5bt 0 674018 7615205 6919176 2026-10-08T13:30:21Z Argo Navis 852 7615205 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Pardofelis | slika = Lydekker - Marbled Cat.JPG | slika_širina = | slika_opis =Mramorna mačka | status = | raspon_fosila = | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = [[Felinae]] | genus = '''''Pardofelis''''' | genus_autorstvo = [[Nikolai Alekseevich Severtzov|Severtzov]], 1858 | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = }} '''Pardofelis''' je rod mačje porodice ''[[Felidae]]''. Ovaj je rod definiran tako da uključuje jednu vrstu podrijetlom iz jugoistočne [[Azija|Azije]]: [[Mramorna mačka|mramornu mačku]]. Dvije druge vrste, ranije svrstane u ovaj rod, sada pripadaju rodu [[Catopuma]]. Riječ pardofelis sastoji se od latinskih riječi pardus pard. == Karakteristike == Pardofelis su male mačke s dugim repom, kratkodlake sa zaobljenim ušima, koje se razlikuju od [[Prionailurus]]a i srodnih orijentalnih rodova, a [[lubanja]] im je viša i zaobljenija, s ''mesopterygoid fossa lanceolatom'' sprijeda i ojačanim rubom ili bolje razvijenim vanjskim grebenom.<ref name="Pocock1917">{{cite journal |title=The classification of the existing Felidae |url=https://archive.org/stream/annalsmagazineof8201917lond#page/338/mode/2up |year=1917 |journal=Annals and Magazine of Natural History |volume=XX |issue=119 |pages=329–350 |last1=Pocock |first1=R. I. |series=Series 8 |doi=10.1080/00222931709487018}}</ref> Lubanja je kratka, široka, snažno konveksna u dorzalnom profilu, nije razmjerno dugačka i niska. Nosna grana [[Premaksila|premaksile]] je tanka, nije proširena, vrh [[Njuška|njuške]] nije stisnut gore, [[Maksilarni sinus|maksila]] se ne širi tamo gdje je naslonjena na [[Nosna kost|nosnu kost]] i ne razvija ekscesu izvan suborbitalnog ''foramena''.<ref name="Pocock1939">{{cite book |title=The fauna of British India, including Ceylon and Burma |author=Pocock, R. I. |chapter=Pardofelis |chapterurl=https://archive.org/stream/PocockMammalia1/pocock1#page/n323/mode/2up |pages=253–258 |publisher=Taylor and Francis |location=London |year=1939 |volume=Mammalia. – Volume 1}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Rodovi malih mački]] 1u2fs9koptqnp6t2gozdquhuf01m2jr 7615209 7615205 2026-10-08T13:31:39Z Argo Navis 852 /* Izvori */ 7615209 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Pardofelis | slika = Lydekker - Marbled Cat.JPG | slika_širina = | slika_opis =Mramorna mačka | status = | raspon_fosila = | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = [[Felinae]] | genus = '''''Pardofelis''''' | genus_autorstvo = [[Nikolai Alekseevich Severtzov|Severtzov]], 1858 | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = }} '''Pardofelis''' je rod mačje porodice ''[[Felidae]]''. Ovaj je rod definiran tako da uključuje jednu vrstu podrijetlom iz jugoistočne [[Azija|Azije]]: [[Mramorna mačka|mramornu mačku]]. Dvije druge vrste, ranije svrstane u ovaj rod, sada pripadaju rodu [[Catopuma]]. Riječ pardofelis sastoji se od latinskih riječi pardus pard. == Karakteristike == Pardofelis su male mačke s dugim repom, kratkodlake sa zaobljenim ušima, koje se razlikuju od [[Prionailurus]]a i srodnih orijentalnih rodova, a [[lubanja]] im je viša i zaobljenija, s ''mesopterygoid fossa lanceolatom'' sprijeda i ojačanim rubom ili bolje razvijenim vanjskim grebenom.<ref name="Pocock1917">{{cite journal |title=The classification of the existing Felidae |url=https://archive.org/stream/annalsmagazineof8201917lond#page/338/mode/2up |year=1917 |journal=Annals and Magazine of Natural History |volume=XX |issue=119 |pages=329–350 |last1=Pocock |first1=R. I. |series=Series 8 |doi=10.1080/00222931709487018}}</ref> Lubanja je kratka, široka, snažno konveksna u dorzalnom profilu, nije razmjerno dugačka i niska. Nosna grana [[Premaksila|premaksile]] je tanka, nije proširena, vrh [[Njuška|njuške]] nije stisnut gore, [[Maksilarni sinus|maksila]] se ne širi tamo gdje je naslonjena na [[Nosna kost|nosnu kost]] i ne razvija ekscesu izvan suborbitalnog ''foramena''.<ref name="Pocock1939">{{cite book |title=The fauna of British India, including Ceylon and Burma |author=Pocock, R. I. |chapter=Pardofelis |chapterurl=https://archive.org/stream/PocockMammalia1/pocock1#page/n323/mode/2up |pages=253–258 |publisher=Taylor and Francis |location=London |year=1939 |volume=Mammalia. – Volume 1}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} {{male mačke}} [[Kategorija:Rodovi malih mački]] g32aqll8b0f2qykq8qmkzggtl6wpkxf 14 675064 7615198 5544971 2026-10-08T13:17:19Z Argo Navis 852 7615198 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Flora Istočne Azije|Tajvan]] [[Kategorija:Flora po državama|Tajvan]] [[Kategorija:Živi svijet Tajvana]] r52acrm82nu7ft2l5ukzkqtncqv3i6l 0 679974 7615531 7457566 2026-10-09T11:24:49Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Redovi Placentalia|Redovi Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Redovi Afrotheria|Redovi Afrotheria]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615531 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Cjevozupci'' | slika = Orycteropus afer 175359469.jpg | slika_opis = [[afrički mravojed]] (''Orycteropus afer'') | status = | raspon_fosila = {{Fossil range|20|0}} Rani [[Miocen]] do recentno{{sfn|Lehmann|2009}} | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | infraclassis = [[Placentalia]] | superordo = [[Afrotheria]] | ordo = '''''Tubulidentata''''' | ordo_autorstvo= Huxley, 1872 | familia = '''''Orycteropodidae''''' | familia_autorstvo = Gray, 1821 | razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rodovi]] | razdioba = {{plainlist| * ''[[Orycteropus]]'' * †''[[Amphiorycteropus]]'' * †''[[Eteketoni]]''{{sfn|Pickford|2019}} * †''[[Leptorycteropus]]'' * †''[[Myorycteropus]]''{{sfn|Lehmann|2009}} }} }} '''''Cjevozupci''''' ({{lat.|Tubulidentata}}), red [[Sisavci|sisavaca]] iz infrarazreda [[Placentalia]] danas zastupljen od samo jedne žive vrste, to je [[afrički mravojed]], ''[[Orycteropus afer]]''.<ref>[https://www.biolib.cz/en/taxon/id32447/ BioLib] Pristupljeno 24. srpnja 2020.</ref> Porodica ''Orycteropodidae'' jedina je unutar ovog reda. == Rodovi == # ''[[Orycteropus]]'' <small>G. Cuvier, 1798</small> # ''[[Leptorycteropus]]'' <small>Patterson, 1975</small> † # ''[[Myorycteropus]]'' <small>MacInnes, 1956</small> † == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * {{cite journal | last = Lehmann | first = Thomas | year = 2009 | title = Phylogeny and systematics of the Orycteropodidae (Mammalia, Tubulidentata) | journal = Zoological Journal of the Linnean Society | volume = 155 | issue = 3 | pages = 649–702 | doi = 10.1111/j.1096-3642.2008.00460.x | doi-access = free | url = https://zenodo.org/records/5445097/files/source.pdf }} * {{Cite book |first=Martin |last=Pickford |year=2019 |title=Orycteropodidae (Tubulidentata, Mammalia) from the Early Miocene of Napak, Uganda |journal=Münchner Geowissenschaftliche Abhandlungen Reihe A: Geologie und Paläontologie |volume=47 |pages=1–101 |isbn=978-3-89937-247-2 }}</ref> [[Kategorija:Redovi Afrotheria]] [[Kategorija:Cjevozupci| ]] knh62fmvl36y3hwykxqqwfhdbo8x58p 0 680663 7615272 6557813 2026-10-08T14:51:00Z Maestro Ivanković 73870 ispravak naziva 7615272 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Crkva Donja Lomnica.jpg|mini]] '''Crkva sv. Tri kralja''' je katolička crkva u naselju [[Donja Lomnica]] koje je u sastavu grada [[Velika Gorica]] i [[zaštićeno kulturno dobro]]<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-2354|naziv=Crkva sv. Tri kralja|sadržaj=preuzet|pristupljeno=3. kolovoza 2020.}}</ref> == Opis dobra == Izvorno [[barokna crkva]] iz [[1778.]] godine nakon djelomičnog urušavanja [[1862.]] godine obnovljena je u cijelosti u historicističkim oblicima. Jednobrodna je, s užim zaobljenim svetištem, sakristijom i zvonikom pred glavnim pročeljem. Crkva je svođena češkim kapama. Historicistički inventar iz [[19. stoljeće|19.stoljeća]] djelomično je sačuvan.<ref name="kulturnadobra"/> == Zaštita == Pod oznakom Z-2354 zavedena je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "sakralna graditeljska baština".<ref name="kulturnadobra"/> == Izvori == {{izvori}} {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Zaštićene sakralne građevine u Zagrebačkoj županiji]] [[Kategorija:Katoličke crkve u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Građevine u Velikoj Gorici]] 06ef7iriwc418ktysmzmfvp91wsbje3 0 688577 7615142 5665365 2026-10-08T12:10:55Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Potporodice kuna|Potporodice kuna]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615142 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Tvor jazavci]] [[Kategorija:Potporodice kuna]] 1vrto50vqcqgqr9felu1w9176mg55ct 0 688843 7615459 6177425 2026-10-09T06:29:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615459 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Srinagar | ime_genitiv = Srinagara | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama = River Jhelum.JPG | veličina_slike = 270px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | slika_lokacijska_karta_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 34 | širina-minute = 5 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 74 | dužina-minute = 47 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = | lokacija_info = | lokacija1_ime = | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 294 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 1585 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2011. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 1,180,570 | stanovništvo_gustoća = 4.000 /km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = https://jodhpur.rajasthan.gov.in/content/raj/jodhpur/en/home.html | bilješke = }} '''Srinagar''' najveći je [[grad]] i ljetna prijestolnica [[Indija|indijske]] savezne države [[Jammu i Kashmir|Jammu i Kašmir]]. Leži u dolini [[Kašmir]]a na obalama rijeke [[Jhelum]], pritoke [[Ind]]a, te jezera [[Dal]] i [[Anchar]]. Grad je poznat po svom prirodnom okruženju, [[vrt]]ovima, [[riva]]ma i [[brod]]ovima, na kojima se živi. Poznat je i po tradicionalnim kašmirskim rukotvorinama poput [[kašmirski šal|kašmirskog šala]] i [[suho voće|suhog voća]]. To je najsjeverniji grad Indije s preko milijun ljudi.<ref>https://www.census2011.co.in/census/state/jammu+and+kashmir.html Preuzeto 15. studenoga 2020.</ref> Srinagar se nalazi s obje strane rijeke Jhelum, koja se u Kašmiru zove Vyath. [[rijeka (vodotok)|Rijeka]] prolazi kroz grad i vijuga [[dolina|dolinom]], krećući se dalje i produbljujući se u jezeru Wular. Grad je poznat po svojih devet starih [[most]]ova, koji povezuju dva dijela grada. Grad je jedno od nekoliko mjesta koja su nazvana "[[Venecija]] Istoka".<ref>https://news.google.com/newspapers?id=VloVAAAAIBAJ&sjid=B-YDAAAAIBAJ&pg=6789,6379670&dq=srinagar+venice+of+the+east&hl=en Preuzeto 15. studenoga 2020.</ref> Jezera oko grada uključuju jezero [[Dal]] - poznato po brodovima za stanovanje i jezero [[Nigeen]]. Osim jezera Dal i Nigeen, sjeverno od Srinagara leže i jezero Wular i jezero Manasbal. Jezero Wular jedno je od najvećih slatkovodnih jezera u [[Azija|Aziji]]. U gradu i oko njega postoji niz jezera i [[močvara]]. Tu spadaju: Dal, Nigeen, Anchar, Khushal Sar, Gil Sar i Hokersar. [[Hokersar]] je močvara smještena u blizini Srinagara. Tisuće [[ptica selica]] dolaze u Hokersar iz Sibira i drugih regija u zimskoj sezoni. Ptice selice iz [[Sibir]]a i [[Srednja Azija|Srednje Azije]] koriste močvare u Kašmiru kao prolazne kampove između rujna i listopada i opet oko [[proljeće|proljeća]]. Te močvare igraju vitalnu ulogu u održavanju velike populacije zimovanja, staziranja i uzgoja ptica. Hokersar je 14 km sjeverno od Srinagara, a močvara je svjetske važnosti i prostire se na 13,75 km², uključujući jezero i močvarno područje. To je najpristupačnije i najpoznatije močvarno područje Kašmira koje uključuje Hygam, Shalibug i Mirgund. Posljednjih je godina Hokersar posjetio rekordan broj ptica selica.<ref>https://www.thehindu.com/todays-paper/tp-national/migratory-birds-flock-avian-paradise/article5331924.ece {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131109140840/http://www.thehindu.com/todays-paper/tp-national/migratory-birds-flock-avian-paradise/article5331924.ece |date=9. studenoga 2013. }} Preuzeto 15. studenoga 2020.</ref> Srinagar ima vlažnu suptropsku klimu (Köppen Cfa). Dolinu sa svih strana okružuju [[Himalaja|Himalaje]]. Zime su prohladne, dnevna [[temperatura]] u prosjeku iznosi 2,5 °C, a noću se spušta ispod točke smrzavanja. == Galerija == <gallery> Shikara on dal lake.jpg|Brod na jezeru Dal Hazratbal shrine.jpg|Svetište Hazratbal WLM@J&K-Pari Mahal.jpg|Vrt u Srinagaru Bot garden lake.jpg|Botanički vrt </gallery> == Izvori == {{izvori}} {{Široka slika|Srinagar.jpg|1000px|Panoramski pogled na Srinagar}} [[Kategorija:Gradovi u Indiji]] d2i53u4s8nj7k1xg3o5nv3ygm4gtehw 2 692253 7615151 7615071 2026-10-08T12:22:55Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Kategorija:Kune]] 7615151 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260324105510%7C5220019&limit=500 Nove str. od 24.3. u 13.59] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FN#mw-pages Od N]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Tearce]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (57)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (529)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1202)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (210)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20260929084857" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Palaeognathae|Paleognathae]] (91) </li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 266</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 42</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 33</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 3</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100477" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100478" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100479" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (319)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260922135023" class="popis-zadataka">[[Lakadivi]] 15:50, 22. rujna 2026. (CEST) otočje vs država dsm</li> <li id="20260925083956" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Placozoa]] 10:39, 25. rujna 2026. (CEST) </li> <li id="20261006141833" class="popis-zadataka">[[Populacija zvijezda]] 16:18, 6. listopada 2026. (CEST) [[Populacija I]], [[Populacija II]]</li> <li id="20261006142757" class="popis-zadataka">[[Cjevozupci]] 16:27, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261006142809" class="popis-zadataka">[[Orycteropus abundulafus]] 16:28, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261007141058" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni sisavci]] 16:10, 7. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261007142238" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni život]] 16:22, 7. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008084656" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podrodovi]] 10:46, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008113226" class="popis-zadataka">[[Američki rakun]] 13:32, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008122255" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kune]] 14:22, 8. listopada 2026. (CEST) rodovi i dr.</li> ghlgwjb6k1ef5lrxndgy5bfqaq1ygzk 7615241 7615151 2026-10-08T13:48:28Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Kategorija:Male_mačke]] 7615241 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260324105510%7C5220019&limit=500 Nove str. od 24.3. u 13.59] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FN#mw-pages Od N]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Tearce]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (57)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (529)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1202)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (210)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20260929084857" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Palaeognathae|Paleognathae]] (91) </li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 266</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 42</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 33</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 3</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100477" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100478" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100479" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (319)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260922135023" class="popis-zadataka">[[Lakadivi]] 15:50, 22. rujna 2026. (CEST) otočje vs država dsm</li> <li id="20260925083956" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Placozoa]] 10:39, 25. rujna 2026. (CEST) </li> <li id="20261006141833" class="popis-zadataka">[[Populacija zvijezda]] 16:18, 6. listopada 2026. (CEST) [[Populacija I]], [[Populacija II]]</li> <li id="20261006142757" class="popis-zadataka">[[Cjevozupci]] 16:27, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261006142809" class="popis-zadataka">[[Orycteropus abundulafus]] 16:28, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261007141058" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni sisavci]] 16:10, 7. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261007142238" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni život]] 16:22, 7. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008084656" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podrodovi]] 10:46, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008113226" class="popis-zadataka">[[Američki rakun]] 13:32, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008122255" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kune]] 14:22, 8. listopada 2026. (CEST) rodovi i dr.</li> <li id="20261008134828" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Male mačke]] 15:48, 8. listopada 2026. (CEST) 17</li> afmf6pu514wtul7vawh3unpgdf8tbl7 7615252 7615241 2026-10-08T13:54:19Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Catopuma]] 7615252 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260324105510%7C5220019&limit=500 Nove str. od 24.3. u 13.59] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FN#mw-pages Od N]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Tearce]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (57)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (529)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1202)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (210)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20260929084857" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Palaeognathae|Paleognathae]] (91) </li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 266</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 42</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 33</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 3</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100477" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100478" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100479" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (319)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260922135023" class="popis-zadataka">[[Lakadivi]] 15:50, 22. rujna 2026. (CEST) otočje vs država dsm</li> <li id="20260925083956" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Placozoa]] 10:39, 25. rujna 2026. (CEST) </li> <li id="20261006141833" class="popis-zadataka">[[Populacija zvijezda]] 16:18, 6. listopada 2026. (CEST) [[Populacija I]], [[Populacija II]]</li> <li id="20261006142757" class="popis-zadataka">[[Cjevozupci]] 16:27, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261006142809" class="popis-zadataka">[[Orycteropus abundulafus]] 16:28, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261007141058" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni sisavci]] 16:10, 7. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261007142238" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni život]] 16:22, 7. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008084656" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podrodovi]] 10:46, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008113226" class="popis-zadataka">[[Američki rakun]] 13:32, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008122255" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kune]] 14:22, 8. listopada 2026. (CEST) rodovi i dr.</li> <li id="20261008134828" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Male mačke]] 15:48, 8. listopada 2026. (CEST) 17</li> <li id="20261008135419" class="popis-zadataka">[[Catopuma]] 15:54, 8. listopada 2026. (CEST) </li> qdga72bxrpumkpalffg4wmq15o456xq 7615254 7615252 2026-10-08T13:55:37Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Kategorija:Pleistocenski_sisavci]] 7615254 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260324105510%7C5220019&limit=500 Nove str. od 24.3. u 13.59] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FN#mw-pages Od N]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Tearce]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (57)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (529)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1202)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (210)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20260929084857" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Palaeognathae|Paleognathae]] (91) </li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 266</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 42</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 33</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 3</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100477" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100478" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100479" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (319)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260922135023" class="popis-zadataka">[[Lakadivi]] 15:50, 22. rujna 2026. (CEST) otočje vs država dsm</li> <li id="20260925083956" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Placozoa]] 10:39, 25. rujna 2026. (CEST) </li> <li id="20261006141833" class="popis-zadataka">[[Populacija zvijezda]] 16:18, 6. listopada 2026. (CEST) [[Populacija I]], [[Populacija II]]</li> <li id="20261006142757" class="popis-zadataka">[[Cjevozupci]] 16:27, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261006142809" class="popis-zadataka">[[Orycteropus abundulafus]] 16:28, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261007141058" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni sisavci]] 16:10, 7. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261007142238" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni život]] 16:22, 7. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008084656" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podrodovi]] 10:46, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008113226" class="popis-zadataka">[[Američki rakun]] 13:32, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008122255" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kune]] 14:22, 8. listopada 2026. (CEST) rodovi i dr.</li> <li id="20261008134828" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Male mačke]] 15:48, 8. listopada 2026. (CEST) 17</li> <li id="20261008135419" class="popis-zadataka">[[Catopuma]] 15:54, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008135537" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pleistocenski sisavci]] 15:55, 8. listopada 2026. (CEST) 3 x zvijeri</li> 7r2y71amcigs5txwxvkqup4ni8wqz1y 7615349 7615254 2026-10-08T18:53:09Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Kategorija:Redovi_Placentalia]] 7615349 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260324105510%7C5220019&limit=500 Nove str. od 24.3. u 13.59] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FN#mw-pages Od N]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Tearce]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (57)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (529)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1202)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (210)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20260929084857" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Palaeognathae|Paleognathae]] (91) </li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 266</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 42</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 33</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 3</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100477" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100478" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100479" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (319)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260922135023" class="popis-zadataka">[[Lakadivi]] 15:50, 22. rujna 2026. (CEST) otočje vs država dsm</li> <li id="20260925083956" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Placozoa]] 10:39, 25. rujna 2026. (CEST) </li> <li id="20261006141833" class="popis-zadataka">[[Populacija zvijezda]] 16:18, 6. listopada 2026. (CEST) [[Populacija I]], [[Populacija II]]</li> <li id="20261006142757" class="popis-zadataka">[[Cjevozupci]] 16:27, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261006142809" class="popis-zadataka">[[Orycteropus abundulafus]] 16:28, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261007141058" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni sisavci]] 16:10, 7. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261007142238" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni život]] 16:22, 7. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008084656" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podrodovi]] 10:46, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008113226" class="popis-zadataka">[[Američki rakun]] 13:32, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008122255" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kune]] 14:22, 8. listopada 2026. (CEST) rodovi i dr.</li> <li id="20261008134828" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Male mačke]] 15:48, 8. listopada 2026. (CEST) 17</li> <li id="20261008135419" class="popis-zadataka">[[Catopuma]] 15:54, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008135537" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pleistocenski sisavci]] 15:55, 8. listopada 2026. (CEST) 3 x zvijeri</li> <li id="20261008185309" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Redovi Placentalia]] 20:53, 8. listopada 2026. (CEST) 14</li> rccozbxlncr6grymr92at6etefg567x 7615363 7615349 2026-10-08T19:17:22Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[:Kategorija:Prapovijesni sisavci]] 7615363 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260324105510%7C5220019&limit=500 Nove str. od 24.3. u 13.59] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FN#mw-pages Od N]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Tearce]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (57)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (529)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1202)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (210)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20260929084857" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Palaeognathae|Paleognathae]] (91) </li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 266</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 42</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 33</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 3</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100477" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100478" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100479" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (319)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260922135023" class="popis-zadataka">[[Lakadivi]] 15:50, 22. rujna 2026. (CEST) otočje vs država dsm</li> <li id="20260925083956" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Placozoa]] 10:39, 25. rujna 2026. (CEST) </li> <li id="20261006141833" class="popis-zadataka">[[Populacija zvijezda]] 16:18, 6. listopada 2026. (CEST) [[Populacija I]], [[Populacija II]]</li> <li id="20261006142757" class="popis-zadataka">[[Cjevozupci]] 16:27, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261006142809" class="popis-zadataka">[[Orycteropus abundulafus]] 16:28, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261007142238" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni život]] 16:22, 7. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008084656" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podrodovi]] 10:46, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008113226" class="popis-zadataka">[[Američki rakun]] 13:32, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008122255" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kune]] 14:22, 8. listopada 2026. (CEST) rodovi i dr.</li> <li id="20261008134828" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Male mačke]] 15:48, 8. listopada 2026. (CEST) 17</li> <li id="20261008135419" class="popis-zadataka">[[Catopuma]] 15:54, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008135537" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pleistocenski sisavci]] 15:55, 8. listopada 2026. (CEST) 3 x zvijeri</li> <li id="20261008185309" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Redovi Placentalia]] 20:53, 8. listopada 2026. (CEST) 14</li> 39smpl7bpa1ezyfi9qeu0tmj6ju1idd 7615364 7615363 2026-10-08T19:17:58Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[:Kategorija:Kune]] 7615364 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260324105510%7C5220019&limit=500 Nove str. od 24.3. u 13.59] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FN#mw-pages Od N]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Tearce]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (57)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (529)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1202)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (210)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20260929084857" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Palaeognathae|Paleognathae]] (91) </li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 266</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 42</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 33</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 3</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100477" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100478" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100479" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (319)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260922135023" class="popis-zadataka">[[Lakadivi]] 15:50, 22. rujna 2026. (CEST) otočje vs država dsm</li> <li id="20260925083956" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Placozoa]] 10:39, 25. rujna 2026. (CEST) </li> <li id="20261006141833" class="popis-zadataka">[[Populacija zvijezda]] 16:18, 6. listopada 2026. (CEST) [[Populacija I]], [[Populacija II]]</li> <li id="20261006142757" class="popis-zadataka">[[Cjevozupci]] 16:27, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261006142809" class="popis-zadataka">[[Orycteropus abundulafus]] 16:28, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261007142238" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni život]] 16:22, 7. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008084656" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podrodovi]] 10:46, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008113226" class="popis-zadataka">[[Američki rakun]] 13:32, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008134828" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Male mačke]] 15:48, 8. listopada 2026. (CEST) 17</li> <li id="20261008135419" class="popis-zadataka">[[Catopuma]] 15:54, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008135537" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pleistocenski sisavci]] 15:55, 8. listopada 2026. (CEST) 3 x zvijeri</li> <li id="20261008185309" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Redovi Placentalia]] 20:53, 8. listopada 2026. (CEST) 14</li> igsr71h9h0x18y8tpw7ryjm9owqr003 0 694026 7615365 7425491 2026-10-08T19:24:16Z Zeljko 1196 7615365 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Žljezdasti nedirak | slika = Favourite flowers of garden and greenhouse (Pl. 60) (7789106964).jpg | slika_opis =''I. glandulifera'', ilustracija | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Ericales]] | familia =[[Balsaminaceae]] | genus ='''''[[Impatiens]]''''' | species =''I. glandulifera'' | dvoimeno =''Impatiens glandulifera'' | dvoimeno_autorstvo = [[John Forbes Royle|Royle]] | FCD = 5395 }} [[Datoteka:Impatiens_glandulifera_01.jpg|obrub|mini|lijevo|Žljezdasti nedirak]] '''Žljezdasti nedirak''' ({{lat.|Impatiens glandulifera}} <small>Royle</small>) [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnja]] je zeljasta biljka iz porodice [[Balsaminaceae|balzaminovki odnosno neticaljki]], reda [[Ericales]]. Prirodno raste u [[Himalaja|Himalaji]], od sjevernog [[Pakistan]]a preko sjeverne [[Indija|Indije]] do [[Nepal]]a, a unesena je u velik dio [[Europa|Europe]] i druga područja svijeta. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je naturalizirani invazivni neofit, najčešće vezan uz vlažna, hranjivima bogata staništa, osobito obale [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] i [[potok]]a. Od [[2017.]] nalazi se i na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30221088-2 Plants of the World Online], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Opis == Flora Croatica Database – Impatiens glandulifera Flora of Pakistan – Impatiens glandulifera Velika je i snažna jednogodišnja biljka, obično visoka 1–2 m, a u povoljnim uvjetima može doseći oko 2,5 m. [[Stabljika]] je debela, mesnata, gola, uspravna i jednostavna ili pri vrhu razgranata. Glavni [[Korijen (biljke)|korijen]] relativno je plitak, a na donjim koljencima razvija se dodatno adventivno korijenje. <ref name="hirc.botanic.hr ">[https://hirc.botanic.hr/services/Reports.svc/PDFInvazivna?idVrste=5395 FCD, Impatiens glandulifera Royle], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> [[Listovi]] su nasuprotni ili, osobito u gornjem dijelu biljke, po tri u pršljenu. Plojka je suličasta do eliptična, 5–18 cm duga i 2,5–7 cm široka, gola, ušiljena na vrhu i klinasta pri osnovi. Rub je pilast, sa svake strane obično ima 25–50 oštrih zubaca. Pri osnovi lista odnosno peteljke nalaze se izrazite žlijezde po kojima je vrsta dobila ime. <ref name="hirc.botanic.hr "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni, izrazito dvobočno simetrični, veliki 2,5–4 cm, najčešće purpurnoružičasti do crvenkastoljubičasti, rjeđe bijeli. Po 3–12 cvjetova skupljeno je u pazušne grozdaste cvatove. Ocvijeće ima tri lapa i pet latica. Donji [[lap]] velik je, vrećast i petaloidan te završava ravnom ili blago zakrivljenom nektarijskom ostrugom dugom približno 2–7 mm; druga dva lapa mala su i uglavnom zelena. Gornja [[latica]] najveća je, dok su četiri bočne srasle u dva nejednaka para, pa cvijet poprima karakterističan „kacigast” izgled. <ref name="hirc.botanic.hr "/> [[Prašnik]]a je pet. Njihovi se gornji dijelovi približavaju, a antere oblikuju kapicu iznad plodnice; takva građa androecija karakteristična je za rod Impatiens. Plodnica je nadrasla i građena od pet sraslih plodnih listova. <ref name="PubMed ">[https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3359920/ Floral development of Hydrocera and Impatiens reveals evolutionary trends in the most early diverged lineages of the Balsaminaceae], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> [[Plod]] je gol, kijast tobolac dug oko 1,5–3 cm. Kad sazrije, naglo se otvara duž pet šavova; zaklopci se elastično uvijaju i izbacuju [[sjeme]]nke dalje od matične biljke. Sjeme se zatim može dodatno širiti vodom, što posebno pogoduje širenju vrste uz vodotoke. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] uglavnom cvate tijekom [[srpanj|srpnja]] i [[kolovoz]]a. Broj kromosoma je 2n = 18. <ref name="hirc.botanic.hr "/> == Rasprostranjenost i stanište == Prirodni areal žljezdastog nedirka nalazi se u [[Himalaja|Himalaji]]. Kew ga sažima kao područje od sjevernog [[Pakistan]]a do [[Nepal]]a, uključujući zapadnu Himalaju, dok Flora Croatica među prirodnim područjima navodi i više sjevernoindijskih država. U zavičaju raste uz vodotoke, jarke, rubove polja i na planinskim padinama, približno od 1600 do 4300 m nadmorske visine. <ref name="Kew "/> U [[Europa|Europu]] je unesena kao ukrasna biljka; u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] uzgajana je već [[1839.]] godine, nakon čega se postupno proširila velikim dijelom kontinenta. Danas je unesena i naturalizirana i u dijelovima [[Azija|Azije]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i drugdje. U unesenu području najčešće raste uz obale rijeka i potoka, u poplavnim šumama i na njihovim rubovima, ali i uz ceste i željezničke pruge, na odlagalištima i drugim ruderalnim mjestima. <ref name="Hrčak ">[https://hrcak.srce.hr/file/313084 Invasive Alien Species of Union Concern (Regulation 1143/2014) in Croatia], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == U Hrvatskoj == Flora Croatica Database žljezdasti nedirak vodi kao naturalizirani invazivni neofit, prisutan i izvan kulture. <ref name="hirc.botanic.hr "/> Prvi poznati hrvatski nalaz zabilježen je [[1968.]] uz [[Sava|Savu]] uzvodno od [[Zagreb]]a, kamo se biljka proširila iz [[Slovenija|Slovenije]]. Ubrzo je pronađena i u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], a tijekom sljedećih desetljeća zabilježeno je sve više nalazišta uz Savu, [[Drava|Dravu]], [[Mura|Muru]] i druge vodotoke. Boršić i suradnici 2018. navode da je bila najraširenija u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, uz pojedina nalazišta u istočnoj Hrvatskoj i [[Pokuplje|Pokuplju]]. <ref name="Hrčak "/> Vrsta je zabilježena i u šumama [[Kalnik]]a, gdje je Horvat i Franjić ubrajaju među invazivne biljke koje mogu utjecati na šumska staništa. <ref name="Hrčak "/> == Invazivnost == Žljezdasti nedirak brzo raste i na vlažnim, hranjivim tlima može stvarati guste gotovo jednovrsne sastojine, osobito uz vodotoke. Time smanjuje prostor i dostupnost resursa drugim biljkama te može promijeniti pokrov i sastav zavičajne vegetacije. Zabilježeni su i učinci na zajednice [[Beskralježnjaci|beskralježnjaka]], oprašivanje drugih biljaka te preživljavanje šumskih pomladaka. <ref name="Hrčak "/> Eksperimentalno istraživanje Gruntmana i suradnika pokazalo je da je ''I. glandulifera'' konkurencijski nadmoćna čak i nad snažno kompetitivnom običnom koprivom (''[[Urtica dioica]]''). Autori su zaključili da njezinoj konkurentnosti, uz brzo iskorištavanje resursa, može pridonositi i [[alelopatija]]. <ref name="Springer Link ">[https://link.springer.com/article/10.1007/s10530-013-0509-9 Competitive dominance of the invasive plant Impatiens glandulifera: using competitive effect and response with a vigorous neighbour], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Vrsta je 2017. dodana na Unijin popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost, prema Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2017/1263. <ref name="Eur-Lex ">[https://eur-lex.europa.eu/eli/reg_impl/2017/1263/oj/eng EUR-Lex], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == [[John Forbes Royle]] opisao je vrstu na temelju materijala iz [[Kašmir]]a. IPNI bilježi ime ''Impatiens glandulifera'' <small>Royle</small> na tabli 28, slici 2, objavljenoj u ožujku [[1834.]], dok je popratni tekst na str. 151 izašao 1835. godine. Kew danas vrstu prihvaća pod tim imenom. <ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/30221088-2 IPNI, Impatiens glandulifera], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Godine 2021. predložena je kombinacija Impatiens sulcata var. glandulifera (Royle) R.Kr.Singh & D.Borah, kojom je takson sveden na varijetet vrste I. sulcata. Kew taj tretman ne prihvaća te navedeno ime vodi kao homotipski sinonim samostalne vrste I. glandulifera. <ref name="IPNI I ">[https://ipni.org/n/77219621-1 IPNI, Impatiens sulcata var. glandulifera], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Etimologija == Epitet glandulifera znači približno „ona koja nosi žlijezde” i odnosi se na karakteristične žlijezde pri osnovi listova odnosno peteljki. Hrvatski naziv žljezdasti nedirak također upućuje na tu osobinu; Flora Croatica Database taj naziv navodi prema [[Toni Nikolić|Nikoliću]] (2019.). <ref name="hirc.botanic.hr "/> == Sinonimi == Kew navodi 17 sinonima<ref name="Kew "/>. {{div col|cols=3}} Homotipski: * ''Balsamina glandulifera'' <small>(Royle) Ser.</small> in Index Seminum (LY, Lyon) 1853: 1 (1843) * ''Balsamina roylei'' <small>(Walp.) Ser.</small> in Fl. Jard. 3: 455 (1849) * ''Impatiens roylei'' <small>Walp.</small> in Repert. Bot. Syst. 1: 475 (1842), nom. illeg. superfl. * ''Impatiens sulcata var. glandulifera'' <small>(Royle) R.Kr.Singh & D.Borah</small> in Biodivers. Res. Conservation 61: 25 (2021) Heterotipski: * ''Balsamina macrochila'' <small>(Lindl.) Ser.</small> in Fl. Jard. 3: 454 (1849) * ''Impatiens candida'' <small>Lindl.</small> in Edwards's Bot. Reg. 26(Misc.): 85 (1840) * ''Impatiens cornigera'' <small>Hook.</small> in Bot. Mag. 78: t. 4623 (1852) * ''Impatiens glandulifera f. pallidiflora'' <small>(Hook.f.) Weath.</small> in Rhodora 48: 414 (1946) * ''Impatiens glanduligera'' <small>Lindl.</small> in Edwards's Bot. Reg. 26: t. 22 (1840) * ''Impatiens macrochila'' <small>Lindl.</small> in Edwards's Bot. Reg. 26: t. 8 (1840) * ''Impatiens moschata'' <small>Edgew.</small> in Trans. Linn. Soc. London 20: 38 (1846) * ''Impatiens royleana'' <small>Payer</small> in Traité Organogén. Fl.: 84 (1854) * ''Impatiens roylei f. albida'' <small>Hegi</small> in Ill. Fl. Mitt.-Eur. 5: 314 (1925) * ''Impatiens roylei var. candida'' <small>(Lindl.) Hook.f.</small> in Fl. Brit. India 1: 469 (1875) * ''Impatiens roylei var. macrochila'' <small>(Lindl.) Hook.f.</small> in Fl. Brit. India 1: 469 (1875) * ''Impatiens roylei var. moschata'' <small>(Edgew.) Hook.f.</small> in Fl. Brit. India 1: 469 (1875) * ''Impatiens roylei var. pallidiflora'' Hook.f. in Bot. Mag. 125: t. 7647 (1899) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Holarktička flora]] [[Kategorija:Balzamina]] [[Kategorija:Flora Pakistana]] [[Kategorija:Flora Nepala]] [[Kategorija:Flora Hrvatske]] 7speflja019sqso25ajch9lqm64zsa4 7615368 7615365 2026-10-08T19:33:15Z Zeljko 1196 7615368 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Žljezdasti nedirak | slika = Favourite flowers of garden and greenhouse (Pl. 60) (7789106964).jpg | slika_opis =''I. glandulifera'', ilustracija | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Ericales]] | familia =[[Balsaminaceae]] | genus ='''''[[Impatiens]]''''' | species =''I. glandulifera'' | dvoimeno =''Impatiens glandulifera'' | dvoimeno_autorstvo = [[John Forbes Royle|Royle]] | FCD = 5395 }} [[Datoteka:2025.08.26 Impatiens glandulifera in Druja, Braslaŭ District, Viciebsk Region.jpg|mini|lijevo|''I. glandulifera'', habitus.]] [[Datoteka:Himalayan Balsam (Impatiens glandulifera) - Kitchener, Ontario 2025-09-14.jpg|mini|lijevo|''I. glandulifera'', listovi i cvjetovi.]] [[Datoteka:Impatiens glandulifera sl29.jpg|mini|lijevo|''I. glandulifera'', cvijet.]] [[Datoteka:Whf pink 20.jpg|mini|lijevo|''I. glandulifera'', listovi.]] [[Datoteka:Impatiens_glandulifera_01.jpg|mini|lijevo|''I. glandulifera'', cvjetyovi.]] '''Žljezdasti nedirak''' ({{lat.|Impatiens glandulifera}} <small>Royle</small>) [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnja]] je zeljasta biljka iz porodice [[Balsaminaceae|balzaminovki odnosno neticaljki]], reda [[Ericales]]. Prirodno raste u [[Himalaja|Himalaji]], od sjevernog [[Pakistan]]a preko sjeverne [[Indija|Indije]] do [[Nepal]]a, a unesena je u velik dio [[Europa|Europe]] i druga područja svijeta. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je naturalizirani invazivni neofit, najčešće vezan uz vlažna, hranjivima bogata staništa, osobito obale [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] i [[potok]]a. Od [[2017.]] nalazi se i na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30221088-2 Plants of the World Online], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Opis == Flora Croatica Database – Impatiens glandulifera Flora of Pakistan – Impatiens glandulifera Velika je i snažna jednogodišnja biljka, obično visoka 1–2 m, a u povoljnim uvjetima može doseći oko 2,5 m. [[Stabljika]] je debela, mesnata, gola, uspravna i jednostavna ili pri vrhu razgranata. Glavni [[Korijen (biljke)|korijen]] relativno je plitak, a na donjim koljencima razvija se dodatno adventivno korijenje. <ref name="hirc.botanic.hr ">[https://hirc.botanic.hr/services/Reports.svc/PDFInvazivna?idVrste=5395 FCD, Impatiens glandulifera Royle], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> [[Listovi]] su nasuprotni ili, osobito u gornjem dijelu biljke, po tri u pršljenu. Plojka je suličasta do eliptična, 5–18 cm duga i 2,5–7 cm široka, gola, ušiljena na vrhu i klinasta pri osnovi. Rub je pilast, sa svake strane obično ima 25–50 oštrih zubaca. Pri osnovi lista odnosno peteljke nalaze se izrazite žlijezde po kojima je vrsta dobila ime. <ref name="hirc.botanic.hr "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni, izrazito dvobočno simetrični, veliki 2,5–4 cm, najčešće purpurnoružičasti do crvenkastoljubičasti, rjeđe bijeli. Po 3–12 cvjetova skupljeno je u pazušne grozdaste cvatove. Ocvijeće ima tri lapa i pet latica. Donji [[lap]] velik je, vrećast i petaloidan te završava ravnom ili blago zakrivljenom nektarijskom ostrugom dugom približno 2–7 mm; druga dva lapa mala su i uglavnom zelena. Gornja [[latica]] najveća je, dok su četiri bočne srasle u dva nejednaka para, pa cvijet poprima karakterističan „kacigast” izgled. <ref name="hirc.botanic.hr "/> [[Prašnik]]a je pet. Njihovi se gornji dijelovi približavaju, a antere oblikuju kapicu iznad plodnice; takva građa androecija karakteristična je za rod Impatiens. Plodnica je nadrasla i građena od pet sraslih plodnih listova. <ref name="PubMed ">[https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3359920/ Floral development of Hydrocera and Impatiens reveals evolutionary trends in the most early diverged lineages of the Balsaminaceae], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> [[Plod]] je gol, kijast tobolac dug oko 1,5–3 cm. Kad sazrije, naglo se otvara duž pet šavova; zaklopci se elastično uvijaju i izbacuju [[sjeme]]nke dalje od matične biljke. Sjeme se zatim može dodatno širiti vodom, što posebno pogoduje širenju vrste uz vodotoke. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] uglavnom cvate tijekom [[srpanj|srpnja]] i [[kolovoz]]a. Broj kromosoma je 2n = 18. <ref name="hirc.botanic.hr "/> == Rasprostranjenost i stanište == Prirodni areal žljezdastog nedirka nalazi se u [[Himalaja|Himalaji]]. Kew ga sažima kao područje od sjevernog [[Pakistan]]a do [[Nepal]]a, uključujući zapadnu Himalaju, dok Flora Croatica među prirodnim područjima navodi i više sjevernoindijskih država. U zavičaju raste uz vodotoke, jarke, rubove polja i na planinskim padinama, približno od 1600 do 4300 m nadmorske visine. <ref name="Kew "/> U [[Europa|Europu]] je unesena kao ukrasna biljka; u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] uzgajana je već [[1839.]] godine, nakon čega se postupno proširila velikim dijelom kontinenta. Danas je unesena i naturalizirana i u dijelovima [[Azija|Azije]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i drugdje. U unesenu području najčešće raste uz obale rijeka i potoka, u poplavnim šumama i na njihovim rubovima, ali i uz ceste i željezničke pruge, na odlagalištima i drugim ruderalnim mjestima. <ref name="Hrčak ">[https://hrcak.srce.hr/file/313084 Invasive Alien Species of Union Concern (Regulation 1143/2014) in Croatia], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == U Hrvatskoj == Flora Croatica Database žljezdasti nedirak vodi kao naturalizirani invazivni neofit, prisutan i izvan kulture. <ref name="hirc.botanic.hr "/> Prvi poznati hrvatski nalaz zabilježen je [[1968.]] uz [[Sava|Savu]] uzvodno od [[Zagreb]]a, kamo se biljka proširila iz [[Slovenija|Slovenije]]. Ubrzo je pronađena i u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], a tijekom sljedećih desetljeća zabilježeno je sve više nalazišta uz Savu, [[Drava|Dravu]], [[Mura|Muru]] i druge vodotoke. Boršić i suradnici 2018. navode da je bila najraširenija u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, uz pojedina nalazišta u istočnoj Hrvatskoj i [[Pokuplje|Pokuplju]]. <ref name="Hrčak "/> Vrsta je zabilježena i u šumama [[Kalnik]]a, gdje je Horvat i Franjić ubrajaju među invazivne biljke koje mogu utjecati na šumska staništa. <ref name="Hrčak "/> == Invazivnost == Žljezdasti nedirak brzo raste i na vlažnim, hranjivim tlima može stvarati guste gotovo jednovrsne sastojine, osobito uz vodotoke. Time smanjuje prostor i dostupnost resursa drugim biljkama te može promijeniti pokrov i sastav zavičajne vegetacije. Zabilježeni su i učinci na zajednice [[Beskralježnjaci|beskralježnjaka]], oprašivanje drugih biljaka te preživljavanje šumskih pomladaka. <ref name="Hrčak "/> Eksperimentalno istraživanje Gruntmana i suradnika pokazalo je da je ''I. glandulifera'' konkurencijski nadmoćna čak i nad snažno kompetitivnom običnom koprivom (''[[Urtica dioica]]''). Autori su zaključili da njezinoj konkurentnosti, uz brzo iskorištavanje resursa, može pridonositi i [[alelopatija]]. <ref name="Springer Link ">[https://link.springer.com/article/10.1007/s10530-013-0509-9 Competitive dominance of the invasive plant Impatiens glandulifera: using competitive effect and response with a vigorous neighbour], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Vrsta je 2017. dodana na Unijin popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost, prema Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2017/1263. <ref name="Eur-Lex ">[https://eur-lex.europa.eu/eli/reg_impl/2017/1263/oj/eng EUR-Lex], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == [[John Forbes Royle]] opisao je vrstu na temelju materijala iz [[Kašmir]]a. IPNI bilježi ime ''Impatiens glandulifera'' <small>Royle</small> na tabli 28, slici 2, objavljenoj u ožujku [[1834.]], dok je popratni tekst na str. 151 izašao 1835. godine. Kew danas vrstu prihvaća pod tim imenom. <ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/30221088-2 IPNI, Impatiens glandulifera], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Godine 2021. predložena je kombinacija Impatiens sulcata var. glandulifera (Royle) R.Kr.Singh & D.Borah, kojom je takson sveden na varijetet vrste I. sulcata. Kew taj tretman ne prihvaća te navedeno ime vodi kao homotipski sinonim samostalne vrste I. glandulifera. <ref name="IPNI I ">[https://ipni.org/n/77219621-1 IPNI, Impatiens sulcata var. glandulifera], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Etimologija == Epitet glandulifera znači približno „ona koja nosi žlijezde” i odnosi se na karakteristične žlijezde pri osnovi listova odnosno peteljki. Hrvatski naziv žljezdasti nedirak također upućuje na tu osobinu; Flora Croatica Database taj naziv navodi prema [[Toni Nikolić|Nikoliću]] (2019.). <ref name="hirc.botanic.hr "/> == Sinonimi == Kew navodi 17 sinonima<ref name="Kew "/>. {{div col|cols=3}} Homotipski: * ''Balsamina glandulifera'' <small>(Royle) Ser.</small> in Index Seminum (LY, Lyon) 1853: 1 (1843) * ''Balsamina roylei'' <small>(Walp.) Ser.</small> in Fl. Jard. 3: 455 (1849) * ''Impatiens roylei'' <small>Walp.</small> in Repert. Bot. Syst. 1: 475 (1842), nom. illeg. superfl. * ''Impatiens sulcata var. glandulifera'' <small>(Royle) R.Kr.Singh & D.Borah</small> in Biodivers. Res. Conservation 61: 25 (2021) Heterotipski: * ''Balsamina macrochila'' <small>(Lindl.) Ser.</small> in Fl. Jard. 3: 454 (1849) * ''Impatiens candida'' <small>Lindl.</small> in Edwards's Bot. Reg. 26(Misc.): 85 (1840) * ''Impatiens cornigera'' <small>Hook.</small> in Bot. Mag. 78: t. 4623 (1852) * ''Impatiens glandulifera f. pallidiflora'' <small>(Hook.f.) Weath.</small> in Rhodora 48: 414 (1946) * ''Impatiens glanduligera'' <small>Lindl.</small> in Edwards's Bot. Reg. 26: t. 22 (1840) * ''Impatiens macrochila'' <small>Lindl.</small> in Edwards's Bot. Reg. 26: t. 8 (1840) * ''Impatiens moschata'' <small>Edgew.</small> in Trans. Linn. Soc. London 20: 38 (1846) * ''Impatiens royleana'' <small>Payer</small> in Traité Organogén. Fl.: 84 (1854) * ''Impatiens roylei f. albida'' <small>Hegi</small> in Ill. Fl. Mitt.-Eur. 5: 314 (1925) * ''Impatiens roylei var. candida'' <small>(Lindl.) Hook.f.</small> in Fl. Brit. India 1: 469 (1875) * ''Impatiens roylei var. macrochila'' <small>(Lindl.) Hook.f.</small> in Fl. Brit. India 1: 469 (1875) * ''Impatiens roylei var. moschata'' <small>(Edgew.) Hook.f.</small> in Fl. Brit. India 1: 469 (1875) * ''Impatiens roylei var. pallidiflora'' Hook.f. in Bot. Mag. 125: t. 7647 (1899) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Holarktička flora]] [[Kategorija:Balzamina]] [[Kategorija:Flora Pakistana]] [[Kategorija:Flora Nepala]] [[Kategorija:Flora Hrvatske]] fr7bku1grr53c5lsxne694u3kq1wb0a 7615380 7615368 2026-10-08T20:07:09Z Zeljko 1196 7615380 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Žljezdasti nedirak | slika = Favourite flowers of garden and greenhouse (Pl. 60) (7789106964).jpg | slika_opis =''I. glandulifera'', ilustracija | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Ericales]] | familia =[[Balsaminaceae]] | genus ='''''[[Impatiens]]''''' | species =''I. glandulifera'' | dvoimeno =''Impatiens glandulifera'' | dvoimeno_autorstvo = [[John Forbes Royle|Royle]] | FCD = 5395 }} [[Datoteka:2025.08.26 Impatiens glandulifera in Druja, Braslaŭ District, Viciebsk Region.jpg|mini|lijevo|''I. glandulifera'', habitus.]] [[Datoteka:Himalayan Balsam (Impatiens glandulifera) - Kitchener, Ontario 2025-09-14.jpg|mini|lijevo|''I. glandulifera'', listovi i cvjetovi.]] [[Datoteka:Impatiens glandulifera sl29.jpg|mini|lijevo|''I. glandulifera'', cvijet.]] [[Datoteka:Whf pink 20.jpg|mini|lijevo|''I. glandulifera'', listovi.]] [[Datoteka:Impatiens_glandulifera_01.jpg|mini|lijevo|''I. glandulifera'', cvjetovi.]] '''Žljezdasti nedirak''' ({{lat.|Impatiens glandulifera}} <small>Royle</small>) [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnja]] je zeljasta biljka iz porodice [[Balsaminaceae|balzaminovki odnosno neticaljki]], reda [[Ericales]]. Prirodno raste u [[Himalaja|Himalaji]], od sjevernog [[Pakistan]]a preko sjeverne [[Indija|Indije]] do [[Nepal]]a, a unesena je u velik dio [[Europa|Europe]] i druga područja svijeta. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je naturalizirani invazivni neofit, najčešće vezan uz vlažna, hranjivima bogata staništa, osobito obale [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] i [[potok]]a. Od [[2017.]] nalazi se i na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30221088-2 Plants of the World Online], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Opis == Velika je i snažna jednogodišnja biljka, obično visoka 1–2 m, a u povoljnim uvjetima može doseći oko 2,5 m. [[Stabljika]] je debela, mesnata, gola, uspravna i jednostavna ili pri vrhu razgranata. Glavni [[Korijen (biljke)|korijen]] relativno je plitak, a na donjim koljencima razvija se dodatno adventivno korijenje. <ref name="hirc.botanic.hr ">[https://hirc.botanic.hr/services/Reports.svc/PDFInvazivna?idVrste=5395 FCD, Impatiens glandulifera Royle], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> [[Listovi]] su nasuprotni ili, osobito u gornjem dijelu biljke, po tri u pršljenu. Plojka je suličasta do eliptična, 5–18 cm duga i 2,5–7 cm široka, gola, ušiljena na vrhu i klinasta pri osnovi. Rub je pilast, sa svake strane obično ima 25–50 oštrih zubaca. Pri osnovi lista odnosno peteljke nalaze se izrazite žlijezde po kojima je vrsta dobila ime. <ref name="hirc.botanic.hr "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni, izrazito dvobočno simetrični, veliki 2,5–4 cm, najčešće purpurnoružičasti do crvenkastoljubičasti, rjeđe bijeli. Po 3–12 cvjetova skupljeno je u pazušne grozdaste cvatove. Ocvijeće ima tri lapa i pet latica. Donji [[lap]] velik je, vrećast i petaloidan te završava ravnom ili blago zakrivljenom nektarijskom ostrugom dugom približno 2–7 mm; druga dva lapa mala su i uglavnom zelena. Gornja [[latica]] najveća je, dok su četiri bočne srasle u dva nejednaka para, pa cvijet poprima karakterističan „kacigast” izgled. <ref name="hirc.botanic.hr "/> [[Prašnik]]a je pet. Njihovi se gornji dijelovi približavaju, a antere oblikuju kapicu iznad plodnice; takva građa androecija karakteristična je za rod Impatiens. Plodnica je nadrasla i građena od pet sraslih plodnih listova. <ref name="PubMed ">[https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3359920/ Floral development of Hydrocera and Impatiens reveals evolutionary trends in the most early diverged lineages of the Balsaminaceae], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> [[Plod]] je gol, kijast tobolac dug oko 1,5–3 cm. Kad sazrije, naglo se otvara duž pet šavova; zaklopci se elastično uvijaju i izbacuju [[sjeme]]nke dalje od matične biljke. Sjeme se zatim može dodatno širiti vodom, što posebno pogoduje širenju vrste uz vodotoke. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] uglavnom cvate tijekom [[srpanj|srpnja]] i [[kolovoz]]a. Broj kromosoma je 2n = 18. <ref name="hirc.botanic.hr "/> == Rasprostranjenost i stanište == Prirodni areal žljezdastog nedirka nalazi se u [[Himalaja|Himalaji]]. Kew ga sažima kao područje od sjevernog [[Pakistan]]a do [[Nepal]]a, uključujući zapadnu Himalaju, dok Flora Croatica među prirodnim područjima navodi i više sjevernoindijskih država. U zavičaju raste uz vodotoke, jarke, rubove polja i na planinskim padinama, približno od 1600 do 4300 m nadmorske visine. <ref name="Kew "/> U [[Europa|Europu]] je unesena kao ukrasna biljka; u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] uzgajana je već [[1839.]] godine, nakon čega se postupno proširila velikim dijelom kontinenta. Danas je unesena i naturalizirana i u dijelovima [[Azija|Azije]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i drugdje. U unesenom području najčešće raste uz obale rijeka i potoka, u poplavnim šumama i na njihovim rubovima, ali i uz ceste i željezničke pruge, na odlagalištima i drugim ruderalnim mjestima. <ref name="Hrčak ">[https://hrcak.srce.hr/file/313084 Invasive Alien Species of Union Concern (Regulation 1143/2014) in Croatia], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == U Hrvatskoj == Flora Croatica Database žljezdasti nedirak vodi kao naturalizirani invazivni neofit, prisutan i izvan kulture. <ref name="hirc.botanic.hr "/> Prvi poznati hrvatski nalaz zabilježen je [[1968.]] uz [[Sava|Savu]] uzvodno od [[Zagreb]]a, kamo se biljka proširila iz [[Slovenija|Slovenije]]. Ubrzo je pronađena i u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], a tijekom sljedećih desetljeća zabilježeno je sve više nalazišta uz Savu, [[Drava|Dravu]], [[Mura|Muru]] i druge vodotoke. Boršić i suradnici 2018. navode da je bila najraširenija u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, uz pojedina nalazišta u istočnoj Hrvatskoj i [[Pokuplje|Pokuplju]]. <ref name="Hrčak "/> Vrsta je zabilježena i u šumama [[Kalnik]]a, gdje je Horvat i Franjić ubrajaju među invazivne biljke koje mogu utjecati na šumska staništa. <ref name="Šumarski list ">[https://hrcak.srce.hr/clanak/231414 Invazivne biljke kalničkih šuma], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Invazivnost == Žljezdasti nedirak brzo raste i na vlažnim, hranjivim tlima može stvarati guste gotovo jednovrsne sastojine, osobito uz vodotoke. Time smanjuje prostor i dostupnost resursa drugim biljkama te može promijeniti pokrov i sastav zavičajne vegetacije. Zabilježeni su i učinci na zajednice [[Beskralježnjaci|beskralježnjaka]], oprašivanje drugih biljaka te preživljavanje šumskih pomladaka. <ref name="Hrčak "/> Eksperimentalno istraživanje Gruntmana i suradnika pokazalo je da je ''I. glandulifera'' konkurencijski nadmoćna čak i nad snažno kompetitivnom običnom koprivom (''[[Urtica dioica]]''). Autori su zaključili da njezinoj konkurentnosti, uz brzo iskorištavanje resursa, može pridonositi i [[alelopatija]]. <ref name="Springer Link ">[https://link.springer.com/article/10.1007/s10530-013-0509-9 Competitive dominance of the invasive plant Impatiens glandulifera: using competitive effect and response with a vigorous neighbour], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Vrsta je 2017. dodana na Unijin popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost, prema Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2017/1263. <ref name="Eur-Lex ">[https://eur-lex.europa.eu/eli/reg_impl/2017/1263/oj/eng EUR-Lex], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == [[John Forbes Royle]] opisao je vrstu na temelju materijala iz [[Kašmir]]a. IPNI bilježi ime ''Impatiens glandulifera'' <small>Royle</small> na tabli 28, slici 2, objavljenoj u ožujku [[1834.]], dok je popratni tekst na str. 151 izašao 1835. godine.<ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/30221088-2 IPNI, Impatiens glandulifera], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Kew danas vrstu prihvaća pod tim imenom. <ref name="Kew "/> Godine 2021. predložena je kombinacija Impatiens sulcata var. glandulifera (Royle) R.Kr.Singh & D.Borah, kojom je takson sveden na varijetet vrste I. sulcata. <ref name="IPNI I ">[https://ipni.org/n/77219621-1 IPNI, Impatiens sulcata var. glandulifera], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Kew taj tretman ne prihvaća te navedeno ime vodi kao homotipski sinonim samostalne vrste I. glandulifera. <ref name="Kew "/> == Etimologija == Epitet glandulifera znači približno „ona koja nosi žlijezde” i odnosi se na karakteristične žlijezde pri osnovi listova odnosno peteljki. Hrvatski naziv žljezdasti nedirak također upućuje na tu osobinu; Flora Croatica Database taj naziv navodi prema [[Toni Nikolić|Nikoliću]] (2019.). <ref name="hirc.botanic.hr "/> == Sinonimi == Kew navodi 17 sinonima<ref name="Kew "/>. {{div col|cols=3}} Homotipski: * ''Balsamina glandulifera'' <small>(Royle) Ser.</small> in Index Seminum (LY, Lyon) 1853: 1 (1843) * ''Balsamina roylei'' <small>(Walp.) Ser.</small> in Fl. Jard. 3: 455 (1849) * ''Impatiens roylei'' <small>Walp.</small> in Repert. Bot. Syst. 1: 475 (1842), nom. illeg. superfl. * ''Impatiens sulcata var. glandulifera'' <small>(Royle) R.Kr.Singh & D.Borah</small> in Biodivers. Res. Conservation 61: 25 (2021) Heterotipski: * ''Balsamina macrochila'' <small>(Lindl.) Ser.</small> in Fl. Jard. 3: 454 (1849) * ''Impatiens candida'' <small>Lindl.</small> in Edwards's Bot. Reg. 26(Misc.): 85 (1840) * ''Impatiens cornigera'' <small>Hook.</small> in Bot. Mag. 78: t. 4623 (1852) * ''Impatiens glandulifera f. pallidiflora'' <small>(Hook.f.) Weath.</small> in Rhodora 48: 414 (1946) * ''Impatiens glanduligera'' <small>Lindl.</small> in Edwards's Bot. Reg. 26: t. 22 (1840) * ''Impatiens macrochila'' <small>Lindl.</small> in Edwards's Bot. Reg. 26: t. 8 (1840) * ''Impatiens moschata'' <small>Edgew.</small> in Trans. Linn. Soc. London 20: 38 (1846) * ''Impatiens royleana'' <small>Payer</small> in Traité Organogén. Fl.: 84 (1854) * ''Impatiens roylei f. albida'' <small>Hegi</small> in Ill. Fl. Mitt.-Eur. 5: 314 (1925) * ''Impatiens roylei var. candida'' <small>(Lindl.) Hook.f.</small> in Fl. Brit. India 1: 469 (1875) * ''Impatiens roylei var. macrochila'' <small>(Lindl.) Hook.f.</small> in Fl. Brit. India 1: 469 (1875) * ''Impatiens roylei var. moschata'' <small>(Edgew.) Hook.f.</small> in Fl. Brit. India 1: 469 (1875) * ''Impatiens roylei var. pallidiflora'' Hook.f. in Bot. Mag. 125: t. 7647 (1899) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Holarktička flora]] [[Kategorija:Balzamina]] [[Kategorija:Flora Pakistana]] [[Kategorija:Flora Nepala]] [[Kategorija:Flora Hrvatske]] pcls4egtmrh0mcx2yvxwtf9b8jxje9k 0 695342 7615331 7576362 2026-10-08T17:50:39Z Moon1238 258470 7615331 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} [[Datoteka:Mars_symbol.svg|mini| Simbol rimskog boga rata [[Mars (mitologija)|Marsa]] često se koristi za označavanje muškoga spola. ]] '''Mužjak''' i općenitije '''muški''' '''organizam''' (♂) je [[Organizam (biologija)|organizam]] koji u svrhu razmnožavanja stvara [[spol]]ne [[Stanica|stanice]] poznate kao [[spermij]]i.<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://bio.libretexts.org/Bookshelves/Introductory_and_General_Biology/Book%3A_Biofundamentals_(Klymkowsky_and_Cooper)/04%3A_Social_evolution_and_sexual_selection/4.09%3A_Sexual_dimorphism |title=Sexual dimorphism |date=2016-06-04 |work=Biology LibreTexts |language=en |publisher=LibreTexts |accessdate=2020-07-22}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=Gamete competition, gamete limitation, and the evolution of the two sexes |url=https://academic.oup.com/molehr/article/20/12/1161/1062990 |date=2014-12-01 |journal=Molecular Human Reproduction |volume=20 |issue=12 |pages=1161–1168 |language=en}}</ref><ref name=":2">{{Citiranje knjige |title=Encyclopedia of Evolutionary Psychological Science: Gamete Size |author=Jussi Lehtonen |year=2017 |url=http://link.springer.com/10.1007/978-3-319-16999-6_3063-1 |language=en |pages=1–4 |publisher=Springer International Publishing |id=10.1007/978-3-319-16999-6_3063-1}}</ref> Muške spolne stanice se u procesu [[Oplodnja|oplodnje]] spajaju s [[Jajna stanica|jajnom stanicom]] koja je često mnogo veća spolna stanica organizma čiji se [[Fiziologija|fiziološki]] spol naziva [[Ženka|ženskim]]. Mužjaci se ne mogu spolno razmnožavati bez pristupa ženskim spolnim stanicama. Većina mužjaka [[Sisavci|sisavaca]], uključujući [[Muškarac|muškarce]], ima [[Kromosom Y (čovjek)|kromosom Y]] koji kodira proizvodnju veće količine [[testosteron]]a,<ref>{{Citiranje weba |url=https://ghr.nlm.nih.gov/chromosome/Y |title=Y chromosome |author=Reference |first=Genetics Home |work=Genetics Home Reference |language=en |accessdate=2020-07-22}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.genome.gov/genetics-glossary/Y-Chromosome |title=Y Chromosome |work=Genome.gov |language=en |accessdate=2020-09-07}}</ref> a koji tijekom razvoja organizma potiče razvoj [[Muški spolni sustav|muških organa za razmnožavanje]]. Sve biološke vrste ne dijele jedinstveni sustav određenja spola. Premda je u većine [[Životinje|životinja]], uključujući [[Čovjek|ljude]], spol određen [[Genetika|genetski]], spol nekih vrsta podložan je okolišnim utjecajima, infekcijama ili društvenoj hijerarhiji. == Odlike == {{Višestruka slika|slika1=Male and female A. appensa.jpg|slika2=German shepherd dogs.jpg|širina1=121|širina2=104|podnožje=Više ili manje izraženo spolno dvoličje kod različitih vrsta.}}Postojanje dva spola razvilo se neovisno među [[Konvergentna evolucija|različitim evolucijskim lozama]].<ref name=":1">{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/science/sex |title=Sex |work=Encyclopedia Britannica |language=en |accessdate=2020-07-22}}</ref><ref name=":0" /> Svima njima je zajedničko spolno razmnožavanje, bilo da su ''izogamne'' vrste s [[gameta]]ma identičnog oblika i ponašanja (ali različite na molekulskoj razini) s dva ili više ''tipova sparivanja'' (eng. mating types), bilo da su ''anizogamne'' vrste sa spolnim stanicama muškog i ženskog tipa, a onda posebno ''oogamne'' vrste među kojima je i [[čovjek]] u kojih su ženske [[Gameta|spolne stanice]] mnogo veći od muških i nemaju sposobnost gibanja. Biološki spol se definira prema vrsti spolnih stanica koje organizam proizvodi: muški organizam proizvodi spermatozoide, a ženski jajne stanice. Ostale razlike između mužjaka i ženki u jednoj lozi općenito ne određuju razliku spolova u drugoj lozi.<ref name=":0" /><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.quantamagazine.org/why-sex-biologists-find-new-explanations-20200423/ |title=Why Sex? Biologists Find New Explanations. |author=Wilcox |first=Christie |work=Quanta Magazine |language=en |accessdate=2020-07-22}}</ref><ref name=":2" /> [[Spolno dvoličje|Muško-ženski dimorfizam]] organizama i reproduktivnih organa različitih spolova ne odnosi se samo na životinje: muške spolne stanice, među ostalim, proizvode ''Chytridiomycota'', alge kremenjašice i kopnene [[biljke]]. U kopnenih biljaka ženski i muški organizmi i organi nisu samo oni koji proizvode ženske i muške gamete, već i strukture [[sporofit]]a iz kojih nastaju ženske i muške biljke.[[Datoteka:Vanjska anatomija ljudskog tijela - žena i muškarac sprijeda - s oznakama - Croatian (HR).svg|mini|Fotografija odraslih žene i muškarca.]] Kod vrsta s dva spola mužjaci se mogu razlikovati od ženki ne samo po proizvodnji spermatozoida. U mnogih insekata i riba mužjak je manji od ženke. Kod [[Sjemenjače|sjemenjača]] koje imaju izmjenu generacija (metageneza), isti organizam ima i ženski i muški dio organa za razmnožavanje. U sisavaca, uključujući ljude, mužjaci su obično veći od ženki,<ref>{{Citiranje knjige |title=Sex Differences: Summarizing More than a Century of Scientific Research |first=Lee |last=Ellis |date=2013-05-13 |url=https://books.google.com/books?id=Skw2mezpvO4C&q=sex+differences+in+size&pg=PA21 |language=en |publisher=Psychology Press |isbn=978-1-136-87493-2}}</ref> te imaju dlakavija tijela i jače razvijene mišiće.<ref>{{Citiranje knjige |title=The Human Genome |first=Julia E. |last=Richards |date=2010-12-12 |url=https://books.google.com/books?id=MUw0eHzuH2AC&q=secondary+sex+characteristics&pg=PA277 |language=en |publisher=Academic Press |isbn=978-0-08-091865-5}}</ref> Kod ptica mužjak često ima šareno [[perje]] kojim za parenja privlači ženke.<ref>{{Citiranje knjige |title=The Differences Between the Sexes |author=John Wingfield |date=1994-08-04 |url=https://books.google.com/books?id=zunYrumtsR8C&q=sex+differences+in+birds&pg=PA303 |language=en |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-44878-9}}</ref> == Određenje spola == Fiziološki spol organizma može odrediti niz čimbenika, od genetskih do okolišnih. Ponekad se spol može i prirodno promijeniti za života organizma. Iako većina vrsta ima dobro diferencirana dva spola,<ref name=":1"/><ref name=":0"/> jedinke [[hermafrodit]]skih životinje poput [[Crvi|crva]] imaju i muške i ženske reproduktivne organe.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/science/hermaphroditism |title=hermaphroditism {{!}} Definition, Types, & Effects|work=Encyclopedia Britannica|language=en|accessdate=2020-07-22}}</ref> === Genetsko određenje === Spol većine [[Sisavci|sisavaca]], uključujući [[Čovjek|ljude]], genetski je određen XY-sustavom u kojem mužjaci u stanicama imaju [[Kromosomi|kromosome]] X i Y, a ženke X i X. Prilikom [[Reprodukcija|razmnožavanja]] mužjak daje spermije tipa X ili Y, dok ženka uvijek daje jajnu stanicu s [[Kromosom X|kromosomom X]]. Spermij Y sparen s jajašcem X u potomstvu daje mužjaka, dok spermij X i jajašce X daju ženku.<ref>{{Citiranje weba |url=https://bio.libretexts.org/Bookshelves/Introductory_and_General_Biology/Book%3A_General_Biology_(Boundless)/43%3A_Animal_Reproduction_and_Development/43.1%3A_Reproduction_Methods/43.1C%3A_Sex_Determination |title=Sex Determination |author=Boundless |date=2018-07-17 |work=Biology LibreTexts |language=en |accessdate=2020-07-22}}</ref> Dio Y-kromosoma koji je odgovoran za razvoj budućeg mužjaka je područje SRY.<ref>{{Citiranje weba |url=https://ghr.nlm.nih.gov/gene/SRY |title=SRY gene |author=Reference |first=Genetics Home |work=Genetics Home Reference |language=en |accessdate=2020-07-22}}</ref> SRY aktivira Sox9, koji čini ''feedforward'' petlje s FGF9 i PGD2 u gonadama (spolnim žlijezdama), povećavajući količinu tih gena kako bi se potaknuo razvoj novog muškog organizma.<ref name="Moniot">{{Citiranje časopisa |author=Moniot |first=Brigitte |title=The PGD2 pathway, independently of FGF9, amplifies SOX9 activity in Sertoli cells during male sexual differentiation |year=2009 |journal=Development |volume=136 |issue=11 |pages=1813–1821}}</ref> FGF9 je, primjerice, odgovoran za razvoj [[Sjemenska vrpca|sjemenskih vrpca]] i umnožavanje Sertolijevih stanica koje su ključne za spolni razvoj mužjaka.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Kim |first=Y. |title=Fgf9 and Wnt4 Act as Antagonistic Signals to Regulate Mammalian Sex Determination |year=2006 |journal=PLOS Biology |volume=4 |issue=6 |pages=e187}}</ref> Sustav ZW kromosoma za određenje spola, u kojem mužjaci imaju par ZZ (za razliku od ZW), mogu se naći u [[Ptice|ptica]], nekih [[Kukci|insekata]] ([[Leptiri|leptira i moljaca]]) i drugih organizama. Spol jedinki iz reda insekata [[Opnokrilci|opnokrilaca]], poput [[Mravi|mrava]] i [[pčela]], često se određuju haplodiploidijom; u njoj je većina mužjaka [[haploid]]na, a ženke i neki sterilni mužjaci [[diploid]]ni.&nbsp; === Okolišno određenje === U nekih gmazova, poput [[Pravi aligatori|aligatora]], spol se određuje temperaturom inkubacije oplođenoga jaja. Kod nekih [[Puževi|puževa]] javlja se promjena spola: odrasli započinju kao mužjaci, a zatim postaju ženke.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Cahill |first=Abigail E. |title=Physical and Chemical Interactions with Conspecifics Mediate Sex Change in a Protandrous Gastropod Crepidula fornicata |date=Prosinac 2015. |journal=The Biological Bulletin |volume=229 |issue=3 |pages=276–281}}</ref> Kod tropskih riba ''amphiprioninae'' dominantna jedinka u jatu postaje ženka, dok su ostale jedinke mužjaci.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Bull |first=J. J. |title=Sex Determination in Reptiles |url=https://archive.org/details/sim_quarterly-review-of-biology_1980-03_55_1/page/3 |date=Ožujak 1980. |journal=The Quarterly Review of Biology |volume=55 |issue=1 |pages=3–21}}</ref> Jedinke vrste ''[[Cymothoa exigua]]'' mijenjaju spol ovisno o broju [[Ženka|ženki]] prisutnih u blizini.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.fromquarkstoquasars.com/the-most-horrifying-parasite-cymothoa-exigua/ |title=Meet The Sex-Changing, Tongue-Eating Parasite |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131107080752/http://www.fromquarkstoquasars.com/the-most-horrifying-parasite-cymothoa-exigua/ |archivedate=7. studenoga 2013. |author=Creighton |first=Jolene |work=From Quarks to Quasars |accessdate=7. travnja 2014.}}</ref> U nekih [[Člankonošci|člankonožaca]] spol određuje infekcija [[Bakterije|bakterijom]] roda ''Wolbachia''; neke se vrste u potpunosti sastoje od jedinki tipa ZZ, a spol im određuje prisutnost bakterije. == Izvori == {{Izvori|30em}} [[Kategorija:Mužjak| ]] [[Kategorija:Biologija]] [[Kategorija:Seksualnost]] lup4lumjcxuelzxzm8rki8oxux1211s 1 698532 7615429 5827349 2026-10-09T00:15:43Z ~2026-54036-04 374860 7615429 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2021.|suradnik= Elserbio00 |tema= Politika |zemlja= Srbiji}} Nije Kosovo i Metohija. Hrvatska priznaje državu Kosova. Pa mislim da mora biti samo Kosovo. [[Posebno:Doprinosi/~2026-54036-04|~2026-54036-04]] ([[Razgovor sa suradnikom:~2026-54036-04|talk]]) 02:15, 9. listopada 2026. (CEST) cvhnzbfbu11959mtzfgjbbqj3vmxylm 14 703958 7615508 5897626 2026-10-09T10:36:32Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Oplemenjivanje|Oplemenjivanje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615508 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Domaće životinje]] [[Kategorija:Oplemenjivanje]] rgnc1nel1ry30fu27j9a6iflc6wdcwx 7615509 7615508 2026-10-09T10:36:38Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Oplemenjivanje|Oplemenjivanje]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Uzgoj životinja|Uzgoj životinja]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615509 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Domaće životinje]] [[Kategorija:Uzgoj životinja]] tj4q7n4a4od8eqwdkv9yrsjur0l3oce 0 705420 7615473 7287784 2026-10-09T07:44:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615473 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" style="font-size: 90%" align="right" ! colspan=2| Staza Bremgarten |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" | colspan=2| [[File:Circuit Bremgarten.png|220px]] |- ! Lokacija | {{Z|ŠVI}} [[Bern]], [[Švicarska]] |- ! Vremenska zona | [[GMT]]+1 |- ! [[Zemljopisni koordinatni sustav|Koordinati]] | 46°57′00″N 7°24′39″E |- ! Dužina staze | 7,280 [[kilometar|km]] |- |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" ! colspan=2| Glavni događaji |- | colspan=2| [[Europsko automobillističko prvenstvo]] <br> (1935. − 1939.) |- | colspan=2| [[Formula 1|Svjetsko automobilističko prvenstvo]] <br> ([[Formula 1 – sezona 1950.|1950.]] − [[Formula 1 – sezona 1954.|1954.]]) |- | colspan=2| [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] <br> (1937., 1947., 1949., 1951. − 1954.) |}{{tab-predl|Staza za auto-moto utrke}} '''Staza Bremgarten''' je bila [[motociklizam|motociklistička]] i [[automobilizam|automobilistička]] staza koja se nalazila desetak kilometara od centra [[Bern]]a u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Staza je bila duga 7,28 [[kilometar]]a, a izgrađena je 1931. kao staza za motociklističke utrke. Osim [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva u motociklizmu]], na Bremgartenu su se vozile utrke [[Europsko automobillističko prvenstvo|Europskog automobilističkog prvenstva]], te [[Formula 1|Svjetskog automobilističkog prvenstva]], danas poznatijeg kao Formula 1. Od početka je staza Bremgarten, koja nije imala pravac, već je bila skup brzih zavoja, bila opasna za vozače. Odmah do staze su se nalazila drveća, a sama staza je često bila loše osvjetljenja, te su promjene površine ceste tvorili vrlo opasan krug, posebno po mokrom. Nakon nesreće na utrci [[24 sata Le Mansa]] u [[Francuska|Francuskoj]] 1955., [[Švicarska]] je zabranila utrkivanje u svojoj zemlji, a staza Bremgarten otišla u povijest.<ref>[http://www.grandprixhistory.org/great_circuits.htm Great racing circuit] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210627205229/http://grandprixhistory.org/great_circuits.htm |date=27. lipnja 2021. }} ''History of Formula 1''. Pristupljeno 5. srpnja 2021.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.statsf1.com/en/circuit-bremgarten.aspx Circuit Bremgarten] - ''Stats F1'' [[Kategorija:Staze za auto-moto utrke|Bremgarten]] [[Kategorija:Staze Formule 1|Bremgarten]] [[Kategorija:Formula 1 u Švicarskoj]] cf82s75fu1poqgil2a61v8nbhow1r27 4 708635 7615490 7605905 2026-10-09T09:28:47Z MediaWiki message delivery 119181 /* Wikidata Sitelink changes in Recent Changes and Watchlist */ novi odlomak 7615490 wikitext text/x-wiki __NOVIODLOMAKPOVEZNICA__ {{Kafić| |glavni=Ovdje možete načiti '''novosti''' o '''Wikipediji''', '''Wikimedia''' ilo pokreta '''Wikimedija'''. |ispod= }} <includeonly>__NEWSECTIONLINK__</includeonly> __TOC__ [[Kategorija:Administracija Wikipedije]] == The questions for the candidates into Drafting Committee Movement_Charter == Into 2021-09-27 13:59 CEST (11:59 UTC) can you suggest the questions for the [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates|candidates]] into [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|Drafting Committee]] [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter|Movement_Charter]]. ✍️ [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 21:32, 26. rujna 2021. (CEST) == A elongation: The questions for the candidates into Drafting Committee Movement_Charter == Into 2021-09-'''29''' 13:59:59 CEST (11:59:59 UTC) you can [[:m:Movement Charter/Drafting Committee/Election Compass Statements|suggest the questions]] for the [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates|candidates]] into [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|Drafting Committee]] [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter|Movement Charter]]. ✍️ == Select You the question statements for candidates of Drafting Committee Movement Charter == Into 2021-10-04 11:59:59 UTC you can select [[:m:Movement Charter/Drafting Committee/Election Compass Statements|question statements]] for the [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates|candidates]] of [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|Drafting Committee]] [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter|Movement Charter]]. ✍️ [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 00:47, 30. rujna 2021. (CEST) == Glasanje za izbore za članove odbora za izradu Povelje pokreta je sada otvoreno == Ukupno se 70 Wikimedijanaca iz cijelog svijeta natječe za 7 mjesta na ovim izborima. '''Glasanje je otvoreno od 12. do 24. listopada 2021. (bilo gdje na Zemlji).''' Odbor će se sastojati od ukupno 15 članova: online zajednice glasaju za 7 članova, 6 članova odabrat će podružnice Wikimedije paralelnim postupkom, a 2 člana će imenovati Zaklada Wikimedia. Plan je okupiti odbor do 1. studenog 2021. godine. Saznajte više o svakom kandidatu kako biste glasali na jeziku koji preferirate:<https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates> Saznajte više o Odboru za izradu nacrta:<https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee> Pilotiramo aplikaciju za savjet o glasanju za ove izbore. Kliknite sami kroz alat i vidjet ćete koji vam je kandidat najbliži! Provjerite <https://mcdc-election-compass.toolforge.org/> Pročitajte cijelu objavu: <https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections> '''Glasajte na SecurePoll-u:''' <https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections> Sve najbolje, Tim za strategiju pokreta i upravljanje, Zaklade Wikimedija [[Suradnik:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MNadzikiewicz (WMF)|razgovor]])</small> 09:31, 13. listopada 2021. (CEST) == Movement Charter/Drafting Committee/Elections (Before end) == '''The event:''' [[m:Movement Charter/Drafting Committee/Elections|Movement Charter/Drafting Committee/Elections]]<br/> '''The end:''' 2021-10-'''25 11:59:59 UTC''', 2021-10-25 13:59:59 CEST<br/> '''The candidates:''' [[m:Movement Charter/Drafting Committee/Candidates|Movement Charter/Drafting Committee/Candidates]]<br/> '''The vote compass:''' [https://mcdc-election-compass.toolforge.org/ https://mcdc-election-compass.toolforge.org/]<br/> '''The basic statistic of candidates:''' [[m:Movement Charter/Drafting Committee/Candidates/Table|Movement Charter/Drafting Committee/Candidates/Table]] '''The unofficial tools used the official data:''' * [https://krehel.sk/Candidates_of_Drafting_Committee_Movement_Charter_by_Du%C5%A1an_Krehe%C4%BE/ Candidates of Drafting Committee Movement Charter by Dušan Kreheľ 1.0.1, build export 20212410173927] * [https://krehel.sk/Candidates_Drafting_Committee_Movement_Charter_Statements/ https://krehel.sk/Candidates_Drafting_Committee_Movement_Charter_Statements/] '''The unofficial page used the official data:''' * [[m:Movement Charter/In the cube|Movement Charter/In the cube]] ✍️ [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 20:13, 24. listopada 2021. (CEST) == Upoznajte nove članove odbora za izradu nacrta Povelje pokreta == <section begin="announcement-content"/> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' Procesi izbora i odabira članova Odbora za izradu nacrta Povelje pokreta su završeni. * [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results|Rezultati su objavljeni]]. 1018 sudionika je glasalo za izbor sedam članova odbora: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_Knipel_(Pharos)|Richard Knipel (Pharos)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anne_Clin_(Risker)|Anne Clin (Risker)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Alice_Wiegand_(lyzzy)|Alice Wiegand (Lyzzy)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Michał_Buczyński_(Aegis_Maelstrom)|Michał Buczyński (Aegis Maelstrom)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_(Nosebagbear)|Richard (Nosebagbear)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ravan_J_Al-Taie_(Ravan)|Ravan J Al-Taie (Ravan)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ciell_(Ciell)|Ciell (Ciell)]]'''. * [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Affiliate-chosen_members|Proces filijala]] je izabrao šest članova: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anass_Sedrati_(Anass_Sedrati)|Anass Sedrati (Anass Sedrati)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Érica_Azzellini_(EricaAzzellini)|Érica Azzellini (EricaAzzellini)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Jamie_Li-Yun_Lin_(Li-Yun_Lin)|Jamie Li-Yun Lin (Li-Yun Lin)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Georges_Fodouop_(Geugeor)|Georges Fodouop (Geugeor)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Manavpreet_Kaur_(Manavpreet_Kaur)|Manavpreet Kaur (Manavpreet Kaur)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Pepe_Flores_(Padaguan)|Pepe Flores (Padaguan)]]'''. * Zaklada Wikimedija je [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Wikimedia_Foundation-chosen_members|postavila]] dva člana: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Runa_Bhattacharjee_(Runab_WMF)|Runa Bhattacharjee (Runab WMF)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Jorge_Vargas_(JVargas_(WMF))|Jorge Vargas (JVargas (WMF))]]'''. Odbor će se uskoro sastati da započne svoj posao. Odbor može odabrati još tri člana da zadovolji kriterije raznovrsnosti i popuni praznine u ekspertizama. Ako ste zainteresirani za sudjelovanje u procesu razvoja [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Povelje pokreta]], pridružiti se praćenju [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|kroz Meta]]-u i pridružite se [https://t.me/joinchat/U-4hhWtndBjhzmSf Telegram grupi]. Zahvala timu za Strategije i upravljanje pokreta.<section end="announcement-content"/> [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 01:33, 2. studenoga 2021. (CET) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/hr&oldid=22173651 --> == Wikimedia CEE Online Meeting 2021 == [[File:Logo of Wikimedia CEE Online Meeting 2021.svg|150px|left]] {| style="vertical-align:top" | The event: || '''Wikimedia CEE Online Meeting 2021'''. |- |The time: || [https://zonestamp.toolforge.org/1636128000 2021-11-05 16:00] UTC to [https://zonestamp.toolforge.org/1636298400 2021-11-07 15:20] UTC. |- | The used platform: || [[:m:Wikimedia CEE Online Meeting 2021|Wikimedia CEE Online Meeting 2021]], [[:en:Zoom (software)|Zoom]], [[:en:YouTube|YouTube]] and [[:en:Etherpad|Etherpad]]. |- | colspan="2" | <b style="color:brown">''You can confirm your registration and get your ticket for free on the [https://www.eventbrite.com/e/wikimedia-cee-online-meeting-2021-tickets-182488035627 following link] until '''3 November 2021 22:59 (UTC)'''.''</b> ([[:m:Special:Permalink/22219217|Source – modificied]]). |- | colspan="2" |The event is open for everyone from everywhere. |} ✍️ [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 16:49, 3. studenoga 2021. (CET) == The discussion vote about the licenses for Abstract content and Function Implementations == [[File:Voting icon (the Noun Project 2536419).svg|left]] <table><tr><th style="vertical-align:top;color:#732121">“Event”:</th><td>[[:m:Abstract Wikipedia/Licensing discussion|<b style="color:#008e00">The discussion vote about the licences for Abstract content and Function Implementations</b>]]</td></tr> <tr><th style="vertical-align:top;color:#732121">When:</th><td>Until {{Tooltip|2021-12-15 09:59:59|The first second of 2021-12-16 AoE minus one second.}} [[:en:Coordinated Universal Time|UTC]] guaranteed.</td></tr> <tr><th style="vertical-align:top;color:#732121">Links:</th><td>[[:m:Talk:Abstract_Wikipedia/Licensing_discussion#Open_Questions|Discussion vote]] • [[:m:Abstract_Wikipedia/Licensing_discussion#Components|Concept]] • [[:m:Abstract_Wikipedia/Licensing_discussion#Example_of_the_components|Concept as the practical example]]</td></tr> </table> {| style="margin:auto;margin-top:1em;margin-bottom:1em" class="wikitable" |+ The vote questions ! What !! Licence |- | <b style="color: #575757;">Abstract content</b> || ''[[:en:CC-BY-SA|CC-BY-SA]]'' vs ''CC0''? Or anothers? |- | <b style="color: #575757;">Function Implementations</b> || ''[[:en:Apache License|Apache]]'' vs ''[[:en:GNU General Public License|GPL]]''? Or anothers? |} ✍️ [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 18:23, 13. prosinca 2021. (CET) == The volunteer call for Wikimania 2022== [[File:Search icon.svg|left|100px]] <table><tr><th style="vertical-align:top;color:#732121">„Event“:</th><td>[[:m:Special:MyLanguage/Wikimania 2022/Volunteer|<b style="color:#008e00">The volunteer call for Wikimania 2022</b>]]</td></tr> <tr><th style="vertical-align:top;color:#732121">When:</th><td>Until {{Tooltip|2022-01-08 09:59:59|First second of 2021-01-09 AoE minus one second.}} [[:en:Coordinated Universal Time|UTC]] guaranteed.</td></tr> <tr><th style="vertical-align:top;color:#732121">Call positions:</th><td style="font-style:italic">Core organizing team • Program committee • Other roles</td></tr> <tr><th style="vertical-align:top;color:#732121">Links:</th><td>[[:m:Special:MyLanguage/Wikimania 2022/Volunteer|More about this call]] • [[:m:Special:MyLanguage/Wikimania 2022|Wikimania 2022]]</td></tr> </table> ✍️ [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 19:55, 22. prosinca 2021. (CET) == Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content "/> :''You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.'' :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' The Board of Trustees is preparing a call for feedback about the upcoming Board Elections, from January 7 - February 10, 2022. While details will be finalized the week before the call, we have confirmed at least two questions that will be asked during this call for feedback: * What is the best way to ensure fair representation of emerging communities among the Board? * What involvement should candidates have during the election? While additional questions may be added, the Movement Strategy and Governance team wants to provide time for community members and affiliates to consider and prepare ideas on the confirmed questions before the call opens. We apologize for not having a complete list of questions at this time. The list of questions should only grow by one or two questions. The intention is to not overwhelm the community with requests, but provide notice and welcome feedback on these important questions. '''Do you want to help organize local conversation during this Call?''' Contact the [[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance|Movement Strategy and Governance team]] on Meta, on [https://t.me/wmboardgovernancechat Telegram], or via email at msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org. Reach out if you have any questions or concerns. The Movement Strategy and Governance team will be minimally staffed until January 3. Please excuse any delayed response during this time. We also recognize some community members and affiliates are offline during the December holidays. We apologize if our message has reached you while you are on holiday. Best, Movement Strategy and Governance<section end="announcement-content" /> </div> {{int:thank-you}} [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 18:56, 27. prosinca 2021. (CET) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery/Wikipedia&oldid=22502754 --> == Feminism and Folklore 2022 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} Greetings! You are invited to participate in '''[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competion. This year Feminism and Folklore will focus on feminism, women biographies and gender-focused topics for the project in league with Wiki Loves Folklore gender gap focus with folk culture theme on Wikipedia. You can help us in enriching the folklore documentation on Wikipedia from your region by creating or improving articles focused on folklore around the world, including, but not limited to folk festivals, folk dances, folk music, women and queer personalities in folklore, folk culture (folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more. You can contribute to new articles or translate from the list of suggested articles [[:m:Feminism and Folklore 2022/List of Articles|here]]. You can also support us in organizing the contest on your local Wikipedia by signing up your community to participate in this project and also translating the [[m:Feminism and Folklore 2022|project page]] and help us spread the word in your native language. Learn more about the contest and prizes from our project page. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2022|talk page]] or via Email if you need any assistance... Thank you. '''Feminism and Folklore Team''', [[User:Tiven2240|Tiven2240]] --06:49, 11. siječnja 2022. (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&oldid=22574381 --> == The most user pageview in the year 2021 == {| class="wikitable sortable" |+ The most user pageview in the year 2021<br><small>(2022-02-06, Sources: [https://pageviews.toolforge.org/topviews/?project=hr.wikipedia.org&platform=all-access&date=2021&excludes= pageviews.toolforge.org] and [https://wikimedia.org/api/rest_v1/ Wikimedia API])</small> !Rank!!count!!Page |- |1||383477||[[Hrvatska]] |- |2||235284||[[Nikola Tesla]] |- |3||231772||[[Facebook]] |- |4||230958||[[YouTube]] |- |5||203739||[[Dar mar (televizijska serija)]] |- |6||196782||[[Toma Zdravković]] |- |7||186579||[[Bosna i Hercegovina]] |- |8||185571||[[Zagreb]] |- |9||164984||[[Drugi svjetski rat]] |- |10||163275||[[Koncentracijski logor Jasenovac]] |- |11||156026||[[Prvi svjetski rat]] |- |12||154550||[[Domovinski rat]] |- |13||143734||[[Njemačka]] |- |14||142378||[[Rodbinski nazivi]] |- |15||142174||[[Elizabeta II.]] |- |16||140387||[[Pelješki most]] |- |17||135814||[[Đorđe Balašević]] |- |18||134833||[[Kosovo]] |- |19||129943||[[Europa]] |- |20||128380||[[Srbija]] |- |21||124098||[[Sjedinjene Američke Države]] |- |22||121932||[[Gmail]] |- |23||121920||[[Crna Gora]] |- |24||115824||[[Izrael]] |- |25||114566||[[Mjere za površinu]] |- |26||112026||[[Europska unija]] |- |27||110160||[[The Pirate Bay]] |- |28||108960||[[Bitka za Vukovar]] |- |29||105168||[[Split]] |- |30||103733||[[Josip Broz Tito]] |- |31||102687||[[Nezavisna Država Hrvatska]] |- |32||101158||[[Grb Republike Hrvatske]] |- |33||100691||[[Bašćanska ploča]] |- |34||100691||[[Sedam smrtnih grijeha]] |- |35||99960||[[Potres kod Petrinje 2020.]] |- |36||99318||[[Afganistan]] |- |37||99098||[[Lijepa naša domovino]] |- |38||98753||[[Stilska sredstva]] |- |39||97007||[[Luka Modrić]] |- |40||96197||[[Odbojka]] |- |41||94981||[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |- |42||94500||[[Sedam svjetskih čuda]] |- |43||92933||[[Mira Furlan]] |- |44||92887||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.]] |- |45||92814||[[Potres]] |- |46||92443||[[Deset Božjih zapovijedi]] |- |47||92307||[[Majčin dan]] |- |48||92300||[[Košarka]] |- |49||92221||[[Sarajevo]] |- |50||91600||[[Cristiano Ronaldo]] |} ✍️ [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 18:20, 6. veljače 2022. (CET) == Radna skupina za razvoj liderstva: Objava poziva za prikupljanje povratnih informacija == <section begin="announcement-content" />:''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Call for Feedback Announcement|Ova poruka je dostupna na drugim jezicima na stranici Meta-wiki.]]'' Tim za razvoj zajednice pri Zakladi Wikimedia podržava stvaranje globalne Radne skupine za razvoj liderstva pod vodstvom zajednice. Svrha Radne skupine je savjetovati rad na razvoju liderstva. Tim traži povratne informacije o odgovornostima Radne skupine za razvoj liderstva. <br> Na ovoj Meta stranici nalazi se prijedlog za stvaranje ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force|Radne skupine za razvoj liderstva]]'' i ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Participate|kako možete pomoći]]''.<br> Povratne informacije o prijedlogu prikupljat će se od 7. do 25. veljače 2022. godine.<section end="announcement-content" /><br> Svoje komentare i sugestije možete ostaviti ovdje ili na Meta stranici za razgovor. Lijep pozdrav,<br> Branimir Pipal —[[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BPipal (WMF)|razgovor]])</small> 21:21, 8. veljače 2022. (CET) <br> Tim za Strategiju i upravljanje pokretom == Wiki Loves Folklore is extended till 15th March == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">{{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]] Greetings from Wiki Loves Folklore International Team, We are pleased to inform you that [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] an international photographic contest on Wikimedia Commons has been extended till the '''15th of March 2022'''. The scope of the contest is focused on folk culture of different regions on categories, such as, but not limited to, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, etc. We would like to have your immense participation in the photographic contest to document your local Folk culture on Wikipedia. You can also help with the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|translation]] of project pages and share a word in your local language. Best wishes, '''International Team'''<br /> '''Wiki Loves Folklore''' [[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 05:50, 22. veljače 2022. (CET) </div> <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=22754428 --> == Coming soon == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> === Several improvements around templates === Hello, from March 9, several improvements around templates will become available on your wiki: * Fundamental improvements of the [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor template dialog]] ([[m:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|1]], [[m:WMDE Technical Wishes/Removing a template from a page using the VisualEditor|2]]), * Improvements to make it easier to put a template on a page ([[m:WMDE Technical Wishes/Finding and inserting templates|3]]) (for the template dialogs in [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor]], [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:WikiEditor#/media/File:VectorEditorBasic-en.png|2010 Wikitext]] and [[Mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|New Wikitext Mode]]), * and improvements in the syntax highlighting extension [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] ([[m:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|4]], [[m:WMDE Technical Wishes/Bracket Matching|5]]) (which is available on wikis with writing direction left-to-right). All these changes are part of the “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]” project by [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]]. We hope they will help you in your work, and we would love to hear your feedback on the talk pages of these projects. </div> - [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:38, 28. veljače 2022. (CET) <!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=22907463 --> == Wiki Loves Folklore 2022 ends tomorrow == [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]] International photographic contest [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022| Wiki Loves Folklore 2022]] ends on 15th March 2022 23:59:59 UTC. This is the last chance of the year to upload images about local folk culture, festival, cuisine, costume, folklore etc on Wikimedia Commons. Watch out our social media handles for regular updates and declaration of Winners. ([https://www.facebook.com/WikiLovesFolklore/ Facebook] , [https://twitter.com/WikiFolklore Twitter ] , [https://www.instagram.com/wikilovesfolklore/ Instagram]) The writing competition Feminism and Folklore will run till 31st of March 2022 23:59:59 UTC. Write about your local folk tradition, women, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, folklore, and tradition, including ballads, folktales, fairy tales, legends, traditional song and dance, folk plays, games, seasonal events, calendar customs, folk arts, folk religion, mythology etc. on your local Wikipedia. Check if your [[:m:Feminism and Folklore 2022/Project Page|local Wikipedia is participating]] A special competition called '''Wiki Loves Falles''' is organised in Spain and the world during 15th March 2022 till 15th April 2022 to document local folk culture and [[:en:Falles|Falles]] in Valencia, Spain. Learn more about it on [[:ca:Viquiprojecte:Falles 2022|Catalan Wikipedia project page]]. We look forward for your immense co-operation. Thanks Wiki Loves Folklore international Team [[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 15:40, 14. ožujka 2022. (CET) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=22754428 --> == Feminism and Folklore 2022 ends soon == [[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|frameless|250px]] [[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] which is an international writing contest organized at Wikipedia ends soon that is on <b>31 March 2022 11:59 UTC</b>. This is the last chance of the year to write about feminism, women biographies and gender-focused topics such as <i>folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, fairy tales, folk plays, folk arts, folk religion, mythology, folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more</i> Keep an eye on the project page for declaration of Winners. We look forward for your immense co-operation. Thanks Wiki Loves Folklore international Team [[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 15:28, 26. ožujka 2022. (CET) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&oldid=23060054 --> == Year user pageviews for hrwiki == {| style="text-align:right" class="wikitable sortable" |+ Cumulative user pageviews for hrwiki articles in Main space !'''Project'''!!2016!!2017!!2018!!2019!!2020!!2021 |- |Pageviews||181&nbsp;362&nbsp;624||190&nbsp;479&nbsp;850||206&nbsp;538&nbsp;676||209&nbsp;484&nbsp;346||244&nbsp;567&nbsp;940||237&nbsp;813&nbsp;248 |- |'''Pages'''|||152&nbsp;464||158&nbsp;704||165&nbsp;834||176&nbsp;329||187&nbsp;491||195&nbsp;477 |} :<i style="font-size:0.9em">[http://krehel.sk/user_pageviews/ 🔗 Source and more.]</i> ✍️ [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 21:07, 23. travnja 2022. (CEST) == 2022. i Livaja? == OK taj Livaja članak broj 225225 ali zar nema više novosti u 2022. godini? : [[Wikipedija:Aktualno|Ovdje]] imaš, kad hočeš. ✍️ [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 14:04, 25. travnja 2022. (CEST) == New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Hello Wikimedians! [[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]] [[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/: * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more. Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today! <br>--The Wikipedia Library Team 15:17, 26. travnja 2022. (CEST) :<small>This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].</small> </div> <!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&oldid=23036656 --> == Coming soon: Improvements for templates == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <!--T:11--> [[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]] Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon: The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. * [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]] In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. * [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]] Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. We would love to hear your feedback on our talk pages! </div> -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:13, 29. travnja 2022. (CEST) <!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=23222263 --> == Announcing the six candidates for the 2022 Board of Trustees election == <section begin="announcement-content"/> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Announcement/Announcing the six candidates for the 2022 Board of Trustees election| You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]]'' :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Announcement/Announcing the six candidates for the 2022 Board of Trustees election|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2022/Announcement/Announcing the six candidates for the 2022 Board of Trustees election}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' Hi everyone, '''The Affiliate voting process has concluded.''' Representatives from each Affiliate organization learned about the candidates by reading candidates’ statements, reviewing candidates’ answers to questions, and considering the candidates’ ratings provided by the Analysis Committee. The selected 2022 Board of Trustees candidates are: * Tobechukwu Precious Friday ([[:m:User:Tochiprecious|Tochiprecious]]) * Farah Jack Mustaklem ([[:m:User:Fjmustak|Fjmustak]]) * Shani Evenstein Sigalov ([[:m:User:Esh77|Esh77]]) * Kunal Mehta ([[:m:User:Legoktm|Legoktm]]) * Michał Buczyński ([[:m:User:Aegis Maelstrom|Aegis Maelstrom]]) * Mike Peel ([[:m:User:Mike Peel|Mike Peel]]) You may see more information about the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|Results]] and [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Stats|Statistics]] of this Board election. Please take a moment to appreciate the Affiliate Representatives and Analysis Committee members for taking part in this process and helping to grow the Board of Trustees in capacity and diversity. These hours of volunteer work connect us across understanding and perspective. Thank you for your participation. Thank you to the community members who put themselves forward as candidates for the Board of Trustees. Considering joining the Board of Trustees is no small decision. The time and dedication candidates have shown to this point speaks to their commitment to this movement. Congratulations to those candidates who have been selected. A great amount of appreciation and gratitude for those candidates not selected. Please continue to share your leadership with Wikimedia. Thank you to those who followed the Affiliate process for this Board election. You may review the results of the Affiliate selection process. '''The next part of the Board election process is the community voting period.''' [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022#Timeline|You may view the Board election timeline here]]. To prepare for the community voting period, there are several things community members can engage with in the following ways: * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Candidates|Read candidates’ statements]] and read the candidates’ answers to the questions posed by the Affiliate Representatives. * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Questions_for_Candidates|Propose and select the 6 questions for candidates to answer during their video Q&A]]. * See the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Candidates|Analysis Committee’s ratings of candidates on each candidate’s statement]]. * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass|Propose statements for the Election Compass]] voters can use to find which candidates best fit their principles. * Encourage others in your community to take part in the election. Best, Movement Strategy and Governance ''This message was sent on behalf of the Board Selection Task Force and the Elections Committee'' <section end="announcement-content"/> [[User:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] 16:03, 27. srpnja 2022. (CEST) <!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery&oldid=23530132 --> == Vote for Election Compass Statements == <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Announcement/Vote for Election Compass Statements| You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]]'' :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Announcement/Vote for Election Compass Statements|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2022/Announcement/Vote for Election Compass Statements}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' Hi all, Volunteers in the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022|2022 Board of Trustees election]] are invited to [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|vote for statements to use in the Election Compass]]. You can vote for the statements you would like to see included in the Election Compass on Meta-wiki. An Election Compass is a tool to help voters select the candidates that best align with their beliefs and views. The community members will propose statements for the candidates to answer using a Lickert scale (agree/neutral/disagree). The candidates’ answers to the statements will be loaded into the Election Compass tool. Voters will use the tool by entering in their answer to the statements (agree/disagree/neutral). The results will show the candidates that best align with the voter’s beliefs and views. Here is the timeline for the Election Compass: *<s>July 8 - 20: Volunteers propose statements for the Election Compass</s> *<s>July 21 - 22: Elections Committee reviews statements for clarity and removes off-topic statements</s> *July 23 - August 1: Volunteers vote on the statements *August 2 - 4: Elections Committee selects the top 15 statements *August 5 - 12: candidates align themselves with the statements *August 15: The Election Compass opens for voters to use to help guide their voting decision The Elections Committee will select the top 15 statements at the beginning of August Best, Movement Strategy and Governance ''This message was sent on behalf of the Board Selection Task Force and the Elections Committee'' </div><section end="announcement-content" /> [[User:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] 23:01, 27. srpnja 2022. (CEST) <!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery&oldid=23530132 --> == The 2022 Board of Trustees election Community Voting period is now open == <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Announcement/The 2022 Board of Trustees election Community Voting period is now open| You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]]'' :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Announcement/The 2022 Board of Trustees election Community Voting period is now open|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2022/Announcement/The 2022 Board of Trustees election Community Voting period is now open}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' Hi everyone, The Community Voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022|2022 Board of Trustees election]] is now open. Here are some helpful links to get you the information you need to vote: * Try the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Election Compass]], showing how candidates stand on 15 different topics. * Read the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Candidates|candidate statements]] and [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Affiliate_Organization_Participation/Candidate_Questions|answers to Affiliate questions]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Apply to be a Candidate|Learn more about the skills the Board seeks]] and how the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Candidates|Analysis Committee found candidates align with those skills]] If you are ready to vote, you may go to [[Special:SecurePoll/vote/Wikimedia_Foundation_Board_Elections_2022|SecurePoll voting page]] to vote now. '''You may vote from August 23 at 00:00 UTC to September 6 at 23:59 UTC.''' To see about your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Voter_eligibility_guidelines|voter eligibility page]]. Best, Movement Strategy and Governance ''This message was sent on behalf of the Board Selection Task Force and the Elections Committee''<br /><section end="announcement-content" /> [[User:MNadzikiewicz_(WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] <!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery&oldid=23708360 --> == Invitation to join the Movement Strategy Forum == :''{{More languages}}'' <section begin="announcement-content" /> Hello everyone, The [https://forum.movement-strategy.org/ Movement Strategy Forum] (MS Forum) is a multilingual collaborative space for all conversations about Movement Strategy implementation. We are inviting all Movement participants to collaborate on the MS Forum. The goal of the forum is to build community collaboration, using an inclusive multilingual platform. The [[m:Movement Strategy|Movement Strategy]] is a collaborative effort to imagine and build the future of the Wikimedia Movement. Anyone can contribute to the Movement Strategy, from a comment to a full-time project. ;Join this forum with your Wikimedia account, engage in conversations, and ask questions in your language. The Movement Strategy and Governance team (MSG) launched the proposal for the MS Forum in May 2022. There was a 2-month community review period, which ended on 24 July 2022. The community review process included several questions that resulted in interesting conversations. You can read the [https://forum.movement-strategy.org/t/ms-forum-community-review-report/1436 Community Review Report]. We look forward to seeing you at the MS Forum! Best regards, the Movement Strategy and Governance Team [[User:MNadzikiewicz (WMF)]] 13:32, 29. kolovoza 2022. (CEST) <!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery&oldid=23720620 --> == Number of user pages loaded in 2021 for hrwiki == {| class="wikitable" !Month!!The count views |- |2021-01||24 072 384 |- |2021-02||27 166 196 |- |2021-03||26 058 981 |- |2021-04||23 836 104 |- |2021-05||22 933 101 |- |2021-06||17 589 542 |- |2021-07||15 442 861 |- |2021-08||16 338 916 |- |2021-09||18 242 542 |- |2021-10||20 490 407 |- |2021-11||22 108 966 |- |2021-12||21 557 416 |- |'''Sum'''||'''255 837 416''' |} Source: [https://archive.org/details/2021-day-user-pageviews archive.org/details/2021-day-user-pageviews] [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 22:08, 8. listopada 2022. (CEST) == Preview Wikitext edits in real time from the Editor toolbar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Realtime_Preview_Screenshot.png|thumb|right|400px|Screenshot with button highlighted]] {{int:Please-translate}} {{int:Hello}} "{{int:wikieditor-realtimepreview-beta-label}}" is now available in beta. This feature allows editors to see a live preview at the side of the wikitext editor while they edit. Realtime Preview is a Community Wishlist Survey 2021 proposal. '''How to use it''' In the 2010 wikitext editor toolbar, a new button appears with the label "Preview". Clicking the button enables a side-by-side comparison showing what the published content would look like. Check out the screenshot. '''Try out this feature''' Go to the [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|Beta features section of your Preferences]]. Ensure "{{int:wikieditor-realtimepreview-beta-label}} " is turned '''on''' while "{{int:visualeditor-preference-newwikitexteditor-label}}" is turned '''off'''. If you have any feedback after using it, please share it with us at [[m:Talk:Community Wishlist Survey 2021/Real Time Preview for Wikitext|the project talkpage]], or below (and @ping me please!).</div> {{int:Feedback-thanks-title}} <bdi lang="en" dir="ltr">Community Tech, [[m:User:STei (WMF)|STei (WMF)]]</bdi> 21:25, 12. listopada 2022. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:STei_(WMF)/Comm-Tech_next_20&oldid=23923004 --> == Invitation to attend “Ask Me Anything about Movement Charter” Sessions == <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Community Consultation/Announcement/Ask Me Anything Sessions|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]]'' :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Community Consultation/Announcement/Ask Me Anything Sessions|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Community Consultation/Announcement/Ask Me Anything Sessions}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] Hello all, During the 2022 Wikimedia Summit, the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|Movement Charter Drafting Committee]] (MCDC) presented the first outline of the Movement Charter, giving a glimpse on the direction of its future work, and the Charter itself. The MCDC then integrated the initial feedback collected during the Summit. Before proceeding with writing the Charter for the whole Movement, the MCDC wants to interact with community members and gather feedback on the drafts of the three sections: Preamble, Values & Principles, and Roles & Responsibilities (intentions statement). The Movement Charter drafts will be available on the Meta page [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Content|here]] on November 14, 2022. Community wide consultation period on MC will take place from November 20 to December 18, 2022. Learn more about it [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Community Consultation|here]]. With the goal of ensuring that people are well informed to fully participate in the conversations and are empowered to contribute their perspective on the Movement Charter, three '''“Ask Me Anything about Movement Charter"''' sessions have been scheduled in different time zones. Everyone in the Wikimedia Movement is invited to attend these conversations. The aim is to learn about Movement Charter - its goal, purpose, why it matters, and how it impacts your community. MCDC members will attend these sessions to answer your questions and hear community feedback. The “Ask Me Anything” sessions accommodate communities from different time zones. Only the presentation of the session is recorded and shared afterwards, no recording of conversations. Below is the list of planned events: *<s>'''Asia/Pacific''': November 4, 2022 at 09:00 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1667552400 your local time]). Interpretation is available in Chinese and Japanese.</s> * '''Europe/MENA/Sub Saharan Africa''': November 12, 2022 at 15:00 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1668265257 your local time]). Interpretation is available in Arabic, French and Russian. * '''North and South America/ Western Europe''': November 12, 2022 at 15:00 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1668265257 your local time]). Interpretation is available in Spanish and Portuguese. On the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Community Consultation|Meta page]] you will find more details; Zoom links will be shared 48 hours ahead of the call. '''Call for Movement Charter Ambassadors''' Individuals or groups from all communities who wish to help include and start conversations in their communities on the Movement Charter are encouraged to become [[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Movement Charter Ambassadors Program/About|Movement Charter Ambassadors]] (MC Ambassadors). MC Ambassadors will carry out their own activities and get financial support for enabling conversations in their own languages. [[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Team|Regional facilitators]] from the Movement Strategy and Governance team are available to support applicants with MC Ambassadors grantmaking. If you are interested please sign up [[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Movement Charter Ambassadors Program/About|here]]. Should you have specific questions, please reach out to the MSG team via email: strategy2030@wikimedia.org or on the MS forum. We thank you for your time and participation. On behalf of the Movement Charter Drafting Committee,<section end="announcement-content" /> [[User:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] 16:33, 7. studenoga 2022. (CET) <!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery&oldid=23914777 --> == Global bot approval request for JhsBot == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> {{int:hello}}! {{#ifeq:{{CONTENTLANGUAGE}}|en||I apologize for sending this message in English. {{int:please-translate}}.}} In accordance to [[:m:Bot policy#Global bots|the policy]], this message is to notify you that there is a new approval request for a global bot. The discussion is available at [[:m:Steward requests/Bot status#Global bot status for JhsBot|Steward requests/Bot status#Global bot status for JhsBot]] on Meta-Wiki. All Wikimedia community members are invited to participate. Thank you for your time. Best regards,<br /> --[[User:Martin Urbanec|Martin Urbanec]] ([[:m:User talk:Martin Urbanec|{{int:Talkpagelinktext}}]]) 00:25, 14. studenoga 2022. (CET) </div> <!-- Message sent by User:Martin Urbanec@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Bot_policy/New_global_bot_discussion&oldid=23595640 --> == Apply for Funding through the Movement Strategy Community Engagement Package to Support Your Community == :''{{More languages}}'' <section begin="announcement-content" /> The Wikimedia Movement Strategy implementation is a collaborative effort for all Wikimedians. [[m:Special:MyLanguage/Grants:MSIG/About|Movement Strategy Implementation Grants]] support projects that take the current state of a [[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Movement Strategy Initiative]] and push it one step forward. If you are looking for an example or some guide on how to engage your community further on Movement Strategy and the Movement Strategy Implementation Grants specifically, you may find this '''[[m:Special:MyLanguage/Grants:MSIG/Community Engagement Package|community engagement package]]''' helpful. The goal of this community engagement package is to support more people to access the funding they might need for the implementation work. By becoming a recipient of this grant, you will be able to support other community members to develop further grant applications that fit with your local contexts to benefit your own communities. With this package, the hope is to break down language barriers and to ensure community members have needed information on Movement Strategy to connect with each other. Movement Strategy is a two-way exchange, we can always learn more from the experiences and knowledge of Wikimedians everywhere. We can train and support our peers by using this package, so more people can make use of this great funding opportunity. If this information interests you or if you have any further thoughts or questions, please do not hesitate to reach out to us as your [[m:Special:MyLanguage/Movement_Strategy_and_Governance/Team|regional facilitators]] to discuss further. We will be more than happy to support you. When you are ready, follow the steps on [[m:Special:MyLanguage/Grants:MSIG/About |this page]] to apply. We look forward to receiving your application. Best regards, <br> Movement Strategy and Governance Team <br> Wikimedia Foundation<section end="announcement-content" /> [[User:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] 17:25, 14. studenoga 2022. (CET) <!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery&oldid=23914777 --> == Opportunities open for the Ombuds commission and the Case Review Committee == <section begin="announcement-content" /> <div style="margin:.2em 0 .5em;margin-{{#switch:{{PAGELANGUAGE}}|ar|arc|ary|arz|azb|bcc|bgn|ckb|bqi|dv|fa|fa-af|glk|ha-arab|he|kk-arab|kk-cn|ks|ku-arab|ms-arab|mzn|pnb|prd|ps|sd|ug|ur|ydd|yi=right|left}}:3ex;"> [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Legal department/Announcement/2023 OC and CRC appointments process|''You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.'']] ''<span class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Legal department/Announcement/2023 OC and CRC appointments process|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Legal department/Announcement/2023 OC and CRC appointments process}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</span>'' </div> Hi everyone! The Ombuds commission (OC) and the Case Review Committee (CRC) are looking for members. People are encouraged to nominate themselves or encourage others they feel would contribute to these groups to do so. There is more information below about the opportunity and the skills that are needed. '''About the Ombuds commission''' The Ombuds commission (OC) works on all Wikimedia projects to investigate complaints about violations of the privacy policy, especially in use of [[m:Special:MyLanguage/CheckUser policy|CheckUser]] and [[m:Special:MyLanguage/Oversight policy|Oversight]] (also known as Suppression) tools. The Commission mediates between the parties of the investigation and, when violations of the policies are identified, advises the Wikimedia Foundation on best handling. They may also assist the General Counsel, the Chief Executive Officer, or the Board of Trustees of the Foundation in these investigations when legally necessary. For more on the OC's duties and roles, '''[[m:Special:MyLanguage/Ombuds commission|see Ombuds commission on Meta-Wiki]]'''. Volunteers serving in this role should be experienced Wikimedians, active on any project, who have previously used the CheckUser/Oversight tools OR who have the technical ability to understand these tools and the willingness to learn them. They must be able to communicate in English, the common language of the commission. They are expected to be able to engage neutrally in investigating these concerns and to know when to recuse when other roles and relationships may cause conflict. Commissioners will serve '''two-year terms''' (note that this is different from past years, when the terms have been for one year). '''About the Case Review Committee''' The Case Review Committee (CRC) reviews appeals of eligible Trust & Safety office actions. The CRC is a critical layer of oversight to ensure that Wikimedia Foundation office actions are fair and unbiased. They also make sure the Wikimedia Foundation doesn’t overstep established practices or boundaries. For more about the role, '''[[m:Special:MyLanguage/Case Review Committee|see Case Review Committee on Meta-Wiki]]'''. We are looking for current or former functionaries and experienced volunteers with an interest in joining this group. Applicants must be fluent in English (additional languages are a strong plus) and willing to abide by the [[m:Special:MyLanguage/Trust_and_Safety/Case_Review_Committee/Charter|terms of the Committee charter]]. If the work resonates and you qualify, please apply. Committee members will serve '''two-year terms''' (note that this is different from past years, when the terms have been for one year). '''Applying to join either of these groups''' Members are required to sign the [[m:Special:MyLanguage/Confidentiality agreement for nonpublic information|Confidentiality agreement for nonpublic information]] and must be willing to comply with the appropriate Wikimedia Foundation board policies (such as the [[m:Special:MyLanguage/Access to nonpublic information policy|access to non-public information policy]] and the [[foundation:Special:MyLanguage/Privacy policy|Foundation privacy policy]]). These positions requires a high degree of discretion and trust. Members must also be over 18 years of age. '''If you are interested in serving in either capacity listed above,''' please write in English to the Trust and Safety team at ca[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org (to apply to the OC) or to the Legal Team at legal[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org (to apply to the CRC) with information about: * Your primary projects * Languages you speak/write * Any experience you have serving on committees, whether movement or non-movement * Your thoughts on what you could bring to the OC or CRC if appointed * Any experience you have with the Checkuser or Oversight tools (OC only) * Any other information you think is relevant '''The deadline for applications is 31 December 2022 in any timezone.''' Please feel free to pass this invitation along to any users who you think may be qualified and interested. Thank you! On behalf of the Committee Support team,<br /><section end="announcement-content" /> <!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery&oldid=23914777 --> == Community Wishlist Survey 2023 opens in January! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:Please-translate}}'' {{int:Hello}} The [[m:Community Wishlist Survey 2023|'''Community Wishlist Survey (CWS) 2023''']], which lets contributors propose and vote for tools and improvements, starts next month on Monday, [https://zonestamp.toolforge.org/1674496831 23 January 2023, at 18:00 UTC] and will continue annually. We are inviting you to share your ideas for technical improvements to our tools and platforms. Long experience in editing or technical skills is not required. If you have ever used our software and thought of an idea to improve it, this is the place to come share those ideas! The dates for the phases of the Survey will be as follows: * Phase 1: Submit, discuss, and revise proposals – Monday, Jan 23, 2023 to Sunday, Feb 6, 2023 * Phase 2: WMF/Community Tech reviews and organizes proposals – Monday, Jan 30, 2023 to Friday, Feb 10, 2023 * Phase 3: Vote on proposals – Friday, Feb 10, 2023 to Friday, Feb 24, 2023 * Phase 4: Results posted – Tuesday, Feb 28, 2023 If you want to start writing out your ideas ahead of the Survey, you can start thinking about your proposals and draft them in [[m:Community Wishlist Survey/Sandbox|the CWS sandbox]]. We are grateful to all who participated last year. See you in January 2023! </div> {{int:Feedback-thanks-title}} <bdi lang="en" dir="ltr">Community Tech, [[m:User:STei (WMF)|STei (WMF)]]</bdi> 13:32, 13. prosinca 2022. (CET) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:STei_(WMF)/Comm-Tech_next_20&oldid=23923004 --> == Feminism and Folklore 2023 == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <center>''{{int:please-translate}}''</center> Dear Wiki Community, Christmas Greetings and a Happy New Year 2023, You are humbly invited to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2023|Feminism and Folklore 2023]]''' writing competition from February 1, 2023, to March 31, 2023 on your local Wikipedia. This year, Feminism and Folklore will focus on feminism, women's issues, and gender-focused topics for the project, with a [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2023|Wiki Loves Folklore]] gender gap focus and a folk culture theme on Wikipedia. You can help Wikipedia's coverage of folklore from your area by writing or improving articles about things like folk festivals, folk dances, folk music, women and queer folklore figures, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales, and more. Users can help create new articles, expand or translate from a [[:m:Feminism and Folklore 2023/List of Articles|list]] of suggested articles. Organisers are requested to work on the following action items to sign up their communities for the project: # Create a page for the contest on the local wiki. # Set up a fountain tool or dashboard. # Create the local list and mention the timeline and local and international prizes. # Request local admins for site notice. # Link the local page and the fountain/dashboard link on the [[:m:Feminism and Folklore 2023/Project Page|meta project page]]. This year we would be supporting the community's financial aid for Internet and childcare support. This would be provided for the local team including their jury and coordinator team. This support is opt-in and non mandatory. Kindly fill in [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSea81OO0lVgUBd551iIiENXht7BRCISYZlKyBQlemZu_j2OHQ/viewform this Google form] and mark a mail to [mailto:support@wikilovesfolklore.org support@wikilovesfolklore.org] with the subject line starting as [Stipend] Name or Username/Language. The last date to sign up for internet and childcare aid from our team is 20th of January 2023, We encourage the language coordinators to sign up their community on this link by the 25th of January 2023. Learn more about the contest and prizes on our [[:m:Feminism and Folklore 2023|project page]]. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2023/Project Page|meta talk page]] or by email us if you need any assistance. We look forward to your immense coordination. Thank you and Best wishes, [[:m:Feminism and Folklore 2023|Feminism and Folklore 2023 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 11:23, 24. prosinca 2022. (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=23942484 --> == The most visited pages by users for hrwiki in 2022 == <pre>2609289 Glavna_stranica 663960 Posebno:Traži 618041 Svjetsko_prvenstvo_u_nogometu_–_Katar_2022. 513596 Ukrajina 499194 HRT_3 444117 Hrvatska 334984 NATO 334420 Kumovi_(televizijska_serija) 269529 YouTube 265461 Facebook 260195 Elizabeta_II. 228074 Rusija 226020 Svjetsko_prvenstvo_u_nogometu 207890 Bosna_i_Hercegovina 205087 Zagreb 204575 Europska_unija 198396 Pelješki_most 193016 Toma_Zdravković 188838 Luka_Modrić 187876 Katar Source: https://archive.org/details/2021-day-user-pageviews</pre> —[[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 03:14, 3. siječnja 2023. (CET) == #1lib1ref CEE 2023. kampanja == Od 15. 1. do 5. 2. 2023. Fondacija Wikimedia i Wikimedija Srbije organiziraju kampanju #1Lib1Ref i takmičenje za regiju CEE. Biblioteka Univerziteta u Sarajevu pridružuje se kampanji i organizira lokalnu radionicu u kojoj će učestvovati kako bibliotekari Univerziteta u Sarajevu, tako i ostali. Cilj kampanje koja je započela 2016. godine jeste motiviranje bibliotekara/ki da dodajući reference na već postojeće članke doprinesu razvoju Wikipedije - najveće enciklopedije u historiji i jedne od najposjećenijih web lokacija, te je time s aspekta pouzdanosti informacija učine relevantnijim izvorom znanja. Kampanja #1Lib1Ref dio je šire incijative Fondacije Wikimedia pod nazivom GLAM za uključivanje bibliotekara i drugih informacijskih stručnjaka u poboljšanje Wikimedijinih projekata. Lokalni nosilac kampanje je Biblioteka Univerziteta u Sarajevu. U ovom periodu je moguće da će biti više registrovanih i na hr.wikipedia.org, te molim administratore da to imaju u vidu i ukoliko bude potrebe da podrže nove urednike. Više informacija možete dobiti na Meti i na stranici radionice https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Radionica:_%22Kampanja_1Lib1Ref_za_regiju_CEE_2023.%22 [[Suradnik:A81t|A81t]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:A81t|razgovor]])</small> 12:09, 8. siječnja 2023. (CET) Administratori na hr.wikipediji, molim vas da postavite na glavnu stranicu hr.wikipedije obavijest o ovoj kampanji (https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:1Lib1Ref_2023.)? Hvala! [[Suradnik:MarkoK1984|MarkoK1984]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MarkoK1984|razgovor]])</small> 18:59, 18. siječnja 2023. (CET) == ''The Signpost'': 16 January 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * From the team: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-01-16/From the team|We heard zoomers liked fortnights: the biweekly Signpost rides again]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-01-16/Special report|Coverage of 2022 bans reveals editors serving long sentences in Saudi Arabia since 2020]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-01-16/News and notes|Revised Code of Conduct Enforcement Guidelines up for vote, WMF counsel departs, generative models under discussion]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-01-16/In the media|Court orders user data in libel case, Saudi Wikipedia in the crosshairs, Larry Sanger at it again]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-01-16/Technology report|View it! A new tool for image discovery]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-01-16/In focus|Busting into Grand Central]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-01-16/Serendipity|How I bought part of Wikipedia – for less than $100]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-01-16/Gallery|What is our responsibility when it comes to images?]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-01-16/Humour|New geologically speedy deletion criteria introduced]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-01-16/Opinion|Good old days, in which fifth-symbol-lacking lipograms roam'd our librarious litany]] * Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-01-16/Featured content|Flip your lid]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-01-16/Traffic report|The most viewed articles of 2022]] * From the archives: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-01-16/From the archives|Five, ten, and fifteen years ago]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 03:16, 16. siječnja 2023. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=24363624 --> == ''The Signpost'': 4 February 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * From the editor: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-04/From the editor|New for the Signpost: Author pages, tag pages, and a decent article search function]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-04/News and notes|Foundation update on fundraising, new page patrol, Tides, and Wikipedia blocked in Pakistan]] * Section 230: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-04/Section 230|Twenty-six words that created the internet, and the future of an encyclopedia]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-04/Disinformation report|Wikipedia on Santos]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-04/Special report|Legal status of Wikimedia projects "unclear" under potential European legislation]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-04/In the media|Furor over new Wikipedia skin, followup on Saudi bans, and legislative debate]] * Op-Ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-04/Op-Ed|Estonian businessman and political donor brings lawsuit against head of national Wikimedia chapter]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-04/Opinion|Study examines cultural leanings of Wikimedia projects' visual art coverage]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-04/Recent research|Wikipedia's "moderate yet systematic" liberal citation bias]] * WikiProject report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-04/WikiProject report|WikiProject Organized Labour]] * Tips and tricks: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-04/Tips and tricks|XTools: Data analytics for your list of created articles]] * Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-04/Featured content|20,000 Featureds under the Sea]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-04/Traffic report|Films, deaths and ChatGPT]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 22:46, 4. veljače 2023. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=24455582 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">New details about the Private Incident Reporting System</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="mm-body"/> {{int:please-translate}} {{int:Hello}} We have an update about the [[m:Special:MyLanguage/Private Incident Reporting System|Private Incident Reporting System (PIRS)]] development. We have created [[m:Special:MyLanguage/Private Incident Reporting System#Frequently Asked Questions|an FAQ on the project page]] to help answer your questions. Please check it, and [[m:Talk:Private Incident Reporting System|give feedback]], or ask additional questions if you have more. Best regards, Trust & Safety Tools team.<section end="mm-body"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:STei (WMF)|STei (WMF)]]</bdi> 20:07, 8. veljače 2023. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:STei_(WMF)/Lists/PIRS/FAQ_Targets_II&oldid=24509455 --> == ''The Signpost'': 20 February 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-20/News and notes|Terms of Use update, Steward elections, and Wikipedia back in Pakistan]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-20/In the media|Arbitrators open case after article alleges Wikipedia "intentionally distorts" Holocaust coverage]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-20/Disinformation report|The "largest con in corporate history"?]] * Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-20/Essay|Machine-written articles: a new challenge for Wikipedia]] * Tips and tricks: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-20/Tips and tricks|All about writing at DYK]] * Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-20/Featured content|Eden, lost.]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-20/Gallery|Love is in the air]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-20/Traffic report|Superbowl? Pfft. Give me some Bollywood! Yours sincerely, the world]] * From the archives: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-20/From the archives|5, 10, and 15 years ago: Let's (not) delete the Main Page!]] * Cobwebs: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-20/Cobwebs|Editorial: The loss of the moral high ground]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-02-20/Humour|The RfA Candidate's Song]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 19:04, 20. veljače 2023. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=24566371 --> == Your wiki will be in read only soon == <section begin="server-switch"/><div class="plainlinks"> [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|Pročitajte ovu poruku na drugome jeziku]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Tech%2FServer+switch&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] [[foundation:|Wikimedijina Zaklada]] testira prebačaj s prvog na sekundarni podatkovni centar. Time se želi osigurati da Wikipedija i drugi wikimedijini wikiji mogu ostati dostupni čak i poslije nepogode. Da bi osigurali da je sve ispravno i radi, tehnički odjel Wikimedije provodi planirani test. Taj će test pokazati je li moguć naizmjenični rad ovih podatkovnih centara. Potreban je rad više ekipa ljudi za testiranje i otklanjanje nepredviđenih problema. Sav će promet u '''{{#time:j xg|2023-03-01|hr}}'''. Test počinje u '''[https://zonestamp.toolforge.org/{{#time:U|2023-03-01T14:00|en}} {{#time:H:i e|2023-03-01T14:00}}]'''. Nažalost, uslijed ograničenja u [[mw:Manual:What is MediaWiki?|softveru MediaWiki]], nije moguće uređivanje tijekom ove zamjene. Ispričavamo se na smetnji, radimo na tome da sljedeći put zamjena bude brža. '''Moći ćete čitati wikistranice, ali uređivanje neće biti moguće kraće vremensko razdoblje.''' *Uređivanje neće biti moguće do sat vremena u {{#time:l j xg Y|2023-03-01|hr}} godine. *Ako pokušate uređivati, bit će Vam prikazana poruka o pogrješci. Nadamo se da Vaša uređivanja u to vrijeme neće biti izgubljena, ali ne jamčimo to. Ako vidite poruku o pogrješci, molimo Vas, pričekajte dok sve ne proradi na uobičajen način. Tada ćete moći snimiti Vaše uređivanje. Ali, preporučujemo da napravite kopiju Vaših uređivanja, za svaki slučaj. ''Drugi učinci'': *Pozadinski poslovi mogu biti sporiji ili zaustavljeni. Crvene poveznice mogu ne biti ažurirane jednako brzo kao inače. Ako stvorite članak koji je povezan negdje drugdje, poveznica će ostati crvena dulje nego je uobičajeno. Skripte koje se dugo izvršavaju bit će zaustavljene. * <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">We expect the code deployments to happen as any other week.</span> <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">However, some case-by-case code freezes could punctually happen if the operation require them afterwards.</span> * <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">[[mw:Special:MyLanguage/GitLab|GitLab]] will be unavailable for about 90 minutes.</span> Projekt može biti odgođen ako to bude nužno. Raspored možete [[wikitech:Switch_Datacenter|pročitati na poslužitelju wikitech.wikimedia.org]]. Sve promjene bit će objavljene prema rasporedu. Bit će još nekoliko obavijesti o ovoj zamjeni. 30 minuta prije početka procedure, na svim Wikijima bit će prikazana obavijest. '''Molimo Vas, izvijestite Vašu zajednicu o ovome.'''</div><section end="server-switch"/> <span dir=ltr>[[m:User:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]] ([[m:User talk:Trizek (WMF)|{{int:talk}}]])</span> 22:20, 27. veljače 2023. (CET) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=24390465 --> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023: We are back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:UCDM 2023 promo.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|Ministry of Foreign Affairs of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the third edition of writing challenge "'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from 1st until 31st March 2023. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design and cultural phenomena of Ukraine that are now part of world heritage. We accept contribution in every language! The most active contesters will receive [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023/Prizes|prizes]].<br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia in your language! Also, we plan to set up a [[m:CentralNotice/Request/UCDM 2023|banner]] to notify users of the possibility to participate in such a challenge! </div> [[m:User:ValentynNefedov (WMUA)|ValentynNefedov (WMUA)]] ([[m:User talk:ValentynNefedov (WMUA)|talk]]) 07:58, 1 March 2023 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:ValentynNefedov (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=23942484 --> == Prezentacija o Wikipediji i sestrinskim projektima na Filozofskom fakultetu == Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]], 10. ožujka 2023. održat će se prezentacija o Wikipediji te sestrinskim projektima kao što su Wikidata (hrv. Wikipodatci) i Wikimedia Commons (hrv. Zajednički poslužitelj). Predavanje će održati Wikimedijalci koji rade na Wikiprojektu i inicijativi [[Wikipedija:OpenGLAM Croatia|(Open) GLAM wiki Croatia / (Otvorena) Kultura Hrvatske]]. Prezentacija/radionica je organizirana za studente kolegija Virtualni muzej te za studente angažirane na prijevodu Tezaurusa za umjetnost i arhitekturu (AAT). Studenti će biti upoznati s mogućnostima koje nude ovi projekti te kako unositi ili ispravljati podatke koji su već uneseni na spomenutim projektima. U suradnji s nositeljem kolegija i voditeljem projekta prijevoda AAT, izv. prof. Goranom Zlodijem, studenti će dio zadaća na kolegiju i projektu odraditi na spomenutim projektima tako da poboljšaju ili unesu medijske zapise i podatke o odabranim temama na Wikimedija platformama, te se opcionalno pridruže Wikimedija kampanjama i inicijativama. [[Suradnik:MarkoK1984|MarkoK1984]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MarkoK1984|razgovor]])</small> 18:15, 7. ožujka 2023. (CET) == ''The Signpost'': 9 March 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"><div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's weekly journal about Wikipedia and Wikimedia''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-09/News and notes|What's going on with the Wikimedia Endowment?]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-09/Technology report|Second flight of the Soviet space bears: Testing ChatGPT's accuracy]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-09/In the media|What should Wikipedia do? Publish Russian propoganda? Be less woke? Cover the Holocaust in Poland differently?]] * Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-09/Featured content|In which over two-thirds of the featured articles section needs to be copied over to WikiProject Military History's newsletter]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-09/Recent research|"Wikipedia's Intentional Distortion of the Holocaust" in Poland and "self-focus bias" in coverage of global events]] * From the archives: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-09/From the archives|Five, ten, and fifteen years ago]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 06:43, 9. ožujka 2023. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --></div></div> <!-- Message sent by User:Bri@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=24651918 --> == Office hour(s) - CEE Hub == Hello everyone, We want to invite you to the first monthly office hour(s) that [[metawiki:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] will organize, where you can learn more about newly formed regional hub, and what CEE Hub can help you and your communities. The first session will take place on '''Sunday, March 12^th at 17:00 CET time'''. Open office hours are meant as a virtual space where anyone can talk to CEE Hub staff, ask questions, or discuss relevant CEE and Hub related topics. Please respond to the email addresses toni.ristovski@wmceehub.org or barbara.klen@wmceehub.org, as you can get the invitation link on time. We will be happy to see some of you. --[[Suradnik:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:TRistovski-CEEhub|razgovor]])</small> 12:15, 10. ožujka 2023. (CET) == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Wikimania 2023 Welcoming Program Submissions</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="wikimania-program-submissions"/>[[File:Wikimania Singapore Logo.svg|right|frameless]]Do you want to host an in-person or virtual session at Wikimania 2023? Maybe a hands-on workshop, a lively discussion, a fun performance, a catchy poster, or a memorable lightning talk? [[wmania:Special:MyLanguage/2023:Program/Submissions|'''Submissions are open until March 28''']]. The event will have dedicated hybrid blocks, so virtual submissions and pre-recorded content are also welcome. If you have any questions, please join us at an upcoming conversation on March 12 or 19, or reach out by email at wikimania@wikimedia.org or on Telegram. More information on-wiki.<section end="wikimania-program-submissions"/> </div> <!-- Message sent by User:CKoerner (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=24390465 --> == ''The Signpost'': 20 March 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-20/News and notes|Wikimania submissions deadline looms, Russian government after our lucky charms, AI woes nix CNET from RS slate]] * Eyewitness: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-20/Eyewitness|Three more stories from Ukrainian Wikimedians]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-20/In the media|Paid editing, plagiarism payouts, proponents of a ploy, and people peeved at perceived preferences]] * Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-20/Featured content|Way too many featured articles]] * Interview: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-20/Interview|228/2/1: the inside scoop on Aoidh's RfA]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-20/Traffic report|Who died? Who won? Who lost?]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 12:19, 20. ožujka 2023. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=24726786 --> == ''The Signpost'': 20 March 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-20/News and notes|Wikimania submissions deadline looms, Russian government after our lucky charms, AI woes nix CNET from RS slate]] * Eyewitness: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-20/Eyewitness|Three more stories from Ukrainian Wikimedians]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-20/In the media|Paid editing, plagiarism payouts, proponents of a ploy, and people peeved at perceived preferences]] * Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-20/Featured content|Way too many featured articles]] * Interview: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-20/Interview|228/2/1: the inside scoop on Aoidh's RfA]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-03-20/Traffic report|Who died? Who won? Who lost?]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 14:19, 20. ožujka 2023. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=24726786 --> == Office hour of the CEE Hub (3 April 2023) == Hello everyone, We want to invite you to the second monthly office hour(s) that [[metawiki:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] will organize, where you can learn more about newly formed regional hub, and what CEE Hub can help you and your communities. The second session will take place on '''Monday, April 3^rd at 18:00 CET time'''. Open office hours are meant as a virtual space where anyone can talk to CEE Hub staff, ask questions, or discuss relevant CEE and Hub related topics. Please sign up for the upcoming session at following [[metawiki:Wikimedia CEE Hub/Office hours|Meta page]], as you can get the invitation link on time. We will be happy to see some of you. --[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 13:48, 28. ožujka 2023. (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=24715074 --> == <section begin="announcement-header" /> Report on voter comments from the revised Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines ratification vote<section end="announcement-header" /> == <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Universal Code of Conduct/Revised enforcement guidelines/Voting/Report/Email|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]]'' :''<div class="plainlinks">[[m:Universal Code of Conduct/Revised enforcement guidelines/Voting/Report/Email|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Revised enforcement guidelines/Voting/Report/Email}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' Hello all, The Universal Code of Conduct project team has completed the analysis of the comments accompanying the ratification vote on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Revised enforcement guidelines|revised Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines]]. All respondents to the vote had the opportunity to provide comments regarding the contents of the revised Enforcement Guidelines draft document. A total of 369 participants left comments in 18 languages; compared to 657 commenters in 27 languages in 2022. The Trust and Safety Policy team completed an analysis of these results, categorizing comments to identify major themes and areas of focus within the comments. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Revised enforcement guidelines/Voter comments report|The report is available in translated versions on Meta-wiki here]]'''. Please help translate into your language. Again, we are thankful to all who participated in the vote and discussions. More information about the Universal Code of Conduct and its Enforcement Guidelines can be found on Meta-wiki. On behalf of the Universal Code of Conduct project team,<section end="announcement-content" /> —[[Suradnik:AAkhmedova (WMF)|AAkhmedova (WMF)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:AAkhmedova (WMF)|razgovor]])</small> 12:28, 3. travnja 2023. (CEST) == <section begin="announcement-header" />Reminder: Office hours about updating the Wikimedia Terms of Use<section end="announcement-header" /> == <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Legal department/2023 ToU updates/Office hours/Reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]]'' :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Legal department/2023 ToU updates/Office hours/Reminder|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Legal department/2023 ToU updates/Office hours/Reminder|}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' Hello everyone, This a reminder that the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_department|Wikimedia Foundation Legal Department]] is hosting [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Legal department/2023 ToU updates/Office hours|office hours]] with community members about [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_department/2023_ToU_updates/Proposed_update|updating the Wikimedia Terms of Use]]. The office hours will be held on '''April 4, at 17:00 UTC to 18:30 UTC.''' See for more [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Legal department/2023 ToU updates/Office hours|details here on Meta]]. We hereby kindly invite you to participate in the discussion. Please note that this meeting will be held in English language and led by the members of the Wikimedia Foundation Legal Team, who will take and answer your questions. Facilitators from the Movement Strategy and Governance Team will provide the necessary assistance and other meeting-related services. On behalf of the Wikimedia Foundation Legal Team,<section end="announcement-content" /> —[[Suradnik:AAkhmedova (WMF)|AAkhmedova (WMF)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:AAkhmedova (WMF)|razgovor]])</small> 11:03, 4. travnja 2023. (CEST) == ''The Signpost'': 3 April 2023 == <div lang="en" dir="ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="-moz-column-count:2; -webkit-column-count:2; column-count:2;"> * From the editor: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-03/From the editor|Some long-overdue retractions]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-03/News and notes|Sounding out, a universal code of conduct, and dealing with AI]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-03/In the media|Twiddling Wikipedia during an online contest, and other news]] * Arbitration report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-03/Arbitration report|"World War II and the history of Jews in Poland" case is ongoing]] * Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-03/Featured content|Hail, poetry! Thou heav'n-born maid]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-03/Recent research|Language bias: Wikipedia captures at least the "silhouette of the elephant", unlike ChatGPT]] * From the archives: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-03/From the archives|April Fools' through the ages]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-03/Disinformation report|Sus socks support suits, seems systemic]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 07:25, 7. travnja 2023. (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Bri@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=24766128 --> == <section begin="announcement-header" /> Call for early input on the proposed Movement Charter ratification methodology<section end="announcement-header" /> == <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Movement Charter/Ratification/Ratification methodology review launch|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]]'' Hello all, The [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|Movement Charter Drafting Committee]] (MCDC) is collecting early input from the Wikimedia movement on the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification|proposed methodology for the ratification of the Movement Charter]] from '''April 10 to 28, 2023'''. Ratification of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Movement Charter]] is planned to take place in early 2024 according to the timeline. '''There are [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification|six questions]] that the MCDC requests your input on.''' Please share your feedback by: * Commenting on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter|Meta talk page]] * Commenting on the [https://forum.movement-strategy.org/t/movement-charter-ratification-methodology-community-review-from-10-28-april-2023/2930 Movement Strategy forum] * Joining the community conversation hours '''Conversation hours''' The MCDC also invites everyone interested in sharing their feedback on the proposed methodology to join the community conversation hours: * [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Community_Consultation#Community_conversation_#1:_18_April,_2023_at_10.00_UTC|Community conversation hour #1]]: '''18 April at 10:00 UTC''' ([https://zonestamp.toolforge.org/1681812036 your local time]) * [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Community_Consultation#Community_conversation_#2:_24_April_2023_at_17.00_UTC|Community conversation hour #2]]: '''24 April at 17:00 UTC''' ([https://zonestamp.toolforge.org/1682355603 your local time]) The language of conversation hours is English. On behalf of the Movement Charter Drafting Committee,<section end="announcement-content" /> —[[Suradnik:AAkhmedova (WMF)|AAkhmedova (WMF)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:AAkhmedova (WMF)|razgovor]])</small> 21:00, 11. travnja 2023. (CEST) == <section begin="announcement-header" /> Elections Committee: Call for New Members<section end="announcement-header" /> == <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections committee/Nominations/2023/Announcement|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]]'' :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections committee/Nominations/2023/Announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections committee/Nominations/2023/Announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' Hello everyone, The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections_committee|Wikimedia Foundation elections committee]] (Elections Committee) is, from today until April 24, seeking an additional 2–4 members to help facilitate the Wikimedia Foundation Board of Trustee (Board) selection process. The 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees election is being planned. New members are invited to join the Elections Committee. The Elections Committee oversees the Board of Trustees community seat selection process. Join the committee and contribute your valuable skills and ideas to the Trustee selection process. There are eight community- and affiliate-selected seats on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees|the Wikimedia Foundation Board]]. The wider Wikimedia community votes for community members to occupy these seats. In 2024, the Elections Committee will oversee this selection process for the community- and affiliate-selected seats with expiring terms. This process will be supported by the Wikimedia Foundation. Elections Committee members sign up for three-year terms and will be asked to [[phab:L37|sign a confidentiality agreement]]. Members can expect to contribute 2–5 hours per week before the selection process and 5–8 hours per week during the selection process. As an Elections Committee member, you will be responsible for: * Attending online meetings between now and the next election (mid-2024) * Attending onboarding and online training in May–June 2023 * Working with the Committee to fulfill its [[foundation:Special:MyLanguage/Elections_Committee_Charter|other responsibilities]] New members should have the following qualities: * Fluency in English * Responsiveness to email collaboration * Knowledge of the movement and movement governance If you would like to volunteer for this role, please '''submit your candidacy by April 24, 2023 23:59 [[:en:Anywhere on Earth|AoE (Anywhere on Earth)]] on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Nominations/2023|this Meta-Wiki page]]'''. You can [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/Wikimedia_Foundation_Elections_Committee_-_2023_Call_for_New_Members|'''read the full announcement here''']]. Thank you in advance for your interest! If you are not interested but know someone who might be, share this message with them. Please let me know if you have questions. On behalf of the Elections Committee,<br /><section end="announcement-content" /> —[[Suradnik:AAkhmedova (WMF)|AAkhmedova (WMF)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:AAkhmedova (WMF)|razgovor]])</small> 01:09, 15. travnja 2023. (CEST) == Office hour of the CEE Hub (2 May 2023) and updates from the CEE Hub == Hello everyone, We want to invite you to the third monthly office hour(s) that [[metawiki:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] will organize, where you can learn more about newly formed regional hub, and what CEE Hub can help you and your communities. The third session will take place on '''Tuesday, May 2^nd at 18:00 CEST time'''. Open office hours are meant as a virtual space where anyone can talk to CEE Hub staff, ask questions, or discuss relevant CEE and Hub related topics. You can find a link on the following [[metawiki:Wikimedia CEE Hub/Office hours|Meta page]]. If you don`t have a time to come on our Office hour, you can read more about development of the CEE Hub on our '''[[metawiki:Wikimedia CEE Hub/News|News page]]'''. We will be happy to see some of you. <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=24715074 --> == ''The Signpost'': 26 April 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-26/News and notes|Staff departures at Wikimedia Foundation, Jimbo hands in the bits, and graphs' zeppelin burns]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-26/In the media|Contested truth claims in Wikipedia]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-26/Obituary|Remembering David "DGG" Goodman]] * Arbitration report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-26/Arbitration report|Holocaust in Poland, Jimbo in the hot seat, and a desysopping]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-26/Opinion|What Jimbo's question revealed about scamming]] * Op-Ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-26/Op-Ed|Wikipedia as an anchor of truth]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-26/Special report|''Signpost'' statistics between years 2005 and 2022]] * News from the WMF: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-26/News from the WMF|Collective planning with the Wikimedia Foundation]] * Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-26/Featured content|In which we described the featured articles in rhyme again]] * From the archives: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-26/From the archives|April Fools' through the ages, part two]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-26/Humour|The law of hats]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-04-26/Traffic report|Long live machine, the future supreme]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 15:19, 26. travnja 2023. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=24906106 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Seeking volunteers for the next step in the Universal Code of Conduct process</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/U4C Building Committee/Nominations/Announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/U4C Building Committee/Nominations/Announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' Hello, As follow-up to [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikimedia-l@lists.wikimedia.org/message/IOMVS7W75ZYMABQGOQ2QH2JAURC3CHGH/ the message about the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines] by Wikimedia Foundation Board of Trustees Vice Chair, Shani Evenstein Sigalov, I am reaching out about the next steps. I want to bring your attention to the next stage of the Universal Code of Conduct process, which is forming a building committee for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C). I invite community members with experience and deep interest in community health and governance to nominate themselves to be part of the U4C building committee, which needs people who are: * Community members in good standing * Knowledgeable about movement community processes, such as, but not limited to, policy drafting, participatory decision making, and application of existing rules and policies on Wikimedia projects * Aware and appreciative of the diversity of the movement, such as, but not limited to, languages spoken, identity, geography, and project type * Committed to participate for the entire U4C Building Committee period from mid-May - December 2023 * Comfortable with engaging in difficult, but productive conversations * Confidently able to communicate in English The Building Committee shall consist of volunteer community members, affiliate board or staff, and Wikimedia Foundation staff. The Universal Code of Conduct has been a process strengthened by the skills and knowledge of the community and I look forward to what the U4C Building Committee creates. If you are interested in joining the Building Committee, please either [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/U4C_Building_Committee/Nominations|sign up on the Meta-Wiki page]], or contact ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org by May 12, 2023. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/U4C_Building_Committee|Read more on Meta-Wiki]]'''. Best regards,<br /><section end="announcement-content" /> </div> [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 21:00, 26. travnja 2023. (CEST) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=24941045 --> == ''The Signpost'': 8 May 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"><div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's weekly journal about Wikipedia and Wikimedia''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-08/News and notes|New legal "deVLOPments" in the EU]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-08/In the media|Vivek's smelly socks, online safety, and politics]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-08/Recent research|Gender, race and notability in deletion discussions]] * Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-08/Featured content|I wrote a poem for each article, I found rhymes for all the lists; <br />My first featured picture of this year now finally exists!]] * Arbitration report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-08/Arbitration report|"World War II and the history of Jews in Poland" approaches conclusion]] * News from the WMF: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-08/News from the WMF|Planning together with the Wikimedia Foundation]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-08/Special report|There Shall Be Seasons Refreshing – Stories from WikiConference India 2023]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 06:26, 8. svibnja 2023. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --></div></div> <!-- Message sent by User:Bri@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=24990251 --> == News about upcoming sessions and the CEE Newsletter == Hello everyone, [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] has two major announcement for the upcoming week: * Next [[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch up]] – youth edition will take place on May 16th 2023, 18:00-19:00 CEST. Please register for the event using the [https://docs.google.com/forms/d/14xTqCXTH_CKmScGoQ_COjuHtwNziCKITRIssre-a7SQ/edit following link]. This meeting is a part of already established CEE Catch up concept. The goal of the meeting is to gather young CEE Wikimedians/Wikipedians (up to 26 years old) and people who are older than 26 and who are interested in learning about and from youth. * Learning session dedicated to [[:m:Grants:MSIG/About|Movement Strategy Implementation Grants]], where you can learn how is the process for applying this type of grants, and to learn from first hand about two such funded initiatives in the CEE Region. This session will take place on May 17th 2023, 18:00-19:20 CEST. Please register for the event using the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfW9TASrl_tiiqcBsgK725tianZlv82_I3qA9CaZGrTlJ_P8g/viewform?usp=sf_link following link]. '''CEE Newsletter is back!''' You can wrote first renewed edition of the CEE Newsletter [[:m:CEE/Newsletter/January-April 2023|here]]. ''Important remark'': The CEE Newsletter is open for new members in the editorial team, so please show your interest by writing an email to the CEE Hub staff. <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=24715074 --> == Reminder about registration and submissions for Wikimedia CEE Meeting 2023 == Dear all, we would like to remind you about submission and registration deadlines for [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2023|Wikimedia CEE Meeting 2023]], which are approaching. If you haven’t [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2023/Registration|registered]] and/or sent your [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2023/Submissions|submissions]], there is still time to do so. CEE Meeting is a place where we get a chance to share our learning and experience with the region and we are all looking forward to seeing many of you in this September in Tbilisi (Georgia). If you want some assistance or advice from us, especially related to preparing your presentations, please contact [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], we will be happy to support you. (barbara.klen@wmceehub.org and toni.ristovski@wmceehub.org) Toni Ristovski, on behalf of the CEE Hub staff --[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 12:02, 17. svibnja 2023. (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=25031695 --> == ''The Signpost'': 22 May 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-22/News and notes|Golden parachutes: Record severance payments at Wikimedia Foundation]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-22/In the media|History, propaganda and censorship]] * Arbitration report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-22/Arbitration report|Final decision in "World War II and the history of Jews in Poland"]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-22/Recent research|Create or curate, cooperate or compete? Game theory for Wikipedia editors]] * Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-22/Featured content|A very musical week for featured articles]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-22/Traffic report|Coronation, chatbot, celebs]] * WikiProject report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-05-22/WikiProject report|Wikipedians Convene for Queering Wikipedia 2023: The First International LGBT+ Wikipedia Conference]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 10:41, 22. svibnja 2023. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=24998606 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Selection of the U4C Building Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> The next stage in the Universal Code of Conduct process is establishing a Building Committee to create the charter for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C). The Building Committee has been selected. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/U4C_Building_Committee|Read about the members and the work ahead on Meta-wiki]].<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Project|UCoC Project Team]], 06:20, 27. svibnja 2023. (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=25018085 --> == ''The Signpost'': 5 June 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-06-05/News and notes|WMRU director forks new 'pedia, birds flap in top '22 piccy, WMF weighs in on Indian gov's map axe plea]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-06-05/In the media|Section 230 stands tall, WP vs. UK bill, Miss Information dissed again]] * Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-06-05/Featured content|Poetry under pressure]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-06-05/Traffic report|Celebs, controversies and a chatbot in the public eye]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 03:24, 5. lipnja 2023. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=25064021 --> == Wikipedia with CC-BY-SA 4.0 now == Now, the Wikipedia content is under license [https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/ CC-BY-SA 4.0] ([https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikimedia-l@lists.wikimedia.org/thread/7G6XPWZPQFLZ2JANN3ZX6RT4DVUI3HZQ/#7G6XPWZPQFLZ2JANN3ZX6RT4DVUI3HZQ official news]). [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 02:07, 9. lipnja 2023. (CEST) == ''The Signpost'': 19 June 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-06-19/News and notes|WMF Terms of Use now in force, new Creative Commons licensing]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-06-19/In the media|English WP editor glocked after BLP row on Italian 'pedia]] * Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-06-19/Featured content|Content, featured]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-06-19/Recent research|Hoaxers prefer currently-popular topics]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 12:11, 19. lipnja 2023. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=25152768 --> == General survey about grants, tools and support from the CEE Hub == [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] created one general survey where we aim to collect information and opinions about several important topics that we believe all of you have experience in at some level. The survey has three main topics: experience with grants and opinions, what kind of tools you used and want to use, and also what kind of support you want to have from the CEE Hub, which will help us in shaping the second year of the CEE Hub. '''Please dedicate 15 minutes of your free time and submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdvwAVASlWBuCE2XZneYuSCGgYE-6sPNvM4RpPhfZnM_z4Fag/viewform?usp=sf_link on this link].''' --Toni Ristovski, on behalf of the CEE Hub staff [[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 11:31, 20. lipnja 2023. (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=25178510 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Announcing the new Elections Committee members</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections committee/Nominatons/2023/Announcement - new members|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]]'' :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections committee/Nominatons/2023/Announcement - new members|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections committee/Nominatons/2023/Announcement - new members}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' Hello there, We are glad to announce [[listarchive:list/wikimedia-l@lists.wikimedia.org/message/4TALOUFPAP2VDBR27GKRVOP7IGQYU3DB/|the new members and advisors of the Elections Committee]]. The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections_committee|Elections Committee]] assists with the design and implementation of the process to select Community- and Affiliate-Selected trustees for the Wikimedia Foundation Board of Trustees. After an open nomination process, the strongest candidates spoke with the Board and four candidates were asked to join the Elections Committee. Four other candidates were asked to participate as advisors. Thank you to all the community members who submitted their names for consideration. We look forward to working with the Elections Committee in the near future. On behalf of the Wikimedia Foundation Board of Trustees,<br /><section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 20:00, 28. lipnja 2023. (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=25018085 --> == ''The Signpost'': 3 July 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-03/News and notes|Online Safety Bill: Wikimedia Foundation and Wikimedia UK launch open letter]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-03/Disinformation report|Imploded submersible outfit foiled trying to sing own praises on Wikipedia]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-03/In the media|Journo proposes mass Wiki dox, sponsored articles on Fandom, Section 230 discussed]] * Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-03/Featured content|Incensed]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-03/Traffic report|Are you afraid of spiders? Arnold? The Idol? ChatGPT?]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-03/Humour|United Nations dispatches peacekeeping force to Wikipedia policy discussions]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 10:17, 3. srpnja 2023. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=25180371 --> == ''The Signpost'': 17 July 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-17/News and notes|Big bux hidden beneath wine-dark sea as we wait for the Tides to go out?]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-17/In the media|Tentacles of Emirates plot attempt to ensnare Wikipedia]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-17/Obituary|David Thomsen (Dthomsen8) and Ingo Koll (Kipala)]] * News from the WMF: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-17/News from the WMF|ABC for Fundraising: Advancing Banner Collaboration for fundraising campaigns]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-17/In focus|Are the children of celebrities over-represented in French cinema?]] * Tips and tricks: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-17/Tips and tricks|What automation can do for you (and your WikiProject)]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-17/Recent research|Wikipedia-grounded chatbot "outperforms all baselines" on factual accuracy]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-17/Humour|New fringe theories to be introduced]] * Cobwebs: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-17/Cobwebs|If you're reading this, you're probably on a desktop]] * Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-17/Featured content|Scrollin', scrollin', scrollin', keep those readers scrollin', got to keep on scrollin', Rawhide!]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-07-17/Traffic report|The Idol becomes the Master]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 11:03, 17. srpnja 2023. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=25275917 --> == Upcoming CEE Catch up – Supporting community health == Hello everyone, [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] invites community members to a next [[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]] which will focus on '''community health'''. The meeting will take place on '''''July 31st, 2023, 18:00-19:00 CEST'''''. You can sign up for the event on our [[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|Meta]] page, where you simply just add your username and we will send you a link for the event. The goal of the session is to gather everyone interested to hear more about practices WMF and different Wikimedia affiliates have established to protect (mental) health and wellbeing of volunteers. The session is interesting for everyone who wants to know about supporting community health or if you want to learn how to implement some new practices in your affiliate/community. --Toni Ristovski, on behalf of the CEE Hub staff [[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 15:02, 18. srpnja 2023. (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=25178510 --> == ''The Signpost'': 1 August 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-01/News and notes|City officials attempt to doxx Wikipedians, Ruwiki founder banned, WMF launches Mastodon server]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-01/In the media|Truth, AI, bull from politicians, and climate change]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-01/Disinformation report|Hot climate, hot hit, hot money, hot news hot off the presses!]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-01/Obituary|Donald Cram, Peter McCawley, and Eagleash]] * Tips and tricks: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-01/Tips and tricks|Citation tools for dummies!]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-01/Humour|Does Wikipedia present neutral perspectives?]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-01/In focus|''Journals cited by Wikipedia'']] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-01/Opinion|Are global bans the last step?]] * Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-01/Featured content|Featured Content, 1 to 15 July]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-01/Traffic report|Come on Oppie, let's go party]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 05:40, 1. kolovoza 2023. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=25312130 --> == ''The Signpost'': 15 August 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-15/News and notes|Dude, Where's My Donations? Wikimedia Foundation announces another million in grants for non-Wikimedia-related projects]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-15/In the media|An accusation of bias from Brazil, a lawsuit from Portugal, plagiarism from Florida]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-15/In focus|2023 Good Article Nomination drive is underway: get your barnstars here!]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-15/Special report|Thirteen years later, why are most administrators still from 2005?]] * Tips and tricks: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-15/Tips and tricks|How to find images for your articles, check their copyright, upload them, and restore them]] * Cobwebs: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-15/Cobwebs|Getting serious about writing]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-15/Opinion|Copyright trolls, or the last beautiful free souls on this planet?]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-15/Serendipity|Why I stopped taking photographs almost altogether]] * Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-15/Featured content|Barbenheimer confirmed]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-15/Humour|Arbitration Committee to accept case against Right Honorable Frimbley Cantingham, 15th Viscount Bellington-upon-Porkshire]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-15/Traffic report|Come on in, and pull yourself up a chair]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 16:19, 15. kolovoza 2023. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=25463725 --> == Global bot flag request for Lingua Libre Bot == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> : <small>Apologies for sending this message solely in English. {{int:please-translate}}.</small> {{int:hello}}, This is a notice pursuant the [[:m:Special:MyLanguage/Bot policy|global bot policy]], to inform you that [[:m:User:Lingua Libre Bot|Lingua Libre Bot]] is requesting approval to operate as a global bot. The discussion can be found at [[:m:Special:MyLanguage/Steward_requests/Bot_status#Lingua_Libre_Bot|Steward requests/Bot status]] in Meta-Wiki. All Wikimedia Community members can participate in the discussion if they so wish. {{int:thank-you}} <small>''You are receiving this message because this page is listed in the [[:m:Bot policy/New global bot discussion|list of pages to notify]] about new global bot discussions. If you no longer wish to be notified, you may remove this page from that list at any time.''</small> <bdi lang="en" dir="ltr">--[[m:User:MarcoAurelio|MA]] ([[m:User talk:MarcoAurelio|razgovor]]) 13:04, 21. kolovoza 2023. (CEST)</bdi> </div> <!-- Message sent by User:MarcoAurelio@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Bot_policy/New_global_bot_discussion&oldid=25384075 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Review the Charter for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/U4C Building Committee/Announcement - Review|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/U4C Building Committee/Announcement - Review}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' Hello all, I am pleased to share the next step in the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]] work. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) draft charter]] is now ready for your review. The [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|Enforcement Guidelines]] require a [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines#4.5_U4C_Building_Committee|Building Committee]] form to draft a charter that outlines procedures and details for a global committee to be called the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines#4._UCoC_Coordinating_Committee_(U4C)|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]]. Over the past few months, the U4C Building Committee worked together as a group to discuss and draft the U4C charter. The U4C Building Committee welcomes feedback about the draft charter now through 22 September 2023. After that date, the U4C Building Committee will revise the charter as needed and a community vote will open shortly afterward. Join the conversation during the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/U4C Building Committee#Conversation hours|conversation hours]] or on [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|Meta-wiki]]. Best,<br /><section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]], on behalf of the U4C Building Committee, 17:35, 28. kolovoza 2023. (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=25392152 --> == ''The Signpost'': 31 August 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * From the editor: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-31/From the editor|Beta version of signpost.news now online]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-31/News and notes|You like RecentChanges?]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-31/In the media|Taking it sleazy]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-31/Recent research|The five barriers that impede "stitching" collaboration between Commons and Wikipedia]] * Draftspace: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-31/Draftspace|Bad Jokes and Other Draftspace Novelties]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-31/Humour|The Dehumourification Plan]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-08-31/Traffic report|Raise your drinking glass, here's to yesterday]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 02:45, 31. kolovoza 2023. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=25528894 --> == ''The Signpost'': 16 September 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-09-16/News and notes|Wikimedia power sharing – just an advisory role for the volunteer community?]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-09-16/In the media|"Just flirting", going Dutch and Shapps for the defence?]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-09-16/Obituary|Nosebagbear]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-09-16/Serendipity|Yea, though I walk through the valley of the shadow of death, I will fear no paywall, for thou, Wikipedia Library, art with me]] * Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-09-16/Featured content|Catching up]] * Concept: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-09-16/Concept|Strange portal opened by CERN researchers brings Wikipedia articles from "other worlds"]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-09-16/Traffic report|Some of it's magic, some of it's tragic]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 06:38, 16. rujna 2023. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=25586584 --> == ''The Signpost'': 3 October 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-03/News and notes|Wikimedia Endowment financial statement published]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-03/In the media|History is written by whoever can harness the most editors]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-03/Recent research|Readers prefer ChatGPT over Wikipedia; concerns about limiting "anyone can edit" principle "may be overstated"]] * Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-03/Featured content|By your logic,]] * Concept: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-03/Concept|Wikipedia policies from other worlds: WP:NOANTLERS]] * Poetry: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-03/Poetry|"The Sight"]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-03/Traffic report|There shall be no slaves in the land of lands, it's a Bollywood jam]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 22:32, 3. listopada 2023. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=25667606 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">== Opportunities open for the Affiliations Committee, Ombuds commission, and the Case Review Committee ==</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> <div style="margin:.2em 0 .5em;margin-{{#switch:{{PAGELANGUAGE}}|ar|arc|ary|arz|azb|bcc|bgn|ckb|bqi|dv|fa|fa-af|glk|ha-arab|he|kk-arab|kk-cn|ks|ku-arab|ms-arab|mzn|pnb|prd|ps|sd|ug|ur|ydd|yi=right|left}}:3ex;"> [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Legal department/Committee appointments/Announcement/Short|''You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.'']] ''<span class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Legal department/Committee appointments/Announcement/Short|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Legal department/Committee appointments/Announcement/Short}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</span>''</div> Hi everyone! The [[m:Special:MyLanguage/Affiliations Committee|Affiliations Committee]] (AffCom), [[m:Special:MyLanguage/Ombuds_commission|Ombuds commission]] (OC), and the [[m:Special:MyLanguage/Trust_and_Safety/Case_Review_Committee|Case Review Committee]] (CRC) are looking for new members. These volunteer groups provide important structural and oversight support for the community and movement. People are encouraged to nominate themselves or encourage others they feel would contribute to these groups to apply. There is more information about the roles of the groups, the skills needed, and the opportunity to apply on the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Legal department/Committee appointments|'''Meta-wiki page''']]. On behalf of the Committee Support team,<br /><section end="announcement-content" /> </div> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ~ [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 18:41, 9. listopada 2023. (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=25570445 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Review and comment on the 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees selection rules package</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/wiki/Wikimedia Foundation elections/2024/Announcement/Rules package review - short| You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]]'' :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/wiki/Wikimedia Foundation elections/2024/Announcement/Rules package review - short|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:wiki/Wikimedia Foundation elections/2024/Announcement/Rules package review - short}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' Dear all, Please review and comment on the Wikimedia Foundation Board of Trustees selection rules package from now until 29 October 2023. The selection rules package was based on older versions by the Elections Committee and will be used in the 2024 Board of Trustees selection. Providing your comments now will help them provide a smoother, better Board selection process. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|More on the Meta-wiki page]]. Best, Katie Chan <br> Chair of the Elections Committee<br /><section end="announcement-content" /> </div> 03:12, 17. listopada 2023. (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=25570445 --> == ''The Signpost'': 23 October 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-23/News and notes|Where have all the administrators gone?]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-23/In the media|Thirst traps, the fastest loading sites on the web, and the original collaborative writing]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-23/Gallery|Before and After: Why you don't need to know how to restore images to make massive improvements]] * Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-23/Featured content|Yo, ho! Blow the man down!]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-23/Traffic report|The calm and the storm]] * News from Diff: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-23/News from Diff|Sawtpedia: Giving a Voice to Wikipedia Using QR Codes]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-10-23/Humour|New citation template introduced for divine revelations, drug use, and really thinking about it]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 09:02, 23. listopada 2023. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=25777554 --> == ''The Signpost'': 6 November 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * Arbitration report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-06/Arbitration report|Admin bewilderingly unmasks self as sockpuppet of other admin who was extremely banned in 2015]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-06/In the media|UK gov bigwig accused of ripping off WP articles for book, Wikipedians accused of being dicks by a rich man]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-06/News and notes|Board candidacy process posted, editors protest WMF privacy measure, sweet meetups]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-06/Opinion|An open letter to Elon Musk]] * WikiCup report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-06/WikiCup report|The WikiCup 2023]] * News from Wiki Ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-06/News from Wiki Ed|Equity lists on Wikipedia]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-06/Recent research|How English Wikipedia drove out fringe editors over two decades]] * Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-06/Featured content|Like putting a golf course in a historic site.]] * Wikidata: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-06/Wikidata|Evaluating qualitative systemic bias in large article sets on Wikipedia]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-06/Traffic report|Cricket jumpscare]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 04:46, 6. studenoga 2023. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=25812995 --> == Office hour of the CEE Hub (6 November 2023) == Hello everyone, We want to invite you to the ninth monthly office hour(s) that [[metawiki:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] will organise, where you can learn more about newly formed regional hub, and what CEE Hub can help you and your communities. The ninth session will take place on '''Monday, November 6<sup>th</sup> at 17:00 CET time'''. Open office hours are meant as a virtual space where anyone can talk to CEE Hub staff, ask questions, or discuss relevant CEE and Hub related topics. You can find a link on the following [[metawiki:Wikimedia CEE Hub/Office hours|Meta page]]. If you don`t have a time to come on our Office hour, you can read more about development of the CEE Hub on our '''[[metawiki:Wikimedia CEE Hub/News|News page]]'''. We will be happy to see some of you. --[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 10:29, 6. studenoga 2023. (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=25178510 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Coming soon: Reference Previews</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="ReferencePreviewsDefault"/> [[File:Example_of_a_Reference_Preview.png|right|300px]] A new feature is coming to your wiki soon: Reference Previews are popups for references. Such popups have existed on wikis as local gadgets for many years. Now there is a central solution, available on all wikis, and consistent with the [[mw:Special:MyLanguage/Page Previews|PagePreviews feature]]. Reference Previews will be visible to everyone, including readers. If you don’t want to see them, [[m:WMDE Technical Wishes/ReferencePreviews#Opt-out feature|you can opt out]]. If you are [[Special:Preferences#mw-prefsection-gadgets|using the gadgets]] Reference Tooltips or Navigation Popups, you won’t see Reference Previews unless you disable the gadget. Reference Previews have been a beta feature on many wikis since 2019, and a default feature on some since 2021. Deployment is planned for November 22. * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Reference Previews|Help page]] * [[m:WMDE Technical Wishes/ReferencePreviews|Project page with more information (in English)]]. * Feedback is welcome [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/ReferencePreviews|on this talk page]]. -- For [[m:WMDE Technical Wishes|Wikimedia Deutschland’s Technical Wishes]] team, <section end="ReferencePreviewsDefault"/> </div> [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]], 14:11, 15. studenoga 2023. (CET) <!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=25866958 --> == ''The Signpost'': 20 November 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-20/In the media|Propaganda and photos, lunatics and a lunar backup]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-20/News and notes|Update on Wikimedia's financial health]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-20/Traffic report|If it bleeds, it leads]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-20/Recent research|Canceling disputes as the real function of ArbCom]] * Wikimania: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-11-20/Wikimania|Wikimania 2024 scholarships]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 10:45, 20. studenoga 2023. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=25866860 --> == ''The Signpost'': 4 December 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-04/News and notes|Beeblebrox ejected from Arbitration Committee following posts on Wikipediocracy]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-04/In the media|Turmoil on Hebrew Wikipedia, grave dancing, Olga's impact and inspiring Bhutanese nuns]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-04/Disinformation report|"Wikipedia and the assault on history"]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-04/In focus|Tens of thousands of freely available sources flagged]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-04/Comix|Bold comics for a new age]] * Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-04/Essay|I am going to die]] * Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-04/Featured content|Real gangsters move in silence]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-04/Traffic report|And it's hard to watch some cricket, in the cold November Rain]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-04/Humour|Mandy Rice-Davis Applies]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 11:11, 4. prosinca 2023. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=25919722 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">(New) Feature on [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:Kartographer|Kartographer]]: Adding geopoints via QID</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="Body"/>Since September 2022, it is possible to create geopoints using a QID. Many wiki contributors have asked for this feature, but it is not being used much. Therefore, we would like to remind you about it. More information can be found on the [[M:WMDE_Technical_Wishes/Geoinformation/Geopoints via QID|project page]]. If you have any comments, please let us know on the [[M:Talk:WMDE Technical Wishes/Geoinformation/Geopoints via QID|talk page]]. – Best regards, the team of Technical Wishes at Wikimedia Deutschland <section end="Body"/> </div> [[M:User:Thereza Mengs (WMDE)|Thereza Mengs (WMDE)]] 13:31, 13. prosinca 2023. (CET) <!-- Message sent by User:Thereza Mengs (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=25955829 --> == ''The Signpost'': 24 December 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/Special report|Did the Chinese Communist Party send astroturfers to sabotage a hacktivist's Wikipedia article?]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/News and notes|The Italian Public Domain wars continue, Wikimedia RU set to dissolve, and a recap of WLM 2023]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/In the media|Consider the humble fork]] * Discussion report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/Discussion report|Arabic Wikipedia blackout; Wikimedians discuss SpongeBob, copyrights, and AI]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/In focus|Liquidation of Wikimedia RU]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/Technology report|Dark mode is coming]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/Recent research|"LLMs Know More, Hallucinate Less" with Wikidata]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/Gallery|A feast of holidays and carols]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/Comix|Lollus lmaois 200C tincture]] * Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/Crossword|when the crossword is sus]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/Traffic report|What's the big deal? I'm an animal!]] * From the editor: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/From the editor|A piccy iz worth OVAR 9000!!!11oneone! wordz ^_^]] * Apocrypha: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/Apocrypha|Local editor discovered 1,380 lost subheadings in ancient Signpost scrolls. And what he found was shocking.]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/Humour|Guess the joke contest]] * BJAODN: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2023-12-24/BJAODN|Bad jokes and other deleted nonsense]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 11:00, 24. prosinca 2023. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:Evad37/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=25972416 --> == TOP 50 user pageviews on hrwiki (year 2023) == <pre> 1 2798319 Glavna_stranica 2 852851 Facebook 3 764363 Posebno:Traži 4 650730 Super_Mario_Bros._Film 5 405165 Hrvatska 6 285569 Zagreb 7 262822 Izrael 8 227045 Carles_Puigdemont 9 222265 Horoskop 10 216212 Bosna_i_Hercegovina 11 210777 Država_Palestina 12 205099 Kumovi_(televizijska_serija) 13 197296 YouTube 14 192633 Split 15 182191 Rodbinski_nazivi 16 181961 Nikola_Tesla 17 161502 Sarajevo 18 156081 Europska_unija 19 155936 Rijeka 20 153706 Domovinski_rat 21 152675 Luka_Modrić 22 149519 Zadar 23 143573 Drugi_svjetski_rat 24 141539 Mostar 25 138897 Prvi_svjetski_rat 26 136679 Kosovo 27 133679 UEFA_Liga_prvaka 28 133059 Njemačka 29 133058 Osijek 30 132423 Sedam_smrtnih_grijeha 31 130276 HNK_Hajduk_Split 32 130134 RMS_Titanic 33 128033 Dodatak:Popis_pozivnih_brojeva_u_Hrvatskoj 34 124229 Turska 35 124201 Portal:Životopis 36 121662 Let_3 37 120441 Dubrovnik 38 120313 Operacija_Oluja 39 119845 Sjedinjene_Američke_Države 40 119438 Google_prevoditelj 41 118606 Posebno:Nedavne_promjene 42 116779 Srbija 43 116327 Hrvatska_radiotelevizija 44 113781 Ukrajina 45 113718 Jutarnji_list 46 113165 Hrvatska_nogometna_reprezentacija 47 109908 Josip_Broz_Tito 48 109331 Novak_Đoković 49 108587 GNK_Dinamo_Zagreb 50 108206 Rusija</pre> Source: https://archive.org/details/2023-top_2k_user_pageviews [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 00:06, 3. siječnja 2024. (CET) == Reusing references: Can we look over your shoulder? == ''Apologies for writing in English.'' The Technical Wishes team at Wikimedia Deutschland is planning to [[m:WMDE Technical Wishes/Reusing references|make reusing references easier]]. For our research, we are looking for wiki contributors willing to show us how they are interacting with references. * The format will be a 1-hour video call, where you would share your screen. [https://wikimedia.sslsurvey.de/User-research-into-Reusing-References-Sign-up-Form-2024/en/ More information here]. * Interviews can be conducted in English, German or Dutch. * [[mw:WMDE_Engineering/Participate_in_UX_Activities#Compensation|Compensation is available]]. * Sessions will be held in January and February. * [https://wikimedia.sslsurvey.de/User-research-into-Reusing-References-Sign-up-Form-2024/en/ Sign up here if you are interested.] * Please note that we probably won’t be able to have sessions with everyone who is interested. Our UX researcher will try to create a good balance of wiki contributors, e.g. in terms of wiki experience, tech experience, editing preferences, gender, disability and more. If you’re a fit, she will reach out to you to schedule an appointment. We’re looking forward to seeing you, [[m:User:Thereza Mengs (WMDE)| Thereza Mengs (WMDE)]] <!-- Message sent by User:Thereza Mengs (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=25956752 --> == ''The Signpost'': 10 January 2024 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * From the editor: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-10/From the editor|NINETEEN MORE YEARS! NINETEEN MORE YEARS!]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-10/Special report|Public Domain Day 2024]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-10/Technology report|Wikipedia: A Multigenerational Pursuit]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-10/News and notes|In other news ... see ya in court!]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-10/In focus|The long road of a featured article candidate]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-10/In the media|What is plagiarism? Oklahoma Disneyland? Reaching a human being at Wikipedia?]] * WikiProject report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-10/WikiProject report|WikiProjects Israel and Palestine]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-10/Obituary|Anthony Bradbury]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-10/Traffic report|The most viewed articles of 2023]] * Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-10/Crossword|everybody gangsta till the style sheets start cascading]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-10/Comix|Conflict resolution]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 13:51, 12. siječnja 2024. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=26044843 --> == Feminism and Folklore 2024 == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2024 logo.svg|centre|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <center>''{{int:please-translate}}''</center> Dear Wiki Community, You are humbly invited to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2024|Feminism and Folklore 2024]]''' writing competition from February 1, 2023, to March 31, 2023 on your local Wikipedia. This year, Feminism and Folklore will focus on feminism, women's issues, and gender-focused topics for the project, with a [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2024|Wiki Loves Folklore]] gender gap focus and a folk culture theme on Wikipedia. You can help Wikipedia's coverage of folklore from your area by writing or improving articles about things like folk festivals, folk dances, folk music, women and queer folklore figures, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales, and more. Users can help create new articles, expand or translate from a generated list of suggested articles. Organisers are requested to work on the following action items to sign up their communities for the project: # Create a page for the contest on the local wiki. # Set up a campaign on '''CampWiz''' tool. # Create the local list and mention the timeline and local and international prizes. # Request local admins for site notice. # Link the local page and the CampWiz link on the [[:m:Feminism and Folklore 2024/Project Page|meta project page]]. This year, the Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced two new tools to enhance support for the campaign. These tools include the '''Article List Generator by Topic''' and '''CampWiz'''. The Article List Generator by Topic enables users to identify articles on the English Wikipedia that are not present in their native language Wikipedia. Users can customize their selection criteria, and the tool will present a table showcasing the missing articles along with suggested titles. Additionally, users have the option to download the list in both CSV and wikitable formats. Notably, the CampWiz tool will be employed for the project for the first time, empowering users to effectively host the project with a jury. Both tools are now available for use in the campaign. [https://tools.wikilovesfolklore.org/ '''Click here to access these tools'''] Learn more about the contest and prizes on our [[:m:Feminism and Folklore 2024|project page]]. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2024/Project Page|meta talk page]] or by email us if you need any assistance. We look forward to your immense coordination. Thank you and Best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2024|Feminism and Folklore 2024 International Team]]''' ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 08:26, 18. siječnja 2024. (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Dear Wiki Community, You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2024|Wiki Loves Folklore 2024]]''' an international photography contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 31st''' of March. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2024 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2024/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2024/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2024|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' -- [[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 08:26, 18. siječnja 2024. (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=23942484 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Vote on the Charter for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/wiki/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter/Announcement - voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:wiki/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter/Announcement - voting opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, I am reaching out to you today to announce that the voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) Charter is now open. Community members may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter/Voter_information|cast their vote and provide comments about the charter via SecurePoll]] now through '''2 February 2024'''. Those of you who voiced your opinions during the development of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|UCoC Enforcement Guidelines]] will find this process familiar. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|current version of the U4C Charter]] is on Meta-wiki with translations available. Read the charter, go vote and share this note with others in your community. I can confidently say the U4C Building Committee looks forward to your participation. On behalf of the UCoC Project team,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 19:08, 19. siječnja 2024. (CET) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=25853527 --> == ''The Signpost'': 31 January 2024 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-31/News and notes|Wikipedian Osama Khalid celebrated his 30th birthday in jail]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-31/Opinion|Until it happens to you]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-31/Disinformation report|How paid editors squeeze you dry]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-31/In the media|Katherine Maher new NPR CEO, go check Wikipedia, race in the race]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-31/In focus|The long road of a featured article candidate, part 2]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-31/Recent research|Croatian takeover was enabled by "lack of bureaucratic openness and rules constraining [admins]"]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-31/Comix|We've all got to start somewhere]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-01-31/Traffic report|DJ, gonna burn this goddamn house right down]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 16:16, 31. siječnja 2024. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:Bri@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=26086360 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Last days to vote on the Charter for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/wiki/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter/Announcement - voting reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:wiki/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter/Announcement - voting reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, I am reaching out to you today to remind you that the voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) charter will close on '''2 February 2024'''. Community members may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter/Voter_information|cast their vote and provide comments about the charter via SecurePoll]]. Those of you who voiced your opinions during the development of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|UCoC Enforcement Guidelines]] will find this process familiar. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|current version of the U4C charter]] is on Meta-wiki with translations available. Read the charter, go vote and share this note with others in your community. I can confidently say the U4C Building Committee looks forward to your participation. On behalf of the UCoC Project team,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 18:00, 31. siječnja 2024. (CET) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=25853527 --> == Request for global bot flag for CommonsDelinker == Hello! This is a notification to let you know that a new request for the [[m:Special:MyLanguage/Bot policy#Global bots|global bot]] flag for [[Special:Contributions/CommonsDelinker|CommonsDelinker]] has been started. Please note that the request will remain open for 14 days starting today. You can leave a comment or opinion on [[m:Steward requests/Bot status#Global bot status requests|the relevant page]]! Best regards --[[m:User:Superpes15|Superpes15]] ([[m:User talk:Superpes15|talk]]) <!-- Message sent by User:Superpes15@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Bot_policy/New_global_bot_discussion&oldid=25384075 --> == Wikimedia Community Fund (General Support Fund) Round 2 announcement == :''[[m:Special:MyLanguage/Grants:Programs/Wikimedia_Community_Fund/2023-24_Round_2_Announcement|You can find this message translated into additional languages on Meta-Wiki.]]'' Hello all, the Community Resources team at Wikimedia Foundation announced the upcoming round 2 for the [[m:Special/MyLanguage/Grants:Programs/Wikimedia Community Fund/General Support Fund|General Support Fund]], which will run from February through May 2024. The Wikimedia Community Fund's General Support Fund provides flexible support for long-term projects contributing to Wikimedia projects. In the announcement, you can find information for new and returning applicants, as well as details about the round timeline and grant budgets. We will also reach out to you during the community review period. [[m:Special:MyLanguage/Grants:Programs/Wikimedia_Community_Fund/2023-24_Round_2_Announcement|Read the full announcement on Meta-Wiki]]. On behalf of the Community Resources team, --[[Suradnik:I JethroBT (WMF)|I JethroBT (WMF)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:I JethroBT (WMF)|razgovor]])</small> 23:03, 8. veljače 2024. (CET) == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Announcing the results of the UCoC Coordinating Committee Charter ratification vote</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/wiki/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter/Announcement - results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:wiki/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter/Announcement - results}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, Thank you everyone for following the progress of the Universal Code of Conduct. I am writing to you today to announce the outcome of the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter/Voter_information|ratification vote]] on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee Charter]]. 1746 contributors voted in this ratification vote with 1249 voters supporting the Charter and 420 voters not. The ratification vote process allowed for voters to provide comments about the Charter. A report of voting statistics and a summary of voter comments will be published on Meta-wiki in the coming weeks. Please look forward to hearing about the next steps soon. On behalf of the UCoC Project team,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 19:23, 12. veljače 2024. (CET) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26160150 --> == ''The Signpost'': 13 February 2024 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-02-13/News and notes|Wikimedia Russia director declared "foreign agent" by Russian gov; EU prepares to pile on the papers]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-02-13/Disinformation report|How low can the scammers go?]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-02-13/Gallery|Before and After: Why you don't need to touch grass to dramatically improve images of flora and fauna]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-02-13/In the media|Speaking in tongues, toeing the line, and dressing the part]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-02-13/Serendipity|Is this guy the same as the one who was a Nazi?]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-02-13/Traffic report|Griselda, Nikki, Carl, Jannik and two types of football]] * Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-02-13/Crossword|Our crossword to bear]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-02-13/Comix|Strongly]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 05:38, 13. veljače 2024. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=26223997 --> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2024: We are back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:UCDM 2024 general.jpg|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the forth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2024|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from 1st until 31st March 2024. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design and cultural phenomena of Ukraine that are now part of world heritage. We accept contribution in every language! The most active contesters will receive prizes.<br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia in your language! Also, we plan to set up a [[:m:CentralNotice/Request/UCDM 2024|banner]] to notify users of the possibility to participate in such a challenge! [[:m:User:ValentynNefedov (WMUA)|ValentynNefedov (WMUA)]] ([[:m:User talk:ValentynNefedov (WMUA)|talk]]) </div> <!-- Message sent by User:ValentynNefedov (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=26166467 --> == ''The Signpost'': 2 March 2024 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-02/News and notes|Wikimedia enters US Supreme court hearings as "the dolphin inadvertently caught in the net"]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-02/Recent research|Images on Wikipedia "amplify gender bias"]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-02/In the media|The Scottish Parliament gets involved, a wikirace on live TV, and the Foundation's CTO goes on record]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-02/Obituary|Vami_IV]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-02/Traffic report|Supervalentinefilmbowlday]] * WikiCup report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-02/WikiCup report|High-scoring WikiCup first round comes to a close]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 12:03, 2. ožujka 2024. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=26310391 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Report of the U4C Charter ratification and U4C Call for Candidates now available</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – call for candidates| You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, I am writing to you today with two important pieces of information. First, the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter/Vote results|report of the comments from the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter ratification]] is now available. Secondly, the call for candidates for the U4C is open now through April 1, 2024. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members are invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Per the charter, there are 16 seats on the U4C: eight community-at-large seats and eight regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement. Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024|Meta-wiki]]. On behalf of the UCoC project team,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 17:25, 5. ožujka 2024. (CET) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26276337 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Wikimedia Foundation Board of Trustees 2024 Selection</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> : ''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Announcement/Selection announcement| You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]]'' : ''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Announcement/Selection announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2024/Announcement/Selection announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' Dear all, This year, the term of 4 (four) Community- and Affiliate-selected Trustees on the Wikimedia Foundation Board of Trustees will come to an end [1]. The Board invites the whole movement to participate in this year’s selection process and vote to fill those seats. The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections committee|Elections Committee]] will oversee this process with support from Foundation staff [2]. The Board Governance Committee created a Board Selection Working Group from Trustees who cannot be candidates in the 2024 community- and affiliate-selected trustee selection process composed of Dariusz Jemielniak, Nataliia Tymkiv, Esra'a Al Shafei, Kathy Collins, and Shani Evenstein Sigalov [3]. The group is tasked with providing Board oversight for the 2024 trustee selection process, and for keeping the Board informed. More details on the roles of the Elections Committee, Board, and staff are here [4]. Here are the key planned dates: * May 2024: Call for candidates and call for questions * June 2024: Affiliates vote to shortlist 12 candidates (no shortlisting if 15 or less candidates apply) [5] * June-August 2024: Campaign period * End of August / beginning of September 2024: Two-week community voting period * October–November 2024: Background check of selected candidates * Board's Meeting in December 2024: New trustees seated Learn more about the 2024 selection process - including the detailed timeline, the candidacy process, the campaign rules, and the voter eligibility criteria - on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|this Meta-wiki page]], and make your plan. '''Election Volunteers''' Another way to be involved with the 2024 selection process is to be an Election Volunteer. Election Volunteers are a bridge between the Elections Committee and their respective community. They help ensure their community is represented and mobilize them to vote. Learn more about the program and how to join on this [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Election Volunteers|Meta-wiki page]]. Best regards, [[m:Special:MyLanguage/User:Pundit|Dariusz Jemielniak]] (Governance Committee Chair, Board Selection Working Group) [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2021/Results#Elected [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Committee:Elections_Committee_Charter [3] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Minutes:2023-08-15#Governance_Committee [4] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Roles [5] Even though the ideal number is 12 candidates for 4 open seats, the shortlisting process will be triggered if there are more than 15 candidates because the 1-3 candidates that are removed might feel ostracized and it would be a lot of work for affiliates to carry out the shortlisting process to only eliminate 1-3 candidates from the candidate list.<section end="announcement-content" /> </div> [[User:MPossoupe_(WMF)|MPossoupe_(WMF)]]20:57, 12. ožujka 2024. (CET) <!-- Message sent by User:MPossoupe (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26349432 --> == ''The Signpost'': 29 March 2024 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-29/Technology report|Millions of readers still seeing broken pages as "temporary" disabling of graph extension nears its second year]] * Interview: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-29/Interview|Interview on Wikimedia Foundation fundraising and finance strategy]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-29/Special report|19-page PDF accuses Wikipedia of bias against Israel, suggests editors be forced to reveal their real names, and demands a new feature allowing people to view the history of Wikipedia articles]] * Op-Ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-29/Op-Ed|Wikipedia in the age of personality-driven knowledge]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-29/Recent research|"Newcomer Homepage" feature mostly fails to boost new editors]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-29/News and notes|Universal Code of Conduct Coordinating Committee Charter ratified]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-29/In the media|"For me it’s the autism": AARoard editors on the fork more traveled]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-29/Traffic report|He rules over everything, on the land called planet Dune]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-29/Humour|Letters from the editors]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-03-29/Comix|Layout issue]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 23:42, 29. ožujka 2024. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=26349119 --> == CEE Hub Office Hour, Catch Up session and other announcements == Hi everyone, We want to inform you about the upcoming calls/sessions that [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] will organise, along with some small announcements of the other sessions that may be interesting for some of you. First of all, we are inviting you to the next '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Office hours|CEE Hub Office Hour]]''' dedicated this time to the [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|''Microgrants'']]''',''' which will be held on Monday (22 April) at 18:00 CEST (''[[:m:Event:CEE Hub Office Hour/April 2024|'''register here''']]''). Also, we are making early announcement of the next '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|Catch Up]]''' dedicated to the [[:m:Wikimedia Foundation Annual Plan/2024-2025|Annual Plan of the Wikimedia Foundation for the period 2024/25]], where you will have a chance to hear introduction about this plan directly from the CEO of the WMF, along with CEE Hub updates and later during the call Q&A session of 20 minutes. This session will be held on Wednesday (8 May) at 19:00 CEST ('''''[[:m:Event:CEE Catch Up Nr. 6 (May 2024)|register here]]'''''). Additionally, during this Friday (19 April) at 19:30 CEST at [[:m:Wikimedia Summit 2024|Wikimedia Summit]] in Berlin will be organised a [[:m:Wikimedia Summit 2024/Regional Meetups|'''regional CEE meet-up''']] with hybrid option, so you can join remotely as well (''[http://meet.google.com/bue-khkb-onr Google Meeting ID]''). Please use the registration pages on Meta for the CEE Hub Office Hour and CEE Catch Up session, so you will get a link directly. ___________________________________ At the end, if you are interested to hear more about [[:en:Wikipedia:The_Wikipedia_Library|'''Wikipedia Library''']] and how this works, that every Wikimedia user with an active account for at least 6 months, contributed at least 500 times to Wikimedia projects, made at least 10 edits in the past month, and not be currently blocked from writing on any Wikimedia project, can have an access to the Wikipedia Library, you can attend one of two possible [[Grants:Knowledge Sharing/Connect|Let’s Connect learning clinics]]: <nowiki>*</nowiki> '''Time zone 1''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdKuS77ymmedlOnrqfdwv-Y1j3T8a197b6lZ33GbMZJ24OaAQ/viewform Registration link here] ('''April 23rd,  18:00 CEST''') '''* Time zone 2''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfKP-MZ8F342dTFMIKp8WyjEPEntwkb3af8fEGOlM2J-BAfWA/viewform Registration link here] ('''April 26th, 09:00 CEST''') If you need more information about these sessions, you can contact Gorana Gomirac ([mailto:gorana.gomirac@vikimedija.org gorana.gomirac@vikimedija.org]). <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=25178510 --> == Application for WikiOutdoor Training 2024 == Hi everyone, Application is now officially OPEN for the unforgettable adventure with WikiOutdoor Training 2024! Whether you're a seasoned explorer or a newcomer to the world of outdoor documentation, this is your chance to join us in the mesmerizing Prespa Region of Macedonia from September 7th to 9th, 2024. Fill the application form and share with us why you're excited to be part of this incredible journey.  Let's come together to explore, learn, and capture the beauty of our world! Please share this survey also with other community members. If you have any other questions or concerns, please let us know. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScMUXq4M7N44ZwrLUxrusUPh0rjNk0qGb_uYyJ-84uzLJ3mQg/viewform?usp=sf_link Register here]'''. Deadline for applying is 20th of May, 2024 [[Suradnik:Деан Лазаревски|Деан Лазаревски]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Деан Лазаревски|razgovor]])</small> 14:54, 22. travnja 2024. (CEST) == ''The Signpost'': 25 April 2024 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-04-25/In the media|Censorship and wikiwashing looming over RuWiki, edit wars over San Francisco politics and another wikirace on live TV]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-04-25/News and notes|A sigh of relief for open access as Italy makes a slight U-turn on their cultural heritage reproduction law]] * WikiConference report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-04-25/WikiConference report|WikiConference North America 2023 in Toronto recap]] * WikiProject report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-04-25/WikiProject report|WikiProject Newspapers (Not WP:NOTNEWS)]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-04-25/Recent research|New survey of over 100,000 Wikipedia users]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-04-25/Traffic report|O.J., cricket and a three body problem]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 13:51, 25. travnja 2024. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=26669718 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Vote now to select members of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – vote opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through May 9, 2024. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. On behalf of the UCoC project team,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 22:20, 25. travnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26390244 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Sign up for the language community meeting on May 31st, 16:00 UTC</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="message"/>Hello all, The next language community meeting is scheduled in a few weeks - May 31st at 16:00 UTC. If you're interested, you can [https://www.mediawiki.org/w/index.php?title=Wikimedia_Language_engineering/Community_meetings#31_May_2024 sign up on this wiki page]. This is a participant-driven meeting, where we share language-specific updates related to various projects, collectively discuss technical issues related to language wikis, and work together to find possible solutions. For example, in the last meeting, the topics included the machine translation service (MinT) and the languages and models it currently supports, localization efforts from the Kiwix team, and technical challenges with numerical sorting in files used on Bengali Wikisource. Do you have any ideas for topics to share technical updates related to your project? Any problems that you would like to bring for discussion during the meeting? Do you need interpretation support from English to another language? Please reach out to me at ssethi(__AT__)wikimedia.org and [[etherpad:p/language-community-meeting-may-2024|add agenda items to the document here]]. We look forward to your participation! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23:22, 14. svibnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26390244 --> == ''The Signpost'': 16 May 2024 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-05-16/News and notes|Democracy in action: multiple elections]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-05-16/Special report|Will the new RfA reform come to the rescue of administrators?]] * Arbitration report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-05-16/Arbitration report|Ruined temples for posterity to ponder over – arbitration from '22 to '24]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-05-16/In the media|Deadnames on the French Wikipedia, and a duel between Russian wikis]] * Op-Ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-05-16/Op-Ed|Wikidata to split as sheer volume of information overloads infrastructure]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-05-16/Comix|Generations]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-05-16/Traffic report|Crawl out through the fallout, baby]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 13:00, 16. svibnja 2024. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=26773320 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Feedback invited on Procedure for Sibling Project Lifecycle</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Procedure for Sibling Project Lifecycle/Invitation for feedback (MM)|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Procedure for Sibling Project Lifecycle/Invitation for feedback (MM)}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' [[File:Sibling Project Lifecycle Conversation 3.png|150px|right|link=:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Procedure for Sibling Project Lifecycle]] Dear community members, The [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Community Affairs Committee]] (CAC) of the [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Board of Trustees|Wikimedia Foundation Board of Trustees]] invites you to give feedback on a '''[[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Procedure for Sibling Project Lifecycle|draft Procedure for Sibling Project Lifecycle]]'''. This draft Procedure outlines proposed steps and requirements for opening and closing Wikimedia Sibling Projects, and aims to ensure any newly approved projects are set up for success. This is separate from the procedures for opening or closing language versions of projects, which is handled by the [[:m:Special:MyLanguage/Language committee|Language Committee]] or [[m:Special:MyLanguage/Closing_projects_policy|closing projects policy]]. You can find the details on [[:m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Procedure for Sibling Project Lifecycle#Review|this page]], as well as the ways to give your feedback from today until the end of the day on '''June 23, 2024''', anywhere on Earth. You can also share information about this with the interested project communities you work with or support, and you can also help us translate the procedure into more languages, so people can join the discussions in their own language. On behalf of the CAC,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 04:25, 22. svibnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26390244 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Announcing the first Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – results}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello, The scrutineers have finished reviewing the vote results. We are following up with the results of the first [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) election]]. We are pleased to announce the following individuals as regional members of the U4C, who will fulfill a two-year term: * North America (USA and Canada) ** – * Northern and Western Europe ** [[m:Special:MyLanguage/User:Ghilt|Ghilt]] * Latin America and Caribbean ** – * Central and East Europe (CEE) ** — * Sub-Saharan Africa ** – * Middle East and North Africa ** [[m:Special:MyLanguage/User:Ibrahim.ID|Ibrahim.ID]] * East, South East Asia and Pacific (ESEAP) ** [[m:Special:MyLanguage/User:0xDeadbeef|0xDeadbeef]] * South Asia ** – The following individuals are elected to be community-at-large members of the U4C, fulfilling a one-year term: * [[m:Special:MyLanguage/User:Barkeep49|Barkeep49]] * [[m:Special:MyLanguage/User:Superpes15|Superpes15]] * [[m:Special:MyLanguage/User:Civvì|Civvì]] * [[m:Special:MyLanguage/User:Luke081515|Luke081515]] * – * – * – * – Thank you again to everyone who participated in this process and much appreciation to the candidates for your leadership and dedication to the Wikimedia movement and community. Over the next few weeks, the U4C will begin meeting and planning the 2024-25 year in supporting the implementation and review of the UCoC and Enforcement Guidelines. Follow their work on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Meta-wiki]]. On behalf of the UCoC project team,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 10:14, 3. lipnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26390244 --> == ''The Signpost'': 8 June 2024 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/News and notes|Wikimedia Foundation publishes its Form 990 for fiscal year 2022-2023]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/Technology report|New Page Patrol receives a much-needed software upgrade]] * Deletion report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/Deletion report|The lore of Kalloor]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/In the media|National cable networks get in on the action arguing about what the first sentence of a Wikipedia article ought to say]] * News from the WMF: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/News from the WMF|Progress on the plan — how the Wikimedia Foundation advanced on its Annual Plan goals during the first half of fiscal year 2023-2024]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/Opinion|Public response to the editors of Settler Colonial Studies]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/Recent research|ChatGPT did not kill Wikipedia, but might have reduced its growth]] * Featured content: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/Featured content|We didn't start the wiki]] * Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/Essay|No queerphobia]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/Special report|RetractionBot is back to life!]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/Traffic report|Chimps, Eurovision, and the return of the Baby Reindeer]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/Comix|The Wikipediholic Family]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/Humour|Wikipedia rattled by sophisticated cyberattack of schoolboy typing "balls" in infobox]] * Concept: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-06-08/Concept|Palimpsestuous]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 14:29, 8. lipnja 2024. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=26803274 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">The final text of the Wikimedia Movement Charter is now on Meta</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final draft available|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final draft available}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hi everyone, The final text of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] is now up on Meta in more than 20 languages for your reading. '''What is the Wikimedia Movement Charter?''' The Wikimedia Movement Charter is a proposed document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance. '''Join the Wikimedia Movement Charter “Launch Party”''' Join the [[m:Special:MyLanguage/Event:Movement Charter Launch Party|“Launch Party”]] on '''June 20, 2024''' at '''14.00-15.00 UTC''' ([https://zonestamp.toolforge.org/1718892000 your local time]). During this call, we will celebrate the release of the final Charter and present the content of the Charter. Join and learn about the Charter before casting your vote. '''Movement Charter ratification vote''' Voting will commence on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC.''' You can read more about the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voting process, eligibility criteria, and other details]] on Meta. If you have any questions, please leave a comment on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter|Meta talk page]] or email the MCDC at [mailto:mcdc@wikimedia.org mcdc@wikimedia.org]. On behalf of the MCDC,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 10:44, 11. lipnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26390244 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is now open – cast your vote</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, The voting to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|'''Wikimedia Movement Charter''']] is now open. The Wikimedia Movement Charter is a document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance. The final version of the Wikimedia Movement Charter is [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|available on Meta in different languages]] and attached [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Wikimedia_Movement_Charter_(June_2024).pdf here in PDF format] for your reading. Voting commenced on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC'''. Please read more on the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voter information and eligibility details]]. After reading the Charter, please [[m:Special:SecurePoll/vote/398|'''vote here''']] and share this note further. If you have any questions about the ratification vote, please contact the Charter Electoral Commission at [mailto:cec@wikimedia.org '''cec@wikimedia.org''']. On behalf of the CEC,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 12:51, 25. lipnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == ''The Signpost'': 4 July 2024 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/News and notes|WMF board elections and fundraising updates]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Special report|Wikimedia Movement Charter ratification vote underway, new Council may surpass power of Board]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/In focus|How the Russian Wikipedia keeps it clean despite having just a couple dozen administatrors]] * Discussion report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Discussion report|Wikipedians are hung up on the meaning of Madonna]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/In the media|War and information in war and politics]] * Sister projects: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Sister projects|On editing Wikisource]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Obituary|Hanif Al Husaini, Salazarov and Hyacinth]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Opinion|Etika: a Pop Culture Champion]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Gallery|Spokane Willy's photos]] * Op-Ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Op-Ed|Why you should not vote in the 2024 WMF BoT elections]] * Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Crossword|On a day of independence, beat crosswords into crossploughshares]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Humour|A joke]] * Cobwebs: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Cobwebs|Counting to a billion — manuscripts don't burn]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Recent research|Is Wikipedia Politically Biased? Perhaps]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Traffic report|Talking about you and me, and the games people play]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 15:41, 4. srpnja 2024. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=26991487 --> == ''The Signpost'': 4 July 2024 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/News and notes|WMF board elections and fundraising updates]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Special report|Wikimedia Movement Charter ratification vote underway, new Council may surpass power of Board]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/In focus|How the Russian Wikipedia keeps it clean despite having just a couple dozen administatrors]] * Discussion report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Discussion report|Wikipedians are hung up on the meaning of Madonna]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/In the media|War and information in war and politics]] * Sister projects: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Sister projects|On editing Wikisource]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Obituary|Hanif Al Husaini, Salazarov and Hyacinth]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Opinion|Etika: a Pop Culture Champion]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Gallery|Spokane Willy's photos]] * Op-Ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Op-Ed|Why you should not vote in the 2024 WMF BoT elections]] * Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Crossword|On a day of independence, beat crosswords into crossploughshares]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Humour|A joke]] * Cobwebs: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Cobwebs|Counting to a billion — manuscripts don't burn]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Recent research|Is Wikipedia Politically Biased? Perhaps]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-04/Traffic report|Talking about you and me, and the games people play]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 15:42, 4. srpnja 2024. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=26991487 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is ending soon</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, This is a kind reminder that the voting period to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] will be closed on '''July 9, 2024''', at '''23:59 UTC'''. If you have not voted yet, please vote [[m:Special:SecurePoll/vote/398|on SecurePoll]]. On behalf of the [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Ratification/Voting#Electoral_Commission|Charter Electoral Commission]],<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 05:45, 8. srpnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">U4C Special Election - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, A special election has been called to fill additional vacancies on the U4C. The call for candidates phase is open from now through July 19, 2024. The [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the [[:foundation:Wikimedia Foundation Universal Code of Conduct|UCoC]]. Community members are invited to submit their applications in the special election for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please review the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|U4C Charter]]. In this special election, according to [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#2. Elections and Terms|chapter 2 of the U4C charter]], there are 9 seats available on the U4C: '''four''' community-at-large seats and '''five''' regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement. [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#5. Glossary|No more than two members of the U4C can be elected from the same home wiki]]. Therefore, candidates must not have English Wikipedia, German Wikipedia, or Italian Wikipedia as their home wiki. Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Meta-wiki]]. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:02, 10. srpnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Wikimedia Movement Charter ratification voting results</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, After carefully tallying both individual and affiliate votes, the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting#Electoral Commission|Charter Electoral Commission]] is pleased to announce the final results of the Wikimedia Movement Charter voting.   As [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter#Thank you for your participation in the Movement Charter ratification vote!|communicated]] by the Charter Electoral Commission, we reached the quorum for both Affiliate and individual votes by the time the vote closed on '''July 9, 23:59 UTC'''. We thank all 2,451 individuals and 129 Affiliate representatives who voted in the ratification process. Your votes and comments are invaluable for the future steps in Movement Strategy. The final results of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] ratification voting held between 25 June and 9 July 2024 are as follows: '''Individual vote:''' Out of 2,451 individuals who voted as of July 9 23:59 (UTC), 2,446 have been accepted as valid votes. Among these, '''1,710''' voted “yes”; '''623''' voted “no”; and '''113''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 73.30% voted to approve the Charter (1710/2333), while 26.70% voted to reject the Charter (623/2333). '''Affiliates vote:''' Out of 129 Affiliates designated voters who voted as of July 9 23:59 (UTC), 129 votes are confirmed as valid votes. Among these, '''93''' voted “yes”; '''18''' voted “no”; and '''18''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 83.78% voted to approve the Charter (93/111), while 16.22% voted to reject the Charter (18/111). '''Board of Trustees of the Wikimedia Foundation:''' The Wikimedia Foundation Board of Trustees voted '''not to ratify''' the proposed Charter during their special Board meeting on July 8, 2024. The Chair of the Wikimedia Foundation Board of Trustees, Nataliia Tymkiv, [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/Board_resolution_and_vote_on_the_proposed_Movement_Charter|shared the result of the vote, the resolution, meeting minutes and proposed next steps]].   With this, the Wikimedia Movement Charter in its current revision is '''not ratified'''. We thank you for your participation in this important moment in our movement’s governance. The Charter Electoral Commission, [[m:User:Abhinav619|Abhinav619]], [[m:User:Borschts|Borschts]], [[m:User:Iwuala Lucy|Iwuala Lucy]], [[m:User:Tochiprecious|Tochiprecious]], [[m:User:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]]<section end="announcement-content" /> </div> [[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 19:52, 18. srpnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == ''The Signpost'': 22 July 2024 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * Discussion report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-22/Discussion report|Internet users flock to Wikipedia to debate its image policy over Trump raised-fist photo]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-22/News and notes|Wikimedia community votes to ratify Movement Charter; Wikimedia Foundation opposes ratification]] * News from the WMF: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-22/News from the WMF|Wikimedia Foundation Board resolution and vote on the proposed Movement Charter]] * Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-22/Essay|Reflections on editing and obsession]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-22/In the media|What's on Putin's fork, the court's docket, and in Harrison's book?]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-22/Obituary|JamesR]] * Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-22/Crossword|Vaguely bird-shaped crossword]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-07-22/Humour|Joe Biden withdraws RfA, Donald Trump selects co-nom]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 11:34, 22. srpnja 2024. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=27085896 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Vote now to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through '''August 10, 2024'''. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 04:46, 27. srpnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Reminder! Vote closing soon to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, The voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is closing soon. It is open through 10 August 2024. Read the information on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024_Special_Election#Voting|the voting page on Meta-wiki to learn more about voting and voter eligibility]]. If you are eligible to vote and have not voted in this special election, it is important that you vote now. '''Why should you vote?''' The U4C is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community input into the committee membership is critical to the success of the UCoC. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 17:30, 6. kolovoza 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == ''The Signpost'': 14 August 2024 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-08-14/In the media|Portland pol profile paid for from public purse]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-08-14/Recent research|STORM: AI agents role-play as "Wikipedia editors" and "experts" to create Wikipedia-like articles, a more sophisticated effort than previous auto-generation systems]] * Discussion report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-08-14/Discussion report|Twitter marks the spot]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-08-14/News and notes|Another Wikimania has concluded]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-08-14/Special report|Nano or just nothing: Will nano go nuclear?]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-08-14/Opinion|HouseBlaster's RfA debriefing]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-08-14/Traffic report|Ball games, movies, elections, but nothing really ''weird'']] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-08-14/Humour|I'm proud to be a template]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 00:52, 15. kolovoza 2024. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=27163580 --> == <span lang="en" dir="ltr">Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Sub-referencing"/> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]] Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]]. '''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you: * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. * [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand. Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC) <section end="Sub-referencing"/> </div> <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=27309345 --> == Sign up for the language community meeting on August 30th, 15:00 UTC == Hi all, The next language community meeting is scheduled in a few weeks—on August 30th at 15:00 UTC. If you're interested in joining, you can [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#30_August_2024 sign up on this wiki page]. This participant-driven meeting will focus on sharing language-specific updates related to various projects, discussing technical issues related to language wikis, and working together to find possible solutions. For example, in the last meeting, topics included the Language Converter, the state of language research, updates on the Incubator conversations, and technical challenges around external links not working with special characters on Bengali sites. Do you have any ideas for topics to share technical updates or discuss challenges? Please add agenda items to the document [https://etherpad.wikimedia.org/p/language-community-meeting-aug-2024 here] and reach out to ssethi(__AT__)wikimedia.org. We look forward to your participation! [[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 01:19, 23. kolovoza 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Announcing the Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/board-elections@lists.wikimedia.org/thread/OKCCN2CANIH2K7DXJOL2GPVDFWL27R7C/ Original message at wikimedia-l]. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, The scrutineers have finished reviewing the vote and the [[m:Special:MyLanguage/Elections Committee|Elections Committee]] have certified the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Results|results]] for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) special election]]. I am pleased to announce the following individual as regional members of the U4C, who will fulfill a term until 15 June 2026: * North America (USA and Canada) ** Ajraddatz The following seats were not filled during this special election: * Latin America and Caribbean * Central and East Europe (CEE) * Sub-Saharan Africa * South Asia * The four remaining Community-At-Large seats Thank you again to everyone who participated in this process and much appreciation to the candidates for your leadership and dedication to the Wikimedia movement and community. Over the next few weeks, the U4C will begin meeting and planning the 2024-25 year in supporting the implementation and review of the UCoC and Enforcement Guidelines. You can follow their work on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Meta-Wiki]]. On behalf of the U4C and the Elections Committee,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 16:05, 2. rujna 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: Vote for the 2024 Board of Trustees!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Board of Trustees election]] is now open. There are twelve (12) candidates running for four (4) seats on the Board. Learn more about the candidates by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Candidates|reading their statements]] and their [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Questions_for_candidates|answers to community questions]]. When you are ready, go to the [[Special:SecurePoll/vote/400|SecurePoll]] voting page to vote. '''The vote is open from September 3rd at 00:00 UTC to September 17th at 23:59 UTC'''. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Voter_eligibility_guidelines|voter eligibility page]]. Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group<section end="announcement-content" /> </div> [[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 14:14, 3. rujna 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == ''The Signpost'': 4 September 2024 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-04/News and notes|WikiCup enters final round, MCDC wraps up activities, 17-year-old hoax article unmasked]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-04/In the media|AI is not playing games anymore. Is Wikipedia ready?]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-04/Recent research|Simulated Wikipedia seen as less credible than ChatGPT and Alexa in experiment]] * News from the WMF: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-04/News from the WMF|Meet the 12 candidates running in the WMF Board of Trustees election]] * Wikimania: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-04/Wikimania|A month after Wikimania 2024]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-04/Serendipity|What it's like to be Wikimedian of the Year]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-04/Traffic report|After the gold rush]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-04/Humour|Local man halfway through rude reply no longer able to recall why he hates other editor]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 15:31, 4. rujna 2024. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=27280376 --> == ''The Signpost'': 26 September 2024 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-26/In the media|Indian courts order Wikipedia to take down name of crime victim, and give up names of editors]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-26/Serendipity|A Wikipedian at the 2024 Paralympics]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-26/Opinion|asilvering's RfA debriefing]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-26/News and notes|Are you ready for admin elections?]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-26/Gallery|Are Ludd''ai''tes defending the English Wikipedia?]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-26/Recent research|Article-writing AI is less "prone to reasoning errors (or hallucinations)" than human Wikipedia editors]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-09-26/Traffic report|Jump in the line, rock your body in time]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 22:15, 26. rujna 2024. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=27463206 --> == 'Wikidata item' link is moving. Find out where... == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"><i>Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.</i>{{tracked|T66315}} Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project. The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the <span style="color: #54595d;"><u>''General''</u></span> section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the <span style="color: #54595d;"><u>''In Other Projects''</u></span> section. We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2. More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].<br><br>We welcome your feedback and questions.<br> [[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 20:57, 27. rujna 2024. (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27524260 --> == <span lang="en" dir="ltr">Preliminary results of the 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees elections</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, Thank you to everyone who participated in the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees election]]. Close to 6000 community members from more than 180 wiki projects have voted. The following four candidates were the most voted: # [[User:Kritzolina|Christel Steigenberger]] # [[User:Nadzik|Maciej Artur Nadzikiewicz]] # [[User:Victoria|Victoria Doronina]] # [[User:Laurentius|Lorenzo Losa]] While these candidates have been ranked through the vote, they still need to be appointed to the Board of Trustees. They need to pass a successful background check and meet the qualifications outlined in the Bylaws. New trustees will be appointed at the next Board meeting in December 2024. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Results|Learn more about the results on Meta-Wiki.]] Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group <section end="announcement-content" /> </div> [[User:MPossoupe_(WMF)|MPossoupe_(WMF)]] 10:25, 14. listopada 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:MPossoupe (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == Global bot approval request for Leaderbot == {{int:hello}}! I apologize for sending this message in English. {{int:please-translate}}. In accordance to [[:m:Bot policy#Global bots|the policy]], this message is to notify you that there is a new approval request for a global bot. The discussion is available at [[:m:Steward requests/Bot status#Global bot status for Leaderbot|Steward requests/Bot status#Global bot status for Leaderbot]] on Meta. Thank you for your time. Best regards, [[User:EPIC|EPIC]] ([[User talk:EPIC|talk]]) 11:36, 15. listopada 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:EPIC@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Bot_policy/New_global_bot_discussion&oldid=26399716 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations_Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds_commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on 16 October 2024. Applications for the Affiliations Committee close on 18 November 2024, and applications for the Ombuds commission and the Case Review Committee close on 2 December 2024. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation/Legal/Committee_appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email [mailto:cst@wikimedia.org cst@wikimedia.org] with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:07, 17. listopada 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27601062 --> == CEE Hub Microgrant program == [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|CEE Hub Microgrant program]] je još uvijek otvoren za prijave iz zajednica diljem srednje i istočne Europe. Microgrant program koji provodi CEE Hub, financira projekte u iznosu od 50 do 500 EUR. Prije slanje prijava, molimo pročitajte kriterije i ostale detalje programa. [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfZ-EYkOHNaUo424azmstFH4dxF6amRLtDGRi1U4D7WCqtipw/viewform Obrazac za prijavu] dostupan je na Meta stranici gdje ćete morati odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja. Popis prijava koje smo zaprimili do listopada 2024. možete pronaći [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|na ovoj stranici]], te vam ove informacije mogu pomoći i dati dojam o projektima za koje su druge zajednice tražile sredstva. Ako imate pitanja, javite nam se [[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|(kontaktirajte nas]]). Čekamo vaše prijave! --[[Suradnik:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:TRistovski-CEEhub|razgovor]])</small> 14:29, 18. listopada 2024. (CEST) == ''The Signpost'': 19 October 2024 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-10-19/News and notes|One election's end, another election's beginning]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-10-19/Recent research|"As many as 5%" of new English Wikipedia articles "contain significant AI-generated content", says paper]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-10-19/In the media|Off to the races! Wikipedia wins!]] * Contest: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-10-19/Contest|A WikiCup for the underdeveloped world]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-10-19/Traffic report|A scream breaks the still of the night]] * Book review: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-10-19/Book review|''The Editors'']] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-10-19/Humour|The Newspaper Editors]] * Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-10-19/Crossword|Spilled Coffee Mug]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 13:17, 19. listopada 2024. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=27606308 --> == 'Wikidata item' link is moving, finally. == Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 13:29, 22. listopada 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27535421 --> == CampaignEvents extension and the upcoming CEE Hub Office Hour == Some of you have already been in contact with the [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], that we are using for our monthly Office Hours. As this tool is part of the wider [[:m: CampaignEvents|CampaignEvents extension]], we would dedicate our upcoming monthly Office Hour to this topic and during the call will be present as well [[:m:User:Udehb-WMF|Benedict Nnaemeka Udeh]], who will have a short demo about this extension and will answer your questions. The Office Hour will be held on 18th of November (Monday) at 17:00 CET. All the details about local time and how to register yourself are available on [[:m:Wikimedia CEE Hub/Office hours|our Meta page]]. In the meantime, you can check [[:m:CampaignEvents|this Meta page]] about the extension, where you can find all the details about three key functionalities: * [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], allows campaign organizers to manage event registrations directly on the wiki. You can find instructions on how to use it [[:m:Event Center/Registration/Instructions|here]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Event list|Event list]], global, automated list of events on the wikis. It can be accessed by going to [[:m:Collaboration list|SpecialːAllEvents]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Invitation list|Invitation list]], finding past contributors on the selected articles, that can be useful to be invited in the upcoming edit-a-thons, contests, campaigns, etc. You can view [[:c:File:How to test the Invitation List tool.webm|this video]] to see how it works. You can find information on how this extension can be deployed on your Wikipedia [[:m:CampaignEvents/Deployment status|here]], which requires community discussion and consensus. --[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 18:19, 28. listopada 2024. (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=26669262 --> == ''The Signpost'': 6 November 2024 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * From the editors: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-06/From the editors|Editing Wikipedia should not be a crime]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-06/News and notes|Wikimedia Foundation shares ANI lawsuit updates; first admin elections appoint eleven sysops; first admin recalls opened; temporary accounts coming soon?]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-06/In the media|An old scrimmage, politics and purported libel]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-06/Special report|Wikipedia editors face litigation, censorship]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-06/Gallery|Why you should take more photos and upload them]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-06/In focus|Questions and answers about the court case]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-06/Traffic report|Twisted tricks or tempting treats?]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-06/Technology report|Wikimedia tech, the Asian News International case, and the ultra-rare BLACKLOCK]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-06/Humour|Man quietly slinks away from talk page argument after realizing his argument dumb, wrong]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 09:08, 6. studenoga 2024. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=27684085 --> == ''The Signpost'': 18 November 2024 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-18/News and notes|Open letter to WMF about court case breaks one thousand signatures, big arb case declined, U4C begins accepting cases]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-18/In the media|Summons issued for Wikipedia editors by Indian court, "Gaza genocide" RfC close in news, old admin Gwern now big AI guy, and a "spectrum of reluctance" over Australian place names]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-18/Recent research|SPINACH: AI help for asking Wikidata "challenging real-world questions"]] * News from the WMF: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-18/News from the WMF|Wikimedia Foundation and Wikimedia Endowment audit reports: FY 2023–2024]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-11-18/Traffic report|Well, let us share with you our knowledge, about the electoral college]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 00:46, 19. studenoga 2024. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=27733567 --> == Sign up for the language community meeting on November 29th, 16:00 UTC == Hello everyone, The next language community meeting is coming up next week, on November 29th, at 16:00 UTC (Zonestamp! For your timezone <https://zonestamp.toolforge.org/1732896000>). If you're interested in joining, you can sign up on this wiki page: <https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#29_November_2024>. This participant-driven meeting will be organized by the Wikimedia Foundation’s Language Product Localization team and the Language Diversity Hub. There will be presentations on topics like developing language keyboards, the creation of the Moore Wikipedia, and the language support track at Wiki Indaba. We will also have members from the Wayuunaiki community joining us to share their experiences with the Incubator and as a new community within our movement. This meeting will have a Spanish interpretation. Looking forward to seeing you at the language community meeting! Cheers, [[User:SSethi (WMF)|Srishti]] 20:54, 21. studenoga 2024. (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == ''The Signpost'': 24 December 2024 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-12-24/News and notes|Responsibilities and liabilities as a "Very Large Online Platform"]] * Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-12-24/Op-ed|Beeblebrox on Wikipediocracy, the Committee, and everything]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-12-24/Opinion|Graham87 on being the first-ever administrator recall subject]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-12-24/In the media|Delhi High Court considers ''Caravan'' and ''Ken'' for evaluating the ANI vs. WMF case]] * From the archives: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-12-24/From the archives|Where to draw the line in reporting?]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-12-24/Recent research|"Wikipedia editors are quite prosocial", but those motivated by "social image" may put quantity over quality]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-12-24/Humour|Backlash over Santa Claus' Wikipedia article intensifies]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-12-24/Gallery|A feast of holidays and carols]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2024-12-24/Traffic report|Was a long and dark December]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 01:04, 25. prosinca 2024. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=27936465 --> == 2024 – Top pageviews statistics == The top for hr.wikipedia.org (unfiltered list from dump files) is: <pre> 2635817 Glavna_stranica 875163 - 663836 Posebno:Traži 596952 Facebook 314366 Hrvatska 293162 Europsko_prvenstvo_u_nogometu_–_Njemačka_2024. 272581 wiki.phtml 246604 Kumovi_(televizijska_serija) 218153 Zagreb 199649 Baby_Lasagna 185511 Rodbinski_nazivi 177204 Bosna_i_Hercegovina 169490 Sjene_prošlosti_(televizijska_serija) 164714 Toma_Zdravković 160058 U_dobru_i_zlu_(telenovela) 159282 Posebno:Nedavne_promjene 159141 Europska_unija 151783 Deset_Božjih_zapovijedi 141536 Pjesma_Eurovizije_2024. 140092 Horoskop 138945 Nikola_Tesla 137634 Split 135415 Luka_Modrić 134176 Dodatak:Popis_pozivnih_brojeva_u_Hrvatskoj 133065 Hrvatski_predsjednički_izbori_2024. 133026 Domovinski_rat 132730 Sarajevo 130524 Dodatak:Popis_pozivnih_brojeva_u_Bosni_i_Hercegovini 129499 Niko_Tokić_Kartelo 128532 Portal:Životopis </pre> Detail and another WMF projects: https://archive.org/details/2024-top_2k_user_pageviews [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 09:32, 1. siječnja 2025. (CET) == ''The Signpost'': 15 January 2025 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * From the editors: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-01-15/From the editors|Looking back, looking forward]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-01-15/Traffic report|The most viewed articles of 2024]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-01-15/In the media|Will you be targeted?]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-01-15/Technology report|New Calculator template brings interactivity at last]] * Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-01-15/Essay|Meet the Canadian who holds the longest editing streak on Wikipedia]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-01-15/Opinion|Reflections one score hence]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-01-15/News and notes|It's a new dawn, it's a new day, it's a new life for me... and I'm feeling free]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-01-15/Serendipity|What we've left behind, and where we want to go next]] * Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-01-15/Op-ed|Elon Musk and the right on Wikipedia]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-01-15/In focus|Twenty years of The Signpost: What did it take?]] * Arbitration report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-01-15/Arbitration report|Analyzing commonalities of some contentious topics]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-01-15/Humour|How to make friends on Wikipedia]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 08:57, 15. siječnja 2025. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=28061132 --> == Universal Code of Conduct annual review: provide your comments on the UCoC and Enforcement Guidelines == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:11, 24. siječnja 2025. (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Feminism and Folklore 2025 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <center>''{{int:please-translate}}''</center> Dear Wiki Community, You are humbly invited to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025]]''' writing competition from February 1, 2025, to March 31, 2025 on your local Wikipedia. This year, Feminism and Folklore will focus on feminism, women's issues, and gender-focused topics for the project, with a [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore]] gender gap focus and a folk culture theme on Wikipedia. You can help Wikipedia's coverage of folklore from your area by writing or improving articles about things like folk festivals, folk dances, folk music, women and queer folklore figures, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales, and more. Users can help create new articles, expand or translate from a generated list of suggested articles. Organisers are requested to work on the following action items to sign up their communities for the project: # Create a page for the contest on the local wiki. # Set up a campaign on '''CampWiz''' tool. # Create the local list and mention the timeline and local and international prizes. # Request local admins for site notice. # Link the local page and the CampWiz link on the [[:m:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta project page]]. This year, the Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced two new tools to enhance support for the campaign. These tools include the '''Article List Generator by Topic''' and '''CampWiz'''. The Article List Generator by Topic enables users to identify articles on the English Wikipedia that are not present in their native language Wikipedia. Users can customize their selection criteria, and the tool will present a table showcasing the missing articles along with suggested titles. Additionally, users have the option to download the list in both CSV and wikitable formats. Notably, the CampWiz tool will be employed for the project for the first time, empowering users to effectively host the project with a jury. Both tools are now available for use in the campaign. [https://tools.wikilovesfolklore.org/ '''Click here to access these tools'''] Learn more about the contest and prizes on our [[:m:Feminism and Folklore 2025|project page]]. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta talk page]] or by email us if you need any assistance. We look forward to your immense coordination. Thank you and Best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025 International Team]]''' ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 03:35, 29. siječnja 2025. (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Dear Wiki Community, You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore 2025]]''' an international media contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 31st''' of March. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2025 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2025|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 03:35, 29. siječnja 2025. (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=26503019 --> == Reminder: first part of the annual UCoC review closes soon == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. This is a reminder that the first phase of the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines will be closing soon. You can make suggestions for changes through [[d:Q614092|the end of day]], 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. After review of the feedback, proposals for updated text will be published on Meta in March for another round of community review. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:48, 3. veljače 2025. (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28198931 --> == ''The Signpost'': 7 February 2025 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-07/Recent research|GPT-4 writes better edit summaries than human Wikipedians]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-07/News and notes|Let's talk!]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-07/Opinion|Fathoms Below, but over the moon]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-07/In the media|Wikipedia is an extension of legacy media propaganda, says Elon Musk]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-07/Community view|24th Wikipedia Day in New York City]] * Arbitration report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-07/Arbitration report|Palestine-Israel articles 5 has closed]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-07/Traffic report|A wild drive]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 02:59, 7. veljače 2025. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=28179470 --> == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Language Community Meeting (Feb 28th, 14:00 UTC) and Newsletter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone! [[File:WP20Symbols WIKI INCUBATOR.svg|right|frameless|150x150px|alt=An image symbolising multiple languages]] We’re excited to announce that the next '''Language Community Meeting''' is happening soon, '''February 28th at 14:00 UTC'''! If you’d like to join, simply sign up on the '''[[mw:Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#28_February_2025|wiki page]]'''. This is a participant-driven meeting where we share updates on language-related projects, discuss technical challenges in language wikis, and collaborate on solutions. In our last meeting, we covered topics like developing language keyboards, creating the Moore Wikipedia, and updates from the language support track at Wiki Indaba. '''Got a topic to share?''' Whether it’s a technical update from your project, a challenge you need help with, or a request for interpretation support, we’d love to hear from you! Feel free to '''reply to this message''' or add agenda items to the document '''[[etherpad:p/language-community-meeting-feb-2025|here]]'''. Also, we wanted to highlight that the sixth edition of the Language & Internationalization newsletter (January 2025) is available here: [[:mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January]]. This newsletter provides updates from the October–December 2024 quarter on new feature development, improvements in various language-related technical projects and support efforts, details about community meetings, and ideas for contributing to projects. To stay updated, you can subscribe to the newsletter on its wiki page: [[:mw:Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter]]. We look forward to your ideas and participation at the language community meeting, see you there! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 09:29, 22. veljače 2025. (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28217779 --> == CEE Hub Microgrant Programme - 2025 round == '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|CEE Hub Microgrant programme]]''' is open for submissions from the communities across Central and Eastern Europe (as well as Central Asia, and Farsi contributors that live in these regions). The CEE Hub Microgrant programme will fund projects ranging from 50 to 700 EUR. Please read the criteria and other details with the programme. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdscTZ9EPNjHhU0r7hUHNwntX34Wrk8ieiHemk_clB9VI3PfQ/viewform Application form]''' is accessible on the Meta page where you will need to answer a few simple questions. You can find a list of the applications for the programme from 2024 [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|on this page]], so you will get a sense of what other communities asked for funds. If you have any questions, please let us know ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|contact us]]). We are waiting for your submissions! --[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 14:35, 24. veljače 2025. (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28306207 --> == ''The Signpost'': 27 February 2025 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-27/News and notes|Administrator elections up for reapproval and 1bil GET snagged on Commons]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-27/Serendipity|Guinea-Bissau Heritage from Commons to the World]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-27/Technology report|Hear that? The wikis go silent twice a year]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-27/In the media|The end of the world]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-27/Recent research|What's known about how readers navigate Wikipedia; Italian Wikipedia hardest to read]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-27/Opinion|Sennecaster's RfA debriefing]] * Tips and tricks: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-27/Tips and tricks|One year after this article is posted, will every single article on Wikipedia have a short description?]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-27/Community view|Open letter from French Wikipedians says "no" to intimidation of volunteer contributors]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-27/Traffic report|Temporary scars, February stars]] * Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-27/Essay|The source, the whole source, and nothing but the source]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-02-27/Obituary|Ümüt Çınar (Kmoksy) and Vinícius Medina Kern (Vmkern)]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 11:31, 27. veljače 2025. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=28313070 --> == Universal Code of Conduct annual review: proposed changes are available for comment == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know that [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|proposed changes]] to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct (UCoC) Enforcement Guidelines]] and [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter]] are open for review. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|You can provide feedback on suggested changes]]''' through the [[d:Q614092|end of day]] on Tuesday, 18 March 2025. This is the second step in the annual review process, the final step will be community voting on the proposed changes. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find relevant links about the process on the UCoC annual review page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] 19:51, 7. ožujka 2025. (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28307738 --> == An improved dashboard for the Content Translation tool == <div lang="en" dir="ltr"> {{Int:hello}} Wikipedians, Apologies as this message is not in your language, {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Language_and_Product_Localization|Language and Product Localization team]] has improved the [https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&filter-type=automatic&filter-id=previous-edits&active-list=suggestions&from=en&to=es Content Translation dashboard] to create a consistent experience for all contributors using mobile and desktop devices. The improved translation dashboard allows all logged-in users of the tool to enjoy a consistent experience regardless of their type of device. With a harmonized experience, logged-in desktop users now have access to the capabilities shown in the image below. [[file:Content_Translation_new-dashboard.png|alt=|center|thumb|576x576px|Notice that in this screenshot, the new dashboard allows: Users to adjust suggestions with the "For you" and "...More" buttons to select general topics or community-created collections (like the example of Climate topic).  Also, users can use translation to create new articles (as before) and expand existing articles section by section. You can see how suggestions are provided in the new dashboard  in two groups ("Create new pages" and "Expand with new sections")-one for each activity.]] [[File:Content_Translation_dashboard_on_desktop.png|alt=|center|thumb|577x577px|In the current dashboard, you will notice that you can't adjust suggestions to select topics or community-created collections. Also, you can't expand on existing articles by translating new sections.]] We will implement [[mw:Special:MyLanguage/Content translation#Improved translation experience|this improvement]] on your wiki '''on Monday, March 17th, 2025''' and remove the current dashboard '''by May 2025'''. Please reach out with any questions concerning the dashboard in this thread. Thank you! On behalf of the Language and Product Localization team. </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]</bdi> 03:55, 13. ožujka 2025. (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_CX_Unified_dashboard_announcement_list_1&oldid=28382282 --> == ''The Signpost'': 22 March 2025 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * From the editor: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-03-22/From the editor|''Hanami'']] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-03-22/News and notes|Deeper look at takedowns targeting Wikipedia]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-03-22/In the media|The good, the bad, and the unusual]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-03-22/Recent research|Explaining the disappointing history of Flagged Revisions; and what's the impact of ChatGPT on Wikipedia so far?]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-03-22/Traffic report|All the world's a stage, we are merely players...]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-03-22/Gallery|WikiPortraits rule!]] * Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-03-22/Essay|Unusual biographical images]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-03-22/Obituary|Rest in peace]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 04:11, 22. ožujka 2025. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:Bri@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=28391577 --> == Final proposed modifications to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter now posted == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The proposed modifications to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines]] and the U4C Charter [[m:Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Proposed_Changes|are now on Meta-wiki for community notice]] in advance of the voting period. This final draft was developed from the previous two rounds of community review. Community members will be able to vote on these modifications starting on 17 April 2025. The vote will close on 1 May 2025, and results will be announced no later than 12 May 2025. The U4C election period, starting with a call for candidates, will open immediately following the announcement of the review results. More information will be posted on [[m:Special:MyLanguage//Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election|the wiki page for the election]] soon. Please be advised that this process will require more messages to be sent here over the next two months. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 04:04, 4. travnja 2025. (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == ''The Signpost'': 9 April 2025 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-04-09/Special report|Wikipedian and physician Ziyad al-Sufiani reportedly released from Saudi prison]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-04-09/In focus|WMF to explore "common standards" for NPOV policies; implications for project autonomy remain unclear]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-04-09/In the media|Indian judges demand removal of content critical of Asian News International]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-04-09/News and notes|35,000 user accounts compromised, locked in attempted credential-stuffing attack]] * Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-04-09/Op-ed|How crawlers impact the operations of the Wikimedia projects]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-04-09/Opinion|Crawlers, hogs and gorillas]] * Debriefing: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-04-09/Debriefing|Giraffer's RfA debriefing]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-04-09/Obituary|RHaworth, TomCat4680 and PawełMM]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-04-09/Traffic report|Heigh-Ho, Heigh-Ho, off to report we go...]] * News from Diff: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-04-09/News from Diff|Strengthening Wikipedia’s neutral point of view]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-04-09/Comix|Thirteen]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 20:25, 9. travnja 2025. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=28494227 --> == Be part of the next CEE Catch Up about Global Trends == Hi everyone, We want to announce the ninth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the Foundation Annual Planning Workshop focused on [[diffblog:2025/03/04/global-trends-2025/|'''global trends that are affecting our movement''']]. The session will take place on 23^rd of April 2025, 18:00-19:00 CEST (check your local time [https://zonestamp.toolforge.org/1745424000 here]). Together (the CEE Communities and the Wikimedia Foundation staff) we will discuss the trends related to our projects, our readers and editors. We will explore how those trends show up in the CEE context and discuss what our projects need to address those trends, and how we can support them. You will also have the opportunity to ask questions to the Wikimedia Foundation staff about the work being planned as part of the annual plan that runs from July 2025 to June 2026. '''<u>''[[Wikimedia CEE Hub/Catch up|Join us at the Next CEE Catch up]]!''</u>''' --[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 19:19, 14. travnja 2025. (CEST) (on behalf of the CEE Catch Up team) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28546550 --> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025: Invitation == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:UCDM 2025 general.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the fifth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''14th April''' until '''16th May 2025'''. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design, and cultural phenomena of Ukraine that are now part of world heritage. We accept contributions in every language! The most active contesters will receive prizes. If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest. <br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia in your language! Also, we plan to set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|banner]] to notify users of the possibility to participate in such a challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) </div> 18:11, 16. travnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Hide on Rosé@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == Vote now on the revised UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines ("UCoC EG") and the UCoC's Coordinating Committee Charter is open now through the end of 1 May (UTC) ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Voter_information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review of the EG and Charter was planned and implemented by the U4C. Further information will be provided in the coming months about the review of the UCoC itself. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:34, 17. travnja 2025. (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Global bot approval request for KiranBOT == {{int:hello}}! I apologise for sending the message in English. {{int:please-translate}}. In accordance to [[:m:Bot policy#Global bots|the policy]], this message is to notify you that there is a new approval request for a global bot. The discussion is available at [[:m:Steward requests/Bot status#Global bot status for KiranBOT|Steward requests/Bot status#Global bot status for KiranBOT]] on Meta.<br />Kindly note that the request will remain open for 14 days starting today. Thank you for your time. Best regards,<br />[[Suradnik:Usernamekiran|Usernamekiran]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Usernamekiran|razgovor]])</small> 11:15, 19. travnja 2025. (CEST) <!-- Message manually sent by User:usernamekiran@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Bot_policy/New_global_bot_discussion&oldid=28423712 --> == Sub-referencing: User testing == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]] <small>''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''</small> Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further: #'''Try it out and share your feedback''' #:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. #'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs''' #:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''. We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well. Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])</bdi> 17:03, 28. travnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=28628657 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote on proposed modifications to the UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter closes on 1 May 2025 at 23:59 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025/Voter information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community in your language, as appropriate, so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- <section end="announcement-content" /> </div> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 05:41, 29. travnja 2025. (CEST)</div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == ''The Signpost'': 1 May 2025 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/News and notes|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/News and notes]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/In the media|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/In the media]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Recent research|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Recent research]] * Arbitration report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Arbitration report|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Arbitration report]] * Discussion report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Discussion report|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Discussion report]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Traffic report|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Traffic report]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Disinformation report|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Disinformation report]] * News from the WMF: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/News from the WMF|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/News from the WMF]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Humour|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Humour]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Comix|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Comix]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/In focus|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/In focus]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Community view|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Community view]] * Debriefing: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Debriefing|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Debriefing]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Gallery|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Gallery]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Obituary|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-01/Obituary]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 00:20, 2. svibnja 2025. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:Bri@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=28562138 --> == ''The Signpost'': 14 May 2025 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-14/News and notes|WMF to kick off new-CEO quest as Iskandar preps to move on — Supreme Court nixes gag of Wiki page for other India court row on ANI — code-heads give fix-up date for Charts in lieu of long-dead Graph gizmo]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-14/In the media|Wikimedia Foundation sues over UK government decision that might require identity verification of editors worldwide]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-14/Disinformation report|What does Jay-Z know about Wikipedia?]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-14/In focus|On the hunt for sources: Swedish AfD discussions]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-14/Technology report|WMF introduces unique but privacy-preserving browser cookie]] * Debriefing: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-14/Debriefing|Goldsztajn's RfA debriefing]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-14/Obituary|Max Lum (User:ICOHBuzz)]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-14/Community view|A Deep Dive Into Wikimedia (part 2)]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-14/Comix|Collection]] * From the archives: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-05-14/From the archives|Humor from the Archives]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 00:01, 15. svibnja 2025. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=28671646 --> == <span lang="en" dir="ltr">Call for Candidates for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The results of voting on the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter is [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025#Results|available on Meta-wiki]]. You may now [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025/Candidates|submit your candidacy to serve on the U4C]] through 29 May 2025 at 12:00 UTC. Information about [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|eligibility, process, and the timeline are on Meta-wiki]]. Voting on candidates will open on 1 June 2025 and run for two weeks, closing on 15 June 2025 at 12:00 UTC. If you have any questions, you can ask on [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|the discussion page for the election]]. -- in cooperation with the U4C, </div><section end="announcement-content" /> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|razgovor]])</bdi> 00:07, 16. svibnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == RfC ongoing regarding Abstract Wikipedia (and your project) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''(Apologies for posting in English, if this is not your first language)'' Hello all! We opened a discussion on Meta about a very delicate issue for the development of [[:m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia|Abstract Wikipedia]]: where to store the abstract content that will be developed through functions from Wikifunctions and data from Wikidata. Since some of the hypothesis involve your project, we wanted to hear your thoughts too. We want to make the decision process clear: we do not yet know which option we want to use, which is why we are consulting here. We will take the arguments from the Wikimedia communities into account, and we want to consult with the different communities and hear arguments that will help us with the decision. The decision will be made and communicated after the consultation period by the Foundation. You can read the various hypothesis and have your say at [[:m:Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content|Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 17:26, 22. svibnja 2025. (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=28768453 --> == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 Selection & Call for Questions</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, This year, the term of 2 (two) Community- and Affiliate-selected Trustees on the Wikimedia Foundation Board of Trustees will come to an end [1]. The Board invites the whole movement to participate in this year’s selection process and vote to fill those seats. The Elections Committee will oversee this process with support from Foundation staff [2]. The Governance Committee, composed of trustees who are not candidates in the 2025 community-and-affiliate-selected trustee selection process (Raju Narisetti, Shani Evenstein Sigalov, Lorenzo Losa, Kathy Collins, Victoria Doronina and Esra’a Al Shafei) [3], is tasked with providing Board oversight for the 2025 trustee selection process and for keeping the Board informed. More details on the roles of the Elections Committee, Board, and staff are here [4]. Here are the key planned dates: * May 22 – June 5: Announcement (this communication) and call for questions period [6] * June 17 – July 1, 2025: Call for candidates * July 2025: If needed, affiliates vote to shortlist candidates if more than 10 apply [5] * August 2025: Campaign period * August – September 2025: Two-week community voting period * October – November 2025: Background check of selected candidates * Board’s Meeting in December 2025: New trustees seated Learn more about the 2025 selection process - including the detailed timeline, the candidacy process, the campaign rules, and the voter eligibility criteria - on this Meta-wiki page [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025|[link]]]. '''Call for Questions''' In each selection process, the community has the opportunity to submit questions for the Board of Trustees candidates to answer. The Election Committee selects questions from the list developed by the community for the candidates to answer. Candidates must answer all the required questions in the application in order to be eligible; otherwise their application will be disqualified. This year, the Election Committee will select 5 questions for the candidates to answer. The selected questions may be a combination of what’s been submitted from the community, if they’re alike or related. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates|[link]]] '''Election Volunteers''' Another way to be involved with the 2025 selection process is to be an Election Volunteer. Election Volunteers are a bridge between the Elections Committee and their respective community. They help ensure their community is represented and mobilize them to vote. Learn more about the program and how to join on this Meta-wiki page [[m:Wikimedia_Foundation_elections/2025/Election_volunteers|[link].]] Thank you! [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Results [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Committee:Elections_Committee_Charter [3] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Resolution:Committee_Membership,_December_2024 [4] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Roles [5] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/FAQ [6] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates Best regards, Victoria Doronina Board Liaison to the Elections Committee Governance Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 05:07, 28. svibnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Deployment of the CampaignEvents Extension</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone, ''(Apologies for posting in English if English is not your first language. Please help translate to your language.)'' The Campaigns Product Team is planning a global deployment of the '''[[:mw:Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]]''' to all Wikipedias, including this wiki, during the '''week of June 23rd'''. This extension is designed to help organizers plan and manage events, WikiProjects, and other on-wiki collaborations - and to make these efforts more discoverable. The three main features of this extension are: * '''[[:m:Event_Center/Registration|Event Registration]]''': A simple way to sign up for events on the wiki. * '''[[:m:CampaignEvents/Collaboration_list|Collaboration List]]''': A global list of events and a local list of WikiProjects, accessible at '''[[:m:Special:AllEvents|Special:AllEvents]]'''. * '''[[:m:Campaigns/Foundation_Product_Team/Invitation_list|Invitation Lists]]''': A tool to help organizers find editors who might want to join, based on their past contributions. '''Note''': The extension comes with a new user right called '''"Event Organizer"''', which will be managed by administrators on this wiki. Organizer tools like Event Registration and Invitation Lists will only work if someone is granted this right. The Collaboration List is available to everyone immediately after deployment. The extension is already live on several wikis, including '''Meta, Wikidata, English Wikipedia''', and more ( [[m:CampaignEvents/Deployment_status#Current_Deployment_Status_for_CampaignEvents_extension| See the full deployment list]]) If you have any questions, concerns, or feedback, please feel free to share them on the [[m:Talk:CampaignEvents| extension talkpage]]. We’d love to hear from you before the rollout. Thank you! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Udehb-WMF|Udehb-WMF]] ([[User talk:Udehb-WMF|razgovor]]) 18:47, 29. svibnja 2025. (CEST)</bdi> <!-- Message sent by User:Udehb-WMF@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Udehb-WMF/sandbox/deployment_audience&oldid=28803829 --> == Vote now in the 2025 U4C Election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}} Eligible voters are asked to participate in the 2025 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2025|2025 Election information page]]. The vote closes on 17 June 2025 at [https://zonestamp.toolforge.org/1750161600 12:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 1 July 2025. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:00, 14. lipnja 2025. (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28848819 --> == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> <div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div> Hello all, The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|call for candidates for the 2025 Wikimedia Foundation Board of Trustees selection is now open]] from June 17, 2025 – July 2, 2025 at 11:59 UTC [1]. The Board of Trustees oversees the Wikimedia Foundation's work, and each Trustee serves a three-year term [2]. This is a volunteer position. This year, the Wikimedia community will vote in late August through September 2025 to fill two (2) seats on the Foundation Board. Could you – or someone you know – be a good fit to join the Wikimedia Foundation's Board of Trustees? [3] Learn more about what it takes to stand for these leadership positions and how to submit your candidacy on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidate application|this Meta-wiki page]] or encourage someone else to run in this year's election. Best regards, Abhishek Suryawanshi<br /> Chair of the Elections Committee On behalf of the Elections Committee and Governance Committee [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Call_for_candidates [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Legal:Bylaws#(B)_Term. [3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Resources_for_candidates<section end="announcement-content" /> </div> [[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 19:43, 17. lipnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28866958 --> == ''The Signpost'': 24 June 2025 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-06-24/News and notes|Happy 7 millionth!]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-06-24/In the media|Playing professor pong with prosecutorial discretion]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-06-24/Disinformation report|Pardon me, Mr. President, have you seen my socks?]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-06-24/Recent research|Wikipedia's political bias; "Ethical" LLMs accede to copyright owners' demands but ignore those of Wikipedians]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-06-24/Traffic report|All Sinners, a future, all Saints, a past]] * News from Diff: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-06-24/News from Diff|Call for candidates is now open: Wikimedia Foundation Board of Trustees]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-06-24/Opinion|Russian Wiki-fork flails, failing readers and editors]] * Debriefing: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-06-24/Debriefing|EggRoll97's RfA² debriefing]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-06-24/Community view|A Deep Dive Into Wikimedia (part 3)]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-06-24/Comix|Hamburgers]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 04:31, 24. lipnja 2025. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:Bri@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=28849846 --> == <span lang="en" dir="ltr">Sister Projects Task Force reviews Wikispore and Wikinews</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Dear Wikimedia Community, The [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Community Affairs Committee (CAC)]] of the Wikimedia Foundation Board of Trustees assigned [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Sister Projects Task Force|the Sister Projects Task Force (SPTF)]] to update and implement a procedure for assessing the lifecycle of Sister Projects – wiki [[m:Wikimedia projects|projects supported by Wikimedia Foundation (WMF)]]. A vision of relevant, accessible, and impactful free knowledge has always guided the Wikimedia Movement. As the ecosystem of Wikimedia projects continues to evolve, it is crucial that we periodically review existing projects to ensure they still align with our goals and community capacity. Despite their noble intent, some projects may no longer effectively serve their original purpose. '''Reviewing such projects is not about giving up – it's about responsible stewardship of shared resources'''. Volunteer time, staff support, infrastructure, and community attention are finite, and the non-technical costs tend to grow significantly as our ecosystem has entered a different age of the internet than the one we were founded in. Supporting inactive projects or projects that didn't meet our ambitions can unintentionally divert these resources from areas with more potential impact. Moreover, maintaining projects that no longer reflect the quality and reliability of the Wikimedia name stands for, involves a reputational risk. An abandoned or less reliable project affects trust in the Wikimedia movement. Lastly, '''failing to sunset or reimagine projects that are no longer working can make it much harder to start new ones'''. When the community feels bound to every past decision – no matter how outdated – we risk stagnation. A healthy ecosystem must allow for evolution, adaptation, and, when necessary, letting go. If we create the expectation that every project must exist indefinitely, we limit our ability to experiment and innovate. Because of this, SPTF reviewed two requests concerning the lifecycle of the Sister Projects to work through and demonstrate the review process. We chose Wikispore as a case study for a possible new Sister Project opening and Wikinews as a case study for a review of an existing project. Preliminary findings were discussed with the CAC, and a community consultation on both proposals was recommended. === Wikispore === The [[m:Wikispore|application to consider Wikispore]] was submitted in 2019. SPTF decided to review this request in more depth because rather than being concentrated on a specific topic, as most of the proposals for the new Sister Projects are, Wikispore has the potential to nurture multiple start-up Sister Projects. After careful consideration, the SPTF has decided '''not to recommend''' Wikispore as a Wikimedia Sister Project. Considering the current activity level, the current arrangement allows '''better flexibility''' and experimentation while WMF provides core infrastructural support. We acknowledge the initiative's potential and seek community input on what would constitute a sufficient level of activity and engagement to reconsider its status in the future. As part of the process, we shared the decision with the Wikispore community and invited one of its leaders, Pharos, to an SPTF meeting. Currently, we especially invite feedback on measurable criteria indicating the project's readiness, such as contributor numbers, content volume, and sustained community support. This would clarify the criteria sufficient for opening a new Sister Project, including possible future Wikispore re-application. However, the numbers will always be a guide because any number can be gamed. === Wikinews === We chose to review Wikinews among existing Sister Projects because it is the one for which we have observed the highest level of concern in multiple ways. Since the SPTF was convened in 2023, its members have asked for the community's opinions during conferences and community calls about Sister Projects that did not fulfil their promise in the Wikimedia movement.[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:WCNA_2024._Sister_Projects_-_opening%3F_closing%3F_merging%3F_splitting%3F.pdf <nowiki>[1]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee/Sister_Projects_Task_Force#Wikimania_2023_session_%22Sister_Projects:_past,_present_and_the_glorious_future%22 <nowiki>[2]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[3]</nowiki>] Wikinews was the leading candidate for an evaluation because people from multiple language communities proposed it. Additionally, by most measures, it is the least active Sister Project, with the greatest drop in activity over the years. While the Language Committee routinely opens and closes language versions of the Sister Projects in small languages, there has never been a valid proposal to close Wikipedia in major languages or any project in English. This is not true for Wikinews, where there was a proposal to close English Wikinews, which gained some traction but did not result in any action[https://meta.wikimedia.org/wiki/Proposals_for_closing_projects/Closure_of_English_Wikinews <nowiki>[4]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[5]</nowiki>, see section 5] as well as a draft proposal to close all languages of Wikinews[https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Proposals_for_closing_projects/Archive_2#Close_Wikinews_completely,_all_languages? <nowiki>[6]</nowiki>]. [[:c:File:Sister Projects Taskforce Wikinews review 2024.pdf|Initial metrics]] compiled by WMF staff also support the community's concerns about Wikinews. Based on this report, SPTF recommends a community reevaluation of Wikinews. We conclude that its current structure and activity levels are the lowest among the existing sister projects. SPTF also recommends pausing the opening of new language editions while the consultation runs. SPTF brings this analysis to a discussion and welcomes discussions of alternative outcomes, including potential restructuring efforts or integration with other Wikimedia initiatives. '''Options''' mentioned so far (which might be applied to just low-activity languages or all languages) include but are not limited to: *Restructure how Wikinews works and is linked to other current events efforts on the projects, *Merge the content of Wikinews into the relevant language Wikipedias, possibly in a new namespace, *Merge content into compatibly licensed external projects, *Archive Wikinews projects. Your insights and perspectives are invaluable in shaping the future of these projects. We encourage all interested community members to share their thoughts on the relevant discussion pages or through other designated feedback channels. === Feedback and next steps === We'd be grateful if you want to take part in a conversation on the future of these projects and the review process. We are setting up two different project pages: [[m:Public consultation about Wikispore|Public consultation about Wikispore]] and [[m:Public consultation about Wikinews|Public consultation about Wikinews]]. Please participate between 27 June 2025 and 27 July 2025, after which we will summarize the discussion to move forward. You can write in your own language. I will also host a community conversation 16th July Wednesday 11.00 UTC and 17th July Thursday 17.00 UTC (call links to follow shortly) and will be around at Wikimania for more discussions. <section end="message"/> </div> -- [[User:Victoria|Victoria]] on behalf of the Sister Project Task Force, 22:56, 27. lipnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Sister_project_MassMassage_on_behalf_of_Victoria/Target_list&oldid=28911188 --> == ''The Signpost'': 18 July 2025 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-07-18/News and notes|Is no WikiNews good WikiNews? — Election season returns!]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-07-18/In the media|How bad (or good) is Wikipedia?]] * WikiProject report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-07-18/WikiProject report|WikiProject Medicine reaches milestone of zero unreferenced articles]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-07-18/In focus|Wikimania 2025: Connecting Wikimedians across the world for 20 years]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-07-18/Recent research|Knowledge manipulation on Russia's Wikipedia fork; Marxist critique of Wikidata license; call to analyze power relations of Wikipedia]] * News from the WMF: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-07-18/News from the WMF|Form 990 released for the Wikimedia Foundation’s fiscal year 2023-2024]] * Discussion report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-07-18/Discussion report|Six thousand noticeboard discussions in 2025 electrically winnowed down to a hundred]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-07-18/Comix|Divorce]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-07-18/Opinion|Women are somewhat under-represented on the English-language Wikipedia, and other observations from analysis]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-07-18/Community view|A Deep Dive Into Wikimedia (part 4): The Future Of Wikimedia and Conclusion]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-07-18/Obituary|Pvmoutside, Atomicjohn, Rdmoore6, Jaknouse, Morven, Martin of Sheffield, MarnetteD, Herewhy, BabelStone]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-07-18/Traffic report|God only knows]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-07-18/Humour|New forum created for people who don't care about Wikipedia]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 09:53, 18. srpnja 2025. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=28903822 --> == ''The Signpost'': 9 August 2025 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-08-09/News and notes|Court order snips out part of Wikipedia article, editors debate whether to frame shreds or pulp them]] * Discussion report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-08-09/Discussion report|News from ANI, AN, RSN, BLPN, ELN, FTN, and NPOVN]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-08-09/Disinformation report|The article in the most languages]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-08-09/Community view|News from the Villages Pump]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-08-09/In the media|Disgrace, dive bars, deceased despots, and diverse dispatches]] * Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-08-09/Crossword|Accidental typography]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-08-09/Comix|best-laid schemes o' wikis an' men]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-08-09/Traffic report|I'm not the antichrist or the Superman]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 04:27, 9. kolovoza 2025. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=29085669 --> == <span lang="en" dir="ltr">Temporary accounts will be rolled out soon</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="body"/> Hello, we are the Wikimedia Foundation [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity|Product Safety and Integrity]] team. We would like to announce that '''we plan to enable [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] for this wiki in the week of September 1'''. Temporary accounts are successfully live on 30 wikis, including many large ones like German, Japanese, and French. The change they bring is especially relevant to logged-out editors, who this feature is designed to protect. But it is also relevant to community members like mentors, patrollers, and admins – anyone who reverts edits, blocks users, or otherwise interacts with logged-out editors as part of keeping the wikis safe and accurate. '''Why we are building temporary accounts''' Our wikis should be safer to edit by default for logged-out editors. Temporary accounts allow people to continue editing the wikis without creating an account, while avoiding publicly tying their edits to their IP address. We believe this is in the best interest of our logged-out editors, who make valuable contributions to the wikis and who may later create accounts and grow our community of editors, admins, and other roles. Even though the wikis do warn logged-out editors that their IP address will be associated with their edit, many people may not understand what an IP address is, or that it could be used to connect them to other information about them in ways they might not expect. Additionally, our moderation software and tools rely too heavily on network origin (IP addresses) to identify users and patterns of activity, especially as IP addresses themselves are becoming less stable as identifiers. Temporary accounts allow for more precise interactions with logged-out editors, including more precise blocks, and can help limit how often we unintentionally end up blocking good-faith users who use the same IP addresses as bad-faith users. '''How temporary accounts work''' [[File:Temporary account banner and empty talk page.png|thumb]] Any time a logged-out user publishes an edit on this wiki, a cookie will be set in this user's browser, and a temporary account tied with this cookie will be automatically created. This account's name will follow the pattern: <code dir=ltr>~2025-12345-67</code> (a tilde, current year, a number). On pages like Recent Changes or page history, this name will be displayed. The cookie will expire 90 days after its creation. As long as it exists, all edits made from this device will be attributed to this temporary account. It will be the same account even if the IP address changes, unless the user clears their cookies or uses a different device or web browser. A record of the IP address used at the time of each edit will be stored for 90 days after the edit. However, only some logged-in users will be able to see it. '''What does this mean for different groups of users?''' '''For logged-out editors''' * This increases privacy: currently, if you do not use a registered account to edit, then everybody can see the IP address for the edits you made, even after 90 days. That will no longer be possible on this wiki. * If you use a temporary account to edit from different locations in the last 90 days (for example at home and at a coffee shop), the edit history and the IP addresses for all those locations will now be recorded together, for the same temporary account. Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the relevant requirements]] will be able to view this data. If this creates any personal security concerns for you, please contact talktohumanrights at wikimedia.org for advice. '''For community members interacting with logged-out editors''' * A temporary account is uniquely linked to a device. In comparison, an IP address can be shared with different devices and people (for example, different people at school or at work might have the same IP address). * Compared to the current situation, it will be safer to assume that a temporary user's talk page belongs to only one person, and messages left there will be read by them. As you can see in the screenshot, temporary account users will receive notifications. It will also be possible to thank them for their edits, ping them in discussions, and invite them to get more involved in the community. '''For users who use IP address data to moderate and maintain the wiki''' * '''For patrollers''' who track persistent abusers, investigate violations of policies, etc.: Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the requirements]] will be able to reveal temporary users' IP addresses and all contributions made by temporary accounts from a specific IP address or range ([[Special:IPContributions]]). They will also have access to useful information about the IP addresses thanks to the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/IP Info|IP Info]] feature. Many other pieces of software have been built or adjusted to work with temporary accounts, including AbuseFilter, global blocks, Global User Contributions, and more. (For information for volunteer developers on how to update the code of your tools – see the last part of the message.) * '''For admins blocking logged-out editors''': ** It will be possible to block many abusers by just blocking their temporary accounts. A blocked person won't be able to create new temporary accounts quickly if the admin selects the [[mw:Special:MyLanguage/Autoblock|autoblock]] option. ** It will still be possible to block an IP address or IP range. * Temporary accounts will not be retroactively applied to contributions made before the deployment. On Special:Contributions, you will be able to see existing IP user contributions, but not new contributions made by temporary accounts on that IP address. Instead, you should use Special:IPContributions for this. '''Our requests for you, and next steps''' * If you know of any tools, bots, gadgets etc. using data about IP addresses or being available for logged-out users, you may want to test if they work on [[testwiki:Main_Page|testwiki]] or [[test2wiki:Main_Page|test2wiki]]. If you are a volunteer developer, [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers|read our documentation for developers]], and in particular, the section on [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers#How should I update my code?|how your code might need to be updated]]. * If you want to test the temporary account experience, for example just to check what it feels like, go to testwiki or test2wiki and edit without logging in. * Tell us if you know of any difficulties that need to be addressed. We will try to help, and if we are not able, we will consider the available options. * Look at our [[m:Meta:Babel#Temporary_Accounts:_access_to_IP_addresses_and_next_steps|previous message]] about requirements for users without extended rights who may need access to IP addresses. To learn more about the project, check out [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/FAQ|our FAQ]] – you will find many useful answers there. You may also [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Updates|look at the updates]] (we have just posted one) and [[mw:Newsletter:Product Safety and Integrity|subscribe to our new newsletter]]. If you'd like to talk to me (Szymon) off-wiki, you will find me on Discord and Telegram. Thank you!<section end="body" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:user:NKohli (WMF)|NKohli (WMF)]], [[m:user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]]</bdi> 23:36, 26. kolovoza 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/sandbox6&oldid=29181713 --> == ''The Signpost'': 9 September 2025 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-09-09/News and notes|Wikimedia Foundation loses a round in court]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-09-09/In the media|Congress probes, mayor whitewashed, AI stinks]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-09-09/Disinformation report|A guide for Congress]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-09-09/Recent research|Minority-language Wikipedias, and Wikidata for botanists]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-09-09/Technology report|A new way to read Wikisource]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-09-09/Traffic report|Check out some new ''Weapons'', weapon of choice]] * Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-09-09/Essay|The one question]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 03:08, 9. rujna 2025. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:Bri@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=29233676 --> == ''The Signpost'': 2 October 2025 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-02/News and notes|Larry Sanger returns with "Nine Theses on Wikipedia"; WMF publishes transparency report]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-02/In the media|Extraordinary eruption of "EVIL" explained]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-02/Disinformation report|Emails from a paid editing client]] * Discussion report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-02/Discussion report|Sourcing, conduct, policy and LLMs: another 1,339 threads analyzed]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-02/Community view|The pressing questions of the modern WWW, as seen from the Village Pump]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-02/Recent research|Is Wikipedia a merchant of (non-)doubt for glyphosate?; eight projects awarded Wikimedia Research Fund grants]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-02/Opinion|Some disputes aren't worth it]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-02/Obituary|Michael Q. Schmidt]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-02/Traffic report|Death, hear me call your name]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-02/Comix|A grand spectacle]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 08:54, 2. listopada 2025. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=29367448 --> == <span lang="en" dir="ltr">Migration to Parsoid</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> <em>[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Parsoid Read Views/Read View Announcement|Read this in another language]]</em> Hello everyone! I am glad to inform you that as the next step in the [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification|Parser Unification]] project, Parsoid will soon be turned on as the default article renderer on your wiki. We are gradually increasing the number of wikis using Parsoid, with the intention of making it the default wikitext parser for MediaWiki's next long-term support release. This will make our wikis more reliable and consistent for editors, readers, and tools to use, as well as making the development of future wikitext features easier. If this disrupts your workflow, don’t worry! You can still opt out through a user preference or turn Parsoid off on the current page using the Tools submenu, as described in the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration|Extension:ParserMigration]] documentation. There is [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser_Unification/Confidence_Framework|more information about our roll-out strategy]] available, including the testing done before we turn on Parsoid for a new wiki. To report bugs and issues, please look at our [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Known Issues|known issues]] documentation and if you found a new bug please create a phab ticket and tag the [[phab:project/view/5846|Content Transform Team in Phabricator]]. <section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[mw:User:ABreault (WMF)|Content Transform Team]]</bdi> 21:49, 2. listopada 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:ABreault (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikimedia_Foundation/Product_and_Technology/Parsoid_Read_Views/2025-10-06_Wikipedias&oldid=29381387 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: vote for the 2025 Board of Trustees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|2025 Board of Trustees election]] is now open. Candidates are running for two (2) seats on the Board. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Voter eligibility guidelines|voter eligibility page]]. Learn more about them by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidates|reading their application statements and watch their candidacy videos]]. When you are ready, go to the [[m:Special:SecurePoll/vote/405|SecurePoll voting page to vote]]. '''The vote is open from October 8 at 00:00 UTC to October 22 at 23:59 UTC.''' Best regards, Abhishek Suryawanshi<br />Chair, Elections Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 06:48, 9. listopada 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29360896 --> == <span lang="en" dir="ltr">Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function1"/> {{int:Hello}}. Please help pick a name for the new Abstract Wikipedia wiki project. This project will be a wiki that will enable users to combine functions from [[:f:|Wikifunctions]] and data from Wikidata in order to generate natural language sentences in any supported languages. These sentences can then be used by any Wikipedia (or elsewhere). There will be two rounds of voting, each followed by legal review of candidates, with votes beginning on 20 October and 17 November 2025. Our goal is to have a final project name selected on mid-December 2025. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function1"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 13:42, 20. listopada 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29432175 --> == ''The Signpost'': 20 October 2025 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-20/News and notes|Board shuffles, LLM blocks increase, IPs are going away]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-20/Special report|The election that isn't]] * Interview: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-20/Interview|The BoT bump]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-20/In the media|An incident at WikiConference North America; WMF reports AI-related traffic drop and explains Wikipedia to US conservatives]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-20/Traffic report|One click after another]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-10-20/Humour|Wikipedia pay rates]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 00:45, 21. listopada 2025. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:Bri@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=29377595 --> == Global bot approval request for SchlurcherBot == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> {{int:hello}}! {{#ifeq:{{CONTENTLANGUAGE}}|en||I apologize for sending this message in English. {{int:please-translate}}.}} In accordance to [[:m:Bot policy#Global bots|the policy]], this message is to notify you that there is a new approval request for a global bot. The discussion is available at [[:m:Steward_requests/Bot_status#Global_bot_status_for_User:SchlurcherBot|Steward_requests/Bot_status#Global_bot_status_for_User:SchlurcherBot]] on Meta-Wiki. All Wikimedia community members are invited to participate. Thank you for your time. Best regards, [[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 00:10, 22. listopada 2025. (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Bot_policy/New_global_bot_discussion&oldid=29480590 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on October 30, 2025. Applications for the Affiliations Committee, Ombuds commission and the Case Review Committee close on December 11, 2025. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Committee appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email cst[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -[[m:User:MKaur (WMF)| MKaur (WMF)]] 15:12, 30. listopada 2025. (CET) <!-- Message sent by User:MKaur (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29517125 --> == Join the CEE Hub staff team – We’re hiring a Program Specialist == Hi everyone, The regional [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is looking for a '''Program Specialist''' to join our [[:m:Wikimedia CEE Hub/Staff|staff team]]! Are you someone experienced with Wikimedia who wants to help volunteers? Do you participate in Wiki Loves… and other related projects, and do you have ideas and skills to help others improve their efforts? Do you enjoy working with people from different countries? Are you able to work on your own, feel comfortable on Meta-Wiki, and understand how Meta works? If this sounds like you and you're interested in working with the CEE hub team, we’d love to hear from you! '''As a Program Specialist, you will:''' * Support affiliates and communities in developing and implementing impactful programs, * Strengthen regional cooperation and cross-border projects, * Help guide campaigns and initiatives across the CEE region, * Work closely with the CEE Hub team and community members. This is a '''part-time (0.8–0.9 full-time equivalent), remote position''' open to candidates based in the CEE region or nearby time zones. '''APPLICATION DEADLINE: NOVEMBER 10, 2025''' ➡️ '''Learn more and learn how to apply on Meta:''' [[:m:Wikimedia CEE Hub/Jobs/Program Specialist|Wikimedia CEE Hub – Program Specialist]] ⬅️ If you know someone who would be a great fit, please share this opportunity with them! <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29192870 --> == ''The Signpost'': 10 November 2025 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-11-10/News and notes|Temporary accounts go live and WMF board member self-suspends]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-11-10/Community view|Six Wikipedians' thoughts on Grokipedia, and the humanity of it all]] * Wikicup report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-11-10/Wikicup report|BeanieFan11, WikiCup victor of 2025, covers the results]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-11-10/In the media|Jimbo's book, an argument about genocide, and a train of shame]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-11-10/Recent research|Taking stock of the 2024–2025 research grants]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-11-10/Opinion|With Grokipedia, top-down control of knowledge is new again]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-11-10/Obituary|Struway]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-11-10/Traffic report|The documentaried, the disowned, the deceased, Diwali and the Dodgers]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-11-10/Comix|Head of steam]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 13:56, 10. studenoga 2025. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=29568932 --> == Help us test Cat-a-lot on your Wikipedia == '''[[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]''' is a JavaScript gadget that helps with moving, removing and adding files (as well as articles or subcategories) between, from and to categories and it is widely used on Wikimedia Commons, where it is accessible for every user after enabling the gadget in your [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:Preferences#mw-prefsection-gadgets Preferences]. Complete explanation of the tool, along with the images and demonstration video it is accessible on [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Wikimedia Commons]]. If your Wikipedia is struggling with performing this repetitive task when you need to move pages between categories and remove pages from a category, Cat-a-lot could be activated for your Wikipedia as well. Installation can be done as your user script or as a project gadget and codes can be found [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|here]]. Installation is already done on Polish and Romanian wikis from our CEE Region. English phrases from [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating]] can be translated and saved in [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro]] (for example). [[:m:CEE Hub/Working Groups/Technical Advancement Group|CEE Hub Technical Advancement Group]] is willing to support your community in the installation of the tool, and to offer support in case of bugs, as we can report them to the development team. Just leave a message below with any issues you encounter. --[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 11:42, 18. studenoga 2025. (CET) (on behalf of the CEE Hub Technical Advancement Group) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670161 --> == <span lang="en" dir="ltr">Reminder: Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function2"/> {{int:Hello}}. Reminder: Please help to choose name for the new Abstract Wikipedia wiki project. The finalist vote starts today. The finalists for the name are: <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Abstract Wikipedia, Multilingual Wikipedia, Wikiabstracts, Wikigenerator, Proto-Wiki</span>. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function2"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:22, 20. studenoga 2025. (CET) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29583860 --> == ''The Signpost'': 1 December 2025 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-01/News and notes|Election cycles come and go, and Wikimedia Foundation achieves record revenue in 2024–2025!]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-01/In the media|Wales walk-off, antisemitism, supernatural powers, feminism turmoil, saints, and sex]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-01/Recent research|At least 80 million inconsistent facts on Wikipedia – can AI help find them?]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-01/Disinformation report|Epstein email exchanges planned strategy, edits and reported progress]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-01/Traffic report|It's a family affair]] * Book review: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-01/Book review|''The Seven Rules of Trust'']] * From the archives: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-01/From the archives|"I have been asked by Jeffrey Epstein ..."]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-01/Humour|An interview with Wikipe-tan]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-01/Opinion|AI finds errors in 90% of Wikipedia's best articles]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-01/Serendipity|Highlights from the itWikiCon 2025]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-01/Comix|Madness]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 01:16, 1. prosinca 2025. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:Bri@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=29700455 --> == ''The Signpost'': 17 December 2025 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * Interview: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-17/Interview|Part 1: Bernadette Meehan]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-17/News and notes|We're gonna have a party!]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-17/In the media|The "bigg" bosses: Robertsky and the Pope]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-17/Traffic report|Death and stranger things]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-17/Gallery|A feast of holidays and carols]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-17/Obituary|Michal Lewi (Iwelam) and Alan R. King (A R King)]] * Concept: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-17/Concept|List of xxtreme sports (redirected from Electrojousting)]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2025-12-17/Comix|display: flex-inline;]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 21:05, 17. prosinca 2025. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=29700455 --> == TOP20 pageview pages in year 2025 == TOP20 pageview pages from public logs: <pre> 2046084 Glavna_stranica 1087997 Posebno:Traži 865232 - 747234 wiki.phtml 232241 Hrvatska 222794 Divlje_pčele_(televizijska_serija) 180818 Marko_Perković 169401 Svjetsko_prvenstvo_u_rukometu_–_Hrvatska,_Danska_i_Norveška_2025. 168634 Zagreb 146284 Hrvatska_rukometna_reprezentacija 143648 Index.hr 143549 Bosna_i_Hercegovina 142016 U_dobru_i_zlu_(telenovela) 139198 Kumovi_(televizijska_serija) 137859 Franjo 136928 Rodbinski_nazivi 126335 Farski_otoci 120630 Portal:Životopis 118627 Domovinski_rat 117545 Ivan_Pavao_II. </pre> Source: [https://archive.org/details/2025-daily_user_pageviews archive.org/details/2025-daily_user_pageviews] --[[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 23:47, 1. siječnja 2026. (CET) == ''The Signpost'': 15 January 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-15/News and notes|Wikipedia's 25th anniversary is here!]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-15/Special report|Wikipedia at 25: A Wake-Up Call]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-15/Serendipity|The WMF wants to buy you books!]] * WikiProject report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-15/WikiProject report|Time for a health check: the Vital Signs 2026 campaign]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-15/In the media|Fake Acting President Trump and a Wikipedia infobox]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-15/Community view|The inbox behind Wikipedia]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-15/Recent research|Art museums on Wikidata; comparing three comparisons of Grokipedia and Wikipedia]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-15/Traffic report|Tonight I'm gonna rock you]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-15/Comix|Oh come on man.]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 16:18, 15. siječnja 2026. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=29899914 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wiki Community, We are pleased to invite Wikimedia communities, affiliates, and independent contributors to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;How to Sign Up as an Organizer Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia. Thank you and best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 14:21, 18. siječnja 2026. (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 22:01, 19. siječnja 2026. (CET) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == ''The Signpost'': 29 January 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-29/Traffic report|The most viewed articles of 2025]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-29/News and notes|Good news... but also bad news for the Public Domain]] * News from Diff: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-29/News from Diff|Solving puzzles together]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-29/In the media|Every view on the 25th anniversary of everything]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-01-29/Comix|Perspectives]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 07:31, 29. siječnja 2026. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=29988053 --> == ''The Signpost'': 17 February 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/In the media|Global powers see Wikipedia as fundamental target for manipulation]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/News and notes|Discussions open for the next WMF Annual Plan]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Serendipity|Maintenance crews continue to slog through Wikipedia's oldest Featured Articles]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Disinformation report|Epstein's obsessions]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Technology report|Wikidata Graph Split and how we address major challenges]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Traffic report|Deaths, killings, films, and the Olympics]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Opinion|Incoming Incurables]] * Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Crossword|Pop quiz]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Comix|herculean]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 09:03, 17. veljače 2026. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30039447 --> == ''The Signpost'': 10 March 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * Interview: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Interview|Bernadette Meehan, new Wikimedia Foundation CEO]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/News and notes|Security testing unleashes computer worm on Meta-wiki]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Special report|What actually happened during the Wikimedia security incident?]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/In the media|Indonesian government blocks Wikimedia logins; archive site scoured from Wikipedia after owner runs malware]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Recent research|To wiki, perchance to groki]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Obituary|Madhav Gadgil, Fredrick Brennan, Mark Miller, Chip Berlet]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Opinion|Interface administrators and trusting trust]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Technology report|English Wikipedia deprecates archive.today after DDoS against blog, altered content]] * Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Op-ed|Why is "Trypsin-sensitive photosynthetic activities in chloroplast membranes" cited in "List of tallest buildings in Chicago"?]] * Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Essay|The pursuit of a button click]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/In focus|Short descriptions: One year later]] * WikiProject report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/WikiProject report|Unreferenced articles backlog drive]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Community view|Speaking of planning ...]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Traffic report|Over the mountain, kissing silver inlaid clouds]] * Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Crossword|"It will never happen"]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Comix|BRIEn't]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 05:14, 10. ožujka 2026. (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30121359 --> == ''The Signpost'': 31 March 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/News and notes|Entirety of Wikinews to be shut down]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/In the media|AI ban, newspapers disrupt archiving; and antisemitism complaints]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Community view|Videos from WikiConference North America 2025 in NYC]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Disinformation report|Cleaning up after Jeffrey Epstein, Peter Nygard, and Mohamed Al-Fayed]] * WikiConference report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/WikiConference report|WikiConference North America 2025 in NYC review]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Obituary|Dr. Subas Chandra Rout]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Traffic report|Call in the dogs of war, soldier of fortune]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Gallery|Canadian Rangers participate in Operation ''Enduring Encyclopedia'']] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Comix|n00bsitting]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 12:08, 31. ožujka 2026. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30329870 --> == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 13:21, 31. ožujka 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == ''The Signpost'': 21 April 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/News and notes|Six Serbian Wikipedia editors banned following controversy about political bias]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/In the media|Could Wikipedia be involved in Massachusetts' proposed social media ban for minors?]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Gallery|March equinox]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Traffic report|Time to change my galaxy in case, we outta space!]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Comix|Of skirts and articles]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 08:50, 21. travnja 2026. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30434643 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 02:57, 26. travnja 2026. (CEST) </bdi> <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Meta:Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 12:00, 30. travnja 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration#Register!|Apply]]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026{{@}}icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> [[Suradnik:Gikü|Gikü]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Gikü|razgovor]])</small> 22:52, 13. svibnja 2026. (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == ''The Signpost'': 22 May 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/News and notes|Offline: Osama Khalid still in prison]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/In the media|Indonesian editors, you shall return!]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Disinformation report|Who is a typical paid editor? Who are their typical clients?]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Recent research|WikiLambda the Ultimate]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Traffic report|This is where I'll be, so heavenly, so come and dance with me Michael!]] * Forum: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Forum|WikiAnnotate: help us build a dataset of article quality evaluations]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/In focus|Demystifying the 2026-27 Annual Plan]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Opinion|Wikipedia isn't a battleground. So why does it feel like one?]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Serendipity|Wikinews: Into the Wikiverse]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Special report|Wikimedia Foundation closes Wikinews after 21 years]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Community view|Wikipedia's traffic drop: more on languages and freshness]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Gallery|Earth Day and Mother's Day]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Comix|Brother, can you spare a page?]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 07:19, 22. svibnja 2026. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:Bri@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30513885 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 19:14, 27. svibnja 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Registration#Register!]] Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- [[Suradnik:Gikü|Gikü]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Gikü|razgovor]])</small> 23:29, 29. svibnja 2026. (CEST) == ''The Signpost'': 21 June 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * From the editors: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/From the editors|Ways for beginners to support ''The Signpost'' community journalism]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/News and notes|Community Tech development team disbanded]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Disinformation report|PR for the people?]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Recent research|Proposed tagging system for AI involvement; successful and unsuccessful AI tools for contributors]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/In the media|Who won a 14th century battle and who won the 2026 Iran war?]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Community view|Putting the Wish into the Wishlist]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/In focus|A global standard for Neutral Point of View]] * On the bright side: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/On the bright side|Flowers, blue helmets, reefs, pride, and Juneteenth]] * Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Op-ed|Breathe, Don’t Panic, there is a different story about Wikimedia + AI futures]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Opinion|Wikimedia Foundation staff develop union and Wikimedia user community reacts]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Technology report|Community Tech team is disbanded, controversy erupts]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Traffic report|'Cause this is thriller, thriller night]] * WikiConference report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/WikiConference report|Report of Volunteer Supporters Network Annual Meeting 2026]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Comix|Take your turn]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Humour|Group of banned T-shirt makers comes out of hiding to sell new Wikipedia-themed merchandise]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 05:21, 21. lipnja 2026. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:Bri@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30604303 --> == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 19:11, 23. lipnja 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:29, 25. lipnja 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == ''The Signpost'': 13 July 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/News and notes|An exclusive club]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/In the media|Battle for a soul - who won?]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Opinion|We need to innovate with Wikimedia decision-making]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Recent research|LLMs and NPOV, 20 years of user blocks, Esperanto and Volapük Wikipedias]] * News from Diff: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/News from Diff|How to host Wikicurious in your own community]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Community view|CUNY Newmark Wikimedian-in-Residence Quarterly Brief – April to June 2026]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Special report|Wikipedia escapes Category 1 designation under the UK Online Safety Act - for now]] * On the bright side: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/On the bright side|Fatherhood, weather, and diplomacy]] * Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Op-ed|A Layup Easy Proposal for Wikimedia at 25: Spend 25% of Donations on the Community]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Traffic report|The grass was greener, the light was brighter]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Comix|schnozzed]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 09:27, 13. srpnja 2026. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30775662 --> == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 14:24, 24. srpnja 2026. (CEST) </bdi> <!-- Message sent by User:DreamRimmer@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :'''Kratko: Ćete, da li [[:m:Requests_for_comment/The_future_of_Abstract_Wikipedia|ima još]] biti ''Abstract Wikipedia'' ili ni?''' [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 17:48, 24. srpnja 2026. (CEST) == ''The Signpost'': 2 August 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/In the media|Union drive, most prolific editor make headlines]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/News and notes|Foundation rejects voluntary recognition of union, proposed board eligibility rules sharply restrict candidates]] * WikiConference: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/WikiConference|"Kurier, Signpost, wikipress: You can be a Wikimedia journalist" - Wikimania presentation by User:Noé Recap]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/In focus|Is Larry Sanger the co-founder of Wikipedia?]] * Arbitration report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/Arbitration report|Think, and not just about content]] * News from Diff: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/News from Diff|Meet the Wikimedians of the Year 2026!]] * On the bright side: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/On the bright side|The beautiful game]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/Traffic report|Odyssey and Oyarzabal]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/Comix|Well-spotted]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 12:17, 2. kolovoza 2026. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30775662 --> == ''The Signpost'': 24 August 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/News and notes|Union process progresses, unanswered questions about Littler Mendelson remain]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/In the media|Wikipedia editors save Sam Altman's life]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/Recent research|Women in blue? Wikipedia's gender gap reverses in some areas]] * Discussion report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/Discussion report|Again and Again]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/Traffic report|Look out, here comes the Spider-Man!]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/Humour|Her tastes, her Wikimania, her upcoming tour... Baby Globe reveals everything]] * On the bright side: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/On the bright side|The great outdoors]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/Opinion|Are we embarrassed yet?]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/Special report|Paris Syndrome: Labor Strife, AI Anxiety, and a Leadership Test at Wikimania 2026]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/Comix|WP:FAOWN]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 03:24, 24. kolovoza 2026. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:Bri@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30889666 --> == CEE Technical Village Pump == {{int:please-translate}} [[File:CEE Technical Village Pump.webm|300px|right|thumb|A short introduction to the CEE Technical Village Pump]] The '''[[:m:CEE Technical Village Pump|CEE Technical Village Pump]]''' is a new space for Wikimedia contributors and communities across the CEE region to request technical help, exchange solutions, and get support from experienced contributors. To introduce the project and give a quick overview of how it works, we’ve prepared this short video. The page is currently available in English. We’d like to make it accessible to communities across the region in their local languages, and we’d appreciate your [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special%3ATranslate&group=page-Template%3ACEE+Technical+Village+Pump+header&language=en&action=page&filter=&action_source=translate_page help translating it]. Best regards, [[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 11:09, 26. kolovoza 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == ''The Signpost'': 16 September 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/News and notes|The Balance of Power]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/In the media|Shocking photos may be changed on Wikipedia]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/Disinformation report|Have UN Secretary-General candidates manipulated Wikipedia?]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/Recent research|Google's AI overviews may have reduced search engine referrals to English Wikipedia by 5%]] * WikiConference report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/WikiConference report|The backwater symbiosis – reflections from Wiki Conference India 2026]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/Traffic report|Heaven let your light shine down]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/Serendipity|Wikipedia Family Mosh Pit]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/Obituary|Passing of Gobonobo, community leader advocating for women and minorities]] * On the bright side: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/On the bright side|Fantasy video games, hopeful science fiction, and the change of seasons]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/Comix|The Adventure of the Unknown Corpse]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 04:11, 16. rujna 2026. (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Message sent by User:JPxG@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=31028446 --> == Your feedback wanted: Remove ''(Language link added:) and similar'' edits from Special:RecentChanges == ''(Apologies for posting in English. You can help by translating it)'' Hello, I’m Danny from [[:en:w:Wikimedia_Deutschland|Wikimedia Deutschland’s]] [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects|Wikidata For Wikimedia Projects]] team.<br/> We have been investigating and examining how Wikidata’s use in the [[Special:RecentChanges]] and [[Special:Watchlist]] pages can be made to be more useful, or less ‘noisy’ (fewer edits that have little value to the reader). We are currently exploring to make a change in the volume and the type of Wikidata edits that appear in these pages, and '''we need your feedback''' to help us ensure this is a positive change for the Wikis and won’t disrupt your workflows.<br/> Language links are also known as sitelinks or interlanguage links and describe when a Wikidata item is connected to a Wiki, adding it to the language dropdown tool for other connected Wikis. [[File:Types of Lang Link changes.png|frame|A variety of "Language Link" edits as seen in the Recent Changes feed]] The request for feedback is whether you support the removal of these language link edits from the Recent Changes and Watchlist feed, or would you oppose such a change and if so, why? Please share you thoughts on the dedicated '''[[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Hide_Language_Link_edits|metawiki Talk page]]'''. Further information about this change: [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Hide_Language_Link_edits|m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Hide_Language_Link_edits]] Thank you for any participation or feedback you give, -- [[m:User:Danny_Benjafield_(WMDE)|User:Danny Benjafield (WMDE)]] 17:16, 22. rujna 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_test_list&oldid=31067455 --> == Wikidata Sitelink changes in Recent Changes and Watchlist == ''(Apologies for cross-posting in English, translating it will help spread the message)'' Earlier last month, all Wikis were contacted for feedback on our proposal to remove language link changes, this change has already been deployed to Wikisource, Wikibooks, Wikivoyage, Wikiquote, Wikiversity and Wiktionary. The same change is now being rolled out globally to all Wikipedias on '''October 13, 07:00 UTC'''. Editors will no longer see notifications after this time on their [[Special:RecentChanges|Recent Changes]] and [[Special:Watchlist|Watchlist]] when a link to ''another'' language version of a page is added, removed, or changed in its Wikidata item (it does not affect language link notifications to the home wiki). There will then be a two-week monitoring period to observe if a reduction of high-volume but low-value notifications takes place, or if higher-value changes become easier to identify. Editors who rely on these notifications should be aware of the change and can share feedback or concerns on the Wikidata For Wikimedia [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Hide_Language_Link_edits|Projects talk page]].<br/> Wikidata's own Recent Changes page is not affected as it serves as the repository for these changes. Please reach out if you have any questions, or if your wiki would like to opt-out, thank you! -- [[User:Danny_Benjafield_(WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] ([[User_talk:Danny_Benjafield_(WMDE)|talk]]) sent via [[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 11:28, 9. listopada 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=31142775 --> ae4t72hb14i2fmbssdfllch27pjigq5 14 709226 7615513 6067703 2026-10-09T10:37:45Z Argo Navis 852 novi ključ za kategoriju [[:Kategorija:Pasmine|Pasmine]]: "Goveda" uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615513 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pasmine|Goveda]] [[Kategorija:Govedarstvo]] 2pt21d02bhjpq0nlgzjl2h8f40l8inb 4 714964 7615292 7001946 2026-10-08T16:35:36Z Koreanovsky 156368 Koreanovsky premješta stranicu [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava]] na [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava/Arhiv 1]]: arhiviranje 7001946 wikitext text/x-wiki {| style="background:transparent; width:100%; margin:2px 0; border:2px ridge #009bbb; border-radius:5px; box-shadow:2px 2px 8px 1px rgba(0,0,0,0.15);" |- ! colspan=2 style="background-color: #009bbb; font-size: 125%;"| <span style="color:#FFFFFF;">Čemu služi ova stranica?</span> |- | colspan=2 style="vertical-align: top; background-color: #e5f5fc; padding:5px 10px; text-align: center;"| [[Datoteka:Stop bad orthography.svg|150px|desno]] {{Prečac|[[WP:VIR]]}} Ova stranica služi za raspravu o izvorima koje suradnici smatraju nepouzdanim ili u drugom vidu neprihvatljivim za enciklopedijske članke. ---- Možete rabiti sljedeće [[Predložak:Vjerodostojni izvori/Ikonice|ikonice]] kako biste bolje istaknuli svoje mišljenje: {{plainlist| * {{tlx|VJI|dobar}} daje {{VJI|dobar}} * {{tlx|VJI|oprez}} daje {{VJI|oprez}} * {{tlx|VJI|nije}} daje {{VJI|nije}} }} Glasovanje nije zamjena za raspravu! Svaki je suradnik obvezan <u>smisleno</u> obrazložiti svoj komentar! ---- {{citat|Imamo različite poglede, stavove i iskustva, ponekad značajno drugačije. Poštovanje drugih ključ je za uspješnu suradnju na izgradnji enciklopedije.|[[WP:BONTON]]}} {{Wikipedija:Sadržaj/Traka}} |- class="plainlinks center" style="vertical-align: top; background-color: #e5f5fc; padding:5px 10px;" |style="width: 50%;"|<div class="mw-ui-button plainlinks">[{{fullurl:Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava|action=edit&section=new&preload=Wikipedija:Vjerodostojni_izvori/Rasprava/preload}} Dodajte novi zahtjev]</div>||<inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext inline=yes prefix=Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava/ break=no width=35 searchbuttonlabel=Pretraži arhive placeholder=Unesite tekst za pretraživanje </inputbox> |- | colspan=2 style="vertical-align: top; background-color: #e5f5fc; padding:5px 10px; text-align: center;"| Arhiv: [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava/Arhiv 1|1]]{{bull}}[[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava/Arhiv 2|2]]{{bull}}[[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava/Arhiv 3|3]]{{bull}}[[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava/Arhiv 4|4]] |} [[Kategorija:Rasprave o izvorima| ]] == hkv.hr == {{Rasprava o izvorima | status = Novo <!-- po postignuću konsenzusa izmijeniti u Usvojeno ili Odbijeno --> | URL = hkv.hr | razlog = HKV je bio jedan od omiljenih Kuburinih pristranih izvora za nacionalističke desničarske teme. Ni Wikipedija kao projekt nije lišena njihova oštrog jezika: [https://www.hkv.hr/vijesti/jugo-ostavtina/35829-hrvatsku-wikipediju-preuzela-grupa-disidenata.html 1], [https://www.hkv.hr/kultura/jezik/38721-n-basic-wikipedija-za-slobodne-nacije-ili-za-nadnacije-i-njihove-satelite.html 2]. Mislim da HKV ne udovoljava našim smjernicama o vjerodostojnim izvorima, i započinjem glasovanje da se ovo i službeno usvoji. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:18, 28. prosinca 2021. (CET) }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{komentar}} '''Nevjerodostojan izvor''' – prema izvještaju o procjeni deziformacija; glasilo ultrakonzervativne nacionalističke politike; neosporno pristran izvor niske pouzdanosti. — [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:09, 28. prosinca 2021. (CET) : Tako je, Aca(ne), skidaj sve te „ustaše”! Naravno, prema (vrhunaravnom i famoznom) „izvještaju”!!!—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 00:56, 12. prosinca 2022. (CET) {{VJI|oprez}} Više sam za gledanje tko piše (npr. znanstvenik, povjesničar) i ako treba u razgovoru osporiti članak ili izvor na koji se poziva.--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 22:35, 28. prosinca 2021. (CET) Slažem se sa suradnikom Rovoobobom da se HKV može {{VJI|oprez}} Portali i novinari smiju imati svoja mišljenja, ali Wikipedija '''ne smije'''. HKV zaista ima nekoliko dobrih članaka, kao npr. ovi članci o [https://www.hkv.hr/hkvpedija/glazba/3862-illma-de-murska.html glazbi], [https://www.hkv.hr/hkvpedija/glazba/3829-renesansni-skladatelji.html povijesnim temama] ili o [https://www.hkv.hr/kultura/znanost/28126-hrvatski-fizicar-bojan-vrsnak-dobio-prestiznu-nagradu-europske-svemirske-agencije.html znanosti]; samo treba gledati tko je autor i koliko je nepristran članak. Gore navedeni primjeri ''o Wikipediji'' npr. nisu izvori za Wikipediju. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:11, 29. prosinca 2021. (CET) {{VJI|oprez}} Ne krivi papir nego autora. Nisam za zabrane na neviđeno i cenzuru. Čak i HKV ponekad objavi ili prenese zanimljiv i prosvjetljujući članak. Ne znam zašto bi, na primjer, autor Milan I. na HKV-u bio zabranjen, a u Večernjem listu dozvoljen. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 10:13, 31. prosinca 2021. (CET) {{PROTIV}} Na HKV-u kolumne/osvrte/mišljenja pišu različiti hrvatski intelektualci (najčešće članovi samoga HKV-a), u kojima naravno (gle čuda!) iznose svoja (sic!) stajališta. Portal često donosi i nekrologe svojih članova i inih hrvatskih ličnosti pa u člancima o istima mogu poslužiti kao izvor informacija ako neki znanstveni članak, bilješka o piscu/auktoru ili (službeni) životopis ne donose. Povremeno portal donosi i odlomke/izvadke iz pojedinih djela (dnevnika, memoara, spisa) koji se isto tako ne mogu nači mimo tiskanih izdanja. Proglašavati sve nekakvim „desničarenjem” je obična glupost, vidljivo ideološki motivirana. A ovo ''upotrebljavati s oprezom'' treba se primjenjivati za doslovno svaki medij (tiskovinu, portal) jer nema nezavisnih i nepristranih medija (ma koliko se iz petnih žila trsili takvim imenima). A argumentacija na razini ''Kubura je upotrebljavao izvor X, ergo, izvor X je nepouzdan/nerelvantan'' toliko je smiješna i pogrješna da je se odrasla osoba ne bi smjela laćati i u malo ozbiljnijoj raspri.—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 00:53, 12. prosinca 2022. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == narod.hr == {{Rasprava o izvorima | status = Novo <!-- po postignuću konsenzusa izmijeniti u Usvojeno ili Odbijeno --> | URL = narod.hr <!-- Unesite poveznicu na spornu stranicu - BEZ http://www. --> | razlog = bivša Wikipedijina administratorica koja će ostati neimenovana jedna je od novinarki na ovom portalu. U svrhe sprječavanja sukoba interesa, i u skladu s našom smjernicom o vjerodostojnim izvorima, započinjem raspravu o vjerodostojnosti ovog izvora. [https://narod.hr/hrvatska/bratanic-hrvatska-wikipedija-i-stare-lazi-iz-jugoslavenske-kuhinje Nismo pošteđeni ni ovdje]. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:23, 28. prosinca 2021. (CET) }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{komentar}} '''Nevjerodostojan izvor''' – prema izvještaju o procjeni deziformacija; glasilo u vlasništvu i pod kontrolom hrvatske katoličko-konzervativne interesne skupine „U ime obitelji”; neosporno pristran izvor niske pouzdanosti. — [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:09, 28. prosinca 2021. (CET) ---- Iako [[:File:Croatian WP Disinformation Assessment - Final Report - HR-HR.pdf|''Izvješće o procjeni dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji'']] ''klasificira'' narod.hr kao »sporni izvor« (treba se uzeti u obzir da ''Izvješće o procjeni dezinformacija'' nije pisano iz nepristranog gledišta), mislim da neki članci s portala narod.hr mogu biti izvor za Wikipediju, ali se samo mogu {{VJI|oprez}} – jer novinski portali smiju imati svoje mišljenje, ali Wikipedija '''ne smije'''. Neki su članci zaista dobro napisani i objektivni, na primjer: [https://narod.hr/eu/italija-objavljena-snimka-pada-zicare-u-kojoj-je-poginulo-14-osoba ovaj članak o snimci koja prikazuje pad žičare u Italiji] nije loš, objektivan je i može se koristiti kao izvor za Wikipediju. <big>Međutim</big>, {{s|Ivi104}} je gore naveo jedan članak koji {{VJI|nije}} – a to je [https://narod.hr/hrvatska/bratanic-hrvatska-wikipedija-i-stare-lazi-iz-jugoslavenske-kuhinje '''ovaj''' članak] (u [https://web.archive.org/web/20211216155817/https://narod.hr/hrvatska/bratanic-hrvatska-wikipedija-i-stare-lazi-iz-jugoslavenske-kuhinje web arhivi]). Osobno mislim da je jako smiješno (= ''žalosno'') kako je hrvatska Wikipedija '''pomiješana''' sa srpskohrvatskom (sh.wikipedia.org). U naslovu se spominje hrvatska Wikipedija, a u odlomku ''“Stare manipulacije i laži iz jugoslavenske kuhinje”'' citira se [[:sh:Ustanak u Srbu|'''srpskohrvatski''']] (a '''<big>ne</big> hrvatski'''!) članak o »Ustanku u Srbu«. (Za one koji ne znaju: <big>Ne</big>, srpskohrvatska Wikipedija i hrvatska Wikipedija '''nisu''' isti projekt, isto kao što sh. i hr. nisu isti jezik.) {{citat|Ustanak u Srbu je oružana pobuna protiv ustaških zločina nad Srbima u Lici koji je započeo napadom na žandarmeriju u Srbu 27. VII.1941. Radilo se o masovnom ustanku gerilskih jedinica i naroda kotara Donjeg Lapca pokrenutog od strane Komunističke partije Hrvatske.|[[:sh:Ustanak u Srbu]], članak na sh.wikipedia.org – a <big>'''ne'''</big> na hr.wikipedia.org}} Ovo gore je uvodna rečenica članka sa srpskohrvatske ('''!''') Wikipedije, a '''ne''' hrvatske! Hrvatska Wikipedija uopće '''nema''' taj članak o [[Ustanak u Srbu|Ustanku u Srbu]]. Može li mi netko objasniti koju ulogu tu (treba) igra(ti) hr.wiki? Ako netko želi ispravljati netočnosti i konstruktivno pisati na bilo kojoj jezičnoj inačici Wikipedije, nek' [[Posebno:Stvori račun|otvori račun]]. Citat iz [https://narod.hr/hrvatska/bratanic-hrvatska-wikipedija-i-stare-lazi-iz-jugoslavenske-kuhinje istog članka] na portalu narod.hr: {{citat|Jer hrvatska država, kao i hrvatska Wikipedija bi trebala biti hrvatska, a ne jugoslavenska.}} Hrvatska država treba, bez dvojbe i bez rasprave, ostati hrvatska – Wikipedija na hrvatskome jeziku '''mora''' biti biti pisana iz [[WP:NPOV|'''neutralnog gledišta''']]. Ona [[Wikipedija:Što_ne_spada_u_Wikipediju#Wikipedija_nije_mjesto_za_oglašavanje_ili_reklamiranje|'''nije''']] mjesto za zastupanje bilo kakve vrste, a to što su neki pisali na srpskohrvatskoj Wikipediji ('''sh'''.wikipedia.org) nema nikakve veze sa hrvatskom Wikipedijom ('''hr.'''wikipedia.org)! Točka. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:57, 28. prosinca 2021. (CET) ---- {{VJI|oprez}} Kao i gore kod HKV, više sam za gledanje tko piše (znanstvenik, povjesničar) i ako treba u razgovoru osporiti članak ili izvor na koji se poziva.--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 22:35, 28. prosinca 2021. (CET) {{VJI|oprez}} Ne krivi papir nego autora. Gledati tko piše, koje je struke, kojim se izvorima služi, piše li neutralno. Nisam za cenzuru nijednog objavljivača; Wikipedija ne treba stvarati neprijatelje i loš publicitet, čak ni kod ekstrema. Teme koje su znanstveno obrađene ionako se ne bi smjelo pisati po novinskim/portalskim člancima, ti članci mogu poslužiti kao izvor za neke novije prijepore i teme (i to samo ''u prolazu''). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 10:25, 31. prosinca 2021. (CET) {{VJI|oprez}} Dovoljno je sjetiti se tko je radio za njih... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:31, 12. prosinca 2022. (CET) {{PROTIV}} Kada god ''narod.hr'' jasno navodi izvore ili kada donosi informaciju (ne mišljenje novinara/kolumnista) relevantan je izvor. Nevjerojatno je da se argumentacija ''ad hominem'' upotrebljava za samo jedan portal, a vrijedni doslovno za sve! Svaki članak je odraz njegovoga auktora. Iz nekoga razloga ćemo ''Narod'' na temelju toga cenzurirati, ali VL, JL, SD, NL, GS i ine nećemo. Dokle god postoje dvostruki kriteriji (a postoje, razvidno je i na samoj ovoj stranici da se „čiste” određena „nepoćudna”, „zabranjena”, „ekstremistička” gledišta), ovakvi zahtjevi su smiješni. Ili se provode na svima (svim svjetonazorima uređivačkih politika) ili se ne provode ni na komu. Žalosno je što se to uopće i mora isticati!—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 02:12, 12. prosinca 2022. (CET) Razgovor 11:43, 14. prosinca 2022. (CE) [odgovor] {{PROTIV}} Ako je ovaj portal sporan, onda je skoro svaki portal sporan, jer svaki ponekad iznosi svoje mišljenje. Ako sve isključimo, nećemo odakle imati citirati.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 11:41, 28. prosinca 2022. (CET) ::Umm, ...protiv, čega? —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 15:08, 3. srpnja 2023. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == Masovno korištenje nevjerodostojnih izvora, s ekstremističnim stajalištima na hr.wiki == [[WP:VI]] jasno piše: ''Članci bi trebali biti zasnovani na vjerodostojnim, neovisnim, objavljenim izvorima koji imaju dobru reputaciju što se tiče točnosti i prakse provjeravanja istinitosti sadržaja koji objavljuju (fact-checking). Ovo znači da na Wikipediji objavljujemo samo mišljenja pouzdanih i vjerodostojnih autora''. Kao vjerodostojne iznad svega navode znanstvene izvore. I novinski izvori mogu biti vjerodostojni pogotovo ''novinsko izvještavanje dobro poznatih novinskih kuća'', no i tu piše:''za znanstvene teme općenito je bolje koristiti znanstvene izvore ili neznanstvene izvore visoke kvalitete nego novinske članke'' Dalje, V.I izričito definira '''upitne izvore''', ''kao oni koji imaju lošu reputaciju u provjeravanju činjenica, koji nemaju nikakvu smislenu uređivačku politiku i nadzor te oni koji se očito nalaze u sukobu interesa. Takvi izvori su web portali ili stranice koji iznose stajališta koja velika većina drugih izvora smatra ekstremističkim…ili oni koji se značajno oslanjaju na nepotvrđene glassine ili osobna stajališta. Upitni izvori bi se trebali koristiti samo kao izvori za sadržaje o njima samima, primjerice u pisanju wikipedijskog članka o takvim izvorima. Oni nisu prikladni izvori za kontroverzne navode o nepovezanim temama ili trećim osobama. Pravilna upotreba upitnih izvora je u praksi vrlo ograničena'' Znači prema WP VI pravilima: # Pošto je povijest znanost, za hr.wiki povijesne članke treba iznad svega koristiti priznate povjesničare, recenzirane povijesne žurnale i sveučilišne radove # ''Dobro poznate novinske kuće'', to jest mainstream mediji se mogu koristiti kao sekundarni izvor, ali samo ako imaju ''dobru reputaciju za točnost i provjeravanje istinosti'' toga što objavljuju. To nikako nije Narod.hr, jer nije novinarska kuća već udruga, koja je npr objavila 584 članaka u kojima citiraju osudjenog krivotvoritelja, Romana Leljaka, za kojeg konzervativni povjesničar, Vladimir Geiger, piše da ''uspješno prodaje maglu...te da posebno mjesto imaju njegovi precizno izmišljeni brojevi jasenovačkih logoraša i žrtava logora Jasenovac.'' Več samo zbog tog masovnog citiranja totalno nevjerodostojnog izvora, Narod.hr nikako nije V.I., kao ni sličan hkv.hr (556 članaka s Leljakom) ni Kamnjar.com (nevjerojatnih 71.800 spominjanja Leljaka). Što više, s takvim člancima to su web portali koji prema V.I. ''iznose stajališta koja velika većina drugih izvora smatra ekstremističkim'', te ''nisu prikladni izvori za kontroverzne navode o nepovezanim temama'' # Ni internet stranice i blogovi totalnih anonimaca, tipa komunistickizlocini.net i braniteljski-portal.hr, nikako ne zadovoljavaju WP V.I. kriterije. Na Poskok.info urednici i novinari su takodjer izgleda svi anonimci. Takvi nevjerodostojni te ekstremistični izvori su citirani na hr.wiki stotine puta - Narod.hr na 484 stranica, hkv.hr na 301 stranica, itd. Prema tome, tražim: # Da se Narod.hr i hkv.hr proglase '''upitnim izvorima''' koji prema WP:VI nisu za citiranje u povijesnim temama, več samo u veoma ograničenim slučajevima, poput pisanje članaka o tim web stranicama i organizacijama koje ih objavljuju # Da se od anonimaca objavljenje web stranice - komunistickizlocini.net i branteljski-portal - takodjer proglase za nevjerodostojne izvore # Da se uredjivanja koja citiraju te izvore uklone sa hr.wiki [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 23:46, 5. prosinca 2022. (CET) {{ZA}} uz oprez da se ne uklanja naslijepo samo zato što je na kraju paragrafa citirana ova ili ona stranica, nego da se procijeni relevantnost teme i potraže drugi izvori (makar se dogodila redukcija s deset rečenica na jednu). Mislim da većinu boli to što bi ''brisanjem na mah'' neke teme mogle otići u zaborav iako zaslužuju biti dijelom "konačnog idealnog članka" ([[WP:UREĐIVANJE]]). Pisanje anonimaca na internetskim portalima ne može služiti kao izvor, to je jasno. Sljedeći korak je da se s teorije prijeđe na praksu, prema pravilima uređivanja koja imamo već 2 godine. Ja kao električar ne mogu popravljati povijesne članke: ne čitam povijesne izvore, nemam gdje provjeriti citirane, teme me u pravilu ne interesiraju. Kao administrator mogu se uplesti tamo gdje se krše pravila. Mislim da suglasje o svemu napisanom već dugo imamo, ono što nemamo jesu ljudi 🐝 voljni čitati 🐝 i popravljati 🐝 članke (sve do predlaganja brisanja). Nekad to ide uz male otpore, ali ide — ništa neviđeno i na drugim wikipedijama. {{s|Thhhommmasss}}e, pozivam te da se uključiš na [[WP:ROB]], stranica je dosta aktivna i svako mišljenje dobro dođe, ''pa makar i stručno'' ;) [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 10:10, 6. prosinca 2022. (CET) :Ima tu jako puno posla da bi se hr.wiki sveo u neke normalne wikipedijske parametre, jer pored navedenih sigurno ima još puno nevjerodostojnih izvora, plus tvrdnji bez ikakvih citata, itd. Smatram da bi trebalo Imbehinda nakon 10 mjeseci odblokirati jer bi mogao pomoći u tom velikom poslu - puno je doprinijeo k uvodjenju osnovnih WP pravila te čišćenju pojedinih članaka od takvih izvora. Jeste da zna biti nezgodan, ali to da ima manje rasprava na hr.wiki, zauzvrat za puno lošeg sadržaja koji krši najosnovnija WP pravila, mi se ne cini kao dobra razmjena. Osim toga ako bude problema može ga se opet blokirati. Gledam Magu, unatoč prijašnjim opomenama, nastavio s izmišljavanjem i sprdavanjem sadržaja koji se pridržava WP pravila, osobno vrijedjao te išao izmjenjivat komentare suradnika. Dakle 3 prekršaja u kratkom vremenu, nakon prijašnjih opomena, i nikakve akcije Admina, dok ne vidim nikakvih pozitivnih doprinosa s njegove strane [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:06, 7. prosinca 2022. (CET) ::Thomase, jedna napomena. Imbehindu nikad nije bio blokiran glavni imenski prostor. Njemu su trajno blokirane stranice za raspravu zbog svog ponašanja. Ako se Imbehindu prohtje, slobodno može dodavati vjerodostojne izvore, ispravljati pristrane članke, pisati nove članke itd. [[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:25, 7. prosinca 2022. (CET) :@[[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]]e i ostali, upravo imamo jedan [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Adalbert_Praški&action=history rat izmjenama] oko izvora objavljenog na HaKaVe ([https://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/36071-m-nosic-sveta-hrvatska-braca-adalbert-i-gaudencije.html ovaj]?) koji prenosi bitno.net. Autor je u referenci potpisan, radi se o [[Milan Nosić|Milanu Nosiću]]. Wikipedija je enciklopedija narodnih masa, ne vjerujem da se od svakog suradnika očekuje da kopa po prašnjavim knjigama, ne očekuje se ni da je pišu stručnjaci, ali se očekuje da sve pregleda puno očiju. Bi li isti članak Milana Nosića prošao kao [[WP:VI]] da je objavljen u Večernjem listu? Moramo li prvo u članku naći netočnosti da bi tvrdili da je izvor netočan ili ćemo ga odbaciti zbog ''papira'' na kojem je napisan? Možemo li izgraditi praksu na konkretnim primjerima, puno su zorniji od uopćenog teoretiziranja. [[Special:Diff/6545550/6545582|Još jednom pozivam]] i ''bojovnike'' {{s|Croxyz}} i {{s|Croatia 925}} da vjerodostojnost rasprave ovdje ili na stranici za razgovor članka, ratovanjem neće daleko stići. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:11, 10. prosinca 2022. (CET) ::{{s|Ponor}}, ne znam jesi li vidio moju [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Adalbert_Pra%C5%A1ki&diff=6545587&oldid=6545395 zadnju izmjenu u kojoj sam naveo da ću sutra pokrenuti raspravu]. Znam da se oko te osobe vode prijepori/kontroverze u historiografiji oko njegovog navodnog (bijelo)hrvatskog podrijetla. Prvo mi je potrebno pročitati literaturu za što danas nemam vremena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:15, 10. prosinca 2022. (CET) :::Koliko vidim Nosic bez ikakvih citata izvora, naklapa sto je toboze bilo bjelohrvatsko ime mjesta, i iz toga zakljucuje da je Adalbert, rodjen u tom mjestu bio "Bjelo-Hrvat" (znaci u clanak o banu Jelacicu treba dodati da je bio Srbin, jer je rodjen u srpsko-ekavskom Petrovaradinu, a u clanku o rimskom caru Konstantinu takodjer da je bi Srbin, jer je rodjen u Nišu, itd). Povijesnicar John Fine kaze da se ne zna gdje tocno bi se nalazila ta Bjela Hrvatska, ima onih koji misle da je bila u Poljskoj, a ne u Ceskoj, plus pise da se nista ne zna o jeziku, i da su Bjelo-Hrvati i zapadniji Bjelo-Srbi mozda oboje dosli iz juzne Ukrajine, te su govorili iranskim jezikom, i tek na Balkanu bili "slavenizirani" (isto kao sto su tursko-govoreci Bugari bili slavenizirani). Prvi ceski pisani dokumenti se pojavljanju tek u 12. i 13. stoljecu - dakle to su gramaticke spekulacije na osnovi ne-napisanih jezika u 10. stoljecu. Nosic ne navodi ni jedan dokument na "bjelohrvatskom" i izgleda takav uopce ne postoj, i povrh toga ne navodi nijedan izvor gdje je Adalbert ili itko u tom kraju ikada sebe nazivao Hrvatom, nit ikakvih dokumenta gdje je itko drugi tada Adalberta nazivao Hrvatom. Prema tome najvise sto se moze reci je da Nosic na osnovi gramatickih spekulacija o ne-dokumentiranom jeziku i imenu mjesta tvrdi da je Adalbert bio bjelo-Hrvat, dok ceski i poljski povjesnicari tvrde drugo [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:53, 11. prosinca 2022. (CET) ::::@[[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmassse]] mnogi izvori navode da su Bijeli Hrvati živjeli živjeli u takozvanom ''bjelohrvarskom savezu kneževina'' (poznatijem kao ''Bijela Hrvatska''), međutim ne nazivaju sami sebe tako već ih Grci i car Konstantin VII. Porfirogenet nazivaju ''Belōhorvátoi''. No, sad nije riječ ni o Bijelim Hrvatima ni o tome da li je Adalbert bio Bijeli Hrvat ili Čeh, riječ je o Adalbertovom životopisu i izvoru kojeg je napisao prof. dr. sc. Milan Nosić za kojeg @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] tvrdi da je nepouzdan i netočan. – [[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|razgovor]])</small> 14:15, 12. prosinca 2022. (CET) :Prvo, ja nisam rekao da Bijelo-Hrvati nisu postojali, izvori pisu da jesu, kao i Bijelo-Srbi koji su bili zapadno od njih, i takodjer pisu da su sami sebe nazivali Hrvatima ili Srbima. Znaci prema Nosicu ljudi rodjeni na teritoriju nekdasnje Bijele-Srbije, sto je danasnja Njemacka, su vec samo po tome Srbi, makar sebe nikada nazivali Srbima. Oto von Bismarck je rodjen u toj regiji (gdje i dan danas zive Sorbi, za koje izvori pisu da su u rodu sa Srbima), znaci po toj logici Bismarck je Srbin. Kao sto rekoh, najvise sto se moze reci je da Milan Nosic tvrdi da je Adalbert, rodjen imenom Vojtěch, Hrvat, dok drugi povjesnicari navode da je Ceh ili Poljak [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 20:26, 12. prosinca 2022. (CET) ::Sve to stoji, ali većina naših izvora tvrdi kako je postojala bjelohrvatska kneževina kada se Adalbert rodio i kako je djetinjstvo proveo na dvoru bjelohrvatskog kneza Slavnika. Ne idemo na logiku ako je postojala Bijela Srbija da je Otto Von Bismarck Srbin ako u to vrijeme nije postojala, no za Bijelu Hrvatsku se navodi da je tada postojala. – [[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|razgovor]])</small> 19:09, 13. prosinca 2022. (CET) :::Nigdje na Wikipediji nema pravila da se članci pišu prema “našim” izvorima, već nasuprot izričito navode da se piše po svim vjerodostojnim izvorima. Brojni povijesni izvori navode da je za Adalberta to bila dobro dokumentirana Češka kneževina, pod Boleslavom iz dinastije Přemysl, dok češki i poljski povjesničari pišu da je Vojtěch, zvani Adalbert, bio Ceh ili Poljak. Znaci prema WP i to se mora navesti (uzgred Nosic nigdje ne pokusa dokazati kako je Vojtěch hrvatsko ime, s primjerima svih tih Hrvata koji su se nekada i danas nazivali Vojtěch, kao npr -----?) O samoj Bijeloj Hrvatskoj postoje brojne rasprave povjesničara, od toga je li je ikada postojala, ako jeste, gdje se nalazila (sve od Ukrajine do Ceske-Poljske), jel je ikada bila politički entitet ili samo dio drugih drzava (npr hrvatski povjesnicar, V. Jagic, je smatrao da nikada nije bila nezavisni politicki entitet), kada je prestala postojati (neki navode da i ako je ikada postojala, svakako vise nije postojala u 10. stoljecu za Adalberta) itd, itd. I to prema WP pravilima treba navesti pod Bijelom Hrvatskom [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:35, 13. prosinca 2022. (CET) ::::{{s|Ponor}} ili netko drugi od administratora: prebacite ovu raspravu negdje drugdje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:49, 13. prosinca 2022. (CET) {{ZA}} isto uz oprez jer je važno da imamo kvalitetne članke sa kvalitetnim izvorima, a ne velike članke sa nevjerodostojima. Ipak, nije mi to struka i ne čitam stručnu literaturu o toj temi. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])</small> 21:18, 7. prosinca 2022. (CET) {{komentar}} Cilj je oduvijek uvijek bila izrada popisa spornih izvora ([[Wikipedija:Vjerodostojni_izvori#Izvori_čija_je_vjerodostojnost_umanjena_i_manje_se_koriste|WP:VI#Izvori čija je vjerodostojnost umanjena i manje se koriste]]). Svakako podržavam prijedloge koje će unaprijediti sadržaj ovog projekta i smatram da se nepotpisani članci bilo kakvih dubioznih portala ili blogova bez stručnih izvora trebaju tretirati kao upitni izvori. »Na internetu, mora da štima« nije nikakav argument. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:51, 9. prosinca 2022. (CET) {{PROTIV}} Našli se arbitri koji će određivati tko smije beknuti, a tko ne smije. Naravno, jasno je da se napada samo jednu stranu. Samo jedna strana ne smije iznositi mišljenja. ''Narod'' u člancima redovito navodi izvore, a one svjetonazorski (ideološki) „osjetljive” povezuje poveznicama na primarne izvore. Naravno, drugovi će provoditi svoju pravdu što je samo dokaz kako Wikipedija sve više klizi u jednostranost i pristranost. Drugovi, nemojte čekati, još je puno „narodnih neprijatelja”, „HDZ-ovskih satelita”, „katotalibanskih” i „ustaških gnijezda”. Požurite, da se ne daj Bože ne čuje drugo mišljenje. Ne časite ni časa!—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 23:16, 11. prosinca 2022. (CET) :Prvo to tvoje stalno ponavljanje "drugovi" je izravno vrijedanje. Ako smatras da nije, da je tebe onda pocinem nazivati poglavnikom ili nesto slicno. Povijesnicar Vladimir Geiger nije nikakav "drug", nasuprot napisao puno clanaka i knjiga s partizanskim zlocinima u naslovu, i on pise da je taj, u Narodu u 500-clanaka-citirani, osudjeni krivotvoritelj i prevarant, Roman Leljak, "prodavač magle" koji pise totalne izmisljotine o broju jasenovackih zrtvi, a s tim naveliko negira i Holokaust u Hrvatskoj. WP pravila tocno pisu da su "upitni izvori''', ''oni koji imaju lošu reputaciju u provjeravanju činjenica, koji nemaju nikakvu smislenu uređivačku politiku i nadzor... Takvi izvori su web portali ili stranice koji iznose stajališta koja velika većina drugih izvora smatra ekstremističkim…" Dakle izvor s 500 clanaka koji citiraju totalnog "prodavavača magle" koji izmišlja i negira Holokaust je krajnji primjer upitnog i ekstremisticnog izvora. Ako nije, onda ajde da pisemo clanke o hrvatskoj povijesti na osnovi izvora koji u 500 clanaka citira netkog osudjenog prevaranta koji tvrdi da je svega 300 Hrvata stradalo u Domovinskom ratu, sto je odprilike istim faktorom umanjivanje zrtava kao sto osudjeni prevarant, Leljak, umanjuje jasenovacke zrtve. Ti ces sigurno kao prvi sigurno naveliko pozdraviti citiranje takvog posve istog "strucnjaka" [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 00:00, 12. prosinca 2022. (CET) ::Ohladi, ''saradniče''. Svugdje ti se ukazuje Jasenovac, a vidim i župan Občine Radenci. Inače, nisi naveo (dao poveznicu) na Geigerov članak u kojemu to navodi, ali recimo da ti vjerujem. To što portal prenosi mišljenje navodno nepouzdanoga (amaterskoga) povjesničara, ne znači i da je portal šarlatanski. Pa 24 sata, Večernji, Jutarnji, Index, Telegram i ini donose astro-specijale, svakodnevni horoskop, proročanstva Babe Vang(uš)e, raznorazne tričarije. No, oni su na „pravoj strani povijesti” pa oni mogu, a „ekstremisti” (u odnosu na koga?) ne mogu („Ne mere!” „No passaran!”). Uostalom, u više je znanstvenih radova potvrđen senzacionalistički pristup „glavnostrujaških” (kako si i kako im tepaju) hrvatskih medija. Nadalje, hvala što mi u usta stavljaš tvrdnje koje nisam izrekao, što dodatno „ojačava” tvoj „argumenat”. Nadam se da će se čistka nastaviti, puno je još „neprijatelja štampe” i proletarijata ostalo (osobito „klerofašisti”, „obiteljaši”, „ravnozemljaši”, „antivaxxeri”, „katolibani”, „kockoglavi”, „krezubi”, „bjeločarapari” i njihovi portalčići)!!! A, što se Jasenovca tiče, „opšte” je poznato da je u njemu ubijeno „milion” Srba (od čega barem „dvesta iljada dece”), i svi su zdrobljeni drobilicama pa se zato ne može naći više od sedamstotinjak kostiju. (Vidio Ivo svojim očima!!!) [[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 00:43, 12. prosinca 2022. (CET) :::Opet vrijedjanje, s "ohladi", plus sad i na nacionalnoj osnovi sa "saradnice", jer ocito smatra da je glavna uvrijeda netkog prozvati Srbinom, tj nakon prozivanja "drugara". Trazim trajan ban za Mudroslova zbog vrijedjanja na nacionalnoj osnovi, kontra UCoC. Prelako su Admini prelazili preko prijasnjih, vise puta ukazanih osobnih napada, koji krse ne samo UCoC, vec i osnovne pojmove civiliziranog ponasanja. U stvari vrijedjanje na nacionalnoj osnovi nije samo stvar bontona, vec najobicnija svinjarija. Ajde na en.wiki da se ugledaju na hr.wiki pa pocnu prozivati sve s kojima se ne slazu, Hrvatima, tj kao najvecu mogucu uvrijedu. A u stilu "drugara" da nazivaju urednike ustasama i slicno. Jel bi to bila samo stvar manje znacajnih bontonskih finesa? Da to isprobamo kao modus operandi na en.wiki pa da vidimo jel ce Hrvati smatrat da na to treba reagirati samo s nekim opcim spominjanjem "bontona", upuceno nitkome osobno (ustvari upuceno svima, ukljucujuci i Hrvatima koji se usude buniti protiv takvih stvari), bez ikakvih akcija. Kad mi netko bude odgovorio koliko tocno puta smatraju da na en.wiki netko trebaja na slicne nacine vrijedjati Hrvate na nacionalnoj osnovi, bez da se ista konkretno ucini osim opcih, nitkome-posebno-izrecenih primjedbi o "bontonu" (i to tek nakon sto se netko bude javio da prosvjeduje protiv toga, inace takva vrijedjanja Hrvata izgleda treba ignorirati), pa cu onda ja predloziti da se to na en.wiki prihvati ako osnovno adminsko pravilo sto se tice vrijedjanja Hrvata, po uzoru na praksu na hr.wiki [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> Znaci imamo prvo pravilo za predloziti na en.wiki, prema uzoru na hr.wiki – ako netko u dva posebna komentara prozove netkog npr “crnokosuljaskim Hrvatom” u stilu Mudroslovih “drugara” i vrijedjanja na nacionalnoj osnovi, onda en.wiki Admini trebaju samo negdje drugdje na stranici generalo spomenuti nesto o bontonu, i nista vise uciniti. Pogotovo ako su, opet po uzoru na hr.wiki, par tjedna prije toga na en.wikiju maltretirali Hrvate s vise-kratnim ispravljivanjem gramatike u osobnim komentarima samo Hrvata, i to ukljucujuci od strane en.wiki Admina koji se tako bave samo s Hrvatima [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 02:33, 13. prosinca 2022. (CET) {{PROTIV}} {{VJI|oprez}}--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 11:43, 14. prosinca 2022. (CET) == index.hr == {{Rasprava o izvorima | status = Novo <!-- po postignuću konsenzusa izmijeniti u Usvojeno ili Odbijeno --> | URL = index.hr | razlog = Nevjerodostojan, ideološki nastrojen, ''click-bait'' portal. Većinu vijesti prenose od HINA-e, prema tomu, nisu primarni izvor. Većina ostalih članaka su kolumne/osvrti/mišljenja (tzv. ''opinion-journalism'') s jasnim ideološkim kriterijem, koji i ne bi bio problematičan da novinari portala nisu skloni etiketiranju ideoloških neslagatelja, posebno određenih društvenih skupina i institucija. Novinari portala izgubili su više sudskih sporova za krivokletstvo i narušavanje ugleda i časti osoba o kojima su pisali. To što su najčitaniji portal ne čini ih vjerodostojnim niti enciklopedijski prihvatljivim (kvantiteta nije kvaliteta). S obzirom na ideološki predznak „vodstva” hr:wiki (i prepisivača s ideološki poprilično obojane en:wiki), svjestan sam jalovosti svoga prijedloga, ali svejedno iznosim jer je vidljivo kako se „nevjerodostojnima”, „ekstremističkima” itd. etiketiraju samo određeni portali i stranice (koji se očito ne udostojuju povinuti s glavnom strujom i vikom gomile, sram ih bilo). <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Mudroslov|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Mudroslov|doprinosi]]) 23:10, 12. prosinca 2022.</small> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{VJI|nije}} (''cum grano salis'') Index ne pratim: ne volim click-bait, a i ruše mi ''browser''. Pročitao sam više članaka na HaKaVeu (zbog raznih razloga) nego na indexu. Da mi netko plati ne bih se mogao sjetiti HRWP članka zasnovanog na nekom tekstu s indexa. Tu i tamo ljudi ga stave baš za agencijske vijesti jer HINA (ako se dobro sjećam) skriva sadržaj. Kao i u gornjim slučajevima (ostrašćenih tekstova s internetskih portala jedne strane spektra), mislim da bi bilo dobro početi s primjerima naših članaka koji imaju problematične citate ostrašćenog teksta s indexa. Što se tiče ideološkog predznaka 'vostva' (ah!): niti vidim neko vo'stvo, niti ga priželjkujem, a od ideologija volim provjerljivost, nepristranost i vjerodostojnost. Pravila idu tako daleko da se o temi o kojoj postoji više značajnih mišljenja navode sva mišljenja... naravno, ne mišljenja s placa, nego iz dobrih, znanstvenih izvora, s recenzijom. Da se mene pita, od hrvatskih časopisa u Wikipediju bi išli samo oni s hrčak.hr (što, iskreno, i nije ''neka'' razina). Uzmite to kao izazov! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:20, 12. prosinca 2022. (CET) {{VJI|nije}} index.hr jedan je od onih ''news portala'' (ne pada mi napamet naš izraz) koji je dosta popularan. Po mom mišljenju trebali bi zabraniti njegovo korištenje. Mislim da svi ili barem većina znamo kako izgledaju njihovi članci. Oni svakako ne bi zadovoljavali kriterijima za izvore (npr. [[WP:VI]] i [[WP:NPOV]]). Da ne govorimo o čestim lažnim vijestima. Još ima i reputaciju da je prepun lažnih vijesti te je često i prva asocijacija za lažne vijesti u Hrvatskoj, barem po mom iskustvu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:22, 12. prosinca 2022. (CET) : Dobro, blistali su i drugi s lažnim vijestima. Večernji je izvještavao o sastanku [[Ron Brown|Rona Browna]] i (mislim) Mateše u Dubrovniku nakon što se Brownov avion srušio. Znaš li ti {{s|Croxyz}} za neke naše problematične članke većinom ili potpuno zasnovane na pisanju indexa? Mensčini da s tzv. ''druge strane'' ima puuuno više toga, zahvaljujući, među ostalim, i pisanju Ali-babe i [[:Kategorija:Popis potvrđenih čarapaka (suradnik Kubura)|80 hajduka]] [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:18, 12. prosinca 2022. (CET) Ponavljam što sam već jednom rekao za takve portale: Treba ih {{VJI|oprez}} Ako vijesti prenose od HINA-e, onda je u takvim slučajevima autor članka HINA i takvi se članci često mogu koristiti kao izvor za Wikipediju – iako primarna literatura treba imati prednost. Suradnici moraju općenito biti '''jako oprezni''' kad su bulevarske novine ili (žutonovinarski) portali u pitanju. Što se tiče »senzacionalističkih« članaka Indexa, treba ih '''pod hitno izbjegavati''' ([[WP:NPOV]]) – moje je mišljenje da po takvim pitanjima portal Index {{VJI|nije}} Isto važi i za slične ''news portale''. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 07:09, 12. prosinca 2022. (CET) {{VJI|nije}} To je privatni internetski portal i iz iskustva sa eng wiki takvi portali nisu vjerodostojni izvori te se ne bi smjeli koristiti kao izvor informacija. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:12, 28. prosinca 2022. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == Ivo Goldstein, 2018. Jasenovac == {{Rasprava o izvorima | status = Novo <!-- po postignuću konsenzusa izmijeniti u Usvojeno ili Odbijeno --> | URL = <!-- Unesite poveznicu na spornu stranicu - BEZ http://www. --> | razlog = <!-- Unesite razlog za početak rasprave --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Knjiga Ive Goldsteina "Jasenovac" iz 2018 godine i negativna kritika u recenziji Vladimira Geigera iz 2019. Citiram tvrdnju sa stranice 313.: ''"brojni su nedostaci najnovije Goldsteinove knjige Jasenovac, kompendija svakovrsnoga neznanja, nestručnosti i šlamperaja, i daleko, predaleko, odvelo bi nas nabrajanje svih činjeničnih grešaka i interpretacijskih improvizacija – svih netočnosti, neistina, poluistina i besmislica. U ovom osvrtu koji je ustvari samo eine kleine Einführung o Goldsteinovim znanstvenim doprinosima] naveo sam samo neke važnije i najslikovitije primjedbe"''. [[https://hrcak.srce.hr/file/321788]] Nadalje u članku [[Jasenovački mit i povijesni revizionizam]] vidim da se iz te knjige dosta citiraju izjave svjedoka pa i sa komunističkih suđenja stoga me zanima da li je i to upotrebljivo u wiki člancima s obzirom da su to primarne informacije komunističkog vremena odnosno temeljena na tadašnjim sudskim postupcima. *Moje mišljenje je da bi se ovaj izvor zbog konkretne kritike Geigera trebao upotrebljavati sa oprezom i u najmanjoj mogućoj mjeri što znači i drastičnim brisanjem informacija koje postoje u raznim člancima a koje su temeljene na ovom izvoru jer se očito radi o manjkavom izvoru pa čak u nekim segmentima i netočnom. Mislim da bi koncensus u ovom slučaju trebali biti dupli izvori kao potvrda pojedinih navedenih tvrdnji koje ovaj izvor izlaže. Nadalje mislim da bi se korištenjem informacija koje su bazirane komunističkim suđenjima trebale izbjegavati. Nisam našao kvalitetnih recenzija te knjige, koliko vidim iz Geigerovog izvora kvalitetni povjesničari koji su upoznati sa činjeničnom temom nisu pisali puno recenzija o ovoj knjizi odnosno ja ih nisam pronašao. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 19:16, 14. prosinca 2022. (CET) ::Goldstein je profesor povijesti na zagrebackom sveucilistu, avtor brojnih knjiga objavljenih na zapadu, izmedju ostalih i od americkih sveucilisnih izdavaca. Prema svim objektivnim WP mjerilima je V.I. izvor, veci V.I. izvor no Geiger, prema tome u ovom slucaju Geigerovo osobno misljenje o njemu ni najmanje nije vazno. Kad bude netko istrijebio 80% ili 100% Hrvata, sve do novorodjencadi, kao sto su ustase ucinile sa Zidovima i Romima, nek se Geiger i slicni dodju javiti kako je tu najvaznije pitanje jel su prvo drobili leseve ili nisu prije no sto su ih spaljivali. Koliko znam kod srpskih zlocina 90-ih nisu drobili leseve, znaci po toj logici sve to je OK, nema nikakvih problema. Uzgred slovenski forenzicari samo iz jednog groba u Jasenovcu iskopali 123 zena i 51 djece, svi sa smrskanim lubanjama (mora da su ta mala djeca puno zabušavala u Vukićevom "radnom logoru" Jasenovac da im smrskali lubanje). To Geiger totalno ignorira. Kad bude posve igorirao grobove sa 123 hrvatskih zena i 53 hrvatske djece, svi sa smrskanim lubanjama, nek se javi. Takodjer totalno ignorira brojna svjedocanstva zatocenika i ustasa da su pred kraj rata masovno iskopavali i spaljivali leseve, od cega su slovenski forezicari nasli hrpe pepela i spaljene ostatke kostiju. Geiger masovno ignorira i njemacke ratne izvjestaje o 100.000 pobijenih u Jasenovcu, te brojne druge nacisticke izvjestaje o ustaskom klanju stotine tisuca Srba, ocevide njemackih oficira o mrtvoj i umirajucoj djeci u ustaskim "djecjim prihvatilistima", nasilno odvojeni od roditelja koje su poslali na robovski rad. Nema nijedne jedine rijeci kod Geigera ni o svjedocanstvu anti-komunista i zestokog protivnika Jugoslavije, Ante Cilige, koj je bio zatocen u Jasenovcu te u svojim memoarima opisao Jasenovac kao ''"veliku mašinu"'' s jedinom svrhom, da "''jedni (…) budu ubijeni odmah, čim uđu – drugi, s vremenom prema prilikama. Samo jedan logor bio posvećen stalnom i na široko organiziranom uništenju ljudi: Auschwitz!... Jasenovac je sličio Auschwitzu. I u Jasenovcu je glavno bilo, ne prisilni rad, već istrebljenje", no "primitivistička etika koja je pratila primitivističke okrutnosti Jasenovca bila je osobina kojom se razlikovao ovaj balkanski Auschwitz Ante Pavelića"'' Prije bi se moglo rekci da tu Geiger iskrivljuje povijest s ciljem da bi se svelo samo na neke posve sporedne rasprave, ili samo na antiseptičke rasprave o brojkama, bez ikakvih svjedočanstva i dokumentacije sto se zbilja dogodilo. Svakako se može reci da je to sustavno prikrivanje i ignoriranje dobro poznatih cinjenica, a to jel Geiger na taj nacin lazira povijest, neka si svatko sam zaključi. Svakako je daleko najveća laž na Balkanu to sto prodaju Vukic, osudjeni prevarant Leljak te drugi slicni, i to uz veliku pomoc Narod.hr, hkv.hr, Glasa koncila, HTV-a, itd [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:21, 14. prosinca 2022. (CET) :::Predlažem editorima da se koncentriraju na izvor i na recenziju knjige. Kvalitetnih recenzija nema puno a ova od Geigera je vrlo negativna. Geiger je povjesničar i ne daje svoje osobno mišljenje već recenzira knjigu sa puno primjera te ukazuje na iskrivljavanje primarnih izvora u svrhu donošenja zaključaka koji odgovaraju Goldsteinu što bi moglo ići i u smjeru POV izvora odnosno jednostranog. Mislim da izvori mogu biti i jednostrani ali ne bi smjeli iskrivljavati tj. govoriti neistine. Sam Geiger kaže da je naveo samo dio nepravilnosti kojih očito ima još te mi ne znamo o čemu se sve tu radi. Tu je i korištenje izjava ili svjedočanstva osuđenika pred komunističkim sudovima tako da je to drugi segment rasprave s obzirom da trebamo utvrditi da li se ta suđenja mogu upotrebljavati kao izvori informacija na Wikipediji. Ima puno problema kod ovog izvora i treba nas što više da ovaj izvor procijeniti stoga pozivam sve editore da u ovome sudjeluju. :::Što se tiče tvoje izjave da ''"znaci po toj logici sve to je OK, nema nikakvih problema. Uzgred slovenski forenzicari samo iz jednog groba u Jasenovcu iskopali 123 zena i 51 djece, svi sa smrskanim lubanjama"'', primarni izvor odnosno izvješće koje je navedeno u znanstvenom radu (Poslijeratni zarobljenički logor Jasenovac prema svjedočanstvima i novim arhivskim izvorima) govori slijedeće: "U analizi kostura opažen je veliki broj razbijenih lubanja, među kojima se ističu dječje" Prema tome ne zna se broj a pogotovo se ne radi kako ti tvrdiš "o svim smrskanim lubanjama". Citirani znanstveni rad koristeći informaciju iz izvještaja kaže sljedeće citiram: ''"Prema zaključku antropologa „na osnovi boje kose može se zaključiti da se radi o stanovništvu koje je nosilac svetle komponente, najverovatnije slovenskog (slavenskog) porekla. Znači tu nije bilo Jevreja ni Cigana“. Za pretpostaviti je da nije bila riječ ni o Srbima, pa bi se vjerojatnije moglo raditi o Hrvatima (katolicima i muslimanima) i eventualno o Nijemcima."''(str 388-399, Stipo Pilić, Blanka Matković, [[https://hrcak.srce.hr/131238]]) Ova tvoja tvrdnja o "smrskanim lubanjama" nije predmet ove diskusije već nadležnih članaka te bi se informacija iz citiranog znanstvenog rada zbog neutralnosti trebala naći u člancima koji se ovom temom odnosno forenzičkim istraživanjima u Jasenovcu bave. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:33, 15. prosinca 2022. (CET) ::::Posto volis citiras Geigera, evo Geiger o tom istom Stipi Pilicu i Blanki Matkovic, kao i ostalom negatorskom ekipom: ''Povjesničar Vladimir Geiger piše kako je od početka 2000-ih uslijedio "nastup pojedinaca i skupina koji uporno zastupaju svoje osebujno manirističko viđenje NDH i logora Jasenovac te ustraju u tome da broj žrtava logora Jasenovac...ne može biti veći od četveroznamenkastog...Najsustavnije poricanje i(li) znatno umanjivanje ustaških zločina počinjenih u logoru Jasenovac zastupljeno je ponajprije u javnim istupima i pisanjima povjesničara i povjesničara-amatera Mladena Ivezića, Vladimira Mrkocija, Vladimira Horvata, '''Stipe Pilića, Blanke Matković''', Igora Vukića, Josipa Pečarića, Stjepana Razuma i Romana Leljaka."'' '' ::::Geiger navodi da je najvjerodostojnija procjena zrtava Jasenovca, ona od Zerjavica, gdje procjenjuje 84.000 zrtava, dakle isto kao i Goldstein, dok za Leljaka pise da uspješno ''prodaje maglu, ponajprije Hrvatskom tjedniku i Glasu Koncilu'' te da ''"posebno mjesto imaju njegovi precizno izmišljeni brojevi jasenovačkih logoraša i žrtava logora Jasenovac...Leljak u knjizi donosi tek dva dokumenta, jedan Zemaljske komisije…u kojem je navedeno 576 osoba, i dokument čiji je tvorac nepoznat, a u kojem je navedeno 1078 osoba, i to samo žena (što zbrojeno iznosi 1654) i koje proglašava „Popisom žrtava logora Jasenovac”. – Imalo upućenima jasno je da se ne radi o nekim posebnim dokumentima iz Beograda koji bi donosili ukupan broj jasenovačkih žrtava, kako je to Leljak senzacionalistički mjesecima najavljivao Hrvatima željnima „istine”' ::::Dakle tog "prodavaca magle" koji prodaje "precizne izmisljotine", bolje reci masovne lazi, Narod.hr i hkv.hr citiraju u stotine clanaka, a i Glas Koncila objavljuje njegove i Vukiceve masovne lazi. Kao sto rekoh, prema svim WP kriterijima je Goldstein V.I. i ne vidim to Wikipedija pravilo gdje pise "Geiger ce odlucivati tko je V.I. ili nije". A to da se i pravi povijesnicari naveliko ne slazu i medjusobno obracunavaju je dobro poznato. Plus te masovne gluposti o tome da svjetlokosa djeca ne mogu biti Srbi, nek netko iz npr Vukovara nasumično izabere 20-ak srpske i 20-ak hrvatske djece, i nek Pilic i Matkovic nagadjaju tko je tko, i ako ne pogode nek svaki isplati 50.000 evra, pa da vidimo kako je kad te njihove gluposti imaju posljedice. Osim toga u povojnim grobovima nisu pronašli nijedno jedino dijete, za razliku [[:en:Andrija_Hebrang_(politician,_born_1899)#/media/File:Andrija_Hebrang_Mirogoj_srpanj_2008.jpg|npr. od ove]] 4 male djece - stari 9, 7 i 4 godina te beba od 17 mjeseci - samo iz obitelji Hebrang, koje su ustase istrijebili, s ukupno 10 Zidova iz te obitelji samo u "radnom logoru" Jasenovcu. Jel je obitelj Hebrang dio te "komunističke zavjere" o Jasenovcu? Uzgred, Geiger izgleda ni za obitelj Hebrang nije čuo, jer i njih ne spominje u vezi s Jasenovcem, nit to sto je zena Andrije Hebranga, Olga Hebrang, svjedocila kako su ustase odvele sve Zidove iz njenog rodnog Pakraca, i gotovo sve istrebili u "radnom logoru" Jasenovac. Veli Vukic ustase slali samo "politicke neprijatelje" u Jasenovac. Opet, mora da su ta mala Hebrang bili mnogo opasni "politicki neprijatelji" pogotovo ta beba od 17 mjeseci koju ubise s ostalom djecom u Jasenovca. Dakle najsvinjskije lazi, nad najsvinjskijim lazima [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 09:12, 15. prosinca 2022. (CET) ::::: Još jednom poručujem tebi ali i ostalim editorima koncentrirajte se na izvor Ive Goldsteina i negativnu recenziju njegove knjige koju iznosi Geiger. Što se tiče ostaloga to izloži na stranicama za razgovore kada to dođe na red odnosno kada se podaci iz njihovih izvora budu stavljali u članak. U svakom slučaju njihove izvore možeš staviti ovdje na raspravu pa ćeš čuti editore što o tim izvorima odnosno autorima misle i da li su isti kvalitetni da budu dio Wikipedije. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 10:27, 15. prosinca 2022. (CET) Kao prvo, u knjizi Jasenovac, Goldstein na spominje nikakve drobilice. Drugo ako zamjera uporabu dokaza s „komunistickih sudova“, onda je dokazano Draza Mihailovic posve nevina zrtva komunista, jer glavni dokazi o njegovoj kvizlinskoj i zlocinackoj ulozi su s procesa u Beogradu. Taj proces citiraju mnogi zapadni povijesnicari kao dokaz, medjuostalim i americki povijesnicar, hrvatskog porekla, Jozo Tomasevic, koji je napisao u svijetu najvise citiranu knjigu o cetnicima. Tako citira s tog procesa Drazinu dirkektivu, kako je cilj cetnika stvoriti Veliku Srbiju, s Bosnom i vecim djelovima Hrvatske. Tomasevich takodjer citira pismo s procesa, koji je poslao Djurisic Drazi, u kom navodi kako su njegovi cetnici poklali 10.000 bosanskih civila po Sandzaku, istocnoj Bosni i u Crnoj Gori (doduse Tomasevic smatra da je pretrjao u brojci, ali pise da su svakako pobili na tisuce), plus on i drugi povijesnicari citiraju komunisticku komisiju koja je ustanovila da su cetnici samo u okolini Foce pobili na tisuce Muslimana, itd, itd. Goldstein citira „komunisticka dokumenta“ o cetnickom pokolju Hrvata u Rami, itd, itd, Uglavnom ti „komunisticki dokumenti" su cesto jedini ili pak glavni dokazi o velikosrpskim planovima cetnika i o njihovim najvecim pokoljima. Nek Geiger ide drzat lekcije Tomasevichu i drugim zapadnim povijesnicarima, jer smatras da je on jedini mjerodavan, kako nisu smjeli koristiti te komunisticke dokumente. Ima brojnih slicnih srpskih povijesnicara koji tvrde da su sve to o Drazi i cetnicima samo komunisticke lazi, isto o „nevinom“ Nedicu, itd, itd. Dakle Geiger tu propovijeda praksu koja je posve razlicita od zapadnih povijesnicara, no veoma slicna velikim stovateljima „Dzenerala“ I dok Geiger tvrdi da toboze ima puno toga sto Goldstein ne zna, Geiger napisao vise clanaka u kome se nasiroko bavi s brojem jasenovackih zrtava, ali evo nekoliko cinjenica o kojima ocito nista ne zna, jer nigdje to ne spominje: (1) 100.000 zrtava Jasenovca, plus 80.000 zrtava Stare Gradiske koje je procjenila njemacka obavjestajna sluzba Sicherheitsdients 1943. iz Zagreba (2) na stotine tisuca srpskih zrtava ustasa u NDH koje su procijenili brojni Nacisti koji su bili u NDH u knjigama koje su pisali na zapadu, daleko od komunistickih sudova (3) Dosta desni povijesnicar Zdravko Dizdar je uspio imenom dokumentirati 3.358 zatvorenika prvog ustaskog koncentracionog logora, Danica, te da su ustase od tih kasnije 2.862 (tj. 85%) likvidirale u Jadovnu i Jasenovcu, velikom vecinom Srbi ali i stotine Židova.(5) Kanonik Paga, don Joso Felicinovic, koji je pomogao ustasama uspostaviti vlast na Pagu, te bio veliki antikomunist, pisao kako je Luburiceva ekipa koja je posle istrebljivala u Jasenovcu, samo u Slani pobila 12.000 ljudi, od kojih 4.000 zena i djece, te je poslije nasao u barakama ustaske zapiske koje zene i djevojke su silovali i kada (4) Svecenik u Jasenovcu don Jure Parisic (koga je postavio sam Stepinac) je 1985. iz Njemacke pisao kako smatra da su ustase pobile 40.000 u Jasenovcu da su "čak i djeca znala više nego što su smjela". Od ustaških stražara koje je ispovijedao, Parišić je doznao "stvari strašnije nego što je mogao pretpostaviti", dodajući da je sumnjao kako je uopće bilo stražara koji nisu "okrvavili ruke" u tom “radnom logoru” Jasenovac (6) Njemacki povijesnicar Alexander Korb procjenjuje 100.000 zrtava Jasenovca, dok brojni drugi zapadni povjesničari procjenjuju 80.000 do 100.0000 (6) Americki drzavnii Holocaust Museum procjenjuje 77.000 do 104.000 zrtava Jasenovca, itd, itd, itd. No izgleda da Geiger nista od toga ne zna, jer nista od toge nema u njegovim "iscrpnim" istrazivanjima o broju zrtvi logora [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 20:01, 15. prosinca 2022. (CET) : Ne znam da li si ti stariji čovjek pa gubiš koncentraciju ili o svemu voliš naširoko razglabati u svakom slučaju ne znam zašto o svemu pišeš osim o meritumu stvari? Naime Geiger ne navodi nikakvu zabranu korištenja komunističkih dokumenata. Ja Mikola22 napominjem i postavljam pitanje editorima ili urednicima da li se koristeći Goldsteinov ili bilo koji drugi izvor u tom smislu mogu koristiti izjave ili činjenice utvrđene u komunističkim suđenjima a pri uređivanju wiki članaka? Prema tome još jednom molim za koncentraciju i diskutiraj o izvoru Ive Goldsteina i negativnoj recenziji koja taj izvor čini upitnim za korištenje. Što se tiče drobilice kostiju Geiger to stavlja u kontekst prije objavljivanja njegove knjige Jasenovac što po meni govori da Geiger jednim dijelom osporava Goldsteina i kao povjesničara međutim mi ovu recenziju koristimo samo na osporavanje ovog izvora a ne Goldsteina. Wikipedija mora imati kvalitetne izvore kao podlogu što prema recenziji ovaj izvor očito nije kvalitetan čak je i neistinit. Stvari su ozbiljne i pokušaj biti konkretan i sažet i da nešto ostavimo budućim editorima kao pravilo ili uputu bar što se tiče ovog izvora. Što se tiče Geigera kao izvora ili povjesničara imaš mogućnost otvoriti temu o njemu pa tamo diskutiraj o njemu, dok ovdje govorimo o knjizi Ive Goldsteina, Jasenovac i kritikom odnosno negativnom recenzijom. Isto tako izloži u budućoj temi o Geigeru negativne recenzije o njegovom radu i tamo osporavaj njegove izvore. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 21:04, 15. prosinca 2022. (CET) ::Pardon, nisi rekao da je to Geiger rekao, vec si ti to rekao, i citiram tebe: "Nadalje mislim da bi se korištenjem informacija koje su bazirane komunističkim suđenjima". Znaci ti si taj mjerodavni koji ce odlucivati kako povijecnicari po svijetu trebaju pisati o Jasenovcu i drugim povijesnim temama. Plus ti su tu izgleda takodjer uveo pravilo da se samo smije pisati o tom sto Geiger pise o Goldsteinu, a nikako sto o Jasenovcu Geiger sam pise ili pak sto drugi povijesnicari i izvori pisu o Jasenovcu, a on totalno ignorira. Koja jos WP pravila uvodis, pa da i to cujemo? ::Popravka, sam Geiger zamjera Goldsteinu jer citira svjedocanstva za komunizma, jer pise "''Tako će Goldstein svjedocima, u izjavama koje su oni dali u komunizmu"'' (jel si stariji covjek pa ne znas citati izvore koje citiras?) Dakle i Geiger uvodi svoje pravila koja ocito masovno krse svjetski povijesnicari, jer prema njemu nisu smjeli ni rijec citirati o svjedocanstvima na procesu Drazi Mihailovicu. Isto Goldstein niposto nije smio citirati "komunisticka svjedocanstva" o cetnickim zlocinima, itd, itd. Nek i Geiger napise sva svoja pravila pak nek ide to prodavati povjesničarima po svijetu [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:19, 15. prosinca 2022. (CET) ::: Ne nisam mjerodavni nego pitam editore šta o tome misle. Da li si koncentriran ili si još negdje drugdje? Ne trebaš zbog toga ulaziti u teoriju zavjere. Nisam uveo pravilo da se smije pisati samo ono što Geiger navodi već koristim iskustvo Eng Wiki i tamošnji način raspravljanja o izvorima. Naime mi nemamo što govoriti o izvorima koje osporavamo itd, to umjesto nas moraju govoriti izvori tj. recenzije. Ili ako se osporava nekog autora, povjesničara onda umjesto nas o tome govore knjige, znanstveni radovi itd. Tako da tvoje pisanje ovdje ustvari ništa ne znači jer nisi dostavio nikakav dokaz u smislu recenzije, znanstvenog rada itd gdje piše da je Geiger ustvari u krivu. Evo vidim da se mučiš pa da ti olakšam ovu raspravu, pozitivnu recenziju za Beogradsko izdanje knjige Ive Goldsteina je napisala Latinka Perović. Međutim to nije u rangu recenzije Geigera koji navodi konkretne primjere i razne nepravilnosti što je ustvari vrlo kvalitetna ali i negativna recenzija. Zato moramo što više nas odlučiti što sa takvim izvorom jer sa takvom recenzijom sigurno da ne može biti dio Wikipedije ili može biti ali reduciran i sa dodatnim izvorima kao potvrda, to je neko moje razmišljanje. ::: Što se tiče komunizma vjerojatno sam i ja stariji čovjek ali gore sam ti sve objasnio tako da se ne ponavljam. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 21:52, 15. prosinca 2022. (CET) :::: Ja ti pisem sto Geiger osobno pise o komunstickim izvorima, za razliku od prakse zapadnih povijesnicara, npr Tomasevich koji isrcpno citira sudjenje Mihailovicu, a isto cine i drugi zapadni povijesnicar. Znaci prema "mjerodavnom" Geigeru, svi ostali to cine pogrijesno, i treba ih zabraniti na WP. Gore je bila rasprava o Nosicu i njegovim tvrdnjama da je sv. Adalbert bio bjelo-Hrvat. Malo sam gledao izvore, i mogu citirati brojne ceske, poljske i druge povjesnicare koji kaze da je sve to netocno, citiraju izvore da je Adalbert bio potomak nekog njemackog kneza i rodjak ceske Przmysl dinastije, da cak nije ni rodjen u mjestu gdje Nosic tvrdi da je rodjen, itd, itd. Dakle zabraniti citirati Nosica. Povrh toga mogu ti citirati brojne zapadne povijesnicare koji se medjusobno prepucavaja, tvrde da oni drugi nemaju pojma o cemu pisu, znaci zabraniti i brojne zapadne povijesnicare. WP pravila navode da se V.I. mogu neslagati i onda se navode razni V.I. i nije na urednicima WP da odlucuju sto je V.I. ako zadovoljavaju WP kriterije. Ako je netko profesor povijesti cije knjige su prevedene na engleski, njemacki, francuski, itd, tiskane od zapadnih sveucilisnih izdavaca, taj svakako vise no zadovoljava WP V.I. kriterije, i tko si ti da odlucujes? [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:12, 15. prosinca 2022. (CET) * Znači još jednom da shvatiš, tvoje ili moje mišljenje odnosno razglabanje u ovom slučaju ne znači ništa jer mi nismo recenzenti. Sporni izvor koji se stavlja ovdje na raspravu osporava se informacijama iz recenzije odnosno citiranjem povjesničara koji je svoje mišljenje o nekom izvoru napisao u recenziji, znanstvenom radu ili knjizi. Prema tome imamo negativnu recenziju koju je napisao Geiger i nama ostaje jedino da kao editori kažemo svoje konkretno mišljenje šta s ovim izvorom. Nakon što većina editora-urednika odluči ostali editori koji koriste ovaj izvor u raznim člancima morati će se pozvati na naš koncensus odnosno kako smo mi utvrdili šta možemo raditi sa tim izvorom. I to je to. Postoji i mogućnost osporavanja same recenzije Geigera sa drugom recenzijom koja pobija Geigera što za sada kao dokaz ne postoji. Mislim da više nema smisla raspravljati već samo možemo dati svoj konkretni sud i mišljenje šta sa izvorom. Tako da ti više nemam šta odgovoriti jer su stvari vrlo jasne. I rekao sam ti ako misliš osporavati izvore Geigera da otvoriš novu temu o njegovom ili njegovim izvorima normalno sa negativnim recenzijama njegovih radova. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 22:40, 15. prosinca 2022. (CET) ::Navedi to WP pravilo gdje je recenzija jedne osobe na bilo koj nacin mjerodavna za utvrdjivanje V.I., i da onda no osnovi te jedne recenzije WP urednici mogu odlucivati jel je sveucilisni profesor povijesti, nasiroko objavljivan po svjetu, V.I. ili ne. Ako nema tog pravila, da prekinemo ovu raspravu, jer jedino su WP pravila vazna, a sto ti mislis posve nevazno. Ili daj WP pravilo koje pise da ti odlucujes tko je kakav povijesnicar izmedju Geigera i Latinke Perovic, i koga treba citirati ili ne. Jel su sad tvoje osobne recenzije te koje trebaju upravljati Wikipedijom? [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:51, 15. prosinca 2022. (CET) ::: Pravila su ista na svim Wikipedijama i negativna recenzija ili recenzije su jedino mjerilo u tome da li je neki izvor vjerodostojan. Pravilo Wikipedije kaže citiram: "Članci bi trebali biti zasnovani na vjerodostojnim, neovisnim, objavljenim izvorima koji imaju dobru reputaciju što se tiče točnosti i prakse provjeravanja istinitosti sadržaja koji objavljuju (fact-checking). Ovo znači da na Wikipediji objavljujemo samo mišljenja pouzdanih i vjerodostojnih autora". Prema tome knjiga Ive Goldsteina u znanstvenom krugu tj. recenziji nema dobru reputaciju. Vladimir Geiger: "''"brojni su nedostaci najnovije Goldsteinove knjige Jasenovac, kompendija svakovrsnoga neznanja, nestručnosti i šlamperaja, i daleko, predaleko, odvelo bi nas nabrajanje svih činjeničnih grešaka i interpretacijskih improvizacija – '''svih netočnosti, neistina, poluistina''' i besmislica. U ovom osvrtu koji je ustvari samo eine kleine Einführung o Goldsteinovim znanstvenim doprinosima] naveo sam '''samo neke''' važnije i najslikovitije primjedbe"''. Prema tome stvar je vrlo ozbiljna i pozivam još jednom ostale urednike da daju svoje mišljenje. Nemamo deset negativnih recenzija ali imao jednu vrlo negativnu i konkretnu s tvrdnjom da je to samo dio nepravilnosti. Ne možemo i dalje koristiti taj izvor kao da ove recenzije nema. :::Drugi izvor koji govori o kritici Geigera kaže sljedeće: "U kraćem prikazu povjesničar V. Geiger nazvao je Goldsteinovu knjigu „kapitalnim djelom hrvatske trivijalne historiografije”. U kasnijem prikazu temeljito je naveo '''propuste i manipulacije''', pa je očito da je Goldsteinova knjiga potpuni promašaj".(Davor Marijan, Suvremena hrvatska povijest i nevolje s revizionizmom, str 408-409 [[https://core.ac.uk/download/pdf/231791685.pdf]] —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:15, 16. prosinca 2022. (CET) :::: [https://hrcak.srce.hr/file/407900 Evo clanak] Goldsteina i Hutineca o izmisljotina koje pise Geiger. Pod hitno zabraniti Geigera [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 09:05, 16. prosinca 2022. (CET) ::::: Već ti je 10 puta rečeno pa evo i 50-ti put. Ovo je tema o knjizi Ive Goldstiena i negativnoj recenziji knjige. Što se tiče Geigera moraš otvoriti novu temu o nekom njegovom izvoru a koji ima negativnu recenziju i navesti o kojoj se povredi u tom izvoru radi. To što Goldstien i Hutinec imaju drugačije mišljenje ili negativan stav o nekoj tvrdnji Geigera i nazivaju ga revizionistom ništa ne znači u ovoj temi. Oni se referiraju na Đakovački slučaj gdje Geiger ima neko svoje mišljenje, te se pozivaju na Geigerovo mišljenje iz izvora od 2021. godine a koji nema veze sa knjigom Goldsteina ili Geigerovom recenzijom iste iz 2018-2019. Sporna tvrdnja kako je Goldstien i Hutinec vide je iz ovog izvora: (Vladimir Geiger, Uz izložbu Ako tebe zaboravim… Holokaust u Hrvatskoj 1941.–1945. Zadnje odredište Auschwitz, http://historiografija.hr/?p=19272 (pristupljeno 20. VI. 2021), Vladimir Geiger, Uz osvrt Nataše Mataušić i Rajke Bućin u Časopisu za suvremenu povijest 52 (2020), br. 3. na moje primjedbe o izložbi Ako tebe zaboravim… Holokaust u Hrvatskoj 1941. – 1945.: Zadnje odredište Auschwitz, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 53, br. 1, 2021., str. 322). ::::: Prema tome ako misliš da je nešto sporno možeš otvoriti novu temu i zatražiti mišljenje editora o tom izvoru a ne nabacivati lopatom sve i svašta u ovu temu. Mislim da se tvoj način editiranja zove trolanje s obzirom da ti je objašnjeno šta se od tebe i ostalih editora očekuje. Da li razumiješ? —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 09:46, 16. prosinca 2022. (CET) Otvorit cu temu gdje Goldstein, Hutinec, Matausic i drugi kritiziraju Geigera i da ga treba zabraniti. [https://hrcak.srce.hr/en/file/357868 Evo kritike Geigera] od strane Matausic i Bucin, ima dodatnih clanaka Goldsteina i Hutineca gdje kritiziraju Geigera, znaci zabrana Geigera sigurno slijedi. Ima i brojnih kritika hrvatskih povijesnicara od strane Tomasevica i drugih zapadnih povijesnicara, znaci i tu brojne zabrane sljede. Npr ima americkih povijesnicara koji naveliko kritiziraju Tudjmana i druge hrvatske povijesnicare za to sto su pisali o Jasenovcu, znaci sljedi zabrana citata Tudjmana kao nevjerodostojan izvor na hr.wiki. To da necija recenzija nekog povijesnicara znaci da je nevjerodostojan nisam vidjeo na en.wiki, ali ako tu tvoju izmisljotinu uvodimo na hr.wiki onda lete svi povijesnicari koje je neki drugi povijesnicar kritizirao, pocevsi s Geigerom, Tudjmanom i slicnima 10:13, 16. prosinca 2022. (CET) : Otvori više tu temu i ne trolaj više u ovoj temi jer kršiš pravilo Wikipedije o bontonu [[WP:BONTON]] (Uvijek budite jasni, posebno u odgovorima.) Ukoliko i dalje nastaviš sa svojim načinom pisanja o svemu i svačemu biti ću prisiljen tražiti zaštitu i primjerenu kaznu od administratora za ne držanje bontona. Hvala i sretno. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 10:38, 16. prosinca 2022. (CET) ::Ti koji napadas druge s "mora da si starija osoba". Prva tema ce biti zabrana Tudjmana, jer imam vec hrpe citate povjesnicara za to, drug zabrana Geigera, sve prema tvojim pravilima [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 10:44, 16. prosinca 2022. (CET) ::: Molim te otvori novu temu ili teme i nemoj više zasipati ovu temu nepotrebnim informacijama. Hvala. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 10:49, 16. prosinca 2022. (CET) Čitam vašu Raspravu pa se pitam bismo li našli ijedan izvor kojim netko nije bio nezadovoljan. Ne vidjeh u životu recenziju knjige od 46 stranica pa se pitam i o motivima Gajgerovog minucioznog popisivanja svega što u njoj ne valja: stil, unutarnja nesuglasja, što je I.G. drugima zamjerio a to isto se može njemu i tako dalje. Svaka čast za upornost! Radi li se ovdje o sukobu "dva brda", što proizlazi iz pisanja D. Marijana u ponuđenom preglednomu članku / opinionu: Goldstein i družba napadnu Hrvatski institut za povijest, pa im družba s ISP-a https://www.isp.hr/suvremena-povijest/ uzvraća? Kada se u znanstvenoj literaturi pokazuje da je netko u krivu, i ta se strana pita za odgovor, a u ovom slučaju nemamo ga. Tko su recenzenti Goldsteinove knjige? Postoje li pozitivni osvrti na nju? Ako nijedan izvor ne valja, treba li imati članak o Jasenovcu i na osnov čega će se članak napisati? Kada Gajger diskreditira Miletića //kukajući prije toga kako i da zašto nije iskorištenja Miletićeva četvrta knjiga// kao pukovnika narodne armije, bi li tako diskreditirao i generala te iste armije, povjesničara i direktora Instituta za historiju radničkog pokreta, ili Gajger unaprijed bira stranu, pa ako nije njegova tek onda po njoj tuče. S oprezom uzeti negativno intoniranu recenziju! Mišljenja sam da se treba uhvatiti činjenica i u članak upisati činjenice o kojima se dobri izvori slažu, a ako postoje razlike u tumačenjima onda upisati i u čemu se ne slažu. Naravno, paziti se mora da su izvori od profesionalaca, a ne diletanata s Interneta s gornjih popisa. Prošlo je previše vremena i svjedoka više nema, ali povijest se piše i prema njihovim kazivanjima. Za moj ukus možda je umetnut koji citat svjedočanstava previše, no tvrditi da je sve u komunizmu lažirano ipak je po meni previše. Što se u 32 godine samostalne države nije moglo sve to bolje istražiti, dok su svjedoci zločina i svega poslije WWII još bili živi, pa napisati "bolja povijest" sve bila i ona stilski nesavršena i s nutarnjim nesuglasjima kao Goldsteinova? [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 11:18, 16. prosinca 2022. (CET) :: Formalno pravno mi se moramo voditi recenzijama kada govorimo da li je neki izvor dobar ili nije za Wikipediju. Kada govoriš o "motivima" Geiger je povjesničar pa mu moramo vjerovati da je napravio recenziju kvalitetno što je očito napravio s obzirom da imamo potvrdu njegove recenzije od drugog povjesničara Davora Marijana a i samim uvidom u recenziju vidimo da je detaljna. Mi anonimni editori ne bi smjeli govoriti o nečijim motivima jer mi nismo povjesničari ili recenzenti koji pišu o nekom autoru. To moraju mjesto nas govoriti recenzije, znanstveni radovi ako ima nekih sumnjivih itd motiva kod bilo kojeg autora. Knjiga IG ima malo recenzija što je isto tako čudno ali ne mora ništa značiti. Da li je Geiger ovo ili ono može imati ulogu samo što se tiče njegove recenzije iz 2019. god i da li je ista kritizirana iz nekog razloga. A ne da li je Geiger u 2021. imao neko drugo mišljenje o nekom događaju, nije zbog tog mišljenja izgubio titulu povjesničara. Najveći problem je recenzije Geigera što je napisao da je naveo samo najznačajnije dijelove koji su sporni možda i neistiniti. Šta još ima a da mi ne znamo? Zato je knjiga IG vrlo upitna jer je ista prvoklasni izvor informacija za Wikipediju a sa takvom reputacijom tj. recenzijom za koju nitko ne zna ne bi smjela biti. Zato su tu editori da u koncensusu odluče šta sa tim izvorom i zato ti hvala na izloženom mišljenju. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 12:03, 16. prosinca 2022. (CET) ::: Formalno pravno imamo od McDonalda da je Tudjman negirao Holokaust i kao takvog ga daleko kao prvog treba zabraniti na hr.wiki. Ako zelis, mozemo imati ovu raspravu i na en.wiki, pa da vidimo sto "editori da u koncensusu" misle o negatorima Holokauste, poput Tudjmana [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 12:19, 16. prosinca 2022. (CET) :::: Još jednom te molim da se pridržavaš bontona Wikipedije inače ću te morati prijaviti nadležnima što ne želim. Prema tome Tuđman nema veze sa knjigom IG i ovom raspravom stoga te još jednom molim da ne zatrpavaš temu nepotrebnim informacijama. Hvala. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 12:32, 16. prosinca 2022. (CET) :::::Zato sam otvorio temu o zabrani negatora holokauste Tudjmana, i izgleda se pravis da ta tema ne postoji, pa pises o Tudjmanu ovdje. Svo tvoje spominjanje Tudjmana od sasda pisi samo u temu o Tudjmanu a ne o IG Mikola22 - da bismo zabranili upotrebu knjige za izvore ipak bi trebao postojati konsenzus šire znanstvene zajednice iz povijesnog područja da je knjiga, kolokvijalno, smeće. Dobro je znati što u recenziji piše i tko recenziju piše. U spomenute dvije radi se o seniornim suradnicima sa istoga instituta (https://www.isp.hr/suvremena-povijest/) i zavoda kojeg u javnosti bije glas političkog kadroviranja / barem u prošlosti. Moj mentor, ugledni znanstvenik i urednik u časopisima, znao je za recenzije radova koje vide samo negativnosti reći "obviously protecting their turf". Pogreške u djelu od 1000 stranica neminovne su i tko ih traži i naći će ih. Najbolje što možete učiniti biti će da provjerite navode iz Goldsteina koji su u Wikipediji i pogledate spominju li se u Gajgerovom nazovi-erratumu, pa ako se nalaze potražiti još poneki izvor za isto. Ponestalo bi izvora za sve članke kada bi ih diskreditirali poradi negdje nađene negativno intonirane kritike o njima. Dobro je sve izvore propitivati i upotrebljavati oprezno, ali zabrane treba ostaviti za očigledni 'fringe'. [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 10:25, 20. prosinca 2022. (CET) :Ja nisam govorio o zabrani knjige iako editori mogu u konsenzusu i to odlučiti. Što se tiče konsenzusa šire znanstvene zajednice nju očito nemamo ali imamo vrlo iscrpnu negativnu recenziju kvalitetnog autora. Sam autor IG ili netko drugi tu recenziju nije osporio što znači da je recenzija točna i samim time njegov izvor postaje upitan što se tiče točnosti. IG ne piše o bilo čemu već piše o kontroverznom ili dijelu povijesti kao što je Jasenovac gdje informacije trebaju biti točne a razne neistine, nepravilnosti ili izvlačenje iz konteksta a koje su sadržane u knjizi ne mogu biti u tom smislu izvor informacija na wikipediji a možda i mogu(ne znam). Mislim da ne možemo uz svaku moguću informaciju koja postoji u nekom članku a koja bi bila netočna stavljati radi neutralnosti novu informaciju iz recenzije Geigera kao neku dodatnu informaciju s obzirom da Geiger nije napisao knjigu o jasenovcu već recenziju. Napokon sam Geiger navodi da je to samo dio nepravilnosti tako da mi ne znamo koje su to sporne informacije. :Što se tiče tvrdnje "zavoda kojeg u javnosti bije glas političkog kadroviranja / barem u prošlosti", ne znam šta bi na to rekao. Mi na wikipediji koristimo relevantne izvore u ovom ili bilo kojem drugom slučaju. Ako postoje izvori koji o tom zavodu govore da su "politički" itd, takvi bi se izvori morali ovdje izložiti na raspravu(u nekoj novoj temi) i samim time svi ti autori bi mogli biti iz nekog razloga biti neprihvatljivi za wikipediju ukoliko to editori u konsenzusu i temeljem nekih dokaza odluče. Nakon toga bi tvoja izjava imala težinu jer ti sa ovom tvrdnjom nisi faktično ništa rekao jer o tome moraju govoriti izvori s obzirom da mi ne bi smjeli iznositi svoje stavove bez osnove odnosno bar ne bi trebali. Wikipedija se zasniva na izvorima a ne rekla kazala. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 11:01, 20. prosinca 2022. (CET) ::Imamo "iscrpnu negativnu recenziju" autora koji prodaje masovne dezinformacije i lazi o popisu jasenovackih zrtava. Autor koji ocito nema pojma o ustaskim zvjerstima u Jasenovcu i sire koje su opisali katolicki svecenici (poput biskupa Alozije Misica, jasenovackog svecenika don Jure Parisica, don Josa Felicinovica, itd), ili pak o brojnim Njemcima koji su isto opisali masovne ustaske koljacine i zvijerstva ustasa (von Horsteau, hrvatsko-njemacki general Rendulic, itd) jer Geiger nigdje to ne spominje, Autor koji se pravi da ne zna nista o pisanju brojnih zapadnih povijesnicara o Jasenovcu, te se takodjer pravi da ne zna nista o Tudjmanovim opisima "Bleiburskog mita" te "parksozimaima uvelicavanja" zrtava istog, itd. itd. Dakle lazi povrh lazi, masovna ignorancija nad ignorancijama, prema kojem bi daleko prvo trebali zabraniti bilo kakve citate Geigera. O idiotizmima Blanke Matkovic o Jasenovcu, koje cak Geiger smatra idiotizmima, da ne govorimo. Dakle prema njenim rasistickim pojmovima koje ponavalja Mikola, o svjetlokosima i tamnokosima, ocito su velika vecina hrvatske repke tamnokosi Srbi, kao sto svatko moze vidjet prema fotkama iste. Onda povrh toga imamo tamnokosih Srba poput Pavelica, Tudjmana, Plenkovica, Penave, Škore, Nine Raspudica. Svatko si moze guglati i fotke rasistkinje Blanke Matkovic, cije rasistične pojmove voli citirati Mikola - dakle ona je prema Mikoli i samoj Blanki ocito tamnnokosa srpkinja [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:38, 20. prosinca 2022. (CET ::[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], ne razumijem koja je razlika zabrane knjige i izbacivanja sadržaja koji citira knjigu / rezultat po članak je jednak. Mišljenja sam stoga da je potrebno provjeriti svaku činjenicu ma iz kojega izvora došla. Izreći "mi ne znamo koje su to još sporne informacije" također je (vaše) originalno istraživanje jer bi svatko za svaku knjigu mogao reći "ali tko zna što je još u njoj sporno". Kad je u pitanju moj navod o političkomu kadroviranju, imate to i u članku od Marijana koji ste naveli: "''Povjesničar Neven Budak napisao je 2004. da je Institutu namijenjen zadatak da podrži nacionalistički pristup povijesti i da je stoga bio financijski protežiran kao i Hrvatski studiji, koji su osnovani s istom svrhom''", "''1990-e su bile ‘olovne godine’ za hrvatsku Klio. Tako je historiografija '''i opet''' trebala biti politizirana i ideologizirana kao i u komunizmu. Taj utjecaj ‘izvana’ ne smije se podcijeniti jer je i sam tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman imao ambicija izravno utjecati na hrvatsku historiografiju.''" // a ima i još toga na istu temu -- vuku se kontroverze oko I. Lučića s istoga zavoda. No vjerojatno je krivo ovu raspravu posvema spustiti na kadrove i treba mudro procijeniti što i tko piše pa to unositi u članke, usporedjujući više izvora ako treba jer je tema polarizirana. Nagađanja povjesničarke //ali ne i forenzičarke// Matković nisu za članak i neozbiljno je bilo takvo što unositi. Ako su žrtve posipali vapnom tako da su im se kosti u glibu Jasenovca saponificirale može se očekivati i da je kosa malo zblajhana, ne? [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 16:34, 25. prosinca 2022. (CET) :::[[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] Ne možemo izbaciti sadržaj iz bilo čije knjige jer je to vjerodostojni izvor, možemo taj izvor staviti ovdje na raspravu i ako je isti označen kao loš, nerelevantan onda nam je to temelj da mičemo informacije iz članaka a koje se temelje na tom izvoru. To je tako ako slijedimo pravila, sve ostalo je vandalizam koji vodi u edit ratove. "Mišljenja sam stoga da je potrebno provjeriti svaku činjenicu ma iz kojega izvora došla", nažalost to je krivo razmišljanje, relevantni izvor pa i sa informacijama koje su krive, lažne itd ako je napisano od kvalitetnog autora ne mogu iz članaka van. Jedina mogućnost je diskusija o izvoru ako postoje negativne recenzije itd. Ako hoćeš primjer za ovo reci pa ću to izložiti na tvojoj SZR. ''"Izreći "mi ne znamo koje su to još sporne informacije" također je (vaše) originalno istraživanje jer bi svatko za svaku knjigu mogao reći "ali tko zna što je još u njoj sporno"'', slažem se, evo što Geiger navodi: "U ovom osvrtu koji je ustvari samo eine kleine Einführung o Goldsteinovim znanstvenim doprinosima naveo sam samo neke važnije i najslikovitije primjedbe". Mogli bi reći a da ne kršimo pravilo originalnog istraživanja da je recenzija Geigera navela samo neke važnije i najslikovitije primjedbe. Nama ostaje pitanje koji su to ne važni i ne slikoviti primjeri ostali. ''"Nagađanja povjesničarke //ali ne i forenzičarke// Matković nisu za članak i neozbiljno je bilo takvo što unositi."'' Pa sama ta sekcija ima izvore odnosno autore koji nemaju veze sa forenzikom Hutinec, Geiger i Željko Krušelj, tu je u vidu izvora i sam logor jasenovac kao institucija. Napominjem da je temelj diskusije ovaj izvor da ne idemo u širinu a ti otvori raspravu o drugim izvorima(Hrvatski studiji itd) ovdje ili o forenzičkom problemu na SZR članka o logoru Jasenovac. U svakom slučaju spreman sam za konstruktivnu diskusiju bilo gdje samo me pozovi. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 17:25, 25. prosinca 2022. (CET) @Dean - To sto me Mikola prozvao starcem nisi brisao, kao ni kad mi MaGa poručio da se “prošetam velikim koracima u širokom luku”. Cak se o tom nisi ni javio. U ćemu ta velika razlika u agilnosti brisanja, kad npr prozovem netkog tko uporno ponavlja rasističke pojmove o Srbima? Jel bi ponavljanje rasističkih pojmova srpskih nacionalista o Hrvatima bilo posve OK, a prozivanje istih neprimjerno? Ajmo po toj "logici" koju uporno prodaje Mikola, gledat jel su vecina zrtava Ovcare tamnokosi Srbi, za koje Hrvatska onda ocito lazno tvrdi da su Hrvati Jel je prema tebi jedini i najveći grijeh na hr.wiki pitat netkog jel je Srbin, prema vlastitim rasističkim pojmovima koje naveliko prodaje, dok slobodno možeš vrijedjati ljude kao starce, poručivat im da prošetaju u širokom luku, itd? (uzgred, za razliNaveliko si šutio i kad je jedan hr.wiki Admin išao mijenjati komentare predstavnika Wikimedije, prema svemu sudeći jer ga smatra Srbinom, dok si sad odmah aktivan. Opet, u ćemu razlika? Uzgred, cak i sam Geiger kaze da Blanka Maktovic i Stipe Pilic, koje Mikola citira, spadaju medju "povjesnicare i povjesnicare-amatere", koji "najsustvanije poricu ili umanjuju ustaske zlocine u Jasenovcu", te se sprdava s Blankinom procjenom svega 6.000 zrtava Jasenovca. Dakle tu Geiger kritizira Matkovic i Pilica svakako o daleko vaznijim stvarima (posto americki drzavni Holocaust Museum i drugi povjesnicari pisu da je najveci broj hrvatskih Zidova istrebljen u Jasenovcu, to je medjuostalim i negiranje Holokauste u NDH). Znaci daleko prvo zabraniti citiranje Matkovic i Pilica. [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 01:49, 21. prosinca 2022. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == Tudjman == {{Rasprava o izvorima | status = Novo <!-- po postignuću konsenzusa izmijeniti u Usvojeno ili Odbijeno --> | URL = <!-- Unesite poveznicu na spornu stranicu - BEZ http://www. --> | razlog = <!-- Unesite razlog za početak rasprave --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Trazim zabranu citiranja Tudjmana na hr.wiki, kao nevjerodostojan izvor, prema pravilima koje uvodi Mikola, naime zestoke kritike Tudjmana od strane David Bruce McDonalda, sa Sveucilista Mannchester, u njegovoj knjizi "[https://library.oapen.org/bitstream/handle/20.500.12657/35067/341321.pdf?sequence=1&isAllowed=y Balkan holocausts? Serbian and Croatian victim-centred propaganda and the war in Yugoslavia]" gdje navodi Tudjmana kao jednog od glavnih balkanskih propagandista (ovo je samo pocetak da ne bi razocarao one koji traze da otvorim ovu temu, veoma je kasno kod mene pa cu nastaviti sutra). Npr. o Tudjmanovom negiranju Holokauste (sto prema WP V.I svakako pripada pod WP definiciju ekstremisticnih stajalista, tj izvori "koja velika većina drugih izvora smatra ekstremističkim") McDonald pise: ''"Almost unbelievably for a head of state, Tudjman launched a series of poorly aimed attacks on the Jews. He argued that the Jews had invented ethnic cleansing, as part of their Covenant with God. ‘Israel’, he claimed, ‘in both aggressive and defensive wars, acted as the executor of the will of God in history, which induced religious fervour and military heroism, but also merci�lessness.’43 The Hebrew God was one who ‘demands utter annihilation; that is, complete destruction of the enemy, both of living beings and material goods.’44 While there may well have been a certain ‘mercilessness’ in early Hebrew battles, Tudjman covered much more controversial ground when he applied these historical ‘lessons’ to his understanding of the twentieth century. Of the Holocaust, he famously wrote: ‘The estimated loss of up to 6 million dead is founded too much on emotional, biased testimony" Kao negatora Holokauste, trazim da se sva citiranja Tudjmana zabrane na hr.wiki, pogotovo jer je to neizmjerno vece krsenje WP pravila no pitanje jel su lesevi zvijerski istrebljenih civila, zena i djece bili drobljeni ili ne, prije no sto su bili spaljeni [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 11:20, 16. prosinca 2022. (CET) Američki povjesničar, hrvatskog porijekla, Jozo Tomasevich, u svijetu naširoko citiranoj knjizi o 2. svjetskom ratu na prostoru bivše Jugoslavije, izdate od poznatog američkog sveučilišta Stanford, piše da su Tuđmanove brojke o Jasenovcu totalno nevjerodostojne: ''"Zato što Tuđman nije dao nikakvo statističko objašnjenje za svoje brojke, zato što se čini je svjesno krivo interpretirao podatke iz istraživanja iz 1964. i zato što se njegove procjene u toliko velikoj mjeri razlikuju od onih koje su iznijeli drugi znanstvenici s toga područja, one se sa sigurnošću mogu odbaciti." ''S obzirom na Tudjmanovo totalno neznanstven pristup i svjesno iskrivljivanje činjenica o najvećim zloćinima i genocidima na području bivše Jugoslavije, te zato sto se prema WP pravilima ekstremistički stavovi Tudjmana naveliko razlikuju od bezbroj drugih povjesničara, pogotovo na zapadu, dodatno tražim da se Tudjman proglasi kao nevjerodostojan, ekstremističan izvor i zabrani svako citiranje Tudjmana na hr.wiki'' Povrh toga sto povjesnicari McDonald i Tomasevich navode da Tudjman negira holokaust i svjesno iskrivljuje cinjenice o Jasenovcu, trazim da se Tudjman proglasi teskim antisemitom, te i zbog toga zabrani svako citiranje istog. Naime evo [https://www.washingtonpost.com/archive/opinions/1993/04/20/a-different-guest/d2251caa-cb83-44a0-80c4-4c5fc9de2701/ sto pise Washington Post], na en.wiki nasiroko citiran vjerodostojni izvor: ''"Godine 1988. gospodin Tuđman, bivši komunistički general koji je postao povjesničar i vodeći glas hrvatskog nacionalizma, objavio je ono što je predstavio kao filozofsku raspravu pod nazivom "Bespuca povijesne zbiljnosti". Ubrzo nakon što je Hrvatska proglasila svoju neovisnost, a on postao njezin prvi i izabrani predsjednik, knjiga je počela stvarati buru koja se i dalje kovitla. Odlomci o kojima se najviše govori sugeriraju da su "posebne značajke" židovske religije i mentaliteta izazvale napade na njih, da su Židovi koristili "emocionalno pristrana svjedočanstva" i "preuveličavali" svoje gubitke u holokaustu, da njihova uvjerenja odobravaju "genocid" u židovske svrhe ( protiv Palestinaca) i tako dalje. Ukratko, ne trivijalni antisemitizam, već uistinu teške stvari" ''[[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:06, 16. prosinca 2022. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE -->'' {{Collapse bottom}} == Vladimir Geiger == {{Rasprava o izvorima | status = Novo <!-- po postignuću konsenzusa izmijeniti u Usvojeno ili Odbijeno --> | URL = <!-- Unesite poveznicu na spornu stranicu - BEZ http://www. --> | razlog = <!-- Unesite razlog za početak rasprave --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Prema pojmovima koje promovira Mikola kako treba voditi Wikipediju, trazim da se povrh Tudjmana proglasi nevjerodostojnim i Geiger, te zabrani citiranje istog na hr.wiki: '''1.''' Kao prvo, on je napisao: ''“Među žrtvama logora Jasenovac nalazimo i osobe umrle na prisilnom radu u logorima Njemačkoga Reicha, primjerice u Norveškoj, poginule u savezničkim bombardiranjima, umrle u zbjegovima, primjerice u El Shattu, zatim i osobe koje je ubila njemačka i talijanska vojska i četnici, a i poginule partizane, pa i one koji su poginuli kao domobrani i ustaše”'' Za te tvrdnje Geiger citira Karakas-Obradov i Mile Prpu (str. 723, fusnota 85, [https://hrcak.srce.hr/file/114002 ovdje]), koji pak kao svoj izvor navode popis “Jasenovac Research Institute”. Taj “institut” je jedan covjek s internet stranicom - tj kao sto pise na netu, Barry Lituchy, vandredni docent na nekom koledzu u Brooklynu, koji kao “adresu” svog instituta navodi postansko sanduće. Plus kao sto jasno pise na stranici tog instituta, [https://jasenovac.org/victim_list.php ovdje], to nije nikakav popis Jasenovca, već popis oko 647.000 žrtava rata '''iz cijele Jugoslavije''' Kao sto pise [https://www.lupiga.com/vijesti/ideolosko-sljepilo-upornom-manipulacijom-slaven-letica-pokusava-umanjiti-broj-zrtava-jasenovca ovaj članak] jasno da na tom popisu zrtava cijele Jugoslavie ima i zrtava El Shatta, te npr. 5.000 zrtava samo iz Skopja, itd. Clanak takodjer navodi da je Slaven Letica tvrdio da se na popisu Jasenovca nalazi 160 zrtava El Shatta samo iz njegove rodne Podgore, dok na [[Javno dohttps://www.jusp-jasenovac.hr/default.aspx?sid=7618stupnom|javno dostupnom]] popisu JUSP-a nema nijedne jedine zrtve iz Podgore, vec se te zrtve nalaze samo na popisu zrtava cijele Jugoslavije, kog citira Geiger. Ako Geiger nije sposoban razlikovati nešto tako osnovno, kao popis zrtava Jasenovca u izdanju hrvatske državne ustanove JUSP, od na drugoj strani tipa sa web stranicom u Brooklynu koji izricito pise da to nije poimenični popis Jasenovca, onda Geiger svakako ne zadovoljava V.I. kriterije. Jer to nije pitanje o nekom manje važnom detalju, poput jel su koristili drobilice u Jasenovcu prije spaljivanja leševa (za sto nemamo točan odgovor), već Geigerovo širenje dezinformacija o nečemu veoma osnovnom, tj. kao sto navodi taj clanak, "lako dokazive laži" o popisu žrtava Jasenovca. '''2.''' Tražim da se Geiger proglasi nevjerodostojnim i zbog posve istog razloga s kojim Geiger pokušava diskreditirati Goldsteina - tj, zamjerkom da koristi i svjedočanstva iz doba komunizma (dok posve ignorira Goldsteinove brojne citate njemačkih izvora, izvora iz Crkve, žestokih antikomunista, itd.). Npr. Geiger citira knjigu Čolića koja tvrdi da je JA u zadnjim operacijama zarobila 340.000 vojnika. Nije jasno zašto bi taj izvor “iz komunizma” bio vjerodostojan (široko citirani Tomasevich i Žerjavić oboje citiraju Kostu Nadja, koji je izvijestio da je njegova III. Armija, koja je vodila sve borbe na austrijskoj granici, zarobila 109.000, od kojih 40.000 Nijemaca, 40.000 ustaša i domobrana, 5.000 četnika, itd, dok pak hrvatska državna komisija iz 90-ih navodi ukupno 13.300 hrvatskih žrtava Bleiburga, što ukratko citira i Geiger, no “zaboravi” navesti da su ogromna većina tih NDH vojnici, i tek 2.200 “ostali i nepoznati”) Uglavnom, Geiger selektivno citira “komunističke izvore”, ali samo kad mu odgovaraju, te posve ignorira druge koje povjesničari navode kao vjerodostojnije. Zbog njegovog citiranja “komunističkih izvora” - tj. posve isto zbog čega Geiger licemjerno napada Goldsteina - dodatno tražim da ga se proglasi nevjerodostojnim i zabrani citiranje Geigera (sam Geiger drugdje čak piše da su brojni izvori iz komunizma “nezaobilazni”, što HJP definira kao: ''koji se ne smije zanemariti kad se što radi ili kad se o čemu razmišlja, bez kojega se ne može...'' - evo sto je tocno Geiger pisao u fusnoti<ref>{{Cite journal |last=Vladimir Geiger |date= |title=Osvrt na važniju literaturu o Bleiburgu 1945. |journal= |quote=Nezaobilazne su knjiga Završne operacije za oslobođenje Jugoslavije 1944-1945 (Beograd, 1957.), knjiga Oslobodilački rat naroda jugoslavije 1941-1945. druga knjiga (od Drugog zasedanja AVNOJ-a do konačne pobede) (Beograd, 1958.), zbornik Osvoboditev Slovenije (Ljubljana, 1976.), zbornik NOR i socijalistička revolucija u Jugoslaviji u završnoj etapi drugoga svetskog rata (Beograd, 1978.), knjiga Srete Savića i Žarka Atanackovića Treća Armija (Novi Sad, 1981.), knjiga Petra S. Brajovića Konačno oslobođenje (Sjećanja i obrade) (Zagreb, 1983.), zbornik (ur. Dušan Biber) Konec druge svetovne vojne v Jugoslaviji (Ljubljana, 1985.), zbornik (prir. N. Anić i R. Radinović) Za pobedu i slobodu. Završne operacije za oslobođenje Jugoslavije. Učesnici govore (Beograd, 1986.) i knjiga Mladenka Colića Pregled operacija na jugoslovenskom ratištu (Beograd, 1988))}}</ref>) [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:17, 17. prosinca 2022. (CET) {{Izvori-razgovor}} *Probaj se savjetovati sa administratorima kako izložiti novu temu odnosno kako osporiti vjerodostojnost s jedne strane autora ili sa druge strane izvora. U svakom slučaju ne govoriš ti ili bilo tko drugi kada osporavaš neki izvor nego to o čemu ti govoriš moraju govoriti recenzije, znanstveni radovi ili knjige(moraš ih citirati) a onda editori donose svoje mišljenje i određuju koncensus što se toga tiče. Vidiš i sam da ti ne navodiš ništa kao dokaz ili argument osim svog mišljenja koje ne znači ništa te samim time ničim ni ne dovodiš u pitanje autora ili samog izvora. Što se tiče osporavanja bilo kojeg autora koji je povjesničar za to ti trebaju vrlo kvalitetne recenzije, znanstveni radovi ili knjige koje osporavaju nekog autora kao povjesničara jer ne možeš nekog osporiti samo tako. Što se s druge strane tiče nekog konkretnog izvora e tu su ti dovoljne negativne recenzije samog izvora. U svakom slučaju nisi izložio niti jedan dokaz u vidu recenzija u kojem povjesničari govore da je neki izvor odnosno povjesničar loš i zbog toga nitko tvoj zahtjev ne može uzeti u razmatranje. A što se tiče osporavanja samog autora to ti je na Wikipediji vrlo teško i za to moraš imati desetine negativnih znanstvenih radova ili recenzija u kojima je neki autor negativno ocijenjen kao povjesničar. Da li razumiješ. jedno je osporavati neki izvor (knjigu, znanstveni rad itd) drugo je osporavati samog autora. To su dvije različite stvari. U svakom slučaju ti si te dvije stvari spojio u jedno i nešto svojim riječima zbrljao bez ikakvog dokaza što (kao što sam rekao) bez dokaza ne znači ništa. Kao da nisi ništa napisao. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 07:54, 18. prosinca 2022. (CET) ::Opet, gdje je to tvoje pravilo da recenzija, pogotovo jedna, je jedino sto osporava netkog. I daj mi link gdje si ti na en.wiki osporio netkog profesora, sa vodeceg sveucilista u zemlji, objavljavnog u medjunarodnim povijesnim zurnalima, od strane americkih sveucilisnih izdavača, itd. Plus gdje si ti osobno birao koja jedna recenzija povjesnicara se moze uzeti u obzir, a koja ne. Bez tih pravila nemas nista. Uzgred, i po tvojima pravilima je Tudjman 100% nevjerodostojan s obizirom na direktne zestoke kritike drugih povjesničara, daleko vise renomirani no Geiger, koji ga proglašavaju neznanstvenim, da ga treba odbaciti, itd. [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 08:01, 18. prosinca 2022. (CET) :::Opet spajaš dvije nespojive stvari, jedno je izvor, drugo je autor. Razumiješ? Autora je vrlo teško učiniti nevjerodostojnim itd, jer treba desetine kvalitetnih izvora za dokaz, niti sam ja igdje osporavao nekog autora jer to je gotovo nemoguće. Kako vidimo ti osporavaš autora i to bez ikakvog dokaza. Druga je stvar izvor. Isti se može osporiti ako postoje negativne recenzije. Da, izvor IG ima jednu negativnu recenziju ali kakvu? Prema tome pročitaj tu recenziju na 46 stranica. Kakva je to recenzija na 46 stranica kao da čovjek piše knjigu o svim nepravilnostima pa i lažnim informacijama. Prema tome to je vrlo loša recenzija i ja sam taj izvor stavio na diskusiju. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:13, 18. prosinca 2022. (CET) ::::Povijesničar napisao cijelu knjigu u kojoj dobrim djelom osporava mnogo toga sto je Tudjman pisao i govorio, i pogotovo njegova Bespuća povijesne zbiljnosti. Idi na en.wiki pa započni isti pokusaj, i postuj ovdje link. Pa ću se i ja pridružiti, i sve isto navesti kao ovdje, kao i još mnogo toga. Pa da vidimo koliko sva ta tvoja pravila vaze tamo o recenzijima, pogotovo o jednoj, o tom da je prema tebi recenzija ovog povjesničara okej, recenzija ovog drugog nije okej, okej su recencije ako imaju vise no x stranica, itd. Koliko znam kad netko nekog osporava na WP, svi ti osporavatelji se stavljaju na tapetu, kao Geiger, opet kontra tvojim pravilima, itd, itd. Pa da vidimo sto npr misle o njegovoj veoma selektivnim i promjenjlivim pojmovima o uporabi "komunistickih izvora" - tj, zestoko napada Goldsteinovo citiranje zidovskih i drugih svjedocanstva ustaskih genocida, dok su mu "komunisticki izvori" po drugoj strani posve OK ako mu trebaju kao pocetna stanica za dodatno napuhavanje velikom vecinom kvizlinskih zrtava Bleiburga, medju njima i vojske koja je pocinila te genocide. Ko sto rekoh ima jos mnogo toga za raspravljati. [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 08:23, 18. prosinca 2022. (CET) Povjesničarka Mataušić piše da se u napadu na Goldsteinovu knjigu, Geiger naveliko bavi pravopisnim pogreškama i sličnim (što je uzgred odgovornost urednika, a ne autora), to jest minornim pitanjima. Mogucu uporabu drobilica Goldstein nigdje ne spomije u knjizi Jasenovac, vec u jednoj jedinoj recenici u Globusu, na koju se Geiger naveliko okomio. Goldstein poslije objasnio da je to samo mogućnost, s obzirom da su Nacisti koji su spaljivali leševe u nacistickim logorima, ukljucujuci u Srbiji, bili u direktnom kontaktu s ustašama u Jasenovcu, gdje su koristili slične metode spaljivanja kao Nacisti, a potonji koristili i drobilice (uzgred, posto Nacisti spalili leseve Zidova u Srbiji, prema hrvatskim negatorima Jasenovca, očito dokaz da Zidovi u Srbiji uopće nisu istrebljeni, jer nema tih leševa) Kao što rekoh, moguća uporaba drobilica je svakako minorni detalj sto se tice Jasenovca, daleko manje važan no Geigerovo sirenje dezinformacija i lazi o popisu žrtava Jasenovca, i to s puno vise recenica u toboze “znastvenom radu", što pak koliko znam on nikada nije korigirao Mataušić takodjer piše: ''Geigeru je sporan i opis u kojem navodimo na koje su načine lišavani života zatočenici logora Jasenovac. Ruga se poput zlobnoga dječaka jer na izložbi piše da su zatočenici bili ubijani „na najprimitivniji način: klanjem, vješanjem, umlaćivanjem, izgladnjivanjem, teškim fizičkim radom i psihičkim maltretiranjima”. Možda su njemu poznatiji neki drugi i „ljepši” načini usmrćivanja u Jasenovcu? Nismo, nažalost, pronašle nijedan njegov rad iz kojega bismo saznale kako su lišavani života, ali jesmo druge, i knjige i svjedočenja'' I dok Geiger napada zidovska i druga svjedočenja ustaških genocida, on citira političke zvaničnike u strankama osnovanim od vodećih ustaša (npr Kazimira Katalinića), te nekritički ponavlja njihove procjene hrvatskih žrtava Bleiburga, masovno napuhane u poredjenju sa široko-citiranim procjenama Žerjavića i drugih. Dok napada izvore iz “doba komunizma” (koje uzgred Geiger sam, a i brojni zapadni povjesničari koriste), Geiger nigdje ne identificira tko su ti krajnje pristrani i nevjerodostojni izvori iz ustaških emigrantskih krugova koje on nekritički koristi Ajde da netko diskreditira knjige o Ovčari i srpskim zločinima, s napadima na gramatiku, pitanjima jel su na tocno ovaj ili onaj nacin zakopali zrtve na Ovcari, il se pak sprdava s opisima kako su ubijani, plus tvrdi da su hrvatski izvori i svjedocanstva nevjerodostojni (npr. zbog tog sto je ICJ presudio da su hrvatske tvrdnje za stotine hrvatskih zrtava “genocida” 90-ih nedokazane ili lažirane, sto vise od četvrt stoljeća kasnije Hrvatska nije objavila poimenicni popis zrtava 90-ih da bi se bilo sto o ukupnom broju moglo potvrditi, sto na neobjavljenom popisu Hrvatska vodi tisuće srpskih civila kao “hrvatske zrtve”, itd) Jasno pritom totalno ignorirajuci sve ostale dokaze o tim zlocinima, kao sto Geiger masovno ignorira sve njemacke, crkvene, antikomunisticke i zapadne izvore koje naveliko citira Goldstein. Dakle taj tobožnji “strucnjak” izgleda nikada nije čuo za ogroman dio literature o Jasenovcu. Geiger ocito pati i od veoma selektivnog pamćenja – npr citira što drugi smatraju nevjerodostojnim Tudjmanovim procjenama žrtava Jasenovca, dok ocito "zaboravio" što Tudjman piše u istoj knjizi o “Bleiburškom mitu” te “paroksizmima uveličavanja” žrtava istog, jer ni rijeći o tom u brojnim Geigerovim člancima o Bleiburgu, itd, itd [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 03:22, 20. prosinca 2022. (CET) ---- {{VJI|dobar}} [[SUR:Thhhommmasss]] Novost u raspravi o izvorima. U kafiću wikipedije sam izložio informaciju što sve treba u formalno pravnom smislu da se neki izvor ili autor ospori tj. primjer koji izlaže urednik sa eng wiki. Najvažnije pravilo je to da '''osobno mišljenje nema veliku težinu u ovoj diskusiji'''. Prema tome predlažem da urednik Thhhommmasss ili bilo tko drugi dostavi dokaze u vidu izvora koji povjesničara Vladimir Geigera smatraju spornim(urednik Thhhommmasss nije precizirao na koji način osporava istog). Kada se osporavaju povjesničari takvi trebaju biti i izvori, iz pera povjesničara akademske snage. S obzirom da za sada ništa nije izloženo u vidu konkretnih izvora, recenzija odnosno citata iz tih izvora moje je mišljenje da je navedeni autor kvalitetan. Ukoliko dođu izvori koji su potrebni u ovakvoj diskusiji onda ću se ravnati po njima ali i po pozitivnim recenzijama ako isti ima u svome radu. Znam da Vladimira Geigera kao izvor citira povjesničar Ivo Goldstein u znanstvenom radu: "Croatia and Yugoslavia in the Cleft between Totalitarianisms" Zeitschrift für Religions- und Geistesgeschichte Vol. 69, No. 1 (2017)" na stranici 95,96 i to dva različita izvora kao izvor informacija. Navodi se i kao izvor u knjizi "East Central European Migrations During the Cold War: A Handbook" povjesničarke Anne Mazurkiewicz. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 22:47, 27. prosinca 2022. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == Blanka Matkovic i Stipo Pilic == {{Rasprava o izvorima | status = Novo <!-- po postignuću konsenzusa izmijeniti u Usvojeno ili Odbijeno --> | URL = <!-- Unesite poveznicu na spornu stranicu - BEZ http://www. --> | razlog = <!-- Unesite razlog za početak rasprave --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Tražim da se Blanka Matkovic i Stipo Pilic proglase nevjerodostojnim, zbog sljedećeg: # Mikola22 je citirao ovo od Matkovic-Pilic tu, a i dio toga na stranici o Jasenovcu: ''Prema zaključku antropologa „na osnovi boje kose može se zaključiti da se radi o stanovništvu koje je nosilac svetle komponente, najverovatnije slovenskog (slavenskog) porekla. Znači tu nije bilo Jevreja ni Cigana“. Za pretpostaviti je da nije bila riječ ni o Srbima, pa bi se vjerojatnije moglo raditi o Hrvatima (katolicima i muslimanima) i eventualno o Nijemcima''. Kao sto navode Matkovic-Pilic ta nagadjanja o toboze hrvatskoj djeci, potiču od Ljubice Stefan, za koju oni sami navode da je neznanstvenica. Ona ne citira nikakve znanstvene izvore, da se srpska i hrvatska djeca u HR sustavno razlikuju po boji kose. Slovenski forenzičari nigdje ne pišu da bi to mogla biti hrvatska djeca, već su totalne spekulacije neznastvenice, bez rijeci dokaza. Onda Matkovic (prema vlastitoj definiciji i fotkama na netu, tamnokosa Srpkinja) i Pilic ponavljaju neznastvenicu Stefan, bez da bi dodali ikakve dokaze za ta rasisticka nagadjanja. # Povrh toga kao sto pise sam Geiger, Matkovic-Pilic pripadaju grupi "povjesnicara i povjesnicara-amatera", negatora ustaskih zlocina u Jasenovcu, i on se naveliko sprdava s procjenom Matkovic, od svega 7.000 zrtva Jasenovca. Plus Geiger citira Matkovicev clanak u kojem ona pise: “Nemamo se čega sramiti, ni NDH, ni Jasenovca” Dakle nema se čega sramiti za genocidnu tvorevinu s rasnim zakonima koja je istrijebila 80% Zidova u NDH, skupa sa skoro 100% Roma, sve do novorodjencadi, i to vecinu u Jasenovcu. Ako to nije ekstremisticno prema WP V.I definiciji onda ne znam sto je. WP definira ekstremističke, nevjerododstojne izvora kao izvori "''koji iznose stajališta koja velika većina drugih izvora smatra ekstremističkim"''. I tu se ne radi o necem minornom, poput jel su drobili leševe prije spaljivanja ili ne, vec masovnim umanjivanjem i negatorstvom ustaskih zlocina, genocida i Holokauste u Jasenovcu. To je na posve istoj ravni kao da netko tvrdi da je umjesto 1.100.000 zrtvi u Auschwitzu, tamo ubijeno svega 65.000 do 80.000 zrtvi, te da se nema cega sramiti nacisticke Njemacke i Auschwitza. Dakle svugdje u svijetu bi se to nazvalo negiranjem Holokauste (uzgred, ja cu to negatorstvo pokrenuti s sveucilistem Blanke Matkovic, skupa s totalno neznanstvenim, nedokazanim, rasističkim teorijama koje prodaje - zbog takvih stvari, i cak puno manje, ljudi na zapadu su gubili posao) Uglavnom zbog tog jer Geiger ostor kritizira Matkovic-Pilica kao totalne nevjerodostojne negatore Jasenovca, kao i ostalo navedeno, trazim da se proglase nevjerodostojnim [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:21, 21. prosinca 2022. (CET) ---- Gđa Matković nije nikakva amaterka, provjeri njezinu [https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/31317 bibilografiju]. Nadalje, Pilić-Matkovićkin rad objavio je [https://www.bib.irb.hr/1054697 HAZU-ov znanstveni časopis] tako da takove ideološke ocjene pojedinih znanstvenika ne mogu utjecati na navođenje rezultata njihovih istraživanja. Još da su te ocjene nekako i utemeljene, a ne sročene kao optužbe protiv „narodnih neprijatelja” s nizom bajkovitih i teorijsko-urotničkih elemenata.—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 23:16, 24. prosinca 2022. (CET) ---- Sami autori su povjesničari te proglašavanjem istih kao nevjerodostojnim za wikipediju mora biti dokazano kvalitetnim izvorima i to sa dosta njih u kojoj su ovi autori iz nekog razloga prikazani kao sporni, neupotrebljivi, lažni, itd. S obzirom da ovdje nisu prezentirani nikakvi izvori i citati koji bi to dokazivali mislim da je jasno da su ta dva autora kvalitetni i relevantni izvori za wikipediju. Imamo primjer Slavka Goldsteina koji nije školovani povjesničar te bi on kao autor stvarno mogao ući u tu Geigerovu kategoriju povjesničara amatera ali kao što znamo isti je za sada kvalitetan izvor na wikipediji i ničim nije doveden u pitanje. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 07:27, 25. prosinca 2022. (CET) ---- Bacio sam pogled na dio članka iz kojeg je naveden citat »''Prema zaključku antropologa „na osnovi boje kose može se zaključiti da se radi o stanovništvu koje je nosilac svetle komponente, najverovatnije slovenskog (slavenskog) porekla. Znači tu nije bilo Jevreja ni Cigana“''« Koji se nastavlja s »''Za '''pretpostaviti''' (!) je da nije bila riječ ni o Srbima''« (ref. na Štefan) i »pa bi se vjerojatnije moglo raditi o Hrvatima (katolicima i muslimanima) (!) i eventualno o Nijemcima.« što su autorica i autor izvukli iz ­– čega? (Nijemci teško da su ''najvjerojatnije slavenskog porijekla''). Autorica i autor tu ne staju: »''S obzirom na materijal, predmete, tekstil i njegovu boju i obuću, možemo^tko? zaključiti da se radilo o ljudima koji su se nekamo zaputili na dulje vrijeme, odnosno izbjeglicama. Za pretpostaviti je da bi dotična grobnica mogla biti poratna grobnica hrvatskih izbjeglica koji su se vraćali s Bleiburga i koji su skrenuti s nekih od Križnih puteva. Po svoj prilici likvidirani su u blisko vrijeme, ubijani su najviše tupim predmetima i u serijama.''« Zapanjujuć zaključak, dostojan jeftinih tv krimića. Vrijeđa zdrav razum. Budući da se za potrebe Wikipedije izvorom smatraju ([[WP:PRO]]) i djelo i autor i izdavač, možemo li odikud saznati više o autorici i autoru, te kakvu je recenziju prošao članak i koji je odjek zavodske poblikacije "Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru"? Matković za se na researchgateu navodi da ima PhD in Politics and International Studies, MPhil in History, MSc degree in International relations and national security, MA degree in History, MA degree in Journalism. Neortodoksan put do povjesničarke, ali tko sam ja da joj sudim. Koja joj je sadašnja afilijacija/zaposlenje? Izgleda da je kao zaposlenja stavljala institucije na kojima je (raznoliko) studirala, ali ne mogu naći da igdje predaje. Imali smo i nekakvu (auto)biografiju na hrwiki, ali to je [[Razgovor sa suradnikom:Indyjon|nakon dosta problema]] brisano. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:36, 26. prosinca 2022. (CET) :{{Ping|Ponor}} Hvala što si se priključio raspravi o izvorima. Prvo što sam naučio u diskusijama o izvorima na eng wiki je bilo to "a gdje to piše što govoriš". Prema tome mislim da bi tu stvari trebale biti jasne jer tvoje ili moje osobno mišljenje o nekom izvoru ne znači ništa. Izvori se osporavaju izvorima i citatima a ne našom diskusijom odnosno našm mišljenjem. Moguće za izvore kao što su internetski portali, pojedine novine, neki magazini. Možda nisi upoznat sa načinom rasprave o izvorima na eng wiki pa ja zamoljavam iskusne urednike da negdje tebi, meni i svima objasne pravilo diskutiranja. U ovom slučaju izvor Pilić-Matković se osporavaju recenzijama ili sličnim izvorima koji su napisani od strane povjesničara. To je to, vrlo jednostavno. I to izvorima koji osporavaju konkretni izvor a ne kako si naveo za Geigera neku kritiku Mataušić iz 2021 o nekoj izložbi o Logoru Jasenovc koji nema nikakve veze za recenzijom Geigera iz 2019 o knjizi IG. Stavit ću u kafić obavijest da iskusni objasne svima nama kako se neki izvori osporavaju. U pravilu bez negativnih recenzija to je vrlo vrlo teško gotovo nemoguće. To sam isto naučio na eng wiki.—[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 20:30, 26. prosinca 2022. (CET) ::[[SUR:Mikola22]], osjetio sam se (od tebe) pozvanim naći među ona 3-4 koji će postići konsenzus. Već sam pisao, izvorom se smatra i djelo i autor i izdavač. Naše pravilo [[WP:VI]] kaže »Vjerodostojni izvori mogu biti ili objavljeni sadržaji čiji je postupak objave pouzdan ili autori koji se smatraju autoritetima u odnosu na subjekt. '''Navedene osobine sadržaja moraju se moći obrazložiti drugim osobama koje vjerodostojnost dovode u pitanje'''.« Dakle '''na tebi''' je da dokažeš da su Matković i Pilić autoriteti. Citiraju li ih i kako, imaju li profesure, za koga rade? Znamo, ako je vjerovati napisanom, što dr Geiger o njima misli, imamo li još kakva mišljenja, osim tvojega? Isto pravilo: »Svatko bi trebao moći jednostavno potvrditi da je znanstvena zajednica raspravila izvor tako da provjeri broj i vrstu citata na originalni izvor koristeći indekse i liste citata koji su javno dostupni. Radovi koji su objavljeni u znanstvenim časopisima, a koji nisu navedeni u pripadajućim bazama podataka, pogotovo u poljima koja su dobro pokrivena istima, možda su izolirani od kritike znanstvene zajednice; jesu li primjereni kao izvor ovisit će o kontekstu.« (ako ništa ne smijemo zaključiti sami, po tebi, tko će nam reći je li prikladan kontekst?) I još »Pojedinačne studije koje odudaraju od uspostavljenog konsenzusa često se smatraju špekulacijama što se može i promijeniti u svjetlu daljnjeg akademskog istraživanja.« Matković i Pilić rečenice započinju »za '''pretpostaviti'''« (hej!), pa jedan »možemo zaključiti« (originalno istraživanje, wikiriječima) i opet »za pretpostaviti« pa »po svoj prilici«. Iz koje je godine antropološko istraživanje i jesu li Matković i Pilić bili prisutni? (Zaključci u) tih nekoliko rečenica članka zaista vrijeđa zdrav razum, ne treba nam to nitko sa strane reći. ::Ne znam što si naučio na enwiki i jesi li naučio kako treba — mogu li i ja zamoliti da objaviš "gdje sve što si naučio piše", jer očito ništa ne smijemo zaključivati (kad su rasprave u pitanju) sami, pa ni ono što smo naučili na enwiki. ::Imamo u [[WP:PRO]]: »Provjerljivost ne jamči uključenje u članak. Iako svaka informacija mora biti provjerljiva kako bi mogla biti uključena u članak, ne treba svaku provjerljivu informaciju i uključivati u članak. O tome poboljšava li neka informacija članak ili bi je trebalo izostaviti, odnosno predstaviti u nekom drugom članku, odlučuje se konsenzusom suradnika koji na članku rade. '''Dužnost i odgovornost uspostave konsenzusa je na onom koji traži uključenje spornog sadržaja'''.« Opet dakle na tebi, uz mišljenja što je većeg broja suradnika koji rade na članku. Hoćemo i o uključivanju sadržaja tražiti mišljenje izvana? Ono što si dva puta stavljao u [[Koncentracijski logor Jasenovac|KLJ]], [[Special:Diff/6551190/6551196|1]] & [[Special:Diff/6554784/6554911|2]], ne treba biti u članku jer je špekulacija iz primarnog izvora s "neobičnim" rasuđivanjem za koju ćeš trebati još nekoliko dobrih izvora, dok god se i od mene traži konsenzus. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:12, 26. prosinca 2022. (CET) ::{{Ping|Ponor}} Stipo Pilić i Blanka Matković su povjesničari i time su autoriteti. Kako si mislio primijeniti to isto pravilo kada se citiraju primarni izvori od privatnih osoba, a kojih po člancima ima na desetine i desetine? Oni sigurno nisu nikakvi autoriteti, oni su privatne osobe. Ili spomen područje Jasenovac kao izvor za informacije, tko je tu autoritet? "Citiraju li ih i kako, imaju li profesure, za koga rade?" Ti se šališ? Ovaj izvor Pilić-Matković se može osporiti jedino negativnim recenzijama kojih nema. A dokazivati da li je školovani povjesničar autoritet mislim da nema smisla. :: "Znamo, ako je vjerovati napisanom, što dr Geiger o njima misli, imamo li još kakva mišljenja, osim tvojega?" Mi govorimo o konkretnom izvoru i recenziji koja osporava taj konkretan izvor. S druge strane osporavanje nekog autora tj. povjesničara to je na Wikipediji faktično nemoguće. To trebaju biti desetine negativnih kritika u kvalitetnim izvorima koji o nekom povjesničaru itd govore negativno. ::"Radovi koji su objavljeni u znanstvenim časopisima, a koji nisu navedeni u pripadajućim bazama podataka" Pa onaj koji osporava ovaj izvor vjerojatno treba naći sve što postoji a da li ima ili nema ili je sakriveno negdje ne znam kakve to veze ima sa raspravom o ovom izvoru. To kao da ja za izvor IG navedem da je moguće da postoji još negativnih kritika ali nisu dostupne. To nisu nikakvi argumenti. ::I još »Pojedinačne studije koje odudaraju od uspostavljenog konsenzusa često se smatraju špekulacijama što se može i promijeniti u svjetlu daljnjeg akademskog istraživanja.« Matković i Pilić rečenice započinju »za '''pretpostaviti'''« (hej!), pa jedan »možemo zaključiti« (originalno istraživanje, wikiriječima) i opet »za pretpostaviti« pa »po svoj prilici«." Tvoje mišljenje o nekoj tvrdnji povjesničara isto kao i moje ne znači ništa. Trebaš izložiti recenziju gdje se to kritizira. To kao da ja počnem uklanjati informacije iz članka o Jasenovcu jer Geiger navodi da su te informacije izvučene iz konteksta, lažne itd. :: '''Dužnost i odgovornost uspostave konsenzusa je na onom koji traži uključenje spornog sadržaja'' što se tiče spornog sadržaja onda svaka informacija u članku može biti sporna. Tu se govori o informaciji koja poboljšava članak te se tu radi i pravilu o neutralnosti. Ti mičeš neku informaciju s obzirom da je sporna pa onda dokaži zbog čega je sporna? :: "ne treba biti u članku jer je špekulacija iz primarnog izvora s "neobičnim" rasuđivanjem za koju ćeš trebati još nekoliko dobrih izvora, dok god se i od mene traži konsenzus." Znači u članku su desetine primarnih izvora u vidu svjedočanstava, primarne informacije o upotrebi ciklona iako to nigdje sekundarni izvori ne navode i to nije problem već je problem informacija iz izvora više povjesničara? Inače to nije špekulacija iz primarnog izvora već je taj primarni izvor odnosno izvještaj komisije uklopljen u sekundarni izvor te je kao takav ušao u članak. To je upravo po pravilu Wikipedije i tebi to smeta a desetine primarnih izvora izvan sekundarnih izvora stoje u članku i to ti ne smeta? —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 23:03, 26. prosinca 2022. (CET) ---- [[SUR:Ponor]] [[SUR:Thhhommmasss]] Novost u raspravi o izvorima. U kafiću wikipedije sam izložio informaciju što sve treba u formalno pravnom smislu da se neki izvor ili autor ospori tj. primjer koji izlaže urednik sa eng wiki. Najvažnije pravilo je to da '''osobno mišljenje nema veliku težinu u ovoj diskusiji'''. Prema tome predlažem da se sve naše riječi zanemare a da podnositelj ovog zahtijeva urednik Thhhommmasss ili urednik Ponor ili bilo tko drugi dostavi dokaze u vidu izvora koji o povjesničarima Matković-Pilić govore kao nevjerodostojnima. Kada se osporavaju povjesničari takvi trebaju biti i izvori, iz pera povjesničara akademske snage. S obzirom da za sada ništa nije izloženo u vidu konkretnih izvora, recenzija itd moje je mišljenje da su navedeni autori kvalitetni te da su isti vjerodostojni izvori. Ukoliko dođu izvori koji su potrebni u ovakvoj diskusiji onda ću se ravnati po njima ali i po pozitivnim recenzijama ako isti imaju u svome radu. Nakon toga ću donijeti novi sud i reći svoje mišljenje te će urednici u konsenzusu odlučiti da li su Matković-Pilić kao povjesničari vjerodostojni ili nevjerodostojni. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 22:16, 27. prosinca 2022. (CET) :Oprosti što našim pravilima remetim tvoju ideju kako se stvari *raspravljaju*, ali ti si na enwiki išao po osobna mišljenja ''koja nikad nemju veliku težinu''. To je dio u kojem si kontradiktoran. Odgovor suradnika na enwiki na tvoje uopćeno pitanje počinje ogradom »''Assuming that the disputed source is an RS (reliable source) on the face of it''«. Počnimo od toga. Pokaži nam tko citira [[Special:Diff/5194948|Blanku Matković]] i u kakvom kontekstu (već sam pitao). Na tebi je, zato što si unosio njezina ''razmišljanja'' u naš članak, prema našim pravilima, koja su prijevod engleskih pravila, a dijelove kojih ja gore prepisujem, da pokažeš da je Matković priznata, dobro citirana povjesničarka, s nelažnom afilijacijom/zaposlenjem, koja publicira u dobrim znanstvenim časopisima s dobrom recenzijom (zaboravi izdanja njezine udruge i prijatelja), i da se u istraživanjima služi priznatim znanstvenim metodama ([https://hrcak.srce.hr/file/289936 Kasapović] citira njezinu tvrdnju da se ne koristi znanstvenom metodom), a ne nagađanjem (''za pretpostaviti'', ''možemo zaključiti'' - iz ničega, ''po svoj prilici''). Kada bi se polazilo od ideje da je svaki izvor (u smislu ''autor'') dobar ako nema nekoliko loših recenzija imali bismo razne rubne teorije u člancima od nestručnjaka koji su negdje nešto objavili i što nitko nije pročitao, pa stoga ni recenzirao. Mi smo mala zajednica, pa ako hoćeš pokreni o Matković&Pilić raspravu na enwiki koju mi poslije možemo uzeti u obzir. Tamo procesi, sam tvrdiš, puno bolje funkcioniraju, a možemo se i mi uključiti jer govorimo nešto engleskog. Idemo to riješiti pa ćemo i ostale, ne valja nam sad pisati o svemu i svačemu. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:03, 27. prosinca 2022. (CET) ::[[SUR:Ponor]] Ne znam da li zbog zbog bontona mogu odgovoriti na sve što si izložio? Ukoliko to mogu neka mi administratori to dopuste pa ću odgovoriti. A sada konkretno o izvoru. Sam izvor je RS, objavljen od strane Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i sa jakom recenzijom samog rada inače akademija taj znanstveni rad ne bi mogla objaviti. Ono što sam čitao i znam je informacija iz izvora Ive Goldsteina u znanstvenom radu: "Croatia and Yugoslavia in the Cleft between Totalitarianisms" Zeitschrift für Religions- und Geistesgeschichte Vol. 69, No. 1 (2017)", gdje isti spominje po njemu sve revizioniste, razne sporne izvore itd, i isto tako spominje knjigu u koju je uklopljen taj znanstveni rad gdje su i Vukić, Horvat, u njoj Ivo Goldstein samo kritizira ove navedene autore dok o izvoru Pilić-Matković ne govori u nikakvom kontekstu. Inače u istom izvoru Goldstein kritizira sve one po njemu sporne autore koji postoje. Postoji i recenzija izvora Pilić-Matković od strane Đure Škvorca, za knjigu iz 2021 a koja se nadovezuje na njihov znanstveni rad iz 2014, "Knjiga predstavlja vrijedan doprinos hrvatskoj historiografi ponajprije stoga što daje novi pogled na Jasenovac te ukazuje na potrebu daljnjeg istraživanja u okviru tog dijela nacionalne povijesti."[[https://hrcak.srce.hr/file/407909]]. Matković i Pilić su povjesničari tako da su u tom smislu nepobitni autoriteti. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 09:11, 28. prosinca 2022. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == net.hr == {{Rasprava o izvorima | status = Novo <!-- po postignuću konsenzusa izmijeniti u Usvojeno ili Odbijeno --> | URL = net.hr | razlog = <!-- Unesite razlog za početak rasprave --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ''Clickbait'', senzacionalistički, bez izvornih članaka (prepisuje s inih portala ili prenosi od HINA-e) i općenito bez kvalitetnoga sadržaja. Treba izbjegavati, a ako se koristi, s oprezom. Kao i u slučaju ''Indexa'', možebitna čitanost (»klikanost«) ne opravdava uporabu. *Mislim da Net.hr nije kvalitetan izvor baš kao i Index.hr te iste ne bi smjeli koristiti na wikipediji ubuduće odnosno od ove rasprave ako se odluči da ovi izvori nisu kvalitetni. Međutim s obzirom da informacija sa Index.hr ima puno po člancima ove wikipedije po mom mišljenju trebalo bi dati neki rok za zamjenu tih informacija kvalitetnim izvorima ili ako se radi o nekim općepoznatim i ne kontroverznim informacijama mogli bi ostati u člancima bez rokova za uklanjanje. Isto tako ovisi i o temi članaka a gdje su izvor ovi portali. Ako je tema osjetljiva, povijesna, kompleksna, privatna(neka povijesno kontroverzna osoba) itd, onda bi tu u prvom redu morali biti kvalitetni izvori tj. znanstveni radovi, knjige, recenzije itd, i u takvim slučajevima bi ovi portali sa njihovom informacijama mogli biti odmah uklonjeni iz članka. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:02, 25. prosinca 2022. (CET) ::{{s|Mikola22}}, ja iskreno mislim da <u>za skoro sve portale</u> možemo zaključiti isto <small>(vidi prethodne rasprave, npr. index.hr)</small>. Svaki portal treba {{VJI|oprez}} Ponekad i ugledni autori pišu za mrežne portale, ali npr. neki nepotpisani članak anonimnog autora definitivno {{VJI|nije}} —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:45, 6. siječnja 2023. (CET) Slazem se da pisanja anonimusa nikako nisu V.I., dok pisanje i citiranje priznatih znanstvenika u medijima su kvalitetniji izvori. No V.I. pravila razlikuju medju medijima, tj oni koji imaju reputaciju za tocnost, i oni koji to nemaju. Kao sto pise V.I. to ne znaci da je sve tocno u njima, ali ipak sljede neka zurnalisticka pravila – tu bih ubrojao Vecernji, Slobodnu, Jutarnji, itd. Po drugoj strani mediji, poput Kamenjara, koji nevjerojatnih 83.400-puta citira osudjenog prevaranta, te cak i prema Geigeru, »prodavaca magle« i negatora Jasenovca, Romana Ljeljaka, ne moze biti V.I. To prije lici na ideolosko-propagandni stroj. Narod.hr i hkv.hr koji citiraju 300 do 400-puta istog Leljaka, su veoma upitni. Za index i net.hr treba navesti sto tocno ih cini nevjerodostojnim. Jel citiraju stotine ili 83.400-puta izvore koji tvrde da je 700.000 ljudi ubijeno u Jasenovcu, ili pak isto toliko puta izvore koji naveliko negiraju Ovcaru ili Srebrenicu? Svakako WP V.I. pise da je za znanstvene teme bolje je citirati znanstvene izvore no novinske clanke. No novinski clanci nisu iskljuceni, i WP V.I. kaze da nisu svi mediji isti, prema tome treba biti specifican [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 02:21, 8. siječnja 2023. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == JUSP Jasenovac == {{Rasprava o izvorima | status = Novo <!-- po postignuću konsenzusa izmijeniti u Usvojeno ili Odbijeno --> | URL = jusp-jasenovac.hr | razlog = <!-- Provjerljivost --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Izvor je ustanova Logora Jasenovac međutim iza svake ili dio informacija u člancima ne postoji izvor odnosno na čemu se temelje neki podaci. U ovom slučaju imamo ovu informaciju: "Spomen područje Jasenovac brine o sačuvanom autentičnom logorskom objektu Kula i logorskom groblju u Staroj Gradišci, o romskom groblju u Uštici te o masovnim grobnicama u Krapju, Mlaci i Jablancu"[[https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5021]] S obzirom da se time krši pravilo provjerljivosti [[WP:PRO]] jer mi iza tog izvora nemamo ništa kao potvrdu navedene informacije mene zanima da li je takav izvor kvalitetan za korištenje na Wikipediji s obzirom da su to i iznimne informacije(što se tiče masovnih grobnica) a bez dodatnih potvrda u sekundarnim izvorima kako pravilo Wikipedije nalaže. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 18:59, 25. prosinca 2022. (CET) :To je znanstvena ustanova financirana od drzave. Ajde da onda prvo zabranimo sve sto pise na sajtu Spomen doma Ovcara, pogotovo zabraniti to sto pise o cemu se dom brine, ako nemaju izvor za to, te sve ostalo sto pisu o Ovcari ako nemaju citate. En.wiki clanak o Jasenovcu citira JUSP i United States Memorial Holocaust Museum, sto je slicna ustanova. Dakle opet se tu izmisljaju neka nepostojeca pravila, dok se kontra WP pravila citiraju ekstremistički negatori Jasenovca i holokauste u NDH, proizvoljno proglasavaju i mjenjaju pravila iz dana u dan, itd [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 20:03, 25. prosinca 2022. (CET) :: Hvala na sažetom i kratkom odgovoru i mišljenju. Mi nemamo što zabranjivati već govorimo o konkretnom izvoru. Zato postoji ova stranica. Ako neki izvor nije u skladu sa pravilima Wikipedije istom nije mjesto na Wikipediji. O tome da li je neki izvor relevantan i da li krši neka pravila diskutiraju urednici i donose svoje mišljenje a onda će većina mišljenja dovesti do konsenzusa. Iz tog razloga nam treba što više urednika i ja ih ovim putem pozivam. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 23:10, 25. prosinca 2022. (CET) :Pravila nikako necemo uvoditi selektivno u tvom stilu – jednom vaze, drugi put ne vaze. Ako se dozvoljavaju ovakve gluposti, ja cu prema tvojim “pravilima” otvoriti odlomak da se u hr.wiki clanku o Spomen domu Ovcara izbaci citat Spomen doma Ovcara, jer nema nikakvih izvora za citirano, te cu otvoriti odlomke za izbacivanje citata u clancima o svim ostalim hrvatskim ustanovama, koje citiraju te ustanove, a da nema izvora za sto je navedeno, pogotovo ako se citira s cim se bave. Kao sto rekoh ovim glupostima treba stati na kraj. Trazim odgovor od Admina na ovo, inace cu naveliko primjeniti posve isto "pravilo" 07:56, 26. prosinca 2022. (CET) ::Dapače otvori raspravu o kojem god hoćeš izvoru i ja te u tomu podržavam. Molim te da ovdje kažeš svoje konkretno mišljenje o konkretnom izvoru što si i učinio. I dalje ne krši bonton pravilo u smislu da pričaš o svemu i svačemu osim o ovoj temi jer te moram ignorirati s obzirom da onda i ja sa tobom zatrpavam temu nebitnim informacijama tako da neću dalje odgovarati. Čekamo druge urednike za konsenzus po ovom pitanju. Hvala na razumijevanju. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 09:53, 26. prosinca 2022. (CET) :::Na gluposti necu odgovorat. Cekam da cujem od Admina, pa ako oni prihvacuju ovakve prijave, napisat sigurno najmanje 10, pocevsi sa Spomen domom Ovcara. Tako cu sa svakim novim "pravilom" koje izmislis - ne odgovoram, vec ga odmah 10 puta primjenjujem. Pa da vidimo dokle se takve stvari dozvoljavaju. [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> :::: Evo da ti kažem umjesto administratora, svi izvori koje ti misliš da su sporni mogu biti dio ove stranice. Zato i služi ova stranica. Koji god izvor ti padne na pamet možeš izložiti ali odvojeno na raspravu i u koncensusu urednika donosite odluku o tom izvoru. Međutim tvoj glas ili mišljenje ako otvaraš temu mislim da se ne ubraja. Tu odluku donosi većina neutralnih urednika a ne oni koji otvaraju temu. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 11:13, 26. prosinca 2022. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} d3p8dj3h6zha34uwblyxu7axpqg830g 7615295 7615292 2026-10-08T16:36:44Z Koreanovsky 156368 pismohranidba 7615295 wikitext text/x-wiki {{ArhivPočetak}} == hkv.hr == {{Rasprava o izvorima | status = Novo <!-- po postignuću konsenzusa izmijeniti u Usvojeno ili Odbijeno --> | URL = hkv.hr | razlog = HKV je bio jedan od omiljenih Kuburinih pristranih izvora za nacionalističke desničarske teme. Ni Wikipedija kao projekt nije lišena njihova oštrog jezika: [https://www.hkv.hr/vijesti/jugo-ostavtina/35829-hrvatsku-wikipediju-preuzela-grupa-disidenata.html 1], [https://www.hkv.hr/kultura/jezik/38721-n-basic-wikipedija-za-slobodne-nacije-ili-za-nadnacije-i-njihove-satelite.html 2]. Mislim da HKV ne udovoljava našim smjernicama o vjerodostojnim izvorima, i započinjem glasovanje da se ovo i službeno usvoji. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:18, 28. prosinca 2021. (CET) }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{komentar}} '''Nevjerodostojan izvor''' – prema izvještaju o procjeni deziformacija; glasilo ultrakonzervativne nacionalističke politike; neosporno pristran izvor niske pouzdanosti. — [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:09, 28. prosinca 2021. (CET) : Tako je, Aca(ne), skidaj sve te „ustaše”! Naravno, prema (vrhunaravnom i famoznom) „izvještaju”!!!—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 00:56, 12. prosinca 2022. (CET) {{VJI|oprez}} Više sam za gledanje tko piše (npr. znanstvenik, povjesničar) i ako treba u razgovoru osporiti članak ili izvor na koji se poziva.--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 22:35, 28. prosinca 2021. (CET) Slažem se sa suradnikom Rovoobobom da se HKV može {{VJI|oprez}} Portali i novinari smiju imati svoja mišljenja, ali Wikipedija '''ne smije'''. HKV zaista ima nekoliko dobrih članaka, kao npr. ovi članci o [https://www.hkv.hr/hkvpedija/glazba/3862-illma-de-murska.html glazbi], [https://www.hkv.hr/hkvpedija/glazba/3829-renesansni-skladatelji.html povijesnim temama] ili o [https://www.hkv.hr/kultura/znanost/28126-hrvatski-fizicar-bojan-vrsnak-dobio-prestiznu-nagradu-europske-svemirske-agencije.html znanosti]; samo treba gledati tko je autor i koliko je nepristran članak. Gore navedeni primjeri ''o Wikipediji'' npr. nisu izvori za Wikipediju. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:11, 29. prosinca 2021. (CET) {{VJI|oprez}} Ne krivi papir nego autora. Nisam za zabrane na neviđeno i cenzuru. Čak i HKV ponekad objavi ili prenese zanimljiv i prosvjetljujući članak. Ne znam zašto bi, na primjer, autor Milan I. na HKV-u bio zabranjen, a u Večernjem listu dozvoljen. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 10:13, 31. prosinca 2021. (CET) {{PROTIV}} Na HKV-u kolumne/osvrte/mišljenja pišu različiti hrvatski intelektualci (najčešće članovi samoga HKV-a), u kojima naravno (gle čuda!) iznose svoja (sic!) stajališta. Portal često donosi i nekrologe svojih članova i inih hrvatskih ličnosti pa u člancima o istima mogu poslužiti kao izvor informacija ako neki znanstveni članak, bilješka o piscu/auktoru ili (službeni) životopis ne donose. Povremeno portal donosi i odlomke/izvadke iz pojedinih djela (dnevnika, memoara, spisa) koji se isto tako ne mogu nači mimo tiskanih izdanja. Proglašavati sve nekakvim „desničarenjem” je obična glupost, vidljivo ideološki motivirana. A ovo ''upotrebljavati s oprezom'' treba se primjenjivati za doslovno svaki medij (tiskovinu, portal) jer nema nezavisnih i nepristranih medija (ma koliko se iz petnih žila trsili takvim imenima). A argumentacija na razini ''Kubura je upotrebljavao izvor X, ergo, izvor X je nepouzdan/nerelvantan'' toliko je smiješna i pogrješna da je se odrasla osoba ne bi smjela laćati i u malo ozbiljnijoj raspri.—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 00:53, 12. prosinca 2022. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == narod.hr == {{Rasprava o izvorima | status = Novo <!-- po postignuću konsenzusa izmijeniti u Usvojeno ili Odbijeno --> | URL = narod.hr <!-- Unesite poveznicu na spornu stranicu - BEZ http://www. --> | razlog = bivša Wikipedijina administratorica koja će ostati neimenovana jedna je od novinarki na ovom portalu. U svrhe sprječavanja sukoba interesa, i u skladu s našom smjernicom o vjerodostojnim izvorima, započinjem raspravu o vjerodostojnosti ovog izvora. [https://narod.hr/hrvatska/bratanic-hrvatska-wikipedija-i-stare-lazi-iz-jugoslavenske-kuhinje Nismo pošteđeni ni ovdje]. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 20:23, 28. prosinca 2021. (CET) }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{komentar}} '''Nevjerodostojan izvor''' – prema izvještaju o procjeni deziformacija; glasilo u vlasništvu i pod kontrolom hrvatske katoličko-konzervativne interesne skupine „U ime obitelji”; neosporno pristran izvor niske pouzdanosti. — [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 21:09, 28. prosinca 2021. (CET) ---- Iako [[:File:Croatian WP Disinformation Assessment - Final Report - HR-HR.pdf|''Izvješće o procjeni dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji'']] ''klasificira'' narod.hr kao »sporni izvor« (treba se uzeti u obzir da ''Izvješće o procjeni dezinformacija'' nije pisano iz nepristranog gledišta), mislim da neki članci s portala narod.hr mogu biti izvor za Wikipediju, ali se samo mogu {{VJI|oprez}} – jer novinski portali smiju imati svoje mišljenje, ali Wikipedija '''ne smije'''. Neki su članci zaista dobro napisani i objektivni, na primjer: [https://narod.hr/eu/italija-objavljena-snimka-pada-zicare-u-kojoj-je-poginulo-14-osoba ovaj članak o snimci koja prikazuje pad žičare u Italiji] nije loš, objektivan je i može se koristiti kao izvor za Wikipediju. <big>Međutim</big>, {{s|Ivi104}} je gore naveo jedan članak koji {{VJI|nije}} – a to je [https://narod.hr/hrvatska/bratanic-hrvatska-wikipedija-i-stare-lazi-iz-jugoslavenske-kuhinje '''ovaj''' članak] (u [https://web.archive.org/web/20211216155817/https://narod.hr/hrvatska/bratanic-hrvatska-wikipedija-i-stare-lazi-iz-jugoslavenske-kuhinje web arhivi]). Osobno mislim da je jako smiješno (= ''žalosno'') kako je hrvatska Wikipedija '''pomiješana''' sa srpskohrvatskom (sh.wikipedia.org). U naslovu se spominje hrvatska Wikipedija, a u odlomku ''“Stare manipulacije i laži iz jugoslavenske kuhinje”'' citira se [[:sh:Ustanak u Srbu|'''srpskohrvatski''']] (a '''<big>ne</big> hrvatski'''!) članak o »Ustanku u Srbu«. (Za one koji ne znaju: <big>Ne</big>, srpskohrvatska Wikipedija i hrvatska Wikipedija '''nisu''' isti projekt, isto kao što sh. i hr. nisu isti jezik.) {{citat|Ustanak u Srbu je oružana pobuna protiv ustaških zločina nad Srbima u Lici koji je započeo napadom na žandarmeriju u Srbu 27. VII.1941. Radilo se o masovnom ustanku gerilskih jedinica i naroda kotara Donjeg Lapca pokrenutog od strane Komunističke partije Hrvatske.|[[:sh:Ustanak u Srbu]], članak na sh.wikipedia.org – a <big>'''ne'''</big> na hr.wikipedia.org}} Ovo gore je uvodna rečenica članka sa srpskohrvatske ('''!''') Wikipedije, a '''ne''' hrvatske! Hrvatska Wikipedija uopće '''nema''' taj članak o [[Ustanak u Srbu|Ustanku u Srbu]]. Može li mi netko objasniti koju ulogu tu (treba) igra(ti) hr.wiki? Ako netko želi ispravljati netočnosti i konstruktivno pisati na bilo kojoj jezičnoj inačici Wikipedije, nek' [[Posebno:Stvori račun|otvori račun]]. Citat iz [https://narod.hr/hrvatska/bratanic-hrvatska-wikipedija-i-stare-lazi-iz-jugoslavenske-kuhinje istog članka] na portalu narod.hr: {{citat|Jer hrvatska država, kao i hrvatska Wikipedija bi trebala biti hrvatska, a ne jugoslavenska.}} Hrvatska država treba, bez dvojbe i bez rasprave, ostati hrvatska – Wikipedija na hrvatskome jeziku '''mora''' biti biti pisana iz [[WP:NPOV|'''neutralnog gledišta''']]. Ona [[Wikipedija:Što_ne_spada_u_Wikipediju#Wikipedija_nije_mjesto_za_oglašavanje_ili_reklamiranje|'''nije''']] mjesto za zastupanje bilo kakve vrste, a to što su neki pisali na srpskohrvatskoj Wikipediji ('''sh'''.wikipedia.org) nema nikakve veze sa hrvatskom Wikipedijom ('''hr.'''wikipedia.org)! Točka. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:57, 28. prosinca 2021. (CET) ---- {{VJI|oprez}} Kao i gore kod HKV, više sam za gledanje tko piše (znanstvenik, povjesničar) i ako treba u razgovoru osporiti članak ili izvor na koji se poziva.--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 22:35, 28. prosinca 2021. (CET) {{VJI|oprez}} Ne krivi papir nego autora. Gledati tko piše, koje je struke, kojim se izvorima služi, piše li neutralno. Nisam za cenzuru nijednog objavljivača; Wikipedija ne treba stvarati neprijatelje i loš publicitet, čak ni kod ekstrema. Teme koje su znanstveno obrađene ionako se ne bi smjelo pisati po novinskim/portalskim člancima, ti članci mogu poslužiti kao izvor za neke novije prijepore i teme (i to samo ''u prolazu''). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 10:25, 31. prosinca 2021. (CET) {{VJI|oprez}} Dovoljno je sjetiti se tko je radio za njih... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:31, 12. prosinca 2022. (CET) {{PROTIV}} Kada god ''narod.hr'' jasno navodi izvore ili kada donosi informaciju (ne mišljenje novinara/kolumnista) relevantan je izvor. Nevjerojatno je da se argumentacija ''ad hominem'' upotrebljava za samo jedan portal, a vrijedni doslovno za sve! Svaki članak je odraz njegovoga auktora. Iz nekoga razloga ćemo ''Narod'' na temelju toga cenzurirati, ali VL, JL, SD, NL, GS i ine nećemo. Dokle god postoje dvostruki kriteriji (a postoje, razvidno je i na samoj ovoj stranici da se „čiste” određena „nepoćudna”, „zabranjena”, „ekstremistička” gledišta), ovakvi zahtjevi su smiješni. Ili se provode na svima (svim svjetonazorima uređivačkih politika) ili se ne provode ni na komu. Žalosno je što se to uopće i mora isticati!—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 02:12, 12. prosinca 2022. (CET) Razgovor 11:43, 14. prosinca 2022. (CE) [odgovor] {{PROTIV}} Ako je ovaj portal sporan, onda je skoro svaki portal sporan, jer svaki ponekad iznosi svoje mišljenje. Ako sve isključimo, nećemo odakle imati citirati.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 11:41, 28. prosinca 2022. (CET) ::Umm, ...protiv, čega? —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 15:08, 3. srpnja 2023. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == Masovno korištenje nevjerodostojnih izvora, s ekstremističnim stajalištima na hr.wiki == [[WP:VI]] jasno piše: ''Članci bi trebali biti zasnovani na vjerodostojnim, neovisnim, objavljenim izvorima koji imaju dobru reputaciju što se tiče točnosti i prakse provjeravanja istinitosti sadržaja koji objavljuju (fact-checking). Ovo znači da na Wikipediji objavljujemo samo mišljenja pouzdanih i vjerodostojnih autora''. Kao vjerodostojne iznad svega navode znanstvene izvore. I novinski izvori mogu biti vjerodostojni pogotovo ''novinsko izvještavanje dobro poznatih novinskih kuća'', no i tu piše:''za znanstvene teme općenito je bolje koristiti znanstvene izvore ili neznanstvene izvore visoke kvalitete nego novinske članke'' Dalje, V.I izričito definira '''upitne izvore''', ''kao oni koji imaju lošu reputaciju u provjeravanju činjenica, koji nemaju nikakvu smislenu uređivačku politiku i nadzor te oni koji se očito nalaze u sukobu interesa. Takvi izvori su web portali ili stranice koji iznose stajališta koja velika većina drugih izvora smatra ekstremističkim…ili oni koji se značajno oslanjaju na nepotvrđene glassine ili osobna stajališta. Upitni izvori bi se trebali koristiti samo kao izvori za sadržaje o njima samima, primjerice u pisanju wikipedijskog članka o takvim izvorima. Oni nisu prikladni izvori za kontroverzne navode o nepovezanim temama ili trećim osobama. Pravilna upotreba upitnih izvora je u praksi vrlo ograničena'' Znači prema WP VI pravilima: # Pošto je povijest znanost, za hr.wiki povijesne članke treba iznad svega koristiti priznate povjesničare, recenzirane povijesne žurnale i sveučilišne radove # ''Dobro poznate novinske kuće'', to jest mainstream mediji se mogu koristiti kao sekundarni izvor, ali samo ako imaju ''dobru reputaciju za točnost i provjeravanje istinosti'' toga što objavljuju. To nikako nije Narod.hr, jer nije novinarska kuća već udruga, koja je npr objavila 584 članaka u kojima citiraju osudjenog krivotvoritelja, Romana Leljaka, za kojeg konzervativni povjesničar, Vladimir Geiger, piše da ''uspješno prodaje maglu...te da posebno mjesto imaju njegovi precizno izmišljeni brojevi jasenovačkih logoraša i žrtava logora Jasenovac.'' Več samo zbog tog masovnog citiranja totalno nevjerodostojnog izvora, Narod.hr nikako nije V.I., kao ni sličan hkv.hr (556 članaka s Leljakom) ni Kamnjar.com (nevjerojatnih 71.800 spominjanja Leljaka). Što više, s takvim člancima to su web portali koji prema V.I. ''iznose stajališta koja velika većina drugih izvora smatra ekstremističkim'', te ''nisu prikladni izvori za kontroverzne navode o nepovezanim temama'' # Ni internet stranice i blogovi totalnih anonimaca, tipa komunistickizlocini.net i braniteljski-portal.hr, nikako ne zadovoljavaju WP V.I. kriterije. Na Poskok.info urednici i novinari su takodjer izgleda svi anonimci. Takvi nevjerodostojni te ekstremistični izvori su citirani na hr.wiki stotine puta - Narod.hr na 484 stranica, hkv.hr na 301 stranica, itd. Prema tome, tražim: # Da se Narod.hr i hkv.hr proglase '''upitnim izvorima''' koji prema WP:VI nisu za citiranje u povijesnim temama, več samo u veoma ograničenim slučajevima, poput pisanje članaka o tim web stranicama i organizacijama koje ih objavljuju # Da se od anonimaca objavljenje web stranice - komunistickizlocini.net i branteljski-portal - takodjer proglase za nevjerodostojne izvore # Da se uredjivanja koja citiraju te izvore uklone sa hr.wiki [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 23:46, 5. prosinca 2022. (CET) {{ZA}} uz oprez da se ne uklanja naslijepo samo zato što je na kraju paragrafa citirana ova ili ona stranica, nego da se procijeni relevantnost teme i potraže drugi izvori (makar se dogodila redukcija s deset rečenica na jednu). Mislim da većinu boli to što bi ''brisanjem na mah'' neke teme mogle otići u zaborav iako zaslužuju biti dijelom "konačnog idealnog članka" ([[WP:UREĐIVANJE]]). Pisanje anonimaca na internetskim portalima ne može služiti kao izvor, to je jasno. Sljedeći korak je da se s teorije prijeđe na praksu, prema pravilima uređivanja koja imamo već 2 godine. Ja kao električar ne mogu popravljati povijesne članke: ne čitam povijesne izvore, nemam gdje provjeriti citirane, teme me u pravilu ne interesiraju. Kao administrator mogu se uplesti tamo gdje se krše pravila. Mislim da suglasje o svemu napisanom već dugo imamo, ono što nemamo jesu ljudi 🐝 voljni čitati 🐝 i popravljati 🐝 članke (sve do predlaganja brisanja). Nekad to ide uz male otpore, ali ide — ništa neviđeno i na drugim wikipedijama. {{s|Thhhommmasss}}e, pozivam te da se uključiš na [[WP:ROB]], stranica je dosta aktivna i svako mišljenje dobro dođe, ''pa makar i stručno'' ;) [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 10:10, 6. prosinca 2022. (CET) :Ima tu jako puno posla da bi se hr.wiki sveo u neke normalne wikipedijske parametre, jer pored navedenih sigurno ima još puno nevjerodostojnih izvora, plus tvrdnji bez ikakvih citata, itd. Smatram da bi trebalo Imbehinda nakon 10 mjeseci odblokirati jer bi mogao pomoći u tom velikom poslu - puno je doprinijeo k uvodjenju osnovnih WP pravila te čišćenju pojedinih članaka od takvih izvora. Jeste da zna biti nezgodan, ali to da ima manje rasprava na hr.wiki, zauzvrat za puno lošeg sadržaja koji krši najosnovnija WP pravila, mi se ne cini kao dobra razmjena. Osim toga ako bude problema može ga se opet blokirati. Gledam Magu, unatoč prijašnjim opomenama, nastavio s izmišljavanjem i sprdavanjem sadržaja koji se pridržava WP pravila, osobno vrijedjao te išao izmjenjivat komentare suradnika. Dakle 3 prekršaja u kratkom vremenu, nakon prijašnjih opomena, i nikakve akcije Admina, dok ne vidim nikakvih pozitivnih doprinosa s njegove strane [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:06, 7. prosinca 2022. (CET) ::Thomase, jedna napomena. Imbehindu nikad nije bio blokiran glavni imenski prostor. Njemu su trajno blokirane stranice za raspravu zbog svog ponašanja. Ako se Imbehindu prohtje, slobodno može dodavati vjerodostojne izvore, ispravljati pristrane članke, pisati nove članke itd. [[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:25, 7. prosinca 2022. (CET) :@[[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]]e i ostali, upravo imamo jedan [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Adalbert_Praški&action=history rat izmjenama] oko izvora objavljenog na HaKaVe ([https://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/36071-m-nosic-sveta-hrvatska-braca-adalbert-i-gaudencije.html ovaj]?) koji prenosi bitno.net. Autor je u referenci potpisan, radi se o [[Milan Nosić|Milanu Nosiću]]. Wikipedija je enciklopedija narodnih masa, ne vjerujem da se od svakog suradnika očekuje da kopa po prašnjavim knjigama, ne očekuje se ni da je pišu stručnjaci, ali se očekuje da sve pregleda puno očiju. Bi li isti članak Milana Nosića prošao kao [[WP:VI]] da je objavljen u Večernjem listu? Moramo li prvo u članku naći netočnosti da bi tvrdili da je izvor netočan ili ćemo ga odbaciti zbog ''papira'' na kojem je napisan? Možemo li izgraditi praksu na konkretnim primjerima, puno su zorniji od uopćenog teoretiziranja. [[Special:Diff/6545550/6545582|Još jednom pozivam]] i ''bojovnike'' {{s|Croxyz}} i {{s|Croatia 925}} da vjerodostojnost rasprave ovdje ili na stranici za razgovor članka, ratovanjem neće daleko stići. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:11, 10. prosinca 2022. (CET) ::{{s|Ponor}}, ne znam jesi li vidio moju [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Adalbert_Pra%C5%A1ki&diff=6545587&oldid=6545395 zadnju izmjenu u kojoj sam naveo da ću sutra pokrenuti raspravu]. Znam da se oko te osobe vode prijepori/kontroverze u historiografiji oko njegovog navodnog (bijelo)hrvatskog podrijetla. Prvo mi je potrebno pročitati literaturu za što danas nemam vremena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:15, 10. prosinca 2022. (CET) :::Koliko vidim Nosic bez ikakvih citata izvora, naklapa sto je toboze bilo bjelohrvatsko ime mjesta, i iz toga zakljucuje da je Adalbert, rodjen u tom mjestu bio "Bjelo-Hrvat" (znaci u clanak o banu Jelacicu treba dodati da je bio Srbin, jer je rodjen u srpsko-ekavskom Petrovaradinu, a u clanku o rimskom caru Konstantinu takodjer da je bi Srbin, jer je rodjen u Nišu, itd). Povijesnicar John Fine kaze da se ne zna gdje tocno bi se nalazila ta Bjela Hrvatska, ima onih koji misle da je bila u Poljskoj, a ne u Ceskoj, plus pise da se nista ne zna o jeziku, i da su Bjelo-Hrvati i zapadniji Bjelo-Srbi mozda oboje dosli iz juzne Ukrajine, te su govorili iranskim jezikom, i tek na Balkanu bili "slavenizirani" (isto kao sto su tursko-govoreci Bugari bili slavenizirani). Prvi ceski pisani dokumenti se pojavljanju tek u 12. i 13. stoljecu - dakle to su gramaticke spekulacije na osnovi ne-napisanih jezika u 10. stoljecu. Nosic ne navodi ni jedan dokument na "bjelohrvatskom" i izgleda takav uopce ne postoj, i povrh toga ne navodi nijedan izvor gdje je Adalbert ili itko u tom kraju ikada sebe nazivao Hrvatom, nit ikakvih dokumenta gdje je itko drugi tada Adalberta nazivao Hrvatom. Prema tome najvise sto se moze reci je da Nosic na osnovi gramatickih spekulacija o ne-dokumentiranom jeziku i imenu mjesta tvrdi da je Adalbert bio bjelo-Hrvat, dok ceski i poljski povjesnicari tvrde drugo [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:53, 11. prosinca 2022. (CET) ::::@[[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmassse]] mnogi izvori navode da su Bijeli Hrvati živjeli živjeli u takozvanom ''bjelohrvarskom savezu kneževina'' (poznatijem kao ''Bijela Hrvatska''), međutim ne nazivaju sami sebe tako već ih Grci i car Konstantin VII. Porfirogenet nazivaju ''Belōhorvátoi''. No, sad nije riječ ni o Bijelim Hrvatima ni o tome da li je Adalbert bio Bijeli Hrvat ili Čeh, riječ je o Adalbertovom životopisu i izvoru kojeg je napisao prof. dr. sc. Milan Nosić za kojeg @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] tvrdi da je nepouzdan i netočan. – [[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|razgovor]])</small> 14:15, 12. prosinca 2022. (CET) :Prvo, ja nisam rekao da Bijelo-Hrvati nisu postojali, izvori pisu da jesu, kao i Bijelo-Srbi koji su bili zapadno od njih, i takodjer pisu da su sami sebe nazivali Hrvatima ili Srbima. Znaci prema Nosicu ljudi rodjeni na teritoriju nekdasnje Bijele-Srbije, sto je danasnja Njemacka, su vec samo po tome Srbi, makar sebe nikada nazivali Srbima. Oto von Bismarck je rodjen u toj regiji (gdje i dan danas zive Sorbi, za koje izvori pisu da su u rodu sa Srbima), znaci po toj logici Bismarck je Srbin. Kao sto rekoh, najvise sto se moze reci je da Milan Nosic tvrdi da je Adalbert, rodjen imenom Vojtěch, Hrvat, dok drugi povjesnicari navode da je Ceh ili Poljak [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 20:26, 12. prosinca 2022. (CET) ::Sve to stoji, ali većina naših izvora tvrdi kako je postojala bjelohrvatska kneževina kada se Adalbert rodio i kako je djetinjstvo proveo na dvoru bjelohrvatskog kneza Slavnika. Ne idemo na logiku ako je postojala Bijela Srbija da je Otto Von Bismarck Srbin ako u to vrijeme nije postojala, no za Bijelu Hrvatsku se navodi da je tada postojala. – [[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|razgovor]])</small> 19:09, 13. prosinca 2022. (CET) :::Nigdje na Wikipediji nema pravila da se članci pišu prema “našim” izvorima, već nasuprot izričito navode da se piše po svim vjerodostojnim izvorima. Brojni povijesni izvori navode da je za Adalberta to bila dobro dokumentirana Češka kneževina, pod Boleslavom iz dinastije Přemysl, dok češki i poljski povjesničari pišu da je Vojtěch, zvani Adalbert, bio Ceh ili Poljak. Znaci prema WP i to se mora navesti (uzgred Nosic nigdje ne pokusa dokazati kako je Vojtěch hrvatsko ime, s primjerima svih tih Hrvata koji su se nekada i danas nazivali Vojtěch, kao npr -----?) O samoj Bijeloj Hrvatskoj postoje brojne rasprave povjesničara, od toga je li je ikada postojala, ako jeste, gdje se nalazila (sve od Ukrajine do Ceske-Poljske), jel je ikada bila politički entitet ili samo dio drugih drzava (npr hrvatski povjesnicar, V. Jagic, je smatrao da nikada nije bila nezavisni politicki entitet), kada je prestala postojati (neki navode da i ako je ikada postojala, svakako vise nije postojala u 10. stoljecu za Adalberta) itd, itd. I to prema WP pravilima treba navesti pod Bijelom Hrvatskom [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:35, 13. prosinca 2022. (CET) ::::{{s|Ponor}} ili netko drugi od administratora: prebacite ovu raspravu negdje drugdje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:49, 13. prosinca 2022. (CET) {{ZA}} isto uz oprez jer je važno da imamo kvalitetne članke sa kvalitetnim izvorima, a ne velike članke sa nevjerodostojima. Ipak, nije mi to struka i ne čitam stručnu literaturu o toj temi. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])</small> 21:18, 7. prosinca 2022. (CET) {{komentar}} Cilj je oduvijek uvijek bila izrada popisa spornih izvora ([[Wikipedija:Vjerodostojni_izvori#Izvori_čija_je_vjerodostojnost_umanjena_i_manje_se_koriste|WP:VI#Izvori čija je vjerodostojnost umanjena i manje se koriste]]). Svakako podržavam prijedloge koje će unaprijediti sadržaj ovog projekta i smatram da se nepotpisani članci bilo kakvih dubioznih portala ili blogova bez stručnih izvora trebaju tretirati kao upitni izvori. »Na internetu, mora da štima« nije nikakav argument. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:51, 9. prosinca 2022. (CET) {{PROTIV}} Našli se arbitri koji će određivati tko smije beknuti, a tko ne smije. Naravno, jasno je da se napada samo jednu stranu. Samo jedna strana ne smije iznositi mišljenja. ''Narod'' u člancima redovito navodi izvore, a one svjetonazorski (ideološki) „osjetljive” povezuje poveznicama na primarne izvore. Naravno, drugovi će provoditi svoju pravdu što je samo dokaz kako Wikipedija sve više klizi u jednostranost i pristranost. Drugovi, nemojte čekati, još je puno „narodnih neprijatelja”, „HDZ-ovskih satelita”, „katotalibanskih” i „ustaških gnijezda”. Požurite, da se ne daj Bože ne čuje drugo mišljenje. Ne časite ni časa!—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 23:16, 11. prosinca 2022. (CET) :Prvo to tvoje stalno ponavljanje "drugovi" je izravno vrijedanje. Ako smatras da nije, da je tebe onda pocinem nazivati poglavnikom ili nesto slicno. Povijesnicar Vladimir Geiger nije nikakav "drug", nasuprot napisao puno clanaka i knjiga s partizanskim zlocinima u naslovu, i on pise da je taj, u Narodu u 500-clanaka-citirani, osudjeni krivotvoritelj i prevarant, Roman Leljak, "prodavač magle" koji pise totalne izmisljotine o broju jasenovackih zrtvi, a s tim naveliko negira i Holokaust u Hrvatskoj. WP pravila tocno pisu da su "upitni izvori''', ''oni koji imaju lošu reputaciju u provjeravanju činjenica, koji nemaju nikakvu smislenu uređivačku politiku i nadzor... Takvi izvori su web portali ili stranice koji iznose stajališta koja velika većina drugih izvora smatra ekstremističkim…" Dakle izvor s 500 clanaka koji citiraju totalnog "prodavavača magle" koji izmišlja i negira Holokaust je krajnji primjer upitnog i ekstremisticnog izvora. Ako nije, onda ajde da pisemo clanke o hrvatskoj povijesti na osnovi izvora koji u 500 clanaka citira netkog osudjenog prevaranta koji tvrdi da je svega 300 Hrvata stradalo u Domovinskom ratu, sto je odprilike istim faktorom umanjivanje zrtava kao sto osudjeni prevarant, Leljak, umanjuje jasenovacke zrtve. Ti ces sigurno kao prvi sigurno naveliko pozdraviti citiranje takvog posve istog "strucnjaka" [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 00:00, 12. prosinca 2022. (CET) ::Ohladi, ''saradniče''. Svugdje ti se ukazuje Jasenovac, a vidim i župan Občine Radenci. Inače, nisi naveo (dao poveznicu) na Geigerov članak u kojemu to navodi, ali recimo da ti vjerujem. To što portal prenosi mišljenje navodno nepouzdanoga (amaterskoga) povjesničara, ne znači i da je portal šarlatanski. Pa 24 sata, Večernji, Jutarnji, Index, Telegram i ini donose astro-specijale, svakodnevni horoskop, proročanstva Babe Vang(uš)e, raznorazne tričarije. No, oni su na „pravoj strani povijesti” pa oni mogu, a „ekstremisti” (u odnosu na koga?) ne mogu („Ne mere!” „No passaran!”). Uostalom, u više je znanstvenih radova potvrđen senzacionalistički pristup „glavnostrujaških” (kako si i kako im tepaju) hrvatskih medija. Nadalje, hvala što mi u usta stavljaš tvrdnje koje nisam izrekao, što dodatno „ojačava” tvoj „argumenat”. Nadam se da će se čistka nastaviti, puno je još „neprijatelja štampe” i proletarijata ostalo (osobito „klerofašisti”, „obiteljaši”, „ravnozemljaši”, „antivaxxeri”, „katolibani”, „kockoglavi”, „krezubi”, „bjeločarapari” i njihovi portalčići)!!! A, što se Jasenovca tiče, „opšte” je poznato da je u njemu ubijeno „milion” Srba (od čega barem „dvesta iljada dece”), i svi su zdrobljeni drobilicama pa se zato ne može naći više od sedamstotinjak kostiju. (Vidio Ivo svojim očima!!!) [[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 00:43, 12. prosinca 2022. (CET) :::Opet vrijedjanje, s "ohladi", plus sad i na nacionalnoj osnovi sa "saradnice", jer ocito smatra da je glavna uvrijeda netkog prozvati Srbinom, tj nakon prozivanja "drugara". Trazim trajan ban za Mudroslova zbog vrijedjanja na nacionalnoj osnovi, kontra UCoC. Prelako su Admini prelazili preko prijasnjih, vise puta ukazanih osobnih napada, koji krse ne samo UCoC, vec i osnovne pojmove civiliziranog ponasanja. U stvari vrijedjanje na nacionalnoj osnovi nije samo stvar bontona, vec najobicnija svinjarija. Ajde na en.wiki da se ugledaju na hr.wiki pa pocnu prozivati sve s kojima se ne slazu, Hrvatima, tj kao najvecu mogucu uvrijedu. A u stilu "drugara" da nazivaju urednike ustasama i slicno. Jel bi to bila samo stvar manje znacajnih bontonskih finesa? Da to isprobamo kao modus operandi na en.wiki pa da vidimo jel ce Hrvati smatrat da na to treba reagirati samo s nekim opcim spominjanjem "bontona", upuceno nitkome osobno (ustvari upuceno svima, ukljucujuci i Hrvatima koji se usude buniti protiv takvih stvari), bez ikakvih akcija. Kad mi netko bude odgovorio koliko tocno puta smatraju da na en.wiki netko trebaja na slicne nacine vrijedjati Hrvate na nacionalnoj osnovi, bez da se ista konkretno ucini osim opcih, nitkome-posebno-izrecenih primjedbi o "bontonu" (i to tek nakon sto se netko bude javio da prosvjeduje protiv toga, inace takva vrijedjanja Hrvata izgleda treba ignorirati), pa cu onda ja predloziti da se to na en.wiki prihvati ako osnovno adminsko pravilo sto se tice vrijedjanja Hrvata, po uzoru na praksu na hr.wiki [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> Znaci imamo prvo pravilo za predloziti na en.wiki, prema uzoru na hr.wiki – ako netko u dva posebna komentara prozove netkog npr “crnokosuljaskim Hrvatom” u stilu Mudroslovih “drugara” i vrijedjanja na nacionalnoj osnovi, onda en.wiki Admini trebaju samo negdje drugdje na stranici generalo spomenuti nesto o bontonu, i nista vise uciniti. Pogotovo ako su, opet po uzoru na hr.wiki, par tjedna prije toga na en.wikiju maltretirali Hrvate s vise-kratnim ispravljivanjem gramatike u osobnim komentarima samo Hrvata, i to ukljucujuci od strane en.wiki Admina koji se tako bave samo s Hrvatima [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 02:33, 13. prosinca 2022. (CET) {{PROTIV}} {{VJI|oprez}}--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 11:43, 14. prosinca 2022. (CET) == index.hr == {{Rasprava o izvorima | status = Novo <!-- po postignuću konsenzusa izmijeniti u Usvojeno ili Odbijeno --> | URL = index.hr | razlog = Nevjerodostojan, ideološki nastrojen, ''click-bait'' portal. Većinu vijesti prenose od HINA-e, prema tomu, nisu primarni izvor. Većina ostalih članaka su kolumne/osvrti/mišljenja (tzv. ''opinion-journalism'') s jasnim ideološkim kriterijem, koji i ne bi bio problematičan da novinari portala nisu skloni etiketiranju ideoloških neslagatelja, posebno određenih društvenih skupina i institucija. Novinari portala izgubili su više sudskih sporova za krivokletstvo i narušavanje ugleda i časti osoba o kojima su pisali. To što su najčitaniji portal ne čini ih vjerodostojnim niti enciklopedijski prihvatljivim (kvantiteta nije kvaliteta). S obzirom na ideološki predznak „vodstva” hr:wiki (i prepisivača s ideološki poprilično obojane en:wiki), svjestan sam jalovosti svoga prijedloga, ali svejedno iznosim jer je vidljivo kako se „nevjerodostojnima”, „ekstremističkima” itd. etiketiraju samo određeni portali i stranice (koji se očito ne udostojuju povinuti s glavnom strujom i vikom gomile, sram ih bilo). <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Mudroslov|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Mudroslov|doprinosi]]) 23:10, 12. prosinca 2022.</small> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{VJI|nije}} (''cum grano salis'') Index ne pratim: ne volim click-bait, a i ruše mi ''browser''. Pročitao sam više članaka na HaKaVeu (zbog raznih razloga) nego na indexu. Da mi netko plati ne bih se mogao sjetiti HRWP članka zasnovanog na nekom tekstu s indexa. Tu i tamo ljudi ga stave baš za agencijske vijesti jer HINA (ako se dobro sjećam) skriva sadržaj. Kao i u gornjim slučajevima (ostrašćenih tekstova s internetskih portala jedne strane spektra), mislim da bi bilo dobro početi s primjerima naših članaka koji imaju problematične citate ostrašćenog teksta s indexa. Što se tiče ideološkog predznaka 'vostva' (ah!): niti vidim neko vo'stvo, niti ga priželjkujem, a od ideologija volim provjerljivost, nepristranost i vjerodostojnost. Pravila idu tako daleko da se o temi o kojoj postoji više značajnih mišljenja navode sva mišljenja... naravno, ne mišljenja s placa, nego iz dobrih, znanstvenih izvora, s recenzijom. Da se mene pita, od hrvatskih časopisa u Wikipediju bi išli samo oni s hrčak.hr (što, iskreno, i nije ''neka'' razina). Uzmite to kao izazov! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:20, 12. prosinca 2022. (CET) {{VJI|nije}} index.hr jedan je od onih ''news portala'' (ne pada mi napamet naš izraz) koji je dosta popularan. Po mom mišljenju trebali bi zabraniti njegovo korištenje. Mislim da svi ili barem većina znamo kako izgledaju njihovi članci. Oni svakako ne bi zadovoljavali kriterijima za izvore (npr. [[WP:VI]] i [[WP:NPOV]]). Da ne govorimo o čestim lažnim vijestima. Još ima i reputaciju da je prepun lažnih vijesti te je često i prva asocijacija za lažne vijesti u Hrvatskoj, barem po mom iskustvu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:22, 12. prosinca 2022. (CET) : Dobro, blistali su i drugi s lažnim vijestima. Večernji je izvještavao o sastanku [[Ron Brown|Rona Browna]] i (mislim) Mateše u Dubrovniku nakon što se Brownov avion srušio. Znaš li ti {{s|Croxyz}} za neke naše problematične članke većinom ili potpuno zasnovane na pisanju indexa? Mensčini da s tzv. ''druge strane'' ima puuuno više toga, zahvaljujući, među ostalim, i pisanju Ali-babe i [[:Kategorija:Popis potvrđenih čarapaka (suradnik Kubura)|80 hajduka]] [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:18, 12. prosinca 2022. (CET) Ponavljam što sam već jednom rekao za takve portale: Treba ih {{VJI|oprez}} Ako vijesti prenose od HINA-e, onda je u takvim slučajevima autor članka HINA i takvi se članci često mogu koristiti kao izvor za Wikipediju – iako primarna literatura treba imati prednost. Suradnici moraju općenito biti '''jako oprezni''' kad su bulevarske novine ili (žutonovinarski) portali u pitanju. Što se tiče »senzacionalističkih« članaka Indexa, treba ih '''pod hitno izbjegavati''' ([[WP:NPOV]]) – moje je mišljenje da po takvim pitanjima portal Index {{VJI|nije}} Isto važi i za slične ''news portale''. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 07:09, 12. prosinca 2022. (CET) {{VJI|nije}} To je privatni internetski portal i iz iskustva sa eng wiki takvi portali nisu vjerodostojni izvori te se ne bi smjeli koristiti kao izvor informacija. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:12, 28. prosinca 2022. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == Ivo Goldstein, 2018. Jasenovac == {{Rasprava o izvorima | status = Novo <!-- po postignuću konsenzusa izmijeniti u Usvojeno ili Odbijeno --> | URL = <!-- Unesite poveznicu na spornu stranicu - BEZ http://www. --> | razlog = <!-- Unesite razlog za početak rasprave --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Knjiga Ive Goldsteina "Jasenovac" iz 2018 godine i negativna kritika u recenziji Vladimira Geigera iz 2019. Citiram tvrdnju sa stranice 313.: ''"brojni su nedostaci najnovije Goldsteinove knjige Jasenovac, kompendija svakovrsnoga neznanja, nestručnosti i šlamperaja, i daleko, predaleko, odvelo bi nas nabrajanje svih činjeničnih grešaka i interpretacijskih improvizacija – svih netočnosti, neistina, poluistina i besmislica. U ovom osvrtu koji je ustvari samo eine kleine Einführung o Goldsteinovim znanstvenim doprinosima] naveo sam samo neke važnije i najslikovitije primjedbe"''. [[https://hrcak.srce.hr/file/321788]] Nadalje u članku [[Jasenovački mit i povijesni revizionizam]] vidim da se iz te knjige dosta citiraju izjave svjedoka pa i sa komunističkih suđenja stoga me zanima da li je i to upotrebljivo u wiki člancima s obzirom da su to primarne informacije komunističkog vremena odnosno temeljena na tadašnjim sudskim postupcima. *Moje mišljenje je da bi se ovaj izvor zbog konkretne kritike Geigera trebao upotrebljavati sa oprezom i u najmanjoj mogućoj mjeri što znači i drastičnim brisanjem informacija koje postoje u raznim člancima a koje su temeljene na ovom izvoru jer se očito radi o manjkavom izvoru pa čak u nekim segmentima i netočnom. Mislim da bi koncensus u ovom slučaju trebali biti dupli izvori kao potvrda pojedinih navedenih tvrdnji koje ovaj izvor izlaže. Nadalje mislim da bi se korištenjem informacija koje su bazirane komunističkim suđenjima trebale izbjegavati. Nisam našao kvalitetnih recenzija te knjige, koliko vidim iz Geigerovog izvora kvalitetni povjesničari koji su upoznati sa činjeničnom temom nisu pisali puno recenzija o ovoj knjizi odnosno ja ih nisam pronašao. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 19:16, 14. prosinca 2022. (CET) ::Goldstein je profesor povijesti na zagrebackom sveucilistu, avtor brojnih knjiga objavljenih na zapadu, izmedju ostalih i od americkih sveucilisnih izdavaca. Prema svim objektivnim WP mjerilima je V.I. izvor, veci V.I. izvor no Geiger, prema tome u ovom slucaju Geigerovo osobno misljenje o njemu ni najmanje nije vazno. Kad bude netko istrijebio 80% ili 100% Hrvata, sve do novorodjencadi, kao sto su ustase ucinile sa Zidovima i Romima, nek se Geiger i slicni dodju javiti kako je tu najvaznije pitanje jel su prvo drobili leseve ili nisu prije no sto su ih spaljivali. Koliko znam kod srpskih zlocina 90-ih nisu drobili leseve, znaci po toj logici sve to je OK, nema nikakvih problema. Uzgred slovenski forenzicari samo iz jednog groba u Jasenovcu iskopali 123 zena i 51 djece, svi sa smrskanim lubanjama (mora da su ta mala djeca puno zabušavala u Vukićevom "radnom logoru" Jasenovac da im smrskali lubanje). To Geiger totalno ignorira. Kad bude posve igorirao grobove sa 123 hrvatskih zena i 53 hrvatske djece, svi sa smrskanim lubanjama, nek se javi. Takodjer totalno ignorira brojna svjedocanstva zatocenika i ustasa da su pred kraj rata masovno iskopavali i spaljivali leseve, od cega su slovenski forezicari nasli hrpe pepela i spaljene ostatke kostiju. Geiger masovno ignorira i njemacke ratne izvjestaje o 100.000 pobijenih u Jasenovcu, te brojne druge nacisticke izvjestaje o ustaskom klanju stotine tisuca Srba, ocevide njemackih oficira o mrtvoj i umirajucoj djeci u ustaskim "djecjim prihvatilistima", nasilno odvojeni od roditelja koje su poslali na robovski rad. Nema nijedne jedine rijeci kod Geigera ni o svjedocanstvu anti-komunista i zestokog protivnika Jugoslavije, Ante Cilige, koj je bio zatocen u Jasenovcu te u svojim memoarima opisao Jasenovac kao ''"veliku mašinu"'' s jedinom svrhom, da "''jedni (…) budu ubijeni odmah, čim uđu – drugi, s vremenom prema prilikama. Samo jedan logor bio posvećen stalnom i na široko organiziranom uništenju ljudi: Auschwitz!... Jasenovac je sličio Auschwitzu. I u Jasenovcu je glavno bilo, ne prisilni rad, već istrebljenje", no "primitivistička etika koja je pratila primitivističke okrutnosti Jasenovca bila je osobina kojom se razlikovao ovaj balkanski Auschwitz Ante Pavelića"'' Prije bi se moglo rekci da tu Geiger iskrivljuje povijest s ciljem da bi se svelo samo na neke posve sporedne rasprave, ili samo na antiseptičke rasprave o brojkama, bez ikakvih svjedočanstva i dokumentacije sto se zbilja dogodilo. Svakako se može reci da je to sustavno prikrivanje i ignoriranje dobro poznatih cinjenica, a to jel Geiger na taj nacin lazira povijest, neka si svatko sam zaključi. Svakako je daleko najveća laž na Balkanu to sto prodaju Vukic, osudjeni prevarant Leljak te drugi slicni, i to uz veliku pomoc Narod.hr, hkv.hr, Glasa koncila, HTV-a, itd [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:21, 14. prosinca 2022. (CET) :::Predlažem editorima da se koncentriraju na izvor i na recenziju knjige. Kvalitetnih recenzija nema puno a ova od Geigera je vrlo negativna. Geiger je povjesničar i ne daje svoje osobno mišljenje već recenzira knjigu sa puno primjera te ukazuje na iskrivljavanje primarnih izvora u svrhu donošenja zaključaka koji odgovaraju Goldsteinu što bi moglo ići i u smjeru POV izvora odnosno jednostranog. Mislim da izvori mogu biti i jednostrani ali ne bi smjeli iskrivljavati tj. govoriti neistine. Sam Geiger kaže da je naveo samo dio nepravilnosti kojih očito ima još te mi ne znamo o čemu se sve tu radi. Tu je i korištenje izjava ili svjedočanstva osuđenika pred komunističkim sudovima tako da je to drugi segment rasprave s obzirom da trebamo utvrditi da li se ta suđenja mogu upotrebljavati kao izvori informacija na Wikipediji. Ima puno problema kod ovog izvora i treba nas što više da ovaj izvor procijeniti stoga pozivam sve editore da u ovome sudjeluju. :::Što se tiče tvoje izjave da ''"znaci po toj logici sve to je OK, nema nikakvih problema. Uzgred slovenski forenzicari samo iz jednog groba u Jasenovcu iskopali 123 zena i 51 djece, svi sa smrskanim lubanjama"'', primarni izvor odnosno izvješće koje je navedeno u znanstvenom radu (Poslijeratni zarobljenički logor Jasenovac prema svjedočanstvima i novim arhivskim izvorima) govori slijedeće: "U analizi kostura opažen je veliki broj razbijenih lubanja, među kojima se ističu dječje" Prema tome ne zna se broj a pogotovo se ne radi kako ti tvrdiš "o svim smrskanim lubanjama". Citirani znanstveni rad koristeći informaciju iz izvještaja kaže sljedeće citiram: ''"Prema zaključku antropologa „na osnovi boje kose može se zaključiti da se radi o stanovništvu koje je nosilac svetle komponente, najverovatnije slovenskog (slavenskog) porekla. Znači tu nije bilo Jevreja ni Cigana“. Za pretpostaviti je da nije bila riječ ni o Srbima, pa bi se vjerojatnije moglo raditi o Hrvatima (katolicima i muslimanima) i eventualno o Nijemcima."''(str 388-399, Stipo Pilić, Blanka Matković, [[https://hrcak.srce.hr/131238]]) Ova tvoja tvrdnja o "smrskanim lubanjama" nije predmet ove diskusije već nadležnih članaka te bi se informacija iz citiranog znanstvenog rada zbog neutralnosti trebala naći u člancima koji se ovom temom odnosno forenzičkim istraživanjima u Jasenovcu bave. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:33, 15. prosinca 2022. (CET) ::::Posto volis citiras Geigera, evo Geiger o tom istom Stipi Pilicu i Blanki Matkovic, kao i ostalom negatorskom ekipom: ''Povjesničar Vladimir Geiger piše kako je od početka 2000-ih uslijedio "nastup pojedinaca i skupina koji uporno zastupaju svoje osebujno manirističko viđenje NDH i logora Jasenovac te ustraju u tome da broj žrtava logora Jasenovac...ne može biti veći od četveroznamenkastog...Najsustavnije poricanje i(li) znatno umanjivanje ustaških zločina počinjenih u logoru Jasenovac zastupljeno je ponajprije u javnim istupima i pisanjima povjesničara i povjesničara-amatera Mladena Ivezića, Vladimira Mrkocija, Vladimira Horvata, '''Stipe Pilića, Blanke Matković''', Igora Vukića, Josipa Pečarića, Stjepana Razuma i Romana Leljaka."'' '' ::::Geiger navodi da je najvjerodostojnija procjena zrtava Jasenovca, ona od Zerjavica, gdje procjenjuje 84.000 zrtava, dakle isto kao i Goldstein, dok za Leljaka pise da uspješno ''prodaje maglu, ponajprije Hrvatskom tjedniku i Glasu Koncilu'' te da ''"posebno mjesto imaju njegovi precizno izmišljeni brojevi jasenovačkih logoraša i žrtava logora Jasenovac...Leljak u knjizi donosi tek dva dokumenta, jedan Zemaljske komisije…u kojem je navedeno 576 osoba, i dokument čiji je tvorac nepoznat, a u kojem je navedeno 1078 osoba, i to samo žena (što zbrojeno iznosi 1654) i koje proglašava „Popisom žrtava logora Jasenovac”. – Imalo upućenima jasno je da se ne radi o nekim posebnim dokumentima iz Beograda koji bi donosili ukupan broj jasenovačkih žrtava, kako je to Leljak senzacionalistički mjesecima najavljivao Hrvatima željnima „istine”' ::::Dakle tog "prodavaca magle" koji prodaje "precizne izmisljotine", bolje reci masovne lazi, Narod.hr i hkv.hr citiraju u stotine clanaka, a i Glas Koncila objavljuje njegove i Vukiceve masovne lazi. Kao sto rekoh, prema svim WP kriterijima je Goldstein V.I. i ne vidim to Wikipedija pravilo gdje pise "Geiger ce odlucivati tko je V.I. ili nije". A to da se i pravi povijesnicari naveliko ne slazu i medjusobno obracunavaju je dobro poznato. Plus te masovne gluposti o tome da svjetlokosa djeca ne mogu biti Srbi, nek netko iz npr Vukovara nasumično izabere 20-ak srpske i 20-ak hrvatske djece, i nek Pilic i Matkovic nagadjaju tko je tko, i ako ne pogode nek svaki isplati 50.000 evra, pa da vidimo kako je kad te njihove gluposti imaju posljedice. Osim toga u povojnim grobovima nisu pronašli nijedno jedino dijete, za razliku [[:en:Andrija_Hebrang_(politician,_born_1899)#/media/File:Andrija_Hebrang_Mirogoj_srpanj_2008.jpg|npr. od ove]] 4 male djece - stari 9, 7 i 4 godina te beba od 17 mjeseci - samo iz obitelji Hebrang, koje su ustase istrijebili, s ukupno 10 Zidova iz te obitelji samo u "radnom logoru" Jasenovcu. Jel je obitelj Hebrang dio te "komunističke zavjere" o Jasenovcu? Uzgred, Geiger izgleda ni za obitelj Hebrang nije čuo, jer i njih ne spominje u vezi s Jasenovcem, nit to sto je zena Andrije Hebranga, Olga Hebrang, svjedocila kako su ustase odvele sve Zidove iz njenog rodnog Pakraca, i gotovo sve istrebili u "radnom logoru" Jasenovac. Veli Vukic ustase slali samo "politicke neprijatelje" u Jasenovac. Opet, mora da su ta mala Hebrang bili mnogo opasni "politicki neprijatelji" pogotovo ta beba od 17 mjeseci koju ubise s ostalom djecom u Jasenovca. Dakle najsvinjskije lazi, nad najsvinjskijim lazima [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 09:12, 15. prosinca 2022. (CET) ::::: Još jednom poručujem tebi ali i ostalim editorima koncentrirajte se na izvor Ive Goldsteina i negativnu recenziju njegove knjige koju iznosi Geiger. Što se tiče ostaloga to izloži na stranicama za razgovore kada to dođe na red odnosno kada se podaci iz njihovih izvora budu stavljali u članak. U svakom slučaju njihove izvore možeš staviti ovdje na raspravu pa ćeš čuti editore što o tim izvorima odnosno autorima misle i da li su isti kvalitetni da budu dio Wikipedije. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 10:27, 15. prosinca 2022. (CET) Kao prvo, u knjizi Jasenovac, Goldstein na spominje nikakve drobilice. Drugo ako zamjera uporabu dokaza s „komunistickih sudova“, onda je dokazano Draza Mihailovic posve nevina zrtva komunista, jer glavni dokazi o njegovoj kvizlinskoj i zlocinackoj ulozi su s procesa u Beogradu. Taj proces citiraju mnogi zapadni povijesnicari kao dokaz, medjuostalim i americki povijesnicar, hrvatskog porekla, Jozo Tomasevic, koji je napisao u svijetu najvise citiranu knjigu o cetnicima. Tako citira s tog procesa Drazinu dirkektivu, kako je cilj cetnika stvoriti Veliku Srbiju, s Bosnom i vecim djelovima Hrvatske. Tomasevich takodjer citira pismo s procesa, koji je poslao Djurisic Drazi, u kom navodi kako su njegovi cetnici poklali 10.000 bosanskih civila po Sandzaku, istocnoj Bosni i u Crnoj Gori (doduse Tomasevic smatra da je pretrjao u brojci, ali pise da su svakako pobili na tisuce), plus on i drugi povijesnicari citiraju komunisticku komisiju koja je ustanovila da su cetnici samo u okolini Foce pobili na tisuce Muslimana, itd, itd. Goldstein citira „komunisticka dokumenta“ o cetnickom pokolju Hrvata u Rami, itd, itd, Uglavnom ti „komunisticki dokumenti" su cesto jedini ili pak glavni dokazi o velikosrpskim planovima cetnika i o njihovim najvecim pokoljima. Nek Geiger ide drzat lekcije Tomasevichu i drugim zapadnim povijesnicarima, jer smatras da je on jedini mjerodavan, kako nisu smjeli koristiti te komunisticke dokumente. Ima brojnih slicnih srpskih povijesnicara koji tvrde da su sve to o Drazi i cetnicima samo komunisticke lazi, isto o „nevinom“ Nedicu, itd, itd. Dakle Geiger tu propovijeda praksu koja je posve razlicita od zapadnih povijesnicara, no veoma slicna velikim stovateljima „Dzenerala“ I dok Geiger tvrdi da toboze ima puno toga sto Goldstein ne zna, Geiger napisao vise clanaka u kome se nasiroko bavi s brojem jasenovackih zrtava, ali evo nekoliko cinjenica o kojima ocito nista ne zna, jer nigdje to ne spominje: (1) 100.000 zrtava Jasenovca, plus 80.000 zrtava Stare Gradiske koje je procjenila njemacka obavjestajna sluzba Sicherheitsdients 1943. iz Zagreba (2) na stotine tisuca srpskih zrtava ustasa u NDH koje su procijenili brojni Nacisti koji su bili u NDH u knjigama koje su pisali na zapadu, daleko od komunistickih sudova (3) Dosta desni povijesnicar Zdravko Dizdar je uspio imenom dokumentirati 3.358 zatvorenika prvog ustaskog koncentracionog logora, Danica, te da su ustase od tih kasnije 2.862 (tj. 85%) likvidirale u Jadovnu i Jasenovcu, velikom vecinom Srbi ali i stotine Židova.(5) Kanonik Paga, don Joso Felicinovic, koji je pomogao ustasama uspostaviti vlast na Pagu, te bio veliki antikomunist, pisao kako je Luburiceva ekipa koja je posle istrebljivala u Jasenovcu, samo u Slani pobila 12.000 ljudi, od kojih 4.000 zena i djece, te je poslije nasao u barakama ustaske zapiske koje zene i djevojke su silovali i kada (4) Svecenik u Jasenovcu don Jure Parisic (koga je postavio sam Stepinac) je 1985. iz Njemacke pisao kako smatra da su ustase pobile 40.000 u Jasenovcu da su "čak i djeca znala više nego što su smjela". Od ustaških stražara koje je ispovijedao, Parišić je doznao "stvari strašnije nego što je mogao pretpostaviti", dodajući da je sumnjao kako je uopće bilo stražara koji nisu "okrvavili ruke" u tom “radnom logoru” Jasenovac (6) Njemacki povijesnicar Alexander Korb procjenjuje 100.000 zrtava Jasenovca, dok brojni drugi zapadni povjesničari procjenjuju 80.000 do 100.0000 (6) Americki drzavnii Holocaust Museum procjenjuje 77.000 do 104.000 zrtava Jasenovca, itd, itd, itd. No izgleda da Geiger nista od toga ne zna, jer nista od toge nema u njegovim "iscrpnim" istrazivanjima o broju zrtvi logora [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 20:01, 15. prosinca 2022. (CET) : Ne znam da li si ti stariji čovjek pa gubiš koncentraciju ili o svemu voliš naširoko razglabati u svakom slučaju ne znam zašto o svemu pišeš osim o meritumu stvari? Naime Geiger ne navodi nikakvu zabranu korištenja komunističkih dokumenata. Ja Mikola22 napominjem i postavljam pitanje editorima ili urednicima da li se koristeći Goldsteinov ili bilo koji drugi izvor u tom smislu mogu koristiti izjave ili činjenice utvrđene u komunističkim suđenjima a pri uređivanju wiki članaka? Prema tome još jednom molim za koncentraciju i diskutiraj o izvoru Ive Goldsteina i negativnoj recenziji koja taj izvor čini upitnim za korištenje. Što se tiče drobilice kostiju Geiger to stavlja u kontekst prije objavljivanja njegove knjige Jasenovac što po meni govori da Geiger jednim dijelom osporava Goldsteina i kao povjesničara međutim mi ovu recenziju koristimo samo na osporavanje ovog izvora a ne Goldsteina. Wikipedija mora imati kvalitetne izvore kao podlogu što prema recenziji ovaj izvor očito nije kvalitetan čak je i neistinit. Stvari su ozbiljne i pokušaj biti konkretan i sažet i da nešto ostavimo budućim editorima kao pravilo ili uputu bar što se tiče ovog izvora. Što se tiče Geigera kao izvora ili povjesničara imaš mogućnost otvoriti temu o njemu pa tamo diskutiraj o njemu, dok ovdje govorimo o knjizi Ive Goldsteina, Jasenovac i kritikom odnosno negativnom recenzijom. Isto tako izloži u budućoj temi o Geigeru negativne recenzije o njegovom radu i tamo osporavaj njegove izvore. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 21:04, 15. prosinca 2022. (CET) ::Pardon, nisi rekao da je to Geiger rekao, vec si ti to rekao, i citiram tebe: "Nadalje mislim da bi se korištenjem informacija koje su bazirane komunističkim suđenjima". Znaci ti si taj mjerodavni koji ce odlucivati kako povijecnicari po svijetu trebaju pisati o Jasenovcu i drugim povijesnim temama. Plus ti su tu izgleda takodjer uveo pravilo da se samo smije pisati o tom sto Geiger pise o Goldsteinu, a nikako sto o Jasenovcu Geiger sam pise ili pak sto drugi povijesnicari i izvori pisu o Jasenovcu, a on totalno ignorira. Koja jos WP pravila uvodis, pa da i to cujemo? ::Popravka, sam Geiger zamjera Goldsteinu jer citira svjedocanstva za komunizma, jer pise "''Tako će Goldstein svjedocima, u izjavama koje su oni dali u komunizmu"'' (jel si stariji covjek pa ne znas citati izvore koje citiras?) Dakle i Geiger uvodi svoje pravila koja ocito masovno krse svjetski povijesnicari, jer prema njemu nisu smjeli ni rijec citirati o svjedocanstvima na procesu Drazi Mihailovicu. Isto Goldstein niposto nije smio citirati "komunisticka svjedocanstva" o cetnickim zlocinima, itd, itd. Nek i Geiger napise sva svoja pravila pak nek ide to prodavati povjesničarima po svijetu [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:19, 15. prosinca 2022. (CET) ::: Ne nisam mjerodavni nego pitam editore šta o tome misle. Da li si koncentriran ili si još negdje drugdje? Ne trebaš zbog toga ulaziti u teoriju zavjere. Nisam uveo pravilo da se smije pisati samo ono što Geiger navodi već koristim iskustvo Eng Wiki i tamošnji način raspravljanja o izvorima. Naime mi nemamo što govoriti o izvorima koje osporavamo itd, to umjesto nas moraju govoriti izvori tj. recenzije. Ili ako se osporava nekog autora, povjesničara onda umjesto nas o tome govore knjige, znanstveni radovi itd. Tako da tvoje pisanje ovdje ustvari ništa ne znači jer nisi dostavio nikakav dokaz u smislu recenzije, znanstvenog rada itd gdje piše da je Geiger ustvari u krivu. Evo vidim da se mučiš pa da ti olakšam ovu raspravu, pozitivnu recenziju za Beogradsko izdanje knjige Ive Goldsteina je napisala Latinka Perović. Međutim to nije u rangu recenzije Geigera koji navodi konkretne primjere i razne nepravilnosti što je ustvari vrlo kvalitetna ali i negativna recenzija. Zato moramo što više nas odlučiti što sa takvim izvorom jer sa takvom recenzijom sigurno da ne može biti dio Wikipedije ili može biti ali reduciran i sa dodatnim izvorima kao potvrda, to je neko moje razmišljanje. ::: Što se tiče komunizma vjerojatno sam i ja stariji čovjek ali gore sam ti sve objasnio tako da se ne ponavljam. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 21:52, 15. prosinca 2022. (CET) :::: Ja ti pisem sto Geiger osobno pise o komunstickim izvorima, za razliku od prakse zapadnih povijesnicara, npr Tomasevich koji isrcpno citira sudjenje Mihailovicu, a isto cine i drugi zapadni povijesnicar. Znaci prema "mjerodavnom" Geigeru, svi ostali to cine pogrijesno, i treba ih zabraniti na WP. Gore je bila rasprava o Nosicu i njegovim tvrdnjama da je sv. Adalbert bio bjelo-Hrvat. Malo sam gledao izvore, i mogu citirati brojne ceske, poljske i druge povjesnicare koji kaze da je sve to netocno, citiraju izvore da je Adalbert bio potomak nekog njemackog kneza i rodjak ceske Przmysl dinastije, da cak nije ni rodjen u mjestu gdje Nosic tvrdi da je rodjen, itd, itd. Dakle zabraniti citirati Nosica. Povrh toga mogu ti citirati brojne zapadne povijesnicare koji se medjusobno prepucavaja, tvrde da oni drugi nemaju pojma o cemu pisu, znaci zabraniti i brojne zapadne povijesnicare. WP pravila navode da se V.I. mogu neslagati i onda se navode razni V.I. i nije na urednicima WP da odlucuju sto je V.I. ako zadovoljavaju WP kriterije. Ako je netko profesor povijesti cije knjige su prevedene na engleski, njemacki, francuski, itd, tiskane od zapadnih sveucilisnih izdavaca, taj svakako vise no zadovoljava WP V.I. kriterije, i tko si ti da odlucujes? [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:12, 15. prosinca 2022. (CET) * Znači još jednom da shvatiš, tvoje ili moje mišljenje odnosno razglabanje u ovom slučaju ne znači ništa jer mi nismo recenzenti. Sporni izvor koji se stavlja ovdje na raspravu osporava se informacijama iz recenzije odnosno citiranjem povjesničara koji je svoje mišljenje o nekom izvoru napisao u recenziji, znanstvenom radu ili knjizi. Prema tome imamo negativnu recenziju koju je napisao Geiger i nama ostaje jedino da kao editori kažemo svoje konkretno mišljenje šta s ovim izvorom. Nakon što većina editora-urednika odluči ostali editori koji koriste ovaj izvor u raznim člancima morati će se pozvati na naš koncensus odnosno kako smo mi utvrdili šta možemo raditi sa tim izvorom. I to je to. Postoji i mogućnost osporavanja same recenzije Geigera sa drugom recenzijom koja pobija Geigera što za sada kao dokaz ne postoji. Mislim da više nema smisla raspravljati već samo možemo dati svoj konkretni sud i mišljenje šta sa izvorom. Tako da ti više nemam šta odgovoriti jer su stvari vrlo jasne. I rekao sam ti ako misliš osporavati izvore Geigera da otvoriš novu temu o njegovom ili njegovim izvorima normalno sa negativnim recenzijama njegovih radova. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 22:40, 15. prosinca 2022. (CET) ::Navedi to WP pravilo gdje je recenzija jedne osobe na bilo koj nacin mjerodavna za utvrdjivanje V.I., i da onda no osnovi te jedne recenzije WP urednici mogu odlucivati jel je sveucilisni profesor povijesti, nasiroko objavljivan po svjetu, V.I. ili ne. Ako nema tog pravila, da prekinemo ovu raspravu, jer jedino su WP pravila vazna, a sto ti mislis posve nevazno. Ili daj WP pravilo koje pise da ti odlucujes tko je kakav povijesnicar izmedju Geigera i Latinke Perovic, i koga treba citirati ili ne. Jel su sad tvoje osobne recenzije te koje trebaju upravljati Wikipedijom? [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:51, 15. prosinca 2022. (CET) ::: Pravila su ista na svim Wikipedijama i negativna recenzija ili recenzije su jedino mjerilo u tome da li je neki izvor vjerodostojan. Pravilo Wikipedije kaže citiram: "Članci bi trebali biti zasnovani na vjerodostojnim, neovisnim, objavljenim izvorima koji imaju dobru reputaciju što se tiče točnosti i prakse provjeravanja istinitosti sadržaja koji objavljuju (fact-checking). Ovo znači da na Wikipediji objavljujemo samo mišljenja pouzdanih i vjerodostojnih autora". Prema tome knjiga Ive Goldsteina u znanstvenom krugu tj. recenziji nema dobru reputaciju. Vladimir Geiger: "''"brojni su nedostaci najnovije Goldsteinove knjige Jasenovac, kompendija svakovrsnoga neznanja, nestručnosti i šlamperaja, i daleko, predaleko, odvelo bi nas nabrajanje svih činjeničnih grešaka i interpretacijskih improvizacija – '''svih netočnosti, neistina, poluistina''' i besmislica. U ovom osvrtu koji je ustvari samo eine kleine Einführung o Goldsteinovim znanstvenim doprinosima] naveo sam '''samo neke''' važnije i najslikovitije primjedbe"''. Prema tome stvar je vrlo ozbiljna i pozivam još jednom ostale urednike da daju svoje mišljenje. Nemamo deset negativnih recenzija ali imao jednu vrlo negativnu i konkretnu s tvrdnjom da je to samo dio nepravilnosti. Ne možemo i dalje koristiti taj izvor kao da ove recenzije nema. :::Drugi izvor koji govori o kritici Geigera kaže sljedeće: "U kraćem prikazu povjesničar V. Geiger nazvao je Goldsteinovu knjigu „kapitalnim djelom hrvatske trivijalne historiografije”. U kasnijem prikazu temeljito je naveo '''propuste i manipulacije''', pa je očito da je Goldsteinova knjiga potpuni promašaj".(Davor Marijan, Suvremena hrvatska povijest i nevolje s revizionizmom, str 408-409 [[https://core.ac.uk/download/pdf/231791685.pdf]] —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:15, 16. prosinca 2022. (CET) :::: [https://hrcak.srce.hr/file/407900 Evo clanak] Goldsteina i Hutineca o izmisljotina koje pise Geiger. Pod hitno zabraniti Geigera [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 09:05, 16. prosinca 2022. (CET) ::::: Već ti je 10 puta rečeno pa evo i 50-ti put. Ovo je tema o knjizi Ive Goldstiena i negativnoj recenziji knjige. Što se tiče Geigera moraš otvoriti novu temu o nekom njegovom izvoru a koji ima negativnu recenziju i navesti o kojoj se povredi u tom izvoru radi. To što Goldstien i Hutinec imaju drugačije mišljenje ili negativan stav o nekoj tvrdnji Geigera i nazivaju ga revizionistom ništa ne znači u ovoj temi. Oni se referiraju na Đakovački slučaj gdje Geiger ima neko svoje mišljenje, te se pozivaju na Geigerovo mišljenje iz izvora od 2021. godine a koji nema veze sa knjigom Goldsteina ili Geigerovom recenzijom iste iz 2018-2019. Sporna tvrdnja kako je Goldstien i Hutinec vide je iz ovog izvora: (Vladimir Geiger, Uz izložbu Ako tebe zaboravim… Holokaust u Hrvatskoj 1941.–1945. Zadnje odredište Auschwitz, http://historiografija.hr/?p=19272 (pristupljeno 20. VI. 2021), Vladimir Geiger, Uz osvrt Nataše Mataušić i Rajke Bućin u Časopisu za suvremenu povijest 52 (2020), br. 3. na moje primjedbe o izložbi Ako tebe zaboravim… Holokaust u Hrvatskoj 1941. – 1945.: Zadnje odredište Auschwitz, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 53, br. 1, 2021., str. 322). ::::: Prema tome ako misliš da je nešto sporno možeš otvoriti novu temu i zatražiti mišljenje editora o tom izvoru a ne nabacivati lopatom sve i svašta u ovu temu. Mislim da se tvoj način editiranja zove trolanje s obzirom da ti je objašnjeno šta se od tebe i ostalih editora očekuje. Da li razumiješ? —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 09:46, 16. prosinca 2022. (CET) Otvorit cu temu gdje Goldstein, Hutinec, Matausic i drugi kritiziraju Geigera i da ga treba zabraniti. [https://hrcak.srce.hr/en/file/357868 Evo kritike Geigera] od strane Matausic i Bucin, ima dodatnih clanaka Goldsteina i Hutineca gdje kritiziraju Geigera, znaci zabrana Geigera sigurno slijedi. Ima i brojnih kritika hrvatskih povijesnicara od strane Tomasevica i drugih zapadnih povijesnicara, znaci i tu brojne zabrane sljede. Npr ima americkih povijesnicara koji naveliko kritiziraju Tudjmana i druge hrvatske povijesnicare za to sto su pisali o Jasenovcu, znaci sljedi zabrana citata Tudjmana kao nevjerodostojan izvor na hr.wiki. To da necija recenzija nekog povijesnicara znaci da je nevjerodostojan nisam vidjeo na en.wiki, ali ako tu tvoju izmisljotinu uvodimo na hr.wiki onda lete svi povijesnicari koje je neki drugi povijesnicar kritizirao, pocevsi s Geigerom, Tudjmanom i slicnima 10:13, 16. prosinca 2022. (CET) : Otvori više tu temu i ne trolaj više u ovoj temi jer kršiš pravilo Wikipedije o bontonu [[WP:BONTON]] (Uvijek budite jasni, posebno u odgovorima.) Ukoliko i dalje nastaviš sa svojim načinom pisanja o svemu i svačemu biti ću prisiljen tražiti zaštitu i primjerenu kaznu od administratora za ne držanje bontona. Hvala i sretno. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 10:38, 16. prosinca 2022. (CET) ::Ti koji napadas druge s "mora da si starija osoba". Prva tema ce biti zabrana Tudjmana, jer imam vec hrpe citate povjesnicara za to, drug zabrana Geigera, sve prema tvojim pravilima [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 10:44, 16. prosinca 2022. (CET) ::: Molim te otvori novu temu ili teme i nemoj više zasipati ovu temu nepotrebnim informacijama. Hvala. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 10:49, 16. prosinca 2022. (CET) Čitam vašu Raspravu pa se pitam bismo li našli ijedan izvor kojim netko nije bio nezadovoljan. Ne vidjeh u životu recenziju knjige od 46 stranica pa se pitam i o motivima Gajgerovog minucioznog popisivanja svega što u njoj ne valja: stil, unutarnja nesuglasja, što je I.G. drugima zamjerio a to isto se može njemu i tako dalje. Svaka čast za upornost! Radi li se ovdje o sukobu "dva brda", što proizlazi iz pisanja D. Marijana u ponuđenom preglednomu članku / opinionu: Goldstein i družba napadnu Hrvatski institut za povijest, pa im družba s ISP-a https://www.isp.hr/suvremena-povijest/ uzvraća? Kada se u znanstvenoj literaturi pokazuje da je netko u krivu, i ta se strana pita za odgovor, a u ovom slučaju nemamo ga. Tko su recenzenti Goldsteinove knjige? Postoje li pozitivni osvrti na nju? Ako nijedan izvor ne valja, treba li imati članak o Jasenovcu i na osnov čega će se članak napisati? Kada Gajger diskreditira Miletića //kukajući prije toga kako i da zašto nije iskorištenja Miletićeva četvrta knjiga// kao pukovnika narodne armije, bi li tako diskreditirao i generala te iste armije, povjesničara i direktora Instituta za historiju radničkog pokreta, ili Gajger unaprijed bira stranu, pa ako nije njegova tek onda po njoj tuče. S oprezom uzeti negativno intoniranu recenziju! Mišljenja sam da se treba uhvatiti činjenica i u članak upisati činjenice o kojima se dobri izvori slažu, a ako postoje razlike u tumačenjima onda upisati i u čemu se ne slažu. Naravno, paziti se mora da su izvori od profesionalaca, a ne diletanata s Interneta s gornjih popisa. Prošlo je previše vremena i svjedoka više nema, ali povijest se piše i prema njihovim kazivanjima. Za moj ukus možda je umetnut koji citat svjedočanstava previše, no tvrditi da je sve u komunizmu lažirano ipak je po meni previše. Što se u 32 godine samostalne države nije moglo sve to bolje istražiti, dok su svjedoci zločina i svega poslije WWII još bili živi, pa napisati "bolja povijest" sve bila i ona stilski nesavršena i s nutarnjim nesuglasjima kao Goldsteinova? [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 11:18, 16. prosinca 2022. (CET) :: Formalno pravno mi se moramo voditi recenzijama kada govorimo da li je neki izvor dobar ili nije za Wikipediju. Kada govoriš o "motivima" Geiger je povjesničar pa mu moramo vjerovati da je napravio recenziju kvalitetno što je očito napravio s obzirom da imamo potvrdu njegove recenzije od drugog povjesničara Davora Marijana a i samim uvidom u recenziju vidimo da je detaljna. Mi anonimni editori ne bi smjeli govoriti o nečijim motivima jer mi nismo povjesničari ili recenzenti koji pišu o nekom autoru. To moraju mjesto nas govoriti recenzije, znanstveni radovi ako ima nekih sumnjivih itd motiva kod bilo kojeg autora. Knjiga IG ima malo recenzija što je isto tako čudno ali ne mora ništa značiti. Da li je Geiger ovo ili ono može imati ulogu samo što se tiče njegove recenzije iz 2019. god i da li je ista kritizirana iz nekog razloga. A ne da li je Geiger u 2021. imao neko drugo mišljenje o nekom događaju, nije zbog tog mišljenja izgubio titulu povjesničara. Najveći problem je recenzije Geigera što je napisao da je naveo samo najznačajnije dijelove koji su sporni možda i neistiniti. Šta još ima a da mi ne znamo? Zato je knjiga IG vrlo upitna jer je ista prvoklasni izvor informacija za Wikipediju a sa takvom reputacijom tj. recenzijom za koju nitko ne zna ne bi smjela biti. Zato su tu editori da u koncensusu odluče šta sa tim izvorom i zato ti hvala na izloženom mišljenju. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 12:03, 16. prosinca 2022. (CET) ::: Formalno pravno imamo od McDonalda da je Tudjman negirao Holokaust i kao takvog ga daleko kao prvog treba zabraniti na hr.wiki. Ako zelis, mozemo imati ovu raspravu i na en.wiki, pa da vidimo sto "editori da u koncensusu" misle o negatorima Holokauste, poput Tudjmana [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 12:19, 16. prosinca 2022. (CET) :::: Još jednom te molim da se pridržavaš bontona Wikipedije inače ću te morati prijaviti nadležnima što ne želim. Prema tome Tuđman nema veze sa knjigom IG i ovom raspravom stoga te još jednom molim da ne zatrpavaš temu nepotrebnim informacijama. Hvala. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 12:32, 16. prosinca 2022. (CET) :::::Zato sam otvorio temu o zabrani negatora holokauste Tudjmana, i izgleda se pravis da ta tema ne postoji, pa pises o Tudjmanu ovdje. Svo tvoje spominjanje Tudjmana od sasda pisi samo u temu o Tudjmanu a ne o IG Mikola22 - da bismo zabranili upotrebu knjige za izvore ipak bi trebao postojati konsenzus šire znanstvene zajednice iz povijesnog područja da je knjiga, kolokvijalno, smeće. Dobro je znati što u recenziji piše i tko recenziju piše. U spomenute dvije radi se o seniornim suradnicima sa istoga instituta (https://www.isp.hr/suvremena-povijest/) i zavoda kojeg u javnosti bije glas političkog kadroviranja / barem u prošlosti. Moj mentor, ugledni znanstvenik i urednik u časopisima, znao je za recenzije radova koje vide samo negativnosti reći "obviously protecting their turf". Pogreške u djelu od 1000 stranica neminovne su i tko ih traži i naći će ih. Najbolje što možete učiniti biti će da provjerite navode iz Goldsteina koji su u Wikipediji i pogledate spominju li se u Gajgerovom nazovi-erratumu, pa ako se nalaze potražiti još poneki izvor za isto. Ponestalo bi izvora za sve članke kada bi ih diskreditirali poradi negdje nađene negativno intonirane kritike o njima. Dobro je sve izvore propitivati i upotrebljavati oprezno, ali zabrane treba ostaviti za očigledni 'fringe'. [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 10:25, 20. prosinca 2022. (CET) :Ja nisam govorio o zabrani knjige iako editori mogu u konsenzusu i to odlučiti. Što se tiče konsenzusa šire znanstvene zajednice nju očito nemamo ali imamo vrlo iscrpnu negativnu recenziju kvalitetnog autora. Sam autor IG ili netko drugi tu recenziju nije osporio što znači da je recenzija točna i samim time njegov izvor postaje upitan što se tiče točnosti. IG ne piše o bilo čemu već piše o kontroverznom ili dijelu povijesti kao što je Jasenovac gdje informacije trebaju biti točne a razne neistine, nepravilnosti ili izvlačenje iz konteksta a koje su sadržane u knjizi ne mogu biti u tom smislu izvor informacija na wikipediji a možda i mogu(ne znam). Mislim da ne možemo uz svaku moguću informaciju koja postoji u nekom članku a koja bi bila netočna stavljati radi neutralnosti novu informaciju iz recenzije Geigera kao neku dodatnu informaciju s obzirom da Geiger nije napisao knjigu o jasenovcu već recenziju. Napokon sam Geiger navodi da je to samo dio nepravilnosti tako da mi ne znamo koje su to sporne informacije. :Što se tiče tvrdnje "zavoda kojeg u javnosti bije glas političkog kadroviranja / barem u prošlosti", ne znam šta bi na to rekao. Mi na wikipediji koristimo relevantne izvore u ovom ili bilo kojem drugom slučaju. Ako postoje izvori koji o tom zavodu govore da su "politički" itd, takvi bi se izvori morali ovdje izložiti na raspravu(u nekoj novoj temi) i samim time svi ti autori bi mogli biti iz nekog razloga biti neprihvatljivi za wikipediju ukoliko to editori u konsenzusu i temeljem nekih dokaza odluče. Nakon toga bi tvoja izjava imala težinu jer ti sa ovom tvrdnjom nisi faktično ništa rekao jer o tome moraju govoriti izvori s obzirom da mi ne bi smjeli iznositi svoje stavove bez osnove odnosno bar ne bi trebali. Wikipedija se zasniva na izvorima a ne rekla kazala. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 11:01, 20. prosinca 2022. (CET) ::Imamo "iscrpnu negativnu recenziju" autora koji prodaje masovne dezinformacije i lazi o popisu jasenovackih zrtava. Autor koji ocito nema pojma o ustaskim zvjerstima u Jasenovcu i sire koje su opisali katolicki svecenici (poput biskupa Alozije Misica, jasenovackog svecenika don Jure Parisica, don Josa Felicinovica, itd), ili pak o brojnim Njemcima koji su isto opisali masovne ustaske koljacine i zvijerstva ustasa (von Horsteau, hrvatsko-njemacki general Rendulic, itd) jer Geiger nigdje to ne spominje, Autor koji se pravi da ne zna nista o pisanju brojnih zapadnih povijesnicara o Jasenovcu, te se takodjer pravi da ne zna nista o Tudjmanovim opisima "Bleiburskog mita" te "parksozimaima uvelicavanja" zrtava istog, itd. itd. Dakle lazi povrh lazi, masovna ignorancija nad ignorancijama, prema kojem bi daleko prvo trebali zabraniti bilo kakve citate Geigera. O idiotizmima Blanke Matkovic o Jasenovcu, koje cak Geiger smatra idiotizmima, da ne govorimo. Dakle prema njenim rasistickim pojmovima koje ponavalja Mikola, o svjetlokosima i tamnokosima, ocito su velika vecina hrvatske repke tamnokosi Srbi, kao sto svatko moze vidjet prema fotkama iste. Onda povrh toga imamo tamnokosih Srba poput Pavelica, Tudjmana, Plenkovica, Penave, Škore, Nine Raspudica. Svatko si moze guglati i fotke rasistkinje Blanke Matkovic, cije rasistične pojmove voli citirati Mikola - dakle ona je prema Mikoli i samoj Blanki ocito tamnnokosa srpkinja [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:38, 20. prosinca 2022. (CET ::[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]], ne razumijem koja je razlika zabrane knjige i izbacivanja sadržaja koji citira knjigu / rezultat po članak je jednak. Mišljenja sam stoga da je potrebno provjeriti svaku činjenicu ma iz kojega izvora došla. Izreći "mi ne znamo koje su to još sporne informacije" također je (vaše) originalno istraživanje jer bi svatko za svaku knjigu mogao reći "ali tko zna što je još u njoj sporno". Kad je u pitanju moj navod o političkomu kadroviranju, imate to i u članku od Marijana koji ste naveli: "''Povjesničar Neven Budak napisao je 2004. da je Institutu namijenjen zadatak da podrži nacionalistički pristup povijesti i da je stoga bio financijski protežiran kao i Hrvatski studiji, koji su osnovani s istom svrhom''", "''1990-e su bile ‘olovne godine’ za hrvatsku Klio. Tako je historiografija '''i opet''' trebala biti politizirana i ideologizirana kao i u komunizmu. Taj utjecaj ‘izvana’ ne smije se podcijeniti jer je i sam tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman imao ambicija izravno utjecati na hrvatsku historiografiju.''" // a ima i još toga na istu temu -- vuku se kontroverze oko I. Lučića s istoga zavoda. No vjerojatno je krivo ovu raspravu posvema spustiti na kadrove i treba mudro procijeniti što i tko piše pa to unositi u članke, usporedjujući više izvora ako treba jer je tema polarizirana. Nagađanja povjesničarke //ali ne i forenzičarke// Matković nisu za članak i neozbiljno je bilo takvo što unositi. Ako su žrtve posipali vapnom tako da su im se kosti u glibu Jasenovca saponificirale može se očekivati i da je kosa malo zblajhana, ne? [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 16:34, 25. prosinca 2022. (CET) :::[[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] Ne možemo izbaciti sadržaj iz bilo čije knjige jer je to vjerodostojni izvor, možemo taj izvor staviti ovdje na raspravu i ako je isti označen kao loš, nerelevantan onda nam je to temelj da mičemo informacije iz članaka a koje se temelje na tom izvoru. To je tako ako slijedimo pravila, sve ostalo je vandalizam koji vodi u edit ratove. "Mišljenja sam stoga da je potrebno provjeriti svaku činjenicu ma iz kojega izvora došla", nažalost to je krivo razmišljanje, relevantni izvor pa i sa informacijama koje su krive, lažne itd ako je napisano od kvalitetnog autora ne mogu iz članaka van. Jedina mogućnost je diskusija o izvoru ako postoje negativne recenzije itd. Ako hoćeš primjer za ovo reci pa ću to izložiti na tvojoj SZR. ''"Izreći "mi ne znamo koje su to još sporne informacije" također je (vaše) originalno istraživanje jer bi svatko za svaku knjigu mogao reći "ali tko zna što je još u njoj sporno"'', slažem se, evo što Geiger navodi: "U ovom osvrtu koji je ustvari samo eine kleine Einführung o Goldsteinovim znanstvenim doprinosima naveo sam samo neke važnije i najslikovitije primjedbe". Mogli bi reći a da ne kršimo pravilo originalnog istraživanja da je recenzija Geigera navela samo neke važnije i najslikovitije primjedbe. Nama ostaje pitanje koji su to ne važni i ne slikoviti primjeri ostali. ''"Nagađanja povjesničarke //ali ne i forenzičarke// Matković nisu za članak i neozbiljno je bilo takvo što unositi."'' Pa sama ta sekcija ima izvore odnosno autore koji nemaju veze sa forenzikom Hutinec, Geiger i Željko Krušelj, tu je u vidu izvora i sam logor jasenovac kao institucija. Napominjem da je temelj diskusije ovaj izvor da ne idemo u širinu a ti otvori raspravu o drugim izvorima(Hrvatski studiji itd) ovdje ili o forenzičkom problemu na SZR članka o logoru Jasenovac. U svakom slučaju spreman sam za konstruktivnu diskusiju bilo gdje samo me pozovi. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 17:25, 25. prosinca 2022. (CET) @Dean - To sto me Mikola prozvao starcem nisi brisao, kao ni kad mi MaGa poručio da se “prošetam velikim koracima u širokom luku”. Cak se o tom nisi ni javio. U ćemu ta velika razlika u agilnosti brisanja, kad npr prozovem netkog tko uporno ponavlja rasističke pojmove o Srbima? Jel bi ponavljanje rasističkih pojmova srpskih nacionalista o Hrvatima bilo posve OK, a prozivanje istih neprimjerno? Ajmo po toj "logici" koju uporno prodaje Mikola, gledat jel su vecina zrtava Ovcare tamnokosi Srbi, za koje Hrvatska onda ocito lazno tvrdi da su Hrvati Jel je prema tebi jedini i najveći grijeh na hr.wiki pitat netkog jel je Srbin, prema vlastitim rasističkim pojmovima koje naveliko prodaje, dok slobodno možeš vrijedjati ljude kao starce, poručivat im da prošetaju u širokom luku, itd? (uzgred, za razliNaveliko si šutio i kad je jedan hr.wiki Admin išao mijenjati komentare predstavnika Wikimedije, prema svemu sudeći jer ga smatra Srbinom, dok si sad odmah aktivan. Opet, u ćemu razlika? Uzgred, cak i sam Geiger kaze da Blanka Maktovic i Stipe Pilic, koje Mikola citira, spadaju medju "povjesnicare i povjesnicare-amatere", koji "najsustvanije poricu ili umanjuju ustaske zlocine u Jasenovcu", te se sprdava s Blankinom procjenom svega 6.000 zrtava Jasenovca. Dakle tu Geiger kritizira Matkovic i Pilica svakako o daleko vaznijim stvarima (posto americki drzavni Holocaust Museum i drugi povjesnicari pisu da je najveci broj hrvatskih Zidova istrebljen u Jasenovcu, to je medjuostalim i negiranje Holokauste u NDH). Znaci daleko prvo zabraniti citiranje Matkovic i Pilica. [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 01:49, 21. prosinca 2022. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == Tudjman == {{Rasprava o izvorima | status = Novo <!-- po postignuću konsenzusa izmijeniti u Usvojeno ili Odbijeno --> | URL = <!-- Unesite poveznicu na spornu stranicu - BEZ http://www. --> | razlog = <!-- Unesite razlog za početak rasprave --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Trazim zabranu citiranja Tudjmana na hr.wiki, kao nevjerodostojan izvor, prema pravilima koje uvodi Mikola, naime zestoke kritike Tudjmana od strane David Bruce McDonalda, sa Sveucilista Mannchester, u njegovoj knjizi "[https://library.oapen.org/bitstream/handle/20.500.12657/35067/341321.pdf?sequence=1&isAllowed=y Balkan holocausts? Serbian and Croatian victim-centred propaganda and the war in Yugoslavia]" gdje navodi Tudjmana kao jednog od glavnih balkanskih propagandista (ovo je samo pocetak da ne bi razocarao one koji traze da otvorim ovu temu, veoma je kasno kod mene pa cu nastaviti sutra). Npr. o Tudjmanovom negiranju Holokauste (sto prema WP V.I svakako pripada pod WP definiciju ekstremisticnih stajalista, tj izvori "koja velika većina drugih izvora smatra ekstremističkim") McDonald pise: ''"Almost unbelievably for a head of state, Tudjman launched a series of poorly aimed attacks on the Jews. He argued that the Jews had invented ethnic cleansing, as part of their Covenant with God. ‘Israel’, he claimed, ‘in both aggressive and defensive wars, acted as the executor of the will of God in history, which induced religious fervour and military heroism, but also merci�lessness.’43 The Hebrew God was one who ‘demands utter annihilation; that is, complete destruction of the enemy, both of living beings and material goods.’44 While there may well have been a certain ‘mercilessness’ in early Hebrew battles, Tudjman covered much more controversial ground when he applied these historical ‘lessons’ to his understanding of the twentieth century. Of the Holocaust, he famously wrote: ‘The estimated loss of up to 6 million dead is founded too much on emotional, biased testimony" Kao negatora Holokauste, trazim da se sva citiranja Tudjmana zabrane na hr.wiki, pogotovo jer je to neizmjerno vece krsenje WP pravila no pitanje jel su lesevi zvijerski istrebljenih civila, zena i djece bili drobljeni ili ne, prije no sto su bili spaljeni [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 11:20, 16. prosinca 2022. (CET) Američki povjesničar, hrvatskog porijekla, Jozo Tomasevich, u svijetu naširoko citiranoj knjizi o 2. svjetskom ratu na prostoru bivše Jugoslavije, izdate od poznatog američkog sveučilišta Stanford, piše da su Tuđmanove brojke o Jasenovcu totalno nevjerodostojne: ''"Zato što Tuđman nije dao nikakvo statističko objašnjenje za svoje brojke, zato što se čini je svjesno krivo interpretirao podatke iz istraživanja iz 1964. i zato što se njegove procjene u toliko velikoj mjeri razlikuju od onih koje su iznijeli drugi znanstvenici s toga područja, one se sa sigurnošću mogu odbaciti." ''S obzirom na Tudjmanovo totalno neznanstven pristup i svjesno iskrivljivanje činjenica o najvećim zloćinima i genocidima na području bivše Jugoslavije, te zato sto se prema WP pravilima ekstremistički stavovi Tudjmana naveliko razlikuju od bezbroj drugih povjesničara, pogotovo na zapadu, dodatno tražim da se Tudjman proglasi kao nevjerodostojan, ekstremističan izvor i zabrani svako citiranje Tudjmana na hr.wiki'' Povrh toga sto povjesnicari McDonald i Tomasevich navode da Tudjman negira holokaust i svjesno iskrivljuje cinjenice o Jasenovcu, trazim da se Tudjman proglasi teskim antisemitom, te i zbog toga zabrani svako citiranje istog. Naime evo [https://www.washingtonpost.com/archive/opinions/1993/04/20/a-different-guest/d2251caa-cb83-44a0-80c4-4c5fc9de2701/ sto pise Washington Post], na en.wiki nasiroko citiran vjerodostojni izvor: ''"Godine 1988. gospodin Tuđman, bivši komunistički general koji je postao povjesničar i vodeći glas hrvatskog nacionalizma, objavio je ono što je predstavio kao filozofsku raspravu pod nazivom "Bespuca povijesne zbiljnosti". Ubrzo nakon što je Hrvatska proglasila svoju neovisnost, a on postao njezin prvi i izabrani predsjednik, knjiga je počela stvarati buru koja se i dalje kovitla. Odlomci o kojima se najviše govori sugeriraju da su "posebne značajke" židovske religije i mentaliteta izazvale napade na njih, da su Židovi koristili "emocionalno pristrana svjedočanstva" i "preuveličavali" svoje gubitke u holokaustu, da njihova uvjerenja odobravaju "genocid" u židovske svrhe ( protiv Palestinaca) i tako dalje. Ukratko, ne trivijalni antisemitizam, već uistinu teške stvari" ''[[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:06, 16. prosinca 2022. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE -->'' {{Collapse bottom}} == Vladimir Geiger == {{Rasprava o izvorima | status = Novo <!-- po postignuću konsenzusa izmijeniti u Usvojeno ili Odbijeno --> | URL = <!-- Unesite poveznicu na spornu stranicu - BEZ http://www. --> | razlog = <!-- Unesite razlog za početak rasprave --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Prema pojmovima koje promovira Mikola kako treba voditi Wikipediju, trazim da se povrh Tudjmana proglasi nevjerodostojnim i Geiger, te zabrani citiranje istog na hr.wiki: '''1.''' Kao prvo, on je napisao: ''“Među žrtvama logora Jasenovac nalazimo i osobe umrle na prisilnom radu u logorima Njemačkoga Reicha, primjerice u Norveškoj, poginule u savezničkim bombardiranjima, umrle u zbjegovima, primjerice u El Shattu, zatim i osobe koje je ubila njemačka i talijanska vojska i četnici, a i poginule partizane, pa i one koji su poginuli kao domobrani i ustaše”'' Za te tvrdnje Geiger citira Karakas-Obradov i Mile Prpu (str. 723, fusnota 85, [https://hrcak.srce.hr/file/114002 ovdje]), koji pak kao svoj izvor navode popis “Jasenovac Research Institute”. Taj “institut” je jedan covjek s internet stranicom - tj kao sto pise na netu, Barry Lituchy, vandredni docent na nekom koledzu u Brooklynu, koji kao “adresu” svog instituta navodi postansko sanduće. Plus kao sto jasno pise na stranici tog instituta, [https://jasenovac.org/victim_list.php ovdje], to nije nikakav popis Jasenovca, već popis oko 647.000 žrtava rata '''iz cijele Jugoslavije''' Kao sto pise [https://www.lupiga.com/vijesti/ideolosko-sljepilo-upornom-manipulacijom-slaven-letica-pokusava-umanjiti-broj-zrtava-jasenovca ovaj članak] jasno da na tom popisu zrtava cijele Jugoslavie ima i zrtava El Shatta, te npr. 5.000 zrtava samo iz Skopja, itd. Clanak takodjer navodi da je Slaven Letica tvrdio da se na popisu Jasenovca nalazi 160 zrtava El Shatta samo iz njegove rodne Podgore, dok na [[Javno dohttps://www.jusp-jasenovac.hr/default.aspx?sid=7618stupnom|javno dostupnom]] popisu JUSP-a nema nijedne jedine zrtve iz Podgore, vec se te zrtve nalaze samo na popisu zrtava cijele Jugoslavije, kog citira Geiger. Ako Geiger nije sposoban razlikovati nešto tako osnovno, kao popis zrtava Jasenovca u izdanju hrvatske državne ustanove JUSP, od na drugoj strani tipa sa web stranicom u Brooklynu koji izricito pise da to nije poimenični popis Jasenovca, onda Geiger svakako ne zadovoljava V.I. kriterije. Jer to nije pitanje o nekom manje važnom detalju, poput jel su koristili drobilice u Jasenovcu prije spaljivanja leševa (za sto nemamo točan odgovor), već Geigerovo širenje dezinformacija o nečemu veoma osnovnom, tj. kao sto navodi taj clanak, "lako dokazive laži" o popisu žrtava Jasenovca. '''2.''' Tražim da se Geiger proglasi nevjerodostojnim i zbog posve istog razloga s kojim Geiger pokušava diskreditirati Goldsteina - tj, zamjerkom da koristi i svjedočanstva iz doba komunizma (dok posve ignorira Goldsteinove brojne citate njemačkih izvora, izvora iz Crkve, žestokih antikomunista, itd.). Npr. Geiger citira knjigu Čolića koja tvrdi da je JA u zadnjim operacijama zarobila 340.000 vojnika. Nije jasno zašto bi taj izvor “iz komunizma” bio vjerodostojan (široko citirani Tomasevich i Žerjavić oboje citiraju Kostu Nadja, koji je izvijestio da je njegova III. Armija, koja je vodila sve borbe na austrijskoj granici, zarobila 109.000, od kojih 40.000 Nijemaca, 40.000 ustaša i domobrana, 5.000 četnika, itd, dok pak hrvatska državna komisija iz 90-ih navodi ukupno 13.300 hrvatskih žrtava Bleiburga, što ukratko citira i Geiger, no “zaboravi” navesti da su ogromna većina tih NDH vojnici, i tek 2.200 “ostali i nepoznati”) Uglavnom, Geiger selektivno citira “komunističke izvore”, ali samo kad mu odgovaraju, te posve ignorira druge koje povjesničari navode kao vjerodostojnije. Zbog njegovog citiranja “komunističkih izvora” - tj. posve isto zbog čega Geiger licemjerno napada Goldsteina - dodatno tražim da ga se proglasi nevjerodostojnim i zabrani citiranje Geigera (sam Geiger drugdje čak piše da su brojni izvori iz komunizma “nezaobilazni”, što HJP definira kao: ''koji se ne smije zanemariti kad se što radi ili kad se o čemu razmišlja, bez kojega se ne može...'' - evo sto je tocno Geiger pisao u fusnoti<ref>{{Cite journal |last=Vladimir Geiger |date= |title=Osvrt na važniju literaturu o Bleiburgu 1945. |journal= |quote=Nezaobilazne su knjiga Završne operacije za oslobođenje Jugoslavije 1944-1945 (Beograd, 1957.), knjiga Oslobodilački rat naroda jugoslavije 1941-1945. druga knjiga (od Drugog zasedanja AVNOJ-a do konačne pobede) (Beograd, 1958.), zbornik Osvoboditev Slovenije (Ljubljana, 1976.), zbornik NOR i socijalistička revolucija u Jugoslaviji u završnoj etapi drugoga svetskog rata (Beograd, 1978.), knjiga Srete Savića i Žarka Atanackovića Treća Armija (Novi Sad, 1981.), knjiga Petra S. Brajovića Konačno oslobođenje (Sjećanja i obrade) (Zagreb, 1983.), zbornik (ur. Dušan Biber) Konec druge svetovne vojne v Jugoslaviji (Ljubljana, 1985.), zbornik (prir. N. Anić i R. Radinović) Za pobedu i slobodu. Završne operacije za oslobođenje Jugoslavije. Učesnici govore (Beograd, 1986.) i knjiga Mladenka Colića Pregled operacija na jugoslovenskom ratištu (Beograd, 1988))}}</ref>) [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:17, 17. prosinca 2022. (CET) {{Izvori-razgovor}} *Probaj se savjetovati sa administratorima kako izložiti novu temu odnosno kako osporiti vjerodostojnost s jedne strane autora ili sa druge strane izvora. U svakom slučaju ne govoriš ti ili bilo tko drugi kada osporavaš neki izvor nego to o čemu ti govoriš moraju govoriti recenzije, znanstveni radovi ili knjige(moraš ih citirati) a onda editori donose svoje mišljenje i određuju koncensus što se toga tiče. Vidiš i sam da ti ne navodiš ništa kao dokaz ili argument osim svog mišljenja koje ne znači ništa te samim time ničim ni ne dovodiš u pitanje autora ili samog izvora. Što se tiče osporavanja bilo kojeg autora koji je povjesničar za to ti trebaju vrlo kvalitetne recenzije, znanstveni radovi ili knjige koje osporavaju nekog autora kao povjesničara jer ne možeš nekog osporiti samo tako. Što se s druge strane tiče nekog konkretnog izvora e tu su ti dovoljne negativne recenzije samog izvora. U svakom slučaju nisi izložio niti jedan dokaz u vidu recenzija u kojem povjesničari govore da je neki izvor odnosno povjesničar loš i zbog toga nitko tvoj zahtjev ne može uzeti u razmatranje. A što se tiče osporavanja samog autora to ti je na Wikipediji vrlo teško i za to moraš imati desetine negativnih znanstvenih radova ili recenzija u kojima je neki autor negativno ocijenjen kao povjesničar. Da li razumiješ. jedno je osporavati neki izvor (knjigu, znanstveni rad itd) drugo je osporavati samog autora. To su dvije različite stvari. U svakom slučaju ti si te dvije stvari spojio u jedno i nešto svojim riječima zbrljao bez ikakvog dokaza što (kao što sam rekao) bez dokaza ne znači ništa. Kao da nisi ništa napisao. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 07:54, 18. prosinca 2022. (CET) ::Opet, gdje je to tvoje pravilo da recenzija, pogotovo jedna, je jedino sto osporava netkog. I daj mi link gdje si ti na en.wiki osporio netkog profesora, sa vodeceg sveucilista u zemlji, objavljavnog u medjunarodnim povijesnim zurnalima, od strane americkih sveucilisnih izdavača, itd. Plus gdje si ti osobno birao koja jedna recenzija povjesnicara se moze uzeti u obzir, a koja ne. Bez tih pravila nemas nista. Uzgred, i po tvojima pravilima je Tudjman 100% nevjerodostojan s obizirom na direktne zestoke kritike drugih povjesničara, daleko vise renomirani no Geiger, koji ga proglašavaju neznanstvenim, da ga treba odbaciti, itd. [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 08:01, 18. prosinca 2022. (CET) :::Opet spajaš dvije nespojive stvari, jedno je izvor, drugo je autor. Razumiješ? Autora je vrlo teško učiniti nevjerodostojnim itd, jer treba desetine kvalitetnih izvora za dokaz, niti sam ja igdje osporavao nekog autora jer to je gotovo nemoguće. Kako vidimo ti osporavaš autora i to bez ikakvog dokaza. Druga je stvar izvor. Isti se može osporiti ako postoje negativne recenzije. Da, izvor IG ima jednu negativnu recenziju ali kakvu? Prema tome pročitaj tu recenziju na 46 stranica. Kakva je to recenzija na 46 stranica kao da čovjek piše knjigu o svim nepravilnostima pa i lažnim informacijama. Prema tome to je vrlo loša recenzija i ja sam taj izvor stavio na diskusiju. [[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:13, 18. prosinca 2022. (CET) ::::Povijesničar napisao cijelu knjigu u kojoj dobrim djelom osporava mnogo toga sto je Tudjman pisao i govorio, i pogotovo njegova Bespuća povijesne zbiljnosti. Idi na en.wiki pa započni isti pokusaj, i postuj ovdje link. Pa ću se i ja pridružiti, i sve isto navesti kao ovdje, kao i još mnogo toga. Pa da vidimo koliko sva ta tvoja pravila vaze tamo o recenzijima, pogotovo o jednoj, o tom da je prema tebi recenzija ovog povjesničara okej, recenzija ovog drugog nije okej, okej su recencije ako imaju vise no x stranica, itd. Koliko znam kad netko nekog osporava na WP, svi ti osporavatelji se stavljaju na tapetu, kao Geiger, opet kontra tvojim pravilima, itd, itd. Pa da vidimo sto npr misle o njegovoj veoma selektivnim i promjenjlivim pojmovima o uporabi "komunistickih izvora" - tj, zestoko napada Goldsteinovo citiranje zidovskih i drugih svjedocanstva ustaskih genocida, dok su mu "komunisticki izvori" po drugoj strani posve OK ako mu trebaju kao pocetna stanica za dodatno napuhavanje velikom vecinom kvizlinskih zrtava Bleiburga, medju njima i vojske koja je pocinila te genocide. Ko sto rekoh ima jos mnogo toga za raspravljati. [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 08:23, 18. prosinca 2022. (CET) Povjesničarka Mataušić piše da se u napadu na Goldsteinovu knjigu, Geiger naveliko bavi pravopisnim pogreškama i sličnim (što je uzgred odgovornost urednika, a ne autora), to jest minornim pitanjima. Mogucu uporabu drobilica Goldstein nigdje ne spomije u knjizi Jasenovac, vec u jednoj jedinoj recenici u Globusu, na koju se Geiger naveliko okomio. Goldstein poslije objasnio da je to samo mogućnost, s obzirom da su Nacisti koji su spaljivali leševe u nacistickim logorima, ukljucujuci u Srbiji, bili u direktnom kontaktu s ustašama u Jasenovcu, gdje su koristili slične metode spaljivanja kao Nacisti, a potonji koristili i drobilice (uzgred, posto Nacisti spalili leseve Zidova u Srbiji, prema hrvatskim negatorima Jasenovca, očito dokaz da Zidovi u Srbiji uopće nisu istrebljeni, jer nema tih leševa) Kao što rekoh, moguća uporaba drobilica je svakako minorni detalj sto se tice Jasenovca, daleko manje važan no Geigerovo sirenje dezinformacija i lazi o popisu žrtava Jasenovca, i to s puno vise recenica u toboze “znastvenom radu", što pak koliko znam on nikada nije korigirao Mataušić takodjer piše: ''Geigeru je sporan i opis u kojem navodimo na koje su načine lišavani života zatočenici logora Jasenovac. Ruga se poput zlobnoga dječaka jer na izložbi piše da su zatočenici bili ubijani „na najprimitivniji način: klanjem, vješanjem, umlaćivanjem, izgladnjivanjem, teškim fizičkim radom i psihičkim maltretiranjima”. Možda su njemu poznatiji neki drugi i „ljepši” načini usmrćivanja u Jasenovcu? Nismo, nažalost, pronašle nijedan njegov rad iz kojega bismo saznale kako su lišavani života, ali jesmo druge, i knjige i svjedočenja'' I dok Geiger napada zidovska i druga svjedočenja ustaških genocida, on citira političke zvaničnike u strankama osnovanim od vodećih ustaša (npr Kazimira Katalinića), te nekritički ponavlja njihove procjene hrvatskih žrtava Bleiburga, masovno napuhane u poredjenju sa široko-citiranim procjenama Žerjavića i drugih. Dok napada izvore iz “doba komunizma” (koje uzgred Geiger sam, a i brojni zapadni povjesničari koriste), Geiger nigdje ne identificira tko su ti krajnje pristrani i nevjerodostojni izvori iz ustaških emigrantskih krugova koje on nekritički koristi Ajde da netko diskreditira knjige o Ovčari i srpskim zločinima, s napadima na gramatiku, pitanjima jel su na tocno ovaj ili onaj nacin zakopali zrtve na Ovcari, il se pak sprdava s opisima kako su ubijani, plus tvrdi da su hrvatski izvori i svjedocanstva nevjerodostojni (npr. zbog tog sto je ICJ presudio da su hrvatske tvrdnje za stotine hrvatskih zrtava “genocida” 90-ih nedokazane ili lažirane, sto vise od četvrt stoljeća kasnije Hrvatska nije objavila poimenicni popis zrtava 90-ih da bi se bilo sto o ukupnom broju moglo potvrditi, sto na neobjavljenom popisu Hrvatska vodi tisuće srpskih civila kao “hrvatske zrtve”, itd) Jasno pritom totalno ignorirajuci sve ostale dokaze o tim zlocinima, kao sto Geiger masovno ignorira sve njemacke, crkvene, antikomunisticke i zapadne izvore koje naveliko citira Goldstein. Dakle taj tobožnji “strucnjak” izgleda nikada nije čuo za ogroman dio literature o Jasenovcu. Geiger ocito pati i od veoma selektivnog pamćenja – npr citira što drugi smatraju nevjerodostojnim Tudjmanovim procjenama žrtava Jasenovca, dok ocito "zaboravio" što Tudjman piše u istoj knjizi o “Bleiburškom mitu” te “paroksizmima uveličavanja” žrtava istog, jer ni rijeći o tom u brojnim Geigerovim člancima o Bleiburgu, itd, itd [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 03:22, 20. prosinca 2022. (CET) ---- {{VJI|dobar}} [[SUR:Thhhommmasss]] Novost u raspravi o izvorima. U kafiću wikipedije sam izložio informaciju što sve treba u formalno pravnom smislu da se neki izvor ili autor ospori tj. primjer koji izlaže urednik sa eng wiki. Najvažnije pravilo je to da '''osobno mišljenje nema veliku težinu u ovoj diskusiji'''. Prema tome predlažem da urednik Thhhommmasss ili bilo tko drugi dostavi dokaze u vidu izvora koji povjesničara Vladimir Geigera smatraju spornim(urednik Thhhommmasss nije precizirao na koji način osporava istog). Kada se osporavaju povjesničari takvi trebaju biti i izvori, iz pera povjesničara akademske snage. S obzirom da za sada ništa nije izloženo u vidu konkretnih izvora, recenzija odnosno citata iz tih izvora moje je mišljenje da je navedeni autor kvalitetan. Ukoliko dođu izvori koji su potrebni u ovakvoj diskusiji onda ću se ravnati po njima ali i po pozitivnim recenzijama ako isti ima u svome radu. Znam da Vladimira Geigera kao izvor citira povjesničar Ivo Goldstein u znanstvenom radu: "Croatia and Yugoslavia in the Cleft between Totalitarianisms" Zeitschrift für Religions- und Geistesgeschichte Vol. 69, No. 1 (2017)" na stranici 95,96 i to dva različita izvora kao izvor informacija. Navodi se i kao izvor u knjizi "East Central European Migrations During the Cold War: A Handbook" povjesničarke Anne Mazurkiewicz. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 22:47, 27. prosinca 2022. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == Blanka Matkovic i Stipo Pilic == {{Rasprava o izvorima | status = Novo <!-- po postignuću konsenzusa izmijeniti u Usvojeno ili Odbijeno --> | URL = <!-- Unesite poveznicu na spornu stranicu - BEZ http://www. --> | razlog = <!-- Unesite razlog za početak rasprave --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Tražim da se Blanka Matkovic i Stipo Pilic proglase nevjerodostojnim, zbog sljedećeg: # Mikola22 je citirao ovo od Matkovic-Pilic tu, a i dio toga na stranici o Jasenovcu: ''Prema zaključku antropologa „na osnovi boje kose može se zaključiti da se radi o stanovništvu koje je nosilac svetle komponente, najverovatnije slovenskog (slavenskog) porekla. Znači tu nije bilo Jevreja ni Cigana“. Za pretpostaviti je da nije bila riječ ni o Srbima, pa bi se vjerojatnije moglo raditi o Hrvatima (katolicima i muslimanima) i eventualno o Nijemcima''. Kao sto navode Matkovic-Pilic ta nagadjanja o toboze hrvatskoj djeci, potiču od Ljubice Stefan, za koju oni sami navode da je neznanstvenica. Ona ne citira nikakve znanstvene izvore, da se srpska i hrvatska djeca u HR sustavno razlikuju po boji kose. Slovenski forenzičari nigdje ne pišu da bi to mogla biti hrvatska djeca, već su totalne spekulacije neznastvenice, bez rijeci dokaza. Onda Matkovic (prema vlastitoj definiciji i fotkama na netu, tamnokosa Srpkinja) i Pilic ponavljaju neznastvenicu Stefan, bez da bi dodali ikakve dokaze za ta rasisticka nagadjanja. # Povrh toga kao sto pise sam Geiger, Matkovic-Pilic pripadaju grupi "povjesnicara i povjesnicara-amatera", negatora ustaskih zlocina u Jasenovcu, i on se naveliko sprdava s procjenom Matkovic, od svega 7.000 zrtva Jasenovca. Plus Geiger citira Matkovicev clanak u kojem ona pise: “Nemamo se čega sramiti, ni NDH, ni Jasenovca” Dakle nema se čega sramiti za genocidnu tvorevinu s rasnim zakonima koja je istrijebila 80% Zidova u NDH, skupa sa skoro 100% Roma, sve do novorodjencadi, i to vecinu u Jasenovcu. Ako to nije ekstremisticno prema WP V.I definiciji onda ne znam sto je. WP definira ekstremističke, nevjerododstojne izvora kao izvori "''koji iznose stajališta koja velika većina drugih izvora smatra ekstremističkim"''. I tu se ne radi o necem minornom, poput jel su drobili leševe prije spaljivanja ili ne, vec masovnim umanjivanjem i negatorstvom ustaskih zlocina, genocida i Holokauste u Jasenovcu. To je na posve istoj ravni kao da netko tvrdi da je umjesto 1.100.000 zrtvi u Auschwitzu, tamo ubijeno svega 65.000 do 80.000 zrtvi, te da se nema cega sramiti nacisticke Njemacke i Auschwitza. Dakle svugdje u svijetu bi se to nazvalo negiranjem Holokauste (uzgred, ja cu to negatorstvo pokrenuti s sveucilistem Blanke Matkovic, skupa s totalno neznanstvenim, nedokazanim, rasističkim teorijama koje prodaje - zbog takvih stvari, i cak puno manje, ljudi na zapadu su gubili posao) Uglavnom zbog tog jer Geiger ostor kritizira Matkovic-Pilica kao totalne nevjerodostojne negatore Jasenovca, kao i ostalo navedeno, trazim da se proglase nevjerodostojnim [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:21, 21. prosinca 2022. (CET) ---- Gđa Matković nije nikakva amaterka, provjeri njezinu [https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/31317 bibilografiju]. Nadalje, Pilić-Matkovićkin rad objavio je [https://www.bib.irb.hr/1054697 HAZU-ov znanstveni časopis] tako da takove ideološke ocjene pojedinih znanstvenika ne mogu utjecati na navođenje rezultata njihovih istraživanja. Još da su te ocjene nekako i utemeljene, a ne sročene kao optužbe protiv „narodnih neprijatelja” s nizom bajkovitih i teorijsko-urotničkih elemenata.—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 23:16, 24. prosinca 2022. (CET) ---- Sami autori su povjesničari te proglašavanjem istih kao nevjerodostojnim za wikipediju mora biti dokazano kvalitetnim izvorima i to sa dosta njih u kojoj su ovi autori iz nekog razloga prikazani kao sporni, neupotrebljivi, lažni, itd. S obzirom da ovdje nisu prezentirani nikakvi izvori i citati koji bi to dokazivali mislim da je jasno da su ta dva autora kvalitetni i relevantni izvori za wikipediju. Imamo primjer Slavka Goldsteina koji nije školovani povjesničar te bi on kao autor stvarno mogao ući u tu Geigerovu kategoriju povjesničara amatera ali kao što znamo isti je za sada kvalitetan izvor na wikipediji i ničim nije doveden u pitanje. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 07:27, 25. prosinca 2022. (CET) ---- Bacio sam pogled na dio članka iz kojeg je naveden citat »''Prema zaključku antropologa „na osnovi boje kose može se zaključiti da se radi o stanovništvu koje je nosilac svetle komponente, najverovatnije slovenskog (slavenskog) porekla. Znači tu nije bilo Jevreja ni Cigana“''« Koji se nastavlja s »''Za '''pretpostaviti''' (!) je da nije bila riječ ni o Srbima''« (ref. na Štefan) i »pa bi se vjerojatnije moglo raditi o Hrvatima (katolicima i muslimanima) (!) i eventualno o Nijemcima.« što su autorica i autor izvukli iz ­– čega? (Nijemci teško da su ''najvjerojatnije slavenskog porijekla''). Autorica i autor tu ne staju: »''S obzirom na materijal, predmete, tekstil i njegovu boju i obuću, možemo^tko? zaključiti da se radilo o ljudima koji su se nekamo zaputili na dulje vrijeme, odnosno izbjeglicama. Za pretpostaviti je da bi dotična grobnica mogla biti poratna grobnica hrvatskih izbjeglica koji su se vraćali s Bleiburga i koji su skrenuti s nekih od Križnih puteva. Po svoj prilici likvidirani su u blisko vrijeme, ubijani su najviše tupim predmetima i u serijama.''« Zapanjujuć zaključak, dostojan jeftinih tv krimića. Vrijeđa zdrav razum. Budući da se za potrebe Wikipedije izvorom smatraju ([[WP:PRO]]) i djelo i autor i izdavač, možemo li odikud saznati više o autorici i autoru, te kakvu je recenziju prošao članak i koji je odjek zavodske poblikacije "Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru"? Matković za se na researchgateu navodi da ima PhD in Politics and International Studies, MPhil in History, MSc degree in International relations and national security, MA degree in History, MA degree in Journalism. Neortodoksan put do povjesničarke, ali tko sam ja da joj sudim. Koja joj je sadašnja afilijacija/zaposlenje? Izgleda da je kao zaposlenja stavljala institucije na kojima je (raznoliko) studirala, ali ne mogu naći da igdje predaje. Imali smo i nekakvu (auto)biografiju na hrwiki, ali to je [[Razgovor sa suradnikom:Indyjon|nakon dosta problema]] brisano. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:36, 26. prosinca 2022. (CET) :{{Ping|Ponor}} Hvala što si se priključio raspravi o izvorima. Prvo što sam naučio u diskusijama o izvorima na eng wiki je bilo to "a gdje to piše što govoriš". Prema tome mislim da bi tu stvari trebale biti jasne jer tvoje ili moje osobno mišljenje o nekom izvoru ne znači ništa. Izvori se osporavaju izvorima i citatima a ne našom diskusijom odnosno našm mišljenjem. Moguće za izvore kao što su internetski portali, pojedine novine, neki magazini. Možda nisi upoznat sa načinom rasprave o izvorima na eng wiki pa ja zamoljavam iskusne urednike da negdje tebi, meni i svima objasne pravilo diskutiranja. U ovom slučaju izvor Pilić-Matković se osporavaju recenzijama ili sličnim izvorima koji su napisani od strane povjesničara. To je to, vrlo jednostavno. I to izvorima koji osporavaju konkretni izvor a ne kako si naveo za Geigera neku kritiku Mataušić iz 2021 o nekoj izložbi o Logoru Jasenovc koji nema nikakve veze za recenzijom Geigera iz 2019 o knjizi IG. Stavit ću u kafić obavijest da iskusni objasne svima nama kako se neki izvori osporavaju. U pravilu bez negativnih recenzija to je vrlo vrlo teško gotovo nemoguće. To sam isto naučio na eng wiki.—[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 20:30, 26. prosinca 2022. (CET) ::[[SUR:Mikola22]], osjetio sam se (od tebe) pozvanim naći među ona 3-4 koji će postići konsenzus. Već sam pisao, izvorom se smatra i djelo i autor i izdavač. Naše pravilo [[WP:VI]] kaže »Vjerodostojni izvori mogu biti ili objavljeni sadržaji čiji je postupak objave pouzdan ili autori koji se smatraju autoritetima u odnosu na subjekt. '''Navedene osobine sadržaja moraju se moći obrazložiti drugim osobama koje vjerodostojnost dovode u pitanje'''.« Dakle '''na tebi''' je da dokažeš da su Matković i Pilić autoriteti. Citiraju li ih i kako, imaju li profesure, za koga rade? Znamo, ako je vjerovati napisanom, što dr Geiger o njima misli, imamo li još kakva mišljenja, osim tvojega? Isto pravilo: »Svatko bi trebao moći jednostavno potvrditi da je znanstvena zajednica raspravila izvor tako da provjeri broj i vrstu citata na originalni izvor koristeći indekse i liste citata koji su javno dostupni. Radovi koji su objavljeni u znanstvenim časopisima, a koji nisu navedeni u pripadajućim bazama podataka, pogotovo u poljima koja su dobro pokrivena istima, možda su izolirani od kritike znanstvene zajednice; jesu li primjereni kao izvor ovisit će o kontekstu.« (ako ništa ne smijemo zaključiti sami, po tebi, tko će nam reći je li prikladan kontekst?) I još »Pojedinačne studije koje odudaraju od uspostavljenog konsenzusa često se smatraju špekulacijama što se može i promijeniti u svjetlu daljnjeg akademskog istraživanja.« Matković i Pilić rečenice započinju »za '''pretpostaviti'''« (hej!), pa jedan »možemo zaključiti« (originalno istraživanje, wikiriječima) i opet »za pretpostaviti« pa »po svoj prilici«. Iz koje je godine antropološko istraživanje i jesu li Matković i Pilić bili prisutni? (Zaključci u) tih nekoliko rečenica članka zaista vrijeđa zdrav razum, ne treba nam to nitko sa strane reći. ::Ne znam što si naučio na enwiki i jesi li naučio kako treba — mogu li i ja zamoliti da objaviš "gdje sve što si naučio piše", jer očito ništa ne smijemo zaključivati (kad su rasprave u pitanju) sami, pa ni ono što smo naučili na enwiki. ::Imamo u [[WP:PRO]]: »Provjerljivost ne jamči uključenje u članak. Iako svaka informacija mora biti provjerljiva kako bi mogla biti uključena u članak, ne treba svaku provjerljivu informaciju i uključivati u članak. O tome poboljšava li neka informacija članak ili bi je trebalo izostaviti, odnosno predstaviti u nekom drugom članku, odlučuje se konsenzusom suradnika koji na članku rade. '''Dužnost i odgovornost uspostave konsenzusa je na onom koji traži uključenje spornog sadržaja'''.« Opet dakle na tebi, uz mišljenja što je većeg broja suradnika koji rade na članku. Hoćemo i o uključivanju sadržaja tražiti mišljenje izvana? Ono što si dva puta stavljao u [[Koncentracijski logor Jasenovac|KLJ]], [[Special:Diff/6551190/6551196|1]] & [[Special:Diff/6554784/6554911|2]], ne treba biti u članku jer je špekulacija iz primarnog izvora s "neobičnim" rasuđivanjem za koju ćeš trebati još nekoliko dobrih izvora, dok god se i od mene traži konsenzus. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:12, 26. prosinca 2022. (CET) ::{{Ping|Ponor}} Stipo Pilić i Blanka Matković su povjesničari i time su autoriteti. Kako si mislio primijeniti to isto pravilo kada se citiraju primarni izvori od privatnih osoba, a kojih po člancima ima na desetine i desetine? Oni sigurno nisu nikakvi autoriteti, oni su privatne osobe. Ili spomen područje Jasenovac kao izvor za informacije, tko je tu autoritet? "Citiraju li ih i kako, imaju li profesure, za koga rade?" Ti se šališ? Ovaj izvor Pilić-Matković se može osporiti jedino negativnim recenzijama kojih nema. A dokazivati da li je školovani povjesničar autoritet mislim da nema smisla. :: "Znamo, ako je vjerovati napisanom, što dr Geiger o njima misli, imamo li još kakva mišljenja, osim tvojega?" Mi govorimo o konkretnom izvoru i recenziji koja osporava taj konkretan izvor. S druge strane osporavanje nekog autora tj. povjesničara to je na Wikipediji faktično nemoguće. To trebaju biti desetine negativnih kritika u kvalitetnim izvorima koji o nekom povjesničaru itd govore negativno. ::"Radovi koji su objavljeni u znanstvenim časopisima, a koji nisu navedeni u pripadajućim bazama podataka" Pa onaj koji osporava ovaj izvor vjerojatno treba naći sve što postoji a da li ima ili nema ili je sakriveno negdje ne znam kakve to veze ima sa raspravom o ovom izvoru. To kao da ja za izvor IG navedem da je moguće da postoji još negativnih kritika ali nisu dostupne. To nisu nikakvi argumenti. ::I još »Pojedinačne studije koje odudaraju od uspostavljenog konsenzusa često se smatraju špekulacijama što se može i promijeniti u svjetlu daljnjeg akademskog istraživanja.« Matković i Pilić rečenice započinju »za '''pretpostaviti'''« (hej!), pa jedan »možemo zaključiti« (originalno istraživanje, wikiriječima) i opet »za pretpostaviti« pa »po svoj prilici«." Tvoje mišljenje o nekoj tvrdnji povjesničara isto kao i moje ne znači ništa. Trebaš izložiti recenziju gdje se to kritizira. To kao da ja počnem uklanjati informacije iz članka o Jasenovcu jer Geiger navodi da su te informacije izvučene iz konteksta, lažne itd. :: '''Dužnost i odgovornost uspostave konsenzusa je na onom koji traži uključenje spornog sadržaja'' što se tiče spornog sadržaja onda svaka informacija u članku može biti sporna. Tu se govori o informaciji koja poboljšava članak te se tu radi i pravilu o neutralnosti. Ti mičeš neku informaciju s obzirom da je sporna pa onda dokaži zbog čega je sporna? :: "ne treba biti u članku jer je špekulacija iz primarnog izvora s "neobičnim" rasuđivanjem za koju ćeš trebati još nekoliko dobrih izvora, dok god se i od mene traži konsenzus." Znači u članku su desetine primarnih izvora u vidu svjedočanstava, primarne informacije o upotrebi ciklona iako to nigdje sekundarni izvori ne navode i to nije problem već je problem informacija iz izvora više povjesničara? Inače to nije špekulacija iz primarnog izvora već je taj primarni izvor odnosno izvještaj komisije uklopljen u sekundarni izvor te je kao takav ušao u članak. To je upravo po pravilu Wikipedije i tebi to smeta a desetine primarnih izvora izvan sekundarnih izvora stoje u članku i to ti ne smeta? —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 23:03, 26. prosinca 2022. (CET) ---- [[SUR:Ponor]] [[SUR:Thhhommmasss]] Novost u raspravi o izvorima. U kafiću wikipedije sam izložio informaciju što sve treba u formalno pravnom smislu da se neki izvor ili autor ospori tj. primjer koji izlaže urednik sa eng wiki. Najvažnije pravilo je to da '''osobno mišljenje nema veliku težinu u ovoj diskusiji'''. Prema tome predlažem da se sve naše riječi zanemare a da podnositelj ovog zahtijeva urednik Thhhommmasss ili urednik Ponor ili bilo tko drugi dostavi dokaze u vidu izvora koji o povjesničarima Matković-Pilić govore kao nevjerodostojnima. Kada se osporavaju povjesničari takvi trebaju biti i izvori, iz pera povjesničara akademske snage. S obzirom da za sada ništa nije izloženo u vidu konkretnih izvora, recenzija itd moje je mišljenje da su navedeni autori kvalitetni te da su isti vjerodostojni izvori. Ukoliko dođu izvori koji su potrebni u ovakvoj diskusiji onda ću se ravnati po njima ali i po pozitivnim recenzijama ako isti imaju u svome radu. Nakon toga ću donijeti novi sud i reći svoje mišljenje te će urednici u konsenzusu odlučiti da li su Matković-Pilić kao povjesničari vjerodostojni ili nevjerodostojni. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 22:16, 27. prosinca 2022. (CET) :Oprosti što našim pravilima remetim tvoju ideju kako se stvari *raspravljaju*, ali ti si na enwiki išao po osobna mišljenja ''koja nikad nemju veliku težinu''. To je dio u kojem si kontradiktoran. Odgovor suradnika na enwiki na tvoje uopćeno pitanje počinje ogradom »''Assuming that the disputed source is an RS (reliable source) on the face of it''«. Počnimo od toga. Pokaži nam tko citira [[Special:Diff/5194948|Blanku Matković]] i u kakvom kontekstu (već sam pitao). Na tebi je, zato što si unosio njezina ''razmišljanja'' u naš članak, prema našim pravilima, koja su prijevod engleskih pravila, a dijelove kojih ja gore prepisujem, da pokažeš da je Matković priznata, dobro citirana povjesničarka, s nelažnom afilijacijom/zaposlenjem, koja publicira u dobrim znanstvenim časopisima s dobrom recenzijom (zaboravi izdanja njezine udruge i prijatelja), i da se u istraživanjima služi priznatim znanstvenim metodama ([https://hrcak.srce.hr/file/289936 Kasapović] citira njezinu tvrdnju da se ne koristi znanstvenom metodom), a ne nagađanjem (''za pretpostaviti'', ''možemo zaključiti'' - iz ničega, ''po svoj prilici''). Kada bi se polazilo od ideje da je svaki izvor (u smislu ''autor'') dobar ako nema nekoliko loših recenzija imali bismo razne rubne teorije u člancima od nestručnjaka koji su negdje nešto objavili i što nitko nije pročitao, pa stoga ni recenzirao. Mi smo mala zajednica, pa ako hoćeš pokreni o Matković&Pilić raspravu na enwiki koju mi poslije možemo uzeti u obzir. Tamo procesi, sam tvrdiš, puno bolje funkcioniraju, a možemo se i mi uključiti jer govorimo nešto engleskog. Idemo to riješiti pa ćemo i ostale, ne valja nam sad pisati o svemu i svačemu. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:03, 27. prosinca 2022. (CET) ::[[SUR:Ponor]] Ne znam da li zbog zbog bontona mogu odgovoriti na sve što si izložio? Ukoliko to mogu neka mi administratori to dopuste pa ću odgovoriti. A sada konkretno o izvoru. Sam izvor je RS, objavljen od strane Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i sa jakom recenzijom samog rada inače akademija taj znanstveni rad ne bi mogla objaviti. Ono što sam čitao i znam je informacija iz izvora Ive Goldsteina u znanstvenom radu: "Croatia and Yugoslavia in the Cleft between Totalitarianisms" Zeitschrift für Religions- und Geistesgeschichte Vol. 69, No. 1 (2017)", gdje isti spominje po njemu sve revizioniste, razne sporne izvore itd, i isto tako spominje knjigu u koju je uklopljen taj znanstveni rad gdje su i Vukić, Horvat, u njoj Ivo Goldstein samo kritizira ove navedene autore dok o izvoru Pilić-Matković ne govori u nikakvom kontekstu. Inače u istom izvoru Goldstein kritizira sve one po njemu sporne autore koji postoje. Postoji i recenzija izvora Pilić-Matković od strane Đure Škvorca, za knjigu iz 2021 a koja se nadovezuje na njihov znanstveni rad iz 2014, "Knjiga predstavlja vrijedan doprinos hrvatskoj historiografi ponajprije stoga što daje novi pogled na Jasenovac te ukazuje na potrebu daljnjeg istraživanja u okviru tog dijela nacionalne povijesti."[[https://hrcak.srce.hr/file/407909]]. Matković i Pilić su povjesničari tako da su u tom smislu nepobitni autoriteti. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 09:11, 28. prosinca 2022. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == net.hr == {{Rasprava o izvorima | status = Novo <!-- po postignuću konsenzusa izmijeniti u Usvojeno ili Odbijeno --> | URL = net.hr | razlog = <!-- Unesite razlog za početak rasprave --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> ''Clickbait'', senzacionalistički, bez izvornih članaka (prepisuje s inih portala ili prenosi od HINA-e) i općenito bez kvalitetnoga sadržaja. Treba izbjegavati, a ako se koristi, s oprezom. Kao i u slučaju ''Indexa'', možebitna čitanost (»klikanost«) ne opravdava uporabu. *Mislim da Net.hr nije kvalitetan izvor baš kao i Index.hr te iste ne bi smjeli koristiti na wikipediji ubuduće odnosno od ove rasprave ako se odluči da ovi izvori nisu kvalitetni. Međutim s obzirom da informacija sa Index.hr ima puno po člancima ove wikipedije po mom mišljenju trebalo bi dati neki rok za zamjenu tih informacija kvalitetnim izvorima ili ako se radi o nekim općepoznatim i ne kontroverznim informacijama mogli bi ostati u člancima bez rokova za uklanjanje. Isto tako ovisi i o temi članaka a gdje su izvor ovi portali. Ako je tema osjetljiva, povijesna, kompleksna, privatna(neka povijesno kontroverzna osoba) itd, onda bi tu u prvom redu morali biti kvalitetni izvori tj. znanstveni radovi, knjige, recenzije itd, i u takvim slučajevima bi ovi portali sa njihovom informacijama mogli biti odmah uklonjeni iz članka. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 08:02, 25. prosinca 2022. (CET) ::{{s|Mikola22}}, ja iskreno mislim da <u>za skoro sve portale</u> možemo zaključiti isto <small>(vidi prethodne rasprave, npr. index.hr)</small>. Svaki portal treba {{VJI|oprez}} Ponekad i ugledni autori pišu za mrežne portale, ali npr. neki nepotpisani članak anonimnog autora definitivno {{VJI|nije}} —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:45, 6. siječnja 2023. (CET) Slazem se da pisanja anonimusa nikako nisu V.I., dok pisanje i citiranje priznatih znanstvenika u medijima su kvalitetniji izvori. No V.I. pravila razlikuju medju medijima, tj oni koji imaju reputaciju za tocnost, i oni koji to nemaju. Kao sto pise V.I. to ne znaci da je sve tocno u njima, ali ipak sljede neka zurnalisticka pravila – tu bih ubrojao Vecernji, Slobodnu, Jutarnji, itd. Po drugoj strani mediji, poput Kamenjara, koji nevjerojatnih 83.400-puta citira osudjenog prevaranta, te cak i prema Geigeru, »prodavaca magle« i negatora Jasenovca, Romana Ljeljaka, ne moze biti V.I. To prije lici na ideolosko-propagandni stroj. Narod.hr i hkv.hr koji citiraju 300 do 400-puta istog Leljaka, su veoma upitni. Za index i net.hr treba navesti sto tocno ih cini nevjerodostojnim. Jel citiraju stotine ili 83.400-puta izvore koji tvrde da je 700.000 ljudi ubijeno u Jasenovcu, ili pak isto toliko puta izvore koji naveliko negiraju Ovcaru ili Srebrenicu? Svakako WP V.I. pise da je za znanstvene teme bolje je citirati znanstvene izvore no novinske clanke. No novinski clanci nisu iskljuceni, i WP V.I. kaze da nisu svi mediji isti, prema tome treba biti specifican [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 02:21, 8. siječnja 2023. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == JUSP Jasenovac == {{Rasprava o izvorima | status = Novo <!-- po postignuću konsenzusa izmijeniti u Usvojeno ili Odbijeno --> | URL = jusp-jasenovac.hr | razlog = <!-- Provjerljivost --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Izvor je ustanova Logora Jasenovac međutim iza svake ili dio informacija u člancima ne postoji izvor odnosno na čemu se temelje neki podaci. U ovom slučaju imamo ovu informaciju: "Spomen područje Jasenovac brine o sačuvanom autentičnom logorskom objektu Kula i logorskom groblju u Staroj Gradišci, o romskom groblju u Uštici te o masovnim grobnicama u Krapju, Mlaci i Jablancu"[[https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5021]] S obzirom da se time krši pravilo provjerljivosti [[WP:PRO]] jer mi iza tog izvora nemamo ništa kao potvrdu navedene informacije mene zanima da li je takav izvor kvalitetan za korištenje na Wikipediji s obzirom da su to i iznimne informacije(što se tiče masovnih grobnica) a bez dodatnih potvrda u sekundarnim izvorima kako pravilo Wikipedije nalaže. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 18:59, 25. prosinca 2022. (CET) :To je znanstvena ustanova financirana od drzave. Ajde da onda prvo zabranimo sve sto pise na sajtu Spomen doma Ovcara, pogotovo zabraniti to sto pise o cemu se dom brine, ako nemaju izvor za to, te sve ostalo sto pisu o Ovcari ako nemaju citate. En.wiki clanak o Jasenovcu citira JUSP i United States Memorial Holocaust Museum, sto je slicna ustanova. Dakle opet se tu izmisljaju neka nepostojeca pravila, dok se kontra WP pravila citiraju ekstremistički negatori Jasenovca i holokauste u NDH, proizvoljno proglasavaju i mjenjaju pravila iz dana u dan, itd [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 20:03, 25. prosinca 2022. (CET) :: Hvala na sažetom i kratkom odgovoru i mišljenju. Mi nemamo što zabranjivati već govorimo o konkretnom izvoru. Zato postoji ova stranica. Ako neki izvor nije u skladu sa pravilima Wikipedije istom nije mjesto na Wikipediji. O tome da li je neki izvor relevantan i da li krši neka pravila diskutiraju urednici i donose svoje mišljenje a onda će većina mišljenja dovesti do konsenzusa. Iz tog razloga nam treba što više urednika i ja ih ovim putem pozivam. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 23:10, 25. prosinca 2022. (CET) :Pravila nikako necemo uvoditi selektivno u tvom stilu – jednom vaze, drugi put ne vaze. Ako se dozvoljavaju ovakve gluposti, ja cu prema tvojim “pravilima” otvoriti odlomak da se u hr.wiki clanku o Spomen domu Ovcara izbaci citat Spomen doma Ovcara, jer nema nikakvih izvora za citirano, te cu otvoriti odlomke za izbacivanje citata u clancima o svim ostalim hrvatskim ustanovama, koje citiraju te ustanove, a da nema izvora za sto je navedeno, pogotovo ako se citira s cim se bave. Kao sto rekoh ovim glupostima treba stati na kraj. Trazim odgovor od Admina na ovo, inace cu naveliko primjeniti posve isto "pravilo" 07:56, 26. prosinca 2022. (CET) ::Dapače otvori raspravu o kojem god hoćeš izvoru i ja te u tomu podržavam. Molim te da ovdje kažeš svoje konkretno mišljenje o konkretnom izvoru što si i učinio. I dalje ne krši bonton pravilo u smislu da pričaš o svemu i svačemu osim o ovoj temi jer te moram ignorirati s obzirom da onda i ja sa tobom zatrpavam temu nebitnim informacijama tako da neću dalje odgovarati. Čekamo druge urednike za konsenzus po ovom pitanju. Hvala na razumijevanju. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 09:53, 26. prosinca 2022. (CET) :::Na gluposti necu odgovorat. Cekam da cujem od Admina, pa ako oni prihvacuju ovakve prijave, napisat sigurno najmanje 10, pocevsi sa Spomen domom Ovcara. Tako cu sa svakim novim "pravilom" koje izmislis - ne odgovoram, vec ga odmah 10 puta primjenjujem. Pa da vidimo dokle se takve stvari dozvoljavaju. [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> :::: Evo da ti kažem umjesto administratora, svi izvori koje ti misliš da su sporni mogu biti dio ove stranice. Zato i služi ova stranica. Koji god izvor ti padne na pamet možeš izložiti ali odvojeno na raspravu i u koncensusu urednika donosite odluku o tom izvoru. Međutim tvoj glas ili mišljenje ako otvaraš temu mislim da se ne ubraja. Tu odluku donosi većina neutralnih urednika a ne oni koji otvaraju temu. —[[Suradnik:Mikola22|Mikola22]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mikola22|razgovor]])</small> 11:13, 26. prosinca 2022. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} {{ArhivKraj}} 4gwdg7s7bmwd3l8611m98v92zdifjgn 0 716077 7615393 7389845 2026-10-08T20:48:16Z IndexAccount 131684 7615393 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Igor Francetić | slika = IgorFrancetic.jpg | slika_širina = 180px | naslov = Francetić (2021.) | datum_rođenja = [[3. travnja]] [[1947.]] | mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[NR Hrvatska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[interna medicina]], [[farmakologija]] | radna_institucija = [[Medicinski fakultet u Zagrebu]], [[KBC Zagreb]] | alma_mater = [[Sveučilište u Zagrebu]]: [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinski]] | doktorski_mentor = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | fusnote = }} '''Igor Francetić''' ([[Zagreb]], [[3. travnja]] [[1947.]]) je hrvatski [[liječnik]] i sveučilišni [[profesor]], specijalist kliničke [[Farmakologija|farmakologije]] i [[interna medicina|interne medicine]], [[redoviti profesor]] [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskog fakulteta]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]]. == Životopis == Francetić je diplomirao 1971. godine na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu u Zagrebu]], gdje je [[Specijalnost (medicina)|specijalizirao]] kliničku [[Farmakologija|farmakologiju]] 1979., a [[interna medicina|internu medicinu]] 1981. godine. Zaposlen je na Medicinskom fakultetu i na Klinici za unutrašnje bolesti [[KBC Zagreb]]. Izabran je za [[docent]]a 1989. godine, 1990. za [[Izvanredni profesor|izvanrednoga profesora]], a od 2003. godine je [[redoviti profesor]] interne medicine te kliničke farmakologije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://zbl.lzmk.hr/?p=3396|title=Francetić, Igor|access-date=2024-02-06|website=lzmk.hr|publisher=Židovski biografski leksikon}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.cem.hr/igor-francetic/|title=Prof.dr.sc. Igor Francetić dr.med.|access-date=2024-02-06|website=cem.hr}}</ref> Godine 1987. jedan je od predsjednika Savezne komisije za lijekove. Također je bio predsjesnik potkomisije za dopinšku kontrolu [[Hrvatski olimpijski odbor|Hrvatskog olimpijskog odbora]], a od 2000. predsjednik Komisije za lijekove [[Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske|Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske]] i voditelj Nacionalnoga centra za praćenje nuspojava lijekova u Programu [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]]. Od 1997. – 2011. godine predsjednik je Društva za kliničku farmakologiju i terapiju [[Hrvatski liječnički zbor|Hrvatskoga liječničkog zbora]]. Gost je predavač na nekoliko Medicinskih fakulteta u zemlji i inozemstvu.<ref name=":0"/> Francetić je dugogodišnji član Vijeća [[Židovska općina Zagreb|Židovske općine Zagreb]], čiji je potpredsjednik od 1993.<ref name=":0"/> Objavio više od 200 stručnih i [[znanstveni rad|znanstvenih radova]]. Jedan je od urednika udžbenika ''Interna medicina'' (Zagreb, 1991). Glavni je urednik 6. i 7. izdanja ''Farmakoterapijskog priručnika'' (Zagreb, 2010. i 2015). === Privatni život === Francetić je sin Nikole Francetića i liječnice Ruže rođ. Blau.<ref name=":0"/> Obitelj njegove majke je stradala u [[Koncentracijski logor Auschwitz|logoru Auschwitz]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/news/igor-francetic-mama-je-bila-hrabra-mlada-lijecnica-od-smrti-ju-je-spasilo-rodenje-mog-brata-923643|title=Igor Francetić: 'Mama je bila hrabra mlada liječnica, od smrti ju je spasilo rođenje mog brata'|date=2023-07-27|access-date=2024-02-06|website=24sata.hr|last=Mrvoš Pavić|first=Bojana}}</ref> Francetić je u braku s Divnom rođ. Kern. Otac je inženjera fizike Nikole Francetića (Zagreb, 1972.) i sociologinje i plesne pedagoginje Hane Francetić Brčić (Zagreb, 1975.). Ima šestero unuka.<ref name=":0"/> Izabran je za prvog [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]] 1997. godine. Na ovoj dužnosti zadržao se do 2000. godine.<ref>{{Citiranje časopisa|title=The Revival: The resurrection of the Grand Lodge of Croatia, 1992–1997|journal=235–20–15: Grand Lodge of Croatia|last=Horvat|first=Radovan|date=2012|url=|author-link=Radovan Horvat|language=en}}</ref> == Bibliografija == * ''Osnove kliničke farmakologije'', Zagreb 2007. (suautor: Dinko Vitezić)<ref>{{Citiranje weba|url=https://verbum.hr/klinicka-farmakologija-6603|title=Igor Francetić, Dinko Vitezić - Klinička farmakologija|access-date=2024-02-06|website=verbum.hr|archive-date=24. prosinca 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20211224184104/https://verbum.hr/klinicka-farmakologija-6603|url-status=dead}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://www.croris.hr/osobe/profil/15973|Igor Francetić}} na CroRIS-u {{VLH}} {{GLAVNIRASPORED:Francetić, Igor}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski liječnici]] [[Kategorija:Članovi Velike lože Hrvatske]] [[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Masonski veliki majstori]] 5d8omw3t1o6f50d763ali9in6iqxim3 0 716092 7615419 7614795 2026-10-08T22:48:27Z ~2026-52526-32 373892 /* Pregled serije */ 7615419 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Kumovi | slika = Kumovi logo.jpg | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | format_serije = [[sapunica]]{{efn|Iako je počela kao [[telenovela]], serija je s vremenom i brojem epizoda prerasla format telenovele, te postala sapunica.}} | autor = [[Dea Matas]]<br>[[Nataša Buljan]] <small>(prvih 40 epizoda)</small> | razvoj = | redatelj = [[Darko Drinovac]]<br>[[Robert Orhel]]<br>[[Tomislav Rukavina (redatelj)|Tomislav Rukavina]]<br>[[Zoran Margetić]] | scenarist = [[Tomislav Hrpka]]<br>[[Milijan Ivezić]]<br>[[Vedrana Klepica]]<br>[[Nikola Šimić]] <small>(sezona 2)</small><br>[[Zrinka Pavlić]] <small>(sezona 2)</small><br>[[Daria Stilin]] <small>(sezona 1)</small><br>[[Irena Jakelić]] <small>(sezona 1)</small> | glazba = [[Tonči Huljić]] | uvodna_glazba = ''Ti budi ti'' – [[Marko Škugor]] i [[Madre Badessa]] | glumci = [[Momčilo Otašević]]<br>[[Ana Uršula Najev]]<br>[[Vladimir Tintor]]<br>[[Vedran Mlikota]]<br>[[Milan Štrljić]]<br>[[Olga Pakalović]]<br>[[Nika Barišić]]<br>[[Daria Lorenci|Daria Lorenci Flatz]]<br>[[Stojan Matavulj]]<br>[[Barbara Vicković]]<br>[[Radoslava Mrkšić]]<br>[[Mirna Mihelčić]]<br>[[Lovre Kondža]]<br>[[Lara Obad]]<br>[[Ratko Glavina]]<br>[[Ecija Ojdanić]]<br>[[Konstantin Haag]]<br>[[Petra Kraljev]]<br>[[Mijo Kevo]]<br>[[Đorđe Kukuljica]]<br>[[Domagoj Ivanković]] | pripovjedač = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_epizoda = 762+ <!-- Molimo pisati epizode prikazane do današnjeg dana --> | broj_sezona = 7 | producent = [[Sanja Tucman]]<br>[[Josip Žuvan]] <small>(kreativni)</small> | izvršni_producent = [[Boris Pavelić]] | urednik = [[Jelena Gotovac]] | lokacija = [[Vrlika]] i okolica<br>[[Novi Zagreb]]<br>[[Zagreb]]<br>[[Sinj]]<br>[[Split]]<br>[[Bosna i Hercegovina]]<br>[[Ljubljana]] | trajanje_epizode = 45 – 50 minuta | tv_kuća = [[Nova TV]] | ostale_kuće = {{Z|SRB}} [[Nova S]]<br>{{Z|SLO}} [[POP TV]]<br>{{Z|BIH}} [[Nova BH]]<br>{{Z|MAK}} [[TV Alfa]] | početak_serije = {{premijera|7|2|2022|l}} | kraj_serije = | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi | imdb_id = 16636212 }} '''''Kumovi''''' je [[hrvatska]] [[sapunica]] koja se prikazuje na [[Nova TV|Novoj TV]] od [[7. veljače]] [[2022.]] u večernjem terminu.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-12-24|title=Nova TV snima "Kumove"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220515194958/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|archive-date=2022-05-15|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje weba|date=2022-01-28|title=Nova uzbudljiva dramska serija ''Kumovi'' od 7. veljače na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220128130102/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|archive-date=2022-01-28|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> Tijekom prikazivanja, serija je postigla visoku gledanost u Hrvatskoj,<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-06|title=Nova TV: 'Kumovi' su bili najpopularnija serija u Hrvatskoj u protekloj godini|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240106125318/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|archive-date=2024-01-06|access-date=2024-05-04|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2022-09-20|title="MasterChef" i "Kumovi" najgledaniji zabavni sadržaji na svim televizijama|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002165638/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|archive-date=2022-10-02|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> i u nekim susjednim zemljama.<ref name=":4" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref name=":8" /> Snimanje treće sezona završeno je [[25. studenoga]] [[2023.]], nakon čega je Nova TV objavila kako se serija privodi kraju, s ukupno 423 epizode.<ref name=":423 ep.">{{Citiranje weba|date=27. studenoga 2023.|title=Rastaju se Kumovi – pala zadnja klapa serije, glumci izrazito emotivni!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231127232056/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|archive-date=27. studenoga 2023.|access-date=27. studenoga 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Međutim, u veljači [[2024.]] odlučeno je da će se serija ipak obnoviti za četvrtu sezonu. Snimanja je započelo krajem veljače,<ref name=":10">{{Citiranje weba|date=2024-03-01|title=Nova TV najavila da prestaje snimati ‘Kumove‘, a onda se dogodio potpuni preokret: Šokirali su se i glumci...|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240302235158/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|archive-date=2024-03-02|access-date=2024-03-18|website=[[Jutarnji list]]}}</ref> dok je prikazivanje započelo [[30. travnja]] [[2024.]]<ref name=":5">{{Citiranje weba|date=2024-04-30|title=Kumovi, 30. travnja|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501194740/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|archive-date=2024-05-01|access-date=2024-05-01|website=[[Nova TV]]}}</ref> Na dodjeli nagrada časopisa [[Story (časopis)|''Story'']], [[5. lipnja]] 2024., serija je osvojila nagradu publike za najbolju televizijsku seriju.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-05|title=Ovo je najbolja hrvatska serija: 'Nitko od nas nije očekivao ovakav uspjeh'|url=https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240605143703/https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|archive-date=2024-06-05|access-date=2024-06-05|website=story.hr|language=hr}}</ref> Dana [[7. studenoga]] [[2024.]] emitirana je jubilarka, 500. epizoda, dok je [[23. travnja]] [[2026.]] serija dosegla svoju 700. epizodu. Serija je obnovljena i za šestu sezonu koja se snima od studenoga 2025.<ref name=":11">{{Citiranje weba|title=Fenomen! Glumačka ekipa iz Kumova postala je poput velike obitelji|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/poput-velike-obitelji-glumacka-ekipa-iz-kumova-o-odnosima-ljubavi-i-prijateljstvu---935919.html|access-date=2025-11-08|website=Showbuzz|language=hr}}</ref><ref name=":snimanje.S6">{{Citiranje weba|date=2025-11-13|title=Hit serija Nove TV krenula sa snimanjem novih nastavaka|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20251114185815/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|archive-date=14. studenoga 2025.|access-date=2025-11-14|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> ''Kumovi'' je druga najduža hrvatska serija po broju epizoda, poslije ''[[Zabranjena ljubav|Zabranjene ljubavi]]''.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-11-28|title=Ovo su najdugovječnije domaće serije: Jedna od njih emitirala se kroz više od 800 epizoda...|url=https://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231128092504/http://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|archive-date=2023-11-28|access-date=2024-03-18|website=24sata}}</ref> == Radnja == [[Obitelj]] i [[ljubav]] glavne su radnje serije koja se odvija u izmišljenom mjestu Zaglave. [[Cesta]] koja ide prema zabačenome kraju dijeli Zaglave na dva suprotstavljena tabora: s jedne je strane [[obitelj]] Macan, novopečeni bogataši i [[gastarbeiter]]i, a s druge je strane obitelj Akrap, vlastodršci i starosjedioci, dok je u sredini obitelj Gotovac, [[kriminal]]ci iz [[velegrad]]a. Sve tri obitelji povezane su [[kum (obitelj)|kumstvom]] i interesom. Sukobit će se u utrci za [[novac|novcem]] i odlučivati o sudbini mjesta. Boreći se za svoje snove, i za život, stavljat će na kocku ono najvrijednije što imaju. Kad kumovi saznaju da su i braća, njihovo neprijateljstvo još se više rasplamsa, tad počinje natjecanje za očevu ostavštinu. Tijekom nadolazećih sezona dolaze i novi obrati koji mijenjaju tijek i radnju serije. == Pregled serije == [[Nova TV]] započela je emitiranje serije [[7. veljače]] [[2022.]]<ref name=":3" /> Nakon 96 epizoda, [[21. lipnja]] [[2022.]] emitiranje prve sezone privremeno je prekinuto zbog ljetne stanke, tijekom koje su snimani preostali nastavci.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=17. lipnja 2022.|title=Prije ljetne pauze ne propustite posljednju epizodu "Kumova", najgledanije serije ove godine!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220623054144/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|archive-date=2022-06-23|access-date=21 lipnja 2022.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Emitiranje je nastavljeno [[29. kolovoza]],<ref>{{Citiranje weba|date=26. kolovoza 2022.|title=Ne propustite povratak "Kumova" – ovog ponedjeljka od 20.15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924182527/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|archive-date=24. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> a posljednja epizoda prve sezone prikazana je [[16. prosinca]] [[2022.]]<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=16. prosinca 2022.|title=Je li ovo početak njihovog novog i boljeg života?|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221216172711/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|archive-date=16. prosinca 2022.|access-date=16. prosinca 2022.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Druga sezona počela se prikazivati [[6. veljače]] [[2023.]]<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=31. siječnja 2023.|title=Ne propustite novu sezonu serije ''Kumovi'' od 6.veljače na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230131230215/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|archive-date=1. veljače 2023.|access-date=1. veljače 2023.|website=Nova TV}}</ref> Emitiranje je privremeno obustavljeno [[26. svibnja]] 2023., nakon prikazivanje dvostruke epizode (77. i 78.) zbog ljetne stanke,<ref>{{Citiranje weba|date=26. svibnja 2023.|title=Večeras finale sezone hit serije "Kumovi"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230528141534/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|archive-date=28. svibnja 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> a nastavljeno je [[4. rujna]] 2023..<ref>{{Citiranje weba|date=31. kolovoza 2023.|title=Kumovi: Uzbudljivo okupljanje na setu serije 'Kumovi' – glumci najavili novu sezonu od 4. rujna na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230902140030/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|archive-date=2. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Posljednja epizoda druge sezone prikazana je [[28. prosinca]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=28. prosinca 2023.|title=Večeras ne propustite finale sezone hit serije "Kumovi" - uskoro stiže i nova sezona na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231228145231/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|archive-date=28. prosinca 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Treća sezona počela je s prikazivanjem [[15. siječnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-09|title=Od ponedjeljka, 15. siječnja nova sezona omiljenih Kumova na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240109220806/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|archive-date=2024-01-09|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> Od [[18. ožujka]] prikazivane su po dvije epizode dnevno. Završna epizoda treće sezone prikazana je [[29. travnja]] 2024. Serija je obnovljena za četvrtu sezonu u [[Veljača|veljači]] 2024.,<ref name=":10" /> a emitiranje je započelo [[30. travnja]] 2024.<ref name=":5" /> Od [[27. svibnja]] ponovno se prikazivala po jedna epizoda dnevno. Ljetna stanka počela je [[31. svibnja]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-03|title=Kumovi na pauzi|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240603130646/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|archive-date=2024-06-03|access-date=2024-06-03|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> i trajala do [[2. rujna]], kada je nastavljen ostatak sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-08-22|title=Novi nastavci popularne serije "Kumovi"od ponedjeljka 2. rujna u 20:15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-novi-nastavci-popularne-serije-kumovi-od-ponedjeljka-2-rujna-u-20-15-na-novoj-tv---865055.html|url-status=live|access-date=2024-08-24|website=[[Nova TV]]}}</ref> Tijekom prvog tjeedna jesenskog emitiranja prikazivane su po dvije epizode dnevno. Finale četvrte sezone prikazano je [[11. studenoga]] 2024. Serija je obnovljena i za petu sezonu.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-07|title=Ove jeseni će se biti teško odlučiti koju lošu domaću TV seriju gledati |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ove-jeseni-ce-se-biti-tesko-odluciti-koju-losu-domacu-tv-seriju-gledati/2596555.aspx|url-status=live|access-date=2024-09-07|website=index.hr|language=hr}}</ref> Snimanje je započelo u listopadu 2024., što je potvrdio i glumac [[Vedran Mlikota]] za magazin "''Ekran''" [[Večernji list|Večernjeg lista]].<ref name=":peta sezona najava">{{Citiranje knjige|last=Volarić|first=Toni|url=http://archive.org/details/ekran-24-5-2024-vedran-mlikota-zivotna-prica|title=Ekran broj 2052 (24. 5. 2024.) – Vedran Mlikota – Životna priča|date=2024-05-24|publisher=[[Večernji list]]|pages=8–13}}</ref><ref name=":peta sezona snimanje">{{Citiranje weba|date=2024-10-08|title=Zvijezde Kumova slave početak snimanja još jedne sezone obožavane serije: "Nazdravljamo...''|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/ecija-ojdanic-nazdravila-s-kolegama-uoci-pocetka-snimanja-pete-sezone-kumova---872935.html|url-status=live|access-date=2024-10-08|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}</ref> Emitiranje je počelo [[12. studenoga]] 2024., odmah nakon završetka četvrte sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-10-31|title=NOVA TV • utorak, 12. studenoga 2024. • TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&kanal=nova|url-status=dead|access-date=2024-10-31|website=tvprofil.com|language=hr-HR|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&kanal=nova}}</ref> Zimska stanka trajala je od [[13. prosinca]] [[2024.]] do [[2. veljače]] [[2025.]] Epizoda 78. planirana za emitiranje [[8. svibnja]] 2025. nije bila prikazana na televiziji zbog posebne emisije povodom izbora novog [[Papa|pape]]. Iako nije emitirana u redovnom terminu, epizoda je objavljena na platformi [[Nova Plus]], a televizijsko emitiranje održano je [[12. svibnja]] 2025. Ljetna stanka trajala je od [[13. svibnja]] do [[31. kolovoza]] [[2025.]],<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-02|title="Kumovi" još idući tjedan na Novoj TV, novi nastavci stižu na jesen|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250507132823/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|archive-date=2025-05-07|access-date=2025-05-07|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> a nastavak sezone od [[1. rujna]] iste godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-08-26|title=„Kumovi“ se vraćaju 1. rujna u 20:15 s novim zapletima i dobrim starim humorom|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-se-vracaju-1-rujna-u-20-15-s-novim-zapletima-i-dobrim-starim-humorom---931068.html|url-status=live|access-date=2025-08-26|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> Kraj sezone je bio [[10. prosinca]]. Iako je peta sezona trebala biti posljednja, šesta sezona je najavljena u rujnu 2025. od strane glumca [[Lovre Kondža|Lovre Kondže]],<ref name=":11" /> a snimanje je započelo u studenome iste godine.<ref name=":snimanje.S6" /> Prikazivanje je počelo [[11. prosinca]] 2025., odmah nakon završetka pete sezone, a dan poslije, 12. prosinca je krenula zimska stanka koja je trajala do [[31. siječnja]] [[2026.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2026-01-28|title=Omiljeni ''Kumovi'' od nedjelje, 1. veljače ponovno na malim ekranima!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/omiljeni-kumovi-od-nedjelje-2-veljace-ponovno-na-malim-ekranima---959996.html|url-status=live|access-date=2026-01-28|website=[[Nova TV (Hrvatska)]]|language=hr}}</ref> Ljetna stanka počinje [[9. lipnja]] 2026. a traje do [[5. rujna]],<ref>{{Citiranje weba|date=2026-06-08|title="Kumovi" odlaze na ljetnu pauzu!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-kumovi-odlaze-na-ljetnu-pauzu---984580.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260608184425/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-kumovi-odlaze-na-ljetnu-pauzu---984580.html|archive-date=2026-06-08|access-date=2026-06-08|website=[[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]|language=hr}}</ref> a nastavak preostalih epizoda sezone od [[6. rujna]] iste godine.<ref>{{Citiranje weba|title=''Kumovi'' se vraćaju ove nedjelje, 6. rujna na Novu TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-se-vracaju-ove-nedjelje-6-rujna-na-novu-tv---998954.html|access-date=2026-09-05|website=Nova TV|language=hr}}</ref> Sedma sezona počela je s prikazivanjem [[22. rujna]] 2026.<ref>{{Citiranje weba|title=Stiže sedma sezona serije Kumovi: Evo što slijedi|url=https://www.ikre.online/stize-sedma-sezona-serije-kumovi-evo-sto-slijedi/|access-date=2026-09-23|website=ikre online|language=en-US}}</ref> {{Pregled serije | infoA = Ljetna stanka | boja1 = #B30E1C | epizode1 = 171 | premijera1 = {{premijera|7|2|2022|l}} | finale1 = {{finale|16|12|2022|l}} | infoA1 = {{nowrap|''[[22. lipnja]] – [[28. kolovoza]] [[2022.]]''}} | boja2 = #003C92 | epizode2 = 161 | premijera2 = {{premijera|6|2|2023|l}} | finale2 = {{finale|28|12|2023|l}} | infoA2 = {{nowrap|''[[27. svibnja]] – [[3. rujna]] [[2023.]]''}} | boja3 = #62C42F | epizode3 = 90 | premijera3 = {{premijera|15|1|2024|l}} | finale3 = {{finale|29|4|2024|l}} | infoA3 = {{nowrap|''Nema, nastavlja se na 4. sezonu''}} | boja4 = #FFFF00 | epizode4 = 80 | premijera4 = {{premijera|30|4|2024|l}} | finale4 = {{finale|11|11|2024|l}} | infoA4 = {{nowrap|''[[31. svibnja]] [[2024.]] – [[2. rujna]] [[2024.]]''}} | boja5 = #800080 | epizode5 = 140 | premijera5 = {{premijera|12|11|2024|l}} | finale5 = {{finale|10|12|2025|l}} | infoA5 = {{nowrap|''[[13. svibnja]] [[2025.]] – [[31. kolovoza]] [[2025.]]''}} | boja6 = #FF8C00 | epizode6 = 110 | premijera6 = {{premijera|11|12|2025|l}} | finale6 = {{finale|21|9|2026|l}} | infoA6 = {{nowrap|''[[9. lipnja]] [[2026.]] – [[5. rujna]] [[2026.]]''}} | boja7 = #00A6A6 | epizode7 = 154 | premijera7 = {{premijera|22|9|2026|l}} | finale7 = {{TBA}} | infoA7 = – }} ==Glumačka postava == ===Glavne uloge=== {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> !<small>Sezona 6</small> |- | <small>[[Momčilo Otašević]]</small> ! <small>Janko Gotovac</small> | <small>Glavni muški lik, suvlasnik hotela Macan, Aljošin i Vesnin sin, Larin brat, Lucin suprug i otac malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ana Uršula Najev]]</small> ! <small>Lucija Akrap Gotovac ''Luce''</small> | <small>Glavni ženski lik, liječnica u lokalnoj ordinaciji, Zvonina i Anđelina kći, Martinova sestra, Jankova supruga i majka malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Vladimir Tintor]]</small> ! <small>Aljoša Gotovac</small> | <small>Suvlasnik hotela Macan, bivši financijski savjetnik, Vesnin suprug, Larin i Jankov otac, Stipanov izvanbračni sin, Vinkov i Šimin polubrat, djed malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Olga Pakalović]]</small> ! <small>Vesna Gotovac</small> | <small>Aljošina supruga, Jankova i Larina majka, baka malog Andrije, šefica kuhinje u hotelu Macan</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Daria Lorenci Flatz]]</small> ! <small>Jadranka Macan</small> | <small>Vinkova supruga, Matijina i Perina majka, Cvitina baka, gastarbajterica porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]]</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Vedran Mlikota]]</small> ! <small>Vinko Macan</small> | <small>Suvlasnik hotela Macan, Stipanov sin, Aljošin i Šimin polubrat, Jadrankin suprug, otac Zlatana, Matije i Pere, djed Cvite, Stipe, Mile i Arije, bivši vlasnik benzinske postaje ''Macan Benz''</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Nika Barišić]]</small> ! <small>Lara Cukela<br><small>(''djev. Gotovac)''</small></small> | <small>Aljošina i Vesnina kći, Jankova sestra, Tomijeva supruga, po zanimanju dizajnerica, tetka malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Stojan Matavulj]]</small> ! <small>Zvonimir Akrap ''Zvone''</small> | <small>Bivši načelnik općine Zaglave, Anđelin suprug, Lucin i Martinov otac, djed Cvite i malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Barbara Vicković]]</small> ! <small>Anđela Akrap</small> | <small>Zvonina supruga, Lucina i Martinova majka, baka Cvite i malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Radoslava Mrkšić]]</small> ! <small>Ivka Macan</small> | <small>Stipanova starija sestra i desna ruka, Stanislavova polusestra, Vinkova, Aljošina i Šimina teta, Andrijina djevojka iz mladih dana</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Mirna Mihelčić]]</small> ! <small>Matija Macan</small> | <small>Vinkova i Jadrankina starija kćer, Perina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina majka, Martinova zaručnica, bivša načelnica općine Zaglave</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Lovre Kondža]]</small> ! <small>Martin Akrap</small> | <small>Bivši načelnik općine Zaglave, lokalni zabavljač i uposlenik turističke zajednice, Lucin brat, Zvonin i Anđelin sin, Matijin zaručnik, Cvitin otac</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Petra Kraljev]]</small> ! <small>Milica Skelin<br><small>''(djev. Crljen)''</small></small> | <small>Direktorica turističke zajednice, bivša tajnica u općini i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Vedranina sestra i Markova supruga</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Mijo Kevo]]</small> ! <small>Marko Skelin ''Šank''</small> | <small>Vlasnik zgrade općine, bivši referent u općini i bivši v.d. načelnik općine Zaglave, Zvonina desna ruka i Miličin suprug, Goranov otac</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ecija Ojdanić]]</small> ! <small>Mirjana Bogdan</small> | <small>Zlatanova majka, vlasnica gostione ''Kod Bogdana'', bivša Aljošina cura iz mladih dana, Vinkova bivša simpatija, baka Stipe i blizanki Mile i Arije</small> ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Žarko Radić]]</small> ! <small>Stanislav Cukela ''Stanley''</small> | <small>Bivši župan [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]], bivši načelnik općine Zaglave, umirovljenik koji se vratio iz Kanade u Zaglave, Tomislavov otac, Ivkin i Stipanov polubrat, Vinkov, Aljošin i Šimin stric</small> ! colspan="2" | ! colspan="4" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Matija Prskalo]]</small> ! <small>Spomenka Crljen</small> | <small>Miličina i Vedranina majka, baka Stipe i blizanki Mile i Arije, povratnica iz [[Njemačka|Njemačke]] u Zaglave</small> ! colspan="3" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Zdravko Vukelić]]</small> ! <small>Božo Zovko ''Braco''</small> | <small>Poduzetnik, sin bivšeg župana Jadranka, Hrvojkin suprug</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Andrija Tomić]]</small> ! <small>Goran Aviani</small> | <small>Novi policajac u Zaglavama, Karmelin i Markov izvanbračni sin</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Lejla Hakalović]]</small> ! <small>Iva Grabovac</small> | <small></small> ! colspan="5" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Hrvoje Barišić]]</small> ! <small>Nediljko Grabovac</small><ref>[https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/novo-pojacanje-u-omiljenoj-seriji-nove-tv---972496.html]</ref> | <small></small> ! colspan="5" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |} ====Seriju su napustili==== {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> !<small>Sezona 6</small> |- | <small>[[Milan Štrljić]]</small> ! <small>Stipan Macan † </small> | <small>Vinkov, Aljošin i Šimin otac, Ivkin brat, Stanislavov polubrat, Jankov, Larin, Matijin, Perin i Zlatanov djed, bogati starosjedilac mjesta</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Lara Obad]]</small> ! rowspan="2" | <small>Pere Macan</small> | rowspan="2" | <small>Vinkova i Jadrankina mlađa kći, Matijina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina tetka koja se vratila sa studiranja iz Amerike</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Tea Ljubešić]]</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ratko Glavina]]</small> ! <small>Andrija Akrap ''Dida'' †</small> | <small>Zvonin senilni otac, Martinov i Lucin djed, Anđelin svekar, Cvitin i Andrijin pradjed, Ivkin momak iz mladih dana</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Stjepan Perić]]</small> ! <small>Vice Vuletić</small> | <small>Povjerenik grada Sinja, Šimin bivši dečko</small> ! colspan="3" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Linda Begonja]]</small> ! <small>Jasenka Runje</small> | <small>Glavna negativka četvrte sezone, bivša gradonačelnica grada Sinja, Vinkova bivša djevojka iz mladosti</small> ! colspan="3" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Konstantin Haag]]</small> ! <small>Zlatan Bogdan</small> | <small>Mirjanin i Vinkov izvanbračni sin, Matijin i Perin polubrat, seoski klesar, Lucin bivši dečko, Vedranin suprug, otac Stipe i blizanki Mile i Arije</small> ! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! |- | <small>[[Jagoda Kumrić|Jagoda Kumrić Haag]]</small> ! <small>Vedrana Bogdan<br><small>''(djev. Crljen)''</small></small> | <small>Miličina sestra, Zlatanova supruga, majka Stipe i blizanki Mile i Arije, bivša svjetska putnica</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! |- | <small>[[Domagoj Ivanković]]</small> ! <small>Josip Kvasina</small> | <small>Bivši zaposlenik u Vinkovoj benzinskoj postaji ''Macan Benz'', Stipanov najodaniji suradnik, Martinov najbolji prijatelj, odselio se u [[Irska|Irsku]], a kasnije u [[Norveška|Norvešku]]</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Marina Redžepović]]</small> ! <small>Šima Mamić Macan</small> | <small>Bivša načelnica općine Zaglave, bivša državna revizorica, Stipanova i Kajina izvanbračna kći, Vinkova i Aljošina polusestra</small> ! ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Fabijan Pavao Medvešek]]</small> ! <small>Tomislav Cukela ''Tommy''</small> | <small>Stanislavov sin, po zanimanju fotograf, došao u Zaglave s ocem Stanislavom, Larin suprug, tetak malog Andrije</small> ! colspan="2" | ! colspan="4" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |} === Sporedne uloge === {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> |- | <small>[[Boris Svrtan]]</small> ! <small>Vlado Herceg †</small> | <small>Glavni negativac prve dvije sezone, bivši ministar u Vladi, Valentinin otac i Daničin brat</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Mladen Vulić]]</small> ! <small>Jure Soldo †</small> | <small>Negativac, vlasnik restorana ''Kod Solde'' i Mikulin otac</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Đorđe Kukuljica]]</small> ! <small>Mate Šušnjara †</small> | <small>Odvjetnik, obiteljski prijatelj Macana i kum Vinku</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Velimir Čokljat]]</small> ! <small>svećenik</small> | <small>Svećenik u Zaglavama</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Dražen Mikulić]]</small> ! <small>Darko Jurić</small> | <small>Glavni policijski inspektor u Zaglavama</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Mirko Ilibašić]]</small> ! <small>Jure Nimac</small> | <small>Policijski inspektor u Sinju, bivši policajac u Zaglavama</small> ! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Toni Malenica]]</small> ! <small>Petar</small> | <small>Bivši poštar u Zaglavama, premješten u [[Zadvarje]]</small> ! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Šime Zanze]]</small> ! <small>Frane Peruša</small> | <small>Mještanin Zaglava</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Irena Matas]]</small> ! <small>Zdenka</small> | <small>Prodavačica na pijaci</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Ante Krstulović]]</small> ! <small>Ante</small> | <small>Prodavač na ''pijaci'', Sandrin muž i Tonijev otac</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Iva Kraljević]]</small> ! <small>Sandra</small> | <small>Antina žena i Tonijeva majka, krojačica</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Vlasta Ramljak]]</small> ! <small>Danica Macan<br><small>''(djev. Herceg, bivš. Turudić)''</small></small> | <small>Sestra bivšeg ministra Hercega i Valentinina teta, bivša pravnica, posljednja Stipanova žena</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Tena Nemet Brankov]]</small> ! <small>Valentina Anđelini<br><small>''(djev. Herceg)''</small></small> | <small>Bivša Jankova supruga , kći ministra Hercega i Daničina nećakinja</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Anica Kontić]]</small> ! <small>Katarina Bulj ''Kate''</small> | <small>Stanislavova asistentica u županiji, ranije radila kao konobarica u kafiću ''Kod Bogdana'', kao kućna pomoćnica kod Stanislava i kao kućna pomoćnica kod Macana i Gotovaca</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Asja Jovanović]]</small> ! <small>Lidija Gabrijela Skelin ''Stana'' †</small> | <small>Markova majka, nastarija mještanka Zaglava prije smrti</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Ivan Čuić]]</small> ! <small>Nenad Derdić ''Neno''</small> | <small>Šimin bivši dečko</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Mirela Brekalo]]</small> ! <small>Kaja Mamić †</small> | <small>Šimina majka, Stipanova nekadašnja ljubavnica</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Nives Celzijus]]</small> ! <small>Iris</small> | <small>Negativka, žena koja se pretvarala da je Zvonina ljubavnica i time ucjenjivala Zvonu</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Davor Sabo]]</small> ! <small>Elvis</small> | <small>Vedranin prijatelj iz [[BiH]] i bivši suprug, oženio se Vedranom kako bi dobio [[hrvatsko državljanstvo]]</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]</small> ! <small>Alen Lončarić</small> | <small>Negativac, pomoćnik ministra zdravstva, pokušao zavesti Lucu</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Alen Šalinović]]</small> ! <small>Vedran Kuzmanić ''Kuzma''</small> | <small>Negativac, kriminalac, vlasnik gostione ''Kod Klepe'', stari poznanik Vinka i Aljoše, Šimin bivši ljubavnik</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Nataša Janjić|Nataša Janjić Medančić]]</small> ! <small>Fani</small> | <small>Voditeljica banke u Sinju, Jankova bivša šefica</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Slavko Juraga]]</small> ! <small>Jadranko Zovko</small> | <small>Glavni negativac treće i šeste sezone, župan Splitsko-dalmatinske županije i član stranke HSDLZ</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Vladimir Posavec Tušek]]</small> ! <small>Oliver</small> | <small>Investitor i bivši Jankov šef</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Karmen Sunčana Lovrić]]</small> ! <small>Tonka</small> | <small>Zaposlenica hotela Macan, ranije radila u banci u Sinju i na benzinskoj pumpi ''Macan Benz''</small> ! colspan="2" | ! colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Mara Brkić]]</small> ! <small>Cvita Macan-Akrap</small><ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-15|title=Pet joj je godina tek, a već je glumačka zvijezda: Malena Mara osvaja ulogom u Kumovima!|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516014623/http://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|archive-date=2024-05-16|access-date=2024-05-17|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}</ref> | <small>Martinova i Matijina kćerka</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Bartol Jaker]]</small> ! <small>Stipe Bogdan</small> | <small>Zlatanov i Vedranin sin, brat Mile i Arije</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Duško Valentić]] †</small> ! <small>Vjekoslav Cukela</small> | <small>Stanislavov rođak, čovjek koji je došao na izmjeru</small> ! colspan="3" | !style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Anja Matković]]</small> ! <small>Marina Švarc</small> | <small>Liječnica u Zagrebu i Lucina prijateljica</small> ! colspan="3" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- |<small>[[Anica Kovačević]]</small> !<small>Hrvojka Runje</small> |<small>Bivša službenica grada Sinja i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Bracina bivša supruga, Jadrankova bivša nevjesta i Katina rođakinja</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- |<small>[[Franko Jakovčević]]</small> !<small>Frane Žaja</small> |<small>Novi liječnik u Zaglavama, Perina simpatija</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- |<small>[[Alin Antunović]]</small> !<small>Karmela Aviani</small> |<small>Goranova majka, Markova bivša djevojka</small> ! colspan="4" | ! colspan="1" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |} === Gostujuće uloge === * [[Krunoslav Belko]] kao Davor, ministrov vozač * [[Alen Liverić]] kao Damir, odvjetnik obitelj Gotovac * [[Romina Knežić]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Jure Jerolimov]] kao poštar Iko Perajica * [[Petar Pereža]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Šiško Horvat Majcan]] kao policajac Šime * [[Dražen Bratulić]] kao doktor * [[Dajana Čuljak]] kao Ivana, Lucina prijateljica, Lukina žena * [[Andrej Dojkić]] kao Luka, Jankov prijatelj, Ivanin muž * [[Gianna Kotroman]] kao mještanka Zaglava * [[Marko Petrić]] kao Roko, konobar u restoranu ''Kod Solde'' * [[Ivica Pucar]] kao inspektor Tonči * [[Anita Matić|Anita Matić Delić]] kao Marija, Jadrankina i Vinkova prijateljica, Matijina kuma * [[Slaven Knezović]] kao Veljko, Stipanov prijatelj, bosanski policajac * [[Rijad Gvozden]] kao bosanski policajac * [[Bojana Gregorić Vejzović]] kao Jagoda Krizmanić †, Aljošina i Vesnina prijateljica * [[Enes Vejzović]] kao Lovro Krizmanić †, Aljošin i Vesnin prijatelj * [[Mario Valentić]] kao Saša, fizioterapeut u toplicama * [[Dijana Vidušin]] kao liječnica * [[Dušan Gojić]] kao liječnik * [[Jadranka Elezović]] kao gospođa u toplicama * [[Ljiljana Bogojević]] kao Ruža, bivša kućna pomoćnica obitelji Gotovac * [[Zijad Gračić]] kao primarijus Filipović * [[Nikša Kušelj]] kao vidoviti Stojan/Sven Brdski, producent Avokado TV-a{{Efn|Glumac Nikša Kušelj igrao je dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni igrao je vidovnjaka Stojana, dok je u četvrtoj sezoni igrao Svena Brdskog, producenta koji je snimao Vesninu emisiju.}} * [[Ana Maras|Ana Maras Harmander]] kao Anica, Josipova bivša djevojka i konobarica u gostionici u [[Sinj]]u * [[Gorana Marin]] kao Nevenka Šušnjara, Matina bivša žena * [[Vinko Kraljević]] kao Miljenko, Jadrankin otac * [[Jasna Ornela Beri]] kao Jasminka †, Jadrankina majka * [[Armin Ćatić]] kao Ibro, Jadrankin stari prijatelj * [[Davor Jureško]] kao Stjepan Srića †, beskućnik, Daničin prijatelj * [[Filip Nola]] kao patolog * [[Robert Kurbaša]] kao Viktor, Aničin brat * [[Petar Burić]] kao Mikula Soldo, Soldin sin * [[Marija Miholjek]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Saša Kopljar]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Dora Fišter Toš|Dora Fišter]] kao sutkinja Tanja Jović * [[Krunoslav Klabučar]] kao inspektor Margetić u prvoj sezoni, u petoj sezoni se pojavljuje kao Zlatanov odvjetnik{{Efn|Glumac Krunoslav Klabučar igrao je također dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni inspektora Margetića, a u petoj sezoni Zlatanovog odvjetnika.}} * [[Sanja Marin]] kao psihijatrica * [[Antonija Stanišić]] kao sutkinja * [[Marko Makovičić|Marko Makovčić]] kao županijski državni odvjetnik * [[Dean Krivačić]] kao beskućnik * [[Goran Grgić]] kao Ilija Ivezović, sudac * [[Adrian Pezdirc]] kao Šimin pomoćnik * [[Hrvoje Klobučar]] kao Boris Kovačević, fotograf i paparazzo * [[Adnan Prohić]] kao policajac * [[Ranko Zidarić]] kao Zdravko Šarić, šef u revizorskom uredu i bivši Šimin šef * [[Mladen Čutura]] kao Miljenko Novaković, javni bilježnik * [[Lucija Alfier]] kao Vlatka, uposlenica na recepciji u hotelu Macan, bivša poštarica i konobarica u kafiću u [[Sinj]]u{{Efn|Lik koji je u seriji igrala Lucija Alfier, u početku se zvao Brankica, da bi poslije postala Vlatka.}} * [[Marijana Mikulić]] kao Vera Leško, inspektorica [[USKOK]]-a * [[Vedran Dakić]] kao Jakov Tresić * [[Katarina Šestić]] kao Melita Tresić * [[Iva Mihalić]] kao Bella (Nediljka), Zlatanova bivša djevojka, Kuzmina bivša žena * [[Vid Ćosić]] kao Mauro, Larin prijatelj, ekološki aktivist * [[Danijela Evđenić]] kao Pia, Larina prijateljica, ekološka aktivistica * [[Robert Ugrina]] kao mesar Jere * [[Mijo Pavelko]] kao Toma * [[Dunja Sepčić]] kao inspektorica * [[Iva Šimić Šakoronja]] kao Alenova supruga * [[Zvonimir Novosel]] kao Srećko Veselica * [[Magdalena Živaljić Tadić]] kao Amber * [[Lujo Kunčević]] kao Greg Glibota, glazbenik * [[Erna Rudnički]] kao Brigita * [[Sandra Lončarić]] kao Tereza Bujić, kiparica * [[Saša Buneta]] kao Radimir Pustinjak, turist * [[Ružica Maurus]] kao Tamara, recepcionarka * [[Draško Zidar]] kao Zdravko Đipalo ''Đip/Valentino'' * [[Tamara Šoletić]] kao Pavlica Đuzel, Magdalenina majka * [[Jasna Bilušić]] kao Emilija Pekčec, statičarka * [[Marin Stević]] kao Leonardo Tretinjak * [[Hrvoje Zalar]] kao Adalbert Kekić †, savjetnik u ministarstvu, Zvonin poznanik * [[Alan Katić]] kao Mirko, geodet * [[Nikola Baće]] kao Lovro, geodet * [[Tonka Mršić]] kao novinarka * [[Jelena Miholjević]] kao Nives Štulhofer ''(djev. Tabak)'', Zvonina rodica * [[Lucia Stefania Glavich Mandarić]] kao Marija Štulhofer, Nivesina kćer, Larina prijateljica * [[Luka Juričić]] kao Ante Nogalo, javni bilježnik na ostavinskoj raspravi dide Akrapa * [[Tomislav Šalov]] kao utjerivač dugova * [[Petar Baljak]] kao fotograf * [[Davor Svedružić]] kao Grgo Sanader, beskućnik * [[Ana Marija Bokor]] kao Aljošina i Vesnina bračna savjetnica * [[Ivana Boban|Ivana Boban Dragić]] kao Ana Lorenci, menadžerica [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]-a * [[Nebojša Borojević]] kao Miljenko Perdić, liječnik alternativne medicine * [[Gianna Kotroman]] kao medicinska sestra * [[Damir Šaban]] kao majstor na obnovi Stanine stare kuće * [[Gordan Miljanović]] kao Mihovil ''(Miho)'', konobar u Hotelu Macan, bivši konobar u restoranu ''Kod'' ''Klepe'' * [[Dražen Zečić]] kao Dražen Zečić * [[Pero Juričić]] kao Danko †, pacijent koji je bio u bolničkoj sobi s Vinkom * [[Mia Biondić]] kao Maja Košta, predstavnica RUI-ja * [[Vini Juričić]] kao Sara Beller, trenerica * [[Zlatan Zuhrić]] kao Ivica Golemac, Zvonin prijatelj i direktor Sinjskog vodovoda * [[Paško Vukasović]] kao Drago Golemac, Ivičin sin * [[Igor Kovač]] kao Kristijan Mađarević * [[Romina Tonković]] kao Aimee * [[Željko Königsknecht]] kao Helmut * [[Tomislav Čubelić]] kao Tiho * [[Barbara Nola]] kao Natalija Velkovska * [[Filip Radoš]] kao Ilija Šaran * [[Roni Lepej]] kao Mirkan, novi poštar u Zaglavama * [[Zlatko Ožbolt]] kao Jure Delaš, Lucin profesor * [[Dora Dimić Rakar]] kao glas umjetne inteligencije * [[Rijad Gvozden]] kao Sanjin Ljubić * [[Jasna Odorčić]] kao Vilma Hraščanec * [[Mia Anočić Valentić]] kao Veronika Hraščanec * [[Zoran Gogić]] kao Stjepan "Štef" Hraščanec * [[Mada Peršić]] kao Matijina odvjetnica * [[Marija Trkulja]] kao socialna radnica * [[Iva Visković Križan]] kao Sandra Patafta, psihijatrica * [[Ines Bojanić]] kao inspektorica Guč, državna inspektorica * [[Barbara Rocco]] kao sutkinja * [[Areta Ćurković]] kao Marija Žderić † * [[Csilla Barath Bastaić]] kao Saša Bilandžić Gelb * [[Dražen Čuček]] kao Vanja Gelb * [[Karla Brbić]] kao nova doktorica Dijana Nola == Vrijeme i mjesto radnje == [[Datoteka:Dinara near Polača5.jpg|mini|250px|Čest [[motiv]] u seriji pogled na zapadni dio [[Dinara|Dinare]].]] [[Datoteka:Utvrda Prozor.jpg|mini|250px|[[Prozor (tvrđava u Vrlici)|Utvrda Prozor]] iznad [[Vrlika|Vrlike]].]] Radnja serije odvija se u fiktivnom selu Zaglave, koje s pogledom na [[Vrličko polje]] i [[Dinara|Dinaru]] utjelovljuje gradić [[Vrlika]]. Manji dio mjesta, zaselaka i mjesno [[groblje]] koji se protežu istočno od [[Državna cesta D1|državne ceste D1]] nalaze se u [[Park prirode Dinara|Parku prirode Dinara]]. Iznad samoga naselja na nepristupačnoj stijeni stoji [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[Prozor (tvrđava u Vrlici)|utvrda Prozor]] koja dominira nad gradom i pogledom na širu okolicu. Glavni trg Zaglava utjelovljuje set sa snimanja serije [[Dar mar (televizijska serija)|''Dar mar'']] u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]]. Neke scene su snimane i u [[Sinj]]u, [[Split]]u i [[Zagreb]]u, a nekoliko scena snimljeno je i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] te u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Lokacije snimanja dobro su raspoređene tako da sve izgleda kao prava Dalmatinska zagora. == Glazba == [[Diskografska kuća]] [[Tonika Records]] 28. veljače 2022. na svom [[YouTube]] kanalu objavljuje [[videospot]] s cijelom pjesmom uvodne glazbe serije ''Ti budi ti'', koju pjeva [[Šibenik|šibenski]] [[tenor]] [[Marko Škugor]]. Pjesma je obrada instrumentske verzije ''Still Water'' koju je [[Tonči Huljić]] skladao, a potom [[Maksim Mrvica]] odsvirao 2002. godine. Napravljen je samo manji aranžmanski zahvat, s tekstom [[Vjekoslava Huljić|Vjekoslave Huljić]], te glazbeno uobličeno izvedbom [[glazbeni sastav|glazbenoga sastava]] [[Tonči Huljić & Madre Badessa band|Madre Badessa]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-01|title=Janko i Luce u videospotu naslovne pjesme hit serije „Kumovi“|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220301182125/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|archive-date=2022-03-01|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> == Međunarodna prikazivanja == {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Država !TV mreža !Sezona !Premijera !Finale |- | rowspan="8" |{{Z+X|SRB}} | rowspan="4" |[[Nova S]] !1. |[[7. lipnja]] [[2022.]]<ref>{{Citiranje weba|date=6. lipnja 2022.|title=Najpopularnija hrvatska TV drama „Kumovi“ sutra ekskluzivno kreće na TV Nova S|url=https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621000456/https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|archive-date=21. lipnja 2022.|access-date=21. lipnja 2022.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref> |[[2. ožujka]] [[2023.]] |- !2. |[[10. srpnja]] [[2023.]]<ref name=":4">{{Citiranje weba|date=7. srpnja 2023.|title=Drugu sezonu serije “Kumovi” ne propustite pogledati od 10. srpnja na TV Nova!|url=https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105602/https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=10. srpnja 2023.|title=Večeras počinje druga sezona "Kuma": Zapleti, drama i tajne - doznajemo što vas čeka u novim epizodama|url=https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105002/https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref> |[[29. veljače]] [[2024.]] |- !3. |[[4. lipnja]] [[2024.]] |[[7. studenog]] [[2024.]] |- !4. |[[3. siječnja]] [[2025.]] |{{TBA}} |- | colspan="4" style="background:darkgray"| |- | rowspan="3" |[[Nova Series]] !1. |[[24. ožujka]] [[2023.]] |[[13. rujna]] [[2023.]] |- !2. |[[14. rujna]] [[2023.]] |[[30. studenoga]] [[2023.]] (78. epizoda)<ref>{{Citiranje weba|date=2023.|title=Nova Series – četvrtak, 30. studenoga 2023. – TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&kanal=nova-series|url-status=dead|access-date=2024-03-18|website=tvprofil.com|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&kanal=nova-series}}</ref> |- !3. | colspan="2" {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="6" |{{Z+X|SLO}} | rowspan="6" |[[POP TV]]<br>[[Voyo]] !1. |[[19. prosinca]] [[2022.]]<ref name=":6">{{Citiranje weba|date=19. prosinca 2022.|title=Na POP TV prihaja priljubljena hrvaška serija Botri|url=https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221219182137/https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|archive-date=19. prosinca 2022.|access-date=21. svibnja 2023.|website=24ur.com}}</ref> |[[24. srpnja]] [[2023.]] |- !2. |[[26. srpnja]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=21. srpnja 2023.|title=Na Pop TV konec prve sezone serije Botri|url=https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230721160834/https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|archive-date=21. srpnja 2023.|access-date=28. srpnja 2023.|website=njena.svet24.si}}</ref> |[[15. ožujka]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-10|title=Koliko delov ima serija Botri? Konec serije Botri 2. sezona na POP TV marca 2024, saj prihaja Masterchef Slovenija 2024|trans-title=Koliko dijelova ima serija Kumovi? Kraj serije Kumovi 2. sezona na POP TV u ožujku 2024., jer dolazi Masterchef Slovenija 2024.|url=https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240315210754/https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|archive-date=2024-03-15|access-date=2024-03-15|website=uporabnastran.si|language=sl}}</ref> |- !3. | [[17. lipnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-30|title=Nova sezona serije Botri prihaja na POP TV|url=https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240530111637/https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|archive-date=2024-05-30|access-date=2024-05-30|website=zadovoljna.si|language=sl}}</ref> | [[9. siječnja]] [[2025.]]<ref name=":9">{{Citiranje weba|date=2024-12-20|title=Četrta sezona serije "Botri" kmalu na Pop TV!|trans-title=Četvrta sezona serije "Kumovi" uskoro na Pop TV!|url=https://www.infomiks.si/cetrta-sezona-serije-botri-kmalu-na-pop-tv/|url-status=live|access-date=2025-01-02|website=INFOMIKS|language=sl-SI}}</ref> |- !4. | [[10. siječnja]] [[2025.]]<ref name=":9" /> | [[1. kolovoza]] [[2025.]] |- !5. | [[4. kolovoza]] [[2025.]] | [[10. lipnja]] [[2026.]] |- !6. |[[11. lipnja]] [[2026.]] | {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="5" |{{Z+X|BIH}} | rowspan="5" |[[Nova BH]] !1. |[[27. veljače]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|date=2023-02-08|title=”Kumovi” – nova uzbudljiva dramska serija uskoro na Novoj BH|url=https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328111417/https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|archive-date=2023-03-28|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}</ref><ref name=":7">{{Citiranje weba|date=2023-02-21|title=Stižu "Kumovi", u ponedjeljak uveče ne prepustite premijeru – Nova BH|url=https://www.facebook.com/novabhtv/photos/a.2144331428912302/6337057389639664/|url-status=live|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}</ref> |[[23. listopada]] [[2023.]] |- !2. |[[24. listopada]] [[2023.]] |[[26. rujna]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-26|title=četvrtak, 26. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&kanal=nova-bh}}</ref> |- !3. | [[27. rujna]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-27|title=petak, 27. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&kanal=nova-bh}}</ref> | [[21. ožujka]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-21|title=petak, 21. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&kanal=nova-bh}}</ref> |- !4. | [[24. ožujka]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-24|title=ponedjeljak, 24. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&kanal=nova-bh}}</ref> | [[27. listopada]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-27|title=ponedjeljak, 27. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=27. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&kanal=nova-bh|url-status=dead}}</ref> |- !5. | [[28. listopada]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-28|title=utorak, 28. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=28. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&kanal=nova-bh|url-status=dead}}</ref> | {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="3" |{{Z+X|MAK}} | rowspan="3" |Alfa !1. |[[18. rujna]] [[2023.]]<ref name=":8">{{Citiranje weba|date=19. rujna 2023.|title=Алфа ја стартуваше најновата хрватска серија „Кумови“|trans-title=Alfa je lansirala najnoviju hrvatsku seriju "Kumovi"|url=https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019195018/https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|archive-date=19. listopada 2023.|access-date=19. listopada 2023.|website=tvpaket.com.mk|language=mk}}</ref> | {{TBA}} |- !2. | colspan="2" {{TBA}} |- !3. | colspan="2" {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- |} == Adaptacije == Serija je dobila adaptaciju u [[Mađarska|Mađarskoj]], na kanalu {{ill|RTL (Mađarska)|hu|RTL (Magyarország)}}, pod nazivom ''{{ill|Pokoli rokonok|hu|Pokoli rokonok}}'', a s emitiranjem počela je [[2. siječnja]] [[2025.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=21. lipnja 2024.|title= Dobó Katával jönnek a Pokoli rokonok az RTL-re|url=https://port.hu/cikk/tv/dobo-kataval-jonnek-a-pokoli-rokonok-az-rtl-re/article-102787|url-status=live|access-date=10. prosinca 2024. |website=www.port.hu}}</ref><ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=7. prosinca 2024. |title= Hamarosan indul az RTL új sorozata, a Pokoli rokonok|url=https://reklaminvazio.blog.hu/2024/12/07/hamarosan_indul_az_rtl_uj_sorozata_a_pokoli_rokonok|url-status=live |access-date=10. prosinca 2024. |website=reklaminvazio.blog.hu}}</ref><ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=17. prosinca 2024.|title= Poloki rokonok - Címlap|url=https://rtl.hu/pokolirokonok|access-date=17. prosinca 2024.|website=www.rtl.hu}}</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi|ime=Službena stranica serije ''Kumovi''}} [[Nova TV]] * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|Popis autora i suradnika 1. i 2. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV –{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230528102339/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|date=2023-05-28}} *{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240508200633/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s4-ep-1-80---845586.html |title=Popis autora i suradnika 4. sezone serije Kumovi |date=2024-05-08}} * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html|Popis autora i suradnika 5. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241121221121/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html |date=2024-11-21}} * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html|Popis autora i suradnika 6. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251211152842/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html |date=2025-12-12}} * [https://novaplus.dnevnik.hr/home?id=d843ff82-7bb7-47e3-9173-73810d912156 Arhiva epizoda] Nova Plus * {{imdb|id=16636212|naslov=Kumovi}} {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Hrvatske televizijske sapunice]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2022.]] 221hl8eu6zzqwwaqm4zjq9h9u9qfhgg 0 718519 7615413 7310930 2026-10-08T21:49:24Z Juan carlos perez rodriguez 258214 /* Pobjednici */ 7615413 wikitext text/x-wiki '''Prvenstvo [[Azerbajdžan]]a u [[šah]]u''' ([[azerski jezik|azerski]]: ''Azərbaycan Şahmat Çempionatı''), turnir je čiji pobjednik postaje prvak Azerbajdžana. Održava se u pravilu svake godine, ali uz česte iznimke, s čestim promjenama sustava natjecanja i kvalitetom turnira (ranije je često organizirano kao otvoreni turnir). Organizira ga [[Azerbajdžanski šahovski savez]]. == Pobjednici == {| style="margin: 1em auto 1em auto" | valign="top" | {| class="sortable wikitable" ! # !! Godina !! Grad !! Muški pobjednik |- | 48 || 1992 || [[Baku]] || {{sort|Raouf Gadjily}} |- | 49 || 1993 || [[Baku]] || {{sort|Rahim Gasimov}} |- | 50 || 1994 || [[Baku]] || {{sort|Raouf Gadjily}} |- | 51 ||1995 || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar>{{cite web|last=Scimia|first=Edward|title=Vugar Gashimov: About.com Guide|url=http://chess.about.com/od/famouschessplayers/p/Gashimov.htm|work=Chess.about.com|access-date=22 June 2013|language=en|archive-date=6. rujna 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150906215549/http://chess.about.com/od/famouschessplayers/p/Gashimov.htm|url-status=dead}}</ref> |- | 52 || 1996 || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar /> |- | 53 || 1997 || || |- | 54 || 1998 || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar /> |- | 55 || 1999 || [[Baku]] || {{sort|Rufat Bagirov}} |- | 56 || 2000 ||[[Baku]] || {{sort|Magomed Zulfugarli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_2000/4882 Prvenstvo Azerbajdžana 2000]</ref> |- | 57 || 2001 ||[[Baku]]|| {{sort|Shakhriyar Mammedyarov}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_2001/3023 Prvenstvo Azerbajdžana 2001]</ref> |- | 58 || 2002 || || |- | 59 || 2003 || || |- | 60 || 2004 || || |- | 61 || 2006 || [[Baku]] || [[Rauf Mamedov]] |- | 62 || 2007 || [[Baku]] || [[Elmir Guseinov]]<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=6822|title=Azerbaijan Championship|publisher=FIDE|access-date=12 February 2007|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208173013/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=6822|url-status=dead}}</ref> |- | 63 || 2008 || [[Baku]] || [[Rauf Mamedov]] |- | 64 || 2009 || [[Baku]] || [[Rashad Babaev]] <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/ch-AZE_2009/37934 Prvenstvo Azerbajdžana 2009]</ref> |- | 65 || 2010 || [[Baku]] || {{sort|Eltaj Safarli}} |- | 66 || 2011 || [[Baku]] || {{sort|Nidjat Mamedov}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57212|title=Azerbaijan Championship|publisher=FIDE|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208231852/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57212|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.news.az/articles/sports/30631|title=Azerbaijani chess champion declared|date=2011-02-01|publisher=News.az|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208065424/http://news.az/articles/sports/30631|url-status=dead}}</ref> |- | 67 || 2012 || [[Baku]] || [[Ulvi Bajarani]]<ref>{{cite web|title=Şahmat üzrə kişilər arasında Azərbaycan çempionatı (1 dəstə)|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/233-350ahmat-252zr601-ki351il601r-aras305nda-az601rbaycan-231empionat305-1-d601st601.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208055639/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/233-350ahmat-252zr601-ki351il601r-aras305nda-az601rbaycan-231empionat305-1-d601st601.html|url-status=dead}}</ref> |- | 68 || 2013 || [[Baku]] || [[Zaur Mammadov]]<ref>{{cite web|title=Стали известны призеры чемпионата Азербайджана по шахматам|url=http://www.1news.az/sport/chess/20130125093651135.html|work=1News.az|access-date=22 June 2013|language=ru}}</ref><ref>{{cite web|title=Azərbaycan çempionatı bitdi|url=http://www.milli.az/news/sport/165464.html|work=Milli.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=24 June 2013|archive-url=https://archive.is/20130624205106/http://www.milli.az/news/sport/165464.html|url-status=dead}}</ref> |- | 69 || 2014 || [[Baku]] || {{sort|Ulvi Bajarani}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=90374 Prvenstvo Azerbajdžana 2014]</ref> |- | 70 || 2015 || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/70th_ch-AZE_2015_2015/40891 Prvenstvo Azerbajdžana 2015]</ref> |- | 71 || 2016 || [[Baku]] || {{sort|Eltaj Safarli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/71st_ch-AZE_2016_2016/41454 Prvenstvo Azerbajdžana 2016]</ref> |- | 72 || 2017 || [[Baku]] || {{sort|Nijat Abasov}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/72nd_ch-AZE_2017_2017/41964 Prvenstvo Azerbajdžana 2017]</ref> |- | 73 || 2018 || [[Baku]] || {{sort|Abdulla Gadimbayli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/73rd_ch-AZE_2018_2018/42514 Prvenstvo Azerbajdžana 2018]</ref> |- | 74 || 2019 || [[Baku]] || {{sort|Mahammad Muradli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/74th_ch-AZE_2019_2019/43157 Prvenstvo Azerbajdžana 2019]</ref> |- | 75 || 2021 || [[Baku]] || {{sort|Vasif Durarbayli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/75th_ch-AZE_Final_2021_2021/44356 Prvenstvo Azerbajdžana 2021]</ref> |- | 76 || 2022 || [[Baku]] || {{sort|Mahammad Muradli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/76th_ch-AZE_Final_2022_2022/44847 Prvenstvo Azerbajdžana 2022]</ref> |} | valign="top" | {| class="sortable wikitable" ! Godina !! Grad !! Ženska pobjednica |- | 2001 || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}} |- | 2002 || || |- | 2003 || || |- | 2004 || || |- | 2005 || || |- | 2006 || || |- | 2007 || [[Baku]] || {{sort|Mehriban Shukurova}} |- | 2008 || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=12095|title=Champ of the Republic of Azerbaijan, women, 2008|publisher=FIDE|access-date=3 May 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208214317/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=12095|url-status=dead}}</ref> |- | 2009 || || |- | 2010 || || |- | 2011 || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57196|title=AZE Champ women-2011|publisher=FIDE|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=11. rujna 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140911002815/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57196|url-status=dead}}</ref> |- | 2012 || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}}<ref>{{cite web|title=Azerbaijan Championship (Women) 2012|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/118-azerbaijan-championship-women-2012.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|archive-date=8 December 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208072750/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/118-azerbaijan-championship-women-2012.html|url-status=dead|language=en}}</ref> |- | 2013 || [[Baku]] || [[Khayala Abdulla]]<ref>{{cite web|title=Qadınlar arasinda Azarbaycan cempionati|url=http://chess-results.com/tnr94140.aspx?art=4&lan=11&wi=821|work=Chess-results.com|access-date=22 June 2013|language=az}}</ref><ref>{{cite web|title=Qadınlar arasında Azərbaycan Çempionatı|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/267-qad305nlar-aras305nda-az601rbaycan-199empionat305.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=4. srpnja 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150704074501/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/267-qad305nlar-aras305nda-az601rbaycan-199empionat305.html|url-status=dead}}</ref> |} |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.azerichess.az/ Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050404132913/http://www.chess.az/ |date=4. travnja 2005. }} {{aze oznaka}} {{eng oznaka}} {{rus oznaka}} [[Kategorija:Šah u Azerbajdžanu]] [[Kategorija:Nacionalna šahovska natjecanja|Azerbajdžan]] [[Kategorija:Azerbajdžanska športska natjecanja]] hgp4eyh6358amuvt06vz7zryjzr6yez 7615421 7615413 2026-10-08T23:01:30Z Juan carlos perez rodriguez 258214 /* Pobjednici */ 7615421 wikitext text/x-wiki '''Prvenstvo [[Azerbajdžan]]a u [[šah]]u''' ([[azerski jezik|azerski]]: ''Azərbaycan Şahmat Çempionatı''), turnir je čiji pobjednik postaje prvak Azerbajdžana. Održava se u pravilu svake godine, ali uz česte iznimke, s čestim promjenama sustava natjecanja i kvalitetom turnira (ranije je često organizirano kao otvoreni turnir). Organizira ga [[Azerbajdžanski šahovski savez]]. == Pobjednici == {| style="margin: 1em auto 1em auto" | valign="top" | {| class="sortable wikitable" ! # !! Godina !! Grad !! Muški pobjednik |- | 48 || 1992 || [[Baku]] || {{sort|Raouf Gadjily}} |- | 49 || 1993 || [[Baku]] || {{sort|Rahim Gasimov}} |- | 50 || 1994 || [[Baku]] || {{sort|Raouf Gadjily}} |- | 51 ||1995 || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar>{{cite web|last=Scimia|first=Edward|title=Vugar Gashimov: About.com Guide|url=http://chess.about.com/od/famouschessplayers/p/Gashimov.htm|work=Chess.about.com|access-date=22 June 2013|language=en|archive-date=6. rujna 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150906215549/http://chess.about.com/od/famouschessplayers/p/Gashimov.htm|url-status=dead}}</ref> |- | 52 || 1996 || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar /> |- | 53 || 1997 || [[Baku]] || {{sort|Sarhan Guliev}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_1997/10614 Prvenstvo Azerbajdžana 1997]</ref> |- | 54 || 1998 || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar /> |- | 55 || 1999 || [[Baku]] || {{sort|Rufat Bagirov}} |- | 56 || 2000 ||[[Baku]] || {{sort|Magomed Zulfugarli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_2000/4882 Prvenstvo Azerbajdžana 2000]</ref> |- | 57 || 2001 ||[[Baku]]|| {{sort|Shakhriyar Mammedyarov}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_2001/3023 Prvenstvo Azerbajdžana 2001]</ref> |- | 58 || 2002 || [[Baku]] || {{sort|Shakhriyar Mammedyarov}} |- | 59 || 2003 || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=37290 Prvenstvo Azerbajdžana 2003]</ref> |- | 60 || 2004 || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=29772 Prvenstvo Azerbajdžana 2004]</ref> |- | 61 || 2006 || [[Baku]] || [[Rauf Mamedov]] |- | 62 || 2007 || [[Baku]] || [[Elmir Guseinov]]<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=6822|title=Azerbaijan Championship|publisher=FIDE|access-date=12 February 2007|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208173013/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=6822|url-status=dead}}</ref> |- | 63 || 2008 || [[Baku]] || [[Rauf Mamedov]] |- | 64 || 2009 || [[Baku]] || [[Rashad Babaev]] <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/ch-AZE_2009/37934 Prvenstvo Azerbajdžana 2009]</ref> |- | 65 || 2010 || [[Baku]] || {{sort|Eltaj Safarli}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=49177 Prvenstvo Azerbajdžana 2010]</ref> |- | 66 || 2011 || [[Baku]] || {{sort|Nidjat Mamedov}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57212|title=Azerbaijan Championship|publisher=FIDE|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208231852/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57212|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.news.az/articles/sports/30631|title=Azerbaijani chess champion declared|date=2011-02-01|publisher=News.az|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208065424/http://news.az/articles/sports/30631|url-status=dead}}</ref> |- | 67 || 2012 || [[Baku]] || [[Ulvi Bajarani]]<ref>{{cite web|title=Şahmat üzrə kişilər arasında Azərbaycan çempionatı (1 dəstə)|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/233-350ahmat-252zr601-ki351il601r-aras305nda-az601rbaycan-231empionat305-1-d601st601.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208055639/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/233-350ahmat-252zr601-ki351il601r-aras305nda-az601rbaycan-231empionat305-1-d601st601.html|url-status=dead}}</ref> |- | 68 || 2013 || [[Baku]] || [[Zaur Mammadov]]<ref>{{cite web|title=Стали известны призеры чемпионата Азербайджана по шахматам|url=http://www.1news.az/sport/chess/20130125093651135.html|work=1News.az|access-date=22 June 2013|language=ru}}</ref><ref>{{cite web|title=Azərbaycan çempionatı bitdi|url=http://www.milli.az/news/sport/165464.html|work=Milli.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=24 June 2013|archive-url=https://archive.is/20130624205106/http://www.milli.az/news/sport/165464.html|url-status=dead}}</ref> |- | 69 || 2014 || [[Baku]] || {{sort|Ulvi Bajarani}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=90374 Prvenstvo Azerbajdžana 2014]</ref> |- | 70 || 2015 || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/70th_ch-AZE_2015_2015/40891 Prvenstvo Azerbajdžana 2015]</ref> |- | 71 || 2016 || [[Baku]] || {{sort|Eltaj Safarli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/71st_ch-AZE_2016_2016/41454 Prvenstvo Azerbajdžana 2016]</ref> |- | 72 || 2017 || [[Baku]] || {{sort|Nijat Abasov}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/72nd_ch-AZE_2017_2017/41964 Prvenstvo Azerbajdžana 2017]</ref> |- | 73 || 2018 || [[Baku]] || {{sort|Abdulla Gadimbayli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/73rd_ch-AZE_2018_2018/42514 Prvenstvo Azerbajdžana 2018]</ref> |- | 74 || 2019 || [[Baku]] || {{sort|Mahammad Muradli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/74th_ch-AZE_2019_2019/43157 Prvenstvo Azerbajdžana 2019]</ref> |- | 75 || 2021 || [[Baku]] || {{sort|Vasif Durarbayli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/75th_ch-AZE_Final_2021_2021/44356 Prvenstvo Azerbajdžana 2021]</ref> |- | 76 || 2022 || [[Baku]] || {{sort|Mahammad Muradli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/76th_ch-AZE_Final_2022_2022/44847 Prvenstvo Azerbajdžana 2022]</ref> |} | valign="top" | {| class="sortable wikitable" ! Godina !! Grad !! Ženska pobjednica |- | 2001 || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}} |- | 2002 || || |- | 2003 || || |- | 2004 || || |- | 2005 || || |- | 2006 || || |- | 2007 || [[Baku]] || {{sort|Mehriban Shukurova}} |- | 2008 || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=12095|title=Champ of the Republic of Azerbaijan, women, 2008|publisher=FIDE|access-date=3 May 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208214317/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=12095|url-status=dead}}</ref> |- | 2009 || || |- | 2010 || || |- | 2011 || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57196|title=AZE Champ women-2011|publisher=FIDE|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=11. rujna 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140911002815/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57196|url-status=dead}}</ref> |- | 2012 || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}}<ref>{{cite web|title=Azerbaijan Championship (Women) 2012|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/118-azerbaijan-championship-women-2012.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|archive-date=8 December 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208072750/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/118-azerbaijan-championship-women-2012.html|url-status=dead|language=en}}</ref> |- | 2013 || [[Baku]] || [[Khayala Abdulla]]<ref>{{cite web|title=Qadınlar arasinda Azarbaycan cempionati|url=http://chess-results.com/tnr94140.aspx?art=4&lan=11&wi=821|work=Chess-results.com|access-date=22 June 2013|language=az}}</ref><ref>{{cite web|title=Qadınlar arasında Azərbaycan Çempionatı|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/267-qad305nlar-aras305nda-az601rbaycan-199empionat305.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=4. srpnja 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150704074501/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/267-qad305nlar-aras305nda-az601rbaycan-199empionat305.html|url-status=dead}}</ref> |} |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.azerichess.az/ Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050404132913/http://www.chess.az/ |date=4. travnja 2005. }} {{aze oznaka}} {{eng oznaka}} {{rus oznaka}} [[Kategorija:Šah u Azerbajdžanu]] [[Kategorija:Nacionalna šahovska natjecanja|Azerbajdžan]] [[Kategorija:Azerbajdžanska športska natjecanja]] nug20horftuzs14wg0ov1li7o3f1bzc 0 721136 7615434 7606401 2026-10-09T02:41:02Z Stephan1000000 219608 1386 7615434 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = | slika = International Pokémon logo.svg | natpis_pod_slikom = Logo | orig_naslov = | format_serije = [[anime]] | autor = Takeshi Shudō, Satoshi Tajiri, Ken Sugimori | razvoj = | redatelj = | scenarist = | glazba = Shinji Miyazaki <small>(1997.–2019.)</small><br>Yuki Hayashi <small>(2019.–danas)</small> | uvodna_glazba = | glumci = | pripovjedač = | država = {{Z+X|JAP}} | jezik = [[japanski]] | broj_epizoda = 1386 {{Z|JAP}}<ref name="Ep.JP.Fan" /><br>1312 {{Z|SAD}} | broj_sezona = 13 {{Z|JAP}}<br>27 {{Z|SAD}} | producent = | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 24 min. | tv_kuća = TXN | u_hrv = [[Nova TV]] <small>(2000.-2006.)/(2012./13.)</small><br>[[Mini TV]]<br>[[Netflix]] <small>(2021.-2022.)</small> | ostale_kuće = | početak_serije = 1. travnja 1997. | kraj_serije = | web_stranica = | imdb_id = 0168366 }} Pokémon, na japanskom '''Pocket Monsters''' (''ポケットモンスター Poketto Monsutā?''), je televizijska [[anime]] serija, temeljena na [[Pokémon|istoimenoj franšizi]] o videoigrama, koju od [[1997.]] emitira japanska televizija [[TV Tokyo]] i distribuira u 74 zemlje.<ref>{{Citiranje weba|date=12. listopada 2009.|title=Here Are Some Pokemon Stats|url=http://andriasang.com/comclp/pokemon_stats/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121224224549/http://andriasang.com/comclp/pokemon_stats/|archive-date=24. prosinca 2012.|access-date=14. travnja 2022.}}</ref> U [[Japan|Japanu]] anime se sastoji od osam serija, saga: ''Pocket Monsters'', ''Pocket Monsters Advanced Generation'', ''Pocket Monsters Diamond & Pearl'', ''Pocket Monsters Best Wishes!'', ''Pocket Monsters XY'', ''Pocket Monsters Sun & Moon'', ''Pocket Monsters (2019)'' i ''Pocket Monsters (2023).'' U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[Europa|Europi]] serija je naknadno podijeljena u dvadeset i šest sezona. U Hrvatskoj se serija emitirala na televiziji Nova TV u rasponu 2000. do 2013. s pauzama, emitirano je prvih šest sezona i četrnaesta sezona. Na Netflixu, 2021. godine pojavljuje se dvadeset i treća sezona sinkronizirana s istom glasovnom postavom koja je sinkronizirala za Novu TV. == Radnja == === Saga 1-7 === [[Ash Ketchum]] je dječak iz grada Paleta čiji je san postati najbolji [[Pokémon trener]] na svijetu. Na svoj deseti rođendan ide do profesora Oaka kako bi primio svojeg prvog Pokémona i [[pokédex]]. Međutim, kasno stiže u laboratorij znanstvenika, koji je već podijelio Pokémone ambicioznim trenerima, ali mu je ostao još jedan, [[Pikachu]]. Ash odlučuje započeti svoju avanturu s Pokémonom koji odbija ući u [[Poké lopte|Poké loptu]]. Pikachu se pokazuje kao tvrdoglavi Pokémon, a u pokušaju da uhvati druge Pokémona bez pribjegavanja njegovoj pomoći, Ash izaziva gnjev nekoliko [[Spearow|Spearowa]]. Kako bi se spasio od napada, trener krade [[Misty (Pokémon)|Mistyjev]] bicikl, koji je Pikachu greškom uništio. Iz tog razloga, vođa Dvorane grada Ceruleana pratit će Asha na njegovom putu do kraja Silver konferencije. Prva dvorana s kojom se Ash susreće je [[Brock (Pokémon)|Brockova]]. Nakon što ga je vidio kako se bori, vođa dvorane odlučuje slijediti mladog trenera kako bi ustrajao u želji da postane uzgajivač Pokémona. Slijedit će Asha sve dok, evolucija njegovog [[Happiny|Happinyja]], ga osvijesti da želi postati Pokémon doktor i vratiti se u Kanto regiju. Njih troje će stalno vrebati [[Jessie (Pokémon)|Jessie]], [[James (Pokémon)|James]] i njihov nerazdvojni [[Meowth]]. Cilj trojca [[Tim Raketa|Tim Rakete]] je oteti dječakovog Pikachua i dostaviti ga svom šefu [[Giovanni (Pokémon)|Giovanniju]], ali bezuspješno. Ash i njegovi prijatelji pozvani su da putuju na Orange otoke kako bi dobili GS Sferu od profesorice Ivy. Očaran ljepotom istraživača, Brock ostaje na otoku Valencija kao pomoćnik dok Ash i Misty nastavljaju svoje putovanje. Uz pomoć Tracey Sketchit, dva dječaka uspijevaju spasiti [[Lapras]]<nowiki/>a koji će koristiti za posjet arhipelagu. Nakon što osvoji Orange ligu, oslobađaju Laprasa, a Ash se vraća u Palet grad. Nakon borbe sa svojim suparnikom [[Gary Oak|Garyjem Oakom]], Ash, Misty i Brock posjećuju Johto, dok će Tracey ostati u Paletu, kao asistentica profesora Oaka. Nakon što se Misty vrati u svoju dvoranu, Ash i Brock nađu se na putu kroz Hoenn, u pratnji djece voditelja dvorane Normana, Vere i Maxa. Max je premlad da posjeduje Pokémone, dok Vera sanja o tome da postane koordinatorica i dobi [[Torchic|Torchica]] od profesora Bircha. Osim Tim Rakete, koji su promijenili svoje Pokémone [[Arbok|Arboka]] i [[Weezing|Weezinga]] (koje su oslobodili) za [[Cacnea|Cacneu]] i [[Seviper|Sevipera]], protagonisti će se morati suočiti s kriminalnim organizacijama Tim Aqua i Tim Magma. Verin suparnik će biti koordinator Drew. Nakon neuspješnog sudjelovanja u Pokémon ligi, Ash posjećuje Fight Park u regiji Kanto. Uz pomoć [[Charizard|Charizarda]], [[Squirtle|Squirtlea]] i [[Bulbasaur|Bulbasaura]], Ash pobjeđuje Balda i nudi mu se prilika da postane voditelj Fight Parka. Dječak odbija ponudu i odlučuje nastaviti svoje putovanje u Sinnoh regiju nakon što je poražen od Garyjevog [[Electivire|Electivirea]]. Jedine Pokémone koje vodi u novu regiju su Pikachu i [[Aipom]]. U Sinnohu upoznaje Lucindu i njezinog [[Piplup|Piplupa]], kojeg je dobila od profesora Rowan. Ona također sanja da postane koordinatorica poput svoje majke Olge. Među suparnicima skupine sastavljene od Asha, Brocka i Lucinde i njihovih suparnika Paula, Nanda i Zoey, njihovih neprijatelja kao što su podmukli lovac J i Galaxy Tim sastavljen od strašnog Cyrusa i njegovih pristaša. Međutim, snovi Asha i Lucinde se ne ostvaruju: prvi je poražen u Sinnoh ligi od Tobiasa, dok Lucinda ne pobjeđuje na Velikom festivalu koji joj je oduzela Zoey. Dječak sam nastavlja putovanje do Unova regije U regiji Unova, Ash se sprijatelji s Iris, djevojkom koja sanja o tome da postane Gospodarica Zmajeva, i njezinim [[Axev|Axevom]]. Brockovo mjesto zauzet će poznavatelj Pokémona Cilan koji napušta dvoranu u Striatonu kako bi slijedio Asha. Na svom putu susrest će brojne trenere, uključujući Tripa i Biancu, koji će sudjelovati u Lizi Unova. Nakon toga dječaci će se suočiti s Plazma timom. Izbjegavši prijetnju kriminalne organizacije, nakon kratkog putovanja kroz Decolore otoke, Asha je Alexia uvjerila da napusti Kanto kako bi posjetio regiju Kalos. U Kalosu upoznaje Clemonta i njegovu sestru Bonnie, koja će mu se pridružiti na putu da osvoji osam medalja koje će mu omogućiti pristup lokalnoj Pokémon ligi. Grupi će se pridružiti i Serena, mlada Pokémon koordinatorica koju je Ash već upoznao godinama ranije tijekom ljetnog kampa koji je vodio profesor Oak. Tijekom putovanja četvorica prijatelja naći će se na putovanju sa [[Squishy|Squishyjem]], jezgrom [[Zygarde|Zygardea]] koja bježi od tima Flare, a Ash će razviti žestoko rivalstvo s Tiernom, Trevorom, Clairom i Alainom. Samo protiv posljednjeg, dječak iz Paleta izgubit će utakmicu u finalu Kalos lige, osvojeći drugo mjesto. Odmah nakon ceremonije zatvaranja Lige, Tim Flare napada grad Lumiose s ciljem osvajanja regije Kalos koristeći moć Zygardea (koju kontroliraju zahvaljujući stroju), ali Ash i njegovi prijatelji uspijevaju pobijediti vođu kriminalne organizacije Lysandrea, izbjegavši prijetnju. Ubrzo nakon toga, dječak se vraća u regiju Kanto i odvaja se od svojih prijatelja. Jednog dana Ash i njegova majka Delia osvajaju odmor u tropskoj regiji Alola. Ovdje Ash upoznaje Samsona Oaka, rođaka profesora Oaka i ravnatelja pokémon škole Apple Island; i profesora Kukuija, jedan od učitelja iste škole. Na kraju praznika, Ash odlučuje ostati u Alola regiji i pohađati školu, živeći u kući profesora Kukuija. Dječak također dobiva Z-Ring od zaštitnika Pokémona [[Tapu Koko|Tapu Koka]] i odlučuje se za obilazak otoka, ritual kojem su podvrgnuti mladi treneri regije Alola, sastoji se u održavanju niza testova koji, ako uspješno prođu, omogućuju dobivanje dragocjenih Z-Crystala, neophodnih alata za aktiviranje moćnih Z-Poteza. U školi Pokémona, Ash se sprijatelji s Lillieom, Mallowom, Lanom, Sophoclesom i Kiaweom, svojim kolegama iz razreda. S njima će mladi trener Paleta formirati posebnu radnu skupinu pod nadimkom "Ultra Guardians", čija je svrha uhvatiti Ultra Beastse koje su se izgubile u Pokémon svijetu i osloboditi ih unutar Ultra Spacea kako bi održali sigurnost u regiji Alola. Nakon završetka Turneje po otocima i pobjede nad ostalom Kahunama Alole, Ash sudjeluje i osvaja prvu Pokémon ligu u regiji pobijedivši najprije svog suparnika Gladiona u finalu, a kasnije profesora Kukuija i Tapu Kokoa u posljednjoj ekshibicijskoj utakmici Lige. Nakon trijumfa, Ash napušta zarobljenog Pokémona u Aloli u brizi profesora Kukuija i vraća se u Palet, odvajajući se od svojih školskih kolega. Nešto kasnije profesor Oak poziva Asha i Pikachua na inauguraciju Istraživačkog centra profesora Cerase u Vermilionu. U međuvremenu, Ash se natječe na Svjetskom prvenstvu u Pokémonu, turniru koji se održava kako bi se odlučio najjači trener na svijetu za borbu protiv Leona, prvaka regije Galar i sadašnjeg monarha, a Goh pokušava uhvatiti sve Pokémone, uključujući Mewa, a kasnije sudjeluje u testnim misijama istraživačkog projekta pod nazivom "Project Mew" kako bi pronašao potonje. Ash pobjeđuje Leona u posljednjem kolu "Masters Eight" turnira Svjetskog prvenstva u Pokémonu i postaje novi monarh. Goh i ostali članovi projekta Mew putuju na otok Faraway, gdje se susreću s Mewom i Goh se sprijatelji s njim umjesto da ga uhvati. Nakon što se ciljevi postignu, Ash i Goh idu svatko svojim putem. Ash nastavlja svoje putovanje s Pikachuom, ali usput se ponovno okupljaju s Misty i Brockom i odlučuju ponovno putovati s njima. Nakon što su neko vrijeme putovali, Ash, Brock i Misty vraćaju se svojim kućama. Zatim Ash odlučuje ponovno otputovati kako bi upoznao i sprijateljio se s novim Pokémonima kako bi postigao svoj cilj da postane Pokémon majstor. === Saga 8 === Iko, djevojka iz regije Paldea, koja nosi tajanstveni šarm, i Roy, dječak iz regije Kanto koji posjeduje tajanstveni drevnu Pokeloptu, pridružuju se Locomonautima i njihova avantura počinje. Tajanstveni privjesak pretvara se u Pokémona zvanog Terapagos, a Locomonauti uče o Luciju i odlučuju pronaći njegovih šest Pokémona poznatih kao "Šest heroja". == Produkcija == S obzirom na tadašnji uspjeh videoigara ''[[Pokémon Red i Blue]]'', objavljenih u [[Japan|Japanu]] 27. veljače 1996., već 1997. godine [[Game Freak]] i [[Nintendo]] počeli su razmišljati o mogućoj anime adaptaciji. U međuvremenu, dvije tvrtke već su radile na nastavcima dviju igara: ''[[Pokémon Gold i Silver]]'', a producent [[Tsunekazu Ishihara]] bio je uvjeren da, kako bi se osigurao uspjeh dvaju naslova, anime televizijska serija ne treba realizirati. Znajući da je prosječno trajanje televizijske emisije temeljene na videoigri između šest mjeseci i godinu dana, postojao je rizik da će anime završiti i prije objavljivanja videoigara.<ref>{{Citiranje weba|title=2. The King Of Portable Toys|url=https://www.nintendo.co.uk/Iwata-Asks/Iwata-Asks-Pokemon-HeartGold-Version-SoulSilver-Version/Iwata-Asks-Pokemon-HeartGold-Version-SoulSilver-Version/2-The-King-Of-Portable-Toys/2-The-King-Of-Portable-Toys-225900.html|url-status=live|access-date=14. travnja 2022.}}</ref> Konačno je anime dobio zeleno svjetlo i 1. travnja 1997. emitirana je prva epizoda. Izvorno ime protagonista serije, Satoshija, dolazi od [[Satoshi Tajiri|Satoshija Tajirija]], tvorca serije Pokémon, dok je ime suparnika Shigerua počast [[Shigeru Miyamoto|Shigeru Miyamotu]] Nintendovom autoru i mentoru Tajirija u osjetljivom razdoblju razvoja Pokémona Red i Blue.<ref>{{Citiranje weba|date=22. studenoga 1999.|title=The Ultimate Game Freak|url=http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,2040095,00.html|url-status=dead|access-date=14. travnja 2022.|archive-date=1. svibnja 2010.|archive-url=https://web.archive.org/web/20100501090040/http://www.time.com/time/asia/magazine/99/1122/pokemon6.fullinterview1.html}}</ref> Kada su tvorci animea zatražili da se kao protagonist i maskota serije pojavi određeni Pokémon, Nintendo je predložio Pikachua, relativno popularno stvorenje u usporedbi s ostalima i s ohrabrujućim izgledom, što bi moglo zadovoljiti i privući i mušku i žensku publiku. Pikachu je tako postao Satoshijev prvi Pokémon i jedini koji ga je pratio na svim svojim putovanjima, stekavši veliku popularnost. Izvorno je anime bio planiran u trajanju od 18 mjeseci<ref>{{Citiranje weba|date=23. rujna 2006.|title=Masaaki Iwane: Pokémon anime originally slated for 18-month run|url=https://bulbanews.bulbagarden.net/wiki/Masaaki_Iwane:_Pok%C3%A9mon_anime_originally_slated_for_18-month_run|url-status=live|access-date=14. travnja 2022.}}</ref> međutim do kraja tog razdoblja interes za seriju u Japanu i na Zapadu uopće se nije smanjio. Sam Nintendo, nakon objavljivanja Pokémon Gold i Silver, shvatio je da će se, kako bi se osigurao kontinuitet franšize, anime morati nastaviti, nastaveći tako korak po korak s periodičnom produkcijom igranih filmova na temu Pokémona<ref>{{Citiranje weba|title=3. Just Being President Was A Waste!|url=https://www.nintendo.co.uk/Iwata-Asks/Iwata-Asks-Pokemon-HeartGold-Version-SoulSilver-Version/Iwata-Asks-Pokemon-HeartGold-Version-SoulSilver-Version/3-Just-Being-President-Was-A-Waste-/3-Just-Being-President-Was-A-Waste--225951.html|url-status=live|access-date=14. travnja 2022.}}</ref>. == Pregled serije == Pokémon je u Japanu grupiran u različite sage, koje odgovaraju jednoj ili više generacija videoigara u sagi. Trenutno je emitirano sedam cijelih saga koje su podijeljene u sezone, što signalizira bilo kakve promjene u postavljanju unutar iste sage. * '''''Pocket Monsters''''', također poznata kao "izvorna serija", koja uključuje prvu i drugu generaciju. * '''''Pocket Monsters Advanced Generation''''', bavi se trećom generacijom. * '''''Pocket Monsters Diamond & Pearl''''', bavi se četvrtom generacijom. * '''''Pocket Monsters Best Wishes!''''', bavi se petom generacijom. * '''''Pocket Monsters XY''''', bavi se šestom generacijom. * '''''Pocket Monsters Sun & Moon''''', bavi se sedmom generacijom. * '''''Pocket Monsters (2019)''''', temeljena na događajima svih igara u glavnoj seriji Pokémon, uključujući naslove osme generacije. U Americi i ostatku svijeta anime se emitirao po drugačijoj postavi epizoda, Hrvatska je pratila Američka prikazivanja, ponekad sa sitnim izmjenama. Nova saga '''''Pocket Monsters (2023)''''' (ポケットモンスタ (2023)), sezona 26 u Americi nazvana "''Pokemon Horizons''", temeljena prema igri "''Pokemon Scarlet'' and ''Violet'' ", bavi devetom generacijom pokemona. Za razliku od prethodnih sezona, koje su pratile avanture [[Ash Ketchum|Asha Ketchuma]], ove sezone nastupit će dva nova protagonista, Liko, djevojka iz regije Paldea, u pratnji Sprigatita, i Roy, dječak iz regije Kanto koji posjeduje tajanstvenu Pokeloptu. Tijekom njihovih putovanja susreću Friedea, pokemon profesora čiji je pokemon partner Capetan Pikachu. {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! rowspan="2" |Saga ! colspan="3" |Američko emitiranje ! colspan="4" |Japansko emitiranje |- !Ime sezone !Sezona !Epizode<ref name="Ep.SAD.Official">{{Citiranje weba|title=Vodič epizoda - Američka glavna stranica|url=https://www.pokemon.com/us/pokemon-episodes/pokemon-tv-seasons/|url-status=live|access-date=14. travnja 2022.|website=pokemon.com|language=en}}</ref> ! colspan="2" |Ime sezone !Sezona !Epizode<ref name="Ep.JP.Official">{{Citiranje weba|title=Vodič epizoda - Japanska glavna stranica|url=https://www.pokemon.co.jp/tv_movie/anime/|url-status=live|access-date=14. travnja 2022.|website=pokemon.co.jp|language=ja}}</ref><ref name="Ep.JP.Fan">{{Citiranje weba|title=Vodič epizoda - Jp/Us|url=https://www.pocketmonsters.net/episodes|url-status=live|access-date=14. travnja 2022.|website=pocketmonsters.net|language=en, ja}}</ref> |- | rowspan="7" |'''''Pocket Monsters''''' |''Indigo League'' |1 |52 | colspan="2" rowspan="2" |''Sekiei League'' | rowspan="2" |1 | rowspan="2" |82 |- | rowspan="2" |''Adventures in the Orange Islands'' | rowspan="2" |2 | rowspan="2" |49 |- | colspan="2" |''Orange Islands'' |2 |36 |- |''The Johto Journeys'' |3 |52 | colspan="2" rowspan="4" |''Gold and Silver'' | rowspan="4" |3 | rowspan="4" |158 |- |''Johto League Champions'' |4 |52 |- |''Master Quest'' |5 |52 |- | rowspan="2" |''Advanced'' | rowspan="2" |6 | rowspan="2" |52 |- | rowspan="4" |'''''Advanced Generation''''' | colspan="2" rowspan="4" | – | rowspan="4" |4 | rowspan="4" |193 |- |''Advanced Challenge'' |7 |52 |- |''Advanced Battle'' |8 |52 |- |''Battle Frontier'' |9 |47 |- | rowspan="4" |'''''Diamond & Pearl''''' |''Diamond and Pearl'' |10 |51 | colspan="2" rowspan="4" | – | rowspan="4" |5 | rowspan="4" |191 |- |''Diamond and Pearl: Battle Dimension'' |11 |52 |- |''Diamond and Pearl: Galactic Battles'' |12 |52 |- |''Diamond and Pearl: Sinnoh League Victors'' |13 |34 |- | rowspan="6" |'''''Best Wishes!''''' |''Black & White'' |14 |48 | colspan="2" rowspan="2" |''Best Wishes!'' | rowspan="2" |6 | rowspan="2" |86 |- | rowspan="2" |''Black & White: Rival Destinies'' | rowspan="2" |15 | rowspan="2" |49 |- | rowspan="4" |''Best Wishes! 2'' | rowspan="2" | – | rowspan="4" |7 | rowspan="2" |24 |- | rowspan="2" |''Black & White: Adventures in Unova'' | rowspan="3" |16 | rowspan="2" |25 |- |''Episode N'' |14 |- |''Black & White: Adventures in Unova and Beyond'' |20 |''Decolora Adventure!'' |20 |- | rowspan="3" |'''''XY''''' |''XY'' |17 |48 | colspan="2" rowspan="2" |''XY'' | rowspan="2" |8 | rowspan="2" |93 |- |''XY: Kalos Quest'' |18 |45 |- |''XYZ'' |19 |48 | colspan="2" |''XY&Z'' |9 |47 |- | rowspan="3" |'''''Sun & Moon''''' |''Sun & Moon'' |20 |43 | colspan="2" rowspan="3" | – | rowspan="3" |10 | rowspan="3" |146 |- |''Sun & Moon: Ultra Adventures'' |21 |48 |- |''Sun & Moon: Ultra Legends'' |22 |54 |- | rowspan="3" |'''''Pocket Monsters (2019)''''' |''Journeys'' |23 |48 | colspan="2" rowspan="3" | ''Pocket Monsters'' ----''Pocket Monsters:Mezase Pokemon Master'' | rowspan="3" |11 ----12 | rowspan="3" |136 ----11 |- |''Master Journeys'' |24 | 42 |- |''Ultimate Journeys'' |25 |54 |- |'''''Pocket Monsters (2023)''''' |''Horizons'' | 26 | – | colspan="2" | ''Riko to Roi no tabidachi'' | 13 | - |} === Specijali === Osim glavne serije i filmova, u anime seriji prikazani su i razni cjelovečernji specijali i TV kratki filmovi. Mnogi od ovih specijala usredotočeni su na [[Legendarni Pokémoni|legendarne Pokémone]], jednog ili više glavnih likova koji su odvojeni od glavne glumačke ekipe tijekom odgovarajuće serije, dok se sporadično napravljene kasnije epizode sporednih priča obično emitiraju kao posebne epizode. U siječnju 2022. godine izašao je ''Pokémon: The Arceus Chronicles'', specijalni arc od četiri epizode iz ''Pokémon Ultimate Journeys'', koji promovira Pokémon igru ''Pokémon Legends: Arceus''. radnja epizoda događa se između 24. i 25. sezone, a od 23. rujna iste godine je dostupan na Netflixu sa hrvatskim podnaslovima.<ref>{{Citiranje weba|date=23. rujna 2022.|title=Pokémon: Arceusove kronike|url=https://hrflix.eu/detalji/pokemon_the_arceus_chronicles_2022|url-status=live|access-date=9. listopada 2022.|website=hrflix.eu}}</ref> == Filmovi == U Hrvatskoj su sinkronizirani prva četiri filma i zadnja dva 2020. i 2021. godine, ''Pokémon Prvi film: Mewtwo uzvraća udarac, Pokemon 2: Moć jednoga, Pokemon 3: Čarolija Unowna, Pokemoni zauvijek, Pokémon: Mewtwo uzvraća udarac - Evolucija'' i ''Pokemoni: Film - Tajne džungle''. === Animirani filmovi === {| class="wikitable" !# !Naslov !Američko objavljivanje |- |1 |''Pokémon: The First Movie - Mewtwo Strikes Back'' |1999. |- |2 |''Pokémon: The Movie 2000 - The Power of One'' |2000. |- |3 |''Pokémon 3: The Movie - Spell of the Unknown'' |2001. |- |4 |''Pokémon 4Ever: Celebi - Voice of the Forest'' |2002. |- |5 |''Pokémon Heroes: Latios and Latias'' |2003. |- |6 |''Jirachi — Wish Maker'' |2004. |- |7 |''Destiny Deoxys'' |2005. |- |8 |''Lucario and the Mystery of Mew'' |2006. |- |9 |''Pokémon Ranger and the Temple of the Sea'' |2007. |- |10 |''The Rise of Darkrai'' |2008. |- |11 |''Giratina & the Sky Warrior'' |2009. |- |12 |''Arceus and the Jewel of Life'' |2009. |- |13 |''Zoroark—Master of Illusions'' |2011. |- | rowspan="2" |14 |''Black — Victini and Reshiram'' '''*''' |2011. |- |''White — Victini and Zekrom'' '''*''' |2011. |- |15 |''Kyurem vs. the Sword of Justice'' |2012. |- |16 |''Genesect and the Legend Awakened'' |2013. |- |17 |''Diancie and the Cocoon of Destruction'' |2014. |- |18 |''Hoopa and the Clash of Ages'' |2015. |- |19 |''Volcanion and the Mechanical Marvel'' |2016. |- |20 |''I Choose You!'' |2017. |- |21 |''The Power of Us'' |2018. |- |22 |''Mewtwo Strikes Back: Evolution'' |2020. |- |23 |''Secrets of the Jungle'' |2021. |} '''*''' Dva filma slijede sličnu radnju. Oba filma prate čovjeka po imenu ''Damon.'' U ''Black — Victini and Reshiram'', on pronalazi Zekroma, kako bi ispunio svoje ideale, dok u ''White — Victini and Zekrom'', pronalazi Reshirama kako bi pronašao istinu. U oba filma zmaj vodi Damona da upravlja gradskim plutajućim dvorcem s moćima Victinija u pokušaju da obnovi svoje staro kraljevstvo i ponovno ujedini narod Doline. === Igrani film === Izlazak mobilne igre [[Pokémon Go]] 2016. godine ponovno je pokrenulo interes u Pokémone na zapadnom tržištu od početnog vrhunca početkom 2000-ih; razne holivudske filmske tvrtke obratile su se tvrtki Pokémon kako bi stekle filmska prava. Na kraju su [[Warner Bros. Pictures]] i [[Legendary Entertainment]] postigli dogovor o produkciji adaptacije videoigre iz 2016. godine ''Detektiv Pikachu'' pod nazivom ''[[Pokemon Detective Pikachu]]'', prvi službeni Pokémon igrani film. == Televizijski specijali == Ovi posebni filmovi, koji traju dulje od uobičajenih 20 minutai obično nisu podijeljeni u više od jedne epizode ni u originalu ni u sinkronizaciji, često se smatraju TV Pokémon filmovima, ne računajući se u originalne epizode anime serijala. Nikada se ne pojavljuju u kinima, već se umjesto toga emitiraju na istim televizijskim postaja na kojima se emitira redoviti anime. Iako se mogu emitirati otprilike u isto vrijeme kao i druge epizode animea, obično u normalnom vremenskom okviru animea, ne dodjeljuju im se brojevi epizoda. * ''Mewtwo Returns'' (2001.) * ''The Mastermind of Mirage Pokémon'' (2006.) U Hrvatskoj je sinkroniziransamo prvi specijal pod nazivom, ''[[Pokemon: Povratak Mewtwoa]]''. S glasovnom postavom iz prvih sezona. == Spin-off == [[Pokémon Chronicles|''Pokémon Chronicles'']] je spin-off Pokémon animea u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]. Ovo zapravo nije serija, ali je skupina izoliranih epizoda, čija radnja završava samom epizodom, usredotočena na sekundarne likove iz crtića, uključujući [[Gary Oak|Garyja Oaka]], Richieja ili [[Brock (Pokémon)|Brockovu]] obitelj. Emitirana je 2005. godine s jednom sezonom i dvadeset i dvije epizode. == Emitiranje == Anime se emitira kontinuirano na tjednoj bazi, na TV Tokio kanalu od 1. travnja 1997. godine, bez prekida između kraja jedne sage i početka sljedeće, a budu identificirne jednostavnom promjenom logotipa. U prosincu 1997., nakon emitiranja epizode ''Dennō senshi Porygon'' (でんのうせんしポリゴン?) međunarodno poznat kao ''Electric Soldier Porygon'', koji je u Japanu izazvao niz konvulzija i napadaje [[Epilepsija|epilepsije]] kod velikog broja gledatelja (događaj poznat kao ''Pokémon Shock''), emitiranje animea obustavljeno je na neodređeno vrijeme. Anime se vratio u eter 16. travnja 1998., četiri mjeseca kasnije. U travnju 2020. prijenos serije ponovno je obustavljen na neodređeno vrijeme zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]] u Japanu i mjera prevencije koje su iz nje proizašle poput socijalnog distanciranja i samoizolacije, što je dovelo do usporavanja rada na bezbroj animiranih produkcija u Japanu. Nakon otprilike mjesec i pol dana, 31. svibnja 2020., službeni Twitter račun animea najavljuje da će se prijenos epizoda nastaviti redovito od 7. lipnja 2020. === Hrvatsko izdanje === Hrvatsko izdanje animeae uredila je [[Nova TV]] koja je emitirala prvih šest sezona od 2000. do 2007. godine i četrnaestu sezonu od 24. ožujka do 10. lipnja 2012. godine (dvije epizode subotom i nedjeljom). Sinkronizacija je povjerena studiju Project6 pod redateljskom palicom [[Nikola Klobučarić|Nikole Klobučarića]] (Sezone 1,2, 3 i 4) Oleg Colnago (Sezona 3 i 4) i [[Zlatko Štimac|Zlatka Štimca]] (Sezone 5, 6 i 14). Za prijevode i adaptaciju zaslužna je [[Mirta Lijović]] (Sezona 2, 3, 4 i 5) i Marta Ferković (Sezona 5 (zadnjih 10 epizoda) i 6. sezona), izvršni producenti [[Davorko Gojun]] (Sezona 3, 4 i 5) i Nikola Klobučarić (Sezona 3, 4, 5 i 14) Počevši od dvadeset i treće sezone pod nazivom "''Putovanja Pokémona: Serija''", koja je dostupna na Netflixu od 1. srpnja 2021.,<ref>{{Citiranje weba|title=Putovanja Pokemona: Serija|url=https://hrflix.eu/detalji/pokemon_journeys_the_series_2021|url-status=live|access-date=13. rujna 2022.|website=hrflix.eu}}</ref> hrvatska sinkronizacija prešla je redatelju [[Denin Serdarević|Deninu Serdareviću]] za studio ''SDI Media'' koja radi u sklopu Netflix Dubbing studija. Od 2. rujna na Netflixu je dostupna dvadeset i četvrta sezona pod nazivom "''Putovanja Pokémon majstora: Serija''", ali samo sa hrvatskim podnaslovima.<ref>{{Citiranje weba|title=Putovanja Pokémon majstora: Serija|url=https://hrflix.eu/detalji/pokemon_master_journeys_the_series_2022|url-status=live|access-date=13. rujna 2022.|website=hrflix.eu}}</ref>, od 1. listopada 2022. dodana je sinkronizacija. 25. sezona pod nazivom "''Pokemon: Velika Putovanja''" dostupna je na netflixu od 24. studenoga 2023. sa hrvatskom sinkronizacijom. === Glasovna postava === Ovo je popis glasovne postave, neki od njih su interpretirali glavne i sporedne likove, kroz sezone glasovna postava se mijenjala. {| class="wikitable" !Sezona 1 – 4 (2000. – 2002.) !Sezona 5 (2003. – 2005.) ''Master Quest'' !Sezona 6 (2005.) ''Advanced'' !Sezona 14 (2012.) ''Pokémon: Crno i bijelo'' !Sezona 23 (2021.) ''Putovanja Pokémona: Serija'' !Sezona 24 (2022.) ''Putovanja Pokémon majstora: Serija'' !Sezona 25 (2023.) ''Pokemon: Velika Putovanja'' |- | rowspan="2" | * [[Saša Buneta]] kao Ash * [[Jasna Palić-Picukarić|Jasna Palić]] kao Misty * [[Igor Mešin]] kao Brock i Tracey * [[Dražen Čuček]] kao Profesor Oak * [[Jasna Bilušić]] kao Ashova majka * [[Mila Elegović]] kao Jessie * [[Hrvoje Klobučar]] kao James * [[Zoran Gogić]] kao Meowth * [[Luka Peroš]] kao Giovanni * [[Ivana Bakarić]] * [[Ivana Hajder]] | rowspan="2" | * [[Marko Torjanac]] kao Ash (ep. 1 – 53) Saša Buneta kao Ash (54 – 62) * [[Olga Pakalović]] kao Misty * [[Igor Mešin]] kao Brock i Tracey * Mila Elegović kao Jessie * [[Hrvoje Klobučar]] kao James * [[Pero Juričić]] kao Meowth * [[Dražen Čuček]] kao Profesor Oak * Luka Peroš kao Giovanni * Jasna Bilušić * Ivana Bakarić | rowspan="2" | * Saša Buneta kao Ash * [[Dijana Bolanča]] kao May * [[Igor Mešin]] kao Brock * Mila Elegović kao Jessie * [[Hrvoje Klobučar]] kao James * [[Sven Šestak]] kao Meowth * [[Dražen Čuček]] kao Profesor Oak * [[Aleksandra Naumov]] * Kruno Klabučar * Siniša Ružić * Alen Šalinović * Luka Peroš * Ivana Bakarić * Vanja Ćirić * Aleksandar Cvjetković | rowspan="2" | * Saša Buneta kao Ash * [[Jelena Majić]] kao Iris * [[Zoran Pribičević]] kao Cilan * [[Alen Šalinović]] kao Burgh * [[Sandra Hrenar]] kao Bianca * Mila Elegović kao Jessie * Hrvoje Klobučar kao James * Sven Šestak kao Meowth * [[Dušan Bućan]] kao Trip * [[Danijela Večerinović]] kao Lenora | * Saša Buneta kao Ash * [[Ognjen Milovanović]] kao Goh * [[Zoran Pribičević]] kao Profesor Cerise * [[Mateja Majerle]] Chrysa i Bea<small>(ep. 34)</small> * [[Nikola Marjanović]] kao Ren * Mila Elegović kao Jessie * Hrvoje Klobučar kao James * Sven Šestak kao Meowth * [[Ana Ćapalija]] kao Chloe, Cerise i Sonia | * Saša Buneta kao Ash * Ognjen Milovanović kao Goh * Zoran Pribičević kao Profesor Cerise * Mateja Majerle Chrysa * Nikola Marjanović kao Ren * [[Dora Trogrlić]] kao Jessie * Hrvoje Klobučar kao James * [[Mladen Vujčić]] kao Meowth * Ana Ćapalija kao Chloe | * Saša Buneta kao Ash * Ognjen Milovanović kao Goh * Zoran Pribičević kao Profesor Cerise * Nikola Marjanović kao Ren * [[Dora Trogrlić]] kao Jessie * Hrvoje Klobučar kao James * [[Mladen Vujčić]] kao Meowth * Ana Ćapalija kao Chloe |- |'''Sporedne Uloge''' * [[Vinko Štefanac|Vinko Štefanec]] kao pripovjedač (narator) i ostale sporedne uloge * [[Željko Šestić]] kao Profesor Oak, Giovanni i ostale sporedne uloge * [[Goran Vrbanić]] kao Walker / profesor Kukui * [[Rajana Radosavljev]] kao Delia Ketchum, policajka Jenny, Gohov Rotom phone, Joy, Oleana i ostale sporedne uloge * [[Marko Makovičić]] kao Ashov Rotom phone * Nikola Marjanović kao Chad, Parker Cerise, Lance, Raihan * [[Mirta Zečević]] kao Halta, profesorica Magnolia i ostale sporedne uloge * [[Dražen Bratulić|Dražem Bratulić]] kao Mewtwo i ostale sporedne uloge * [[Sandra Hrenar]] kao Korrina, Horace i ostale sporedne uloge * [[Ranko Tihomirović]] kao Jaye, Gurkinn, Noris i ostale sporedne uloge * [[Goran Malus]] kao Kasukarp i ostale sporedne uloge * [[Branko Smiljanić]] kao Karate majstor, Chuck i predsjednik Rose * [[Kristina Habuš|Kristina Habubš]] kao kao Chloe Cerise (dijete), Jinny, Kricketina Kylie, Lillie i sporedne uloge * [[Maja Kovač]] kao Sophocles i sporedne uloge |'''Sporedne Uloge''' * [[Amanda Prenkaj]] kao Talia, Cynthia i Danka * [[Boris Barberić]] kao Announcer, Drake * [[Helena Novosel]] kao Policajka Jenny, Cara, Dawn * Goran Malus kao Bluto * Mirta Zečević kao Opal * Nikola Marjanović kao Ren * [[Sandra Hrenar Matić]] kao Rotom Phone, Iris i Korina * Branko Smiljanić kao Inspektor Decker, Drayden, Dozer i Gurkinn |'''Sporedne Uloge''' * [[Luka Starman]] kao Leon * Maja Kovač kao Sophocles i sporedne uloge * Amanda Prenkaj kao Talia * Mateja Majerle kao Erika * Helena Novosel kao Serena, Diantha * Ana Ćapalija kao Horace * [[Kristina Gami]] kao Drasna * [[Željko Šestić]] kao Profesor Oak |} === Uvodna špica === * [[Ervin Baučić]] (Sezona 1) * [[Tony Cetinski|Toni Cetinski]] i [[Jadranka Krištof]] (vokal) (Sezona 2) * [[Đani Stipaničev|Đani Stipanićev]], i Jadranka Krištof (vokal) (Sezona 3 i 4), [[Enio Vučeta]] (vokal u 3. sezoni) * [[Jacques Houdek]] (Sezona 5 i 6) * Jacques Houdek i [[Andrea Čubrić]] (Sezona 14) * [[Dino Jelusić]] (Sezona 23) * [[Mateja Majerle]] (Sezona 24 i 25) == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * {{Službena|URL=https://www.pokemon.com/us/pokemon-episodes/}} ''pokemon.com'' {{Jezikk|engl.|engleski}} * {{Službena|URL=https://www.pokemon.co.jp/}} ''pokemon.co.jp {{Jezikk|jap.|japanski}}'' * {{Službena|URL=http://www.tv-tokyo.co.jp/anime/pokemon/}} ''tv-tokyo.co.jp'' {{Jezikk|jap.|japanski}} * {{imdb|id=0168366|naslov=Pokémon}} [[Kategorija:Manga i anime]] [[Kategorija:Pokémon]] [[Kategorija:Japanske serije]] odrpi1g7fctzv0hxl86qg9xgwl3v2t8 0 722446 7615306 7612827 2026-10-08T17:11:53Z ~2026-54360-27 374821 7615306 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija|slika=Lego Ninjago - Masters of Spinjitzu logo.svg|natpis_pod_slikom=Izvorni [[logo]] do [[2019.]]|orig_naslov=Lego Ninjago: Masters of Spinjitzu|autor=Michael Hegner<br>Tommy Andreasen|redatelj={{Plainlist| * Michael Hegner * Justin Murphy * Peter Hausner * Martin Skov * Michael Helmuth Hansen * Trylle Vilstrup * Thomas Østergaard Poulsen * Jens Møller * Per During Risager * Frederik Budolph * Peter Egeberg * Wade Cross * Daniel Ife * Shane Poettcker }}|država=[[Danska]]<br>[[Kanada]]|jezik=[[engleski jezik|engleski]]<br>[[danski jezik|danski]]|broj_sezona=14|broj_epizoda=180 (+ posebne epizode)|tv_kuća={{Plainlist| * Wil Film ApS (''Ninjago: Masters of Spinjitzu'') * [[WildBrain Studios]] (''Ninjago'') * [[The Lego Group]] }}|početak_serije=[[14. siječnja]] [[2011.]]}} '''''LEGO Ninjago''''' (prije [[2019.]] '''''LEGO Ninjago: Masters of Spinjitzu''''') je američko-danska [[Računalna animacija|računalno animirana]] [[televizijska serija]] koju su razvila i napisala braća [[Dan Hageman|Dan]] i [[Kevin Hageman]] koji su scenarij pisali do devete sezone. U seriji je riječ je o šest mladih [[nindža|ninja]] koji ujedinjeni uz pomoć svojih moći pomažu stanovnicima Ninjaga i spašavaju svijet. Tim je skupio [[Sensei]] Wu kako bi zaštitio Ninjago od Lorda Garmadona. Međutim, ninje se kasnije moraju suočiti i s drugim negativcima.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Lego Ninjago Wiki|url=https://lego-ninjago.fandom.com/de/wiki/Lego_Ninjago_Wiki|access-date=2022-05-20|website=lego-ninjago.fandom.com|language=de}}</ref> Serija je izvorno razvijena kako bi se podudarala s linijom igračaka tvrtke ''[[Lego]]''. Premijera je bila 14. siječnja 2011. na televizijskoj mreži ''[[Cartoon Network]]''. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] serija se prikazivala od 2012 do 2020. na kanalima [[Nova TV]], [[Mini TV]], [[RTL (Hrvatska)|RTL]] i [[RTL Kockica]]. Od 1. studenoga 2020. deveta i deseta sezona su dotupne sinkronizirane na [[Netflix|Netflixu]].<ref>{{Citiranje weba|title=Je li serija Lego Ninjago (LEGO Ninjago: Masters of Spinjitzu) dostupna na Netflixu u Hrvatskoj?|url=https://hrflix.eu/detalji/lego_ninjago_masters_of_spinjitzu|url-status=live|access-date=4. prosinca 2023.|website=hrflix.eu}}</ref> Epizode su trajale po 22 minute, a od 2019. 11 minuta.<ref>{{Citiranje weba|title=LEGO Ninjago|url=https://ninjago.fandom.com/ru/wiki/LEGO_Ninjago|access-date=2022-05-20|website=Ninjago вики|language=ru}}</ref> Serija je završila u listopadu 2022., sa petnaestom sezonom ''Crystalized,'' ali od 2023. priča se nastavlja u novoj seriji ''[[Lego Ninjago: Uspon zmajeva|LEGO Ninjago: Uspon zmajeva]]'' koja nije dio originalne serije. == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} == Svijet == == Likovi == {{Otkrivanje radnje}} Ovo je popis likova serijala ''LEGO Ninjago'': * '''Kai ([[Marko Jelić]], Davor Ćiković, Daniel Dizdar, [[Hrvoje Klobučar]])''' je crveni ninja [[Vatra|vatre]], Nyjin stariji brat. Sin je Raya, majstora vatre, i Maye, majstorice [[Voda|vode]]. Nakon smrti roditelja radio je kao [[kovač]] u njihovoj kovačnici u selu Ignacia sa svojom sestrom dok nije upoznao Senseia Wua. Naime, tada su njegovu sestru oteli Kosturi koji su radili za Lorda Garmadona. Kaija, potaknuta tim događajem, Sensei Wu počeo je trenirati, a tada je i upoznao ostatak svojega tima: Colea, Jaya, Zanea, a, nakon što su spasili njegovu sestru i porazili Kosture te je Garmadon pobjegao, upoznao je Lloyda.<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Ninjago Wiki|url=https://ninjago.fandom.com/wiki/Ninjago_Wiki|access-date=2022-06-03|website=ninjago.fandom.com|language=en}}</ref> * '''Cole (Marko Jelić, Igor Šehić, Nikola Marjanović, Hrvoje Perc, Darije Somi, [[Janko Popović Volarić]])''' je crni ninja [[Tlo|zemlje]]. Sin je Lilly i glazbenika Loua. On je poslao Colea u Umjetničku školu Martyja Oppenheimera gdje je učio plesati. Cole je pak napustio školu i Sensei Wu uzeo ga je pod svoje okrilje. Kasnije je spletom okolnosti postao [[duh]].<ref name=":0" /> * '''Jay Walker ([[Mario Huljev]], Dinko Vujević, Davor Kovač, Ivan Mokrović, [[Zoran Pribičević]], Mladen Vujčić, Ivan Glowatzky)''' (rođen kao Jay Gordon, posvojen) jest plavi ninja [[Munja|munje]]. Biološki je sin Cliffa Gordona i njegove žene, on je bio poznat [[glumac]] koji je oporukom Jayu ostavio bogatstvo. Jay je tek tada saznao da je [[Posvajanje|posvojen]] jer su ga odgajali Ed i Edna Walker. Jay je najbezbrižniji i najsmješniji od svih ninja iako je obično samo sebi smiješan. Nyjin je dečko.<ref name=":1" /> * '''Zane (Marko Movre, [[Goran Vrbanić]], [[Luka Petrušić]])''' je bijeli ninja [[Led|leda]] i prvi ikada izrađeni Nindroid. Zane u početku nije znao da je [[robot]] i svi su jednostavno mislili da je čudan. Kasnije je otkrio istinu i, nakon nekog vremena, susreo se sa svojim izumiteljem-ocem, doktor Julienom. Ipak, on je umro. ''Brat'' mu je Echo Zane. * '''Lloyd (Ivana Ljubičić, [[Petra Vukelić]], Lucija Barišić, Sandra Hrenar, Dino Jelusić, Zoran Pribičević)''' (puno ime: Majstor Lloyd Montgomery Garmadon) jest legendarni zeleni ninja, gospodar [[Energija|energije]], bivši je zlatni ninja. On je trenutačni vođa tima ninja. Sin je Garmadona i Misako, Wuov je nećak te unuk Prvog Majstora Spinjitzua. Umjetno je odrastao iz djeteta u tinejdžera. Kao dijete bio je razmažen i devijantan, ali, kada je odrastao, postao je tih i zreo mladić. * '''Nya (Ivana Ljubičić, Petra Vukelić, Sandra Hrenar, Mima Karaula)''' je ninja vode i jedno s [[More|morem]]. Kaijeva je mlađa sestra. U početku nije bila ninja, nego je momcima pomagala na druge načine, a bila je i Samurai X. Tek je kasnije otkrila da je njezina majka bila elementarna majstorica vode. Ona je snažna i šarmantna. Majka joj je u 14. sezoni rekla da je nazvana po Nyad, prvoj majstorici vode. * '''Majstor Wu (Marko Movre, [[Boris Barberić]], Daniel Dizdar, [[Dražen Bratulić]])''' (poznatiji kao Sensei Wu) jest mudar i jak starac, inače sin Prvog Majstora Spinjitzua. Mentor je ninjama i majstor stvaranja, Spinjitzua i mnogih drugih vještina. Lord Garmadon njegov je brat, a Misako, u koju se zaljubio, šogorica i majka njegova nećaka Lloyda. Prije trenutačnih učenika, imao je učenika Morra, majstora vjetra, koji je postao zao, a onda umro pa se kasnije vratio kao duh.<ref name=":0" /><br /> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://ninjago.fandom.com/wiki/Ninjago_Wiki Ninjago_Wiki] * [https://www.lego.com/en-us Lego.com] [[Kategorija:Američke znanstvenofantastične televizijske serije]] r9gml8jfax1z5uwoapjhada81f2i38y 14 724521 7615512 6423482 2026-10-09T10:37:25Z Argo Navis 852 novi ključ za kategoriju [[:Kategorija:Pasmine|Pasmine]]: "Mačke" uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615512 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Domaće mačke]] [[Kategorija:Pasmine|Mačke]] isn5en9uvcdzj77sevxb9rldsnqvwmk 14 726196 7615507 6442889 2026-10-09T10:36:04Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Domaće životinje|Domaće životinje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615507 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Biološki popisi]] [[Kategorija:Pasmine]] [[Kategorija:Domaće životinje]] b25b8ah5sb99is379m7kduw3bt38sto 7615510 7615507 2026-10-09T10:37:03Z Argo Navis 852 novi ključ za kategoriju [[:Kategorija:Pasmine|Pasmine]]: "*" uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615510 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Biološki popisi]] [[Kategorija:Pasmine|*]] [[Kategorija:Domaće životinje]] jp5z9ur88qcajccwlwm9ypso6czb9ur 2 727804 7615196 7614993 2026-10-08T13:16:19Z Ame71 128419 7615196 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1992./93. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 2. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | broj = 1 | finalist = [[NK Celje|Celje]] | polufinalisti = [[NK Ljubljana|Ljubljana]]<br />[[NK Krka|Studio D Novo mesto]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1993./94.|1993./94.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1992./93. bilo je drugo izdanje kupa Republike Slovenije. Godine 1992. promijenio se sustav natjecanja, tako da se 18 momčadi republičkih liga iz te sezone plasiralo direktno, dok su se niželigaške momčadi borile za preostalih 14 mjesta u kup natjecanjima međuopćinskih saveza. Olimpija, koja se drugu godinu zaredom jako mučila sa Slovanom u osmini finala, u finalu na Skalnoj Kleti prestigla je Publikum iz Celja.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> Budući da je Olimpija također osvojila prvenstvo, [[Europski kup pobjednika kupova 1993./94.|Kup pobjednika kupova 1993./94.]] pripao je poraženom finalistu, Publikimu iz Celja. == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 18 članova [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL-a 1992./93.]] primaju se izravno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[ND Slovan|Slovan Ljubljana]] * [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] * [[NK Krka|Studio D Novo Mesto]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] * [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] {{col-3}} 14 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, kao najbrojnije, dobile su dva mjesta, dok su ostale dobile jedno. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Domžale|Domžale]] || [[ŠD Belinka|Belinka]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Limbuš-Pekre|Limbuš-Pekre]] || [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Žalec|Žalec]] || |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Piran|Piran]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Primorje|Primorje]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[ŠNK Radgona|Radgona]] || [[NK Čarda|Čarda]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Turnišče|Turnišče]] || |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] || [[NK Zarica Kranj|Zarica Kranj]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] || [[NK Podvinci|Podvinci]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>4. 11. 1992.</small> |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]'''||4–2|Žalec}} |- | '''[[NK Limbuš Pekre|Limbuš Pekre]]'''||1–0|Podvinci}} |- | '''[[NK Piran (defunct)|Piran]]'''||1–0|[[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]]}} |- | '''[[NK Celje|Celje]]'''||3–0|[[NK Mura|Mura]]}} |- | [[NK Drava Ptuj (1933)|Drava Ptuj]]||2–5|'''[[NK Naklo|Naklo]]'''}} |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]'''||2–0|[[NK Beltinci|Beltinci]]}} |- | [[ND Gorica|Gorica]]||1–1 {{pso|6–7}}|'''[[ND Slovan|Slovan]]'''}} |- | '''[[NK Domžale|Domžale]]'''||1–1 {{pso|3–1}}|[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]}} |- | [[NK Korotan Prevalje (1933)|Korotan Prevalje]]||1–4|'''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]]'''}} |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]'''||4–0|Turnišče}} |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1945–2005)|Olimpija]]'''||7–1|[[NK Zarica|Kranj]]}} |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]]'''||3–0|[[NK Steklar|Steklar]]}} |- | [[NK Čarda|Čarda]]||0–7|'''[[NK Primorje|Primorje]]'''}} |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]'''||5–0|[[ŠNK Radgona|Radgona]]}} |- | [[NK Izola|Izola]]||1–1 {{pso|3–4}}|'''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]'''}} |- | Belinka||0–3|'''[[FC Koper|Koper]]'''}} |- | [[NK Središče ob Dravi|Središče]] ||–|| '''[[NK Celje|Ingrad Kladivar]]''' ||1:2 |- | [[NK Lesce|Lesce]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Integral Olimpija]]''' ||1:13 |- | [[NK Radomlje|Radomlje]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||1:2 |- | [[NK Vejer|Partizan Vejer]] ||–|| '''[[NK Zagorje|Proletarec]]''' ||0:1 |- | [[NK Primorje|Primorje]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||0:2 |- | [[NK Peca|Peca]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||3:9 |- | [[NK Pohorje|Pohorje]] ||–|| '''[[ND Mozirje|Elkroj Mozirje]]''' ||2:5 |- | '''[[NK Mura Murska Sobota|Mura]]''' || colspan="3" | ''slobodna'' |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! MNZ !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Ljubljana | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||0:0 {{pen|4|1}} |- ! Maribor | [[NK Dravograd|Dravograd]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:2 |- ! Lendava i Murska Subota | '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]]''' ||–|| [[NK Beltinci|Beltinci]] ||2:0 |- ! Kopar | '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||0:0 {{pen|4|2}} |- ! Celje | [[NK Celje|Celje]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:2 |- ! Nova Gorica | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[ND Gorica|Gorica]] ||1:0 |- ! Kranj | [[NK Ločan|LTH Škofja Loka]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||1:5 |- ! Ptuj | '''[[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]]''' ||–|| [[NK Videm|Videm]] ||3:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! rowspan="2" | Zapad | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- ! rowspan="2" | Istok | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||3:0 |- | [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]]''' ||1:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Zapad | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||4:0 |- ! Istok | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||0:1 |- |} == Završnica == {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[1992.]] |momčad1 = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] |rezultat = 0:0 <small>([[Produžetci (nogomet)|pr.]])</small> |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Maribor|Maribor]]</span> |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Bežigrad]], [[Ljubljana]] |gledatelji = 2000 |sudac = [[Anton Beton]] }} {{Penshootoutbox |jedanaesterci1= [[Zoran Ubavič|Ubavič]] {{penal promašaj}}<br />[[Nenad Podgajski|Podgajski]] {{penal gol}}<br />[[Željko Milinovič|Milinovič]] {{penal gol}}<br />[[Dejan Djuranović|Djuranović]] {{penal promašaj}}<br />[[Jedinko Perica|Perica]] {{penal gol}} |rezultat= 3:4 |jedanaesterci2= {{penal gol}} [[Ervin Sušić|Sušić]]<br />{{penal gol}} [[Saša Gajser|Gajser]]<br />{{penal promašaj}} [[Sašo Lukič|Lukič]]<br />{{penal gol}} [[Ante Šimundža|Šimundža]]<br />{{penal gol}} [[Edin Hadžialagić|Hadžialagić]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL 1992./93.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1992./93.|2. SNL 1992./93.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1992./93.|3. SNL 1992./93.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#92 RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1991./92.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1991-92]] --> b2y1flpp66v3djdx6e47ady762kx5pe 7615204 7615196 2026-10-08T13:27:52Z Ame71 128419 7615204 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1992./93. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 2. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | broj = 1 | finalist = [[NK Celje|Celje]] | polufinalisti = [[NK Ljubljana|Ljubljana]]<br />[[NK Krka|Studio D Novo mesto]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1993./94.|1993./94.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1992./93. bilo je drugo izdanje kupa Republike Slovenije. Godine 1992. promijenio se sustav natjecanja, tako da se 18 momčadi republičkih liga iz te sezone plasiralo direktno, dok su se niželigaške momčadi borile za preostalih 14 mjesta u kup natjecanjima međuopćinskih saveza. Olimpija, koja se drugu godinu zaredom jako mučila sa Slovanom u osmini finala, u finalu na Skalnoj Kleti prestigla je Publikum iz Celja.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> Budući da je Olimpija također osvojila prvenstvo, [[Europski kup pobjednika kupova 1993./94.|Kup pobjednika kupova 1993./94.]] pripao je poraženom finalistu, Publikimu iz Celja. == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 18 članova [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL-a 1992./93.]] primaju se izravno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[ND Slovan|Slovan Ljubljana]] * [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] * [[NK Krka|Studio D Novo Mesto]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] * [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] {{col-3}} 14 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, kao najbrojnije, dobile su dva mjesta, dok su ostale dobile jedno. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Domžale|Domžale]] || [[ŠD Belinka|Belinka]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Limbuš-Pekre|Limbuš-Pekre]] || [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Žalec|Žalec]] || |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Piran|Piran]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Primorje|Primorje]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[ŠNK Radgona|Radgona]] || [[NK Čarda|Čarda]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Turnišče|Turnišče]] || |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] || [[NK Zarica Kranj|Zarica Kranj]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] || [[NK Podvinci|Podvinci]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>4. 11. 1992.</small> |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| Žalec}} ||4:2 |- | '''[[NK Limbuš Pekre|Limbuš Pekre]]''' ||–|| 1–0|Podvinci}} ||1:0 |- | '''[[NK Piran (defunct)|Piran]]''' ||–|| [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]]}} ||1:0 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Mura|Mura]]}} ||3:0 |- | [[NK Drava Ptuj (1933)|Drava Ptuj]] ||–|| '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||2:5 |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Beltinci|Beltinci]] ||2:0 |- | [[ND Gorica|Gorica]] ||–|| '''[[ND Slovan|Slovan]]''' ||1:1 {{pen|6|7}} |- | '''[[NK Domžale|Domžale]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||1:1 {{pen|3|1}} |- | [[NK Korotan Prevalje (1933)|Korotan Prevalje]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||1:4 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| Turnišče ||4:0 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1945–2005)|Olimpija]]''' ||–|| [[NK Zarica|Kranj]] ||7:1 |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]]''' ||–|| [[NK Steklar|Steklar]] ||3:0 |- | [[NK Čarda|Čarda]] ||–|| '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||0:7 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[ŠNK Radgona|Radgona]] ||5:0 |- | [[NK Izola|Izola]] ||–|| '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||1:1 {{pen|3|4}} |- | Belinka ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:3 |- | [[NK Središče ob Dravi|Središče]] ||–|| '''[[NK Celje|Ingrad Kladivar]]''' ||1:2 |- | [[NK Lesce|Lesce]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Integral Olimpija]]''' ||1:13 |- | [[NK Radomlje|Radomlje]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||1:2 |- | [[NK Vejer|Partizan Vejer]] ||–|| '''[[NK Zagorje|Proletarec]]''' ||0:1 |- | [[NK Primorje|Primorje]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||0:2 |- | [[NK Peca|Peca]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||3:9 |- | [[NK Pohorje|Pohorje]] ||–|| '''[[ND Mozirje|Elkroj Mozirje]]''' ||2:5 |- | '''[[NK Mura Murska Sobota|Mura]]''' || colspan="3" | ''slobodna'' |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! MNZ !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Ljubljana | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||0:0 {{pen|4|1}} |- ! Maribor | [[NK Dravograd|Dravograd]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:2 |- ! Lendava i Murska Subota | '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]]''' ||–|| [[NK Beltinci|Beltinci]] ||2:0 |- ! Kopar | '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||0:0 {{pen|4|2}} |- ! Celje | [[NK Celje|Celje]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:2 |- ! Nova Gorica | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[ND Gorica|Gorica]] ||1:0 |- ! Kranj | [[NK Ločan|LTH Škofja Loka]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||1:5 |- ! Ptuj | '''[[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]]''' ||–|| [[NK Videm|Videm]] ||3:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! rowspan="2" | Zapad | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- ! rowspan="2" | Istok | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||3:0 |- | [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]]''' ||1:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Zapad | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||4:0 |- ! Istok | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||0:1 |- |} == Završnica == {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[1992.]] |momčad1 = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] |rezultat = 0:0 <small>([[Produžetci (nogomet)|pr.]])</small> |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Maribor|Maribor]]</span> |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Bežigrad]], [[Ljubljana]] |gledatelji = 2000 |sudac = [[Anton Beton]] }} {{Penshootoutbox |jedanaesterci1= [[Zoran Ubavič|Ubavič]] {{penal promašaj}}<br />[[Nenad Podgajski|Podgajski]] {{penal gol}}<br />[[Željko Milinovič|Milinovič]] {{penal gol}}<br />[[Dejan Djuranović|Djuranović]] {{penal promašaj}}<br />[[Jedinko Perica|Perica]] {{penal gol}} |rezultat= 3:4 |jedanaesterci2= {{penal gol}} [[Ervin Sušić|Sušić]]<br />{{penal gol}} [[Saša Gajser|Gajser]]<br />{{penal promašaj}} [[Sašo Lukič|Lukič]]<br />{{penal gol}} [[Ante Šimundža|Šimundža]]<br />{{penal gol}} [[Edin Hadžialagić|Hadžialagić]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL 1992./93.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1992./93.|2. SNL 1992./93.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1992./93.|3. SNL 1992./93.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#92 RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1991./92.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1991-92]] --> t6urp3hcpdrm1yytrr4cejlqu1stj8c 7615276 7615204 2026-10-08T14:55:31Z Ame71 128419 7615276 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1992./93. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 2. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | broj = 1 | finalist = [[NK Celje|Celje]] | polufinalisti = [[NK Ljubljana|Ljubljana]]<br />[[NK Krka|Studio D Novo mesto]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1993./94.|1993./94.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1992./93. bilo je drugo izdanje kupa Republike Slovenije. Godine 1992. promijenio se sustav natjecanja, tako da se 18 momčadi republičkih liga iz te sezone plasiralo direktno, dok su se niželigaške momčadi borile za preostalih 14 mjesta u kup natjecanjima međuopćinskih saveza. Olimpija, koja se drugu godinu zaredom jako mučila sa Slovanom u osmini finala, u finalu na Skalnoj Kleti prestigla je Publikum iz Celja.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> Budući da je Olimpija također osvojila prvenstvo, [[Europski kup pobjednika kupova 1993./94.|Kup pobjednika kupova 1993./94.]] pripao je poraženom finalistu, Publikimu iz Celja. == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 18 članova [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL-a 1992./93.]] primaju se izravno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[ND Slovan|Slovan Ljubljana]] * [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] * [[NK Krka|Studio D Novo Mesto]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] * [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] {{col-3}} 14 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, kao najbrojnije, dobile su dva mjesta, dok su ostale dobile jedno. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Domžale|Domžale]] || [[ŠD Belinka|Belinka]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Limbuš-Pekre|Limbuš-Pekre]] || [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Žalec|Žalec]] || |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Piran|Piran]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Primorje|Primorje]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[ŠNK Radgona|Radgona]] || [[NK Čarda|Čarda]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Turnišče|Turnišče]] || |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] || [[NK Zarica Kranj|Zarica Kranj]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] || [[NK Podvinci|Podvinci]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>4. 11. 1992.</small> |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Žalec|Žalec]] ||4:2 |- | '''[[NK Limbuš Pekre|Limbuš Pekre]]''' ||–|| [[NK Podvinci|Podvinci]] ||1:0 |- | '''[[NK Piran (defunct)|Piran]]''' ||–|| [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||1:0 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Mura|Mura]] ||3:0 |- | [[NK Drava Ptuj (1933)|Drava Ptuj]] ||–|| '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||2:5 |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Beltinci|Beltinci]] ||2:0 |- | [[ND Gorica|Gorica]] ||–|| '''[[ND Slovan|Slovan]]''' ||1:1 {{pen|6|7}} |- | '''[[NK Domžale|Domžale]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||1:1 {{pen|3|1}} |- | [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||1:4 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Turnišče|Turnišče]] ||4:0 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Zarica|Kranj]] ||7:1 |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]]''' ||–|| [[NK Steklar|Steklar]] ||3:0 |- | [[NK Čarda|Čarda]] ||–|| '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||0:7 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[ŠNK Radgona|Radgona]] ||5:0 |- | [[NK Izola|Izola]] ||–|| '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||1:1 {{pen|3|4}} |- | [[ŠD Belinka|Belinka]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:3 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! MNZ !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Ljubljana | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||0:0 {{pen|4|1}} |- ! Maribor | [[NK Dravograd|Dravograd]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:2 |- ! Lendava i Murska Subota | '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]]''' ||–|| [[NK Beltinci|Beltinci]] ||2:0 |- ! Kopar | '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||0:0 {{pen|4|2}} |- ! Celje | [[NK Celje|Celje]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:2 |- ! Nova Gorica | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[ND Gorica|Gorica]] ||1:0 |- ! Kranj | [[NK Ločan|LTH Škofja Loka]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||1:5 |- ! Ptuj | '''[[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]]''' ||–|| [[NK Videm|Videm]] ||3:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! rowspan="2" | Zapad | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- ! rowspan="2" | Istok | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||3:0 |- | [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]]''' ||1:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Zapad | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||4:0 |- ! Istok | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||0:1 |- |} == Završnica == {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[1992.]] |momčad1 = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] |rezultat = 0:0 <small>([[Produžetci (nogomet)|pr.]])</small> |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Maribor|Maribor]]</span> |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Bežigrad]], [[Ljubljana]] |gledatelji = 2000 |sudac = [[Anton Beton]] }} {{Penshootoutbox |jedanaesterci1= [[Zoran Ubavič|Ubavič]] {{penal promašaj}}<br />[[Nenad Podgajski|Podgajski]] {{penal gol}}<br />[[Željko Milinovič|Milinovič]] {{penal gol}}<br />[[Dejan Djuranović|Djuranović]] {{penal promašaj}}<br />[[Jedinko Perica|Perica]] {{penal gol}} |rezultat= 3:4 |jedanaesterci2= {{penal gol}} [[Ervin Sušić|Sušić]]<br />{{penal gol}} [[Saša Gajser|Gajser]]<br />{{penal promašaj}} [[Sašo Lukič|Lukič]]<br />{{penal gol}} [[Ante Šimundža|Šimundža]]<br />{{penal gol}} [[Edin Hadžialagić|Hadžialagić]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL 1992./93.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1992./93.|2. SNL 1992./93.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1992./93.|3. SNL 1992./93.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#92 RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1991./92.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1991-92]] --> aomovmvlbt78u9a9nw2ntegevyhtbgk 7615278 7615276 2026-10-08T15:11:58Z Ame71 128419 7615278 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1992./93. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 2. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | broj = 1 | finalist = [[NK Celje|Celje]] | polufinalisti = [[NK Ljubljana|Ljubljana]]<br />[[NK Krka|Studio D Novo mesto]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1993./94.|1993./94.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1992./93. bilo je drugo izdanje kupa Republike Slovenije. Godine 1992. promijenio se sustav natjecanja, tako da se 18 momčadi republičkih liga iz te sezone plasiralo direktno, dok su se niželigaške momčadi borile za preostalih 14 mjesta u kup natjecanjima međuopćinskih saveza. Olimpija, koja se drugu godinu zaredom jako mučila sa Slovanom u osmini finala, u finalu na Skalnoj Kleti prestigla je Publikum iz Celja.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> Budući da je Olimpija također osvojila prvenstvo, [[Europski kup pobjednika kupova 1993./94.|Kup pobjednika kupova 1993./94.]] pripao je poraženom finalistu, Publikimu iz Celja. == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 18 članova [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL-a 1992./93.]] primaju se izravno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[ND Slovan|Slovan Ljubljana]] * [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] * [[NK Krka|Studio D Novo Mesto]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] * [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] {{col-3}} 14 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, kao najbrojnije, dobile su dva mjesta, dok su ostale dobile jedno. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Domžale|Domžale]] || [[ŠD Belinka|Belinka]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Limbuš-Pekre|Limbuš-Pekre]] || [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Žalec|Žalec]] || |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Piran|Piran]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Primorje|Primorje]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[ŠNK Radgona|Radgona]] || [[NK Čarda|Čarda]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Turnišče|Turnišče]] || |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] || [[NK Zarica Kranj|Zarica Kranj]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] || [[NK Podvinci|Podvinci]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>4. 11. 1992.</small> |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Žalec|Žalec]] ||4:2 |- | '''[[NK Limbuš Pekre|Limbuš Pekre]]''' ||–|| [[NK Podvinci|Podvinci]] ||1:0 |- | '''[[NK Piran (defunct)|Piran]]''' ||–|| [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||1:0 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Mura|Mura]] ||3:0 |- | [[NK Drava Ptuj (1933)|Drava Ptuj]] ||–|| '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||2:5 |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Beltinci|Beltinci]] ||2:0 |- | [[ND Gorica|Gorica]] ||–|| '''[[ND Slovan|Slovan]]''' ||1:1 {{pen|6|7}} |- | '''[[NK Domžale|Domžale]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||1:1 {{pen|3|1}} |- | [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||1:4 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Turnišče|Turnišče]] ||4:0 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Zarica|Kranj]] ||7:1 |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]]''' ||–|| [[NK Steklar|Steklar]] ||3:0 |- | [[NK Čarda|Čarda]] ||–|| '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||0:7 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[ŠNK Radgona|Radgona]] ||5:0 |- | [[NK Izola|Izola]] ||–|| '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||1:1 {{pen|3|4}} |- | [[ŠD Belinka|Belinka]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:3 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>6. 12. 1992.</small> |- | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[NK Domžale|Domžale]] ||1:0 |- | [[ND Slovan|Slovan]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]]''' ||1:1 {{pen|4|5}} |- | '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||5:2 |- | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||1:1 {{pen|2|3}} |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]]''' ||–|| [[NK Piran (defunct)|Piran]] ||3:0 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Maribor|Maribor]] ||1:0 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[NK Limbuš Pekre|Limbuš Pekre]] ||6:0 |- | '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||1:0 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! rowspan="2" | Zapad | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- ! rowspan="2" | Istok | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||3:0 |- | [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]]''' ||1:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Zapad | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||4:0 |- ! Istok | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||0:1 |- |} == Završnica == {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[1992.]] |momčad1 = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] |rezultat = 0:0 <small>([[Produžetci (nogomet)|pr.]])</small> |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Maribor|Maribor]]</span> |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Bežigrad]], [[Ljubljana]] |gledatelji = 2000 |sudac = [[Anton Beton]] }} {{Penshootoutbox |jedanaesterci1= [[Zoran Ubavič|Ubavič]] {{penal promašaj}}<br />[[Nenad Podgajski|Podgajski]] {{penal gol}}<br />[[Željko Milinovič|Milinovič]] {{penal gol}}<br />[[Dejan Djuranović|Djuranović]] {{penal promašaj}}<br />[[Jedinko Perica|Perica]] {{penal gol}} |rezultat= 3:4 |jedanaesterci2= {{penal gol}} [[Ervin Sušić|Sušić]]<br />{{penal gol}} [[Saša Gajser|Gajser]]<br />{{penal promašaj}} [[Sašo Lukič|Lukič]]<br />{{penal gol}} [[Ante Šimundža|Šimundža]]<br />{{penal gol}} [[Edin Hadžialagić|Hadžialagić]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL 1992./93.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1992./93.|2. SNL 1992./93.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1992./93.|3. SNL 1992./93.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#92 RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1991./92.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1991-92]] --> 3omk6j1hfa5st6hhlg303e601jlk9ex 7615282 7615278 2026-10-08T15:39:19Z Ame71 128419 7615282 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1992./93. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 2. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | broj = 1 | finalist = [[NK Celje|Celje]] | polufinalisti = [[NK Ljubljana|Ljubljana]]<br />[[NK Krka|Studio D Novo mesto]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1993./94.|1993./94.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1992./93. bilo je drugo izdanje kupa Republike Slovenije. Godine 1992. promijenio se sustav natjecanja, tako da se 18 momčadi republičkih liga iz te sezone plasiralo direktno, dok su se niželigaške momčadi borile za preostalih 14 mjesta u kup natjecanjima međuopćinskih saveza. Olimpija, koja se drugu godinu zaredom jako mučila sa Slovanom u osmini finala, u finalu na Skalnoj Kleti prestigla je Publikum iz Celja.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> Budući da je Olimpija također osvojila prvenstvo, [[Europski kup pobjednika kupova 1993./94.|Kup pobjednika kupova 1993./94.]] pripao je poraženom finalistu, Publikimu iz Celja. == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 18 članova [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL-a 1992./93.]] primaju se izravno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[ND Slovan|Slovan Ljubljana]] * [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] * [[NK Krka|Studio D Novo Mesto]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] * [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] {{col-3}} 14 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, kao najbrojnije, dobile su dva mjesta, dok su ostale dobile jedno. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Domžale|Domžale]] || [[ŠD Belinka|Belinka]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Limbuš-Pekre|Limbuš-Pekre]] || [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Žalec|Žalec]] || |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Piran|Piran]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Primorje|Primorje]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[ŠNK Radgona|Radgona]] || [[NK Čarda|Čarda]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Turnišče|Turnišče]] || |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] || [[NK Zarica Kranj|Zarica Kranj]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] || [[NK Podvinci|Podvinci]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>4. 11. 1992.</small> |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Žalec|Žalec]] ||4:2 |- | '''[[NK Limbuš Pekre|Limbuš Pekre]]''' ||–|| [[NK Podvinci|Podvinci]] ||1:0 |- | '''[[NK Piran (defunct)|Piran]]''' ||–|| [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||1:0 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Mura|Mura]] ||3:0 |- | [[NK Drava Ptuj (1933)|Drava Ptuj]] ||–|| '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||2:5 |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Beltinci|Beltinci]] ||2:0 |- | [[ND Gorica|Gorica]] ||–|| '''[[ND Slovan|Slovan]]''' ||1:1 {{pen|6|7}} |- | '''[[NK Domžale|Domžale]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||1:1 {{pen|3|1}} |- | [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||1:4 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Turnišče|Turnišče]] ||4:0 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Zarica|Kranj]] ||7:1 |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]]''' ||–|| [[NK Steklar|Steklar]] ||3:0 |- | [[NK Čarda|Čarda]] ||–|| '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||0:7 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[ŠNK Radgona|Radgona]] ||5:0 |- | [[NK Izola|Izola]] ||–|| '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||1:1 {{pen|3|4}} |- | [[ŠD Belinka|Belinka]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:3 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>6. 12. 1992.</small> |- | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[NK Domžale|Domžale]] ||1:0 |- | [[ND Slovan|Slovan]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]]''' ||1:1 {{pen|4|5}} |- | '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||5:2 |- | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||1:1 {{pen|2|3}} |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]]''' ||–|| [[NK Piran (defunct)|Piran]] ||3:0 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Maribor|Maribor]] ||1:0 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[NK Limbuš Pekre|Limbuš Pekre]] ||6:0 |- | '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||1:0 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>23. 3. 1993.</small> |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||3:1 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Naklo|Naklo]] ||3:1 |- | [[NK Primorje|Primorje]] ||–|| '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||0:0 {{pen|3|4}} |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||4:0 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>23. 3. 1993.</small> |- | [[NK Krka|Studio D Novo Mesto]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||1:4 |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- |} == Završnica == {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[1992.]] |momčad1 = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] |rezultat = 0:0 <small>([[Produžetci (nogomet)|pr.]])</small> |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Maribor|Maribor]]</span> |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Bežigrad]], [[Ljubljana]] |gledatelji = 2000 |sudac = [[Anton Beton]] }} {{Penshootoutbox |jedanaesterci1= [[Zoran Ubavič|Ubavič]] {{penal promašaj}}<br />[[Nenad Podgajski|Podgajski]] {{penal gol}}<br />[[Željko Milinovič|Milinovič]] {{penal gol}}<br />[[Dejan Djuranović|Djuranović]] {{penal promašaj}}<br />[[Jedinko Perica|Perica]] {{penal gol}} |rezultat= 3:4 |jedanaesterci2= {{penal gol}} [[Ervin Sušić|Sušić]]<br />{{penal gol}} [[Saša Gajser|Gajser]]<br />{{penal promašaj}} [[Sašo Lukič|Lukič]]<br />{{penal gol}} [[Ante Šimundža|Šimundža]]<br />{{penal gol}} [[Edin Hadžialagić|Hadžialagić]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL 1992./93.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1992./93.|2. SNL 1992./93.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1992./93.|3. SNL 1992./93.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#92 RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1991./92.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1991-92]] --> fdwujb5su8ba09xogw0bu8r6jhzkmwm 7615284 7615282 2026-10-08T15:49:27Z Ame71 128419 7615284 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1992./93. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 2. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | broj = 1 | finalist = [[NK Celje|Celje]] | polufinalisti = [[NK Ljubljana|Ljubljana]]<br />[[NK Krka|Studio D Novo mesto]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1993./94.|1993./94.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1992./93. bilo je drugo izdanje kupa Republike Slovenije. Godine 1992. promijenio se sustav natjecanja, tako da se 18 momčadi republičkih liga iz te sezone plasiralo direktno, dok su se niželigaške momčadi borile za preostalih 14 mjesta u kup natjecanjima međuopćinskih saveza. Olimpija, koja se drugu godinu zaredom jako mučila sa Slovanom u osmini finala, u finalu na Skalnoj Kleti prestigla je Publikum iz Celja.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> Budući da je Olimpija također osvojila prvenstvo, [[Europski kup pobjednika kupova 1993./94.|Kup pobjednika kupova 1993./94.]] pripao je poraženom finalistu, Publikimu iz Celja. == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 18 članova [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL-a 1992./93.]] primaju se izravno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[ND Slovan|Slovan Ljubljana]] * [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] * [[NK Krka|Studio D Novo Mesto]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] * [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] {{col-3}} 14 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, kao najbrojnije, dobile su dva mjesta, dok su ostale dobile jedno. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Domžale|Domžale]] || [[ŠD Belinka|Belinka]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Limbuš-Pekre|Limbuš-Pekre]] || [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Žalec|Žalec]] || |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Piran|Piran]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Primorje|Primorje]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[ŠNK Radgona|Radgona]] || [[NK Čarda|Čarda]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Turnišče|Turnišče]] || |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] || [[NK Zarica Kranj|Zarica Kranj]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] || [[NK Podvinci|Podvinci]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>4. 11. 1992.</small> |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Žalec|Žalec]] ||4:2 |- | '''[[NK Limbuš Pekre|Limbuš Pekre]]''' ||–|| [[NK Podvinci|Podvinci]] ||1:0 |- | '''[[NK Piran (defunct)|Piran]]''' ||–|| [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||1:0 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Mura|Mura]] ||3:0 |- | [[NK Drava Ptuj (1933)|Drava Ptuj]] ||–|| '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||2:5 |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Beltinci|Beltinci]] ||2:0 |- | [[ND Gorica|Gorica]] ||–|| '''[[ND Slovan|Slovan]]''' ||1:1 {{pen|6|7}} |- | '''[[NK Domžale|Domžale]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||1:1 {{pen|3|1}} |- | [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||1:4 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Turnišče|Turnišče]] ||4:0 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Zarica|Kranj]] ||7:1 |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]]''' ||–|| [[NK Steklar|Steklar]] ||3:0 |- | [[NK Čarda|Čarda]] ||–|| '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||0:7 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[ŠNK Radgona|Radgona]] ||5:0 |- | [[NK Izola|Izola]] ||–|| '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||1:1 {{pen|3|4}} |- | [[ŠD Belinka|Belinka]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:3 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>6. 12. 1992.</small> |- | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[NK Domžale|Domžale]] ||1:0 |- | [[ND Slovan|Slovan]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]]''' ||1:1 {{pen|4|5}} |- | '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||5:2 |- | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||1:1 {{pen|2|3}} |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]]''' ||–|| [[NK Piran (defunct)|Piran]] ||3:0 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Maribor|Maribor]] ||1:0 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[NK Limbuš Pekre|Limbuš Pekre]] ||6:0 |- | '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||1:0 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>23. 3. 1993.</small> |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||3:1 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Naklo|Naklo]] ||3:1 |- | [[NK Primorje|Primorje]] ||–|| '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||0:0 {{pen|3|4}} |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||4:0 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>5. 5. 1993.</small> |- | [[NK Krka|Studio D Novo Mesto]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||1:4 |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- |} == Završnica == {{footballbox |datum= [[2. lipnja]] [[1993.]] |momčad1 = [[NK Celje|Celje]] |rezultat = 1:2 |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]</span> |strijelci1 = [[Suad Beširević|Beširović]] {{gol|63}} |strijelci2 = {{gol|42}} Topić<br />{{gol|50}} [[Dejan Djuranović|Djuranović]] |stadion = [[ŠC Skalna Klet]], [[Celje]] |gledatelji = 2500 |sudac = [[Darko Jamšek]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL 1992./93.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1992./93.|2. SNL 1992./93.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1992./93.|3. SNL 1992./93.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov93.html RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1992./93.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1992-93]] --> 7zp6dgb19ija0kyzqgz6zvv066rhc3i 7615529 7615284 2026-10-09T11:19:36Z Ame71 128419 7615529 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1992./93. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 3. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Maribor|Maribor]] | broj = 2 | finalist = [[NK Mura|Mura]] | polufinalisti = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]<br />[[NK Krka|Krka]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1992./93.|1992./93.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1994./95.|1994./95.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1993./94. bilo je treće izdanje kupa Republike Slovenije. Sustav je malo prilagođen, jer su klubovi sada u kupu rangirani na temelju svojih ligaških pozicija u prethodnoj sezoni, što je značilo da je ponovno sudjelovalo istih 18 klubova iz republičke lige, dok su niželigaške momčadi morale igrati još jedan kup u proljeće i ljeto. NŠ Mura, koja je u polufinalu eliminirala braniteljicu naslova Olimpiju, morala je priznati pobjedu Mariboru nakon domaće pobjede u uzvratnoj utakmici finala.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> Maribor je drugi put osvojio natjecanje. Ova pobjeda omogućila je Violi plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1994./95.|Kup pobjednika kupova 1994./95.]] == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 18 članova [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL-a 1992./93.]] primaju se izravno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[ND Slovan|Slovan Ljubljana]] * [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] * [[NK Krka|Studio D Novo Mesto]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] * [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] {{col-3}} 14 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, kao najbrojnije, dobile su dva mjesta, dok su ostale dobile jedno. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] || [[NK Šmartno Ljubljana|Šmartno Ljubljana]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Dravograd|Dravograd]] || [[NK Rače|Rače]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno ob Paki]] || |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Dekani|Jadran Dekani]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Primorje|Primorje]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[NK Veržej|Veržej]] || [[NK Goričanka Rogašovci|Goričanka Rogašovci]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Turnišče|Turnišče]] || |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Jesenice|Jesenice]] || [[NK Lesce|Lesce]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>4. 11. 1992.</small> |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Žalec|Žalec]] ||4:2 |- | '''[[NK Limbuš Pekre|Limbuš Pekre]]''' ||–|| [[NK Podvinci|Podvinci]] ||1:0 |- | '''[[NK Piran (defunct)|Piran]]''' ||–|| [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||1:0 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Mura|Mura]] ||3:0 |- | [[NK Drava Ptuj (1933)|Drava Ptuj]] ||–|| '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||2:5 |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Beltinci|Beltinci]] ||2:0 |- | [[ND Gorica|Gorica]] ||–|| '''[[ND Slovan|Slovan]]''' ||1:1 {{pen|6|7}} |- | '''[[NK Domžale|Domžale]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||1:1 {{pen|3|1}} |- | [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||1:4 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Turnišče|Turnišče]] ||4:0 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Zarica|Kranj]] ||7:1 |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]]''' ||–|| [[NK Steklar|Steklar]] ||3:0 |- | [[NK Čarda|Čarda]] ||–|| '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||0:7 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[ŠNK Radgona|Radgona]] ||5:0 |- | [[NK Izola|Izola]] ||–|| '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||1:1 {{pen|3|4}} |- | [[ŠD Belinka|Belinka]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:3 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>6. 12. 1992.</small> |- | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[NK Domžale|Domžale]] ||1:0 |- | [[ND Slovan|Slovan]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]]''' ||1:1 {{pen|4|5}} |- | '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||5:2 |- | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||1:1 {{pen|2|3}} |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]]''' ||–|| [[NK Piran (defunct)|Piran]] ||3:0 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Maribor|Maribor]] ||1:0 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[NK Limbuš Pekre|Limbuš Pekre]] ||6:0 |- | '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||1:0 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>23. 3. 1993.</small> |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||3:1 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Naklo|Naklo]] ||3:1 |- | [[NK Primorje|Primorje]] ||–|| '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||0:0 {{pen|3|4}} |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||4:0 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>5. 5. 1993.</small> |- | [[NK Krka|Studio D Novo Mesto]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||1:4 |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- |} == Završnica == {{footballbox |datum= [[2. lipnja]] [[1993.]] |momčad1 = [[NK Celje|Celje]] |rezultat = 1:2 |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]</span> |strijelci1 = [[Suad Beširević|Beširović]] {{gol|63}} |strijelci2 = {{gol|42}} Topić<br />{{gol|50}} [[Dejan Djuranović|Djuranović]] |stadion = [[ŠC Skalna Klet]], [[Celje]] |gledatelji = 2500 |sudac = [[Darko Jamšek]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL 1992./93.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1992./93.|2. SNL 1992./93.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1992./93.|3. SNL 1992./93.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov93.html RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1992./93.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1992-93]] --> c6o9xgqtbcz7jlp6atoi48n77226vi9 0 737602 7615219 7614351 2026-10-08T13:37:39Z Ro0103 8841 Dodane reference. Uklonjen dio teksta za koji je izvor nepoznat. 7615219 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Logor Kerestinec.jpg|mini|Dvorac Kerestinec bio je dio logora od travnja do srpnja 1941.]] '''Logor Kerestinec''' bio je internacijski i [[koncentracijski logor]] osnovan 19. travnja 1941. odlukom Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu.<ref name="Dizdar" details="Str. 150–153, 164" /> Dio zatvorenika, zatvorenih u zatvoru u Petrinjskoj ulici u Zagrebu još za vrijeme [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], nakon uspostave [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] u travnju 1941., preuzeli su i sredinom svibnja 1941. premjestili u Kerestinec [[Ustaše|ustaše]].<ref name="Dizdar" details="Str. 150–153, 164" /><ref name="Jelić" /> U logoru su bili zatočeni brojni politički neistomišljenici, osobito ljevičarski orijentirani intelektualci. Logor se nalazio u dvorcu i okolnim gospodarskim zgradama na imanju bivšeg bana [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Kraljevine Hrvatske i Slavonije]], [[Antun Mihalović|Antuna Mihalovića]] u blizini sela [[Kerestinec]].<ref name="Dizdar" details="Str. 150–153, 164" /> <ref name="Kerestinec">[https://sites.google.com/site/zagrebsebori/kerestinec Portal Zagreb se bori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120128232846/http://sites.google.com/site/zagrebsebori/kerestinec |date=28. siječnja 2012. }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Tu je zatočeno preko stotinu istaknutih intelektualaca Komunističke partije Jugoslavije i Hrvatske, među ostalima [[August Cesarec]] <ref name="Komarica" details="Str. 14" /> [[Ognjen Prica]], [[Otokar Keršovani]], [[Božidar Adžija]].<ref name="Ćuruvija">{{Citiranje weba |title=Slavko Ćuruvija: Ja, Vlado Dapčević |url=http://www.partijarada.org/Arhiv/IB-JVD.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20150724075701/http://partijarada.org/Arhiv/IB-JVD.pdf |archive-date=2015-07-24 |access-date=2014-08-10}}</ref> Sredinom srpnja 1941. zarobljenici iz tzv. komunističkog dijela logora organizirali su [[Bijeg iz logora Kerestinec 1941.|bijeg iz logora Kerestinec]], ali su gotovo svi uhvaćeni i ubijeni. == Početak logora == Od druge polovice travnja u logor su pristizale skupine ustaškom režimu nepoćudnih osoba, osobito [[Srbi|Srba]] i [[Židovi|Židova]] koji su smještani u dio logora izvan dvorca. Krajem [[Svibanj|svibnja]] u tom dijelu logora bilo je oko 300 zatočenika, od kojih je dio pušten, a dio kasnije preseljen u druge ustaške logore.<ref name="Dizdar" details="Str. 150–153, 164" /> Prvi [[Komunizam|komunisti]] - zatvorenici koje je uhitila banovinska policija stigli su u Kerestinec sredinom svibnja 1941. godine.<ref name="Dizdar" details="Str. 150–153, 164" /> Uoči [[Travanjski rat|Travanjskog rata]] i dolaska okupatora i ustaša, tadašnji jugoslavenski visoki čelnici [[Vladko Maček|Vlatko Maček]] i ban [[Ivan Šubašić]] nisu našli za shodno pustiti zatočenike zatvorene u zatvorima na Savskoj cesti te u Petrinjskoj ulici u Zagrebu.<ref name="Dizdar" details="Str. 150–153, 164" /> Umjesto toga, svi zatočenici su samo predani ustašama.<ref name="Kerestinec"/> Sve do [[Operacija Barbarossa|njemačkog napada na Sovjetski Savez]] [[Lipanj|u lipnju]] 1941. režim u logoru bio je manje strog nego kasnije. Mnogi rođaci interniranih komunista imali su stalne dozvole za posjete. Nakon napada režim u logoru je znatno pooštren. Smijenjena je stara straža i dovedena stroža straža.<ref name="Kerestinec"/> == Odmazda 9. srpnja == Početkom [[Srpanj|srpnja]] 1941. skupina zagrebačkih komunista ubila je na ulici ustaškog agenta [[Ljudevit Tiljak|Ljudevita Tiljka]]. Nakon toga, [[5. srpnja]] iz logora su u Gospić odvedeni taoci dr. [[Božidar Adžija]], [[Ognjen Prica]], [[Otokar Keršovani]], dr. [[Ivo Kuhn]], [[Zvonimir Richtmann]], [[Ivan Korsky]], Alfred Bergman, [[Sigismund Kraus]], [[Simo Crnogorac]] i [[Ivan Krndelj]]. Krndelj je kasnije vraćen, a umjesto njega odveden je [[Viktor Rosenzweig]].<ref name="Jelić" details="Str. 94–98 i 122–128 /> <ref name="Komarica" details="Str. 125 /> [[9. srpnja]] taoci su, nakon povratka iz Gospića u Zagreb, strijeljani za odmazdu u [[Maksimir]]u. Dana [[10. srpnja]] u priopćenju Ministarstva unutarnjih poslova objavljeno je izvršenje osude strijeljanjem.<ref name="Kerestinec"/><ref name="Goldstein" details="Str. 115–116" /> == Bijeg zatočenika iz logora 13./14. srpnja == {{Glavni|Bijeg iz logora Kerestinec 1941.}} [[Datoteka:Oglas_o_bjekstvu_komunista_iz_Kerestinec_1941..jpg|mini| Oglas od 27. sprnja 1941. o bijegu iz Kerestinca 13. do 14. srpnja 1941. god.]] Nakon likvidacije prve grupe talaca, ostali logoraši su shvatili da će i oni prije ili kasnije biti likvidirani. Ubrzo su zatočenici ilegalnim kanalima postigli dogovor sa svojim partijskim vrhom u [[Zagreb]]u da organiziraju bijeg iz logora. Logoraši su planirali razoružati logorskog čuvara, što im je i bio zadatak. Morali su to učiniti golim rukama, jer nisu imali oružja. Partijsko vodstvo trebalo je organizirati punkt izvan logora gdje su odbjegli logoraši trebali dočekati svoje suborce, koji su ih potom trebali odvesti na sigurno.<ref name="Jelić" details="Str. 94–98 i 122–128 /> Akcija je pokrenuta u noći s [[13. srpnja|13.]] na [[14. srpnja|14.]] srpnja kada su logoraši grupno napali stražare, razoružali ih i pobjegli iz logora. Proboj su predvodili [[Divko Budak]] i [[Andrija Žaja]]. U bijegu je sudjelovalo preko 80 logoraša. Zagrebačke komunističke grupe nisu dočekale izbjeglice na dogovorenom mjestu, jer njihov prihvat nije dobro organizirao Mjesni komitet [[Savez komunista Hrvatske|KPH]]. Bjegunci su predugo čekali u obližnjoj šumi Obrež, pa je većina njih pala kao žrtve masovne ustaško-vojne potjere. U sukobima s potjerama ubijen je 31 bjegunac, a 44 su zarobljena. Dan kasnije izvedeni su pred pokretni sud, osuđeni na smrt i strijeljani na [[Spomen-park Dotrščina|Dotršćini]]. Ustaškoj potjeri izbjeglo je samo 14 bjegunaca koji su zatim otišli [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|u partizane]].<ref name="Goldstein" details="Str. 115–116" /> Od svih logoraša s Kerestinca samo ih je sedam preživjelo rat. Većina ih je poginula pri bijegu ili su tada uhvaćeni i kasnije strijeljani. Neki koji su se spasili, kasnije su poginuli kao borci Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije tijekom rata.<ref name="Kerestinec"/><ref name="Goldstein" details="Str. 115–116" /> Dvorac Kerestinec, nakon bijega logoraša i pogubljenja zarobljenika, više nije korišten kao logor. == Tumačenja o neuspjelom bijegu == [[Datoteka:Kerestinec memorial WW2-03.jpg|mini|Spomenik s popisom žrtava koje su ustaše pobili u logoru tijekom 1941. godine. Na obnovljenom spomeniku 2010. godine upisana su i imena nekolicine onih koji nisu ubijeni prilikom proboja niti kasnije strijeljani.]] Za neuspjeh akcije smatra se odgovornim [[Josip Kopinič]], tadašnji Titov suradnik i sovjetski agent u Zagrebu. Uvjeravao je Gradski komitet KPH u Zagrebu da ima mandat [[Kominterna|Kominterne]] da potiče akcije i samostalno vodi. Nakon odlaska [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] iz Zagreba u [[Beograd]], počeo je djelovati sve samostalnije i nastojao se očitovati pred Kominternom.<ref name="Goldstein" details="Str. 115–116" /><ref name="Jelić" details="Str. 94–98 i 122–128 /> Postoji i mišljenje da je Tito namjerno sabotirao njihov bijeg jer su među uhićenim komunistima bili i neki (poput [[Ivan Korski|Ivana Korskog]] ) koje je tijekom [[Tito i staljinizam|Velike čistke]] isključio iz KPJ.<ref name="Pavluško">Žan-Žak Mari i Pavluško Imširović – Predgovor srpskohrvatskom izdanju knjige „''Trockizam i trockisti''“. Polinom, Beograd 2011.</ref> Prema riječima [[Vlado Dapčević|Vlade Dapčevića]], " ''to nije bio neuspjeli bijeg, to je bio čisti zločin.'' ''I to zločin komunista.''”<ref name="Ćuruvija" /> == Izvori == <references> <ref name="Dizdar">[[Zdravko Dizdar]]. 1989. Logor Kerestinec. ''Povijesni prilozi''. Zbornik radova Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske. God. 8 (1). Zagreb</ref> <ref name="Goldstein">[[Ivo Goldstein]]. 2011. ''Zagreb 1941-1945''. Novi Liber. Zagreb</ref> <ref name="Jelić">Ivan Jelić. [http://znaci.org/00001/119.htm ''Tragedija u Kerestincu''] (Zagrebačko ljeto 1941.)</ref> <ref name="Komarica">[[Zvonimir Komarica]]. 1989. ''Kerestinečka kronika''. Globus. Zagreb</ref> </references> [[Kategorija:Logori u NDH]] [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]] [[Kategorija:Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)]] [[Kategorija:Politika Kraljevine Jugoslavije]] [[Kategorija:Banovina Hrvatska]] 4e1ydq0xaqev2htsvx3qibti9i1vsr1 0 739839 7615354 7394355 2026-10-08T19:09:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615354 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Samostan sv. Andrije apostola | izvorno ime = | drugo ime = | slika = Apostolos Andreas Monastery seaside.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Samostan sv. Andrije apostola - pogled s obale | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = rt sv. Andrije apostola na Karpasu | dz = CIP,*SJ CIP | koordinate = {{Coord|35.6593|N|34.5738|E|display=inline,title|format=dms}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Cipar | pushpin_label = | arhitekt = | godine izgradnje = | godina završetka = | renoviran = | srušen = | religija = [[pravoslavlje]] | patron = [[Sveti Andrija|sv. Andrija]] | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }}'''Samostan sv. Andrije apostola''' ({{Grč.|Απόστολος Ανδρέας}}; {{Tur.|Apostolos Andreas Manastırı}}) [[samostan]] je smješten južno od [[Rt sv. Andrije apostola|Rta sv. Andrije apostola]], najsjeveroistočnije točke otoka [[Cipar|Cipra]], u mjestu [[Rizokarpaso]] na [[Karpas|poluotoku Karpas]]. [[Samostan]] je posvećen [[Sveti Andrija|svetom Andriji]] i važno je sveto mjesto za [[Ciparska pravoslavna Crkva|Ciparsku pravoslavnu crkvu]]. Nekad je bio poznat kao "ciparski [[Lourdes]]", a nije ga služila organizirana zajednica redovnika, već promjenjiva skupina svećenika dobrovoljaca i laika. I zajednice [[Ciparski Grci|ciparskih Grka]] i [[Ciparski Turci|ciparskih Turaka]] smatraju samostan svetim mjestom i posjećuju ga mnogi ljudi radi zavjetne molitve. == Povijest == Tradicionalna priča o osnutku samostana kazuje da je brod koji je prevozio [[Sveti Andrija|sv. Andriju]] u [[Sveta Zemlja|Svetu zemlju]] skrenuo s kursa i ovdje udario o stijene. Kad je izašao na obalu, Andrija je udario štapom o stijenu i na tome je mjestu izbio izvor. Voda se pokazala ljekovitom i vratila je vid kapetanu broda koji je bio slijep na jedno oko. Stijena je kasnije postala mjestom hodočašća. Ovdje je u 12. stoljeću stajao utvrđeni samostan iz kojeg je [[Izak Komnen Ciparski|Izak Komnen]] pregovarao o predaji [[Rikard I. Lavljeg Srca|Rikardu Lavljega Srca]]. U 15. stoljeću uz samu obalu sagrađena je mala kapelica. Crkva glavnog samostana datira iz 18. stoljeća, a glavne su zgrade izgrađene 100 godina kasnije.<ref name="whatson-northcyprus.com">{{Citiranje weba|title=Apostolos Andreas Monastery, Karpaz, North Cyprus|url=http://www.whatson-northcyprus.com/interest/dipkarpaz/andreas.htm|website=www.whatson-northcyprus.com}}</ref> Masovno hodočašće je međutim relativno novijeg datuma i započelo je u 20. stoljeću. Poznata je priča o otmici sina Marije Georgiou 1895. Sedamnaest godina kasnije u snu joj se ukazao sv. Andrija rekavši joj da ode u samostan moliti za povratak svog sina. Živeći u [[Anatolija|Anatoliji]], Marija je brodom krenula je na put do [[Cipar|Cipra]]. Pričajući svoju priču tijekom putovanja, jedan od putnika, mladi derviški svećenik, sve se više za nju zanimao. Upitao ju je ima li njezin sin ikakvih znakova raspoznavanja, Marija mu je rekla da joj sin od rođenja ima nekoliko madeža. Mladić je skinuo odjeću kako bi joj pokazao iste znakove, a majka i sin su se tako ponovno našli.<ref name="whatson-northcyprus.com2">{{Citiranje weba|title=Apostolos Andreas Monastery, Karpaz, North Cyprus|url=http://www.whatson-northcyprus.com/interest/dipkarpaz/andreas.htm|website=www.whatson-northcyprus.com}}</ref> Nakon [[Turska invazija na Cipar|turske invazije na Cipar]] 1974., broj hodočasnika se smanjio, ali s otvaranjem graničnih prijelaza 2004. više hodočasnika počelo je posjećivati samostan. Samostan je posljednjih godina zapušten, no [[Ujedinjeni narodi]] su osigurali sredstva za njegovu obnovu.<ref name="whatson-northcyprus.com3">{{Citiranje weba|title=Apostolos Andreas Monastery, Karpaz, North Cyprus|url=http://www.whatson-northcyprus.com/interest/dipkarpaz/andreas.htm|website=www.whatson-northcyprus.com}}</ref> == Obnova == Godine [[2008.]] osnovan je tehnički odbor dviju zajednica (grčke i turske) kao odgovorno tijelo za zaštitu kulturne baštine otoka. Odbor je godinu dana koordinirao radove na restauriranju samostana sv. Andrije. U početku je [[Ciparska pravoslavna Crkva|Ciparska pravoslavna crkva]] odbila suradnju jer dokument koji je pripremio [[Program Ujedinjenih naroda za razvoj|Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP)]] nije istu imenovao kao vlasnika samostana već samo kao donatora, a nadbiskup [[Krizostom II. od Cipra|Krisostom II.]] rekao je da je spreman dopustiti da se povijesni samostan uruši, ali da neće potpisati plan koji nije priznavao Ciparsku crkvu kao vlasnika.<ref>{{Citiranje novina|last=<!-- Staff writer(s); no by-line -->|title='We are not donors – we are owners': says Archbishop|work=LGC News|url=http://www.lgcnews.com/we-are-not-donors-we-are-owners-says-archbishop/|url-status=dead|access-date=13 January 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20210522193801/https://lgcnews.com/we-are-not-donors-we-are-owners-says-archbishop/|archive-date=22 May 2021}}</ref> Njegovo je stajalište ponovno razmotreno krajem siječnja [[2013.]], kada su Ujedinjeni narodi formulirali prijedlog da se projekt nastavi na temelju "partnerstva s više donatora" čime bi više od jednog donatora moglo financirati projekt. UNDP je potpisao zasebne protokolarne sporazume s Ciparskom pravoslavnom crkvom i vjerskom zakladom ciparskih Turaka EVKAF.<ref>{{Citiranje weba|last=<!--Staff writer(s); no by-line -->|date=11 April 2013|title=Greek church will fund monastery restoration in TRNC|url=http://www.lgcnews.com/greek-church-agrees-to-fund-monastery-restoration-in-trnc/|access-date=15 June 2022|website=LGC News|archive-date=10. travnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230410131737/https://lgcnews.com/greek-church-agrees-to-fund-monastery-restoration-in-trnc/|url-status=dead}}</ref> Dana 12. siječnja 2013. vlasti tzv. [[Turska Republika Sjeverni Cipar|Sjevernoga Cipra]] izjavile su da će samostan biti podvrgnut opsežnoj obnovi koja će stajati više od 5 milijuna eura.<ref name="hurriyet.com.tr">{{Citiranje novina|date=12 January 2013|title='Türkler onaracağına yıkılsın gitsin'|language=tr|trans-title='Turks should be destroyed instead of repaired'|work=Hürriyet|url=http://www.hurriyet.com.tr/planet/22345039.asp|access-date=15 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924143337/http://www.hurriyet.com.tr/planet/22345039.asp|archive-date=24. rujna 2015.|url-status=dead}}</ref> Radove na restauriranju trenutačno provodi međunarodni tim stručnjaka, a financiraju ih Ciparska pravoslavna crkva (2 500 000 eura), uprava EVKAF-a (2 500 000 eura) i [[Američka agencija za međunarodni razvoj]] (USAID) (25 000 eura).<ref>{{Citiranje weba|title=Restoration of the Holy Monastery of Apostolos Andreas|url=https://www.undp.org/cyprus/projects/restoration-monastery-apostolos-andreas|access-date=15 June 2022|publisher=[[United Nations Development Programme]]}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Manastiri]] [[Kategorija:Građevine na Cipru]] [[Kategorija:Sjeverni Cipar]] jj51dgbmmrd9hs6usvyl5x1zd1j37he 0 740274 7615403 7368858 2026-10-08T21:07:50Z IndexAccount 131684 /* Slobodno zidarstvo */ 7615403 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Radovan Horvat | slika = | veličina = | opis_slike = | rođenje = {{Datum rođenja|1930|10|5}} | mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[Savska banovina]] | smrt = {{Datum smrti i godine|2016|8|18|1930|10|5}} | mjesto_smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | roditelji = [[Radoslav Horvat]] | rođaci = [[Branimir Horvat]] (brat) | zanimanje = [[Arhitektura|arhitekt]], [[Dizajn|dizajner]], [[učitelj]], sportski djelatnik }} '''Radovan''' "'''Radica'''" '''Horvat''' ([[Zagreb]], [[5. listopada]] [[1930.]] – Zagreb, [[18. kolovoza]] [[2016.]]) je bio hrvatski arhitekt. == Životopis == Horvat je osnovno obrazovanje završio u [[Zagreb]]u. Srednjoškolsko obrazovanje nastavio je u [[II. gimnazija u Zagrebu|II. gimnaziji u Zagrebu]], gdje je učio strane jezike. Paralelno je pohađao [[Glazbena škola Vatroslava Lisinskog u Zagrebu|Glazbenu školu Vatroslava Lisinskog]], s glavnim predmetom [[glasovir]]. Nakon sudjelovanja u [[Omladinske radne akcije|omladinskim radnim akcijama]] na izgradnji [[Autocesta A3|Autoceste bratstva i jedinstva]] 1949. godine, položio je prijemni ispit te upisao [[Arhitektonski fakultet u Zagrebu]], gdje je položio i ispit iz [[Francuski jezik|francuskog jezika]]. Tijekom studija, između 1953. i 1954., predavao je stručne predmete za građevinare u Školi učenika u privredi u [[Podsused]]u te tjelesni odgoj u osnovnoj školi, kao honorarni službenik Odjela za prosvjetu Narodnog odbora Grada Zagreba. U trećoj godini studija radio je honorarno u Urbanističkom projektnom birou Boltar, gdje je sudjelovao kao suradnik na nekoliko arhitektonskih natječaja. Diplomirao je 1956. i zaposlio se u projektnom birou.<ref name=":0">{{Citiranje knjige|title=Tajni majstori ljepote – 101 slobodni zidar koji je mijenjao Hrvatsku|last=Šömen|first=Branko|publisher=[[Fraktura (nakladnik)|Fraktura]]|year=2025.|isbn=978-953-358-854-4|location=Zagreb|url= |title-link=Tajni majstori ljepote |author-link=Branko Šömen |pages=103-104}}</ref> Iste godine otišao je na služenje [[Vojni rok|vojnog roka]] u [[Zadar]] i [[Maribor]], gdje je stekao čin rezervnog [[poručnik]]a. Nakon povratka iz vojske, od 1958. do 1959. bio je šef Tehničkog odjela tijekom izgradnje Studentskog centra [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]]. Godine 1961. dobio je stipendiju EPA (European Productivity Agency) zahvaljujući kojoj je boravio u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i [[Švedska|Švedskoj]], gdje se stručno usavršavao u projektiranju samoposluga, robnih kuća i skladišta.<ref name=":0"/> Od 1981. bio je član, a potom tri godine i predsjednik Zadruge likovnih umjetnika DARS Zagreb. Kao projektant sudjelovao je 1952. u osnivanju i izgradnji Teniskog kluba Podsused. Godine 1956. radio je kao trener pionira, bio jedan od osnivača Zagrebačkog teniskog podsaveza te član uprave [[Hrvatski teniski savez|Teniskog saveza Hrvatske]]. Za doprinos gospodarstvu i sportu primio je više priznanja i nagrada, među kojima medalju [[Hrvatska gospodarska komora|Privredne komore Zagreb]], medalju [[Socijalistički savez radnog naroda Hrvatske|Mjesne konferencije SSRN]] za iznimne zasluge povodom 400. godišnjice [[Seljačka buna|Seljačke bune]] (1973.), diplomu Teniskog saveza Hrvatske te [[Spomenica domovinskog rata|Spomenicu Domovinskog rata]] (1995.). Godine 2002. proglašen je počasnim predsjednikom Teniskog kluba Podsused povodom obilježavanja 50. obljetnice njegova osnutka.<ref name=":0"/> Kao arhitekt i dizajner izradio je niz projekata, među kojima idejni nacrt za rasklopnu stolicu-ležaljku namijenjenu brodovima [[Jadrolinija|Jadrolinijske linijske plovidbe]] (1952.), projekt dvorane [[Teatar Exit|Kino Cesarec]] te unutarnja uređenja brojnih robnih kuća u Hrvatskoj.<ref name=":0"/> === Slobodno zidarstvo === {{external media | float = | width = | topic = | caption = <!-- text placed left or right of headerimage ---> | headerimage= | title = | video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=CrDSYTcXd_I ''Latinica'': "Tajna društva"], [[HRT]], (10. travnja 2006.) – Horvat je bio gost emisije kao slobodni zidar | video2 = | video3 = }} Horvat je bio [[slobodni zidar]], kao i njegov otac [[Radoslav Horvat|Radoslav]] i stariji brat [[Branimir Horvat|Branimir]]. Primljen je 12. prosinca 1992. u [[Loža "Ilirija"|Ložu "Ilirija"]] u [[Beč]]u, koja je djelovala pod okriljem [[Velika loža Austrije|Velike loža Austrije]]. Godine 1993. postao je [[Pomoćnik (slobodno zidarstvo)|pomoćnik]] u istoimenoj loži u [[Klagenfurt]]u, a 1994. [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstor]] u loži u [[Graz]]u. Jedan je od utemeljitelja [[Loža "Hrvatska vila"|Lože "Hrvatska vila"]] u Zagrebu (rujan 1996.), gdje je obnašao i dužnost [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješine]], kada je njegova loža utemeljila [[Velika loža Hrvatske|Veliku ložu Hrvatske]] (studeni 1997.).<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|title=Tri ruže, tri lože - hrvatski tisak i slobodno zidarstvo|url=https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/tri-ruze-tri-loze-hrvatski-tisak-slobodno-zidarstvo-1998-br-bs|access-date=2025-09-20|date=1998.|website=freemasonry-croatia.org}}</ref> Horvat je jedan od osnivača udruge "Velika loža Hrvatske" osnovane 1994. godine u [[Zagreb]]u.<ref>{{Citiranje weba|url=https://glasistrenovine.hr/arhiva-portala/pregled-vijesti/hrvati-i-masoni-20-godina-slobodnozidarske-loze-483294|title=Hrvati i masoni: 20 godina slobodnozidarske lože|date=2014-11-30|access-date=2023-05-26|website=glasistrenovine.hr}}</ref> Među osnivačima bio je i njegov brat Branimir.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.muzic-ivan.info/tudjman_masonstvo.htm|title=Tuđman i masonstvo|access-date=2023-04-20|website=muzic-ivan.info|last=Mužić|first=Ivan|archive-url=https://web.archive.org/web/20200217050027/http://www.muzic-ivan.info/tudjman_masonstvo.htm|archive-date=2020-02-17|url-status=dead}}</ref> Izabran je za drugog [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]] 2000. godine i na toj dužnosti se zadržao do 2003. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=http://rs.seebiz.eu/preminuo-radovan-horvat-bivsi-veliki-majstor-velike-loze-hrvatske/ar-141438/|title=Preminuo Radovan Horvat, bivši veliki majstor Velike lože Hrvatske|access-date=2023-04-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20160820184211/http://rs.seebiz.eu/preminuo-radovan-horvat-bivsi-veliki-majstor-velike-loze-hrvatske/ar-141438/|archive-date=2016-08-20|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vesti.rs/Ekonomija/Preminuo-Radovan-Horvat-bivsi-veliki-majstor-Velike-loze-Hrvatske.html|title=Preminuo Radovan Horvat, bivši veliki majstor Velike lože Hrvatske|access-date=2023-04-20|website=vesti.rs}}</ref> Bio je i član [[Yorčki obred|Yorčkog obreda]]. Godine 2025. književnik i publicist [[Branko Šömen]] uvrstio ga je među [[Tajni majstori ljepote|101 slobodnog zidara koji su obilježili povijest Hrvatske]].<ref name=":0"/> == Izvori == {{izvori}} {{VLH}} {{GLAVNIRASPORED:Horvat, Radovan}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski arhitekti]] [[Kategorija:Dizajneri]] [[Kategorija:Članovi Velike lože Hrvatske]] [[Kategorija:Masonski veliki majstori]] [[Kategorija:Hrvatski teniski treneri]] 8253t0w24lt6ngpxrit5t0lu1u85crd 0 740450 7615386 7269741 2026-10-08T20:20:34Z IndexAccount 131684 7615386 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Dragan Kukavica | slika = | veličina = | opis_slike = | pseudonim = | rođenje = | smrt = | nacionalnost = | poznat_po = | zanimanje = | nagrade = }} '''Dragan Kukavica''' je hrvatski [[Kemijsko inženjerstvo|kemijski inženjer]], [[poduzetnik]] i društveni djelatnik. == Životopis == Kukavica je diplomirao na Kemijsko-tehnološkom fakultetu i dobitnik je nagrade [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] za [[znanstveni rad]] studenta koji je radio na [[Institut Ruđer Bošković|Institutu Ruđer Bošković]]. Nakon Instituta, zapošljava se na Kemijsko-tehnološkom fakultetu kao [[Asistent (znanost)|asistent]] 1979. godine. Nakon toga prelazi u [[PLIVA|Istraživački institut Pliva]].<ref>{{Citiranje časopisa|title=Diplomandi Kemijsko-tehnološkog studija u Plivi|journal=Glasnik AMACIZ|url=http://www.amaciz.hr/wp-content/uploads/glasnik/glasnik%20br02.pdf|last=Mutak|first=Stjepan|date=1992-09-30|volume=2|pages=4-6}}</ref> Magistrirao je iz područja [[tehničke znanosti|tehničkih znanosti]] na Sveučilištu u Zagrebu, a osim toga studirao je i [[Filozofija|filozofiju]] na Filozofskom fakultetu.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> Godine 1997. je osnovao [[Društvo s ograničenom odgovornošću|poduzeće]] Kemograf koje je proizvodilo dezinficijense i grafička sredstva gdje je obavljao poslove predsjednika uprave. Također, 1997. godine kupuje i poduzeće Horus koja ima optičku djelatnost i bavi se proizvodnjom biocida te je zastupnik [[Međunarodna korporacija|međunarodne korporacije]] Arch Chemicals i pokriva Hrvatsku, [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedoniju]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.seebiz.eu/hr/seebiz-trend/intervju/dragan-kukavica,-veliki-majstor-velike-loze-hrvatske-u-hrvatskoj-je-trenutno-preko-300-masona,98816.html|title=INTERVJU Dragan Kukavica, Veliki majstor Velike lože Hrvatske: U Hrvatskoj je trenutno preko 300 masona|date=2010-11-21|access-date=2024-02-05|last=Šarec|first=Kristijan|archive-url=https://web.archive.org/web/20101127181451/https://www.seebiz.eu/hr/seebiz-trend/intervju/dragan-kukavica,-veliki-majstor-velike-loze-hrvatske-u-hrvatskoj-je-trenutno-preko-300-masona,98816.html|archive-date=2010-11-27|url-status=dead|publisher=madeIN}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://www.madein.hr/madein-teme/ljudi-i-dogaaji/388-u-hrvatskoj-je-trenutno-vie-od-300-masona.html|title=Intervju: Dragan Kukavica, Veliki majstor Velike lože Hrvatske|access-date=2024-02-05|website=madein.hr|last=Šarec|first=Kristijan|archive-url=https://web.archive.org/web/20130103000842/https://www.madein.hr/madein-teme/ljudi-i-dogaaji/388-u-hrvatskoj-je-trenutno-vie-od-300-masona.html|archive-date=2013-01-03|url-status=dead|year=2010}}</ref> Horus je vodio do 2022. godine. Kukavica je bio [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]], treći po redu, i to u razdoblju od 2006. do 2015. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/veliki-mestar-u-svakoj-je-vladi-bilo-masona-pa-je-tako-sada-i-u-ovoj-624302|title=Veliki meštar: U svakoj je vladi bilo masona pa je tako sada i u ovoj|date=2013-10-07|access-date=2023-04-26|website=vecernji.hr}}</ref> Jedan je od osnivača [[Hrvatsko-američko društvo|Hrvatsko-američkog društva]] (HAD) osnovanog u travnju 1991. godine u [[Zagreb]]u. Dugogodišnji je predsjednik skupštine ove udruge.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/sad-nije-samo-hollywood-a-hrvate-smo-zblizili-cak-i-s-indijancima-1328418|title=SAD nije samo Hollywood, a Hrvate smo zbližili čak i s Indijancima|date=2016-06-28|access-date=2023-04-26|website=vecernji.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://cas.hr/o-nama/|title=Dobrodošli u Hrvatsko-Američko Društvo|access-date=2023-04-26|website=cas.hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://www.vecernji.hr/autori/dragan-kukavica-36882/profil|Autorski članci}} na portalu ''[[Večernji list|Večernjeg lista]]'' {{VLH}} {{GLAVNIRASPORED:Kukavica, Dragan}} [[Kategorija:Hrvatski inženjeri]] [[Kategorija:Hrvatski kemičari]] [[Kategorija:Članovi Velike lože Hrvatske]] [[Kategorija:Masonski veliki majstori]] khspd9hw12bryec3kds35fpd88qrh8e 0 741799 7615422 7436321 2026-10-08T23:06:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7615422 wikitext text/x-wiki {{Infookvir likovni umjetnik | ime = Signe Kivi | period = | slika = Baltijas_Asamblejas_38.sesija_(49140855051).jpg | veličina = | opis = | rođenje = [[24. veljače]] [[1957.]] | mjesto rođenja = [[Tallinn]] | smrt = | mjesto smrti = | nacionalnost = Estonka | vrsta = Tekstilni dizajn | praksa = Tvornica umjetnina ARS (umjetnica)<br> Estonska akademija umjetnosti (predavač, profesorica, rektorica)<br> Muzej umjetnosti u Tartuu (ravnateljica)<br> Zastupnica i ministrica u Estonskom parlamentu | djela = | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = }} '''Signe Kivi''' ([[Tallinn]], [[24. veljače]] [[1957.]]) [[Estonija|estonska]] je tekstilna [[Umjetnost|umjetnica]] i [[Političar|političarka]]. Bila je članica IX ., X. i XIV. [[Riigikogu|Riigikogu-a]], estonskog parlamenta. Od 1999. do 2002. bila je ministrica kulture Estonije.<ref name="riigikogu.ee">{{Citiranje weba|title=Riigikogu-biographies_2019|url=https://www.riigikogu.ee/en/parliament-of-estonia/composition/members-riigikogu/saadik/71bdc9b2-841d-408f-8ace-909e8c11d7d5/Signe-Kivi|access-date=2023-05-23|website=riigikogu.ee|url-status=dead}}</ref> == Životopis == Diplomirala je tekstilni dizajn na Estonskoj akademiji umjetnosti 1980.<ref name="riigikogu.ee" /> Od 1985. do 1991. radila je kao umjetnica u Tvornici umjetnina ARS. Od 1988. je predavačica na Estonskoj akademiji umjetnosti, a od 1997. profesorica. Između 2005. i 2015. bila je rektorica Estonske akademije umjetnosti, a između 2017. i 2019. ravnateljica Muzeja umjetnosti u Tartuu.<ref name="riigikogu.ee" /> Od 1998. do 2006. te ponovno od 2014. članica je Estonske reformističke stranke.<ref name="riigikogu.ee" /> === Nagrade === * 2004. Orden Bijele Zvijezde<ref name="riigikogu.ee" /> == Izvori == {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Kivi, Signe}} [[Kategorija:Estonski političari]] [[Kategorija:Estonski umjetnici]] [[Kategorija:Životopisi, Tallinn]] 2w5ts5g2md4m48pz26nmerb7ntkdx4u 0 753008 7615437 7467528 2026-10-09T03:43:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615437 wikitext text/x-wiki '''Socca malonogometno prvenstvo Hrvatske''' održava se od 2019.<ref>https://www.crosport.hr/ab-mnk-sasina-pobjednik-premijernog-socca-malonogometnog-prvenstva-hrvatske-idemo-do-kraja-i-u-ligi-prvaka</ref> Organizira ga Hrvatska malonogometna udruga "Socca Hrvatska".<ref>https://www.zagorje.com/clanak/sport/stefan-kumrovec-prvak-je-hrvatske-u-socca-malom-nogometu</ref> Prve utakmice prve završnice Prvenstva odigrane su 29. lipnja 2019.<ref>https://www.crosport.hr/socca-malonogometni-prvaci-hrvatske-odlaze-u-maribor-jedva-cekamo-da-pocne-spektakl-na-keglicu</ref> Na završnici prvenstva 2023. prvi put u povijesti na nekom natjecanju u socci upotrijebila se tehnologija [[VAR]].<ref>https://soccacroatia.eu/2023/06/30/krece-zavrsnica-malonogometnog-ph-po-prvi-puta-u-upotrebi-var-tehnologija/</ref> Kvalifikacija na završnicu Prvenstva ostvaruje se preko partnerskih liga i turnira Hrvatskog socca malonogometnog saveza.<ref>https://soccacroatia.eu/2023/06/28/branitelji-naslova-spremni-za-zavrsnicu-socca-prvenstva-hrvatske-cilj-je-ulazak-u-ligu-prvaka/</ref> Ponekad se prima i ograničen broj prijava van kvalifikacijskog sustava.<ref>https://soccacroatia.eu/2023/06/21/krece-borba-za-titulu-najbolje-malonogometne-momcadi-u-hrvatskoj/</ref> Pravo nastupa nemaju igrači iz SuperSport HNL-a, Prve NL, seniorski futsal reprezentativci iz 2024. i 2025. te igrači s profesionalnim ugovorima.<ref>https://www.facebook.com/socca.croatia/posts/-prijave-otvorene-socca-ph-u-malom-nogometu-2025-zagreb-12-i-13-srpnja-put-do-re/1311290090996250/</ref> Pravo nastupa za socca reprezentaciju u idućih godinu dana od završnice Prvenstva ostvaruju isključivo igrači koji nastupe nazavršnici Socca PH.<ref>https://soccacroatia.eu/2023/06/28/branitelji-naslova-spremni-za-zavrsnicu-socca-prvenstva-hrvatske-cilj-je-ulazak-u-ligu-prvaka/</ref> <!-- == Popis klubova/ekipa koji su sudjelovali na završnici Prvenstva (2019. – 2023.) == :''U zagradi je godina prvog nastupa na '''završnici''' Prvenstva.'' :''Poredani abecedno prvo po sjedištu kluba pa zatim po nazivu.'' :<s>ugašeni klubovi/ekipe</s> --> == Izdanja završnice Prvenstva == ;Kazalo :''u zagradi pored ekipe su gradovi/regije iz koje su se kvalificirali'' (?? treba zamijeniti gradom - sjedište kluba/ekipe) {| class="wikitable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:90%" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan=2|Lokacija ! rowspan=2|Godina ! rowspan=2|Broj<br>gradova/<br>regija ! rowspan=2|Broj<br>ekipa ! rowspan=2|Prvaci !!rowspan=2|#2 !!rowspan=2|#3 !!rowspan=2|#4<!--knockout sustav natjecanja--> ! colspan=2|Najbolji strijelac !!Najbolji igrač ! rowspan=2|Ref |-align=center |Golovi ||Igrač (Klub) ||Igrač (Klub) <!-- |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan=2| ||rowspan=2|202. ||rowspan=2| ||rowspan=2| | || || || |rowspan=2| ||rowspan=2|<br>() ||rowspan=2|<br>() |rowspan=2| |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |colspan=2|: ||colspan=2|: --> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan=2|Zagreb ||rowspan=2|2025. ||rowspan=2| ||rowspan=2|12<ref>https://www.facebook.com/photo?fbid=1324700632988529&set=pcb.1324702139655045</ref> |SuperSport Zagreb ||Tesla’s bar Jarun Zagreb ||Sunprotect Sisak ||NK Dragovoljac Poličnik |rowspan=2| ||rowspan=2|Toni Šoša<br>(Tesla’s bar Jarun) ||rowspan=2|Zvonimir Filipović<br>(Sunprotect) |rowspan=2|<ref>https://www.facebook.com/photo/?fbid=1326975929427666&set=a.503902811734986</ref><ref>https://sportnet.hr/vijesti/613940/nogomet-nogometni-svijet/supersport-preokretom-u-finalu-do-titule-socca-prvaka-hrvatske/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |colspan=2|5:2 ||colspan=2|: |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan=2|Kerestinec ||rowspan=2|2024. ||rowspan=2| ||rowspan=2|13 |Sunprotect Sisak ||Tesla’s bar Jarun Zagreb ||MNK Šine Novi Izbor Split ||MNK Vinkovci-Restoran Nada |rowspan=2| ||rowspan=2|<br>() ||rowspan=2|Dorjan Franceković<br>(Tesla’s bar Jarun) |rowspan=2|<ref>https://www.crosport.hr/sisacki-sunprotect-obranio-titulu-prvaka-hrvatske-i-izborio-socca-ligu-prvaka-nije-moglo-bolje-od-ovog</ref><ref>https://www.crosport.hr/socca-prvenstvo-hrvatske-nase-najbolje-malonogometne-ekipe-u-borbi-za-odlazak-u-grcku-i-gruziju</ref><ref>https://soccacroatia.eu/2024/06/12/tko-ce-biti-najbolja-malonogometna-momcad-u-hrvatskoj/</ref><ref>https://soccacroatia.eu/2024/07/04/poznat-raspored-socca-ph-u-malom-nogometu/</ref><ref>https://soccacroatia.eu/2024/07/07/poznati-polufinalisti-prvenstva-hrvatske/</ref><ref>https://www.sisak.info/2024/07/11/sisacki-sunprotect-i-ove-godine-prvak-socca-prvenstva-hrvatske-u-malom-nogometu/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |colspan=2|8:5 ||colspan=2|4:2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan=2|[[Cestica]] ||rowspan=2|2023. ||rowspan=2| ||rowspan=2|10 |{{Tooltip|Sunprotect|Sunprotect d.o.o.}} Sisak () ||{{Tooltip|10x|10x d.o.o.}} Team Cestica () ||NK Dragovoljac Poličnik () ||{{Tooltip|CB Barca|Caffe bar Barca Kraljevec na Sutli}} Klanjec () |rowspan=2| ||colspan=2 rowspan=2|Tomislav Đurić<br>(Sunprotect Sisak) |rowspan=2|<ref>https://www.crosport.hr/socca-prvenstvo-hrvatske-sisacki-sunprotect-u-sjajnom-finalu-osvojio-trofej-i-plasman-u-ligu-prvaka</ref><ref>https://soccacroatia.eu/2023/06/30/krece-zavrsnica-malonogometnog-ph-po-prvi-puta-u-upotrebi-var-tehnologija/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |colspan=2|5:4 ||colspan=2|5:4 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan=2|[[Kerestinec]] ||rowspan=2|2022. ||rowspan=2| ||rowspan=2|12 |Restoran i Sobe NADA Vukovar – Vinkovci () ||{{Tooltip|CB|Caffe bar}} PodRoom Đurđevac () ||{{Tooltip|10x|10x d.o.o.}} Team Cestica<ref>https://varazdinske-vijesti.hr/nasim-krajem/10x-team-cestica-treca-na-socca-prvenstvu-hrvatske-60660</ref> () ||MNK {{Tooltip|MC Plus|MC Plus d.o.o. Donji Stupnik}} Sveta Nedelja () |rowspan=2| ||colspan=2 rowspan=2|Marin Ležaić<br>(Restoran i Sobe NADA) |rowspan=2|<ref>https://www.crosport.hr/imamo-socca-prvake-hrvatske-vukovarci-dominirali-marin-lezaic-najbolji-igrac-i-strijelac-atraktivne-zavrsnice-u-kerestincu</ref><ref>https://www.zagreb.info/sport/najbolje-ekipe-stizu-u-kerestinec-pocinje-cetvrto-izdanje-zavrsnice-socca-prvenstva-hrvatske-u-malom-nogometu/434725/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |colspan=2|5:3 ||colspan=2|3:0 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan=2|Zagreb, Žitnjak ||rowspan=2|2021. ||rowspan=2| ||rowspan=2|16 |{{Tooltip|Štefan|Štefan d.o.o.}} Kumrovec () ||Grill bar Paulaner Zagreb () ||[[MNK Bjelovar|MNK Bjelovar]] () ||Adrenalinski park Vručina, {{Tooltip|GalOn i Slap|GalOn Vode d.o.o. - Slap voda}}<ref>https://web.archive.org/web/20231130195710/https://www.slapvoda.hr/</ref> ??Ludbreg?? () |rowspan=2|8 ||rowspan=2|Tomislav Pleić<br>(MNK Bjelovar) ||rowspan=2|Marko Strabić<br>(Štefan Kumrovec) |rowspan=2|<ref>https://www.crosport.hr/stefan-kumrovec-novi-socca-malonogometni-prvak-hrvatske-marko-strabic-najbolji-igrac-zavrsnice-jedva-cekamo-ligu-prvaka</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://soccafederation.com/new-croatian-champions/ |title=Arhivirana kopija |access-date=4. studenoga 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231104140559/https://soccafederation.com/new-croatian-champions/ |archive-date=4. studenoga 2023. |url-status=dead}}</ref><ref>https://www.zagorje.com/clanak/sport/stefan-kumrovec-prvak-je-hrvatske-u-socca-malom-nogometu</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |colspan=2|4:1 ||colspan=2|7:6 (5:5) |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan=2|Zagreb, Žitnjak ||rowspan=2|2020. ||rowspan=2| ||rowspan=2|12 |[[MNK Bjelovar|MNK Bjelovar]] () ||Sobe Apartmani Zagreb () ||{{Tooltip|Štefan|Štefan d.o.o.}} Kumrovec () ||Restoran i Sobe NADA Vukovar – Vinkovci () |rowspan=2| ||rowspan=2|Niko Breščaković<br>({{Tooltip|SAZ|Sobe Apartmani Zagreb}}) ||rowspan=2|Ante Pavličević<br>(MNK Bjelovar) |rowspan=2|<ref>https://www.crosport.hr/mnk-bjelovar-u-finisu-dramaticnog-finala-osvojio-naslov-malonogometnog-socca-prvaka-hrvatske</ref><ref>https://www.crosport.hr/slavonski-aduti-na-socca-zavrsnici-vukovar-i-vinkovci-prizeljkuju-titulu-prvaka-hrvatske</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |colspan=2|5:4 ||colspan=2|4:2 |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |rowspan=2|Zagreb, Keglić ||rowspan=2|2019. ||rowspan=2| ||rowspan=2|18ili20 |Autoprijevoznik Blažević MNK Sasina Zagreb () ||Auto servis Crnaić Vinkovci () ||Team 10 ?? () ||{{Tooltip|CBS|CBS futsal - ekipa COTRUGLI Business School}}<ref>https://www.facebook.com/cbsfutsalteam</ref><ref>https://www.facebook.com/cbsfutsalteam/mentions/</ref> {{Tooltip|Dentum|Stomatološka poliklinika Dentum Zagreb}} Buzin ili Zagreb () |rowspan=2|12 ||rowspan=2|Marin Ležaić<br>({{Tooltip|AS|Auto servis}} Crnaić Vinkovci) ||rowspan=2|Karlo Stojić<br>({{Tooltip|APB|Autoprijevoznik Blažević}} MNK Sasina) |rowspan=2|<ref>https://www.crosport.hr/ab-mnk-sasina-pobjednik-premijernog-socca-malonogometnog-prvenstva-hrvatske-idemo-do-kraja-i-u-ligi-prvaka</ref><ref>https://www.crosport.hr/socca-malonogometni-prvaci-hrvatske-odlaze-u-maribor-jedva-cekamo-da-pocne-spektakl-na-keglicu</ref><ref>https://www.nacional.hr/sve-je-spremno-za-zavrsnicu-malonogometnog-socca-ph-organizatori-najavili-pravi-spektakl-na-zitnjaku/</ref><ref>https://crnaic.hr/zanimljivosti/srebro-na-socca-prvenstu/</ref> |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |colspan=2|4:2 ||colspan=2|4:3 |} ==Vidi== *[[Hrvatska socca malonogometna reprezentacija]] ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[https://soccacroatia.eu/ ''soccacroatia.eu'', Socca Croatia / Hrvatski Socca malonogometni savez], prije [https://www.malinogomet.hr malinogomet.hr] (preusmjerava) *[https://soccafederation.com/ ''soccafederation.com'', ISF] *[https://nogometplus.net/tag/socca/page/10/ arhiva vijesti o socca malom nogometu] {{Prvenstva Hrvatske}} [[Kategorija:Nogomet u Hrvatskoj]] mrekf5tl75mnz4vna25pjqudas0dk6l 0 753289 7615468 7611443 2026-10-09T07:19:50Z DragonFederal 232801 /* Lože */ 7615468 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Velika loža Češke |izvorno ime = Veliká Lóže České Republiky |logo = Grand Lodge of the Czech Republic.svg |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = VLČR |moto = |utemeljena = [[17. studenoga]] [[1990.]] |osnivač = [[Velika loža Austrije]] |prethodnik = [[Nacionalna velika loža Čehoslovačke]] |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] |središte = [[Prag]] |ključni ljudi = |lokacija = [[Češka]] |broj članova = |web stranica = {{URL|https://www.vlcr.cz/|vlcr.cz}} }} '''Velika loža Češke''' ([[Češki jezik|češk.]] ''Veliká Lóže České Republiky''), skraćeno '''VLČR''', je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Češka|Češkoj]]. Osnovana je 1990. godine uz pomoć [[Velika loža Austrije|Velike lože Austrije]]. == Povijest == Nakon [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačke okupacija Čehoslovačke]] 1938. godine rad [[Nacionalna velika loža Čehoslovačke|Nacionalne velike lože Čehoslovačke]] bio zabranjen a svi slobodni zidari su bili protjerani. Tako je ova velika loža nastavila rad u [[progonstvo|progonstvu]]. Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1945. godine [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] su ponovo počele djelovati u zemlji tako da je rad ove velike lože službeno obnovljen 1947. godine. Međutim, [[Čehoslovački puč 1948.|Čehoslovačkim pučom]] već sljedeće godine dolaze komunisti na vlast tako da je velika loža preživjela do 1951. godine kada je službeno zabranjena, posebice radi pritiska iz [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].<ref>{{Citiranje knjige|last1=Pospíšil |first1=Ctirad |last2=Sušer |first2=Jan |last3=Řeháková |first3=Veronika |title=Zednáři, Masaryk, katolíci: trnitá cesta od nenávisti k dialogu |date=1 January 2023 |publisher=Machart |isbn=978-80-7656-062-8 |page=199 |url=https://books.google.com/books?id=W9a4EAAAQBAJ |language=cs}}</ref> Nakon demokratskih promjena koje su uslijedile nakon [[Baršunasta revolucija|Baršunaste revolucije]] i [[Pad komunizma|padom komunizma]] 1989. godine stvoreni su uvjeti za obnovu slobodnog zidarstva u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Tako su u [[Prag]]u 17. studenoga 1990. godine uspostavljene tri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] ("Narod", "Rad" i "Most") koje će istoga dana osnovati i veliku ložu pod nazivom "Velika loža Čehoslovačke" ([[Češki jezik|češk.]] ''Veliká Lóže Československá''). Obnovilo ju je 18 od 31 slobodnog zidara koji su preživjeli [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|razdoblje totalitarizma]]. Nakon [[Raspad Čehoslovačke|raspada Čehoslovačke]] krajem 1992. godine Velika loža je preimenovana u sadašnji naziv ''Velika loža Češke''.<ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://www.vlcr.cz/historie-a-data-vlcr/|title=Historie a data VLČR|access-date=2025-12-25|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> Za prvog [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] izabran je liječnik Jiří Syllaba koji je kao slobodni zidar bio iniciran 1926. godine i koje je bio zatočen u logorima od strane [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|nacista]] tijekom cijelog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i također ostao u zemlji tijekom cijele [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|komunističke ere]].<ref name=":2"/> Loža "Tri zvjezde", osnovana 1985. godine u Njemačkoj pod zaštitom [[Velika loža Njemačke|Velike lože Njemačke]], u rujnu 1990. seli se u Prag a pod zaštitu Velike lože Češke ulazi tek 1993. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://u3h.webnode.cz/o-nas/|title=Informace o nás: Lóže U tří hvězd|access-date=2024-08-01|website=webnode.cz|language=cs}}</ref> U [[Plzeň]]u je u lipnju 1995. godine osnovana "Josef Dobrovský". Međutim, zbog pada broja članova suspendirana je u travnju 1999. godine. U jesen 1996. godine osnovana je Loža "Ján Kollár", formalno u Pragu, ali s dozvolom za rad u [[Bratislava|Bratislavi]].<ref name=":5">{{Citiranje weba|url=http://www.freemasonry.cz/|title=Milníky rozvoje obnoveného českého a slovenského zednářství|access-date=2024-08-01|website=freemasonry.cz|language=cs|archive-date=14. svibnja 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200514180337/http://www.freemasonry.cz/|url-status=dead}}</ref> U Prague je 1999. godine osnivana i [[Frankofonija|frankofonska]] Loža "Alphonse Mucha".<ref name=":90">{{Citiranje weba|title=Významná data od roku 1990|url=https://www.vlcr.cz/trocha-historie/dulezita-data-od-roku-1990/|access-date=2026-10-02|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250510173722/https://www.vlcr.cz/trocha-historie/dulezita-data-od-roku-1990/|archive-date=2025-05-10|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> Godine 2002. osnovane su tri lože, i to Loža "Goethe u dolini mira" u [[Mariánské Lázně|Mariánskim Lázama]],<ref name=":4"/> [[Istraživačka loža|istraživačka]] Loža "Quatuor Coronati" u Pragu te Loža "Na izlazećem suncu" u [[Brno|Brnu]].<ref name=":3"/> Sljedeće godine osnovana je prva loža u [[Bratislava|Bratislavi]], slovačkom glavnom gradu pod nazivom "Kosmopolis". Godine 2004. u Pragu je osnovana Loža "Hiram" koja radi na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.hiramlodge.cz/brief-history-of-lodge-hiram/|title=A brief history of Hiram Lodge, Prague|access-date=2024-08-01|website=hiramlodge.cz|language=en}}</ref> Praška Loža "Ján Kollár" je ugašena u lipnju 2005. godine, nakon devet godina rada. U jesen 2006. godine u Pragu osnovana je Loža "Iskrenost" koja radi na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lasincerite.cz/geschichte|title=Die Loge "Sincérité"|access-date=2024-08-01|website=lasincerite.cz|language=de}}</ref> Godinu dana kasnije, u jesen 2007., osnovana je druga loža u Bratislavi, Loža "Libertas".<ref name=":90"/> [[Veliki orijent Francuske]] je od početka 1990-ih u Češkoj osnivao svoje lože. Tako je osnovao tri lože, "Komenskog 17. studenog 1989" (osnovana 1990.) i "Radionica humanosti" u Pragu te "Putem svjetla" u Brnu (osnovana 1992.),<ref>{{Citiranje weba|url=http://cestousvetla.com/historie-loze-cestou-svetla/|title=Historie Lóže Cestou Světla|access-date=2024-08-01|website=cestousvetla.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200815203233/http://cestousvetla.com/historie-loze-cestou-svetla/|archive-date=2020-08-15|url-status=dead|language=cs}}</ref> koje su 23. listopada 1993. godine formirale ''Veliki orijent češki'' (''Veliký Orient Český''). Ovaj se veliki orijent 8. ožujka 2008. godine spojio u Veliku ložu Češke.<ref name=":1"/><ref name=":2">{{Citiranje weba|title=History of freemasonry in the Czech republic|url=https://www.vlcr.cz/english/|access-date=2025-12-25|last=Parker|first=William E.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240221223428/https://www.vlcr.cz/english/|archive-date=2024-02-21|website=vlcr.cz|last2=Huyghebaert|first2=Jacques|language=en}}</ref> Tako su pod zaštitu Velike lože Ceške pored spomenute tri lože ušle i Loža "Petra Solaris" u Pragu, Loža "Lux in tenebris" u [[Ostrava|Ostravi]] (osnovana 1994.).<ref>{{Citiranje weba|url=https://zednari.eu/|title=Ř D L Lux in tenebris|access-date=2023-11-02|website=zednari.eu|language=cs}}</ref> i ugašena Loža "Bratstvo" u Podivínu. U isto vrijeme primljena je i Loža "Humanizmus", osnovana od Velikog orijenta Francuske 1993. godine u Bratislavi.<ref name=":90"/> Godine 2008. u Pragu su osnovane još dvije lože, "Sibi et posteris" te "J. B. Santini" koja radi na [[Talijanski jezik|talijanskom jeziku]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jbsantini22.cz/la-loggia/|title=La RL "J.B. Santini" n.22 AL’O di Praga,|access-date=2024-08-01|website=jbsantini22.cz|language=it}}</ref><ref name=":90"/> Tri bratislavske lože, "Kosmopolis", "Libertas" i "Humanizmus", su se u ožujku 2008. godine povezale u Kotarsku veliku ložu Slovačke (''Distriktní Veliká Lóže Slovensko''). Godine dana kasnije su se izdvojile i 21. ožujka 2009. godine osnovale prvu veliku ložu u povijesti [[Slovačka|Slovačke]], [[Velika loža Slovačke|Veliku ložu Slovačke]].<ref name=":1"/><ref name=":2"/><ref name=":90"/> Od kraja 2010. godine vodili su se pregovori s Ložom "Templum Sapientiae" u [[Brno|Brnu]] (osnovana 2001.), koja se povukla iz [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Češka|Velike lože čeških zemalja]] (koju je osnovala [[Velika loža Francuske]]) i zatražila ulazak u Veliku ložu Češke. Taj je proces uspješno završen u listopadu 2011. godine. Isti je slučaj i s Ložom "Lasenic" u Pragu (osnovana 1991.), izvorno dijelom [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Češka|Velike lože "Humanitas" Bohemije]], koja je primljena u lipnju 2013. godine.<ref name=":1"/> Godine 2010. ponovo se aktivira Loža "Josef Dobrovský" u Plzeňu.<ref name=":90"/> Nakon primanja ove dvije lože te do kraja [[2010-ih]] osnivano je još pet loža. U [[Kraljičin Gradac|Kraljičinom Gradacu]] u lipnju 2014. godine osnovana je Loža "Josef Gočár". Godinu dana kasnije, 2015., osnovana je Loža "Lafayette u tri zrakoplova" u [[Olomouc]]u. Godine 2016. osnovana je Loža "Pod kamenom ružom" u [[České Budějovice|Českim Budějovicama]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.podkamennouruzi.cz/001.htm|title=Lóže svobodných zednářů Pod kamennou růží|access-date=2024-08-01|website=podkamennouruzi.cz|language=cs}}</ref> U jesen 2017. godine u Brnu osnovana je Loža "Pravi i ujedinjeni prijatelji" koja radi na engleskom jeziku. Godinu dana kasnije, u jesen 2018., u [[Ústí na Labi]] utemeljena je Loža "Porta Bohemica".<ref name=":90"/> U prvoj polovici [[2020-ih]] osnovane su četiri lože. U Pragu su 2021. godine osnivane dvije lože, "František Alexandr Zach" i "Istina i jedinstvo na Tri okrunjena stupa", a 2022. i Loža "Sveti arkanđeo Mihael" koja radi na [[Španjolski jezik|španjolskom jeziku]].<ref name=":90"/> U Opavi je 2023. godina osnivana Loža "Pitagora".<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lozepythagoras.cz/vneseni-svetla-do-r%e2%88%b4d%e2%88%b4l%e2%88%b4-pythagoras-c-34-na-or%e2%88%b4-opava-v%e2%88%b4l%e2%88%b4c%e2%88%b4r%e2%88%b4/|title=Vnesení světla do Lóže Pythagoras č. 34|access-date=2024-08-01|website=lozepythagoras.cz|language=cs}}</ref> == Ustroj == Sjedište Velike lože Češke je u [[Prag]]u. === Lože === {{Lokacijska karta+ |Češka |float=right |width=320 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike lože Češke |places= {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=50.083333 |long=14.416667 |label=[[Prag]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=49.2 |long=16.616667 |label=[[Brno]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=48.974722 |long=14.474722 |label=[[České Budějovice]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=50.209167 |long=15.832222 |label=[[Kraljičin Gradac]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=49.958833 |long=12.700667 |label=[[Mariánské Lázně]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=49.6 |long=17.25 |label=[[Olomouc]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=49.933333 |long=17.9 |label=[[Opava]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=49.835556 |long=18.2925 |label=[[Ostrava]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=49.7475 |long=13.3775 |label=[[Plzeň]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=50.658333 |long=14.041667 |label=[[Ústí na Labi]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=48.825556 |long=16.848333 |label=<s>''[[Podivín]]''</s> |position=right }} }} U listopadu 2026. godine pod okriljem češke velike lože rade 32 [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]], od toga 19 u Pragu, četiri u [[Brno|Brnu]], po jedna u [[České Budějovice|Českim Budějovicama]], [[Kraljičin Gradac|Kraljičinom Gradacu]], [[Mariánské Lázně|Mariánskim Láznama]], [[Olomouc]]u, [[Opava|Opavi]], [[Ostrava|Ostravi]], [[Plzeň]]u i [[Ústí na Labi]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.vlcr.cz/loze/|title=Lóže spadající pod Velikou Lóži České Republiky|access-date=2023-10-30|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Tschechien|title=Tschechien|access-date=2023-11-02|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> * Loža "Narod" ([[Češki jezik|češk.]] ''Lóže Národ'') br. 1, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lnarod.cz/|title=Řádná a dokonalá Lóže Národ, číslo 1, v Orientu Praha v obedienci Veliké Lóže České Republiky|access-date=2023-11-02|website=lnarod.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po praškoj loži utemeljenoj 1919. godine. * Loža "Rad" (''Lóže Dílo'') br. 2, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lozedilo.cz/|title=O LÓŽI DILO|access-date=2023-11-02|website=lozedilo.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po praškoj loži utemeljenoj 1920. godine. * Loža "Most" br. 3, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.lmost.cz/|title=Ř.D.L. Most|access-date=2023-11-02|website=lmost.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po praškoj loži utemeljenoj 1927. godine. * Loža "Tri zvjezde" (''Lóže U tří hvězd'') br. 4, Prag * Loža "Josef Dobrovský" br. 5, Plzeň<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.josefdobrovsky.cz/|title=Lóže Josef Dobrovský v orientu Plzeň|access-date=2023-11-02|website=josefdobrovsky.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po plzenskoj loži utemeljenoj 1922. godine, odnosno po [[Josef Dobrovský|Josefu Dobrovskom]], češkom filologu. * Loža "Alphonse Mucha" br. 7, Prag – nosi naziv po slikaru i slobodnom zidaru [[Alphonse Mucha|Alphonsu Muchi]] i radi na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]]. * Loža "Goethe u dolini mira" (''Lóže Goethe v údolí míru'') br. 8, Mariánské Lázně<ref name=":4">{{Citiranje weba|url=https://www.gvum.cz/|title=Lóže č. 8 „Goethe v údolí míru“ v Orientu Mariánské Lázně|access-date=2023-11-02|website=gvum.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po marianskolazneskoj loži utemeljenoj 1925. godine, odnosno po [[Johann Wolfgang von Goethe|Johannu Wolfgangu von Goetheu]], njemačkom književniku i znanstveniku i radi na [[Njemački jezik|njemačkom]] i češkom jeziku. * Loža "Quatuor Coronati" br. 9, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.quatuorcoronati.cz/|title=Lóže Quatuor Coronati|access-date=2023-11-02|website=quatuorcoronati.cz|language=cs}}</ref> – ova [[istraživačka loža]] nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj [[Loža "Quatuor Coronati"|Loži "Quatuor Coronati" br. 2076]], osnovanoj 1886. godine pod zaštitom [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE). * Loža "Na izlazećem suncu" (''Lóže U vycházejícího slunce'') br. 10, Brno<ref name=":3">{{Citiranje weba|url=https://www.luvs.cz/|title=Lóže U Vycházejícího Slunce|access-date=2023-11-02|website=luvs.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po brnskoj loži utemeljenoj 1782. godine. * Loža "Hiram" br. 12, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.hiramlodge.cz/|title=Hiram Lodge, No. 12|access-date=2023-11-02|website=hiramlodge.cz|language=en}}</ref> – nosi naziv po praškoj loži utemeljenoj 1909. godine, odnosno po [[Hiram Abif|Hiramu Abifu]] i radi na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]. * Loža "Iskrenost" (''Lóže La Sincérité'') br. 13, Prag – nosi naziv po [[Litomerice|litomeričkoj]] loži utemeljenoj 1745. godine i radi na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lasincerite.cz/|title=La Sincérité N° 13 Die deutschsprachige Freimaurerloge in Prag|access-date=2023-11-02|website=lasincerite.cz|language=de}}</ref> * Loža "Komenskog 17. studenog 1989" (''Lóže Comenius 17. listopadu 1989.'') br. 15, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lcomenius.cz/|title=Ř D L Comenius 17. listopadu 1989|access-date=2023-11-02|website=lcomenius.cz|archive-date=2. studenoga 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231102114846/https://www.lcomenius.cz/|url-status=dead}}</ref> – nosi naziv po [[Jan Amos Komenski|Janu Komenskom]], pedagogu i znanstveniku te danu početka [[Baršunasta revolucija|Baršunaste revolucije]]; osnovana pod zaštitom [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]], kasnije utemeljila Veliki orijent češki. * Loža "Radionica humanosti" (''Lóže Dílna lidskosti'') br. 16, Prag – osnovana pod zaštitom Velikog orijenta Francuske, kasnije utemeljila Veliki orijent češki. * Loža "Putem svjetla" (''Lóže Cestou světla'') br. 17, Brno<ref>{{Citiranje weba|url=http://cestousvetla.com/|title=Řádná a dokonalá lóže Cestou Světla|access-date=2024-08-01|website=cestousvetla.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200815190854/http://cestousvetla.com/|archive-date=2020-08-15|url-status=dead|language=cs}}</ref> – nosi naziv po brnskoj loži utemeljenoj 1926. godine; osnovana pod zaštitom Velikog orijenta Francuske, kasnije utemeljila Veliki orijent češki. * Loža "Lux in tenebris" br. 19, Ostrava<ref>{{Citiranje weba|url=https://zednari.eu/|title=Ř D L Lux in tenebris|access-date=2023-11-02|website=zednari.eu|language=cs}}</ref> – nosi naziv po ostravskoj loži utemeljenoj 1932. godine, kao i po latinskom izrazu koji znači "Svjetlo u tami"; osnovana pod zaštitom Velikog orijenta češkog. * Loža "Petra Solaris" br. 20, Prag – nosi naziv po latinskom izrazu koji znači "Sunčeva stijena"; osnovana pod zaštitom Velikog orijenta češkog. * Loža "Sibi et posteris" br. 21, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.sibietposteris.cz/|title=Lóže Sibi et posteris|access-date=2023-11-02|website=sibietposteris.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po praškoj loži utemeljenoj 1930. godine, kao i po latinskoj [[Krilatica|krilatici]] što u prijevodu znači "Za sebe i svoje potomstvo". * Loža "J. B. Santini" br. 22, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jbsantini22.cz/|title=“J.B. Santini” n 22 Oriente di Praga VLČR|access-date=2023-11-02|website=jbsantini22.cz|language=it}}</ref> – nosi naziv po Janu Blažeju Santiniju Aichelu, arhitekti talijanskog podrijetla i radi na [[Talijanski jezik|talijanskom jeziku]]. * Loža "Templum Sapientiae" br. 23, Brno<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.templumsapientiae.cz/|title=Řádná a Dokonalá Lóže Templum Sapientiae na Orientu Brno|access-date=2023-11-02|website=templumsapientiae.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po latinskom izrazu koji znači "Hram mudrosti"; osnovana pod zaštitom [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Češka|Velike lože čeških zemalja]]. * Loža "Lasenic" br. 25, Prag – osnovana pod zaštitom [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Češka|Velike lože "Humanitas" Bohemije]]. * Loža "Josef Gočár" br. 26, Kraljičin Gradac – nosi naziv po Josefu Gočáru, arhitekti.<ref>{{Citiranje weba|title=Lóže Josef Gočár|url=https://lgocar.webnode.cz/|access-date=2026-06-07|website=lgocar.webnode.cz|language=cs}}</ref> * Loža "Lafayette u tri zrakoplova" (''Lóže Lafayettova na třech rovinách''), br. 27, Olomouc<ref>{{Citiranje weba|url=https://lafayette.n3r.cz/|title=Lóže Lafayettova na Třech Rovinách|access-date=2023-11-02|website=lafayette.n3r.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po olomoučkoj loži utemeljenoj 1933. godine, kao i po francuskom plemiću i vojnom časniku Markizu de Lafayette-u. * Loža "Pod kamenom ružom" (''Lóže Pod kamennou růží'') br. 28, České Budějovice<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.podkamennouruzi.cz/|title=Lóže Pod kamennou růží|access-date=2024-06-14|website=podkamennouruzi.cz|language=cs}}</ref> * Loža "Pravi i ujedinjeni prijatelji" (''Lóže True and United Friends'') br. 29, Brno<ref>{{Citiranje weba|url=http://tauf.cz/|title=True and United Friends Lodge of Czech Republic|access-date=2023-11-02|website=tauf.cz|language=en}}</ref> – nosi naziv po brnskoj loži utemeljenoj 1784. godine i radi na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] * Loža "Porta Bohemica" br. 30, Ústí na Labi<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.porta-bohemica.cz/|title=Porta Bohemica|access-date=2023-11-02|website=porta-bohemica.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po istoimenom klancu na rijeci [[Laba|Labi]] u [[Ústečki kraj|Ústečkom kraju]]. * Loža "František Alexandr Zach" br. 31, Prag – nosi naziv po Františeku Zachu, češkom vojnom teoretičaru i generalu srpske armije. * Loža "Istina i jedinstvo na Tri okrunjena stupa" (''Lóže Pravda a Jednota u Tří Korunovaných Sloupů'') br. 32, Prag * Loža "Sveti arkanđeo Mihael" (''Lóže San Miguel Arcángel'') br. 33, Prag – nosi naziv po [[Sveti Mihael|Sv. Mihaelu]]; radi na [[Španjolski jezik|španjolskom jeziku]]. * Loža "Pitagora" (''Lóže Pythagoras'') br. 34, Opava – nosi naziv po opavskoj loži utemeljenoj 1785. godine, kao i po [[Pitagora|Pitagori]], antičkom grčkom matematičaru.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lozepythagoras.cz/|title=Zednářské lóže Pythagoras v Opavě|access-date=2023-11-02|website=lozepythagoras.cz}}</ref> * Loža "Nautilus" br. 35, Prag – nosi naziv po [[Podmornica|podmornici]] ''[[Nautilus (podmornica)|Nautilus]]'' opisanoj u romanima [[Jules Verne|Julesa Verna]]; osnovana pod zaštitom [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Češka|Velike lože čeških zemalja]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nautilus|url=https://www.vlcr.cz/loze/nautilus/|access-date=2026-10-09|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> * Loža "Karlov mač" (''Lóže Gladius Caroli'') br. 36, Prag – nosi naziv po franačkom vladaru [[Karlo Veliki|Karlu Velikom]]; osnovana pod zaštitom Velike lože čeških zemalja.<ref>{{Citiranje weba|title=Gladius Caroli|url=https://www.vlcr.cz/loze/gladius-caroli/|access-date=2026-10-09|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> U okviru ove velike lože radile su i<ref name=":0"/> * Loža "Ján Kollár" br. 6, Prag – nosila naziv po [[Ján Kollár|Jánu Kolláru]], slovačkom političaru i piscu. *{{Z|SVK}} Loža "Kosmopolis" br. 11, [[Bratislava]] – izdvojila se 2009. godine i formirala [[Velika loža Slovačke|Veliku ložu Slovačke]]. *{{Z|SVK}} Loža "Libertas" br. 14, Bratislava – izdvojila se 2009. godine i formirala Veliku ložu Slovačke. *{{Z|SVK}} Loža "Humanizmus" br. 18, Bratislava – osnovana pod zaštitom Velikog orijenta Francuske; izdvojila se 2009. godine i formirala Veliku ložu Slovačke. * Loža "Bratstvo" (''Lóže Bratrství'') br. 24, Podivín – osnovana pod zaštitom Velikog orijenta češkog iz kojeg je preuzeta kao već ugašena loža. === Uprava === Velikom ložom Češke upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Češki jezik|češk.]] ''Velmistř'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:<ref>{{Citiranje weba|title=Přehled Velmistrů Veliké Lóže České republiky|url=https://www.vlcr.cz/seznam-velmistru/|access-date=2025-12-25|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> {{div col|colwidth=25em}} #Jiří Syllaba (1990. – 1992.) #Čestmír Barta (1992. – 1997.) #Robert J. Jeřábek (1997. – 1999.) #Vladimír Grégr ([[Vršitelj dužnosti|v. d.]], 1999.) #Pavel Šebek (1999. – 2004.) #Petr Jirounek (2004. – 2007.) #Hynek Beran (2007. – 2010.) #Jan Brousek (2010. – 2013.) #Jacques Huyghebaert (2013. – 2015.) #Pavel E. J. Gergel (2015. – 2018.) #Miloš Hošek (2018. – 2021.) #Petr Komárek (2021. – 2024.) #Libor Adamec (od 2024.)<ref>{{Citiranje weba|title=Veliká Lóže České republiky potvrdila Libora Adamce ve funkci Velmistra|url=https://www.vlcr.cz/2026/05/08/velika-loze-ceske-republiky-potvrdila-libora-adamce-ve-funkci-velmistra/|access-date=2026-06-07|date=2026-05-08|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> {{div col end}} Veliki majstori Velikog orijenta češkog bili su Jiří Matouš (1993. – 1995.), Josef J. (1995. – 1996.), Jaromír Dvořák (1996. – 1997.), Miroslav Krůta (1997. – 2000.), Vladimír Novotný (2001. – 2002.), Jiří Horňáček (2002. – 2005.) i Václav Bidlo (2005. – 2008.).<ref>{{Citiranje weba|title=Velmistři bývalého Velikého Orientu Českého|url=https://www.vlcr.cz/obedience/seznam-velmistru-vlcr-nvlcs/|access-date=2025-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240221205335/https://www.vlcr.cz/obedience/seznam-velmistru-vlcr-nvlcs/|archive-date=2024-02-21|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> === Međunarodna suradnja === Velika loža sudjeluje u radu [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetske konferencije regularnih velikih loža]]. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 280 [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih velikih loža]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vlcr.cz/mezinarodni-uznani/|title=Veliká Lóže České republiky byla uznána více než dvěma sty zahraničními Velikými Lóžemi.|access-date=2025-12-25|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> === Obredi === Velika loža Češke upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. [[Obred (slobodno zidarstvo)|Obredi]] koji se rade u plavoj loži su:<ref>{{Citiranje weba|title=Otázky a odpovědi: Co je ritus?|url=https://www.vlcr.cz/uvod/otazky-a-odpovedi/|access-date=2025-12-08|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240807013948/https://www.vlcr.cz/uvod/otazky-a-odpovedi/|archive-date=2024-08-07|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> {{div col|colwidth=33em}} * [[Kvapilov obred]]; * [[Schröderov obred]]; * [[Emulacijski obred]]; * [[Škotski obred|Drevni i prihvaćeni škotski red]] (samo prva tri stupnja); * [[Francuski obred]] (samo prva tri stupnja). {{div col end}} == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Velika loža Češke provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih konkordata.<ref name=":0"/> Ova tijela i redovi su: * Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog reda Češke ([[Češki jezik|češk.]] ''Nejvyšší Rada Starého a Přijatého Skotského Ritu pro Českou Republiku'') – nadležno za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.scottishrite.cz/|title=Nejvyšší Rada Starého a Přijatého Skotského Ritu pro Českou Republiku|access-date=2023-11-02|website=scottishrite.cz|language=cs}}</ref> *Pridružena tijela i redovi koji imaju svoje jedinice u Češkoj: **{{Z|ŠKO}} [[Velika loža Škotske#Pridružena tijela i redovi|Vrhovni veliki kapitel Kraljevskog luka Škotske]] – nadležan za rad [[Kraljevski luk|kraljevskog luka]] i [[Kripta (slobodno zidarstvo)|kripte]], te [[Mornar kraljevske arke|mornara kraljevske arke]] i [[Red vitezova masona|vitezova masona]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://sgrac-scotland.com/history/provinces-districts/|title=Provinces and Districts The Supreme Grand Royal Arch Chapter of Scotland|access-date=2023-12-29|website=sgrac-scotland.com|language=en}}</ref> == Vidi još == * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] * [[Popis regularnih velikih loža]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://www.vlcr.cz/|Službena stranica}} * {{URL|http://www.freemasonry.cz/|Prethodna stranica}} * {{URL|https://100vlcr.cz/|Službena stranica u čast 100 godina VLČR}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Češka]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Češkoj]] tjpambgw4btt05itfvfpu7z8a1b8kjl 7615469 7615468 2026-10-09T07:21:04Z DragonFederal 232801 7615469 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Velika loža Češke |izvorno ime = Veliká Lóže České Republiky |logo = Grand Lodge of the Czech Republic.svg |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = VLČR |moto = |utemeljena = [[17. studenoga]] [[1990.]] |osnivač = [[Velika loža Austrije]] |prethodnik = [[Nacionalna velika loža Čehoslovačke]] |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] |središte = [[Prag]] |ključni ljudi = |lokacija = [[Češka]] |broj članova = |web stranica = {{URL|https://www.vlcr.cz/|vlcr.cz}} }} '''Velika loža Češke''' ([[Češki jezik|češk.]] ''Veliká Lóže České Republiky''), skraćeno '''VLČR''', je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Češka|Češkoj]]. Osnovana je 1990. godine kao '''Velika loža Čehoslovačke''' uz pomoć [[Velika loža Austrije|Velike lože Austrije]]. == Povijest == Nakon [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačke okupacija Čehoslovačke]] 1938. godine rad [[Nacionalna velika loža Čehoslovačke|Nacionalne velike lože Čehoslovačke]] bio zabranjen a svi slobodni zidari su bili protjerani. Tako je ova velika loža nastavila rad u [[progonstvo|progonstvu]]. Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1945. godine [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] su ponovo počele djelovati u zemlji tako da je rad ove velike lože službeno obnovljen 1947. godine. Međutim, [[Čehoslovački puč 1948.|Čehoslovačkim pučom]] već sljedeće godine dolaze komunisti na vlast tako da je velika loža preživjela do 1951. godine kada je službeno zabranjena, posebice radi pritiska iz [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].<ref>{{Citiranje knjige|last1=Pospíšil |first1=Ctirad |last2=Sušer |first2=Jan |last3=Řeháková |first3=Veronika |title=Zednáři, Masaryk, katolíci: trnitá cesta od nenávisti k dialogu |date=1 January 2023 |publisher=Machart |isbn=978-80-7656-062-8 |page=199 |url=https://books.google.com/books?id=W9a4EAAAQBAJ |language=cs}}</ref> Nakon demokratskih promjena koje su uslijedile nakon [[Baršunasta revolucija|Baršunaste revolucije]] i [[Pad komunizma|padom komunizma]] 1989. godine stvoreni su uvjeti za obnovu slobodnog zidarstva u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Tako su u [[Prag]]u 17. studenoga 1990. godine uspostavljene tri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] ("Narod", "Rad" i "Most") koje će istoga dana osnovati i veliku ložu pod nazivom "Velika loža Čehoslovačke" ([[Češki jezik|češk.]] ''Veliká Lóže Československá''). Obnovilo ju je 18 od 31 slobodnog zidara koji su preživjeli [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|razdoblje totalitarizma]]. Nakon [[Raspad Čehoslovačke|raspada Čehoslovačke]] krajem 1992. godine Velika loža je preimenovana u sadašnji naziv ''Velika loža Češke''.<ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://www.vlcr.cz/historie-a-data-vlcr/|title=Historie a data VLČR|access-date=2025-12-25|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> Za prvog [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] izabran je liječnik Jiří Syllaba koji je kao slobodni zidar bio iniciran 1926. godine i koje je bio zatočen u logorima od strane [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|nacista]] tijekom cijelog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i također ostao u zemlji tijekom cijele [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|komunističke ere]].<ref name=":2"/> Loža "Tri zvjezde", osnovana 1985. godine u Njemačkoj pod zaštitom [[Velika loža Njemačke|Velike lože Njemačke]], u rujnu 1990. seli se u Prag a pod zaštitu Velike lože Češke ulazi tek 1993. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://u3h.webnode.cz/o-nas/|title=Informace o nás: Lóže U tří hvězd|access-date=2024-08-01|website=webnode.cz|language=cs}}</ref> U [[Plzeň]]u je u lipnju 1995. godine osnovana "Josef Dobrovský". Međutim, zbog pada broja članova suspendirana je u travnju 1999. godine. U jesen 1996. godine osnovana je Loža "Ján Kollár", formalno u Pragu, ali s dozvolom za rad u [[Bratislava|Bratislavi]].<ref name=":5">{{Citiranje weba|url=http://www.freemasonry.cz/|title=Milníky rozvoje obnoveného českého a slovenského zednářství|access-date=2024-08-01|website=freemasonry.cz|language=cs|archive-date=14. svibnja 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200514180337/http://www.freemasonry.cz/|url-status=dead}}</ref> U Prague je 1999. godine osnivana i [[Frankofonija|frankofonska]] Loža "Alphonse Mucha".<ref name=":90">{{Citiranje weba|title=Významná data od roku 1990|url=https://www.vlcr.cz/trocha-historie/dulezita-data-od-roku-1990/|access-date=2026-10-02|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250510173722/https://www.vlcr.cz/trocha-historie/dulezita-data-od-roku-1990/|archive-date=2025-05-10|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> Godine 2002. osnovane su tri lože, i to Loža "Goethe u dolini mira" u [[Mariánské Lázně|Mariánskim Lázama]],<ref name=":4"/> [[Istraživačka loža|istraživačka]] Loža "Quatuor Coronati" u Pragu te Loža "Na izlazećem suncu" u [[Brno|Brnu]].<ref name=":3"/> Sljedeće godine osnovana je prva loža u [[Bratislava|Bratislavi]], slovačkom glavnom gradu pod nazivom "Kosmopolis". Godine 2004. u Pragu je osnovana Loža "Hiram" koja radi na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.hiramlodge.cz/brief-history-of-lodge-hiram/|title=A brief history of Hiram Lodge, Prague|access-date=2024-08-01|website=hiramlodge.cz|language=en}}</ref> Praška Loža "Ján Kollár" je ugašena u lipnju 2005. godine, nakon devet godina rada. U jesen 2006. godine u Pragu osnovana je Loža "Iskrenost" koja radi na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lasincerite.cz/geschichte|title=Die Loge "Sincérité"|access-date=2024-08-01|website=lasincerite.cz|language=de}}</ref> Godinu dana kasnije, u jesen 2007., osnovana je druga loža u Bratislavi, Loža "Libertas".<ref name=":90"/> [[Veliki orijent Francuske]] je od početka 1990-ih u Češkoj osnivao svoje lože. Tako je osnovao tri lože, "Komenskog 17. studenog 1989" (osnovana 1990.) i "Radionica humanosti" u Pragu te "Putem svjetla" u Brnu (osnovana 1992.),<ref>{{Citiranje weba|url=http://cestousvetla.com/historie-loze-cestou-svetla/|title=Historie Lóže Cestou Světla|access-date=2024-08-01|website=cestousvetla.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200815203233/http://cestousvetla.com/historie-loze-cestou-svetla/|archive-date=2020-08-15|url-status=dead|language=cs}}</ref> koje su 23. listopada 1993. godine formirale ''Veliki orijent češki'' (''Veliký Orient Český''). Ovaj se veliki orijent 8. ožujka 2008. godine spojio u Veliku ložu Češke.<ref name=":1"/><ref name=":2">{{Citiranje weba|title=History of freemasonry in the Czech republic|url=https://www.vlcr.cz/english/|access-date=2025-12-25|last=Parker|first=William E.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240221223428/https://www.vlcr.cz/english/|archive-date=2024-02-21|website=vlcr.cz|last2=Huyghebaert|first2=Jacques|language=en}}</ref> Tako su pod zaštitu Velike lože Ceške pored spomenute tri lože ušle i Loža "Petra Solaris" u Pragu, Loža "Lux in tenebris" u [[Ostrava|Ostravi]] (osnovana 1994.).<ref>{{Citiranje weba|url=https://zednari.eu/|title=Ř D L Lux in tenebris|access-date=2023-11-02|website=zednari.eu|language=cs}}</ref> i ugašena Loža "Bratstvo" u Podivínu. U isto vrijeme primljena je i Loža "Humanizmus", osnovana od Velikog orijenta Francuske 1993. godine u Bratislavi.<ref name=":90"/> Godine 2008. u Pragu su osnovane još dvije lože, "Sibi et posteris" te "J. B. Santini" koja radi na [[Talijanski jezik|talijanskom jeziku]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jbsantini22.cz/la-loggia/|title=La RL "J.B. Santini" n.22 AL’O di Praga,|access-date=2024-08-01|website=jbsantini22.cz|language=it}}</ref><ref name=":90"/> Tri bratislavske lože, "Kosmopolis", "Libertas" i "Humanizmus", su se u ožujku 2008. godine povezale u Kotarsku veliku ložu Slovačke (''Distriktní Veliká Lóže Slovensko''). Godine dana kasnije su se izdvojile i 21. ožujka 2009. godine osnovale prvu veliku ložu u povijesti [[Slovačka|Slovačke]], [[Velika loža Slovačke|Veliku ložu Slovačke]].<ref name=":1"/><ref name=":2"/><ref name=":90"/> Od kraja 2010. godine vodili su se pregovori s Ložom "Templum Sapientiae" u [[Brno|Brnu]] (osnovana 2001.), koja se povukla iz [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Češka|Velike lože čeških zemalja]] (koju je osnovala [[Velika loža Francuske]]) i zatražila ulazak u Veliku ložu Češke. Taj je proces uspješno završen u listopadu 2011. godine. Isti je slučaj i s Ložom "Lasenic" u Pragu (osnovana 1991.), izvorno dijelom [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Češka|Velike lože "Humanitas" Bohemije]], koja je primljena u lipnju 2013. godine.<ref name=":1"/> Godine 2010. ponovo se aktivira Loža "Josef Dobrovský" u Plzeňu.<ref name=":90"/> Nakon primanja ove dvije lože te do kraja [[2010-ih]] osnivano je još pet loža. U [[Kraljičin Gradac|Kraljičinom Gradacu]] u lipnju 2014. godine osnovana je Loža "Josef Gočár". Godinu dana kasnije, 2015., osnovana je Loža "Lafayette u tri zrakoplova" u [[Olomouc]]u. Godine 2016. osnovana je Loža "Pod kamenom ružom" u [[České Budějovice|Českim Budějovicama]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.podkamennouruzi.cz/001.htm|title=Lóže svobodných zednářů Pod kamennou růží|access-date=2024-08-01|website=podkamennouruzi.cz|language=cs}}</ref> U jesen 2017. godine u Brnu osnovana je Loža "Pravi i ujedinjeni prijatelji" koja radi na engleskom jeziku. Godinu dana kasnije, u jesen 2018., u [[Ústí na Labi]] utemeljena je Loža "Porta Bohemica".<ref name=":90"/> U prvoj polovici [[2020-ih]] osnovane su četiri lože. U Pragu su 2021. godine osnivane dvije lože, "František Alexandr Zach" i "Istina i jedinstvo na Tri okrunjena stupa", a 2022. i Loža "Sveti arkanđeo Mihael" koja radi na [[Španjolski jezik|španjolskom jeziku]].<ref name=":90"/> U Opavi je 2023. godina osnivana Loža "Pitagora".<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lozepythagoras.cz/vneseni-svetla-do-r%e2%88%b4d%e2%88%b4l%e2%88%b4-pythagoras-c-34-na-or%e2%88%b4-opava-v%e2%88%b4l%e2%88%b4c%e2%88%b4r%e2%88%b4/|title=Vnesení světla do Lóže Pythagoras č. 34|access-date=2024-08-01|website=lozepythagoras.cz|language=cs}}</ref> == Ustroj == Sjedište Velike lože Češke je u [[Prag]]u. === Lože === {{Lokacijska karta+ |Češka |float=right |width=320 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike lože Češke |places= {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=50.083333 |long=14.416667 |label=[[Prag]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=49.2 |long=16.616667 |label=[[Brno]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=48.974722 |long=14.474722 |label=[[České Budějovice]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=50.209167 |long=15.832222 |label=[[Kraljičin Gradac]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=49.958833 |long=12.700667 |label=[[Mariánské Lázně]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=49.6 |long=17.25 |label=[[Olomouc]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=49.933333 |long=17.9 |label=[[Opava]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=49.835556 |long=18.2925 |label=[[Ostrava]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=49.7475 |long=13.3775 |label=[[Plzeň]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=50.658333 |long=14.041667 |label=[[Ústí na Labi]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=48.825556 |long=16.848333 |label=<s>''[[Podivín]]''</s> |position=right }} }} U listopadu 2026. godine pod okriljem češke velike lože rade 32 [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]], od toga 19 u Pragu, četiri u [[Brno|Brnu]], po jedna u [[České Budějovice|Českim Budějovicama]], [[Kraljičin Gradac|Kraljičinom Gradacu]], [[Mariánské Lázně|Mariánskim Láznama]], [[Olomouc]]u, [[Opava|Opavi]], [[Ostrava|Ostravi]], [[Plzeň]]u i [[Ústí na Labi]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.vlcr.cz/loze/|title=Lóže spadající pod Velikou Lóži České Republiky|access-date=2023-10-30|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Tschechien|title=Tschechien|access-date=2023-11-02|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> * Loža "Narod" ([[Češki jezik|češk.]] ''Lóže Národ'') br. 1, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lnarod.cz/|title=Řádná a dokonalá Lóže Národ, číslo 1, v Orientu Praha v obedienci Veliké Lóže České Republiky|access-date=2023-11-02|website=lnarod.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po praškoj loži utemeljenoj 1919. godine. * Loža "Rad" (''Lóže Dílo'') br. 2, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lozedilo.cz/|title=O LÓŽI DILO|access-date=2023-11-02|website=lozedilo.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po praškoj loži utemeljenoj 1920. godine. * Loža "Most" br. 3, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.lmost.cz/|title=Ř.D.L. Most|access-date=2023-11-02|website=lmost.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po praškoj loži utemeljenoj 1927. godine. * Loža "Tri zvjezde" (''Lóže U tří hvězd'') br. 4, Prag * Loža "Josef Dobrovský" br. 5, Plzeň<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.josefdobrovsky.cz/|title=Lóže Josef Dobrovský v orientu Plzeň|access-date=2023-11-02|website=josefdobrovsky.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po plzenskoj loži utemeljenoj 1922. godine, odnosno po [[Josef Dobrovský|Josefu Dobrovskom]], češkom filologu. * Loža "Alphonse Mucha" br. 7, Prag – nosi naziv po slikaru i slobodnom zidaru [[Alphonse Mucha|Alphonsu Muchi]] i radi na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]]. * Loža "Goethe u dolini mira" (''Lóže Goethe v údolí míru'') br. 8, Mariánské Lázně<ref name=":4">{{Citiranje weba|url=https://www.gvum.cz/|title=Lóže č. 8 „Goethe v údolí míru“ v Orientu Mariánské Lázně|access-date=2023-11-02|website=gvum.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po marianskolazneskoj loži utemeljenoj 1925. godine, odnosno po [[Johann Wolfgang von Goethe|Johannu Wolfgangu von Goetheu]], njemačkom književniku i znanstveniku i radi na [[Njemački jezik|njemačkom]] i češkom jeziku. * Loža "Quatuor Coronati" br. 9, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.quatuorcoronati.cz/|title=Lóže Quatuor Coronati|access-date=2023-11-02|website=quatuorcoronati.cz|language=cs}}</ref> – ova [[istraživačka loža]] nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj [[Loža "Quatuor Coronati"|Loži "Quatuor Coronati" br. 2076]], osnovanoj 1886. godine pod zaštitom [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE). * Loža "Na izlazećem suncu" (''Lóže U vycházejícího slunce'') br. 10, Brno<ref name=":3">{{Citiranje weba|url=https://www.luvs.cz/|title=Lóže U Vycházejícího Slunce|access-date=2023-11-02|website=luvs.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po brnskoj loži utemeljenoj 1782. godine. * Loža "Hiram" br. 12, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.hiramlodge.cz/|title=Hiram Lodge, No. 12|access-date=2023-11-02|website=hiramlodge.cz|language=en}}</ref> – nosi naziv po praškoj loži utemeljenoj 1909. godine, odnosno po [[Hiram Abif|Hiramu Abifu]] i radi na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]. * Loža "Iskrenost" (''Lóže La Sincérité'') br. 13, Prag – nosi naziv po [[Litomerice|litomeričkoj]] loži utemeljenoj 1745. godine i radi na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lasincerite.cz/|title=La Sincérité N° 13 Die deutschsprachige Freimaurerloge in Prag|access-date=2023-11-02|website=lasincerite.cz|language=de}}</ref> * Loža "Komenskog 17. studenog 1989" (''Lóže Comenius 17. listopadu 1989.'') br. 15, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lcomenius.cz/|title=Ř D L Comenius 17. listopadu 1989|access-date=2023-11-02|website=lcomenius.cz|archive-date=2. studenoga 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231102114846/https://www.lcomenius.cz/|url-status=dead}}</ref> – nosi naziv po [[Jan Amos Komenski|Janu Komenskom]], pedagogu i znanstveniku te danu početka [[Baršunasta revolucija|Baršunaste revolucije]]; osnovana pod zaštitom [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]], kasnije utemeljila Veliki orijent češki. * Loža "Radionica humanosti" (''Lóže Dílna lidskosti'') br. 16, Prag – osnovana pod zaštitom Velikog orijenta Francuske, kasnije utemeljila Veliki orijent češki. * Loža "Putem svjetla" (''Lóže Cestou světla'') br. 17, Brno<ref>{{Citiranje weba|url=http://cestousvetla.com/|title=Řádná a dokonalá lóže Cestou Světla|access-date=2024-08-01|website=cestousvetla.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200815190854/http://cestousvetla.com/|archive-date=2020-08-15|url-status=dead|language=cs}}</ref> – nosi naziv po brnskoj loži utemeljenoj 1926. godine; osnovana pod zaštitom Velikog orijenta Francuske, kasnije utemeljila Veliki orijent češki. * Loža "Lux in tenebris" br. 19, Ostrava<ref>{{Citiranje weba|url=https://zednari.eu/|title=Ř D L Lux in tenebris|access-date=2023-11-02|website=zednari.eu|language=cs}}</ref> – nosi naziv po ostravskoj loži utemeljenoj 1932. godine, kao i po latinskom izrazu koji znači "Svjetlo u tami"; osnovana pod zaštitom Velikog orijenta češkog. * Loža "Petra Solaris" br. 20, Prag – nosi naziv po latinskom izrazu koji znači "Sunčeva stijena"; osnovana pod zaštitom Velikog orijenta češkog. * Loža "Sibi et posteris" br. 21, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.sibietposteris.cz/|title=Lóže Sibi et posteris|access-date=2023-11-02|website=sibietposteris.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po praškoj loži utemeljenoj 1930. godine, kao i po latinskoj [[Krilatica|krilatici]] što u prijevodu znači "Za sebe i svoje potomstvo". * Loža "J. B. Santini" br. 22, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jbsantini22.cz/|title=“J.B. Santini” n 22 Oriente di Praga VLČR|access-date=2023-11-02|website=jbsantini22.cz|language=it}}</ref> – nosi naziv po Janu Blažeju Santiniju Aichelu, arhitekti talijanskog podrijetla i radi na [[Talijanski jezik|talijanskom jeziku]]. * Loža "Templum Sapientiae" br. 23, Brno<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.templumsapientiae.cz/|title=Řádná a Dokonalá Lóže Templum Sapientiae na Orientu Brno|access-date=2023-11-02|website=templumsapientiae.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po latinskom izrazu koji znači "Hram mudrosti"; osnovana pod zaštitom [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Češka|Velike lože čeških zemalja]]. * Loža "Lasenic" br. 25, Prag – osnovana pod zaštitom [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Češka|Velike lože "Humanitas" Bohemije]]. * Loža "Josef Gočár" br. 26, Kraljičin Gradac – nosi naziv po Josefu Gočáru, arhitekti.<ref>{{Citiranje weba|title=Lóže Josef Gočár|url=https://lgocar.webnode.cz/|access-date=2026-06-07|website=lgocar.webnode.cz|language=cs}}</ref> * Loža "Lafayette u tri zrakoplova" (''Lóže Lafayettova na třech rovinách''), br. 27, Olomouc<ref>{{Citiranje weba|url=https://lafayette.n3r.cz/|title=Lóže Lafayettova na Třech Rovinách|access-date=2023-11-02|website=lafayette.n3r.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po olomoučkoj loži utemeljenoj 1933. godine, kao i po francuskom plemiću i vojnom časniku Markizu de Lafayette-u. * Loža "Pod kamenom ružom" (''Lóže Pod kamennou růží'') br. 28, České Budějovice<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.podkamennouruzi.cz/|title=Lóže Pod kamennou růží|access-date=2024-06-14|website=podkamennouruzi.cz|language=cs}}</ref> * Loža "Pravi i ujedinjeni prijatelji" (''Lóže True and United Friends'') br. 29, Brno<ref>{{Citiranje weba|url=http://tauf.cz/|title=True and United Friends Lodge of Czech Republic|access-date=2023-11-02|website=tauf.cz|language=en}}</ref> – nosi naziv po brnskoj loži utemeljenoj 1784. godine i radi na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] * Loža "Porta Bohemica" br. 30, Ústí na Labi<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.porta-bohemica.cz/|title=Porta Bohemica|access-date=2023-11-02|website=porta-bohemica.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po istoimenom klancu na rijeci [[Laba|Labi]] u [[Ústečki kraj|Ústečkom kraju]]. * Loža "František Alexandr Zach" br. 31, Prag – nosi naziv po Františeku Zachu, češkom vojnom teoretičaru i generalu srpske armije. * Loža "Istina i jedinstvo na Tri okrunjena stupa" (''Lóže Pravda a Jednota u Tří Korunovaných Sloupů'') br. 32, Prag * Loža "Sveti arkanđeo Mihael" (''Lóže San Miguel Arcángel'') br. 33, Prag – nosi naziv po [[Sveti Mihael|Sv. Mihaelu]]; radi na [[Španjolski jezik|španjolskom jeziku]]. * Loža "Pitagora" (''Lóže Pythagoras'') br. 34, Opava – nosi naziv po opavskoj loži utemeljenoj 1785. godine, kao i po [[Pitagora|Pitagori]], antičkom grčkom matematičaru.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lozepythagoras.cz/|title=Zednářské lóže Pythagoras v Opavě|access-date=2023-11-02|website=lozepythagoras.cz}}</ref> * Loža "Nautilus" br. 35, Prag – nosi naziv po [[Podmornica|podmornici]] ''[[Nautilus (podmornica)|Nautilus]]'' opisanoj u romanima [[Jules Verne|Julesa Verna]]; osnovana pod zaštitom [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Češka|Velike lože čeških zemalja]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nautilus|url=https://www.vlcr.cz/loze/nautilus/|access-date=2026-10-09|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> * Loža "Karlov mač" (''Lóže Gladius Caroli'') br. 36, Prag – nosi naziv po franačkom vladaru [[Karlo Veliki|Karlu Velikom]]; osnovana pod zaštitom Velike lože čeških zemalja.<ref>{{Citiranje weba|title=Gladius Caroli|url=https://www.vlcr.cz/loze/gladius-caroli/|access-date=2026-10-09|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> U okviru ove velike lože radile su i<ref name=":0"/> * Loža "Ján Kollár" br. 6, Prag – nosila naziv po [[Ján Kollár|Jánu Kolláru]], slovačkom političaru i piscu. *{{Z|SVK}} Loža "Kosmopolis" br. 11, [[Bratislava]] – izdvojila se 2009. godine i formirala [[Velika loža Slovačke|Veliku ložu Slovačke]]. *{{Z|SVK}} Loža "Libertas" br. 14, Bratislava – izdvojila se 2009. godine i formirala Veliku ložu Slovačke. *{{Z|SVK}} Loža "Humanizmus" br. 18, Bratislava – osnovana pod zaštitom Velikog orijenta Francuske; izdvojila se 2009. godine i formirala Veliku ložu Slovačke. * Loža "Bratstvo" (''Lóže Bratrství'') br. 24, Podivín – osnovana pod zaštitom Velikog orijenta češkog iz kojeg je preuzeta kao već ugašena loža. === Uprava === Velikom ložom Češke upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Češki jezik|češk.]] ''Velmistř'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:<ref>{{Citiranje weba|title=Přehled Velmistrů Veliké Lóže České republiky|url=https://www.vlcr.cz/seznam-velmistru/|access-date=2025-12-25|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> {{div col|colwidth=25em}} #Jiří Syllaba (1990. – 1992.) #Čestmír Barta (1992. – 1997.) #Robert J. Jeřábek (1997. – 1999.) #Vladimír Grégr ([[Vršitelj dužnosti|v. d.]], 1999.) #Pavel Šebek (1999. – 2004.) #Petr Jirounek (2004. – 2007.) #Hynek Beran (2007. – 2010.) #Jan Brousek (2010. – 2013.) #Jacques Huyghebaert (2013. – 2015.) #Pavel E. J. Gergel (2015. – 2018.) #Miloš Hošek (2018. – 2021.) #Petr Komárek (2021. – 2024.) #Libor Adamec (od 2024.)<ref>{{Citiranje weba|title=Veliká Lóže České republiky potvrdila Libora Adamce ve funkci Velmistra|url=https://www.vlcr.cz/2026/05/08/velika-loze-ceske-republiky-potvrdila-libora-adamce-ve-funkci-velmistra/|access-date=2026-06-07|date=2026-05-08|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> {{div col end}} Veliki majstori Velikog orijenta češkog bili su Jiří Matouš (1993. – 1995.), Josef J. (1995. – 1996.), Jaromír Dvořák (1996. – 1997.), Miroslav Krůta (1997. – 2000.), Vladimír Novotný (2001. – 2002.), Jiří Horňáček (2002. – 2005.) i Václav Bidlo (2005. – 2008.).<ref>{{Citiranje weba|title=Velmistři bývalého Velikého Orientu Českého|url=https://www.vlcr.cz/obedience/seznam-velmistru-vlcr-nvlcs/|access-date=2025-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240221205335/https://www.vlcr.cz/obedience/seznam-velmistru-vlcr-nvlcs/|archive-date=2024-02-21|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> === Međunarodna suradnja === Velika loža sudjeluje u radu [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetske konferencije regularnih velikih loža]]. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 280 [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih velikih loža]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vlcr.cz/mezinarodni-uznani/|title=Veliká Lóže České republiky byla uznána více než dvěma sty zahraničními Velikými Lóžemi.|access-date=2025-12-25|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> === Obredi === Velika loža Češke upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. [[Obred (slobodno zidarstvo)|Obredi]] koji se rade u plavoj loži su:<ref>{{Citiranje weba|title=Otázky a odpovědi: Co je ritus?|url=https://www.vlcr.cz/uvod/otazky-a-odpovedi/|access-date=2025-12-08|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240807013948/https://www.vlcr.cz/uvod/otazky-a-odpovedi/|archive-date=2024-08-07|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> {{div col|colwidth=33em}} * [[Kvapilov obred]]; * [[Schröderov obred]]; * [[Emulacijski obred]]; * [[Škotski obred|Drevni i prihvaćeni škotski red]] (samo prva tri stupnja); * [[Francuski obred]] (samo prva tri stupnja). {{div col end}} == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Velika loža Češke provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih konkordata.<ref name=":0"/> Ova tijela i redovi su: * Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog reda Češke ([[Češki jezik|češk.]] ''Nejvyšší Rada Starého a Přijatého Skotského Ritu pro Českou Republiku'') – nadležno za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.scottishrite.cz/|title=Nejvyšší Rada Starého a Přijatého Skotského Ritu pro Českou Republiku|access-date=2023-11-02|website=scottishrite.cz|language=cs}}</ref> *Pridružena tijela i redovi koji imaju svoje jedinice u Češkoj: **{{Z|ŠKO}} [[Velika loža Škotske#Pridružena tijela i redovi|Vrhovni veliki kapitel Kraljevskog luka Škotske]] – nadležan za rad [[Kraljevski luk|kraljevskog luka]] i [[Kripta (slobodno zidarstvo)|kripte]], te [[Mornar kraljevske arke|mornara kraljevske arke]] i [[Red vitezova masona|vitezova masona]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://sgrac-scotland.com/history/provinces-districts/|title=Provinces and Districts The Supreme Grand Royal Arch Chapter of Scotland|access-date=2023-12-29|website=sgrac-scotland.com|language=en}}</ref> == Vidi još == * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] * [[Popis regularnih velikih loža]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://www.vlcr.cz/|Službena stranica}} * {{URL|http://www.freemasonry.cz/|Prethodna stranica}} * {{URL|https://100vlcr.cz/|Službena stranica u čast 100 godina VLČR}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Češka]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Češkoj]] a3mm8baguzn5se1dglwfs8ofp7hictd 7615476 7615469 2026-10-09T08:20:05Z DragonFederal 232801 /* Lože */ 7615476 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Velika loža Češke |izvorno ime = Veliká Lóže České Republiky |logo = Grand Lodge of the Czech Republic.svg |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = VLČR |moto = |utemeljena = [[17. studenoga]] [[1990.]] |osnivač = [[Velika loža Austrije]] |prethodnik = [[Nacionalna velika loža Čehoslovačke]] |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] |središte = [[Prag]] |ključni ljudi = |lokacija = [[Češka]] |broj članova = |web stranica = {{URL|https://www.vlcr.cz/|vlcr.cz}} }} '''Velika loža Češke''' ([[Češki jezik|češk.]] ''Veliká Lóže České Republiky''), skraćeno '''VLČR''', je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Češka|Češkoj]]. Osnovana je 1990. godine kao '''Velika loža Čehoslovačke''' uz pomoć [[Velika loža Austrije|Velike lože Austrije]]. == Povijest == Nakon [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačke okupacija Čehoslovačke]] 1938. godine rad [[Nacionalna velika loža Čehoslovačke|Nacionalne velike lože Čehoslovačke]] bio zabranjen a svi slobodni zidari su bili protjerani. Tako je ova velika loža nastavila rad u [[progonstvo|progonstvu]]. Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1945. godine [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] su ponovo počele djelovati u zemlji tako da je rad ove velike lože službeno obnovljen 1947. godine. Međutim, [[Čehoslovački puč 1948.|Čehoslovačkim pučom]] već sljedeće godine dolaze komunisti na vlast tako da je velika loža preživjela do 1951. godine kada je službeno zabranjena, posebice radi pritiska iz [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].<ref>{{Citiranje knjige|last1=Pospíšil |first1=Ctirad |last2=Sušer |first2=Jan |last3=Řeháková |first3=Veronika |title=Zednáři, Masaryk, katolíci: trnitá cesta od nenávisti k dialogu |date=1 January 2023 |publisher=Machart |isbn=978-80-7656-062-8 |page=199 |url=https://books.google.com/books?id=W9a4EAAAQBAJ |language=cs}}</ref> Nakon demokratskih promjena koje su uslijedile nakon [[Baršunasta revolucija|Baršunaste revolucije]] i [[Pad komunizma|padom komunizma]] 1989. godine stvoreni su uvjeti za obnovu slobodnog zidarstva u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Tako su u [[Prag]]u 17. studenoga 1990. godine uspostavljene tri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] ("Narod", "Rad" i "Most") koje će istoga dana osnovati i veliku ložu pod nazivom "Velika loža Čehoslovačke" ([[Češki jezik|češk.]] ''Veliká Lóže Československá''). Obnovilo ju je 18 od 31 slobodnog zidara koji su preživjeli [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|razdoblje totalitarizma]]. Nakon [[Raspad Čehoslovačke|raspada Čehoslovačke]] krajem 1992. godine Velika loža je preimenovana u sadašnji naziv ''Velika loža Češke''.<ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://www.vlcr.cz/historie-a-data-vlcr/|title=Historie a data VLČR|access-date=2025-12-25|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> Za prvog [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] izabran je liječnik Jiří Syllaba koji je kao slobodni zidar bio iniciran 1926. godine i koje je bio zatočen u logorima od strane [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|nacista]] tijekom cijelog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i također ostao u zemlji tijekom cijele [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|komunističke ere]].<ref name=":2"/> Loža "Tri zvjezde", osnovana 1985. godine u Njemačkoj pod zaštitom [[Velika loža Njemačke|Velike lože Njemačke]], u rujnu 1990. seli se u Prag a pod zaštitu Velike lože Češke ulazi tek 1993. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://u3h.webnode.cz/o-nas/|title=Informace o nás: Lóže U tří hvězd|access-date=2024-08-01|website=webnode.cz|language=cs}}</ref> U [[Plzeň]]u je u lipnju 1995. godine osnovana "Josef Dobrovský". Međutim, zbog pada broja članova suspendirana je u travnju 1999. godine. U jesen 1996. godine osnovana je Loža "Ján Kollár", formalno u Pragu, ali s dozvolom za rad u [[Bratislava|Bratislavi]].<ref name=":5">{{Citiranje weba|url=http://www.freemasonry.cz/|title=Milníky rozvoje obnoveného českého a slovenského zednářství|access-date=2024-08-01|website=freemasonry.cz|language=cs|archive-date=14. svibnja 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200514180337/http://www.freemasonry.cz/|url-status=dead}}</ref> U Prague je 1999. godine osnivana i [[Frankofonija|frankofonska]] Loža "Alphonse Mucha".<ref name=":90">{{Citiranje weba|title=Významná data od roku 1990|url=https://www.vlcr.cz/trocha-historie/dulezita-data-od-roku-1990/|access-date=2026-10-02|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250510173722/https://www.vlcr.cz/trocha-historie/dulezita-data-od-roku-1990/|archive-date=2025-05-10|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> Godine 2002. osnovane su tri lože, i to Loža "Goethe u dolini mira" u [[Mariánské Lázně|Mariánskim Lázama]],<ref name=":4"/> [[Istraživačka loža|istraživačka]] Loža "Quatuor Coronati" u Pragu te Loža "Na izlazećem suncu" u [[Brno|Brnu]].<ref name=":3"/> Sljedeće godine osnovana je prva loža u [[Bratislava|Bratislavi]], slovačkom glavnom gradu pod nazivom "Kosmopolis". Godine 2004. u Pragu je osnovana Loža "Hiram" koja radi na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.hiramlodge.cz/brief-history-of-lodge-hiram/|title=A brief history of Hiram Lodge, Prague|access-date=2024-08-01|website=hiramlodge.cz|language=en}}</ref> Praška Loža "Ján Kollár" je ugašena u lipnju 2005. godine, nakon devet godina rada. U jesen 2006. godine u Pragu osnovana je Loža "Iskrenost" koja radi na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lasincerite.cz/geschichte|title=Die Loge "Sincérité"|access-date=2024-08-01|website=lasincerite.cz|language=de}}</ref> Godinu dana kasnije, u jesen 2007., osnovana je druga loža u Bratislavi, Loža "Libertas".<ref name=":90"/> [[Veliki orijent Francuske]] je od početka 1990-ih u Češkoj osnivao svoje lože. Tako je osnovao tri lože, "Komenskog 17. studenog 1989" (osnovana 1990.) i "Radionica humanosti" u Pragu te "Putem svjetla" u Brnu (osnovana 1992.),<ref>{{Citiranje weba|url=http://cestousvetla.com/historie-loze-cestou-svetla/|title=Historie Lóže Cestou Světla|access-date=2024-08-01|website=cestousvetla.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200815203233/http://cestousvetla.com/historie-loze-cestou-svetla/|archive-date=2020-08-15|url-status=dead|language=cs}}</ref> koje su 23. listopada 1993. godine formirale ''Veliki orijent češki'' (''Veliký Orient Český''). Ovaj se veliki orijent 8. ožujka 2008. godine spojio u Veliku ložu Češke.<ref name=":1"/><ref name=":2">{{Citiranje weba|title=History of freemasonry in the Czech republic|url=https://www.vlcr.cz/english/|access-date=2025-12-25|last=Parker|first=William E.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240221223428/https://www.vlcr.cz/english/|archive-date=2024-02-21|website=vlcr.cz|last2=Huyghebaert|first2=Jacques|language=en}}</ref> Tako su pod zaštitu Velike lože Ceške pored spomenute tri lože ušle i Loža "Petra Solaris" u Pragu, Loža "Lux in tenebris" u [[Ostrava|Ostravi]] (osnovana 1994.).<ref>{{Citiranje weba|url=https://zednari.eu/|title=Ř D L Lux in tenebris|access-date=2023-11-02|website=zednari.eu|language=cs}}</ref> i ugašena Loža "Bratstvo" u Podivínu. U isto vrijeme primljena je i Loža "Humanizmus", osnovana od Velikog orijenta Francuske 1993. godine u Bratislavi.<ref name=":90"/> Godine 2008. u Pragu su osnovane još dvije lože, "Sibi et posteris" te "J. B. Santini" koja radi na [[Talijanski jezik|talijanskom jeziku]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jbsantini22.cz/la-loggia/|title=La RL "J.B. Santini" n.22 AL’O di Praga,|access-date=2024-08-01|website=jbsantini22.cz|language=it}}</ref><ref name=":90"/> Tri bratislavske lože, "Kosmopolis", "Libertas" i "Humanizmus", su se u ožujku 2008. godine povezale u Kotarsku veliku ložu Slovačke (''Distriktní Veliká Lóže Slovensko''). Godine dana kasnije su se izdvojile i 21. ožujka 2009. godine osnovale prvu veliku ložu u povijesti [[Slovačka|Slovačke]], [[Velika loža Slovačke|Veliku ložu Slovačke]].<ref name=":1"/><ref name=":2"/><ref name=":90"/> Od kraja 2010. godine vodili su se pregovori s Ložom "Templum Sapientiae" u [[Brno|Brnu]] (osnovana 2001.), koja se povukla iz [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Češka|Velike lože čeških zemalja]] (koju je osnovala [[Velika loža Francuske]]) i zatražila ulazak u Veliku ložu Češke. Taj je proces uspješno završen u listopadu 2011. godine. Isti je slučaj i s Ložom "Lasenic" u Pragu (osnovana 1991.), izvorno dijelom [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Češka|Velike lože "Humanitas" Bohemije]], koja je primljena u lipnju 2013. godine.<ref name=":1"/> Godine 2010. ponovo se aktivira Loža "Josef Dobrovský" u Plzeňu.<ref name=":90"/> Nakon primanja ove dvije lože te do kraja [[2010-ih]] osnivano je još pet loža. U [[Kraljičin Gradac|Kraljičinom Gradacu]] u lipnju 2014. godine osnovana je Loža "Josef Gočár". Godinu dana kasnije, 2015., osnovana je Loža "Lafayette u tri zrakoplova" u [[Olomouc]]u. Godine 2016. osnovana je Loža "Pod kamenom ružom" u [[České Budějovice|Českim Budějovicama]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.podkamennouruzi.cz/001.htm|title=Lóže svobodných zednářů Pod kamennou růží|access-date=2024-08-01|website=podkamennouruzi.cz|language=cs}}</ref> U jesen 2017. godine u Brnu osnovana je Loža "Pravi i ujedinjeni prijatelji" koja radi na engleskom jeziku. Godinu dana kasnije, u jesen 2018., u [[Ústí na Labi]] utemeljena je Loža "Porta Bohemica".<ref name=":90"/> U prvoj polovici [[2020-ih]] osnovane su četiri lože. U Pragu su 2021. godine osnivane dvije lože, "František Alexandr Zach" i "Istina i jedinstvo na Tri okrunjena stupa", a 2022. i Loža "Sveti arkanđeo Mihael" koja radi na [[Španjolski jezik|španjolskom jeziku]].<ref name=":90"/> U Opavi je 2023. godina osnivana Loža "Pitagora".<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lozepythagoras.cz/vneseni-svetla-do-r%e2%88%b4d%e2%88%b4l%e2%88%b4-pythagoras-c-34-na-or%e2%88%b4-opava-v%e2%88%b4l%e2%88%b4c%e2%88%b4r%e2%88%b4/|title=Vnesení světla do Lóže Pythagoras č. 34|access-date=2024-08-01|website=lozepythagoras.cz|language=cs}}</ref> == Ustroj == Sjedište Velike lože Češke je u [[Prag]]u. === Lože === {{Lokacijska karta+ |Češka |float=right |width=320 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike lože Češke |places= {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=50.083333 |long=14.416667 |label=[[Prag]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=49.2 |long=16.616667 |label=[[Brno]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=48.974722 |long=14.474722 |label=[[České Budějovice]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=50.209167 |long=15.832222 |label=[[Kraljičin Gradac]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=49.958833 |long=12.700667 |label=[[Mariánské Lázně]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=49.6 |long=17.25 |label=[[Olomouc]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=49.933333 |long=17.9 |label=[[Opava]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=49.835556 |long=18.2925 |label=[[Ostrava]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=49.7475 |long=13.3775 |label=[[Plzeň]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=50.658333 |long=14.041667 |label=[[Ústí na Labi]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=48.825556 |long=16.848333 |label=<s>''[[Podivín]]''</s> |position=right }} }} U listopadu 2026. godine pod okriljem češke velike lože rade 32 [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]], od toga 19 u Pragu, četiri u [[Brno|Brnu]], po jedna u [[České Budějovice|Českim Budějovicama]], [[Kraljičin Gradac|Kraljičinom Gradacu]], [[Mariánské Lázně|Mariánskim Láznama]], [[Olomouc]]u, [[Opava|Opavi]], [[Ostrava|Ostravi]], [[Plzeň]]u i [[Ústí na Labi]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.vlcr.cz/loze/|title=Lóže spadající pod Velikou Lóži České Republiky|access-date=2023-10-30|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Tschechien|title=Tschechien|access-date=2023-11-02|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> * Loža "Narod" ([[Češki jezik|češk.]] ''Lóže Národ'') br. 1, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lnarod.cz/|title=Řádná a dokonalá Lóže Národ, číslo 1, v Orientu Praha v obedienci Veliké Lóže České Republiky|access-date=2023-11-02|website=lnarod.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po praškoj loži utemeljenoj 1919. godine. * Loža "Rad" (''Lóže Dílo'') br. 2, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lozedilo.cz/|title=O LÓŽI DILO|access-date=2023-11-02|website=lozedilo.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po praškoj loži utemeljenoj 1920. godine. * Loža "Most" br. 3, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.lmost.cz/|title=Ř.D.L. Most|access-date=2023-11-02|website=lmost.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po praškoj loži utemeljenoj 1927. godine. * Loža "Tri zvjezde" (''Lóže U tří hvězd'') br. 4, Prag * Loža "Josef Dobrovský" br. 5, Plzeň<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.josefdobrovsky.cz/|title=Lóže Josef Dobrovský v orientu Plzeň|access-date=2023-11-02|website=josefdobrovsky.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po plzenskoj loži utemeljenoj 1922. godine, odnosno po [[Josef Dobrovský|Josefu Dobrovskom]], češkom filologu. * Loža "Alphonse Mucha" br. 7, Prag – nosi naziv po slikaru i slobodnom zidaru [[Alphonse Mucha|Alphonsu Muchi]] i radi na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]]. * Loža "Goethe u dolini mira" (''Lóže Goethe v údolí míru'') br. 8, Mariánské Lázně<ref name=":4">{{Citiranje weba|url=https://www.gvum.cz/|title=Lóže č. 8 „Goethe v údolí míru“ v Orientu Mariánské Lázně|access-date=2023-11-02|website=gvum.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po marianskolazneskoj loži utemeljenoj 1925. godine, odnosno po [[Johann Wolfgang von Goethe|Johannu Wolfgangu von Goetheu]], njemačkom književniku i znanstveniku i radi na [[Njemački jezik|njemačkom]] i češkom jeziku. * Loža "Quatuor Coronati" br. 9, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.quatuorcoronati.cz/|title=Lóže Quatuor Coronati|access-date=2023-11-02|website=quatuorcoronati.cz|language=cs}}</ref> – ova [[istraživačka loža]] nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj [[Loža "Quatuor Coronati"|Loži "Quatuor Coronati" br. 2076]], osnovanoj 1886. godine pod zaštitom [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE). * Loža "Na izlazećem suncu" (''Lóže U vycházejícího slunce'') br. 10, Brno<ref name=":3">{{Citiranje weba|url=https://www.luvs.cz/|title=Lóže U Vycházejícího Slunce|access-date=2023-11-02|website=luvs.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po brnskoj loži utemeljenoj 1782. godine. * Loža "Hiram" br. 12, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.hiramlodge.cz/|title=Hiram Lodge, No. 12|access-date=2023-11-02|website=hiramlodge.cz|language=en}}</ref> – nosi naziv po praškoj loži utemeljenoj 1909. godine, odnosno po [[Hiram Abif|Hiramu Abifu]] i radi na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]. * Loža "Iskrenost" (''Lóže La Sincérité'') br. 13, Prag – nosi naziv po [[Litomerice|litomeričkoj]] loži utemeljenoj 1745. godine i radi na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lasincerite.cz/|title=La Sincérité N° 13 Die deutschsprachige Freimaurerloge in Prag|access-date=2023-11-02|website=lasincerite.cz|language=de}}</ref> * Loža "Komenskog 17. studenog 1989" (''Lóže Comenius 17. listopadu 1989.'') br. 15, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lcomenius.cz/|title=Ř D L Comenius 17. listopadu 1989|access-date=2023-11-02|website=lcomenius.cz|archive-date=2. studenoga 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231102114846/https://www.lcomenius.cz/|url-status=dead}}</ref> – nosi naziv po [[Jan Amos Komenski|Janu Komenskom]], pedagogu i znanstveniku te danu početka [[Baršunasta revolucija|Baršunaste revolucije]]; osnovana pod zaštitom [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]], kasnije utemeljila Veliki orijent češki. * Loža "Radionica humanosti" (''Lóže Dílna lidskosti'') br. 16, Prag – osnovana pod zaštitom Velikog orijenta Francuske, kasnije utemeljila Veliki orijent češki. * Loža "Putem svjetla" (''Lóže Cestou světla'') br. 17, Brno<ref>{{Citiranje weba|url=http://cestousvetla.com/|title=Řádná a dokonalá lóže Cestou Světla|access-date=2024-08-01|website=cestousvetla.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200815190854/http://cestousvetla.com/|archive-date=2020-08-15|url-status=dead|language=cs}}</ref> – nosi naziv po brnskoj loži utemeljenoj 1926. godine; osnovana pod zaštitom Velikog orijenta Francuske, kasnije utemeljila Veliki orijent češki. * Loža "Lux in tenebris" br. 19, Ostrava<ref>{{Citiranje weba|url=https://zednari.eu/|title=Ř D L Lux in tenebris|access-date=2023-11-02|website=zednari.eu|language=cs}}</ref> – nosi naziv po ostravskoj loži utemeljenoj 1932. godine, kao i po latinskom izrazu koji znači "Svjetlo u tami"; osnovana pod zaštitom Velikog orijenta češkog. * Loža "Petra Solaris" br. 20, Prag – nosi naziv po latinskom izrazu koji znači "Sunčeva stijena"; osnovana pod zaštitom Velikog orijenta češkog. * Loža "Sibi et posteris" br. 21, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.sibietposteris.cz/|title=Lóže Sibi et posteris|access-date=2023-11-02|website=sibietposteris.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po praškoj loži utemeljenoj 1930. godine, kao i po latinskoj [[Krilatica|krilatici]] što u prijevodu znači "Za sebe i svoje potomstvo". * Loža "J. B. Santini" br. 22, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jbsantini22.cz/|title=“J.B. Santini” n 22 Oriente di Praga VLČR|access-date=2023-11-02|website=jbsantini22.cz|language=it}}</ref> – nosi naziv po Janu Blažeju Santiniju Aichelu, arhitekti talijanskog podrijetla i radi na [[Talijanski jezik|talijanskom jeziku]]. * Loža "Templum Sapientiae" br. 23, Brno<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.templumsapientiae.cz/|title=Řádná a Dokonalá Lóže Templum Sapientiae na Orientu Brno|access-date=2023-11-02|website=templumsapientiae.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po latinskom izrazu koji znači "Hram mudrosti"; osnovana pod osnovana pod zaštitom [[Velika loža Francuske|Velike lože Francuske]], kasnije utemeljila [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Češka|Veliku ložu čeških zemalja]].<ref>{{Citiranje weba|title=Templum Sapientiae|url=https://www.vlcr.cz/loze/templum_sapientiae/|access-date=2026-10-09|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> * Loža "Lasenic" br. 25, Prag – osnovana pod zaštitom [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Češka|Velike lože "Humanitas" Bohemije]]. * Loža "Josef Gočár" br. 26, Kraljičin Gradac – nosi naziv po Josefu Gočáru, arhitekti.<ref>{{Citiranje weba|title=Lóže Josef Gočár|url=https://lgocar.webnode.cz/|access-date=2026-06-07|website=lgocar.webnode.cz|language=cs}}</ref> * Loža "Lafayette u tri zrakoplova" (''Lóže Lafayettova na třech rovinách''), br. 27, Olomouc<ref>{{Citiranje weba|url=https://lafayette.n3r.cz/|title=Lóže Lafayettova na Třech Rovinách|access-date=2023-11-02|website=lafayette.n3r.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po olomoučkoj loži utemeljenoj 1933. godine, kao i po francuskom plemiću i vojnom časniku Markizu de Lafayette-u. * Loža "Pod kamenom ružom" (''Lóže Pod kamennou růží'') br. 28, České Budějovice<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.podkamennouruzi.cz/|title=Lóže Pod kamennou růží|access-date=2024-06-14|website=podkamennouruzi.cz|language=cs}}</ref> * Loža "Pravi i ujedinjeni prijatelji" (''Lóže True and United Friends'') br. 29, Brno<ref>{{Citiranje weba|url=http://tauf.cz/|title=True and United Friends Lodge of Czech Republic|access-date=2023-11-02|website=tauf.cz|language=en}}</ref> – nosi naziv po brnskoj loži utemeljenoj 1784. godine i radi na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] * Loža "Porta Bohemica" br. 30, Ústí na Labi<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.porta-bohemica.cz/|title=Porta Bohemica|access-date=2023-11-02|website=porta-bohemica.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po istoimenom klancu na rijeci [[Laba|Labi]] u [[Ústečki kraj|Ústečkom kraju]]. * Loža "František Alexandr Zach" br. 31, Prag – nosi naziv po Františeku Zachu, češkom vojnom teoretičaru i generalu srpske armije. * Loža "Istina i jedinstvo na Tri okrunjena stupa" (''Lóže Pravda a Jednota u Tří Korunovaných Sloupů'') br. 32, Prag * Loža "Sveti arkanđeo Mihael" (''Lóže San Miguel Arcángel'') br. 33, Prag – nosi naziv po [[Sveti Mihael|Sv. Mihaelu]]; radi na [[Španjolski jezik|španjolskom jeziku]]. * Loža "Pitagora" (''Lóže Pythagoras'') br. 34, Opava – nosi naziv po opavskoj loži utemeljenoj 1785. godine, kao i po [[Pitagora|Pitagori]], antičkom grčkom matematičaru.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lozepythagoras.cz/|title=Zednářské lóže Pythagoras v Opavě|access-date=2023-11-02|website=lozepythagoras.cz}}</ref> * Loža "Nautilus" br. 35, Prag – nosi naziv po [[Podmornica|podmornici]] ''[[Nautilus (podmornica)|Nautilus]]'' opisanoj u romanima [[Jules Verne|Julesa Verna]]; osnovana pod zaštitom [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Češka|Velike lože čeških zemalja]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nautilus|url=https://www.vlcr.cz/loze/nautilus/|access-date=2026-10-09|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> * Loža "Karlov mač" (''Lóže Gladius Caroli'') br. 36, Prag – nosi naziv po franačkom vladaru [[Karlo Veliki|Karlu Velikom]]; osnovana pod zaštitom Velike lože čeških zemalja.<ref>{{Citiranje weba|title=Gladius Caroli|url=https://www.vlcr.cz/loze/gladius-caroli/|access-date=2026-10-09|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> U okviru ove velike lože radile su i<ref name=":0"/> * Loža "Ján Kollár" br. 6, Prag – nosila naziv po [[Ján Kollár|Jánu Kolláru]], slovačkom političaru i piscu. *{{Z|SVK}} Loža "Kosmopolis" br. 11, [[Bratislava]] – izdvojila se 2009. godine i formirala [[Velika loža Slovačke|Veliku ložu Slovačke]]. *{{Z|SVK}} Loža "Libertas" br. 14, Bratislava – izdvojila se 2009. godine i formirala Veliku ložu Slovačke. *{{Z|SVK}} Loža "Humanizmus" br. 18, Bratislava – osnovana pod zaštitom Velikog orijenta Francuske; izdvojila se 2009. godine i formirala Veliku ložu Slovačke. * Loža "Bratstvo" (''Lóže Bratrství'') br. 24, Podivín – osnovana pod zaštitom Velikog orijenta češkog iz kojeg je preuzeta kao već ugašena loža. === Uprava === Velikom ložom Češke upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Češki jezik|češk.]] ''Velmistř'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:<ref>{{Citiranje weba|title=Přehled Velmistrů Veliké Lóže České republiky|url=https://www.vlcr.cz/seznam-velmistru/|access-date=2025-12-25|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> {{div col|colwidth=25em}} #Jiří Syllaba (1990. – 1992.) #Čestmír Barta (1992. – 1997.) #Robert J. Jeřábek (1997. – 1999.) #Vladimír Grégr ([[Vršitelj dužnosti|v. d.]], 1999.) #Pavel Šebek (1999. – 2004.) #Petr Jirounek (2004. – 2007.) #Hynek Beran (2007. – 2010.) #Jan Brousek (2010. – 2013.) #Jacques Huyghebaert (2013. – 2015.) #Pavel E. J. Gergel (2015. – 2018.) #Miloš Hošek (2018. – 2021.) #Petr Komárek (2021. – 2024.) #Libor Adamec (od 2024.)<ref>{{Citiranje weba|title=Veliká Lóže České republiky potvrdila Libora Adamce ve funkci Velmistra|url=https://www.vlcr.cz/2026/05/08/velika-loze-ceske-republiky-potvrdila-libora-adamce-ve-funkci-velmistra/|access-date=2026-06-07|date=2026-05-08|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> {{div col end}} Veliki majstori Velikog orijenta češkog bili su Jiří Matouš (1993. – 1995.), Josef J. (1995. – 1996.), Jaromír Dvořák (1996. – 1997.), Miroslav Krůta (1997. – 2000.), Vladimír Novotný (2001. – 2002.), Jiří Horňáček (2002. – 2005.) i Václav Bidlo (2005. – 2008.).<ref>{{Citiranje weba|title=Velmistři bývalého Velikého Orientu Českého|url=https://www.vlcr.cz/obedience/seznam-velmistru-vlcr-nvlcs/|access-date=2025-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240221205335/https://www.vlcr.cz/obedience/seznam-velmistru-vlcr-nvlcs/|archive-date=2024-02-21|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> === Međunarodna suradnja === Velika loža sudjeluje u radu [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetske konferencije regularnih velikih loža]]. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 280 [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih velikih loža]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vlcr.cz/mezinarodni-uznani/|title=Veliká Lóže České republiky byla uznána více než dvěma sty zahraničními Velikými Lóžemi.|access-date=2025-12-25|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> === Obredi === Velika loža Češke upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. [[Obred (slobodno zidarstvo)|Obredi]] koji se rade u plavoj loži su:<ref>{{Citiranje weba|title=Otázky a odpovědi: Co je ritus?|url=https://www.vlcr.cz/uvod/otazky-a-odpovedi/|access-date=2025-12-08|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240807013948/https://www.vlcr.cz/uvod/otazky-a-odpovedi/|archive-date=2024-08-07|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> {{div col|colwidth=33em}} * [[Kvapilov obred]]; * [[Schröderov obred]]; * [[Emulacijski obred]]; * [[Škotski obred|Drevni i prihvaćeni škotski red]] (samo prva tri stupnja); * [[Francuski obred]] (samo prva tri stupnja). {{div col end}} == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Velika loža Češke provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih konkordata.<ref name=":0"/> Ova tijela i redovi su: * Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog reda Češke ([[Češki jezik|češk.]] ''Nejvyšší Rada Starého a Přijatého Skotského Ritu pro Českou Republiku'') – nadležno za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.scottishrite.cz/|title=Nejvyšší Rada Starého a Přijatého Skotského Ritu pro Českou Republiku|access-date=2023-11-02|website=scottishrite.cz|language=cs}}</ref> *Pridružena tijela i redovi koji imaju svoje jedinice u Češkoj: **{{Z|ŠKO}} [[Velika loža Škotske#Pridružena tijela i redovi|Vrhovni veliki kapitel Kraljevskog luka Škotske]] – nadležan za rad [[Kraljevski luk|kraljevskog luka]] i [[Kripta (slobodno zidarstvo)|kripte]], te [[Mornar kraljevske arke|mornara kraljevske arke]] i [[Red vitezova masona|vitezova masona]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://sgrac-scotland.com/history/provinces-districts/|title=Provinces and Districts The Supreme Grand Royal Arch Chapter of Scotland|access-date=2023-12-29|website=sgrac-scotland.com|language=en}}</ref> == Vidi još == * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] * [[Popis regularnih velikih loža]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://www.vlcr.cz/|Službena stranica}} * {{URL|http://www.freemasonry.cz/|Prethodna stranica}} * {{URL|https://100vlcr.cz/|Službena stranica u čast 100 godina VLČR}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Češka]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Češkoj]] p0nlek57l6wuqikkqwg61bciytn5oqg 7615477 7615476 2026-10-09T08:20:49Z DragonFederal 232801 /* Lože */ 7615477 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Velika loža Češke |izvorno ime = Veliká Lóže České Republiky |logo = Grand Lodge of the Czech Republic.svg |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = VLČR |moto = |utemeljena = [[17. studenoga]] [[1990.]] |osnivač = [[Velika loža Austrije]] |prethodnik = [[Nacionalna velika loža Čehoslovačke]] |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] |središte = [[Prag]] |ključni ljudi = |lokacija = [[Češka]] |broj članova = |web stranica = {{URL|https://www.vlcr.cz/|vlcr.cz}} }} '''Velika loža Češke''' ([[Češki jezik|češk.]] ''Veliká Lóže České Republiky''), skraćeno '''VLČR''', je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Češka|Češkoj]]. Osnovana je 1990. godine kao '''Velika loža Čehoslovačke''' uz pomoć [[Velika loža Austrije|Velike lože Austrije]]. == Povijest == Nakon [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačke okupacija Čehoslovačke]] 1938. godine rad [[Nacionalna velika loža Čehoslovačke|Nacionalne velike lože Čehoslovačke]] bio zabranjen a svi slobodni zidari su bili protjerani. Tako je ova velika loža nastavila rad u [[progonstvo|progonstvu]]. Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1945. godine [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] su ponovo počele djelovati u zemlji tako da je rad ove velike lože službeno obnovljen 1947. godine. Međutim, [[Čehoslovački puč 1948.|Čehoslovačkim pučom]] već sljedeće godine dolaze komunisti na vlast tako da je velika loža preživjela do 1951. godine kada je službeno zabranjena, posebice radi pritiska iz [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].<ref>{{Citiranje knjige|last1=Pospíšil |first1=Ctirad |last2=Sušer |first2=Jan |last3=Řeháková |first3=Veronika |title=Zednáři, Masaryk, katolíci: trnitá cesta od nenávisti k dialogu |date=1 January 2023 |publisher=Machart |isbn=978-80-7656-062-8 |page=199 |url=https://books.google.com/books?id=W9a4EAAAQBAJ |language=cs}}</ref> Nakon demokratskih promjena koje su uslijedile nakon [[Baršunasta revolucija|Baršunaste revolucije]] i [[Pad komunizma|padom komunizma]] 1989. godine stvoreni su uvjeti za obnovu slobodnog zidarstva u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Tako su u [[Prag]]u 17. studenoga 1990. godine uspostavljene tri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] ("Narod", "Rad" i "Most") koje će istoga dana osnovati i veliku ložu pod nazivom "Velika loža Čehoslovačke" ([[Češki jezik|češk.]] ''Veliká Lóže Československá''). Obnovilo ju je 18 od 31 slobodnog zidara koji su preživjeli [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|razdoblje totalitarizma]]. Nakon [[Raspad Čehoslovačke|raspada Čehoslovačke]] krajem 1992. godine Velika loža je preimenovana u sadašnji naziv ''Velika loža Češke''.<ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://www.vlcr.cz/historie-a-data-vlcr/|title=Historie a data VLČR|access-date=2025-12-25|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> Za prvog [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] izabran je liječnik Jiří Syllaba koji je kao slobodni zidar bio iniciran 1926. godine i koje je bio zatočen u logorima od strane [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|nacista]] tijekom cijelog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i također ostao u zemlji tijekom cijele [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|komunističke ere]].<ref name=":2"/> Loža "Tri zvjezde", osnovana 1985. godine u Njemačkoj pod zaštitom [[Velika loža Njemačke|Velike lože Njemačke]], u rujnu 1990. seli se u Prag a pod zaštitu Velike lože Češke ulazi tek 1993. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://u3h.webnode.cz/o-nas/|title=Informace o nás: Lóže U tří hvězd|access-date=2024-08-01|website=webnode.cz|language=cs}}</ref> U [[Plzeň]]u je u lipnju 1995. godine osnovana "Josef Dobrovský". Međutim, zbog pada broja članova suspendirana je u travnju 1999. godine. U jesen 1996. godine osnovana je Loža "Ján Kollár", formalno u Pragu, ali s dozvolom za rad u [[Bratislava|Bratislavi]].<ref name=":5">{{Citiranje weba|url=http://www.freemasonry.cz/|title=Milníky rozvoje obnoveného českého a slovenského zednářství|access-date=2024-08-01|website=freemasonry.cz|language=cs|archive-date=14. svibnja 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200514180337/http://www.freemasonry.cz/|url-status=dead}}</ref> U Prague je 1999. godine osnivana i [[Frankofonija|frankofonska]] Loža "Alphonse Mucha".<ref name=":90">{{Citiranje weba|title=Významná data od roku 1990|url=https://www.vlcr.cz/trocha-historie/dulezita-data-od-roku-1990/|access-date=2026-10-02|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250510173722/https://www.vlcr.cz/trocha-historie/dulezita-data-od-roku-1990/|archive-date=2025-05-10|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> Godine 2002. osnovane su tri lože, i to Loža "Goethe u dolini mira" u [[Mariánské Lázně|Mariánskim Lázama]],<ref name=":4"/> [[Istraživačka loža|istraživačka]] Loža "Quatuor Coronati" u Pragu te Loža "Na izlazećem suncu" u [[Brno|Brnu]].<ref name=":3"/> Sljedeće godine osnovana je prva loža u [[Bratislava|Bratislavi]], slovačkom glavnom gradu pod nazivom "Kosmopolis". Godine 2004. u Pragu je osnovana Loža "Hiram" koja radi na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.hiramlodge.cz/brief-history-of-lodge-hiram/|title=A brief history of Hiram Lodge, Prague|access-date=2024-08-01|website=hiramlodge.cz|language=en}}</ref> Praška Loža "Ján Kollár" je ugašena u lipnju 2005. godine, nakon devet godina rada. U jesen 2006. godine u Pragu osnovana je Loža "Iskrenost" koja radi na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lasincerite.cz/geschichte|title=Die Loge "Sincérité"|access-date=2024-08-01|website=lasincerite.cz|language=de}}</ref> Godinu dana kasnije, u jesen 2007., osnovana je druga loža u Bratislavi, Loža "Libertas".<ref name=":90"/> [[Veliki orijent Francuske]] je od početka 1990-ih u Češkoj osnivao svoje lože. Tako je osnovao tri lože, "Komenskog 17. studenog 1989" (osnovana 1990.) i "Radionica humanosti" u Pragu te "Putem svjetla" u Brnu (osnovana 1992.),<ref>{{Citiranje weba|url=http://cestousvetla.com/historie-loze-cestou-svetla/|title=Historie Lóže Cestou Světla|access-date=2024-08-01|website=cestousvetla.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200815203233/http://cestousvetla.com/historie-loze-cestou-svetla/|archive-date=2020-08-15|url-status=dead|language=cs}}</ref> koje su 23. listopada 1993. godine formirale ''Veliki orijent češki'' (''Veliký Orient Český''). Ovaj se veliki orijent 8. ožujka 2008. godine spojio u Veliku ložu Češke.<ref name=":1"/><ref name=":2">{{Citiranje weba|title=History of freemasonry in the Czech republic|url=https://www.vlcr.cz/english/|access-date=2025-12-25|last=Parker|first=William E.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240221223428/https://www.vlcr.cz/english/|archive-date=2024-02-21|website=vlcr.cz|last2=Huyghebaert|first2=Jacques|language=en}}</ref> Tako su pod zaštitu Velike lože Ceške pored spomenute tri lože ušle i Loža "Petra Solaris" u Pragu, Loža "Lux in tenebris" u [[Ostrava|Ostravi]] (osnovana 1994.).<ref>{{Citiranje weba|url=https://zednari.eu/|title=Ř D L Lux in tenebris|access-date=2023-11-02|website=zednari.eu|language=cs}}</ref> i ugašena Loža "Bratstvo" u Podivínu. U isto vrijeme primljena je i Loža "Humanizmus", osnovana od Velikog orijenta Francuske 1993. godine u Bratislavi.<ref name=":90"/> Godine 2008. u Pragu su osnovane još dvije lože, "Sibi et posteris" te "J. B. Santini" koja radi na [[Talijanski jezik|talijanskom jeziku]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jbsantini22.cz/la-loggia/|title=La RL "J.B. Santini" n.22 AL’O di Praga,|access-date=2024-08-01|website=jbsantini22.cz|language=it}}</ref><ref name=":90"/> Tri bratislavske lože, "Kosmopolis", "Libertas" i "Humanizmus", su se u ožujku 2008. godine povezale u Kotarsku veliku ložu Slovačke (''Distriktní Veliká Lóže Slovensko''). Godine dana kasnije su se izdvojile i 21. ožujka 2009. godine osnovale prvu veliku ložu u povijesti [[Slovačka|Slovačke]], [[Velika loža Slovačke|Veliku ložu Slovačke]].<ref name=":1"/><ref name=":2"/><ref name=":90"/> Od kraja 2010. godine vodili su se pregovori s Ložom "Templum Sapientiae" u [[Brno|Brnu]] (osnovana 2001.), koja se povukla iz [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Češka|Velike lože čeških zemalja]] (koju je osnovala [[Velika loža Francuske]]) i zatražila ulazak u Veliku ložu Češke. Taj je proces uspješno završen u listopadu 2011. godine. Isti je slučaj i s Ložom "Lasenic" u Pragu (osnovana 1991.), izvorno dijelom [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Češka|Velike lože "Humanitas" Bohemije]], koja je primljena u lipnju 2013. godine.<ref name=":1"/> Godine 2010. ponovo se aktivira Loža "Josef Dobrovský" u Plzeňu.<ref name=":90"/> Nakon primanja ove dvije lože te do kraja [[2010-ih]] osnivano je još pet loža. U [[Kraljičin Gradac|Kraljičinom Gradacu]] u lipnju 2014. godine osnovana je Loža "Josef Gočár". Godinu dana kasnije, 2015., osnovana je Loža "Lafayette u tri zrakoplova" u [[Olomouc]]u. Godine 2016. osnovana je Loža "Pod kamenom ružom" u [[České Budějovice|Českim Budějovicama]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.podkamennouruzi.cz/001.htm|title=Lóže svobodných zednářů Pod kamennou růží|access-date=2024-08-01|website=podkamennouruzi.cz|language=cs}}</ref> U jesen 2017. godine u Brnu osnovana je Loža "Pravi i ujedinjeni prijatelji" koja radi na engleskom jeziku. Godinu dana kasnije, u jesen 2018., u [[Ústí na Labi]] utemeljena je Loža "Porta Bohemica".<ref name=":90"/> U prvoj polovici [[2020-ih]] osnovane su četiri lože. U Pragu su 2021. godine osnivane dvije lože, "František Alexandr Zach" i "Istina i jedinstvo na Tri okrunjena stupa", a 2022. i Loža "Sveti arkanđeo Mihael" koja radi na [[Španjolski jezik|španjolskom jeziku]].<ref name=":90"/> U Opavi je 2023. godina osnivana Loža "Pitagora".<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lozepythagoras.cz/vneseni-svetla-do-r%e2%88%b4d%e2%88%b4l%e2%88%b4-pythagoras-c-34-na-or%e2%88%b4-opava-v%e2%88%b4l%e2%88%b4c%e2%88%b4r%e2%88%b4/|title=Vnesení světla do Lóže Pythagoras č. 34|access-date=2024-08-01|website=lozepythagoras.cz|language=cs}}</ref> == Ustroj == Sjedište Velike lože Češke je u [[Prag]]u. === Lože === {{Lokacijska karta+ |Češka |float=right |width=320 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike lože Češke |places= {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=50.083333 |long=14.416667 |label=[[Prag]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=49.2 |long=16.616667 |label=[[Brno]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=48.974722 |long=14.474722 |label=[[České Budějovice]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=50.209167 |long=15.832222 |label=[[Kraljičin Gradac]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=49.958833 |long=12.700667 |label=[[Mariánské Lázně]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=49.6 |long=17.25 |label=[[Olomouc]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=49.933333 |long=17.9 |label=[[Opava]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=49.835556 |long=18.2925 |label=[[Ostrava]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=49.7475 |long=13.3775 |label=[[Plzeň]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=50.658333 |long=14.041667 |label=[[Ústí na Labi]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Češka |lat=48.825556 |long=16.848333 |label=<s>''[[Podivín]]''</s> |position=right }} }} U listopadu 2026. godine pod okriljem češke velike lože rade 32 [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]], od toga 19 u Pragu, četiri u [[Brno|Brnu]], po jedna u [[České Budějovice|Českim Budějovicama]], [[Kraljičin Gradac|Kraljičinom Gradacu]], [[Mariánské Lázně|Mariánskim Láznama]], [[Olomouc]]u, [[Opava|Opavi]], [[Ostrava|Ostravi]], [[Plzeň]]u i [[Ústí na Labi]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.vlcr.cz/loze/|title=Lóže spadající pod Velikou Lóži České Republiky|access-date=2023-10-30|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Tschechien|title=Tschechien|access-date=2023-11-02|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> * Loža "Narod" ([[Češki jezik|češk.]] ''Lóže Národ'') br. 1, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lnarod.cz/|title=Řádná a dokonalá Lóže Národ, číslo 1, v Orientu Praha v obedienci Veliké Lóže České Republiky|access-date=2023-11-02|website=lnarod.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po praškoj loži utemeljenoj 1919. godine. * Loža "Rad" (''Lóže Dílo'') br. 2, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lozedilo.cz/|title=O LÓŽI DILO|access-date=2023-11-02|website=lozedilo.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po praškoj loži utemeljenoj 1920. godine. * Loža "Most" br. 3, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.lmost.cz/|title=Ř.D.L. Most|access-date=2023-11-02|website=lmost.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po praškoj loži utemeljenoj 1927. godine. * Loža "Tri zvjezde" (''Lóže U tří hvězd'') br. 4, Prag * Loža "Josef Dobrovský" br. 5, Plzeň<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.josefdobrovsky.cz/|title=Lóže Josef Dobrovský v orientu Plzeň|access-date=2023-11-02|website=josefdobrovsky.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po plzenskoj loži utemeljenoj 1922. godine, odnosno po [[Josef Dobrovský|Josefu Dobrovskom]], češkom filologu. * Loža "Alphonse Mucha" br. 7, Prag – nosi naziv po slikaru i slobodnom zidaru [[Alphonse Mucha|Alphonsu Muchi]] i radi na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]]. * Loža "Goethe u dolini mira" (''Lóže Goethe v údolí míru'') br. 8, Mariánské Lázně<ref name=":4">{{Citiranje weba|url=https://www.gvum.cz/|title=Lóže č. 8 „Goethe v údolí míru“ v Orientu Mariánské Lázně|access-date=2023-11-02|website=gvum.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po marianskolazneskoj loži utemeljenoj 1925. godine, odnosno po [[Johann Wolfgang von Goethe|Johannu Wolfgangu von Goetheu]], njemačkom književniku i znanstveniku i radi na [[Njemački jezik|njemačkom]] i češkom jeziku. * Loža "Quatuor Coronati" br. 9, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.quatuorcoronati.cz/|title=Lóže Quatuor Coronati|access-date=2023-11-02|website=quatuorcoronati.cz|language=cs}}</ref> – ova [[istraživačka loža]] nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj [[Loža "Quatuor Coronati"|Loži "Quatuor Coronati" br. 2076]], osnovanoj 1886. godine pod zaštitom [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE). * Loža "Na izlazećem suncu" (''Lóže U vycházejícího slunce'') br. 10, Brno<ref name=":3">{{Citiranje weba|url=https://www.luvs.cz/|title=Lóže U Vycházejícího Slunce|access-date=2023-11-02|website=luvs.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po brnskoj loži utemeljenoj 1782. godine. * Loža "Hiram" br. 12, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.hiramlodge.cz/|title=Hiram Lodge, No. 12|access-date=2023-11-02|website=hiramlodge.cz|language=en}}</ref> – nosi naziv po praškoj loži utemeljenoj 1909. godine, odnosno po [[Hiram Abif|Hiramu Abifu]] i radi na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]. * Loža "Iskrenost" (''Lóže La Sincérité'') br. 13, Prag – nosi naziv po [[Litomerice|litomeričkoj]] loži utemeljenoj 1745. godine i radi na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lasincerite.cz/|title=La Sincérité N° 13 Die deutschsprachige Freimaurerloge in Prag|access-date=2023-11-02|website=lasincerite.cz|language=de}}</ref> * Loža "Komenskog 17. studenog 1989" (''Lóže Comenius 17. listopadu 1989.'') br. 15, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lcomenius.cz/|title=Ř D L Comenius 17. listopadu 1989|access-date=2023-11-02|website=lcomenius.cz|archive-date=2. studenoga 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231102114846/https://www.lcomenius.cz/|url-status=dead}}</ref> – nosi naziv po [[Jan Amos Komenski|Janu Komenskom]], pedagogu i znanstveniku te danu početka [[Baršunasta revolucija|Baršunaste revolucije]]; osnovana pod zaštitom [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]], kasnije utemeljila Veliki orijent češki. * Loža "Radionica humanosti" (''Lóže Dílna lidskosti'') br. 16, Prag – osnovana pod zaštitom Velikog orijenta Francuske, kasnije utemeljila Veliki orijent češki. * Loža "Putem svjetla" (''Lóže Cestou světla'') br. 17, Brno<ref>{{Citiranje weba|url=http://cestousvetla.com/|title=Řádná a dokonalá lóže Cestou Světla|access-date=2024-08-01|website=cestousvetla.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200815190854/http://cestousvetla.com/|archive-date=2020-08-15|url-status=dead|language=cs}}</ref> – nosi naziv po brnskoj loži utemeljenoj 1926. godine; osnovana pod zaštitom Velikog orijenta Francuske, kasnije utemeljila Veliki orijent češki. * Loža "Lux in tenebris" br. 19, Ostrava<ref>{{Citiranje weba|url=https://zednari.eu/|title=Ř D L Lux in tenebris|access-date=2023-11-02|website=zednari.eu|language=cs}}</ref> – nosi naziv po ostravskoj loži utemeljenoj 1932. godine, kao i po latinskom izrazu koji znači "Svjetlo u tami"; osnovana pod zaštitom Velikog orijenta češkog. * Loža "Petra Solaris" br. 20, Prag – nosi naziv po latinskom izrazu koji znači "Sunčeva stijena"; osnovana pod zaštitom Velikog orijenta češkog. * Loža "Sibi et posteris" br. 21, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.sibietposteris.cz/|title=Lóže Sibi et posteris|access-date=2023-11-02|website=sibietposteris.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po praškoj loži utemeljenoj 1930. godine, kao i po latinskoj [[Krilatica|krilatici]] što u prijevodu znači "Za sebe i svoje potomstvo". * Loža "J. B. Santini" br. 22, Prag<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jbsantini22.cz/|title=“J.B. Santini” n 22 Oriente di Praga VLČR|access-date=2023-11-02|website=jbsantini22.cz|language=it}}</ref> – nosi naziv po Janu Blažeju Santiniju Aichelu, arhitekti talijanskog podrijetla i radi na [[Talijanski jezik|talijanskom jeziku]]. * Loža "Templum Sapientiae" br. 23, Brno<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.templumsapientiae.cz/|title=Řádná a Dokonalá Lóže Templum Sapientiae na Orientu Brno|access-date=2023-11-02|website=templumsapientiae.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po latinskom izrazu koji znači "Hram mudrosti"; osnovana pod zaštitom [[Velika loža Francuske|Velike lože Francuske]], kasnije utemeljila [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Češka|Veliku ložu čeških zemalja]].<ref>{{Citiranje weba|title=Templum Sapientiae|url=https://www.vlcr.cz/loze/templum_sapientiae/|access-date=2026-10-09|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> * Loža "Lasenic" br. 25, Prag – osnovana pod zaštitom [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Češka|Velike lože "Humanitas" Bohemije]]. * Loža "Josef Gočár" br. 26, Kraljičin Gradac – nosi naziv po Josefu Gočáru, arhitekti.<ref>{{Citiranje weba|title=Lóže Josef Gočár|url=https://lgocar.webnode.cz/|access-date=2026-06-07|website=lgocar.webnode.cz|language=cs}}</ref> * Loža "Lafayette u tri zrakoplova" (''Lóže Lafayettova na třech rovinách''), br. 27, Olomouc<ref>{{Citiranje weba|url=https://lafayette.n3r.cz/|title=Lóže Lafayettova na Třech Rovinách|access-date=2023-11-02|website=lafayette.n3r.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po olomoučkoj loži utemeljenoj 1933. godine, kao i po francuskom plemiću i vojnom časniku Markizu de Lafayette-u. * Loža "Pod kamenom ružom" (''Lóže Pod kamennou růží'') br. 28, České Budějovice<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.podkamennouruzi.cz/|title=Lóže Pod kamennou růží|access-date=2024-06-14|website=podkamennouruzi.cz|language=cs}}</ref> * Loža "Pravi i ujedinjeni prijatelji" (''Lóže True and United Friends'') br. 29, Brno<ref>{{Citiranje weba|url=http://tauf.cz/|title=True and United Friends Lodge of Czech Republic|access-date=2023-11-02|website=tauf.cz|language=en}}</ref> – nosi naziv po brnskoj loži utemeljenoj 1784. godine i radi na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] * Loža "Porta Bohemica" br. 30, Ústí na Labi<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.porta-bohemica.cz/|title=Porta Bohemica|access-date=2023-11-02|website=porta-bohemica.cz|language=cs}}</ref> – nosi naziv po istoimenom klancu na rijeci [[Laba|Labi]] u [[Ústečki kraj|Ústečkom kraju]]. * Loža "František Alexandr Zach" br. 31, Prag – nosi naziv po Františeku Zachu, češkom vojnom teoretičaru i generalu srpske armije. * Loža "Istina i jedinstvo na Tri okrunjena stupa" (''Lóže Pravda a Jednota u Tří Korunovaných Sloupů'') br. 32, Prag * Loža "Sveti arkanđeo Mihael" (''Lóže San Miguel Arcángel'') br. 33, Prag – nosi naziv po [[Sveti Mihael|Sv. Mihaelu]]; radi na [[Španjolski jezik|španjolskom jeziku]]. * Loža "Pitagora" (''Lóže Pythagoras'') br. 34, Opava – nosi naziv po opavskoj loži utemeljenoj 1785. godine, kao i po [[Pitagora|Pitagori]], antičkom grčkom matematičaru.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lozepythagoras.cz/|title=Zednářské lóže Pythagoras v Opavě|access-date=2023-11-02|website=lozepythagoras.cz}}</ref> * Loža "Nautilus" br. 35, Prag – nosi naziv po [[Podmornica|podmornici]] ''[[Nautilus (podmornica)|Nautilus]]'' opisanoj u romanima [[Jules Verne|Julesa Verna]]; osnovana pod zaštitom [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Češka|Velike lože čeških zemalja]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nautilus|url=https://www.vlcr.cz/loze/nautilus/|access-date=2026-10-09|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> * Loža "Karlov mač" (''Lóže Gladius Caroli'') br. 36, Prag – nosi naziv po franačkom vladaru [[Karlo Veliki|Karlu Velikom]]; osnovana pod zaštitom Velike lože čeških zemalja.<ref>{{Citiranje weba|title=Gladius Caroli|url=https://www.vlcr.cz/loze/gladius-caroli/|access-date=2026-10-09|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> U okviru ove velike lože radile su i<ref name=":0"/> * Loža "Ján Kollár" br. 6, Prag – nosila naziv po [[Ján Kollár|Jánu Kolláru]], slovačkom političaru i piscu. *{{Z|SVK}} Loža "Kosmopolis" br. 11, [[Bratislava]] – izdvojila se 2009. godine i formirala [[Velika loža Slovačke|Veliku ložu Slovačke]]. *{{Z|SVK}} Loža "Libertas" br. 14, Bratislava – izdvojila se 2009. godine i formirala Veliku ložu Slovačke. *{{Z|SVK}} Loža "Humanizmus" br. 18, Bratislava – osnovana pod zaštitom Velikog orijenta Francuske; izdvojila se 2009. godine i formirala Veliku ložu Slovačke. * Loža "Bratstvo" (''Lóže Bratrství'') br. 24, Podivín – osnovana pod zaštitom Velikog orijenta češkog iz kojeg je preuzeta kao već ugašena loža. === Uprava === Velikom ložom Češke upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Češki jezik|češk.]] ''Velmistř'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:<ref>{{Citiranje weba|title=Přehled Velmistrů Veliké Lóže České republiky|url=https://www.vlcr.cz/seznam-velmistru/|access-date=2025-12-25|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> {{div col|colwidth=25em}} #Jiří Syllaba (1990. – 1992.) #Čestmír Barta (1992. – 1997.) #Robert J. Jeřábek (1997. – 1999.) #Vladimír Grégr ([[Vršitelj dužnosti|v. d.]], 1999.) #Pavel Šebek (1999. – 2004.) #Petr Jirounek (2004. – 2007.) #Hynek Beran (2007. – 2010.) #Jan Brousek (2010. – 2013.) #Jacques Huyghebaert (2013. – 2015.) #Pavel E. J. Gergel (2015. – 2018.) #Miloš Hošek (2018. – 2021.) #Petr Komárek (2021. – 2024.) #Libor Adamec (od 2024.)<ref>{{Citiranje weba|title=Veliká Lóže České republiky potvrdila Libora Adamce ve funkci Velmistra|url=https://www.vlcr.cz/2026/05/08/velika-loze-ceske-republiky-potvrdila-libora-adamce-ve-funkci-velmistra/|access-date=2026-06-07|date=2026-05-08|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> {{div col end}} Veliki majstori Velikog orijenta češkog bili su Jiří Matouš (1993. – 1995.), Josef J. (1995. – 1996.), Jaromír Dvořák (1996. – 1997.), Miroslav Krůta (1997. – 2000.), Vladimír Novotný (2001. – 2002.), Jiří Horňáček (2002. – 2005.) i Václav Bidlo (2005. – 2008.).<ref>{{Citiranje weba|title=Velmistři bývalého Velikého Orientu Českého|url=https://www.vlcr.cz/obedience/seznam-velmistru-vlcr-nvlcs/|access-date=2025-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240221205335/https://www.vlcr.cz/obedience/seznam-velmistru-vlcr-nvlcs/|archive-date=2024-02-21|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> === Međunarodna suradnja === Velika loža sudjeluje u radu [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetske konferencije regularnih velikih loža]]. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 280 [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih velikih loža]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vlcr.cz/mezinarodni-uznani/|title=Veliká Lóže České republiky byla uznána více než dvěma sty zahraničními Velikými Lóžemi.|access-date=2025-12-25|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> === Obredi === Velika loža Češke upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. [[Obred (slobodno zidarstvo)|Obredi]] koji se rade u plavoj loži su:<ref>{{Citiranje weba|title=Otázky a odpovědi: Co je ritus?|url=https://www.vlcr.cz/uvod/otazky-a-odpovedi/|access-date=2025-12-08|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240807013948/https://www.vlcr.cz/uvod/otazky-a-odpovedi/|archive-date=2024-08-07|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> {{div col|colwidth=33em}} * [[Kvapilov obred]]; * [[Schröderov obred]]; * [[Emulacijski obred]]; * [[Škotski obred|Drevni i prihvaćeni škotski red]] (samo prva tri stupnja); * [[Francuski obred]] (samo prva tri stupnja). {{div col end}} == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Velika loža Češke provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih konkordata.<ref name=":0"/> Ova tijela i redovi su: * Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog reda Češke ([[Češki jezik|češk.]] ''Nejvyšší Rada Starého a Přijatého Skotského Ritu pro Českou Republiku'') – nadležno za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.scottishrite.cz/|title=Nejvyšší Rada Starého a Přijatého Skotského Ritu pro Českou Republiku|access-date=2023-11-02|website=scottishrite.cz|language=cs}}</ref> *Pridružena tijela i redovi koji imaju svoje jedinice u Češkoj: **{{Z|ŠKO}} [[Velika loža Škotske#Pridružena tijela i redovi|Vrhovni veliki kapitel Kraljevskog luka Škotske]] – nadležan za rad [[Kraljevski luk|kraljevskog luka]] i [[Kripta (slobodno zidarstvo)|kripte]], te [[Mornar kraljevske arke|mornara kraljevske arke]] i [[Red vitezova masona|vitezova masona]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://sgrac-scotland.com/history/provinces-districts/|title=Provinces and Districts The Supreme Grand Royal Arch Chapter of Scotland|access-date=2023-12-29|website=sgrac-scotland.com|language=en}}</ref> == Vidi još == * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] * [[Popis regularnih velikih loža]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://www.vlcr.cz/|Službena stranica}} * {{URL|http://www.freemasonry.cz/|Prethodna stranica}} * {{URL|https://100vlcr.cz/|Službena stranica u čast 100 godina VLČR}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Češka]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Češkoj]] 014ppxvbxns18i92gzfogod23ak2cvd 0 753453 7615462 7575734 2026-10-09T06:49:43Z DragonFederal 232801 /* Povijest */ 7615462 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Velika loža Slovačke |izvorno ime = Veľká Lóža Slovenska |logo = VLS(1).png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = VLS |moto = |utemeljena = [[21. ožujka]] [[2009.]] |osnivač = [[Velika loža Češke]] |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] |središte = [[Bratislava]] |ključni ljudi = |lokacija = [[Slovačka]] |broj članova = |web stranica = {{URL|http://www.vls.sk/|vls.sk}} }} '''Velika loža Slovačke''' ([[Slovački jezik|slovač]]. ''Veľká Lóža Slovenska''), skraćeno '''VLS''', je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Slovačka|Slovačkoj]]. Osnovana je 2009. godine uz pomoć [[Velika loža Češke|Velike lože Češke]]. == Povijest == Nakon demokratskih promjena koje su uslijedile nakon [[Baršunasta revolucija|Baršunaste revolucije]] i [[Pad komunizma|padom komunizma]] 1989. godine, stvoreni su uvjeti za obnovu slobodnog zidarstva u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Već u studenom 1990. godine u [[Prag]]u osnovana je Velika loža Čehoslovačke. Nakon [[Raspad Čehoslovačke|raspada Čehoslovačke]] krajem 1992. godine ova velika loža postaje [[Velika loža Češke]].<ref name=":3">{{Citiranje weba|url=https://www.vlcr.cz/trocha-historie/|title=V.L.Č.R. od založení v roce 1923|access-date=2024-08-01|website=vlcr.cz|language=cs|archive-date=17. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240517165058/https://www.vlcr.cz/trocha-historie/|url-status=dead}}</ref> Međutim, prvu ložu u [[Slovačka|Slovačkoj]] osniva [[Veliki orijent Francuske]], i to Ložu "Humanizmus" u Bratislavi 1993. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.sme.sk/c/2479276/slobodomurari-na-slovensku-su-tri-slobodomurarske-loze.html|title=Slobodomurári - na Slovensku sú tri slobodomurárske lóže|access-date=2024-09-26|website=sme.sk|language=sk}}</ref> Deset godina kasnije, 2003., Velika loža Češke uspostavlja svoju ložu u Bratislavi, Ložu "Kosmopolis". Češka velika loža 2007. godine osniva i drugu ložu u Bratislavi, Ložu "Libertas".<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Významná data od roku 1990|url=https://www.vlcr.cz/trocha-historie/dulezita-data-od-roku-1990/|access-date=2026-10-02|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250510173722/https://www.vlcr.cz/trocha-historie/dulezita-data-od-roku-1990/|archive-date=2025-05-10|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> Francuska Loža "Humanizmus" u ožujku 2008. godine prelazi pod zaštitu Velike lože Češke. Odmah nakon toga, 8. ožujka, se tri slovačke, odnosno bratislavske, lože stavljaju pod Kotarsku veliku ložu Slovačke ([[Češki jezik|česk.]] ''Distriktní Veliká Lóže Slovensko''), [[Pokrajinska velika loža|kotarsku veliku ložu]] u strukturi češke velike lože.<ref>{{Citiranje weba|url=https://domov.sme.sk/c/3776831/slovenski-slobodomurari-oficialne-zalozili-velku-lozu.html|title=Slovenskí slobodomurári oficiálne založili Veľkú lóžu|date=2008-03-13|access-date=2024-09-26|website=domov.sme.sk|language=sk}}</ref><ref name=":1"/><ref name=":3"/> Tri slovačke lože su 21. ožujka 2009. godine u Bratislavi uz pomoć Velike lože Češke, [[Velika loža Austrije|Velike lože Austrije]] i [[Ujedinjene velike lože Njemačke|Ujedinjenih velikih loža Njemačke]] osnovale prvu [[velika loža|veliku ložu]] u povijesti Slovačke – ''Veliku ložu Slovačke''.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.aktuality.sk/clanok/130977/zahadni-slobodomurari-zalozili-velku-lozu-slovenska/|title=Záhadní slobodomurári založili Veľkú Lóžu Slovenska|date=2009-04-05|access-date=2023-11-02|website=aktuality.sk|language=sk|archive-date=2. studenoga 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231102085853/https://www.aktuality.sk/clanok/130977/zahadni-slobodomurari-zalozili-velku-lozu-slovenska/|url-status=dead}}</ref> Istoga dana je i [[Ujedinjena velika loža Engleske]] (UGLE) priznala Veliku ložu kao [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnu]].<ref>{{Citiranje weba|title=History of freemasonry in the Czech republic|url=https://www.vlcr.cz/english/|access-date=2025-12-25|last=Parker|first=William E.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240221223428/https://www.vlcr.cz/english/|archive-date=2024-02-21|website=vlcr.cz|last2=Huyghebaert|first2=Jacques|language=en}}</ref><ref name=":4">{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Slowakei|title=Slowakei|access-date=2023-11-30|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> Godine 2014. osnovana je prva loža izvan Bratislave, u [[Košice|Košicama]], "Pavel Jozef Šafárik". Godine 2016. osnovane su još dvije lože u Bratislavi, [[Istraživačka loža|istraživačka]] "Quatuor Coronati" i "Generál Štefánik".<ref name=":4"/> == Ustroj == Sjedište Velike lože Slovačke je u [[Bratislava|Bratislavi]]. Velika loža ima svoje glasilo, ''Slobodomurár'' (u prijevodu ''Slobodni zidar'').<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.vls.sk/casopis.html|title=Časopis Slobodomurár|access-date=2023-11-02|website=vls.sk|language=sk}}</ref> === Lože === {{Lokacijska karta+ |Slovačka |float=right |width=220 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike lože Slovačke |places= {{Lokacijska karta točka |Slovačka |lat=48.15 |long=17.1 |label=[[Bratislava]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Slovačka |lat=48.7 |long=21.25 |label=[[Košice]] }} }} Pod zaštitom ove velike lože radi šest [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], pet u Bratislavi i jedna u [[Košice|Košicama]]: *Loža "Humanizmus" br. 1, Bratislava<ref>{{Citiranje weba|url=https://humanizmus.sk/|title=Riadna a dokonalá lóža Humanizmus|access-date=2023-11-02|website=humanizmus.sk|language=sk}}</ref> – osnovana pod zaštitom [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]], od 2008. je loža br. 18 pod zaštitom Velike lože Češke.<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.vlcr.cz/obedience/loze/|title=Lóže spadající pod Velikou Lóži České Republiky|access-date=2023-10-30|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> *Loža "Kosmopolis" br. 2, Bratislava<ref>{{Citiranje weba|url=http://kosmolodge.eu/|title=Lóža Kosmopolis 2|access-date=2023-11-02|website=kosmolodge.eu|archive-date=3. siječnja 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150103230011/http://www.kosmopolislodge.eu/|url-status=dead}}</ref> – osnovana kao loža br. 11 pod zaštitom Velike lože Češke.<ref name=":0"/> *Loža "Libertas" br. 3, Bratislava<ref>{{Citiranje weba|url=https://lozalibertas.sk/|title=Lóža Libertas, Tretia lóža VLS, orient Bratislava|access-date=2023-11-02|website=lozalibertas.sk|language=sk}}</ref> – nosi naziv po [[Latinski jezik|latinskoj]] riječi za [[Sloboda|slobodu]] te po Libertas, božici i [[Personifikacija|personifikaciji]] slobode u [[Rimska mitologija|rimskoj mitologiji]]; osnovana je kao loža br. 14 pod zaštitom Velike lože Češke.<ref name=":0"/> *Loža "Pavel Jozef Šafárik" br. 4, Košice – nosi naziv po košičkoj loži utemeljenoj 1925. godine kao i po [[Pavel Jozef Šafárik|Pavelu Jozefu Šafáriku]], piscu, povjesničaru i [[Slobodni zidar|slobodnom zidaru]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://pjsafarik.sk/kosice|title=Slobodomurárstvo v Košiciach|access-date=2024-08-01|website=pjsafarik.sk|archive-url=https://web.archive.org/web/20220328005257/http://pjsafarik.sk/kosice|archive-date=2022-03-28|url-status=dead|language=sk}}</ref> *Loža "Quatuor Coronati" br. 5, Bratislava – ova [[istraživačka loža]] nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj [[Loža "Quatuor Coronati"|Loži "Quatuor Coronati" br. 2076]], osnovanoj 1886. godine pod zaštitom [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE). *Loža "Generál Štefánik" br. 6, Bratislava – nosi naziv po Milanu Rastislavu Štefániku, astronomu, generalu francuske armije i slobodnom zidaru. === Uprava === Velikom ložom Slovačke upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Slovački jezik|slovač.]] ''veľmajster'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. === Međunarodna suradnja === Velika loža Slovačke sudjeluje u radu [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetske konferencije regularnih velikih loža]]. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 120 [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih velikih loža]].<ref>{{Citiranje weba|title=Web stránky Veľkých lóží|url=http://www.vls.sk/linky.html|access-date=2026-01-02|website=vls.sk|language=sk}}</ref> === Obredi === Velika loža Slovačke upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. [[Obred (slobodno zidarstvo)|Obredi]] koji se rade u plavoj loži su:<ref name=":4"/> * [[Kvapilov obred]]; * [[Francuski obred]] (samo prva tri stupnja). == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] ova velika loža provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih konkordata. *Vrhovno vijeće 33. i posljednjeg stupnja Slovačke Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda – nadležno za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog Škotskog obreda]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/AASRSlovakia/|title=Supreme Council of Slovakia of the AASR|access-date=2024-08-25|website=Facebook}}</ref> == Vidi još == * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] * [[Popis regularnih velikih loža]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|http://www.vls.sk/|Službena stranica}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Slovačka]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Slovačkoj]] rl44tuzbwlmuf57q81c9w1uodjjgtnc 0 758367 7615424 7552672 2026-10-08T23:06:52Z Dean72 77466 ažuriranje podataka 7615424 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Evika Siliņa |datum rođenja = [[3. kolovoza]] [[1975.]] |mjesto rođenja = [[Riga]], {{Z+X|LAT}} |datum smrti = |mjesto smrti = |malaslika = |opis male slike = |slika = Evika Siliņa, EPP Summit (54398620533).jpg |veličina = 220px |supruga = [[Ana Maslać]] |opis slike = Siliņa 2025. godine |potpis = |stranka = [[Zajedništvo (Latvija)|Zajedništvo]] |zanimanje = [[pravnica]] |vjeroispovijest = |mandat_kraj = [[28. svibnja]] [[2026.]] |položaj = 24. predsjednica Vlade Latvije |čin = 24. predsjednica Vlade Latvije |predsjednik = [[Edgars Rinkēvičs]] |mandat_start = [[15. rujna]] [[2023.]] |prethodnik = [[Krišjānis Kariņš]] |nasljednik = }} '''Evika Siliņa''' ([[Riga]], [[3. kolovoza]] [[1975.]]) latvijska je pravnica i političarka, te bivša premijerka [[Latvija|Latvije]] od 2023. do 2026. godine.<ref>{{Cite web|last=redakcija|first=LSM.lv Ziņu|date=September 15, 2023|title=Saeima ar 53 balsīm apstiprina Evikas Siliņas valdību|url=https://www.lsm.lv/raksts/zinas/latvija/15.09.2023-saeima-ar-53-balsim-apstiprina-evikas-silinas-valdibu.a523967/|archiveurl=https://web.archive.org/web/20230916124901/https://www.lsm.lv/raksts/zinas/latvija/15.09.2023-saeima-ar-53-balsim-apstiprina-evikas-silinas-valdibu.a523967/|archivedate=16 September 2023|accessdate=15 September 2023|website=lsm.lv|language=lv}}</ref> Prije toga bila je ministrica socijalne skrbi u drugoj vladi premijera [[Krišjānis Kariņš|Krišjānisa Kariņša]].<ref>{{Cite web|title=Evika Siliņa is New Unity's party pick for PM|url=https://eng.lsm.lv/article/politics/politics/16.08.2023-evika-silina-is-new-unitys-party-pick-for-pm.a520363/|accessdate=17 August 2023|website=eng.lsm.lv|language=en|archivedate=16 August 2023|archiveurl=https://web.archive.org/web/20230816215648/https://eng.lsm.lv/article/politics/politics/16.08.2023-evika-silina-is-new-unitys-party-pick-for-pm.a520363/}}</ref><ref>{{Cite web|date=16 August 2023|title=Latvia Minister Silina Poised to Succeed Karins as Prime Minister|language=en|work=Bloomberg.com|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2023-08-16/latvia-s-silina-poised-to-succeed-karins-as-prime-minister|accessdate=17 August 2023|archivedate=16 August 2023|archiveurl=https://web.archive.org/web/20230816163633/https://www.bloomberg.com/news/articles/2023-08-16/latvia-s-silina-poised-to-succeed-karins-as-prime-minister}}</ref> Članica je [[Liberalni konzervativizam|liberalno-konzervativne]] stranke [[Zajedništvo (Latvija)|Zajedništvo]] ([[Letonski jezik|let.]] ''Vienotība''). == Životopis == Siliņa je rođena 3. kolovoza 1975. u [[Riga|Rigi]].<ref>{{Cite web|title=Evika Silina führt Lettlands neue Regierungskoalition|url=https://www.diepresse.com/16435931/evika-silina-fuehrt-lettlands-neue-regierungskoalition|date=15 September 2023|work=[[Die Presse]]|language=de|accessdate=17 September 2023|archivedate=18 September 2023|archiveurl=https://web.archive.org/web/20230918085719/https://www.diepresse.com/16435931/evika-silina-fuehrt-lettlands-neue-regierungskoalition}}</ref> Od 1993. do 1997. studirala je na Latvijskom sveučilištu, gdje je diplomirala [[pravo]], a na Pravnom fakultetu u Rigi stekla je zvanje magistra društvenih znanosti znanosti iz područja [[Međunarodno pravo|međunarodnog]] i [[Pravo Europske unije|europskog prava]].<ref>{{Cite web|date=26 May 2019|title=Evika Siliņa|url=https://www.vienotiba.lv/evika_silina|accessdate=17 August 2023|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190526003247/https://www.vienotiba.lv/evika_silina|archivedate=26 May 2019}}</ref> Od 2003. do 2012. godine bila je odvjetnica specijalizirana za međunarodno i domaće gospodarsko pravo. U tom razdoblju njezini klijenti su uključivali [[Telekomunikacija|telekomunikacijske]] i [[Informatička tehnologija|IT]] tvrtke, te državne institucije. == Izvori == {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat}} {{GLAVNIRASPORED:Siliņa, Evika}} [[Kategorija:Životopisi, Latvija]] [[Kategorija:Politika Latvije]] 2v6k7hxap1f99dailpykae2qx2cwowk 0 759698 7615446 7438223 2026-10-09T05:32:29Z Zeljko 1196 7615446 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Impatiens''}} '''Popis vrsta roda ''[[Impatiens]]''''' === A === {{stupci|3| #''[[Impatiens aadishankarii]]'' <small>Bhaskar & Sringesh</small> #''[[Impatiens abbatis]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens academiae-moguntiae]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens acaulis]]'' <small>Arn.</small> #''[[Impatiens acehensis]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens acmanthera]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens aconitoides]]'' <small>Y.M.Shui & W.H.Chen</small> #''[[Impatiens acuminata]]'' <small>Benth. ex Hook.f. & Thomson</small> #''[[Impatiens adamowskiana]]'' <small>Gogoi & Borah</small> #''[[Impatiens adenioides]]'' <small>Suksathan & Keerat.</small> #''[[Impatiens aganantha]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens agumbeana]]'' <small>Bhaskar & Razi</small> #''[[Impatiens ahernii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens akomensis]]'' <small>S.B.Janssens, Sonké & O.Lachenaud</small> #''[[Impatiens alboflava]]'' <small>Miq.</small> #''[[Impatiens albopetala]]'' <small>Gogoi & Borah</small> #''[[Impatiens albopurpurea]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens albopustulosa]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens alborosea]]'' <small>Tardieu</small> #''[[Impatiens aliciae]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> #''[[Impatiens allanii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens alpicola]]'' <small>Y.L.Chen & Y.Q.Lu</small> #''[[Impatiens alveolata]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens amabilis]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens ambahatrensis]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens ambanizanensis]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens amoena]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens amphibia]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens amplexicaulis]]'' <small>Edgew.</small> #''[[Impatiens ampokafoensis]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens anaimudica]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> #''[[Impatiens analavelensis]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens andapensis]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens andersonii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens andohahelae]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens andringitrensis]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens angulata]]'' <small>S.X.Yu, Y.L.Chen & H.N.Qin</small> #''[[Impatiens angustiflora]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens anhuiensis]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens ankaizinensis]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens ankaranensis]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens annamensis]]'' <small>Tardieu</small> #''[[Impatiens anovensis]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens antongiliana]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens apalophylla]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens apiculata]]'' <small>De Wild.</small> #''[[Impatiens appendiculata]]'' <small>Arn.</small> #''[[Impatiens apsotis]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens aquatica]]'' <small>Bhaskar</small> #''[[Impatiens aquatilis]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens arachnoides]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens arctosepala]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens arguta]]'' <small>Hook.f. & Thomson</small> #''[[Impatiens armeniaca]]'' <small>S.H.Huang</small> #''[[Impatiens arnottii]]'' <small>Thwaites</small> #''[[Impatiens arriensii]]'' <small>(Zoll.) T.Shimizu</small> #''[[Impatiens arunachalensis]]'' <small>Hareesh, A.Joe, M.Sabu & Gogoi</small> #''[[Impatiens arunensis]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens ashihoi]]'' <small>Gogoi & Borah</small> #''[[Impatiens asperipes]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens asperipetala]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens assurgens]]'' <small>Baker</small> #''[[Impatiens atherosepala]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens atrolineata]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens atrorubra]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens attopeuensis]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens aurella]]'' <small>Rydb.</small> #''[[Impatiens auricoma]]'' <small>Baill.</small> #''[[Impatiens auriculata]]'' <small>Wight</small> #''[[Impatiens austrotanzanica]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens austroyunnanensis]]'' <small>S.H.Huang</small> }} === B === {{stupci|3| #''[[Impatiens bababudenensis]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens bachii]]'' <small>H.Lév.</small> #''[[Impatiens bahanensis]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> #''[[Impatiens bajurensis]]'' <small>Shinobu Akiyama & H.Ohba</small> #''[[Impatiens bakeri]]'' <small>Warb.</small> #''[[Impatiens balansae]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens balfourii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens balsamina]]'' <small>L.</small> #''[[Impatiens bannaensis]]'' <small>S.H.Huang</small> #''[[Impatiens baokangensis]]'' <small>Q.L.Gan & X.W.Li</small> #''[[Impatiens barbata]]'' <small>H.F.Comber</small> #''[[Impatiens barberi]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens barbulata]]'' <small>G.M.Schulze</small> #''[[Impatiens bardotiae]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens barnesii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens baroniana]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens baronii]]'' <small>Baker</small> #''[[Impatiens barthlottii]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens batanggadisensis]]'' <small>Utami</small> #''[[Impatiens bathiei]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens befiananensis]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens begoniifolia]]'' <small>S.Akiyama & H.Ohba</small> #''[[Impatiens begonioides]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens bellula]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens bemarahensis]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens benitae]]'' <small>Eb.Fisch., Wohlh. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens benthamii]]'' <small>Steenis</small> #''[[Impatiens bequaertii]]'' <small>De Wild.</small> #''[[Impatiens betsomangae]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens bhaskarii]]'' <small>J.Dessai & Janarth.</small> #''[[Impatiens bicaudata]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens bicolor]]'' <small>Royle</small> #''[[Impatiens bicornis]]'' <small>L.Joseph & Bhaskar</small> #''[[Impatiens bicornuta]]'' <small>Wall.</small> #''[[Impatiens bidentata]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens biluoxueshanensis]]'' <small>S.Akiyama & S.K.Wu</small> #''[[Impatiens biophytoides]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens bisaccata]]'' <small>Warb.</small> #''[[Impatiens bivittata]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens blepharosephala]]'' <small>E.Pritz. ex Diels</small> #''[[Impatiens blinii]]'' <small>H.Lév.</small> #''[[Impatiens bodenii]]'' <small>Ridl.</small> #''[[Impatiens bodinieri]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens boinensis]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens bokorensis]]'' <small>S.H.Cho & B.Y.Kim</small> #''[[Impatiens bonii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens brachycentra]]'' <small>Kar. & Kir.</small> #''[[Impatiens bracteata]]'' <small>Colebr. ex Wall.</small> #''[[Impatiens bracteolata]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens brevicornis]]'' <small>(E.Barnes) Bhaskar</small> #''[[Impatiens brevipes]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens briartii]]'' <small>De Wild. & T.Durand</small> #''[[Impatiens buccinalis]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens buennemeijeri]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens bullata]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens burmanica]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens burtonii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens bururiensis]]'' <small>Grey-Wilson</small> }} === C === {{stupci|3| #''[[Impatiens calcicola]]'' <small>Craib</small> #''[[Impatiens calendulina]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens callmanderi]]'' <small>Eb.Fisch., Wohlh. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens campanulata]]'' <small>Wight</small> #''[[Impatiens capensis]]'' <small>Meerb.</small> #''[[Impatiens capillipes]]'' <small>Hook.f. & Thomson</small> #''[[Impatiens cardiophylla]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens carlsoniae]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens catati]]'' <small>Baill.</small> #''[[Impatiens cathcartii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens cecilii]]'' <small>N.E.Br.</small> #''[[Impatiens celatiflora]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens celligera]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens ceratophora]]'' <small>H.F.Comber</small> #''[[Impatiens chandrasekharanii]]'' <small>Chandrab.</small> #''[[Impatiens chapaensis]]'' <small>Tardieu</small> #''[[Impatiens charanii]]'' <small>T.Shimizu</small> #''[[Impatiens charisma]]'' <small>Suksathan & Keerat.</small> #''[[Impatiens chashanensis]]'' <small>H.Y.Bi & S.X.Yu</small> #''[[Impatiens chekiangensis]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens chevalieri]]'' <small>Tardieu</small> #''[[Impatiens chiangdaoensis]]'' <small>Shimizu</small> #''[[Impatiens chikuensis]]'' <small>Kiew</small> #''[[Impatiens chimiliensis]]'' <small>H.F.Comber</small> #''[[Impatiens chinensis]]'' <small>L.</small> #''[[Impatiens chishuiensis]]'' <small>Y.X.Xiong</small> #''[[Impatiens chiulungensis]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens chlorosepala]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> #''[[Impatiens chloroxantha]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens choneceras]]'' <small>Hassk.</small> #''[[Impatiens chumphonensis]]'' <small>T.Shimizu</small> #''[[Impatiens chungtienensis]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens ciliifolia]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens cinnabarina]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens circaeoides]]'' <small>Wall. ex Hook.f. & Thomson</small> #''[[Impatiens cirrhipetala]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens citrina]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens clavata]]'' <small>Bhaskar</small> #''[[Impatiens clavicalcar]]'' <small>Eb.Fisch.</small> #''[[Impatiens clavicornu]]'' <small>Turcz.</small> #''[[Impatiens clavicuspis]]'' <small>Hook.f. ex W.W.Sm.</small> #''[[Impatiens clavigera]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens clavigeroides]]'' <small>S.Akiyama, H.Ohba & S.K.Wu</small> #''[[Impatiens coelotropis]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> #''[[Impatiens columbaria]]'' <small>Bos</small> #''[[Impatiens commelinoides]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> #''[[Impatiens comorensis]]'' <small>Baker</small> #''[[Impatiens compta]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens conaensis]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens conchibracteata]]'' <small>Y.L.Chen & Y.Q.Lu</small> #''[[Impatiens concinna]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens confusa]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens congolensis]]'' <small>G.M.Schulze & R.Wilczek</small> #''[[Impatiens corchorifolia]]'' <small>Franch.</small> #''[[Impatiens cordata]]'' <small>Wight</small> #''[[Impatiens cornigera]]'' <small>Arn.</small> #''[[Impatiens cornucopia]]'' <small>Franch.</small> #''[[Impatiens cornutisepala]]'' <small>S.X.Yu, Y.L.Chen & H.N.Qin</small> #''[[Impatiens cothurnoides]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> #''[[Impatiens coursiana]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens courtallensis]]'' <small>Ramas. & Pandur.</small> #''[[Impatiens crassicaudex]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens crassiloba]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens crassisepala]]'' <small>Tardieu</small> #''[[Impatiens crenata]]'' <small>Bedd.</small> #''[[Impatiens crenulata]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens cribbii]]'' <small>(Grey-Wilson) Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens cryptoneura]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens curtisii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens curvipes]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens cuspidata]]'' <small>Wight & Arn.</small> #''[[Impatiens cuspidifera]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens cyanantha]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens cyathiflora]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens cyclosepala]]'' <small>Hook.f. ex W.W.Sm.</small> #''[[Impatiens cymbifera]]'' <small>Hook.f.</small> }} === D === {{stupci|3| #''[[Impatiens daguanensis]]'' <small>S.H.Huang</small> #''[[Impatiens dalaiensis]]'' <small>Gogoi & Borah</small> #''[[Impatiens dalzellii]]'' <small>Hook.f. & Thomson</small> #''[[Impatiens damrongii]]'' <small>Shimizu</small> #''[[Impatiens danguyana]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens daraneenae]]'' <small>Suksathan & Triboun</small> #''[[Impatiens dasysperma]]'' <small>Wight</small> #''[[Impatiens davidii]]'' <small>Franch.</small> #''[[Impatiens debilis]]'' <small>Turcz.</small> #''[[Impatiens decaryana]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens decipiens]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens delabathiana]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens delavayi]]'' <small>Franch.</small> #''[[Impatiens delicata]]'' <small>Toppin</small> #''[[Impatiens delicatula]]'' <small>Baill.</small> #''[[Impatiens dempoana]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens dendricola]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> #''[[Impatiens denisonii]]'' <small>Bedd.</small> #''[[Impatiens densifolia]]'' <small>(G.M.Schulze & R.Wilczek) Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens depauperata]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens deqinensis]]'' <small>S.H.Huang</small> #''[[Impatiens desmantha]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens devendrae]]'' <small>Pusalkar</small> #''[[Impatiens devolii]]'' <small>T.C.Huang</small> #''[[Impatiens dewildeana]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens diaphana]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens dibangensis]]'' <small>Gogoi & Borah</small> #''[[Impatiens dicentra]]'' <small>Franch. ex Hook.f.</small> #''[[Impatiens dichroa]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens dichroocarpa]]'' <small>H.Lév.</small> #''[[Impatiens diepenhorstii]]'' <small>Miq.</small> #''[[Impatiens digitata]]'' <small>Warb.</small> #''[[Impatiens dimorphophylla]]'' <small>Franch.</small> #''[[Impatiens discolor]]'' <small>DC.</small> #''[[Impatiens disotis]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens distracta]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens divaricata]]'' <small>Franch.</small> #''[[Impatiens diversifolia]]'' <small>Wall. ex Wight & Arn.</small> #''[[Impatiens doitungensis]]'' <small>Triboun & Sonsupab</small> #''[[Impatiens dolichoceras]]'' <small>E.Pritz.</small> #''[[Impatiens dorstenioides]]'' <small>(Baker) Warb.</small> #''[[Impatiens drepanophora]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens druartii]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens duclouxii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens duthiei]]'' <small>Hook.f.</small> }} === E === {{stupci|3| #''[[Impatiens eberhardtii]]'' <small>Tardieu</small> #''[[Impatiens ecalcarata]]'' <small>Collett & Hemsl.</small> #''[[Impatiens echinosperma]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens ecornuta]]'' <small>Gerry Moore, Zika & Rushworth</small> #''[[Impatiens edgeworthii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens elachistocentra]]'' <small>G.M.Schulze</small> #''[[Impatiens elatostemmoides]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens elegans]]'' <small>Bedd.</small> #''[[Impatiens elephanticeps]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens elianae]]'' <small>Abrah. & Eb.Fisch.</small> #''[[Impatiens elisettae]]'' <small>Eb.Fisch.</small> #''[[Impatiens elongata]]'' <small>Arn.</small> #''[[Impatiens emiliae]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens engleri]]'' <small>Gilg</small> #''[[Impatiens epilobioides]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens erecticornis]]'' <small>R.Wilczek & G.M.Schulze</small> #''[[Impatiens eriospenna]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens ernstii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens erubescens]]'' <small>Dunn</small> #''[[Impatiens eryaleia]]'' <small>Launert</small> #''[[Impatiens ethiopica]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens etindensis]]'' <small>Cheek & Eb.Fisch.</small> #''[[Impatiens evelinae]]'' <small>Simonsson</small> #''[[Impatiens evrardii]]'' <small>Tardieu</small> #''[[Impatiens exiguiflora]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens exilis]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens extensifolia]]'' <small>Hook.f.</small> }} === F === {{stupci|3| #''[[Impatiens faberi]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens falcifer]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens fanjingshanica]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens fargesii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens fasciculata]]'' <small>Lam.</small> #''[[Impatiens fenghwaiana]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens fianarantsoae]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens filicaulis]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens filicornu]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens finetii]]'' <small>Tardieu</small> #''[[Impatiens firmula]]'' <small>Baker</small> #''[[Impatiens fischeri]]'' <small>Warb.</small> #''[[Impatiens fissicornis]]'' <small>Maxim.</small> #''[[Impatiens flaccida]]'' <small>Arn.</small> #''[[Impatiens flammea]]'' <small>Gilg</small> #''[[Impatiens flanaganiae]]'' <small>Hemsl.</small> #''[[Impatiens flemingii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens floretii]]'' <small>N.Hallé & A.M.Louis</small> #''[[Impatiens floribunda]]'' <small>Wight</small> #''[[Impatiens florigera]]'' <small>C.B.Clarke ex Hook.f.</small> #''[[Impatiens florulenta]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens fontinalis]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens formosa]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens forrestii]]'' <small>Hook.f. ex W.W.Sm.</small> #''[[Impatiens foxworthyi]]'' <small>M.R.Hend.</small> #''[[Impatiens fragicolor]]'' <small>C.Marquand & Airy Shaw</small> #''[[Impatiens frithii]]'' <small>Cheek</small> #''[[Impatiens fruticosa]]'' <small>Lesch. ex DC.</small> #''[[Impatiens fuchsioides]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens fugongensis]]'' <small>K.M.Liu & Y.Y.Cong</small> #''[[Impatiens fulgens]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens furcata]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens furcillata]]'' <small>Hemsl.</small> }} === G === {{stupci|3| #''[[Impatiens gadellae]]'' <small>Souvann. & Suksathan</small> #''[[Impatiens gagnepainiana]]'' <small>Tardieu</small> #''[[Impatiens galactica]]'' <small>Eb.Fisch., Raheliv. & Abrah.</small> #''[[Impatiens gamblei]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens gammiei]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens ganpiuana]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens gardneriana]]'' <small>Wight</small> #''[[Impatiens gasterocheila]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens gautieri]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens geniculata]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens geniorum]]'' <small>Humbert</small> #''[[Impatiens georgei-schatzii]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens gesneroidea]]'' <small>Gilg</small> #''[[Impatiens gibbisepala]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens glabrata]]'' <small>K.M.P.Kumar, Hareesh & Bhaskar</small> #''[[Impatiens glandulifera]]'' <small>Royle</small> #''[[Impatiens glandulisepala]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens glaricola]]'' <small>Kiew</small> #''[[Impatiens glauca]]'' <small>Hook.f. & Thomson</small> #''[[Impatiens gomphophylla]]'' <small>Baker</small> #''[[Impatiens gongolana]]'' <small>N.Hallé</small> #''[[Impatiens gongshanensis]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens gordonii]]'' <small>Horne ex Baker</small> #''[[Impatiens gorepaniensis]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens gossweileri]]'' <small>G.M.Schulze</small> #''[[Impatiens goughii]]'' <small>Wight</small> #''[[Impatiens graciliflora]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens gracilipes]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens grandis]]'' <small>B.Heyne</small> #''[[Impatiens grandisepala]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens granulifera]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens grey-wilsonii]]'' <small>Eb.Fisch.</small> #''[[Impatiens griersonii]]'' <small>S.Akiyama, H.Ohba & M.Suzuki</small> #''[[Impatiens griffithii]]'' <small>Hook.f. & Thomson</small> #''[[Impatiens guillaumetii]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens guiqingensis]]'' <small>S.X.Yu</small> #''[[Impatiens guizhouensis]]'' <small>Y.L.Chen</small> }} === H === {{stupci|3| #''[[Impatiens hainanensis]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens haingosonii]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens halongensis]]'' <small>Kiew & T.H.Nguyên</small> #''[[Impatiens hamata]]'' <small>Warb.</small> #''[[Impatiens hancockii]]'' <small>C.H.Wright</small> #''[[Impatiens harae]]'' <small>H.Ohba & S.Akiyama</small> #''[[Impatiens harmandii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens hawkeri]]'' <small>W.Bull</small> #''[[Impatiens helferi]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens henanensis]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens hendrikii]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens hengduanensis]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens henryi]]'' <small>E.Pritz. ex Diels</small> #''[[Impatiens henslowiana]]'' <small>Arn.</small> #''[[Impatiens herbicola]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens heterosepala]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens hians]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens hildebrandtii]]'' <small>Baill.</small> #''[[Impatiens hirsuta]]'' <small>(Blume) Steud.</small> #''[[Impatiens hirta]]'' <small>L.Joseph & Bhaskar</small> #''[[Impatiens hobsonii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens hochstetteri]]'' <small>Warb.</small> #''[[Impatiens hoehnelii]]'' <small>T.C.E.Fr.</small> #''[[Impatiens holocentra]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> #''[[Impatiens hongkongensis]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens hongsonensis]]'' <small>T.Shimizu</small> #''[[Impatiens huangyanensis]]'' <small>X.F.Jin & B.Y.Ding</small> #''[[Impatiens humbertii]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens humblotiana]]'' <small>Baill.</small> #''[[Impatiens humifusa]]'' <small>G.M.Schulze</small> #''[[Impatiens humilis]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens hunanensis]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens hydrogetonoides]]'' <small>Launert</small> #''[[Impatiens hypophylla]]'' <small>Makino</small> }} === I === {{stupci|3| #''[[Impatiens imbecilla]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens imbricata]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens inaperta]]'' <small>(H.Perrier) H.Perrier</small> #''[[Impatiens inayatii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens inconspicua]]'' <small>Benth. ex Wight & Arn.</small> #''[[Impatiens infirma]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens infundibularis]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens insignis]]'' <small>DC.</small> #''[[Impatiens ioides]]'' <small>G.M.Schulze</small> #''[[Impatiens irangiensis]]'' <small>Eb.Fisch.</small> #''[[Impatiens irvingii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens issembei]]'' <small>S.B.Janssens, Stévart & Eb.Fisch.</small> #''[[Impatiens iteberoensis]]'' <small>R.Wilczek & G.M.Schulze</small> #''[[Impatiens ivohibensis]]'' <small>H.Perrier</small> }} === J === {{stupci|3| #''[[Impatiens jaeschkei]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens janthina]]'' <small>Thwaites</small> #''[[Impatiens javensis]]'' <small>Steud.</small> #''[[Impatiens jerdoniae]]'' <small>Wight</small> #''[[Impatiens jiewhoei]]'' <small>Triboun & Suksathan</small> #''[[Impatiens jinggangensis]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens jinpingensis]]'' <small>Y.M.Shui & G.F.Li</small> #''[[Impatiens jiulongshanica]]'' <small>Y.L.Xu & Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens joachimii]]'' <small>G.M.Schulze</small> #''[[Impatiens johnii]]'' <small>E.Barnes</small> #''[[Impatiens johnsiana]]'' <small>Ratheesh, Sunil & Anil Kumar</small> #''[[Impatiens jurpia]]'' <small>Buch.-Ham.</small> #''[[Impatiens justicioides]]'' <small>H.Perrier</small> }} === K === {{stupci|3| #''[[Impatiens kachinensis]]'' <small>Hook.f. ex Toppin</small> #''[[Impatiens kaliensis]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens kamerunensis]]'' <small>Warb.</small> #''[[Impatiens kamtilongensis]]'' <small>Toppin</small> #''[[Impatiens kanburiensis]]'' <small>T.Shimizu</small> #''[[Impatiens kanchigandhiana]]'' <small>Rasingam, Karthig. & Gogoi</small> #''[[Impatiens × kaskazinii]]'' <small>Grimshaw & Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens kawttyana]]'' <small>Chhabra & Ramneek</small> #''[[Impatiens keilii]]'' <small>Gilg</small> #''[[Impatiens kentrodonta]]'' <small>Gilg</small> #''[[Impatiens kerinciensis]]'' <small>Utami</small> #''[[Impatiens kerriae]]'' <small>Craib</small> #''[[Impatiens kharensis]]'' <small>S.Akiyama, H.Ohba & Wakab.</small> #''[[Impatiens khasiana]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens kilimanjari]]'' <small>Oliv.</small> #''[[Impatiens kinabaluensis]]'' <small>S.Akiyama & H.Ohba</small> #''[[Impatiens kingdon-wardii]]'' <small>Nob.Tanaka & T.Sugaw.</small> #''[[Impatiens kingii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens kleiniformis]]'' <small>Sedgw.</small> #''[[Impatiens klemmeana]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens klossii]]'' <small>Ridl.</small> #''[[Impatiens kodachadriensis]]'' <small>Bhaskar & Sringesh</small> #''[[Impatiens kotebettii]]'' <small>Bhaskar & Sringesw.</small> #''[[Impatiens kraftii]]'' <small>Eb.Fisch., Wohlh. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens kuepferi]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens kulamavuensis]]'' <small>A.G.Pandurangan & V.J.Nair</small> #''[[Impatiens kwengeensis]]'' <small>R.Wilczek & G.M.Schulze</small> }} === L === {{stupci|3| #''[[Impatiens labordei]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens lacei]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens lachnosperma]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens lacinulifera]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens laevigata]]'' <small>Wall. ex Hook.f. & Thomson</small> #''[[Impatiens lampungensis]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens lancisepala]]'' <small>S.H.Huang</small> #''[[Impatiens lanessanii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens langbianensis]]'' <small>Tardieu</small> #''[[Impatiens langeana]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens lantziana]]'' <small>Baill.</small> #''[[Impatiens laojunshanensis]]'' <small>S.H.Huang</small> #''[[Impatiens laotica]]'' <small>Tardieu</small> #''[[Impatiens larsenii]]'' <small>T.Shimizu</small> #''[[Impatiens lasiophyton]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens latebracteata]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens lateristachys]]'' <small>Y.L.Chen & Y.Q.Lu</small> #''[[Impatiens × lateritia]]'' <small>Gilg</small> #''[[Impatiens laticornis]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> #''[[Impatiens latiflora]]'' <small>Hook.f. & Thomson</small> #''[[Impatiens latifolia]]'' <small>L.</small> #''[[Impatiens latipetala]]'' <small>S.H.Huang</small> #''[[Impatiens laumonieri]]'' <small>T.Shimizu</small> #''[[Impatiens laurentii]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens lawii]]'' <small>Hook.f. & Thomson</small> #''[[Impatiens lawsonii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens laxiflora]]'' <small>Edgew.</small> #''[[Impatiens lecomtei]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens leedalii]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens leggei]]'' <small>Pusalkar & D.K.Singh</small> #''[[Impatiens lemannii]]'' <small>Hook.f. & Thomson</small> #''[[Impatiens lemuriana]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens lenta]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens lepida]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens leptocarpa]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens leptocaulon]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens leptoceras]]'' <small>DC.</small> #''[[Impatiens leptopoda]]'' <small>Arn.</small> #''[[Impatiens leptura]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens leschenaultii]]'' <small>(DC.) Wall.</small> #''[[Impatiens letestuana]]'' <small>N.Hallé</small> #''[[Impatiens letouzeyi]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens leucantha]]'' <small>Thwaites</small> #''[[Impatiens leveillei]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens levingei]]'' <small>Gamble ex Hook.f.</small> #''[[Impatiens liangshanensis]]'' <small>Q.Luo</small> #''[[Impatiens liboensis]]'' <small>K.M.Liu & R.P.Kuang</small> #''[[Impatiens ligulata]]'' <small>Bedd.</small> #''[[Impatiens lilacina]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens limnophila]]'' <small>Launert</small> #''[[Impatiens linearifolia]]'' <small>Warb.</small> #''[[Impatiens linearis]]'' <small>Arn.</small> #''[[Impatiens linearisepala]]'' <small>S.Akiyama, H.Ohba & S.K.Wu</small> #''[[Impatiens linghziensis]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens linocentra]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> #''[[Impatiens lixianensis]]'' <small>S.X.Yu</small> #''[[Impatiens lizipingensis]]'' <small>Q.Luo</small> #''[[Impatiens lobbiana]]'' <small>Turcz.</small> #''[[Impatiens lobulifera]]'' <small>S.X.Yu, Y.L.Chen & H.N.Qin</small> #''[[Impatiens loheri]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens lohitensis]]'' <small>Gogoi & Borah</small> #''[[Impatiens loki-schmidtiae]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens lokohensis]]'' <small>Humbert & H.Perrier</small> #''[[Impatiens longialata]]'' <small>E.Pritz. ex Diels</small> #''[[Impatiens longicornuta]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens longiloba]]'' <small>Craib</small> #''[[Impatiens longipes]]'' <small>Hook.f. & Thomson</small> #''[[Impatiens longirama]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens longirostris]]'' <small>S.H.Huang</small> # ''[[Impatiens longyangensis]]'' sp. nov.<ref name="Sp. nov. "/> #''[[Impatiens loulanensis]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens luchunensis]]'' <small>S.Akiyama, H.Ohba & S.K.Wu</small> #''[[Impatiens lucorum]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens lugubris]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens luisae-echterae]]'' <small>Eb.Fisch., Wohlh. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens lukwangulensis]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens lushiensis]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens luteola]]'' <small>Tardieu</small> #''[[Impatiens luteoviridis]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens lutzii]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens lyallii]]'' <small>Baker</small> }} === M === {{stupci|3| #''[[Impatiens mackeyana]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens macrocarpa]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens macrophylla]]'' <small>Gardner ex Hook.</small> #''[[Impatiens macroptera]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens macrosepala]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens macrovexilla]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens maculata]]'' <small>Wight</small> #''[[Impatiens madagascariensis]]'' <small>(G.Don) Wight & Arn.</small> #''[[Impatiens madapurae]]'' <small>Bhaskar & Sringesw.</small> #''[[Impatiens maevae]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens maguanensis]]'' <small>S.Akiyama, H.Ohba & S.K.Wu</small> #''[[Impatiens mahalevonensis]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens mahengeensis]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens mairei]]'' <small>H.Lév.</small> #''[[Impatiens majumdarii]]'' <small>Ghara & Ghora</small> #''[[Impatiens majungensis]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens malcomberi]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens malipoensis]]'' <small>S.H.Huang</small> #''[[Impatiens mamasensis]]'' <small>Utami & Wiriad.</small> #''[[Impatiens mamyi]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens manaharensis]]'' <small>Baill.</small> #''[[Impatiens mananteninae]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens mandrakae]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens mandrarensis]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens manillensis]]'' <small>Walp.</small> #''[[Impatiens manipurensis]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens mankulamensis]]'' <small>K.M.P.Kumar, R.Jagad. & Nagaraj</small> #''[[Impatiens mannii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens manongarivensis]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens manteroana]]'' <small>Exell</small> #''[[Impatiens margaritifera]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens marianae]]'' <small>Van Geert</small> #''[[Impatiens marivorahonensis]]'' <small>Humbert</small> #''[[Impatiens marojejyensis]]'' <small>Humbert & H.Perrier</small> #''[[Impatiens martini]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens masisiensis]]'' <small>De Wild.</small> #''[[Impatiens masoalensis]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens masonii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens matthewiana]]'' <small>Ramas. & Pandur.</small> #''[[Impatiens max-huberi]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens mayae-valeriae]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens mazumbaiensis]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens medogensis]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens meeboldii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens meeuseiana]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens megamalayana]]'' <small>Ramas.</small> #''[[Impatiens membranifolia]]'' <small>Franch. ex Hook.f.</small> #''[[Impatiens mendoncae]]'' <small>G.M.Schulze</small> #''[[Impatiens menghuochengensis]]'' <small>Q.Luo</small> #''[[Impatiens meruensis]]'' <small>Gilg</small> #''[[Impatiens messmerae]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens messumbaensis]]'' <small>G.M.Schulze</small> #''[[Impatiens mexicana]]'' <small>Rydb.</small> #''[[Impatiens meyana]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens microcentra]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> #''[[Impatiens microceras]]'' <small>Backer</small> #''[[Impatiens micromeris]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens microstachys]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens mildbraedii]]'' <small>Gilg</small> #''[[Impatiens minae]]'' <small>Ratheesh, Anil Kumar & Sivad.</small> #''[[Impatiens mindiae]]'' <small>Eb.Fisch., Wohlh. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens miniata]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens minimiflora]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens minimisepala]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens minor]]'' <small>(DC.) Bennet</small> #''[[Impatiens mirabilis]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens mishmiensis]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens modesta]]'' <small>Wight</small> #''[[Impatiens mohana]]'' <small>Ratheesh, Sujana & Anil Kumar</small> #''[[Impatiens mokimi]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens monticola]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens morsei]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens msisimwanensis]]'' <small>S.B.Janssens & E.B.Knox</small> #''[[Impatiens muliensis]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens mullaingiriensis]]'' <small>Bhaskar</small> #''[[Impatiens multiramea]]'' <small>S.H.Huang</small> #''[[Impatiens munnarensis]]'' <small>E.Barnes</small> #''[[Impatiens munroi]]'' <small>Wight</small> #''[[Impatiens munronii]]'' <small>Wight</small> #''[[Impatiens mussotii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens musyana]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens mysorensis]]'' <small>(DC.) Roth</small> }} === N === {{stupci|3| #''[[Impatiens nagorum]]'' <small>Gogoi, Moaakum & S.Dey</small> #''[[Impatiens nalampoonii]]'' <small>Shimizu</small> #''[[Impatiens namkatensis]]'' <small>T.Shimizu</small> #''[[Impatiens nana]]'' <small>Engl. & Warb.</small> #''[[Impatiens nanatonanensis]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens nanlingensis]]'' <small>A.Q.Dong & F.W.Xing</small> #''[[Impatiens napoensis]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens nasuta]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens navicula]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens neglecta]]'' <small>Y.L.Xu & Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens neobarnesii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> #''[[Impatiens neomodesta]]'' <small>Hareesh, K.M.P.Kumar & V.B.Sreek.</small> #''[[Impatiens neomunronii]]'' <small>L.Joseph & Bhaskar</small> #''[[Impatiens nguruensis]]'' <small>Pócs</small> #''[[Impatiens niamniamensis]]'' <small>Gilg</small> #''[[Impatiens nicolliae]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens nicolsoniana]]'' <small>Gogoi & Arisdason</small> #''[[Impatiens nidus-apis]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens nigeriensis]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens nigrescens]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens nilgirica]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> #''[[Impatiens nobilis]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens noli-tangere]]'' <small>L.</small> #''[[Impatiens nomenyae]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens nosymangabensis]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens notolopha]]'' <small>Maxim.</small> #''[[Impatiens nubigena]]'' <small>W.W.Sm.</small> #''[[Impatiens nummularifolia]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens nurae]]'' <small>Souvann. & Suksathan</small> #''[[Impatiens nuristanica]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens nusbaumeri]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens nyimana]]'' <small>C.Marquand & Airy Shaw</small> #''[[Impatiens nyungwensis]]'' <small>Eb.Fisch., J.-B.Dhetchuvi & Ntaganda</small> #''[[Impatiens nzabiana]]'' <small>S.B.Janssens & Dessein</small> #''[[Impatiens nzoana]]'' <small>A.Chev.</small> }} === O === {{stupci|3| #''[[Impatiens obcordifolia]]'' <small>Tardieu</small> #''[[Impatiens obesa]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens oblongipetala]]'' <small>K.M.Liu & Y.Y.Cong</small> #''[[Impatiens obscura]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens occultans]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens odontopetala]]'' <small>Maxim.</small> #''[[Impatiens odontophylla]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens odontosepala]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens oligoneura]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens omeiana]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens omissa]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens oncidioides]]'' <small>Ridl. ex Hook.f.</small> #''[[Impatiens oniveensis]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens opinata]]'' <small>Craib</small> #''[[Impatiens oppositifolia]]'' <small>L.</small> #''[[Impatiens orchioides]]'' <small>Bedd.</small> #''[[Impatiens oreocallis]]'' <small>Launert</small> #''[[Impatiens oreophila]]'' <small>Triboun & Suksathan</small> #''[[Impatiens otto-eleonorae]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens oumina]]'' <small>N.Hallé</small> #''[[Impatiens oxyanthera]]'' <small>Hook.f.</small> }} === P === {{stupci|3| #''[[Impatiens pachycaulon]]'' <small>M.F.Newman</small> #''[[Impatiens × pacifica]]'' <small>Zika</small> #''[[Impatiens pahalgamensis]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens pallida]]'' <small>Nutt.</small> #''[[Impatiens pallide-rosea]]'' <small>Gilg</small> #''[[Impatiens pallidiflora]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens pallidissima]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens palpebrata]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens paludicola]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens paludosa]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens pandata]]'' <small>E.Barnes</small> #''[[Impatiens panduranganii]]'' <small>K.M.P.Kumar, R.Jagad. & G.Prasad</small> #''[[Impatiens pandurata]]'' <small>Y.H.Tan & S.X.Yu</small> #''[[Impatiens pantlingii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens paradoxa]]'' <small>C.S.Zhu & H.W.Yang</small> #''[[Impatiens paramjitiana]]'' <small>Gogoi & Borah</small> #''[[Impatiens paranyi]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens parasitica]]'' <small>Bedd.</small> #''[[Impatiens parishii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens parkinsonii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> #''[[Impatiens parviflora]]'' <small>DC.</small> #''[[Impatiens parvifolia]]'' <small>Bedd.</small> #''[[Impatiens parvigaleata]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens parvisepala]]'' <small>S.X.Yu & Y.T.Hou</small> #''[[Impatiens pathakiana]]'' <small>Gogoi & Borah</small> #''[[Impatiens paucidentata]]'' <small>De Wild.</small> #''[[Impatiens paucisemina]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens peguana]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens pellucidinervia]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens peltata]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens pendula]]'' <small>B.Heyne ex Wight & Arn.</small> #''[[Impatiens peperomioides]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens percordata]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens percrenata]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens perfecunda]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens perrieri]]'' <small>Humbert</small> #''[[Impatiens phahompokensis]]'' <small>T.Shimizu & Suksathan</small> #''[[Impatiens phengklaii]]'' <small>T.Shimizu & Suksathan</small> #''[[Impatiens phoenicea]]'' <small>Bedd.</small> #''[[Impatiens phuluangensis]]'' <small>Shimizu</small> #''[[Impatiens pianmaensis]]'' <small>S.H.Huang</small> #''[[Impatiens pierlotii]]'' <small>R.Wilczek</small> #''[[Impatiens pilosissima]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens pinetorum]]'' <small>Hook.f. ex W.W.Sm.</small> #''[[Impatiens pinganoensis]]'' <small>Abrah., S.B.Janssens, Xixima, Ditsch & Eb.Fisch.</small> #''[[Impatiens pingxiangensis]]'' <small>H.Y.Bi & S.X.Yu</small> #''[[Impatiens piufanensis]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens platyadena]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> #''[[Impatiens platyceras]]'' <small>Maxim.</small> #''[[Impatiens platychlaena]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens platypetala]]'' <small>Lindl.</small> #''[[Impatiens platysepala]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens poculifer]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens podocarpa]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens poilanei]]'' <small>Tardieu</small> #''[[Impatiens polhillii]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens polyactina]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens polyantha]]'' <small>Gilg</small> #''[[Impatiens polyceras]]'' <small>Hook.f. ex W.W.Sm.</small> #''[[Impatiens polyneura]]'' <small>K.M.Liu</small> #''[[Impatiens polysciadia]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens porrecta]]'' <small>Wall. ex Hook.f. & Thomson</small> #''[[Impatiens potaninii]]'' <small>Maxim.</small> #''[[Impatiens prainii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens prasiniflora]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens preussii]]'' <small>Warb.</small> #''[[Impatiens principis]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens pritzelii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens procumbens]]'' <small>Franch.</small> #''[[Impatiens prostrata]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens protracta]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens pseudoacaulis]]'' <small>Bhaskar</small> #''[[Impatiens pseudobicolor]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens pseudocitrina]]'' <small>Hareesh, M.Sabu & Gogoi</small> #''[[Impatiens pseudohamata]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens pseudokingii]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> #''[[Impatiens pseudomacroptera]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens pseudoperezii]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens pseudoviola]]'' <small>Gilg</small> #''[[Impatiens pseudozombensis]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens psittacina]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens psychadelphoides]]'' <small>Launert</small> #''[[Impatiens pterocaulis]]'' <small>S.X.Yu & L.R.Zhang</small> #''[[Impatiens pterosepala]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens puberula]]'' <small>DC.</small> #''[[Impatiens pudica]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens pulcherrima]]'' <small>Dalzell</small> #''[[Impatiens pulchra]]'' <small>Hook.f. & Thomson</small> #''[[Impatiens punaensis]]'' <small>Wiriad. & Utami</small> #''[[Impatiens purpurea]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> #''[[Impatiens purpureifolia]]'' <small>S.H.Huang & Y.M.Shui</small> #''[[Impatiens purpureocoerulea]]'' <small>Tardieu</small> #''[[Impatiens purpureolucida]]'' <small>Eb.Fisch., Wohlh. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens purpureoviolacea]]'' <small>Gilg</small> #''[[Impatiens purroi]]'' <small>Eb.Fisch., Wohlh. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens putii]]'' <small>Craib</small> #''[[Impatiens pygmaea]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens pyrhotricha]]'' <small>Miq.</small> }} === Q === {{stupci|3| #''[[Impatiens qingchengshanica]]'' <small>Y.M.Yuan, Y.Song & X.J.Ge</small> #''[[Impatiens quadriloba]]'' <small>K.M.Liu & Y.L.Xiang</small> #''[[Impatiens quadrisepala]]'' <small>R.Wilczek & G.M.Schulze</small> #''[[Impatiens quisqualis]]'' <small>Launert</small> }} === R === {{stupci|3| #''[[Impatiens racemosa]]'' <small>DC.</small> #''[[Impatiens racemulosa]]'' <small>Wall. ex Hook.f. & Thomson</small> #''[[Impatiens radiata]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens rakotomalazana]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens ramenensis]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens ramosa]]'' <small>Tardieu</small> #''[[Impatiens ramosi]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens rangoonensis]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens ranomafanae]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens rapanarivoi]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens raphidothrix]]'' <small>Warb.</small> #''[[Impatiens rara]]'' <small>Tardieu</small> #''[[Impatiens razanatsoa-charlei]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens raziana]]'' <small>Bhaskar & Razi</small> #''[[Impatiens rectangula]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> #''[[Impatiens recticalcarata]]'' <small>S.Akiyama</small> #''[[Impatiens rectirostrata]]'' <small>Y.L.Chen & Y.Q.Lu</small> #''[[Impatiens recurvicornis]]'' <small>Maxim.</small> #''[[Impatiens recurvinervia]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens reidii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens renae]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens repens]]'' <small>Moon ex Wight</small> #''[[Impatiens reptans]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens rhinoceros]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens rhombifolia]]'' <small>Y.Q.Lu & Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens ridleyi]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens rivularis]]'' <small>Eb.Fisch., Wohlh. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens rivulicola]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens rizaliana]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens robusta]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens roingensis]]'' <small>Hareesh, A.Joe & M.Sabu</small> #''[[Impatiens rosea]]'' <small>Lindl.</small> #''[[Impatiens rostellata]]'' <small>Franch.</small> #''[[Impatiens rosulata]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens rothii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens rubricaulis]]'' <small>Utami</small> #''[[Impatiens rubricolor]]'' <small>Tardieu</small> #''[[Impatiens rubriflora]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens rubromaculata]]'' <small>Warb.</small> #''[[Impatiens rubrostriata]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens rudicaulis]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens rufescens]]'' <small>Benth. ex Wight & Arn.</small> #''[[Impatiens rugata]]'' <small>S.H.Huang & Y.M.Shui</small> #''[[Impatiens ruiliensis]]'' <small>S.Akiyama & H.Ohba</small> #''[[Impatiens runssorensis]]'' <small>Warb.</small> #''[[Impatiens rupestris]]'' <small>K.M.Liu & X.Z.Cai</small> #''[[Impatiens rupicola]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens rutenbergii]]'' <small>O.Hoffm.</small> #''[[Impatiens ruthiae]]'' <small>Suksathan & Triboun</small> }} === S === {{stupci|3| #''[[Impatiens sacculata]]'' <small>Warb.</small> #''[[Impatiens sacculifera]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens sahyadrica]]'' <small>V.B.Sreek., Hareesh, Dantas & Sujanapal</small> #''[[Impatiens sakeriana]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens salaengensis]]'' <small>T.Shimizu</small> #''[[Impatiens saliensis]]'' <small>G.M.Schulze</small> #''[[Impatiens salifii]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens salpinx]]'' <small>G.M.Schulze & Launert</small> #''[[Impatiens salwinensis]]'' <small>S.H.Huang</small> #''[[Impatiens sambiranensis]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens santisukii]]'' <small>T.Shimizu</small> #''[[Impatiens saolana]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens sarawakensis]]'' <small>T.Shimizu</small> #''[[Impatiens sarissiformis]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> #''[[Impatiens sasidharanii]]'' <small>K.M.P.Kumar, Omalsree, Hareesh & V.B.Sreek.</small> #''[[Impatiens scabrida]]'' <small>DC.</small> #''[[Impatiens scabriuscula]]'' <small>B.Heyne ex Wall.</small> #''[[Impatiens scapiflora]]'' <small>B.Heyne ex Wall.</small> #''[[Impatiens scenarioi]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens scitula]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens scortechinii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens scripta]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens scullyi]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens scutisepala]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens serpens]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens serrata]]'' <small>Benth.</small> #''[[Impatiens serratifolia]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens shennongensis]]'' <small>Qiang Wang & H.P.Deng</small> #''[[Impatiens shevaroyensis]]'' <small>Bhaskar</small> #''[[Impatiens shimianensis]]'' <small>G.C.Zhang & L.B.Zhang</small> #''[[Impatiens shirensis]]'' <small>Baker f.</small> #''[[Impatiens sholayarensis]]'' <small>M.Kumar & Sequiera</small> #''[[Impatiens siamensis]]'' <small>T.Shimizu</small> #''[[Impatiens siangensis]]'' <small>Gogoi</small> #''[[Impatiens siculifer]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens sidiformis]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens sidikalangensis]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens sigmoidea]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens sikkimensis]]'' <small>Govaerts & Chakrab.</small> #''[[Impatiens silvestrii]]'' <small>Pamp.</small> #''[[Impatiens silviana]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens simbiniensis]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens singgalangensis]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens sinlumiensis]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens sirindhorniae]]'' <small>Triboun & Suksathan</small> #''[[Impatiens smitinandii]]'' <small>Shimizu</small> #''[[Impatiens sodenii]]'' <small>Engl. & Warb.</small> #''[[Impatiens sorikensis]]'' <small>Utami</small> #''[[Impatiens soulieana]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens spathulata]]'' <small>Y.X.Xiong</small> #''[[Impatiens spathulifera]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens spectabilis]]'' <small>Triboun & Suksathan</small> #''[[Impatiens spireana]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens spirifer]]'' <small>Hook.f. & Thomson</small> #''[[Impatiens spissiflora]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens squiresii]]'' <small>Tardieu</small> #''[[Impatiens steenisii]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens stefaniae]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens stenantha]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens stenosepala]]'' <small>E.Pritz. ex Diels</small> #''[[Impatiens stocksii]]'' <small>Hook.f. & Thomson</small> #''[[Impatiens stoliczkai]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens stolonifera]]'' <small>Robi & Manudev</small> #''[[Impatiens stricta]]'' <small>C.B.Clarke ex Hook.f.</small> #''[[Impatiens striolata]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens stuhlmannii]]'' <small>Warb.</small> #''[[Impatiens subabortiva]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens subcordata]]'' <small>Arn.</small> #''[[Impatiens subecalcarata]]'' <small>(Hand.-Mazz.) Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens subrubriflora]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens substerilis]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens substipulata]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens suichangensis]]'' <small>Y.L.Xu & Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens suijiangensis]]'' <small>S.H.Huang</small> #''[[Impatiens suksathanii]]'' <small>Ruchis. & Triboun</small> #''[[Impatiens sulcata]]'' <small>Wall.</small> #''[[Impatiens sunii]]'' <small>S.H.Huang</small> #''[[Impatiens sunkoshiensis]]'' <small>S.Akiyama, H.Ohba & Wakab.</small> #''[[Impatiens susan-nathansoniae]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens sutchuenensis]]'' <small>Franch. ex Hook.f.</small> #''[[Impatiens sylvicola]]'' <small>Burtt Davy & Greenway</small> }} === T === {{stupci|3| #''[[Impatiens tafononensis]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens taihmushkulni]]'' <small>Chhabra & Ramneek</small> #''[[Impatiens taishunensis]]'' <small>Y.L.Chen & Y.L.Xu</small> #''[[Impatiens talakmauensis]]'' <small>Utami</small> #''[[Impatiens talbotii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens tangachee]]'' <small>Bedd.</small> #''[[Impatiens tanintharyiensis]]'' <small>Ruchis., Suksathan & Saw-Lwin</small> #''[[Impatiens tapanuliensis]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens taprobanica]]'' <small>Hiern</small> #''[[Impatiens tatoensis]]'' <small>Gogoi & W.Adamowski</small> #''[[Impatiens tavoyana]]'' <small>Benth. ex Hook.f. & Thomson</small> #''[[Impatiens tayemonii]]'' <small>Hayata</small> #''[[Impatiens teitensis]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens tenella]]'' <small>B.Heyne ex Wight & Arn.</small> #''[[Impatiens teneriflora]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens tenerrima]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens tenuibracteata]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens textorii]]'' <small>Miq.</small> #''[[Impatiens thamnoidea]]'' <small>G.M.Schulze</small> #''[[Impatiens theuerkaufiana]]'' <small>Ratheesh & Sivad.</small> #''[[Impatiens thiochroa]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> #''[[Impatiens thomensis]]'' <small>Exell</small> #''[[Impatiens thomsonii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens thwaitesii]]'' <small>Hook.f. ex Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens tianlinensis]]'' <small>S.X.Yu & L.J.Zhang</small> #''[[Impatiens tienchuanensis]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens tienmushanica]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens tigrina]]'' <small>Suksathan & Triboun</small> #''[[Impatiens tinctoria]]'' <small>A.Rich.</small> #''[[Impatiens tipusensis]]'' <small>M.R.Hend.</small> #''[[Impatiens tirunelvelliensis]]'' <small>L.Joseph & Bhaskar</small> #''[[Impatiens tomentella]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens tomentosa]]'' <small>B.Heyne ex Wight & Arn.</small> #''[[Impatiens tongbiguanensis]]'' <small>S.Akiyama & H.Ohba</small> #''[[Impatiens toppinii]]'' <small>Dunn</small> #''[[Impatiens torenioides]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens tortisepala]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens torulosa]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens touranensis]]'' <small>Tardieu</small> #''[[Impatiens toxophora]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens translucida]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens travancorica]]'' <small>Bedd.</small> #''[[Impatiens triandra]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens tribounii]]'' <small>T.Shimizu & Suksathan</small> #''[[Impatiens tribuana]]'' <small>Utami & Nurainas</small> #''[[Impatiens tricarinata]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens tricaudata]]'' <small>G.M.Schulze</small> #''[[Impatiens trichocarpa]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens trichoceras]]'' <small>Baker</small> #''[[Impatiens trichocladon]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens trichopoda]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens trichosepala]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens trichosperma]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens tricornis]]'' <small>Lindl.</small> #''[[Impatiens trigonosepala]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens trilobata]]'' <small>Colebr.</small> #''[[Impatiens tripetala]]'' <small>Roxb. ex DC.</small> #''[[Impatiens tropaeolifolia]]'' <small>Griff. ex Hook.f.</small> #''[[Impatiens truncata]]'' <small>Thwaites</small> #''[[Impatiens truncicola]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens tsangshanensis]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens tsararavina]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens tsaratananae]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens tsingycola]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens tuberculata]]'' <small>Hook.f. & Thomson</small> #''[[Impatiens tuberifera]]'' <small>Humbert</small> #''[[Impatiens tuberosa]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens tubifera]]'' <small>B.Heyne ex Roxb.</small> #''[[Impatiens tubulosa]]'' <small>F.B.Forbes & Hemsl.</small> #''[[Impatiens tujuhensis]]'' <small>Utami & T.Shimizu</small> #''[[Impatiens turrialbana]]'' <small>Donn.Sm.</small> #''[[Impatiens tweedieae]]'' <small>E.A.Bruce</small> }} === U === {{stupci|3| #''[[Impatiens ukagurensis]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens uliginosa]]'' <small>Franch.</small> #''[[Impatiens ulugurensis]]'' <small>Warb.</small> #''[[Impatiens umbellata]]'' <small>B.Heyne</small> #''[[Impatiens uncinata]]'' <small>Wight</small> #''[[Impatiens uncipetala]]'' <small>C.B.Clarke ex Hook.f.</small> #''[[Impatiens undulata]]'' <small>Y.L.Chen & Y.Q.Lu</small> #''[[Impatiens unguiculata]]'' <small>K.M.Liu & Y.Y.Cong</small> #''[[Impatiens uniflora]]'' <small>Hayata</small> #''[[Impatiens uralensis]]'' <small>A.K.Skvortsov</small> #''[[Impatiens urticifolia]]'' <small>Wall.</small> #''[[Impatiens urticoides]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens usambarensis]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens uzungwaensis]]'' <small>Grey-Wilson & Frim.-Møll.</small> }} === V === {{stupci|3| #''[[Impatiens vaniotiana]]'' <small>H.Lév.</small> #''[[Impatiens vaughanii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens vebrowniae]]'' <small>Eb.Fisch., Wohlh. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens veerapazhasii]]'' <small>Ratheesh, Sujanapal & Meera</small> #''[[Impatiens velaxata]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens vellela]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens venusta]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens verecunda]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens verrucifer]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens verticillata]]'' <small>Wight</small> #''[[Impatiens vesiculifera]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens vexillaria]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens vidalii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens vidyae]]'' <small>R.C.Srivast.</small> #''[[Impatiens viguieri]]'' <small>H.Perrier</small> #''[[Impatiens vilersi]]'' <small>Costantin & Poiss.</small> #''[[Impatiens vinosa]]'' <small>Kiew</small> #''[[Impatiens violacea]]'' <small>M.Kumar & Sequiera</small> #''[[Impatiens violaceoalba]]'' <small>Tardieu</small> #''[[Impatiens violascens]]'' <small>B.U.Oh & Y.Y.Kim</small> #''[[Impatiens violiflora]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens violoides]]'' <small>Edgew. ex Hook.f.</small> #''[[Impatiens viridiflora]]'' <small>Wight</small> #''[[Impatiens viscida]]'' <small>Wight</small> #''[[Impatiens viscosa]]'' <small>Bedd.</small> #''[[Impatiens vitellina]]'' <small>Grey-Wilson</small> #''[[Impatiens vittata]]'' <small>Franch.</small> #''[[Impatiens volatianae]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens volkensii]]'' <small>Warb.</small> }} === W === {{stupci|3| #''[[Impatiens waldheimiana]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens walkeri]]'' <small>Hook. ex Arn.</small> #''[[Impatiens walleriana]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens wallichii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens warburgiana]]'' <small>G.M.Schulze & R.Wilczek</small> #''[[Impatiens wattii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens wawuensis]]'' <small>Bo Ding & S.X.Yu</small> #''[[Impatiens weihsiensis]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens wenshanensis]]'' <small>S.H.Huang</small> #''[[Impatiens wibkeae]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens wightiana]]'' <small>Bedd.</small> #''[[Impatiens wilksiana]]'' <small>Stévart, S.B.Janssens & Eb.Fisch.</small> #''[[Impatiens williamsii]]'' <small>H.Hara</small> #''[[Impatiens wilsonii]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens winkleri]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens wohlhauseri]]'' <small>Eb.Fisch. & Raheliv.</small> #''[[Impatiens wrayi]]'' <small>Hook.f.</small> #''[[Impatiens wuchengyihii]]'' <small>S.Akiyama, H.Ohba & S.K.Wu</small> #''[[Impatiens wuyuanensis]]'' <small>Y.L.Chen</small> #''[[Impatiens wynadensis]]'' <small>L.Joseph & Bhaskar</small> }} === X === {{stupci|3| #''[[Impatiens xanthina]]'' <small>H.F.Comber</small> #''[[Impatiens xanthinoides]]'' <small>G.W.Hu</small> #''[[Impatiens xanthocephala]]'' <small>W.W.Sm.</small> }} === Y === {{stupci|3| #''[[Impatiens yangshanensis]]'' <small>A.Q.Dong & F.W.Xing</small> # ''[[Impatiens yaojiapingensis]]'' sp. nov.<ref name="Sp. nov. ">[https://english.cas.cn/newsroom/cas_media/202211/t20221101_322453.shtml Chinese Researchers Discover New Plant Species], pristupljeno 14. svibnja 2023.</ref> #''[[Impatiens yaoshanensis]]'' <small>K.M.Liu & Y.Y.Cong</small> #''[[Impatiens yercaudensis]]'' <small>Bhaskar</small> #''[[Impatiens yilingiana]]'' <small>X.F.Jin, Shu Z.Yang & L.Qian</small> #''[[Impatiens yingjiangensis]]'' <small>S.Akiyama & H.Ohba</small> }} === Z === {{stupci|3| #''[[Impatiens yongshanensis]]'' <small>S.H.Huang</small> #''[[Impatiens yunnanensis]]'' <small>Franch.</small> #''[[Impatiens zironiana]]'' <small>Gogoi, Hareesh & W.Adamowski</small> #''[[Impatiens zixishanensis]]'' <small>S.H.Huang</small> #''[[Impatiens zollingeri]]'' <small>Kuntze</small> #''[[Impatiens zombensis]]'' <small>Baker</small> #''[[Impatiens zygosepala]]'' <small>Hook.f.</small> }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Balzamina| ]] [[Kategorija:Popisi vrsta velikih biljnih rodova|I]] 2n1mtp5knrd1l8twvpfzh7bbk5tts5e 0 763814 7615396 7419646 2026-10-08T20:54:38Z Zeljko 1196 7615396 wikitext text/x-wiki {{Naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Impatiens gordonii'' | status = CR | status_sistem = IUCN3.1 | status_ref = | slika = Impatiens gordonii.jpg | slika_opis = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Ericales]] | familia =[[Balsaminaceae]] | genus ='''''[[Impatiens]]''''' | species =''I. gordonii'' | dvoimeno =''Impatiens gordonii'' | dvoimeno_autorstvo = [[John Horne|Horne]] ex [[John Gilbert Baker|Baker]] }} '''''Impatiens gordonii''''' ''Horne ex Baker'' rijetka je višegodišnja biljka iz porodice ''[[Balsaminaceae]]'', endemična za granitne otoke [[Sejšeli|Sejšela]]. Povijesno je bila poznata s otoka [[Mahé (Sejšeli)|Mahé]] i [[Silhouette]], ali su se njezine populacije tijekom 20. i početkom 21. stoljeća snažno smanjile. Procjena [[IUCN]]-a iz [[2018.]] svrstava je među kritično ugrožene vrste (CR). <ref name="ResearchGate ">[https://www.researchgate.net/publication/327500540_Species_Action_Plan-Impatiens_gordonii Species Action Plan-Impatiens gordonii], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Opis == [[Višegodišnje biljke|Višegodišnja]] je, mesnata i potpuno gola zeljasta biljka, visoka do približno 1 m. [[Listovi]] su naizmjenični, dugopeteljkasti, usko jajasti i ušiljeni, dugi do oko 16 cm. Rub plojke je narovašen do blago pilast, a peteljka može doseći oko 6 cm. <ref name="ResearchGate "/> Pazušni [[cvat]]ovi nose najčešće do tri velika [[cvijet]]a, široka do oko 5 cm, na cvjetnim drškama dugima do približno 6 cm. Dva gornja bočna [[lap]]a mala su i trokutasta, dok je donji lap znatno veći i produžen u vrlo dugu, izrazito zakrivljenu nektarijsku ostrugu, dugu do približno 7 cm, bijelu do blijedoružičastu. [[Latica|Latice]] su uglavnom bijele, s ružičastom nijansom na gornjoj strani; bočne su duboko dvorežnjaste. <ref name="ResearchGate "/> [[Prašnik]]a je pet; niti su djelomično međusobno povezane, a ljubičaste antere tvore malu kapicu neposredno iznad plodnice. [[Plod]] je gladak, zelen, vretenast tobolac dug do približno 1,4 cm, koji se pri sazrijevanju otvara. <ref name="ResearchGate "/> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je endemična za [[Sejšeli|Sejšele]]. Povijesno je zabilježena u osam odvojenih populacija na otocima [[Mahé (Sejšeli)|Mahé]] i [[Silhouette]] — po četiri na svakom otoku. Na Mahéu je bila poznata s lokaliteta Cascade, Morne Blanc, Morne Seychellois i Trois Frères, dok je na Silhouetteu zabilježena među ostalim u dolini Anse Mondon i na području Mont Daubana. <ref name="ResearchGate "/> Istraživanja provedena do [[2018.]] nisu ponovno pronašla nijednu sigurnu populaciju na Mahéu. Na Silhouetteu su potvrđene preostale skupine kod Anse Mondona i na južnim padinama [[Mont Dauban]]a, pa se smatralo mogućim da su tada svi preživjeli divlji primjerci vrste bili ograničeni na taj otok. <ref name="ResearchGate "/> Raste u vrlo vlažnim tropskim i planinskim šumama, osobito u klancima i uz velike granitne stijene. Na [[Anse Mondon]]u biljke rastu u tankom sloju organskog materijala nakupljenom na velikim stijenama. Osjetljive su i na isušivanje i na pretjerano zasjenjenje. <ref name="ResearchGate "/> == Sistematika i povijest == Vrstu je [[John Gilbert Baker]] valjano objavio [[1877.]] pod imenom ''Impatiens gordonii'' <small>Horne ex Baker</small> u djelu Flora of Mauritius and the Seychelles, na stranici 38. Ime Johna Hornea uključeno je u autorstvo jer je Horne ime predložio, a Baker ga valjano objavio. Kew danas vrstu prihvaća pod izvornim imenom. <ref name="Kew "/> Godine [[1916.]] Joseph Dalton Hooker opisao je ''Impatiens thomassetii''. Kasnija proučavanja pokazala su da se radi o istoj vrsti, pa je to ime danas heterotipski sinonim ''I. gordonii''. <ref name="Kew "/> == Ugroženost i zaštita == [[IUCN]] je [[2018.]] vrstu procijenio kao kritično ugroženu (CR). Procijenjeni EOO i AOO iznosili su samo oko 8 km², populacije su bile ozbiljno fragmentirane, a bilježen je nastavak smanjivanja površine i kakvoće staništa te broja odraslih jedinki. <ref name="ResearchGate "/> Među glavnim prijetnjama navode se invazivne strane biljke, osobito ''[[Clidemia hirta]]'', oštećivanje od gusjenica [[Ljiljci|ljiljka]] ''[[Hippotion eson]]'', drugi biljojedi, uništavanje i promjene staništa, klimatske promjene, mala brojnost populacije te moguća depresija zbog parenja u srodstvu. <ref name="ResearchGate "/> Vrsta je predmet dugotrajnih pokušaja očuvanja in situ i ex situ. Na Silhouetteu su između [[2001.]] i [[2005.]] presađivane sadnice i ukorijenjeni dijelovi stabljika radi uspostave dodatne populacije; većina nije preživjela, što je pokazalo koliko je vrsta osjetljiva na mikroklimatske uvjete, biljojede i promjene u zasjenjenosti. <ref name="ResearchGate "/> Akcijski plan iz 2018. preporučio je redovito praćenje preostalih populacija, daljnju potragu na Silhouetteu i Mahéu, održavanje genetski reprezentativne ex situ zbirke te ponovno uspostavljanje populacija na prikladnim staništima. <ref name="ResearchGate "/> == Sinonimi == Kew navodi samo jedan: * ''Impatiens thomassetii'' <small>Hook.f.</small> — heterotipski sinonim, 1916. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:374115-1 Plants of the World Online], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.inaturalist.org/taxa/439100-Impatiens-gordonii/browse_photos Slike] [[Kategorija:Balzamina]] [[Kategorija:Endemska flora Sejšela]] h5eixxie3tw9lgaopdmpygay9mso25h 7615397 7615396 2026-10-08T20:58:36Z Zeljko 1196 7615397 wikitext text/x-wiki {{Naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Impatiens gordonii'' | status = CR | status_sistem = IUCN3.1 | status_ref = | slika = Impatiens gordonii.jpg | slika_opis =''I. gordonii'' | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Ericales]] | familia =[[Balsaminaceae]] | genus ='''''[[Impatiens]]''''' | species =''I. gordonii'' | dvoimeno =''Impatiens gordonii'' | dvoimeno_autorstvo = [[John Horne|Horne]] ex [[John Gilbert Baker|Baker]] }} [[Datoteka:Impatiens x gordonii 'Ray of Hope' (Balsaminaceae) plant.jpg|mini|lijevo|I. gordonii, habitus.]] [[Datoteka:Impatiens x gordonii 'Ray of Hope' (Balsaminaceae) flower.jpg|mini|lijevo|I. gordonii, cvijet.]] '''''Impatiens gordonii''''' ''Horne ex Baker'' rijetka je višegodišnja biljka iz porodice ''[[Balsaminaceae]]'', endemična za granitne otoke [[Sejšeli|Sejšela]]. Povijesno je bila poznata s otoka [[Mahé (Sejšeli)|Mahé]] i [[Silhouette]], ali su se njezine populacije tijekom 20. i početkom 21. stoljeća snažno smanjile. Procjena [[IUCN]]-a iz [[2018.]] svrstava je među kritično ugrožene vrste (CR). <ref name="ResearchGate ">[https://www.researchgate.net/publication/327500540_Species_Action_Plan-Impatiens_gordonii Species Action Plan-Impatiens gordonii], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Opis == [[Višegodišnje biljke|Višegodišnja]] je, mesnata i potpuno gola zeljasta biljka, visoka do približno 1 m. [[Listovi]] su naizmjenični, dugopeteljkasti, usko jajasti i ušiljeni, dugi do oko 16 cm. Rub plojke je narovašen do blago pilast, a peteljka može doseći oko 6 cm. <ref name="ResearchGate "/> Pazušni [[cvat]]ovi nose najčešće do tri velika [[cvijet]]a, široka do oko 5 cm, na cvjetnim drškama dugima do približno 6 cm. Dva gornja bočna [[lap]]a mala su i trokutasta, dok je donji lap znatno veći i produžen u vrlo dugu, izrazito zakrivljenu nektarijsku ostrugu, dugu do približno 7 cm, bijelu do blijedoružičastu. [[Latica|Latice]] su uglavnom bijele, s ružičastom nijansom na gornjoj strani; bočne su duboko dvorežnjaste. <ref name="ResearchGate "/> [[Prašnik]]a je pet; niti su djelomično međusobno povezane, a ljubičaste antere tvore malu kapicu neposredno iznad plodnice. [[Plod]] je gladak, zelen, vretenast tobolac dug do približno 1,4 cm, koji se pri sazrijevanju otvara. <ref name="ResearchGate "/> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je endemična za [[Sejšeli|Sejšele]]. Povijesno je zabilježena u osam odvojenih populacija na otocima [[Mahé (Sejšeli)|Mahé]] i [[Silhouette]] — po četiri na svakom otoku. Na Mahéu je bila poznata s lokaliteta Cascade, Morne Blanc, Morne Seychellois i Trois Frères, dok je na Silhouetteu zabilježena među ostalim u dolini Anse Mondon i na području Mont Daubana. <ref name="ResearchGate "/> Istraživanja provedena do [[2018.]] nisu ponovno pronašla nijednu sigurnu populaciju na Mahéu. Na Silhouetteu su potvrđene preostale skupine kod Anse Mondona i na južnim padinama [[Mont Dauban]]a, pa se smatralo mogućim da su tada svi preživjeli divlji primjerci vrste bili ograničeni na taj otok. <ref name="ResearchGate "/> Raste u vrlo vlažnim tropskim i planinskim šumama, osobito u klancima i uz velike granitne stijene. Na [[Anse Mondon]]u biljke rastu u tankom sloju organskog materijala nakupljenom na velikim stijenama. Osjetljive su i na isušivanje i na pretjerano zasjenjenje. <ref name="ResearchGate "/> == Sistematika i povijest == Vrstu je [[John Gilbert Baker]] valjano objavio [[1877.]] pod imenom ''Impatiens gordonii'' <small>Horne ex Baker</small> u djelu Flora of Mauritius and the Seychelles, na stranici 38. Ime Johna Hornea uključeno je u autorstvo jer je Horne ime predložio, a Baker ga valjano objavio. Kew danas vrstu prihvaća pod izvornim imenom. <ref name="Kew "/> Godine [[1916.]] Joseph Dalton Hooker opisao je ''Impatiens thomassetii''. Kasnija proučavanja pokazala su da se radi o istoj vrsti, pa je to ime danas heterotipski sinonim ''I. gordonii''. <ref name="Kew "/> == Ugroženost i zaštita == [[IUCN]] je [[2018.]] vrstu procijenio kao kritično ugroženu (CR). Procijenjeni EOO i AOO iznosili su samo oko 8 km², populacije su bile ozbiljno fragmentirane, a bilježen je nastavak smanjivanja površine i kakvoće staništa te broja odraslih jedinki. <ref name="ResearchGate "/> Među glavnim prijetnjama navode se invazivne strane biljke, osobito ''[[Clidemia hirta]]'', oštećivanje od gusjenica [[Ljiljci|ljiljka]] ''[[Hippotion eson]]'', drugi biljojedi, uništavanje i promjene staništa, klimatske promjene, mala brojnost populacije te moguća depresija zbog parenja u srodstvu. <ref name="ResearchGate "/> Vrsta je predmet dugotrajnih pokušaja očuvanja in situ i ex situ. Na Silhouetteu su između [[2001.]] i [[2005.]] presađivane sadnice i ukorijenjeni dijelovi stabljika radi uspostave dodatne populacije; većina nije preživjela, što je pokazalo koliko je vrsta osjetljiva na mikroklimatske uvjete, biljojede i promjene u zasjenjenosti. <ref name="ResearchGate "/> Akcijski plan iz 2018. preporučio je redovito praćenje preostalih populacija, daljnju potragu na Silhouetteu i Mahéu, održavanje genetski reprezentativne ex situ zbirke te ponovno uspostavljanje populacija na prikladnim staništima. <ref name="ResearchGate "/> == Sinonimi == Kew navodi samo jedan: * ''Impatiens thomassetii'' <small>Hook.f.</small> — heterotipski sinonim, 1916. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:374115-1 Plants of the World Online], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Balzamina]] [[Kategorija:Endemska flora Sejšela]] b017wrxogtzpy9xi7acrth7n3q7z2zx 7615401 7615397 2026-10-08T21:06:38Z Zeljko 1196 7615401 wikitext text/x-wiki {{Naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Impatiens gordonii'' | status = CR | status_sistem = IUCN3.1 | status_ref = | slika = Impatiens gordonii.jpg | slika_opis =''I. gordonii'' | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Ericales]] | familia =[[Balsaminaceae]] | genus ='''''[[Impatiens]]''''' | species =''I. gordonii'' | dvoimeno =''Impatiens gordonii'' | dvoimeno_autorstvo = [[John Horne|Horne]] ex [[John Gilbert Baker|Baker]] }} [[Datoteka:Impatiens x gordonii 'Ray of Hope' (Balsaminaceae) plant.jpg|mini|lijevo|''I. gordonii'', habitus.]] [[Datoteka:Impatiens x gordonii 'Ray of Hope' (Balsaminaceae) flower.jpg|mini|lijevo|''I. gordonii'', cvijet.]] '''''Impatiens gordonii''''' ''Horne ex Baker'' rijetka je višegodišnja biljka iz porodice ''[[Balsaminaceae]]'', endemična za granitne otoke [[Sejšeli|Sejšela]]. Povijesno je bila poznata s otoka [[Mahé (Sejšeli)|Mahé]] i [[Silhouette]], ali su se njezine populacije tijekom 20. i početkom 21. stoljeća snažno smanjile. Procjena [[IUCN]]-a iz [[2018.]] svrstava je među kritično ugrožene vrste (CR). <ref name="ResearchGate ">[https://www.researchgate.net/publication/327500540_Species_Action_Plan-Impatiens_gordonii Species Action Plan-Impatiens gordonii], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Opis == [[Višegodišnje biljke|Višegodišnja]] je, mesnata i potpuno gola zeljasta biljka, visoka do približno 1 m. [[Listovi]] su naizmjenični, dugopeteljkasti, usko jajasti i ušiljeni, dugi do oko 16 cm. Rub plojke je narovašen do blago pilast, a peteljka može doseći oko 6 cm. <ref name="ResearchGate "/> Pazušni [[cvat]]ovi nose najčešće do tri velika [[cvijet]]a, široka do oko 5 cm, na cvjetnim drškama dugima do približno 6 cm. Dva gornja bočna [[lap]]a mala su i trokutasta, dok je donji lap znatno veći i produžen u vrlo dugu, izrazito zakrivljenu nektarijsku ostrugu, dugu do približno 7 cm, bijelu do blijedoružičastu. [[Latica|Latice]] su uglavnom bijele, s ružičastom nijansom na gornjoj strani; bočne su duboko dvorežnjaste. <ref name="ResearchGate "/> [[Prašnik]]a je pet; niti su djelomično međusobno povezane, a ljubičaste antere tvore malu kapicu neposredno iznad plodnice. [[Plod]] je gladak, zelen, vretenast tobolac dug do približno 1,4 cm, koji se pri sazrijevanju otvara. <ref name="ResearchGate "/> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je endemična za [[Sejšeli|Sejšele]]. Povijesno je zabilježena u osam odvojenih populacija na otocima [[Mahé (Sejšeli)|Mahé]] i [[Silhouette]] — po četiri na svakom otoku. Na Mahéu je bila poznata s lokaliteta Cascade, Morne Blanc, Morne Seychellois i Trois Frères, dok je na Silhouetteu zabilježena među ostalim u dolini Anse Mondon i na području Mont Daubana. <ref name="ResearchGate "/> Istraživanja provedena do [[2018.]] nisu ponovno pronašla nijednu sigurnu populaciju na Mahéu. Na Silhouetteu su potvrđene preostale skupine kod Anse Mondona i na južnim padinama [[Mont Dauban]]a, pa se smatralo mogućim da su tada svi preživjeli divlji primjerci vrste bili ograničeni na taj otok. <ref name="ResearchGate "/> Raste u vrlo vlažnim tropskim i planinskim šumama, osobito u klancima i uz velike granitne stijene. Na [[Anse Mondon]]u biljke rastu u tankom sloju organskog materijala nakupljenom na velikim stijenama. Osjetljive su i na isušivanje i na pretjerano zasjenjenje. <ref name="ResearchGate "/> == Sistematika i povijest == Vrstu je [[John Gilbert Baker]] valjano objavio [[1877.]] pod imenom ''Impatiens gordonii'' <small>Horne ex Baker</small> u djelu Flora of Mauritius and the Seychelles, na stranici 38. Ime Johna Hornea uključeno je u autorstvo jer je Horne ime predložio, a Baker ga valjano objavio. Kew danas vrstu prihvaća pod izvornim imenom. <ref name="Kew "/> Godine [[1916.]] Joseph Dalton Hooker opisao je ''Impatiens thomassetii''. Kasnija proučavanja pokazala su da se radi o istoj vrsti, pa je to ime danas heterotipski sinonim ''I. gordonii''. <ref name="Kew "/> == Ugroženost i zaštita == [[IUCN]] je [[2018.]] vrstu procijenio kao kritično ugroženu (CR). Procijenjeni EOO i AOO iznosili su samo oko 8 km², populacije su bile ozbiljno fragmentirane, a bilježen je nastavak smanjivanja površine i kakvoće staništa te broja odraslih jedinki. <ref name="ResearchGate "/> Među glavnim prijetnjama navode se invazivne strane biljke, osobito ''[[Clidemia hirta]]'', oštećivanje od gusjenica [[Ljiljci|ljiljka]] ''[[Hippotion eson]]'', drugi biljojedi, uništavanje i promjene staništa, klimatske promjene, mala brojnost populacije te moguća depresija zbog parenja u srodstvu. <ref name="ResearchGate "/> Vrsta je predmet dugotrajnih pokušaja očuvanja in situ i ex situ. Na Silhouetteu su između [[2001.]] i [[2005.]] presađivane sadnice i ukorijenjeni dijelovi stabljika radi uspostave dodatne populacije; većina nije preživjela, što je pokazalo koliko je vrsta osjetljiva na mikroklimatske uvjete, biljojede i promjene u zasjenjenosti. <ref name="ResearchGate "/> Akcijski plan iz 2018. preporučio je redovito praćenje preostalih populacija, daljnju potragu na Silhouetteu i Mahéu, održavanje genetski reprezentativne ex situ zbirke te ponovno uspostavljanje populacija na prikladnim staništima. <ref name="ResearchGate "/> == Sinonimi == Kew navodi samo jedan: * ''Impatiens thomassetii'' <small>Hook.f.</small> — heterotipski sinonim, 1916. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:374115-1 Plants of the World Online], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Balzamina]] [[Kategorija:Endemska flora Sejšela]] 4jvgstxz07w5cwqji96tzv276rsfwy0 0 764817 7615535 7574487 2026-10-09T11:32:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615535 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Suverena velika loža Malte |izvorno ime = Sovereign Grand Lodge of Malta |logo = SGLOM.png |logo opis = |veličina = 200px |skraćenica = SGLOM |moto = |utemeljena = [[18. studenoga]] [[2004.]] |osnivač = [[Velika loža Irske]]<br>[[Ujedinjena velika loža Engleske]] |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] |središte = [[Valletta]] |ključni ljudi = |lokacija = [[Malta]] |broj članova = |web stranica = {{URL|https://sglom.eu/|sglom.eu}} }} '''Suverena velika loža Malte''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Sovereign Grand Lodge of Malta''), skraćeno '''SGLOM''', je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Malta|Malti]]. Osnovana je 2004. godine uz pomoć [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]]. == Povijest == Jedna od tri [[matične velike lože]], [[Velika loža Irske]] je 1851. godine u Floriani osnovala Ložu "Leinster" (''Leinster Lodge'') br. 378 nazvanu po [[Cúige Laighean|istoimenoj provinciji]].<ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://sglom.eu/freemasons-in-malta/subordinate-lodges/logga-mikiel-anton-vassalli-no-i-2/|title=Logga Mikiel Anton Vassalli No. I|access-date=2024-07-26|website=sglom.eu|archive-url=https://web.archive.org/web/20240514113738/https://sglom.eu/freemasons-in-malta/subordinate-lodges/logga-mikiel-anton-vassalli-no-i-2/|archive-date=2024-05-14|url-status=dead|language=en}}</ref> Godine [[1899.]] osnovana je Loža "Abercorn" br. 273 u Senglei koja je preuzela ložinski broj od Lože "14. zmajske" osnovane 1756. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://abercornlodge.com/lodge-history/abercorn-lodge-no-273-ic/|title=Abercorn Lodge No. 273 (IC) 1899-2004|access-date=2024-05-14|website=abercornlodge.com|language=en|archive-date=26. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240526055905/https://abercornlodge.com/lodge-history/abercorn-lodge-no-273-ic/|url-status=dead}}</ref> Velika loža Irske je još osnovala dvije lože na Malti, Ložu "Feničani" br. 906 (1999.) i Ložu "Hospitalci" br. 931 (2003.).<ref>{{Citiranje weba|url=https://sglom.eu/freemasons-in-malta/subordinate-lodges/fenici-lodge-no-iv/|title=Fenici Lodge No. IV|access-date=2024-07-26|website=sglom.eu|archive-url=https://web.archive.org/web/20240301081710/https://sglom.eu/freemasons-in-malta/subordinate-lodges/fenici-lodge-no-iv/|archive-date=2024-03-01|url-status=dead|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://hospitalierslodge.com/|title=Hospitaliers Lodge V – Malta Masons|access-date=2024-05-14|website=hospitalierslodge.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20180806194407/http://hospitalierslodge.com/|archive-date=2018-08-06|url-status=dead|language=en}}</ref> S druge strane, [[Ujedinjena velika loža Engleske]] je 1988. godine osnovala Ložu "Grof Roger od Normandije" br. 9265.<ref name=":4">{{Citiranje weba|url=https://www.dhi.ac.uk/lane/record.php?ID=12098|title=Count Roger of Normandy Lodge (9265)|access-date=2024-05-14|website=dhi.ac.uk|language=en}}</ref> Engleska velika loža je osnovala još [[Malteška skupina loža|dvije svoje lože]] u Malti.<ref>{{Citiranje weba|url=https://maltamasons.org/about|title=English Freemasonry in Malta|access-date=2024-05-14|website=maltamasons.org|language=en}}</ref><ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://sglom.eu/history/|title=A Brief History of Freemasonry in Malta|access-date=2024-05-14|website=sglom.eu|last=Pisani|first=Anthony A.|language=en}}</ref> Pet spomenutih loža je 18. studenoga 2004. godine u Valletti uspostavilo Suverenu veliku ložu Malte.<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|url=https://sglom.eu/wp-content/uploads/2024/04/Book-of-Constitution-of-the-Sovereign-Grand-Lodge-of-Malta.pdf|title=Book of Constitution of the Sovereign Grand Lodge of Malta|access-date=2024-05-14|website=sglom.eu|language=en|archive-date=26. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240526055909/https://sglom.eu/wp-content/uploads/2024/04/Book-of-Constitution-of-the-Sovereign-Grand-Lodge-of-Malta.pdf|url-status=dead}}</ref> Istoga dana Loža "Leinster" je promijenila naziv u Loža "Mikiel Anton Vassalli".<ref name=":1"/> Naredne, 2005., godine osnovane su još dvije lože, Loža "Ars Discendi" i Loža "Flos Mundi".<ref name=":2"/> Godine 2009. skupina članova iz loža "Feničani", "Abercorn" i "Mikiel Anton Vassalli" su se odvojila i osnovala svoju [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Malta|Veliku ložu Malte]].<ref>{{Citiranje weba|title=Freemasonry in Malta|url=https://alchetron.com/Freemasonry-in-Malta|access-date=2024-10-23|website=alchetron.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Exclusive: David Gatt formed ‘breakaway’ freemason's lodge with entrepreneurs|url=https://www.maltatoday.com.mt/news/national/7366/exclusive-david-gatt-formed-breakaway-freemason-s-lodge-with-entrepreneurs|access-date=2026-06-07|last=Vella|first=Matthew|date=2010-12-22|website=maltatoday.com.mt|language=en}}</ref> Godine 2010. osnovana je Loža "Bijelo more" (''White Sea Lodge'') koja 2019. mijenja naziv u Loža "Večernja zvijezda". Tih godina osnivaju se još tri lože: Loža "Mare Nostrvm" (2011.), Loža "Utopija" (2013.) i Loža "Spartaco Mennini" (2013.).<ref name=":2"/> Početkom 2020-ih osnivaju se tri lože: Loža "Deae Matres" (2021.), Loža "Mario Mezzadri" (2022.) i Loža "Templari" (2023).<ref name=":5"/><ref name=":6"/> U studenom 2024. godine osnovane su tri lože: "Universitas", "Quatuor Coronati" i "Giuseppe Garibaldi".<ref>{{Citiranje weba|title=Countries to Visit: Malta|url=https://masonicworldguide.com/countries-to-visit/f/matla|access-date=2025-02-17|date=2024-12-10}}</ref> Nakon toga osnovana je i Loža "Harmonija", koja radi na [[Turski jezik|turskom jeziku]], s ciljem zajedničke suradnje Suverene velike lože Malte i [[Velika loža Turske|Velike lože Turske]].<ref name=":2"/> == Ustroj == Sjedište Suverene velike lože Malte je u [[Valletta|Valletti]]. === Lože === {{Lokacijska karta+ |Malta |float=right |width=200 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Suverene velike lože Malte |places= {{Lokacijska karta točka |Malta |lat=35.883333 |long=14.5 |label=[[Valletta]] |position=left }} }} U srpnju 2025. godini pod okriljem ove velike lože radi 19 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]].<ref name=":2">{{Citiranje weba|url=https://sglom.eu/sglom-subordinate-lodges/|title=Lodges of the Sovereign Grand Lodge of Malta|access-date=2024-07-26|website=sglom.eu|language=en}}</ref> * Loža "Mikiel Anton Vassalli" (''Loġġia Mikiel Anton Vassalli'') br. 1, Valletta – nosi naziv po malteškom jezikoslovcu Mikielu Antonu Vassalliju od 2004., a osnovana je 1851. godine kao ''Leinster Lodge No 378'' pod zaštitom [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]]. * Loža "Abercorn" (''Abercorn Lodge'') br. 2, Valletta<ref>{{Citiranje weba|url=https://abercornlodge.com/|title=Abercorn Lodge II. The Sovereign Grand Lodge of Malta|access-date=2024-05-14|website=abercornlodge.com|language=en|archive-date=26. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240526055950/https://abercornlodge.com/|url-status=dead}}</ref> – nosi naziv po škotskom selu Abercorn i vojvodstvu Abercorn u irskom plemstvu i osnovana je 1899. godine kao loža br. 273 pod zaštitom Velike lože Irske. * Loža "Grof Roger od Normandije" (''Count Roger of Normandy Lodge'') br. 3, Valletta – nosi naziv po grofu [[Roger I.|Rogeru I.]] i osnovana je 1988. godine kao loža br. 9265 pod zaštitom [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]].<ref name=":4"/> * Loža "Feničani" (''Fenici Lodge'') br. 4{{efn|name=Log|[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijent]] lože nije poznat.}} – nosi naziv po [[Feničani]]ma i osnovana je 1991. godine kao loža br. 906 pod zaštitom Velike lože Irske. * Loža "Hospitalci" (''Hospitaliers Lodge'') br. 5{{efn|name=Log}} – nosi naziv po vitezovima [[Ivanovci|Hospitalcima]], današnjim [[Suvereni viteški malteški red|Malteškim vitezovima]]; osnovana je 2003. godine kao loža br. 931 pod zaštitom Velike lože Irske. * Loža "Ars Discendi" (''Ars Discendi Lodge'') br. 6{{efn|name=Log}} – nosi naziv po latinskom izrazu što u prijevodu znači "Umijeće učenja". * Loža "Flos Mundi" (''Loġġia Flos Mundi'') br. 7{{efn|name=Log}} – nosi naziv po latinskom izrazu što u prijevodu znači "Cvijet svijeta". * Loža "Večernja zvijezda" (''Evening Star Lodge'') br. 8<ref>{{Citiranje weba|title=Evening Star Information Page|url=https://eveningstarlodge.org/|access-date=2024-10-29|website=eveningstarlodge.org|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20241223005516/http://eveningstarlodge.org/|archive-date=23. prosinca 2024.|url-status=dead}}</ref>{{efn|name=Log}} – nosi naziv po pučkom nazivu i antroponimu za planet [[Venera|Veneru]]. * Loža "Mare Nostrum" (''Mare Nostrvm Lodge'') br. 9{{efn|name=Log}} – nosi naziv po latinskom nazivu za [[Sredozemno more]]. * Loža "Utopija" (''Utopia Lodge'') br. 10{{efn|name=Log}} * Loža "Spartaco Mennini" (''Spartaco Mennini Lodge'') br. 11{{efn|name=Log}} – nosi naziv po talijanskom slobodnom zidaru Spartacu Menniniju * Loža "Deae Matres" (''Deae Matres Lodge'') br. 12{{efn|name=Log}} – nosi naziv po latinskom izrazu što u prijevodu znači "Majka Božica".<ref name=":5">{{Citiranje weba|url=https://sglom.eu/freemasons-in-malta/subordinate-lodges/deae-matres-lodge-no-xii/|title=Deae Matres Lodge No. VIII|access-date=2024-07-26|website=sglom.eu|archive-url=https://web.archive.org/web/20240514113735/https://sglom.eu/freemasons-in-malta/subordinate-lodges/deae-matres-lodge-no-xii/|archive-date=2024-05-14|url-status=dead|language=en}}</ref> * Loža "Mario Mezzadri" (''Mario Mezzadri Lodge'') br. 13{{efn|name=Log}} – nosi naziv po talijanskom slobodnom zidaru Mariu Mezzadriju.<ref name=":6">{{Citiranje weba|url=https://sglom.eu/freemasons-in-malta/subordinate-lodges/mario-mezzadri-lodge-no-xiii/|title=Mario Mezzadri Lodge No. XIII|website=sglom.eu|archive-url=https://web.archive.org/web/20240514113735/https://sglom.eu/freemasons-in-malta/subordinate-lodges/mario-mezzadri-lodge-no-xiii/|archive-date=2024-05-14|url-status=dead|language=en}}</ref> * Loža "Templari" (''Templaris Lodge'') br. 14{{efn|name=Log}} – nosi naziv po srednjovjekovnim vitezovima [[Templari]]ma. * Loža "Universitas" (''Universitas Lodge'') br. 15{{efn|name=Log}} – nosi naziv po latinskom nazivu za [[sveučilište]]. * Loža "Quatuor Coronati" (''Quatuor Coronati Lodge'') br. 16{{efn|name=Log}} – [[istraživačka loža]] nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj [[Loža "Quatuor Coronati"|Loži "Quatuor Coronati" br. 2076]], osnovanoj 1886. godine pod zaštitom Ujedinjene velike lože Engleske. * Loža "Giuseppe Garibaldi" (''Giuseppe Garibaldi Lodge'') br. 17{{efn|name=Log}} – nosi naziv po talijanskom revolucionaru i slobodnom zidaru [[Giuseppe Garibaldi|Giuseppeu Garibaldu]]. * Loža "Harmonija" (''Harmonia Lodge''; [[Turski jezik|turs.]] ''Harmonia Locası'') br. 18{{efn|name=Log}} – radi na [[Turski jezik|turskom jeziku]]. * Loža "Virtus Sapientiae" (''Virtus Sapientiae Lodge'') br. 19{{efn|name=Log}} – nosi naziv po latinskom izazu za "snagu mudrosti." === Uprava === Suverenom velikom ložom Malte upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Engleski jezik|engl]]. ''Grand Master'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su: # Joseph Cordina (2004. – 2010.) # Anthony Pisani (2010. – 2019.) # Simon Cusens (od 2019.)<ref>{{Citiranje weba|url=https://timesofmalta.com/article/freemasons-grand-master-defends-organisation-vatican-confirms-ban.1069734|title=Freemasons grand master defends organisation, as Vatican confirms ban|date=2023-12-02|access-date=2024-07-26|website=timesofmalta.com|last=Zammit|first=Mark Laurence|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Watch: ‘We freemasons are good people’|url=https://timesofmalta.com/article/watch-we-freemasons-good-people.1030310|last=Zammit|first=Mark Laurence|date=2023-05-09|access-date=2024-10-23|website=timesofmalta.com|language=en}}</ref> === Međunarodna suradnja === Velika loža sudjeluje u radu [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetske konferencije regularnih velikih loža]]. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s gotovo 130 [[Popis regularnih velikih loža|regularnih velikih loža]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://sglom.eu/foreign-relations/|title=Grand Lodges in Amity with the Sovereign Grand Lodge of Malta|access-date=2024-05-14|website=sglom.eu|language=en}}</ref> === Obredi === Suverena velika loža Malte upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Ivanovska loža|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Suverena velika loža Malte provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih konkordata. * [[Sveti kraljevski luk]] * [[Red majstora znaka]] i [[Mornar kraljevske arke]]. == Vidi još == * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] * [[Popis regularnih velikih loža]] * [[Malteška skupina loža]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://sglom.eu/|Službena stranica}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Malta]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Malti]] b2656bcbf02qp77o3oljjefifaxw5pu 0 765106 7615379 7600120 2026-10-08T19:59:15Z IndexAccount 131684 /* {{Z|KGZ}} Kirgistan */ 7615379 wikitext text/x-wiki {{SZsidebar}} [[Slobodno zidarstvo]] je prisutno u nekim državama [[Azija|Azije]] i [[Oceanija|Oceanije]]. U svakoj državi je prisutna po jedna [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] priznata od [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]], dok je više od jedne velike lože [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalnog i adogmatskog ustroja]] prisutno u nekim [[država]]ma. {{Tab sadr desno}} == {{Z|AFG}} Afganistan == Rad slobodnih zidara u [[Afganistan]]u je zabranjen. == {{Z|AUS}} Australija == * U [[Australija|Australiji]] djeluje šest [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih velikih loža]] po [[Savezne države i teritoriji u Australiji|saveznim državama i teritorijima]]: **{{Z|NJW}}{{Z|TAGG}} '''Ujedinjena velika loža Novog Južnog Walesa i Teritorija australskog glavnog grada''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''United Grand Lodge of New South Wales and the Australian Capital Territory'')<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.masons.org.au|title=United Grand Lodge of New South Wales and the Australian Capital Territory|access-date=2024-05-19|website=masons.org.au|language=en}}</ref> djeluje u saveznoj državi [[Novi Južni Wales]] te [[Teritorij australskog glavnog grada]]. **{{Z|QUEE}} '''Ujedinjena velika loža Queenslanda''' (''United Grand Lodge of Queensland''), skraćeno UGLQ,<ref>{{Citiranje weba|url=https://uglq.org.au/|title=United Grand Lodge of Queensland|website=uglq.org.au}}</ref> djeluje u saveznoj državi [[Queensland]]. **{{Z|JU AUS}}{{Z|SJ TER}} '''Velika loža Južne Australije i Sjevernog teritorija''' (''Grand Lodge of South Australia and Northern Territory'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://santfreemasons.org.au/|title=Grand Lodge of South Australia and Northern Territory|website=santfreemasons.org.au|access-date=2024-05-19|language=en|archive-date=13. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240813094259/https://santfreemasons.org.au/|url-status=dead}}</ref> djeluje u saveznoj državi [[Južna Australija]] te [[Sjeverni teritorij|Sjevernom teritoriju]]. **{{Z|TASM}} '''Velika loža Tasmanije''' (''Grand Lodge of Tasmania'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonstasmania.org/|title=Grand Lodge of Tasmania|website=freemasonstasmania.org|access-date=2024-05-19|language=en}}</ref> djeluje u saveznoj državi [[Tasmanija]]. **{{Z|VICT}} '''Ujedinjena velika loža Viktorije''' (''United Grand Lodge of Victoria'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freemasonsvic.net.au|title=United Grand Lodge of Victoria|website=freemasonsvic.net.au|access-date=2024-05-19|language=en}}</ref> djeluje u saveznoj državi [[Victoria (Australija)|Victoria]]. **{{Z|Z AUS}} '''Velika loža Zapadne Australije''' (''Grand Lodge of Western Australia'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonswa.org.au/|title=Grand Lodge of Western Australia|website=freemasonswa.org.au|access-date=2024-07-05|language=en}}</ref> djeluje u saveznoj državi [[Zapadna Australija]]. * [[Velika loža Škotske]] ima dvije [[Pokrajinska velika loža|kotarske velike lože]] na području Australije: ** '''Kotarska velika loža Zapadne Australije''' (''District Grand Lodge of Western Australia''), skraćeno DGLWA.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dglwa.com.au/|title=District Grand Lodge of Western Australia|access-date=2024-05-19|website=dglwa.com.au|language=en}}</ref> ** '''Kotarska velika loža Zapadne Australije, Kotar Goldfields''' (''District Grand Lodge of Western Australia, Goldfields District'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodgescotland.com/structure/district-grand-lodges/district-grand-lodge-of-western-australia-goldfields-district/|title=District Grand Lodge of Western Australia, Goldfields District|access-date=2024-05-19|website=grandlodgescotland.com|language=en}}</ref> * '''Australska skupina loža''' (''Group of Lodges Australia'') je [[Pokrajinska velika loža|skupina loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE). * '''Australska federacija "Le Droit Humain"''' (''Le Droit Humain Australian Federation'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonryformenandwomen.org.au/|title=Freemasonry for Men and Women Le Droit Humain Australia|access-date=2024-05-09|website=freemasonryformenandwomen.org.au|language=en}}</ref> je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. *{{Z|QUEE}} '''Velika loža Queenslanda''' (''Grand Lodge of Queensland'')<ref>{{Citiranje weba|title=The Grand Lodge Of Queensland|url=https://grandlodgeofqueensland.com.au/|access-date=2025-04-27|website=grandlodgeofqueensland.com.au|language=en}}</ref> djeluje u saveznoj državi Queensland. Članstvo: [[SOGLIA]]. * [[Red slobodnih zidarica]] ima svoje lože u Australiji. == {{Z|BHR}} Bahrein == Rad slobodnih zidara u [[Bahrein]]u je zabranjen. == {{Z|BGD}} Bangladeš == Ne postoji velika loža u [[Bangladeš]]u. == {{Z|BRN}} Brunej == Ne postoji velika loža u [[Brunej]]u. == {{Z|BTN}} Butan == Ne postoji velika loža u [[Butan]]u. == {{Z|FIJ}} Fidži == * '''Skupina loža Jugozapadnog Pacifika''' (''Group of Lodges South West Pacific'') je [[Pokrajinska velika loža|skupina loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE). * [[Velika loža Škotske]] ima svoju ložu u Fidžiju. == {{Z|FIL}} Filipini == * '''Velika loža Filipina''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Grand Lodge of the Philippines'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodge.ph/|title=Most Worshipful Grand Lodge of Free and Accepted Masons of the Philippines|access-date=2024-05-19|website=grandlodge.ph|language=en}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Filipini]]ma. * '''Velika nacionalna loža Filipina''' ([[Španjolski jezik|špan.]] ''Gran Logia Nacional de Filipinas''), skraćeno GLNF.<ref>{{Citiranje weba|url=https://glnf.ph/|title=Gran Logia Nacional de Filipinas|access-date=2024-05-19|website=glnf.ph|language=es, en}}</ref> Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Velika suverena loža filipinskog arhipelaga''' ([[Španjolski jezik|špan.]] ''Gran Logia Soberana del Archipiélago Filipino''), skraćeno GLSdAF.<ref>{{Citiranje weba|url=https://granlogiasoberanaph.com/|title=Gran Logia Soberana del Archipielago Filipino|access-date=2024-05-19|website=granlogiasoberanaph.com|language=es}}</ref> Članstvo: [[SOGLIA]]. * '''Kotarska velika loža Dalekog istoka''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''District Grand Lodge of the Far East'') je kotarska velika loža u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS) koja djeluje u Hong Kongu, Japanu, Južnoj Koreji i Filipinima. * '''Neovisna velika loža slobodnih i prihvaćenih zidara filipinskih otoka''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Independent Grand Lodge of Free and Accepted Masons of the Philippine Islands''), skraćeno IGLPI.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.iglpi.com/|title=Independent Grand Lodge of Free and Accepted Masons of the Philippine Islands|access-date=2024-05-19|website=iglpi.com|language=en}}</ref> * '''Velika loža modernih mješovitih masona''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Grand Lodge Of Modern Mixed Masons''), skraćeno GLMMM.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.modernmixedmasons.uk/|title=Grand Lodge of Modern Mixed Masons, International|access-date=2024-05-06|website=modernmixedmasons.uk|language=en|archive-date=29. travnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250429141351/https://www.modernmixedmasons.uk/|url-status=dead}}</ref> Sjedište je u Engleskoj. Članstvo: [[Catena]]. * '''Velika loža drevnih slobodnih i prihvaćenih zidara Filipina''' (''Grand Lodge of Ancient Free & Accespted Masons of the Philippines'') je [[Prince Hall slobodno zidarstvo|prince hall]] velika loža.<ref>{{Citiranje weba|title=MW Grand Lodge of AF&AM of the Philippines Prince Hall|url=https://www.facebook.com/people/MW-Grand-Lodge-of-AFAM-of-the-Philippines-Prince-Hall/61558421188198/|access-date=2026-03-06|website=facebook.com|language=en}}</ref> == {{Z|PYF}} Francuska Polinezija == * '''Regularna velika loža Tahitija i arhipelaga''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Régulière de Tahiti et des Archipels''), skraćeno GLRT,<ref>{{Citiranje weba|title=Grande Loge Régulière de Tahiti et des archipels|url=https://glrtahiti.org/|access-date=2025-06-25|website=glrtahiti.org|language=fr}}</ref> je regularna velika loža na okoku [[Tahiti]] u [[Francuska Polinezija|Francuskoj Polineziji]]. * '''Pokrajina Tahiti''' (''Province de Tahiti Nui'') je [[Pokrajinska velika loža|administrativna regija]] na okoku Tahiti u strukturi [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalne velike lože Francuske]] (GLNF).<ref name="fr"/> * [[Velika loža Francuske]] i [[Veliki orijent Francuske]] imaju svoje lože u Francuskoj Polineziji. == {{Z|HKG}} Hong Kong == * '''Kotarska velika loža Hong Konga i Dalekog istoka''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Hong Kong and the Far East'') je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[Hong Kong]]u u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE). * '''Kotarska velika loža Dalekog istoka''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of the Far East'') je kotarska velika loža u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS) koja djeluje u Hong Kongu, [[#Japan|Japanu]], [[#Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[#Filipini|Filipinima]]. * '''Pokrajinska velika loža Dalekog istoka''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Provincial Grand Lodge of the Far East''), skraćeno PGLFE,<ref name=":7">{{Citiranje weba|url=https://pglfe.org/|title=Provincial Grand Lodge of the Far East|access-date=2024-05-20|website=pglfe.org|language=en}}</ref> je [[Pokrajinska velika loža|pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI) koja djeluje u Hong Kongu, [[#Kina|Kini]] i [[#Makao|Makau]]. == {{Z|IND}} Indija == * '''Velika loža Indije''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Grand Lodge of India'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandlodgeofindia.in/|title=Grand Lodge of Antient Free and Accepted Masons of India|access-date=2024-05-19|website=grandlodgeofindia.in|language=en}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Indija|Indiji]]. * [[Ujedinjena velika loža Engleske]] ima četiri [[Pokrajinska velika loža|kotarske velike lože]] na području Indije: ** '''Kotarska velika loža Bengala''' (''District Grand Lodge of Bengal'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://dglofbengal.org|title=District Grand Lodge of Bengal|access-date=2024-05-19|website=dglofbengal.org|language=en}}</ref> ** '''Kotarska velika loža Mumbaija''' (''District Grand Lodge of Bombay'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://dglbombay.in/|title=District Grand Lodge of Bombay|access-date=2024-05-19|website=dglbombay.in|language=en}}</ref> ** '''Kotarska velika loža Sjeverne Indije''' (''District Grand Lodge of Northern India'') ** '''Kotarska velika loža Chennaija''' (''District Grand Lodge of Madras'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dglofmadras.org/|title=District Grand Lodge of Madras|access-date=2024-05-19|website=dglofmadras.org|language=en}}</ref> * '''Kotarska velika loža Indije''' (''District Grand Lodge of Indija''), skraćeno DGLI,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dgli-sc.com/|title=District Grand Lodge of India|access-date=2024-05-19|website=dgli-sc.com|language=en}}</ref> je kotarska velika loža u Indiji u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS). * '''Velika loža gornje Indije''' (''Grand Lodge of Upper India''), skraćeno GLUI.<ref>{{Citiranje weba|url=http://glui.org/|title=Grand Lodge of Upper India|access-date=2024-05-19|website=glui.org|language=en|url-status=dead}}</ref> * '''Velika ujedinjena loža Južne Indije'''. Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Pokrajinska velika loža Irske u Indiji''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Provincial Grand Lodge of Ireland in India'') je [[Pokrajinska velika loža|pokrajinska velika loža]] u Indiji u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI). * [[Časno bratstvo drevnih slobodnih zidara|Slobodno zidarstvo za žene]] i [[Veliki orijent Francuske]] imaju svoje lože u Indiji. == {{Z|INDN}} Indonezija == Rad slobodnih zidara u [[Indonezija|Indoneziji]] je zabranjen od početka [[1960-ih]]. == {{Z|IRK}} Irak == Rad slobodnih zidara u [[Irak]]u je zabranjen. == {{Z|IRN}} Iran == Rad slobodnih zidara u [[Iran]]u je zabranjen nakon [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]]. * '''Velika loža Irana u progonstvu''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Grand Lodge of Iran in Exile'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://iranicaonline.org/articles/freemasonry-v-exile|title=Freemasonry v. In Exile|access-date=2024-09-09|website=iranicaonline.org|language=en}}</ref> je muška velika loža koja djeluje u [[Massachusetts]]u. == {{Z|TLS}} Istočni Timor == * [[Regularna velika loža Portugala|Legalna/Regularna velika loža Portugala]] ima jednu ložu u [[Istočni Timor|Istočnom Timoru]]. == {{Z|IZR}} Izrael == * '''Velika loža Države Izrael''' ([[Hebrejski jezik|hebr.]] הלשכה הגדולה למדינת ישראל)<ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonry.org.il/en/|title=Grand Lodge of the State of Israel of Ancient Free and Accepted Masons|access-date=2024-05-19|website=freemasonry.org.il|language=en, he}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rac-israel.org.il/|title=Supreme Grand Royal Arch Chapter of the State of Israel|access-date=2024-08-15|website=rac-israel.org.il|language=en, he}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.scottishrite.org.il/|title=Supreme Council of the 33° and Last Degree of the Ancient and Accepted Scottish Rite of Freemasonry for the State of Israel|access-date=2024-08-15|website=scottishrite.org.il|language=en, he}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Izrael]]u. * '''Velika loža "Jeruzalem" drevnih i prihvaćenih slobodnih zidara u Državi Izrael''' (הלשכה הגדולה "ירושליםשל בונים חופשיים במדינת ישראל).<ref>{{Citiranje weba|url=https://jgl.org.il/|title=הלשכה הגדולה "ירושלים"|access-date=2024-05-19|website=jgl.org.il|language=he}}</ref> Članstvo: [[CGLEM]]. *'''Izraelska pionirska federacija "Le Droit Humain"''' je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. * [[Veliki orijent Francuske]] i [[Velika ženska loža Francuske]] imaju svoje lože u Izraelu. == {{Z|JAP}} Japan == * '''Velika loža Japana''' ([[Japanski jezik|japa.]] 日本グランドロッジ)<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodgeofjapan.org/|title=Grand Lodge of Japan|access-date=2024-05-19|website=grandlodgeofjapan.org|language=en, ja}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Japan]]u. * '''Kotarska velika loža Dalekog istoka''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of the Far East'') je kotarska velika loža u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS) koja djeluje u Hong Kongu, Japanu, Južnoj Koreji i Filipinima. * '''Japanska pionirska loža "Le Droit Humain"''' je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://fm-fr.jp/|title=Freemasonry in Japan - Under the auspices of "Droit Humain International (DHI)", "Soleil Levant" is a pioneer lodge|access-date=2024-08-07|website=fm-fr.jp|language=en}}</ref> == {{Z|YEM}} Jemen == Rad slobodnih zidara u [[Jemen]]u je zabranjen. == {{Z|JOR}} Jordan == * [[Velika loža Škotske]] (GLS) ima tri lože u [[Jordan]]u. == {{Z|JKO}} Južna Koreja == * '''Kotarska velika loža Dalekog istoka''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of the Far East'') je kotarska velika loža u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS) koja djeluje u Hong Kongu, Japanu, Južnoj Koreji i Filipinima. == {{Z|KHM}} Kambodža == * '''Velika loža međunarodnih pokrajina''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge de District International'') je [[pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalne velike lože Francuske]] (GLNF) koja djeluje u [[#Tajland|Tajlandu]], [[#Singapur|Singapuru]], Kambodži i [[#Libanon|Libanonu]].<ref name="fr"/> * [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Kambodži. == {{Z|QAT}} Katar == Rad slobodnih zidara u [[Katar]]u je zabranjen. == {{Z|KAZ}} Kazahstan == * '''[[Velika loža Kazahstana]]''' ([[Kazaški jezik|kaza.]] ''Қазақстан Ұлы Ложасының / Қазақ Жоғары Ложасы''; [[Ruski jezik|rusk.]] ''Великая Ложа Казахстана'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://masons.kz/|title=Великая Ложа Казахстана|access-date=2024-08-27|website=masons.kz|language=ru}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://mason.org.kz/|title=Қазақ Жоғары Ложасы|access-date=2024-08-27|website=mason.org.kz|language=kk}}</ref> je regularna velika loža u [[Kazahstan]]u. == {{Z|CHN}} Kina == * '''Pokrajinska velika loža Dalekog istoka''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Provincial Grand Lodge of the Far East''), skraćeno PGLFE,<ref name=":7"/> je [[Pokrajinska velika loža|pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI) koja djeluje u [[#Hong Kong|Hong Kongu]], Kini i [[#Makao|Makau]]. == {{Z|KGZ}} Kirgistan == * [[Velika loža Rusije]] i [[Velika loža Kazahstana]] imaju svoje lože u [[Kirgistan]]u. == {{Z|KWT}} Kuvajt == Rad slobodnih zidara u [[Kuvajt]]u je zabranjen. == {{Z|LAO}} Laos == Ne postoji velika loža u [[Laos]]u. == {{Z|LBN}} Libanon == * '''Velika ujedinjena libanonska loža''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Grand Unified Lebanese Lodge'')<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.gullodge.com/Home/|title=Grand Unified Lebanese Lodge|access-date=2024-05-19|website=gullodge.com|language=en}}</ref> je muška velika loža u [[Libanon]]u. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[CIGLU]], [[Unija masona Mediterana|UMM]]. * '''Velika loža cedara''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge des Cèdres'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://gldcedres.org/en|title=Grande Loge de Cèdres|date=2024-05-19|website=gldcedres.org|language=en}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Unija masona Mediterana|UMM]]. * '''Velika loža središnjeg Libanona''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge centrale du Liban''). Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Unija masona Mediterana|UMM]]. * '''Velika loža Beit El''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Grand Lodge Bet-El'').<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.glbet-el.org/english%20%20home.html|title=Grande Loge Bet-El|access-date=2024-05-19|website=glbet-el.org|language=en, fr, ar}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Velika mješovita loža Libanona''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Mixte du Liban'') Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Veliki orijent Kanaana''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grand Orient de Canaan'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://orientdecanaan.com/|title=Grand Orient de Canaan|access-date=2024-05-19|website=orientdecanaan.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200611185819/https://orientdecanaan.com/|archive-date=2020-06-11|url-status=dead|language=en, fr, ar}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]]. *Pokrajinske velike lože u Libanonu u strukturi [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih velikih loža]]: ** '''Kotarska velika loža Libanona''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''District Grand Lodge of Lebanon''), skraćeno DGLL,<ref>{{Citiranje weba|url=https://dgll.org/|title=District Grand Lodge of Lebanon|access-date=2024-05-19|website=dgll.org|language=en}}</ref> je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u Libanonu u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS). ** '''Kotarska velika loža Sirije i Libanona''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''District Grand Lodge of Syria-Lebanon'')<ref name=":9">{{Citiranje weba|url=https://nymasons.org/district-grand-lodge-of-syria-lebanon/|title=District Grand Lodge of Syria-Lebanon|access-date=2024-05-20|website=nymasons.org|language=en}}</ref> je kotarska velika loža u strukturi [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#New York|Velike lože Države New York]] (GLNY) koja djeluje u [[#Sirija|Siriji]] i Libanonu. ** '''Velika loža međunarodnih pokrajina''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge de District International'') je [[pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalne velike lože Francuske]] (GLNF) koja djeluje u [[#Tajland|Tajlandu]], [[#Singapur|Singapuru]], [[#Kambodža|Kambodži]] i Libanonu.<ref name="fr"/> * '''Veliki orijent Libanona''' ([[Arapski jezik|arap.]] الشرق الاكبر اللبناني).<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandorientduliban.org/|title=Grand Orient of Lebanon|access-date=2024-05-21|website=grandorientduliban.org|language=en}}</ref> Članstvo: [[SOGLIA]]. * '''Pokrajina Libanon Velike lože Italije''' ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Regione Massonica Libano – Gran Loggia d'Italia degli ALAM'') je [[Pokrajinska velika loža|pokrajinski orijent]] u strukturi [[Velika loža Italije|Velike lože Italije]].<ref>{{Citiranje weba|title=Regione Massonica Libano|url=https://www.granloggia.it/gran-loggia-italia-degli-alam/le-nostre-sedi/regione-massonica-libano/|access-date=2026-08-21|website=granloggia.it|language=it}}</ref> * '''Velika pravedna loža Libanona'''. Članstvo: [[SOGLIA]]. * '''Velika loža slobodnih i prihvaćenih zidara Libanona''' ([[engl.]] ''Grand Lodge of Free and Accepted Masons of Lebanon'')<ref>{{Citiranje weba|title=Grand Lodge of the F & AM of Lebanon|url=https://grandlodgeoflebanon.org/home-2|access-date=2025-11-30|website=grandlodgeoflebanon.org|language=en}}</ref> * [[Veliki orijent Francuske]] ima svoje lože u Libanonu. == {{Z|MAC}} Makao == * '''Pokrajinska velika loža Dalekog istoka''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Provincial Grand Lodge of the Far East''), skraćeno PGLFE,<ref name=":7"/> je [[Pokrajinska velika loža|pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI) koja djeluje u [[#Hong Kong|Hong Kongu]], [[#Kina|Kini]] i Makau. == {{Z|MDV}} Maldivi == Rad slobodnih zidara u [[Maldivi]]ma je zabranjen. == {{Z|MYS}} Malezija == * '''Kotarska velika loža Istočnog arhipelaga''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Eastern Archipelago''), skraćeno DGLEA,<ref>{{Citiranje weba|url=https://dglea.com/|title=District Grand Lodge of Eastern Archipelago|access-date=2024-05-19|website=dglea.com|language=en}}</ref> je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE) koja djeluje u Maleziji, [[#Singapur|Singapuru]] i [[#Tajland|Tajlandu]]. * '''Kotarska velika loža Srednjeg istoka''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of the Middle East'') je kotarska velika loža u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS) koja djeluje u Maleziji, [[#Singapur|Singapuru]] i [[#Tajland|Tajlandu]]. * '''Pokrajinska velika loža Jugoistočne Azije''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Provincial Grand Lodge of South East Asia''), skraćeno PGLSEA,<ref name=":8">{{Citiranje weba|url=https://www.pglsea.org/|title=Provincial Grand Lodge of South East Asia|access-date=2024-05-20|website=pglsea.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20230521114001/https://www.pglsea.org/|archive-date=2023-05-21|url-status=dead|language=en}}</ref> je [[Pokrajinska velika loža|pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI) koja djeluje u Maleziji, [[#Singapur|Singapuru]] i [[#Tajland|Tajlandu]]. * '''Velika loža Malezije''' (''Grand Lodge of Malaysia''). Članstvo: [[SOGLIA]]. == {{Z|MMR}} Mjanmar == * '''Kotarska velika loža Burme''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Burma'') je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[Mjanmar]]u u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE). == {{Z|MNG}} Mongolija == Ne postoji velika loža u [[Mongolija|Mongoliji]]. == {{Z|NPL}} Nepal == Ne postoji velika loža u [[Nepal]]u. == {{Z|NCL}} Nova Kaledonija == * '''Pokrajina Nova Kaledonija''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Province de Nouvelle-Calédonie'') je [[Pokrajinska velika loža|administrativna regija]] u [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]] u strukturi [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalne velike lože Francuske]] (GLNF).<ref name="fr">{{Citiranje weba|url=https://www.glnf.fr/fr/glnf/regions/|title=Régions|access-date=2024-05-21|website=glnf.fr|language=fr}}</ref> * [[Velika loža Francuske]] i [[Veliki orijent Francuske]] imaju svoje lože u Novoj Kaledoniji. == {{Z|NZL}} Novi Zeland == * '''Velika loža Novog Zelanda''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Grand Lodge of New Zealand'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonsnz.org/|title=Grand Lodge of New Zealand|access-date=2024-05-19|website=freemasonsnz.org|language=en}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. * [[Ujedinjena velika loža Engleske]] ima dvije [[Pokrajinska velika loža|kotarske velike lože]] na području Novog Zelanda: ** '''Kotarska velika loža Sjevernog otoka Novog Zelanda''' (''District Grand Lodge of North Island, New Zealand'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freemasons.org.nz|title=District Grand Lodge of North Island, New Zealand|access-date=2024-05-19|website=freemasons.org.nz|language=en}}</ref> ** '''Kotarska velika loža Južnog otoka Novog Zelanda''' (''District Grand Lodge of South Island, New Zealand'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.englishfreemasonsouth.nz/|title=District Grand Lodge of South Island, New Zealand|access-date=2024-05-19|website=englishfreemasonsouth.nz|language=en}}</ref> * [[Velika loža Škotske]] ima dvije kotarske velike lože na području Novog Zelanda: ** '''Kotarska velika loža Sjevernog otoka Novog Zelanda''' (''District Grand Lodge of North Island, New Zealand'') ** '''Kotarska velika loža južnog Novog Zelanda''' (''District Grand Lodge of New Zealand South'') * '''Pokrajinska velika loža Novog Zelanda''' (''Provincial Grand Lodge of New Zealand'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.pgl.org.nz/|title=Provincial Grand Lodge of New Zealand|access-date=2024-05-20|website=pgl.org.nz}}</ref> je [[Pokrajinska velika loža|pokrajinska velika loža]] u Novom Zelandu u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI). == {{Z|OMN}} Oman == Rad slobodnih zidara u [[Oman]]u je zabranjen. == {{Z|PAK}} Pakistan == * '''Kotarska velika loža Pakistana''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Pakistan'') je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[Pakistan]]u u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE). == {{Z|PSE}} Palestina == Ne postoji velika loža u [[Palestina|Palestini]]. == {{Z|PNG}} Papua Nova Gvineja == * [[Ujedinjena velika loža Engleske]] ima jednu ložu u [[Papua Nova Gvineja|Papua Novoj Gvineji]]. == {{Z|SAU}} Saudijska Arabija == Rad slobodnih zidara u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] je zabranjen. == {{Z|SIN}} Singapur == * '''Kotarska velika loža Istočnog arhipelaga''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Eastern Archipelago''), skraćeno DGLEA,<ref>{{Citiranje weba|url=https://dglea.com/|title=District Grand Lodge of Eastern Archipelago|access-date=2024-05-19|website=dglea.com|language=en}}</ref> je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE) koja djeluje u [[#Malezija|Maleziji]], Singapuru i [[#Tajland|Tajlandu]]. * '''Kotarska velika loža Srednjeg istoka''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of the Middle East'') je kotarska velika loža u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS) koja djeluje u [[#Malezija|Maleziji]], Singapuru i [[#Tajland|Tajlandu]]. * '''Pokrajinska velika loža Jugoistočne Azije''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Provincial Grand Lodge of South East Asia''), skraćeno PGLSEA,<ref name=":8"/> je [[Pokrajinska velika loža|pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI) koja djeluje u [[#Malezija|Maleziji]], Singapuru i [[#Tajland|Tajlandu]]. * '''Velika loža međunarodnih pokrajina''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge de District International'') je [[pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalne velike lože Francuske]] (GLNF) koja djeluje u [[#Tajland|Tajlandu]], [[#Singapur|Singapuru]], [[#Kambodža|Kambodži]] i [[#Libanon|Libanonu]].<ref name="fr"/> == {{Z|SIR}} Sirija == * '''Kotarska velika loža Sirije i Libanona''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''District Grand Lodge of Syria-Lebanon'')<ref name=":9"/> je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[Sirija|Siriji]] u strukturi [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#New York|Velike lože Države New York]] (GLNY). Djeluje još i u [[#Libanon|Libanonu]]. == {{Z|PRK}} Sjeverna Koreja == Rad slobodnih zidara u [[Sjeverna Koreja|Sjevernoj Koreji]] je zabranjen. == {{Z|LKA}} Šri Lanka == * '''Kotarska velika loža Šri Lanke''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Sri Lanka'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dglsl.info/|title=District Grand Lodge of Sri Lanka|access-date=2024-07-23|website=dglsl.info|language=en|archive-date=23. srpnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240723062908/https://www.dglsl.info/|url-status=dead}}</ref> je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[Šri Lanka|Šri Lanci]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE). * '''Pokrajinska velika loža Šri Lanke''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Provincial Grand Lodge of Sri Lanka'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://irishfreemasonsrilanka.org/about.htm|title=Irish Freemasonry in Sri Lanka|access-date=2024-07-23|website=irishfreemasonsrilanka.org|language=en|archive-date=31. srpnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240731015522/https://irishfreemasonsrilanka.org/about.htm|url-status=dead}}</ref> je [[Pokrajinska velika loža|pokrajinska velika loža]] u Šri Lanci u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI). * '''Veliko nadstojništvo Šri Lanke''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Grand Superintendent of Sri Lanka'') je [[Pokrajinska velika loža|veliko nadstojništvo]] u Šri Lanci u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS). == {{Z|TJK}} Tadžikistan == Ne postoji velika loža u [[Tadžikistan]]u. == {{Z|TAJ}} Tajland == * '''Veliki orijent Tajlanda''' je velika loža u [[Tajland]]u.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.godethailande.org/|title=Grand orient de Thailande|access-date=2024-08-23|website=godethailande.org|language=fr|url-status=dead|archive-date=23. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240823201935/https://www.godethailande.org/}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]] (bivši). * '''Kotarska velika loža Istočnog arhipelaga''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Eastern Archipelago''), skraćeno DGLEA,<ref>{{Citiranje weba|url=https://dglea.com/|title=District Grand Lodge of Eastern Archipelago|access-date=2024-05-19|website=dglea.com|language=en}}</ref> je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE) koja djeluje u [[#Malezija|Maleziji]], [[#Singapur|Singapuru]] i Tajlandu. * '''Kotarska velika loža Srednjeg istoka''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of the Middle East'') je kotarska velika loža u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS) koja djeluje u [[#Malezija|Maleziji]], [[#Singapur|Singapuru]] i Tajlandu. * '''Pokrajinska velika loža Jugoistočne Azije''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Provincial Grand Lodge of South East Asia''), skraćeno PGLSEA,<ref name=":8"/> je [[Pokrajinska velika loža|pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI) koja djeluje u [[#Malezija|Maleziji]], [[#Singapur|Singapuru]] i Tajlandu. * '''Velika loža međunarodnih pokrajina''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge de District International'') je [[pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalne velike lože Francuske]] (GLNF) koja djeluje u Tajlandu, [[#Singapur|Singapuru]], [[#Kambodža|Kambodži]] i [[#Libanon|Libanonu]].<ref name="fr"/> * [[Velika loža Francuske]] i [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika loža Francuske Primitivnog škotskog obreda]] ima svoje lože u Tajlandu. == {{Z|TAJV}} Tajvan == * '''Velika loža Kine''' ([[Mandarinski kineski jezik|mand.]] 中國美生總會)<ref>{{Citiranje weba|url=https://freemason.org.tw/|title=Welcome to the Grand Lodge Of China|access-date=2024-05-19|website=freemason.org.tw|language=en}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Republika Kina|Republici Kina (Tajvan)]]. == {{Z|TKM}} Turkmenistan == Ne postoji velika loža u [[Turkmenistan]]u. == {{Z|UAE}} Ujedinjeni Arapski Emirati == Ne postoji velika loža u [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]]. == {{Z|UZB}} Uzbekistan == Ne postoji velika loža u [[Uzbekistan]]u. == {{Z|VNM}} Vijetnam == * [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u [[Vijetnam]]u: [[Ho Ši Min (grad)|Ho Ši Min]]. == Literatura == * {{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/foreign-grand-lodges|title=Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England|access-date=2024-05-19|website=ugle.org.uk|language=en|trans-title=Strane velike lože koje priznaje Ujedinjena velika loža Engleske}} * {{Citiranje weba|url=https://clipsas.org/en/membres/|title=CLIPSAS List of members|access-date=2024-05-19|website=clipsas.org|language=en, fr|trans-title=Popis članica CLIPSAS-a}} == Izvori == {{izvori}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Popisi masonskih velikih loža|Azija]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Aziji]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Australiji i Oceaniji]] sy2p8ti9ww4ly1nl5hb7w5pwhfurgd8 0 767928 7615374 7609202 2026-10-08T19:51:25Z IndexAccount 131684 7615374 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Velika loža Albanije |izvorno ime = Lozha e Madhe e Shqipërisë |logo = LMSH.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = LMSh |moto = |utemeljena = [[14. listopada]] [[2011.]] |osnivač = [[Veliki orijent Italije]] |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]]{{efn|name=reg|Velika loža Albanije slijedi pravila regularnosti ali nije priznata od [[Matične velike lože|matičnih velikih loža]].<ref name=mvl>{{Citiranje weba|title=Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/foreign-grand-lodges|access-date=2026-10-08|website=ugle.org.uk|language=en}}<br>{{Citiranje weba|title=Foreign Grand Lodges : The Grand Lodge of Ireland|url=https://freemason.ie/about-grand-lodge/foreign-grand-lodges/|access-date=2026-10-08|website=freemason.ie|language=en}}<br>{{Citiranje weba|title=Grand Lodges in Amity with The Grand Lodge Scotland|url=https://www.grandlodgescotland.com/grand-lodges-in-amity-with-the-grand-lodge-of-scotland/|access-date=2026-10-08|website=grandlodgescotland.com|language=en}}</ref>}} [[velika loža]] |središte = [[Tirana]] |ključni ljudi = |lokacija = [[Albanija]] |broj članova = 170 <small>(2026.)</small> |web stranica = {{URL|https://grandlodge-albania.org/|grandlodge-albania.org}} }} '''Velika loža Albanije''' ([[Albanski jezik|alba]]. ''Lozha e Madhe e Shqipërisë''), skraćeno '''LMSH''', je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]]{{efn|name=reg}} [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Albanija|Albaniji]]. Osnovana je 2011. godine uz pomoć [[Veliki orijent Italije|Velikog orijenta Italije]]. == Povijest == Nakon demokratskih promjena koje su uslijedile [[Pad komunizma|padom komunizma]] 1992. godine stvoreni su uvjeti za obnovu slobodnog zidarstva u Albaniji. Prve tri lože u [[Albanija|Albaniji]] osnovane su pod pokroviteljstvom [[Veliki orijent Italije|Velikog orijenta Italije]]. Prvo je 2008. godine osnovana Loža "Arbanon" ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Loggia Arberia'') br. 1333 u [[Tirana|Tirani]]. Nakon toga osnovane su u Tirani još dvije lože, "Skenderbeg" i "Stare dužnosti". Ove tri lože su 14. listopada 2011. godine osnovale Veliku ložu Albanije na svečanom skupu kojeg su vodili je veliki majstori Velikoga orijenta Italije, [[Regularna velika loža Srbije|Regularne velike lože Srbije]] i [[Velika loža Grčke|Velike lože Grčke]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandlodge-albania.org/index.php/about/|title=Rreth LMSH|access-date=2024-07-26|website=grandlodge-albania.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Albanien|title=Albanien|access-date=2024-07-26|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandeoriente.it/tirana-14-ottobre-2011-tirana-entra-nel-cuore-della-massoneria-europea-il-14-ottobre-nasce-la-gran-loggia-dalbania/|title=Tirana 14 ottobre 2011 – Tirana entra nel cuore della Massoneria europea: il 14 ottobre nasce la Gran Loggia d’Albania|date=2011-10-14|access-date=2024-07-26|website=grandeoriente.it|language=it}}</ref> Prilikom konstituiranja Velike lože postignut je sporazum da se na [[Kosovo i Metohija|teritoriju Kosova]] neće osnivati lože u skladu s priznatim nadležnošću srbijanskoj velikoj loži.<ref name=":10">{{Citiranje weba|title=2026 Report of the Commission on Information for Recognition Conference of Grand Masters of North America|url=https://masonicrecognition.org/wp-content/uploads/2026/02/commission.2026.report-1.pdf|access-date=2026-02-27|website=masonicrecognition.org|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20260813085335/https://masonicrecognition.org/wp-content/uploads/2026/02/commission.2026.report-1.pdf|archive-date=13. kolovoza 2026.|url-status=dead}}</ref> Dvije godine nakon osnivanja Velike lože Albanije, 11. prosinca 2013., [[Ujedinjena velika loža Engleske]] (UGLE) je priznala ovu veliku ložu kao [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnu]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://grandlodge.al/|title=I dashur vizitor i faqes sonë|access-date=2024-07-26|website=grandlodge.al|archive-url=https://web.archive.org/web/20160310102203/http://grandlodge.al/|archive-date=2016-03-10|url-status=dead|language=sq}}</ref> Suprotno postignutom dogovoru kod konstituiranja,<ref name=":10"/> Velika loža Albanije je 2014. godine osnovala kosovsku Ložu "Dardanija" u [[Priština|Prištini]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://telegrafi.com/treqind-vite-te-muratorise-se-lire-cila-eshte-historia-e-lozhave-masonike-shqiptare/|title=Treqind vite të Muratorisë së Lirë: Cila është historia e lozhave masonike shqiptare?|access-date=2024-07-30|website=telegrafi.com|language=sq}}</ref> Kosovska pogreška je priznata i formalizirana u tzv. "Beogradskom sporazumu" iz lipnja 2015. kojim je bilo predviđeno povlačenje te lože s Kosova i njezin prijenos u Albaniju. Međutim, umjesto povlačenja prve lože, Velika loža Albanije osnovala je još dvije lože u Prištini 2016. godine, "Ex Oriente Lux" i "Ulpijana", čime je prekršila i izvorni sporazum i "Beogradski sporazum". Kosovske su lože konačno isključene odlukom tadašnjeg [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] Albanije, Pira Dodea, 31. siječnja 2018. godine.<ref name=":10"/> Isključene kosovske lože su u veljači 2018. godine uspostavile [[Velika loža Kosova|Veliku ložu Kosova]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandlodgekosovo.org/#/about|title=Freemasonry in Kosovo|access-date=2024-07-26|website=grandlodgekosovo.org|language=en}}</ref> Pet mjeseci kasnije, u lipnju 2018. godine, Ujedinjena velika loža Engleske je objavila prekid odnosa i povukla priznanje Velike lože Albanije zbog poduzetih aktivnosti u Kosovu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freemasonrytoday.com/ugle-sgc/ugle/speeches/statement-on-the-grand-lodge-of-albania-withdrawal-of-recognition|title=Statement on the Grand Lodge of Albania - withdrawal of recognition|date=2018-06-13|access-date=2024-05-06|website=freemasonrytoday.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20210329171019/https://www.freemasonrytoday.com/ugle-sgc/ugle/speeches/statement-on-the-grand-lodge-of-albania-withdrawal-of-recognition|archive-date=2021-03-29|url-status=dead|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Priština zavadila i masone|url=https://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:717145-Pristina-zavadila-i-masone|access-date=2026-02-20|date=2018-03-17|website=novosti.rs}}</ref> Također, zbog postupaka Velike lože Albanije u Kosovu, više velikih loža privremeno je obustavilo priznanje.<ref name=":10"/> Godine 2017. osnovana je Loža "Garibaldi" u Tirani koja radi na [[Talijanski jezik|talijanskom jeziku]].<ref>{{Citiranje weba|title=Lozha “Garibaldi” Nr. 7, Orienti i Tiranës|url=https://www.facebook.com/reel/1869263587081781|access-date=2026-07-16|website=facebook.com|language=sq}}</ref> U prosincu 2019. godine su osnovane dvije lože, "Kristo Dako" u [[Korçë]]u te "Apollonia" u [[Fieri]]ju.<ref>{{Citiranje weba|title=Lozha “Kristo Dako” Nr. 8, Orienti i Korçës|url=https://www.facebook.com/reel/2821856778191270/|access-date=2026-07-16|website=facebook.com|language=sq}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Ndër logot e Lozhës së Madhe të Shqipërisë, logoja e Lozhës “Apollonia” Nr. 9, Orienti i Fierit...|url=https://www.facebook.com/reel/1712591050056328|access-date=2026-07-16|date=2026-05-22|website=facebook.com}}</ref> U ožujku 2023. godine u [[Beograd]]u, Velika loža Albanije potpisala je protokol s Regularnom velikom ložom Srbije, priznavši nadležnost srpske velike lože nad teritorijom Kosova.<ref name=":4">{{Citiranje weba|url=https://zeri.info/aktuale/513860/publikohet-marreveshja-mes-lozhes-masonike-te-shqiperise-dhe-asaj-te-serbise-pajtohen-qe-mansonet-serbe-ta-kene-kosoven-nen-juridiksion/|title=Publikohet marrëveshja mes Lozhës Masonike të Shqipërisë dhe asaj të Serbisë, pajtohen që mansonët serbë ta kenë Kosovën nën juridiksion|access-date=2024-07-28|website=zeri.info|language=sq}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Sporazum između albanskih i srpskih masonskih loža, one se slažu da srpski masoni imaju Kosovo pod jurisdikcijom|url=https://indeksonline.net/bs/del-marreveshja-mes-lozhes-masonike-shqiptare-dhe-serbe-pajtohen-qe-masonet-e-serbise-e-kane-kosoven-nen-jurudiksion/|access-date=2026-02-18|date=2023-11-11|website=indeksonline.net}}</ref> == Ustroj == Sjedište Velike lože Albanije je u [[Tirana|Tirani]]. === Lože === {{Lokacijska karta+ |Albanija |float=right |width=200 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike lože Albanije |places= {{Lokacijska karta točka |Albanija |lat=41.316667 |long=19.816667 |label=[[Tirana]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Albanija |lat=40.616667 |long=20.766667 |label=[[Korçë]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Albanija |lat=40.716667 |long=19.55 |label=[[Fieri]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Albanija |lat=42.666667 |long=21.166667 |label=<s>''[[Priština]]''</s> |position=left }} }} U 2026. godini pod okriljem Velike lože Albanije radi sedam [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], i to četiri u [[Tirana|Tirani]] te po jedna u [[Korçë]]u i [[Fieri]]. * Loža "Arbanon" (''Lozha Arbëria'') br. 1, Tirana – nosi naziv po srednjovjekovnoj kneževini Arbanon u današnjoj Albaniji; osnovana je kao ''Loggia Arberia'' br. 1333 pod okriljem [[Veliki orijent Italije|Velikog orijenta Italije]].<ref name=":9">{{Citiranje weba|title=Lozha e Madhe e Shqipërisë, pas publikimit të simboleve dhe shpjegimeve përkatëse të logove të lozhave të saj,|url=https://www.facebook.com/GrandLodgeOfAlbania/posts/pfbid0gfzACApZ8MB5C3bLECEFeepasMSXFcfTy7a1urDr5ehiazzfnPQdXhq5Xd97ZHc7l|access-date=2026-07-16|date=2026-07-02|website=facebook.com|language=sq}}</ref> * Loža "Skenderbeg" (''Lozha Skënderbeu'') br. 2, Tirana – nosi naziv po narodnom junaku [[Skenderbeg|Gjergju Kastriotiju Skenderbegu]]; osnovana je kao ''Loggia Giorgio Castriota Scanderbeg'' br. 1396 pod okriljem Velikog orijenta Italije.<ref name=":9"/> * Loža "Stare dužnosti" (''Lozha Detyrat e Lashta'') br. 3, Tirana<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/OldCharges|title=Lozha "Detyrat e Lashta" - Old Charges Lodge|access-date=2024-07-30|website=Facebook}}</ref> – nosi naziv po [[Stare dužnosti|''Starim dužnostima'']] slobodnih zidara; osnovana je kao ''Loggia Antichi Doveri'' br. 1397 pod okriljem Velikog orijenta Italije.<ref name=":9"/> * Loža "Garibaldi" (''Lozha Garibaldi'') br. 7, Tirana – nosi naziv po talijanskom revolucionaru i slobodnom zidaru [[Giuseppe Garibaldi|Giuseppeu Garibaldu]] i radi na talijanskom jeziku. * Loža "Kristo Dako" (''Lozha Kristo Dako'') br. 8, Korçë – nosi naziv po autoru i pedagogu Kristi Dakou iz Korçëa. * Loža "Apollonia" (''Lozha Apollonia'') br. 9, Fieri – nosi naziv po [[Stara Grčka|starogrčkoj]] luki Apollonia, smještenoj u današnjem [[Fierski distrikt|Fierskom distriktu]]. * Istraživačka loža "Egnatia" ([[engl.]] ''Egnatia Research Lodge'') br. 10{{efn|name=Log|[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijent]] lože nije poznat.}} – [[istraživačka loža]] nosi naziv po [[Rimske ceste|rimskoj cesti]] [[Via Egnatia]] i radi na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]. U okviru ove velike lože radile su i: *{{Z|KOSV}} Loža "Dardanija" (''Lozha Dardania'') br. 4, Priština – nosila naziv po antičkoj državi [[Dardanija (država)|Dardaniji]] na području današnjeg Kosova; isključena 2018. godine. *{{Z|KOSV}} Loža "Ex Oriente Lux" (''Lozha Ex Oriente Lux'') br. 5, Priština – nosila naziv po latinskom aforizmu koji znači "Svjetlo s Istoka";<ref>{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/clanak/ex-oriente-lux|title=ex oriente lux. ''Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje''|access-date=2024-07-26|website=enciklopedija.hr|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> isključena 2018. godine. *{{Z|KOSV}} Loža "Ulpijana" (''Lozha Ulpiana'') br. 6, Priština – nosila naziv po [[Antički Rim|starorimskom]] gradu Ulpijana kod današnje Gračanice na Kosovu; isključena 2018. godine. === Uprava === Velikom ložom Albanije upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Albanski jezik|alba]]. ''Mjeshtër i Madh'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori bili su:<ref>{{Citiranje weba|title=Lozha e Madhe e Shqipërisë shënon 14-vjetorin e themelimit|url=https://telegrafi.com/lozha-e-madhe-e-shqiperise-shenon-14-vjetorin-e-themelimit-muratoria-e-lire-ka-nje-te-ardhme-te-ndritur/|access-date=2026-02-13|date=2025-10-19|website=telegrafi.com|language=sq}}</ref> {{div col|colwidth=33em}} #Elton Çaçi (2011. – 2016.)<ref>{{Citiranje weba|url=http://mason33.org/content/albania/grand-lodge-albania/lozhaemadhe/Kreu.aspx.html|title=I dashur Vizitor!|access-date=2024-07-26|website=mason33.org|language=sq}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://loggiaheredom1224.blogspot.com/2015/12/follonica-orbetello-gemellaggio-tra-la.html|title=Follonica- Orbetello. Gemellaggio tra la "Garibaldi" e l' "Unità Massonica"|date=2015-12-12|access-date=2024-07-26|language=it}}</ref> #Piro Dode (2016. – 2022.)<ref name=":8">{{Citiranje weba|title=Masonët shqiptarë/ Që nga Rilindasit, te Ismail Qemali e deri sot, a janë ata “muratorët” e ruajtjes së virtyteve dhe parimeve morale të shqiptarisë?|url=https://shqiptarja.com/lajm/masonet-shqiptare-qe-nga-rilindasit-te-ismail-qemali-e-deri-sot-a-jane-ata-muratoret-e-ruajtjes-se-virtyteve-dhe-parimeve-morale-te-shqiptarise|access-date=2025-04-22|last=Malltezi|first=Alba|date=2025-04-19|website=shqiptarja.com|language=sq}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://demolay.org/wp-content/uploads/2017/05/17-DeMolay-International-GL-of-Albania.pdf|title=Letter from Grand Lodge of Albania|access-date=2024-07-26|website=demolay.org|language=en|archive-date=26. srpnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240726192711/https://demolay.org/wp-content/uploads/2017/05/17-DeMolay-International-GL-of-Albania.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandeoriente.it/venti-comunioni-estere-rappresentata-in-gran-loggia-a-rimini/|title=Venti Comunioni Estere rappresentate in Gran Loggia a Rimini|date=2021-10-02|access-date=2024-07-26|website=grandeoriente.it|language=it}}</ref> #Arben Shtylla (2022. – 2023.)<ref name=":4"/> #Aleko Poshnjari (od 2024.)<ref>{{Citiranje weba|title=Mjeshtri i Madh i Përnderuar i Lozhës së Madhe të Shqipërisë|url=https://grandlodge-albania.org/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20241225024827/https://grandlodge-albania.org/|archive-date=2024-12-25|access-date=2025-01-16|website=grandlodge-albania.org|language=sq}}</ref> {{div col end}} === Međunarodna suradnja === Velika loža Albanije ima potpisane povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 45 [[Popis regularnih velikih loža|regularnih velikih loža]].<ref>{{Citiranje weba|title=Njohjet & Marrëdhënjet Vëllazërore|url=https://grandlodge-albania.org/njohje/|access-date=2026-07-13|website=grandlodge-albania.org|language=sq}}</ref> Međutim, nema potpisane povelje s tri [[matične velike lože]]<ref name=mvl/> koje su nositelji regularnosti. === Obredi === Velika loža Albanije upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Ivanovska loža|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. * [[Emulacijski obred]] == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Velika loža Albanije provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih konkordata. * Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Albanije – nadležan za rad [[Kraljevski luk|Kraljevskog luka]].<ref>{{Citiranje weba|title=Grand Chapter of Royal Arch Masons of Albania|url=https://royalarch.al/|access-date=2026-07-13|website=royalarch.al|language=en}}</ref> * Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda Albanije (''Këshilli Suprem i Ritit Skocez Antik dhe të Pranuar i Shqipërisë'') – nadležno za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]].<ref name=":8"/> === Kraljevski luk === Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Albanije je uspostavljen 27. siječnja 2021. godine.<ref name=":2"/> Član je [[Kraljevski luk#Generalni veliki kapitel|Međunarodnog generalnog velikog kapitela slobodnih zidara kraljevskog luka]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ggcrami.org/international-jurisdictions|title=GGCRAMI International Jurisdictions|access-date=2024-07-26|website=ggcrami.org|language=en}}</ref> Prvi kapitel u Albaniji je osnovan 2017. godine. Pod zaštitom Velikog kapitela Albanije rade tri kapitela:<ref name=":2">{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/GrandLodgeOfAlbania/posts/t%C3%AB-nderuar-v%C3%ABllez%C3%ABr-t%C3%AB-nderuar-dashamir%C3%ABs-t%C3%AB-lozh%C3%ABs-s%C3%AB-madhe-t%C3%AB-shqip%C3%ABris%C3%AB-mbas-/1578484889184987/|title=Të nderuar vëllezër, të nderuar dashamirës të Lozhës së Madhe të Shqipërisë, mbas një pune të gjatë të drejtuesve të LMSH-së dhe të gjithë vëllezërve.|access-date=2024-07-30|website=Facebook|language=sq}}</ref> * Kapitel "De Rada" (''Kapitulli De Rada'') br. 1, Tirana – nosi naziv po piscu Girolami de Radi. * Kapitel "Pashko Vasa" (''Kapitulli Vaso pashë'') br. 2, Tirana – nosi naziv po piscu, političaru i slobodnom zidaru [[Vaso-paša|Vaso-paši]]. * Kapitel "Sveti Ivan" (''Kapitulli Shën Gjon'') br. 3, Tirana – nosi naziv po [[Ivan Evanđelist|sv. Ivanu]]. == Vidi još == * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] * [[Popis regularnih velikih loža]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://grandlodge-albania.org/|Službena stranica}} / {{URL|https://lmsh.al/|Službena stranica}} * {{facebook|GrandLodgeOfAlbania}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Albanija]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Albaniji]] fhren8uh4rp8at4ihnbosfdsshzm859 0 767983 7615377 7609205 2026-10-08T19:58:22Z IndexAccount 131684 /* Uprava */ 7615377 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Velika loža Kosova |izvorno ime = Lozha e Madhe e Kosovës |logo = LMK Logo Zyrtare.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = LMK |moto = |utemeljena = [[17. veljače]] [[2018.]]<ref name=":11"/><br><small>(9. kolovoza 2017.)</small>{{efn|Datum osnivanja navodi se od početka 2026. na službenoj internet stranici.}} |osnivač = |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna]] [[velika loža]] |središte =[[Priština]] |ključni ljudi = |lokacija = [[Kosovo]] |broj članova = |web stranica = {{URL|https://grandlodgekosovo.org/|grandlodgekosovo.org}} }} '''Velika loža Kosova''' ([[Albanski jezik|alba]]. ''Lozha e Madhe e Kosovës''; [[Srpski jezik|srps.]] ''Велика ложа Косова''), skraćeno '''LMK''', je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna]]<ref name=":9"/> [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Kosovo|Kosovu]]. Osnovana je 2018. godine<ref name=":11"/> od tri lože isključene iz [[Velika loža Albanije|Velike lože Albanije]]. Međutim, početkom 2026. datum osnivanja je prebačen na 2017. godinu. == Povijest == === Pozadina === Kada je 2011. godine konstituirana [[Velika loža Albanije]], uz [[Regularna velika loža Srbije|Regularnu veliku ložu Srbije]] kao utemeljiteljku veliku ložu, postignut je sporazum da se na [[Kosovo i Metohija|teritoriju Kosova]] neće osnivati [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]], u skladu s priznatim nadležnošću srbijanskoj velikoj loži.<ref name=":10">{{Citiranje weba|title=2026 Report of the Commission on Information for Recognition Conference of Grand Masters of North America|url=https://masonicrecognition.org/wp-content/uploads/2026/02/commission.2026.report-1.pdf|access-date=2026-02-27|website=masonicrecognition.org|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20260813085335/https://masonicrecognition.org/wp-content/uploads/2026/02/commission.2026.report-1.pdf|archive-date=13. kolovoza 2026.|url-status=dead}}</ref> Unatoč tome, Velika loža Albanije je 2014. osnovala jednu ložu na Kosovu, suprotno postignutom dogovoru. Ta je pogreška priznata i formalizirana u tzv. "Beogradskom sporazumu" iz lipnja 2015., kojim je bilo predviđeno povlačenje te lože s Kosova i njezin prijenos u Albaniju. Međutim, umjesto povlačenja prve lože, Velika loža Albanije je 2016. osnovala još dvije lože na Kosovu, čime je prekršila i izvorni sporazum i "Beogradski sporazum" iz 2015. godine. Te su lože konačno isključene odlukom tadašnjeg [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] Albanije, Pira Dodea, 31. siječnja 2018. godine.<ref name=":10"/> Zbog postupaka Velike lože Albanije, više velikih loža privremeno je obustavilo njezino priznanje, uključujući i [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjenu veliku ložu Engleske]], koja je takvu odluku donijela u lipnju 2018. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freemasonrytoday.com/ugle-sgc/ugle/speeches/statement-on-the-grand-lodge-of-albania-withdrawal-of-recognition|title=Statement on the Grand Lodge of Albania - withdrawal of recognition|date=2018-06-13|access-date=2024-07-28|website=freemasonrytoday.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20210329171019/https://www.freemasonrytoday.com/ugle-sgc/ugle/speeches/statement-on-the-grand-lodge-of-albania-withdrawal-of-recognition|archive-date=2021-03-29|url-status=dead|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Priština zavadila i masone|url=https://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:717145-Pristina-zavadila-i-masone|access-date=2026-02-20|date=2018-03-17|website=novosti.rs}}</ref> U ožujku 2023. godine u [[Beograd]]u, Velika loža Albanije potpisala je protokol s Regularnom velikom ložom Srbije, priznavši nadležnost srpske velike lože nad teritorijom Kosova.<ref>{{Citiranje weba|url=https://zeri.info/aktuale/513860/publikohet-marreveshja-mes-lozhes-masonike-te-shqiperise-dhe-asaj-te-serbise-pajtohen-qe-mansonet-serbe-ta-kene-kosoven-nen-juridiksion/|title=Publikohet marrëveshja mes Lozhës Masonike të Shqipërisë dhe asaj të Serbisë, pajtohen që mansonët serbë ta kenë Kosovën nën juridiksion|access-date=2024-07-28|website=zeri.info|language=sq}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Sporazum između albanskih i srpskih masonskih loža, one se slažu da srpski masoni imaju Kosovo pod jurisdikcijom|url=https://indeksonline.net/bs/del-marreveshja-mes-lozhes-masonike-shqiptare-dhe-serbe-pajtohen-qe-masonet-e-serbise-e-kane-kosoven-nen-jurudiksion/|access-date=2026-02-18|date=2023-11-11|website=indeksonline.net}}</ref> === Kosovska velika loža === Prve tri lože u [[Kosovo|Kosovu]] osnovane su pod okriljem [[Velika loža Albanije|Velike lože Albanije]], u to vrijeme [[Regularno slobodno zidarstvo|regularne velike lože]]. Prvo je 2014. godine osnovana Loža "Dardanija" u [[Priština|Prištini]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://telegrafi.com/treqind-vite-te-muratorise-se-lire-cila-eshte-historia-e-lozhave-masonike-shqiptare/|title=Treqind vite të Muratorisë së Lirë: Cila është historia e lozhave masonike shqiptare?|access-date=2024-07-30|website=telegrafi.com|language=sq}}</ref> Dvije godine kasnije, 2016., osnovane su još dvije lože u Prištini, "Ex Oriente Lux" i "Ulpijana". U kolovozu 2017. ove tri su lože zajednički donijele rezoluciju kojom su istaknule pravo na osnivanje vlastite [[Velika loža|velike lože]]. Nakon što su isključene od Velike lože Albanije, prištinske lože su se 17. veljače 2018. formirale Veliku ložu Kosova.<ref name=":11">{{Citiranje weba|title=Freemasonry in Kosovo|url=https://www.grandlodgekosovo.org/#/about|access-date=2026-02-27|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20230330092614/https://www.grandlodgekosovo.org/#/about|archive-date=2023-03-30|website=grandlodgekosovo.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://telegrafi.com/themelohet-lozha-e-madhe-e-kosoves/|title=Themelohet Lozha e Madhe e Kosovës|access-date=2024-07-28|website=telegrafi.com|language=sq}}</ref> Četvrta loža u Prištini, Loža "Pitagora", osnovana je 2018. godine. Nakon [[Potres u Albaniji 2019.|potresa u Albaniji 2019.]] godine Velika loža je uspostavila zakladu za pomoć stradalima.<ref>{{Citiranje weba|title=Velika loža Kosova pomaže Albaniji|url=https://insajderi.org/hr/Velika-lo%C5%BEa-Kosova-poma%C5%BEe-Albaniji/|access-date=2026-02-20|date=2019-11-30|website=insajderi.org}}</ref> Prva loža izvan Prištine, Loža "Sveti Alban", osnovana je 2021. godine u [[Đakovica|Đakovici]].<ref>{{Citiranje weba|title=Themelohet Lozha Muratorike në Gjakovë|url=https://ekonomiaonline.com/themelohet-lozha-muratorike-ne-gjakove/|access-date=2025-05-15|date=2020-02-23|language=sq}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Masonic Lodge is founded in Gjakova|url=https://telegrafi.com/en/Masonic-lodge-is-founded-in-Gjakovo/|access-date=2025-10-14|date=2020-10-23|website=telegrafi.com|language=en}}</ref> Velika loža Kosova je 2026. godine zatražila utvrđenje da ispunjava Standarde za priznavanje od [[COGMNA|Konferencije velikih majstora u Sjevernoj Americi]] (COGMNA). Ovi standardi zahtijevaju dokaz legitimnog podrijetla, odnosno da veliku ložu osnuju regularno konstituirane lože. Budući da su kosovkse lože osnovane protivno sporazumima, a postupci Velike lože Albanije u vezi s njima već su ocijenjeni nepravilnima i doveli do obustave priznanja, njihova [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnost]] dovedena je u pitanje. [[COGMNA#Povjerenstvo za informiranje o priznavanju|Povjerenstvo za informiranje o priznavanju]] je u svojem godišnjem izvješću zaključilo da Velika loža Kosova ne ispunjava uvjete za priznavanje.<ref name=":10"/> == Ustroj == Sjedište Velike lože Kosova je u [[Priština|Prištini]], glavnom gradu Kosova. === Lože === {{Lokacijska karta+ |Kosovo |float=right |width=175 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike lože Kosova |places= {{Lokacijska karta točka |Kosovo |lat=42.666667 |long=21.166667 |label=[[Priština]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Kosovo |lat=42.383333 |long=20.433333 |label=[[Đakovica]] |position=right }} }} U veljači 2026. godine pod zaštitom ove velike lože radi pet [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], od toga su četiri u [[Priština|Prištini]] i jedna u [[Đakovica|Đakovici]].<ref name=":9">{{Citiranje weba|title=Podcast me Masonët kosovarë: I kemi 67 anëtarë, dy lozha në Prishtinë dhe një në Gjakovë|url=https://nacionale.com/podcast/podcast-me-masonet-kosovare-i-kemi-67-anetare-dy-lozha-ne-prishtine-dhe-nje-ne-gjakove|access-date=2026-02-23|website=nacionale.com|language=sq}}</ref> * Loža "Dardanija" (''Lozha Dardania'') br. 1, Priština<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandlodgekosovo.org/#/lodges/dardania|title=Dardania Lodge No.1|access-date=2024-07-28|website=grandlodgekosovo.org|language=en}}</ref> – nosi naziv po antičkoj državi [[Dardanija (država)|Dardaniji]] na području današnjeg Kosova; osnovana kao loža br. 4 pod okriljem [[Velika loža Albanije|Velike lože Albanije]]. * Loža "Ex Oriente Lux" (''Lozha Ex Oriente Lux'') br. 2, Priština<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandlodgekosovo.org/#/lodges/ex-oriente-lux|title=Ex Oriente Lux Lodge No.2|access-date=2024-07-28|website=grandlodgekosovo.org|language=en}}</ref> – nosi naziv po latinskom aforizmu koji znači "Svjetlo s Istoka";<ref>{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/clanak/ex-oriente-lux|title=ex oriente lux. ''Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje''|access-date=2024-07-28|website=enciklopedija.hr|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> osnovana kao loža br. 5 pod okriljem Velike lože Albanije. * Loža "Ulpijana" (''Lozha Ulpiana'') br. 3, Priština<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandlodgekosovo.org/#/lodges/ulpiana|title=Ulpiana Lodge No. 3|access-date=2024-07-28|website=grandlodgekosovo.org|language=en}}</ref> – nosi naziv po [[Antički Rim|starorimskog]] gradu Ulpijana kod današnje Gračanice na Kosovu; osnovana kao loža br. 6 pod okriljem Velike lože Albanije. * Loža "Pitagora" (''Lozha Pitagora'') br. 4, Priština<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandlodgekosovo.org/#/lodges/pitagora|title=Pitagora Lodge No. 4|access-date=2024-07-28|website=grandlodgekosovo.org|language=en}}</ref> – nosi naziv po [[Stara Grčka|starogrčkom]] matematičaru [[Pitagora|Pitagori]]. * Loža "Sveti Alban" (''Lozha Shën Albani'') br. 5, Đakovica<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandlodgekosovo.org/#/lodges/saint-alban|title=Saint Alban Lodge No. 5|access-date=2024-07-28|website=grandlodgekosovo.org|language=en}}</ref> – nosi naziv po britanskom kršćanskom mučeniku i svetcu [[Sveti Alban|Svetom Albanu]]. === Uprava === Velikom ložom Kosova upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Albanski jezik|alba]]. ''Mjeshtër i Madh'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. === Međunarodna suradnja === Nije poznato s kojim [[Velika loža|velikim ložama]] je Velika loža Kosova potpisala povelje o priznanju. === Obredi === Velika loža Kosova upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. == Vidi još == * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://grandlodgekosovo.org/|Službena stranica}} * {{facebook|grandlodgekosovo}} * {{instagram|grandlodgekosovo}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Kosovo]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Kosovu]] kopei2ovtc64nmbfijr6j0qa2pd28ui 0 767990 7615376 7575397 2026-10-08T19:52:52Z IndexAccount 131684 7615376 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Ujedinjena velika loža Gruzije |izvorno ime = საქართველოს ერთიანი დიდი ლოჟა |logo = UGLG - Emblem - transparent background 01.png |veličina = 220px |logo opis = |skraćenica = UGLG |moto = |utemeljena = [[25. kolovoza]] [[2018.]] |osnivač = |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]]{{efn|name=reg|Ujedinjena velika loža Gruzije slijedi pravila regularnosti ali nije priznata od [[Matične velike lože|matičnih velikih loža]].<ref name=mvl>{{Citiranje weba|title=Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/foreign-grand-lodges|access-date=2026-10-08|website=ugle.org.uk|language=en}}<br>{{Citiranje weba|title=Foreign Grand Lodges : The Grand Lodge of Ireland|url=https://freemason.ie/about-grand-lodge/foreign-grand-lodges/|access-date=2026-10-08|website=freemason.ie|language=en}}<br>{{Citiranje weba|title=Grand Lodges in Amity with The Grand Lodge Scotland|url=https://www.grandlodgescotland.com/grand-lodges-in-amity-with-the-grand-lodge-of-scotland/|access-date=2026-10-08|website=grandlodgescotland.com|language=en}}</ref>}} [[velika loža]] |središte = [[Tbilisi]] |ključni ljudi = |lokacija = [[Gruzija]] |broj članova = |web stranica = {{URL|https://www.uglg.ge/|uglg.ge}} }} '''Ujedinjena velika loža Gruzije''' ([[Gruzijski jezik|gruz.]] ''საქართველოს ერთიანი დიდი ლოჟა'') je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]]{{efn|name=reg}} [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Gruzija|Gruziji]]. Osnovana je 2018. godine uz pomoć [[Velika loža Ukrajine|Velike lože Ukrajine]], [[Velika loža Armenije|Velike lože Armenije]], [[Velika loža Turske|Velike lože Turske]] i [[Velika loža Rusije|Velike lože Rusije]]. == Povijest == Nakon ponovnog stjecanja neovisnosti 1991. godine, koje je uslijedilo [[Raspad SSSR-a|raspadom komunističkog Sovjetskog Saveza]], stvoreni su uvjeti za obnovu slobodnog zidarstva u [[Gruzija|Gruziji]]. Prva [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]] u Gruziji, Loža "Zlatno runo" br. 7, osnovana je 7. svibnja 2011. godine u [[Tbilisi]]ju pod pokroviteljstvom [[Velika loža Armenije|Velike lože Armenije]]. Godine 2013. osniju se pet novih loža od strane četiri različite [[Regularno slobodno zidarstvo|regularne velike lože]]. Prvo je [[Velika loža Rusije]] u Tbilisiju u veljači 2013. osnovala dvije lože, "Sveti David Graditelj" i "Sveta Tamara". Dva tjedna kasnije, također u veljači iste godine u Tbilisiju, [[Velika loža Ukrajine]] osniva Ložu "Sveti Juraj". Več u ožujku iste godine, [[Velika loža Turske]] je osnovala Ložu "Prometej" u [[Batumi]]ju. Na koncu, Velika loža Armenije u studenom 2013. osniva Ložu "Tbilisi" u istoimenom gradu – svoju drugu ložu u Gruziji.<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.uglg.ge/en/about-uglg|title=About UGLG - History of Freemasonry in Georgia and Consecration of the United Grand Lodge of Georgia|access-date=2026-07-01|website=uglg.ge|language=en}}</ref> Dvije godine kasnije dolazi do novih značajnih aktivnosti. Velika loža Ukrajine u 2015. godini osniva dvije nove lože u Tbilisiju. Prvo u ožujku osniva Ložu "Ilija Pravedni"<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freemason.org.ua/en-US/News/-New-W-L-Ilia-Martali--12-which-will-work-in-the-East-of-Tbilisi-Georgia-under-the-cover-of-the-G.aspx?ID=37|title=New W.: L.: "Ilia Martali" № 12, which will work in the East of Tbilisi (Georgia) under the cover of the Grand Lodge of Ukraine|access-date=2024-07-28|website=freemason.org.ua|language=en|archive-date=8. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240808112731/https://www.freemason.org.ua/en-US/News/-New-W-L-Ilia-Martali--12-which-will-work-in-the-East-of-Tbilisi-Georgia-under-the-cover-of-the-G.aspx?ID=37|url-status=dead}}</ref> a potom u kolovozu Ložu "Vazi". Pored toga, u ožujku 2015. u Tbilisiju i Velika loža Rusije osniva svoju treću ložu, Ložu "Đuro V. Briljantni". Sa svoje tri lože u Gruziji, Velika loža Rusije uspostavlja rad [[Velika loža Gruzije|Velike lože Gruzije]] također u ožujku 2015. godine. Velika loža Gruzije samostalno osniva tri nove lože, prvo "Aleksandr Gribojedov" u [[Mcheta|Mcheti]] u lipnju 2015. te tijekom početkom 2016. godine još dvije u Tbilisiju, "Mozart" i "Vitezovi svjetla".<ref name=":0"/><ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://glgeorgia.ge/english/|title=About GL of Georgia|access-date=2024-07-28|website=glgeorgia.ge|language=en}}</ref> Međutim, ukrajinska, armenska i turska velika loža ne priznaju novoustanovljenu Veliku ložu Gruziju od ruske strane te nastavljaju svoje aktivnosti u Gruziji. Velika loža Ukrajine početkom svibnja 2016. godine u Tbilisiju osniva svoju četvrtu ložu; "Upliscihe". Dva tjedna kasnije, ukrajinske četiri lože u Tbilisiju stavljene su pod [[Pokrajinska velika loža|kotarsku veliku ložu]] u strukturi Velike lože Ukrajine.<ref name=":0"/> Uzimajući u obzir komplekste odnose u Gruziji, 28. listopada 2016. godine [[Ujedinjene velike lože Njemačke]] organiziraju sastanak u [[Köln]]u s predstavnicima svih velikih loža koje djeluju u Gruziji, uključujući rusku, ukrajinsku, armensku i tursku veliku ložu. Nakon pregovora, četiri regularne velike lože koje djeluju u Gruziji postižu dogovor o uspostavi nove velike lože koje će ujediniti sve lože untar granica Gruzije. Nakon toga, u Tbilisiju 25. kolovoza 2018. godine osniva se "Ujedinjena velika loža Gruzije" na ceremoniji koju su predvodile Ujedinjene velike lože Njemačke, [[Veliki orijent Nizozemske]] i [[Nacionalna velika loža Poljske]], ujedinjujuću svih 13 loža.<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Gro%C3%9Floge_von_Georgien|title=Großloge von Georgien|access-date=2024-07-28|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.libertas-international.com/en/masonic-lodges|title=Member Lodges|access-date=2024-07-28|website=libertas-international.com|language=en}}</ref> Međutim, Velika loža Gruze i dalje nastavlja postojati zadržavajući svoje lože, iako joj je ukraćeno priznanje Velike lože Rusije, te se u 2018. godini priključuje u [[CIGLU]]. U svom izvješću za 2024. godinu Povjerenstvo za informiranje o priznavanju pri [[COGMNA|Konferenciji velikih majstora u Sjevernoj Americi]] i dalje je suzdržano o prihvaćanju Ujedinjene velike lože Gruzije kao [[Regularno slobodno zidarstvo|regularne velike lože]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://masonicrecognition.org/wp-content/uploads/2024/03/2024-commission-report.pdf|title=2024 Report of the Commission on Information for Recognition Conference of Grand Masters of North America|access-date=2024-07-28|website=masonicrecognition.org|language=en}}</ref> Isto mišljenje je ponovljeno i u njihovom izvješću za 2025. godinu.<ref>{{Citiranje weba|title=2025 Report of The Commission on Information for Recognition Conference of Grand Masters of North America|url=https://masonicrecognition.org/wp-content/uploads/2025/03/commission.2025.2.report.pdf|access-date=2025-11-01|website=masonicrecognition.org|language=en}}</ref> == Ustroj == Sjedište Ujedinjene velike lože Gruzije je u [[Tbilisi]]ju. === Lože === {{Lokacijska karta+ |Gruzija |float=right |width=275 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Ujedinjene velike lože Gruzije |places= {{Lokacijska karta točka |Gruzija |lat=41.633333 |long=41.633333 |label=[[Batumi]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Gruzija |lat=41.85 |long=44.716667 |label=<s>''[[Mcheta]]''</s> |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Gruzija |lat=41.716667 |long=44.783333 |label=[[Tbilisi]] |position=right }} }} U srpnju 2026. godine pod okriljem Ujedinjene velike lože Gruzije radi sedam [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], od toga su šest u [[Tbilisi]]ju i jedna u [[Batumi]]ju:<ref name=":3">{{Citiranje weba|url=https://www.uglg.ge/en/our-lodges|title=Worshipful Lodges working under the auspices of the United Grand Lodge of Georgia|access-date=2026-07-01|website=uglg.ge|language=en}}</ref> * Loža "Zlatno runo" (''ლოჟა ოქროს საწმისი'') br. 1, Tbilisi – nosi naziv po [[Zlatno runo|zlatnom runu]] iz [[Grčka mitologija|grčke mitologije]]; osnovana kao loža br. 7 pod zaštitom [[Velika loža Armenije|Velike lože Armenije]]. * Loža "Kralj David" br. 2, Tbilisi – nosi naziv po kralju [[David IV. Gruzijski|Davidu IV.]]; osnovana kao Loža "Sveti David Graditelj" br. 39 pod zaštitom [[Velika loža Rusije|Velike lože Rusije]]. * Loža "Sveti Juraj" (''ლოჟა წმინდა გიორგი'') br. 3, Tbilisi<ref>{{Citiranje weba|title=ლოჟა წმინდა გიორგი|url=https://saintgeorgelodge.ge/|access-date=2026-07-02|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250323071303/https://saintgeorgelodge.ge/|archive-date=2025-03-23|website=saintgeorgelodge.ge|language=ka}}</ref> – nosi naziv po kršćanskom svecu [[Sveti Juraj|Svetom Juraju]]; osnovana kao loža br. 10 pod zaštitom [[Velika loža Ukrajine|Velike lože Ukrajine]]. * Loža "Prometej" br. 5, Batumi – nosi naziv po [[Prometej (mitologija)|Prometeju]], [[Grčka mitologija|grčkom bogu]] vatre; osnovana kao loža br. 1004 pod zaštitom [[Velika loža Turske|Velike lože Turske]]. * Loža "Quatuor Coronati" br. 9, Tbilisi – ova [[istraživačka loža]] nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj [[Loža "Quatuor Coronati"|Loži "Quatuor Coronati" br. 2076]], osnovanoj 1886. godine pod zaštitom [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE). * Loža "Vazi" br. 10, Tbilisi – nosi naziv po gruzijskoj riječi za [[vino]]; osnovana kao loža br. 13 pod zaštitom Velike lože Ukrajine. * Loža "Upliscihe" (''ლოჟა უფლისციხე'') br. 13, Tbilisi – nosi naziv po drevnom gradu-pećini [[Upliscihe]]; osnovana kao loža br. 14 pod zaštitom Velike lože Ukrajine. U okviru ove velike lože radile su i:<ref name=":0"/> * Loža "Sveta Tamara" br. 4, Tbilisi – nosila naziv po kraljici [[Tamara Gruzijska|Tamari]]; osnovana kao br. 41 pod zaštitom Velike lože Rusije.{{efn|name=vlg|Ova loža je 2018. radila pod zaštitom [[Velika loža Gruzije|Velike lože Gruzije]]; nema dokaza da je stavljena u nadležnost Ujedinjene velike lože Gruzije.<ref>{{Citiranje weba|url=https://glgeorgia.ge/library/category/lodges/|title=სახელოსნოები|access-date=2024-07-28|website=glgeorgia.ge|language=ka}}</ref>}} * Loža "Tbilisi" (''ლოჟა თბილისი'') br. 6, Tbilisi – nosila naziv po gradu [[Tbilisi]]; osnovana kao loža br. 10 pod zaštitom Velike lože Armenije. * Loža "Ilija Pravedni" br. 7, Tbilisi – nosila naziv po odvjetniku i piscu [[Ilija Grigorjevič Čavčavadze|Iliji Čavčavadzeu]]; osnovana kao loža br. 12 pod zaštitom Velike lože Ukrajine. * Loža "Đuro V. Briljantni" br. 8, Tbilisi – nosila naziv po kralju [[Đuro V. Gruzijski|Đuri V.]]; osnovana kao br. 48 pod zaštitom Velike lože Rusije.{{efn|name=vlg}} * Loža "Aleksandr Gribojedov" br. 9, [[Mcheta]] – nosila naziv po ruskom književniku [[Aleksandr Sergejevič Gribojedov|Aleksandru Sergejeviču Gribojedovu]].{{efn|name=vlg}} * Loža "Mozart" br. 11, Tbilisi – nosila naziv po austrijskom skladatelju i slobodnom zidaru [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfgangu Amadeusu Mozartu]].{{efn|name=vlg}} * Loža "Vitezovi svjetla" br. 12, Tbilisi.{{efn|name=vlg}} === Uprava === Ujedinjenom velikom ložom Gruzije upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] koji se bira na trogodišnje razdoblje. * David Zurabashvili (od 2018.) === Međunarodna suradnja === Ujedinjena velika loža Gruzije ima potpisane povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 40 [[Popis regularnih velikih loža|regularnih velikih loža]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.uglg.ge/foreign-grand-lodges|title=Foreign Grand Lodges with Mutual Recognition by the United Grand Lodge of Georgia|access-date=2025-05-04|website=uglg.ge|language=en}}</ref> Međutim, nema potpisane povelje s tri [[matične velike lože]]<ref name=mvl/> koje su nositelji regularnosti. === Obredi === Ujedinjena velika loža Gruzije upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. [[Obred (slobodno zidarstvo)|Obredi]] koji se rade u plavoj loži su:<ref name=":3"/> * [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]] (samo prva tri stupnja); * [[Emulacijski obred]]; * [[Turski obred]]. == Vidi još == * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] * [[Popis regularnih velikih loža]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://www.uglg.ge/|Službena stranica}} * {{facebook|uglgge}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Gruzija]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Gruziji]] 7i2qvh8r9zmnw6e0jwy6n6t9w06h5mq 0 769002 7615375 7608319 2026-10-08T19:52:03Z IndexAccount 131684 7615375 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Velika loža Bjelorusije |izvorno ime = Вялікая ложа Беларусі |logo = |veličina = |logo opis = |skraćenica = VLB |moto = |utemeljena = [[25. svibnja]] [[2019.]] |osnivač = |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]]{{efn|name=reg|Velika loža Bjelorusije slijedi pravila regularnosti ali nije priznata od [[Matične velike lože|matičnih velikih loža]].<ref name=mvl>{{Citiranje weba|title=Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/foreign-grand-lodges|access-date=2026-10-08|website=ugle.org.uk|language=en}}<br>{{Citiranje weba|title=Foreign Grand Lodges : The Grand Lodge of Ireland|url=https://freemason.ie/about-grand-lodge/foreign-grand-lodges/|access-date=2026-10-08|website=freemason.ie|language=en}}<br>{{Citiranje weba|title=Grand Lodges in Amity with The Grand Lodge Scotland|url=https://www.grandlodgescotland.com/grand-lodges-in-amity-with-the-grand-lodge-of-scotland/|access-date=2026-10-08|website=grandlodgescotland.com|language=en}}</ref>}} [[velika loža]] |središte = [[Minsk]] |ključni ljudi = |lokacija = [[Bjelorusija]] |broj članova = |web stranica = {{URL|https://grandlodgebelarus.org/|grandlodgebelarus.org}} }} '''Velika loža Bjelorusije''' ([[Bjeloruski jezik|bjel.]] ''Вялікая ложа Беларусі''{{efn|Naziv na [[Taraškevica|taraškevici]] je ''Вялікая лёжа Беларусі''.}}) je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]]{{efn|name=reg}} [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]]. Osnovana je 2019. godine uz pomoć tri regularne velike lože. == Povijest == {{Lokacijska karta+ |Europa |float=right |width=250 |caption=Bjeloruske lože su do 2019. imale [[Orijent (slobodno zidarstvo)|orijente]] u susjednim državama.|places= {{Lokacijska karta točka |Europa |lat=52.216667 |long=21.033333 |label={{Z|POLJ|veličina=18px}} [[Varšava]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Europa |lat=54.666667 |long=25.283333 |label={{Z|LIT|veličina=18px}} [[Vilnius]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Europa |lat=50.45 |long=30.5 |label={{Z|UKR|veličina=18px}} [[Kijev]] |position=right }} }} Nakon ponovnog stjecanja neovisnosti 1991. godine, koje je uslijedilo [[Raspad SSSR-a|raspadom komunističkog Sovjetskog Saveza]], stvoreni su uvjeti za obnovu slobodnog zidarstva u Bjelorusiji. Prvi slobodni zidari iz Bjelorusije primljeni su 1998. godine u [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložama]] pod okriljem [[Nacionalna velika loža Poljske|Nacionalne velike lože Poljske]] u [[Varšava|Varšavi]] i drugim gradovima u [[Poljska|Poljskoj]]. Kako je s vremenom sve veći broj Bjelorusa putovao na sastanke u Poljsku stvoreni su uvjeti za formiranje bjeloruske lože. U studenom 2005. godine, u Varšavi je osnovana Loža "Ivan Luckievič", koja djeluje na bjeloruskom jeziku pod zaštitom poljske velike lože.<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurerei.de/nicht-unbeirrt-vom-laerm-der-welt/|title=Nicht unbeirrt vom Lärm der Welt|access-date=2024-08-27|website=freimaurerei.de|language=de}}</ref> Nisu samo Poljaci okupljali bjeloruske članove; i druge velike lože su preuzele ovu inicijativu. [[Velika loža Litve]] osnovala je u rujnu 2014. godine u [[Vilnius]]u bjeloruskofonu ložu "Skaryna". Slijedom toga, [[Velika loža Ukrajine]] osnovala je u svibnju 2016. godine u [[Kijev]]u Ložu "Branislav Taraškevič" koja je također radila na bjeloruskom jeziku.<ref name=":0"/> Ove tri bjeloruske lože, koje su radile u Poljskoj, Litvi i Ukrajini, preselile su se u [[Minsk]] i u svom glavnom gradu 25. svibnja 2019. godine osnovale Veliku ložu Bjelorusije. Sve to na zajedničkom osnivačkom skupu koje su vodile tri [[Regularno slobodno zidarstvo|regularne velike lože]]; Nacionalna velika loža Poljske, Velika loža Litve i Velika loža Ukrajine.<ref name=":0"/><ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://nashaniva.com/?c=ar&i=231476|title=З’явілася масонская Вялікая ложа Беларусі. Вялікім майстрам стаў Сяргей Дубавец|date=2019-05-31|last=Pankavec|first=Zmicer|access-date=2024-08-27|website=nashaniva.com|language=be}}</ref> Početkom 2000-ih, [[Velika loža Rusije]] je osnovala dvije lože, "Alfa i omega" (2002.) i "Bijeli vitez" (2004.), koje će se kasnije preseliti u Minsk. Međutim, ruska velika loža je izostala iz formiranja velike lože u Bjelorusiji tako da ove dvije lože kao i moskovska Loža "Dva orla" čine Kotar "Bjelorusija", [[Pokrajinska velika loža|kotarsku veliku ložu]] u strukturi Velike lože Rusije.<ref>{{Citiranje weba|title=Масонство в Беларуси - Дистрикт Беларусь Великой Ложи России|url=https://freemasons.by/|access-date=2025-06-11|website=freemasons.by|language=ru}}</ref><ref name=":2"/> Nakon masovnih prosvjedna 2020. godine protiv predsjednika [[Aleksandar Lukašenko|Aleksandra Lukašenka]] veliki broj [[Nevladina udruga|nevladinih udruga]] u Bjelorusiji je zatvoreno<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lawtrend.org/english/monitoring-the-situation-of-freedom-of-association-and-civil-society-organisations-in-the-republic-of-belarus-september-2023|title=Monitoring the situation of freedom of association and civil society organisations in the Republic of Belarus September 2023|date=2023-09-01|access-date=2024-08-27|website=lawtrend.org|language=en}}</ref> tako da je i djelovanje Velike lože otežano. == Ustroj == Sjedište Velike lože Bjelorusije je u [[Minsk]]u. === Lože === {{Lokacijska karta+ |Bjelorusija |float=right |width=150 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijent]] Velike lože Bjelorusije |places= {{Lokacijska karta točka |Bjelorusija |lat=53.9 |long=27.566667 |label=[[Minsk]] |position=right }} }} U 2025. godini pod zaštitom ove velike lože rade tri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] u [[Minsk]]u:<ref>{{Citiranje weba|title=About: Grand Lodge of Belarus|url=https://grandlodgebelarus.org/eng/about.html|access-date=2025-09-25|website=grandlodgebelarus.org|language=en}}</ref> * Loža "Ivan Luckievič" (''Ложа "Іван Луцкевіч"'') br. 1, Minsk – nosi naziv po publicisti i arheologu Ivanu Luckieviču; osnovana u [[Varšava|Varšavi]] kao loža br. 8 pod zaštitom [[Nacionalna velika loža Poljske|Nacionalne velike loža Poljske]]. * Loža "Skaryna" (''Ложа "Скарына"'') br. 2, Minsk – nosi naziv po učenjaku [[Francysk Skaryna|Francysku Skaryni]]; osnovana u [[Vilnius]]u kao loža br. 7 pod zaštitom [[Velika loža Litve|Velike lože Litve]]. * Loža "Branislav Taraškevič" (''Ложа "Браніслаў Тарашкевіч"'') br. 3, Minsk – naziv po jezikoslovcu Branislavu Taraškeviču; osnovana u [[Kijev]]u kao loža br. 15 pod zaštitom [[Velika loža Ukrajine|Velike lože Ukrajine]]. === Uprava === Velikom ložom Bjelorusije upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Bjeloruski jezik|bjel.]] ''вялікі майстар'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. # Sergej Dubavec{{efn|Sergej Dubavec; [[Bjeloruski jezik|bjel.]] ''[[:be:Сяргей Іванавіч Дубавец|Сяргей Іванавіч Дубавец]]''.}} (2019. – 2025.)<ref name=":1"/><ref name=":2">{{Citiranje weba|url=https://www.svaboda.org/a/30025971.html|title=Чым займаюцца беларускія масоны? 25 пытаньняў Вялікаму майстру беларускай ложы|date=2019-06-28|access-date=2024-08-27|website=svaboda.org|last=Gurnevič|first=Dmitrij|language=be}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Сяргей Дубавец: Думаць пра вяртанне - непрадуктыўна|url=https://www.dw.com/ru/sargej-dubavec-dumac-pra-vartanne-u-belarus-nepraduktyuna/a-74835560|access-date=2026-01-21|last=Gargalyk|first=Tatjana|date=2025-11-21|website=dw.com|trans-title=Sergej Dubovec: Razmišljanje o povratku je neproduktivno|language=be}}</ref> === Međunarodna suradnja === Velika loža Bjelorusije ima potpisane povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s nekoliko [[Popis regularnih velikih loža|regularnih velikih loža]], i to: [[Velika loža Litve]],<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandlodge.lt/tarptautiniai-rysiai.html|title=Pasaulio Didžiosios ložės su kuriomis Lietuvos Didžioji Ložė yra užmezgusi broliškus santykius|access-date=2024-08-27|website=grandlodge.lt|language=lt}}</ref> [[Nacionalna velika loža Poljske]],<ref>{{Citiranje weba|url=https://wlnp.pl/site/stosunki-miedzynarodowe/|title=Wolnomularstwo na świecie|access-date=2024-08-27|website=wlnp.pl|language=pl}}</ref> [[Velika loža Ukrajine]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freemason.org.ua/en-US/News/List-of-foreign-Grand-Lodges-that-recognized-Grand-Lodge-of-Ukraine.aspx?ID=41|title=Grand Lodges that have mutual recognition with the Grand Lodge of Ukraine|access-date=2024-08-27|website=freemason.org.ua|language=en, uk|archive-date=22. lipnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250622211942/https://www.freemason.org.ua/en-US/News/List-of-foreign-Grand-Lodges-that-recognized-Grand-Lodge-of-Ukraine.aspx?ID=41|url-status=dead}}</ref> i dr. Međutim, Velika loža Bjelorusije nema potpisane povelje s tri [[matične velike lože]]<ref name=mvl/> koje su nositelji regularnosti. === Obredi === Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|slobodnozidarski obred]] u Bjelorusiji je [[Schröderov obred]].<ref name=":0"/> Velika loža Bjelorusije upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Ivanovska loža|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. == Vidi još == * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://grandlodgebelarus.org/|Službena stranica}} <!--{{URL|https://afam.by/|Službena stranica}}--> {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Bjelorusija]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Bjelorusiji]] 5s90hlghmht2ml1gw3b4t08jvxdnvp9 0 770924 7615277 7417597 2026-10-08T15:04:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615277 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Roberto Ferruzzi |slika = Roberto Ferruzzi - Madonna von der Straße (Reproduktion).jpg |veličina = 250px |opis = Ferruzzijeva [[Madonnina (slika)|Madonnina]] |rođenje = [[16. prosinca]] [[1853.]] | mjesto rođenja = [[Šibenik]] |smrt = [[16. veljače]] [[1934.]] | mjesto smrti = [[Venecija]] |nacionalnost = [[Dalmatinski Talijani|Talijan]] |period = |vrsta = [[slikarstvo]] |praksa = |utjecao = |utjecali = |djela = [[Madonnina (slika)|Madonnina]] |nagrade = [[Venecijanski bijenale]] [[1897.]] |potpis = }} '''Roberto Ferruzzi''' ([[Šibenik]], [[16. prosinca]] [[1853.]] — [[Venecija]], [[16. veljače]] [[1934.]]) <ref>{{Citiranje weba |url=http://www.dalmaziaeu.it/docs/Il%20Dalmata%20n.%2057.pdf |title=IL DALMATA, ottobre 2008, PDF |access-date=10. listopada 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923212504/http://www.dalmaziaeu.it/docs/Il%20Dalmata%20n.%2057.pdf |archive-date=23. rujna 2015. |url-status=dead}}</ref> bio je [[Dalmatinski Talijani|dalmatinski talijanski]] umjetnik. Najpoznatiji je po slici ''[[Madonnina (slika)|Madonnina]]'' <ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ecatholic2000.com/ezine/index.php?option=com_content&task=view&id=22&Itemid=42 |title=Madonna of the Streets |access-date=10. listopada 2024. |archive-date=6. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206152910/http://www.ecatholic2000.com/ezine/index.php?option=com_content&task=view&id=22&Itemid=42 |url-status=dead }}</ref> koja je pobijedila na drugom [[Venecijanski bijenale|Venecijanskom bijenalu]] 1897. godine. == Biografija == Roberto Ferruzzi rođen je u [[Šibenik|Šibeniku]] 1853. od roditelja [[Talijani u Hrvatskoj|Talijana]]. S četiri godine preselio se s obitelji u [[Venecija|Veneciju]]. Nakon smrti oca, odvjetnika, vraća se u Dalmaciju na studije [[Antička književnost|klasike]]. Godine 1868. vratio se u Veneciju da upiše {{Međujezična poveznica|Liceo Marco Foscarini|it}}. Nakon toga je upisao [[Sveučilište u Padovi]] i diplomirao pravo. No, umjesto odvjetništva, zvanje je stekao kao samouki slikar.<ref>[https://books.google.com/books?id=_8YtAQAAIAAJ La Biennale di Venezia], Volume 2, by Esposizione (2 : 1897) page 109-110.</ref> Nakon toga se preselio u Luvigliano, ''[[frazione]]'' u [[Torreglia|Torreglii]], gdje je 1897. naslikao ''[[Madonnina (slika)|Madonninu]]{{newdsm}}.''<ref>{{Citiranje weba|date=|title=Madonnina del Ferruzzi|url=http://www.luvigliano.it/storia/madonnina.htm|access-date=17 December 2014|publisher=luvigliano.it|language=Italian}}</ref> [[slika:La prima penitenza quadro di Roberto Ferruzzi.jpg|mini|lijevo|250px|Dječak koji moli krunicu u pokori]] Ferruzzi je svoj rad prvi put izložio 1883. godine u Torinu, a sastojao se uglavnom od figura. Godine 1887. u Veneciji je izložio platno pod naslovom ''La prima penitenza'', [[Žanr-scena|žanrovsku sliku]] dječaka koji moli krunicu u pokori za loše ponašanje, dok njegova baka gleda na njega s osmijehom. Godine 1891.–1892., na izložbi u [[Palermo|Palermu]], njegova žanr-slika ''Tišina!'' osvojio nagradu. Godine 1897. u Veneciji je izložio ''Madonninu'' i ''Prema svjetlu''.<ref>[https://books.google.com/books?id=oZdGAAAAMAAJ History of Modern Italian Art], by Ashton Rollins Willard (1902), page 644-645.</ref> Ferruzzi je umro 16. veljače 1934. u [[Venecija|Veneciji]] i pokopan je na malom groblju Luvigliano na parceli svoje obitelji, u blizini svoje žene Ester Sorgato i kćeri Mariske. Njergova dva istoimena potomka su sin Roberto (nadimak Bobo), slikara laguna; i unuk Roberto (nadimak Robi), procjenitelj umjetnina i antikvar. {{clear|left}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * {{Ita oznaka}}[http://parrocchiamarone.wordpress.com/2012/01/28/briciole-la-madonnina-del-ferruzzi/ Članak o ''Madonnini'' sa slikom] {{GLAVNIRASPORED:Ferruzzi, Roberto }} [[Kategorija:Životopisi, Šibenik]] [[Kategorija:Talijanski slikari]] [[Kategorija:Talijani u Hrvatskoj]] afw10rie6dzzhhsmy39nkj8iwigexar 0 776092 7615489 7562547 2026-10-09T09:26:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615489 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Stjepan Šterc | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[1953.]] | mjesto_rođenja = [[Martinska Ves|Desna Martinska Ves]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Demografija]] | radna_institucija = [[Hrvatski studiji]] | alma_mater = | doktorski_mentor = | poznat_po = Nacionalni program demografskog razvitka Republike Hrvatske | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | web_stranica = | fusnote = }} '''Stjepan Šterc''' ([[Martinska Ves|Desna Martinska Ves]], [[1953.]]) [[hrvat]]ski je [[znanstvenik]], [[demograf]] i sveučilišni profesor. Svoj je znanstveni i profesionalni rad posvetio [[demografija|demografiji]], [[geografija|geografiji]] i razvoju hrvatskog visokog školstva. == Obrazovanje i akademska karijera == Nakon završetka osnovne škole i I. gimnazije u [[Zagreb]]u, Šterc je 1979. diplomirao geografiju na [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]]. Godine 1980. započinje svoj rad kao asistent na Geografskom odsjeku [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|PMF]]-a, gdje vodi vježbe iz demogeografije te samostalno predaje kolegije Geografske grafičke metode i Statistiku za geografe. Magistarski rad brani 1987., a doktorsku disertaciju 2012. godine.<ref>[https://www.ktabkbih.net/hr/intervju/dr-stjepan-sterc-demograf/70144 Dr. Stjepan Šterc, demograf] ktabkbih.net Preuzeto 21. prosinca 2024.</ref> == Profesionalna djelatnost == U razdoblju od 1991. do 2003. godine obnašao je više značajnih dužnosti u državnim institucijama: *ravnatelj odjela za specijalni rat u [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstvu obrane]] *savjetnik u [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske|Ministarstvu vanjskih poslova]] *pomoćnik ministra razvitka i obnove *djelatni [[časnik]] [[HV|Hrvatske vojske]] tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] Šterc je značajno pridonio razvoju hrvatskih znanstvenih institucija kao jedan od utemeljitelja: [[Institut Ivo Pilar|Instituta Ivo Pilar]], [[Hrvatski studiji|Fakulteta hrvatskih studija]] i znanstvenog časopisa „[[Društvena istraživanja]]”.<ref>[http://migracije-konferencija.com/portfolio_page/dr-sc-stjepan-sterc/ Doc. Dr. sc. Stjepan Šterc] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241109011051/https://migracije-konferencija.com/portfolio_page/dr-sc-stjepan-sterc/ |date=9. studenoga 2024. }} migracije-konferencija.com Preuzeto 21. prosinca 2024.</ref> Njegov nastavni rad obuhvaćao je predavanja na više institucija, među kojima su: [[Fakultet hrvatskih studija]], Geografski odsjek PMF-a i Ratna škola OSRH „Ban Josip Jelačić“ u [[Zagreb]]u. Autor je značajnog broja znanstvenih i stručnih publikacija: 40 znanstvenih radova, 19 studija i elaborata, 39 stručnih radova i 2 sveučilišna [[udžbenik]]a. Posebno se ističe njegov doprinos u izradi važnih nacionalnih dokumenata kao što su: Nacionalni program demografskog razvitka Republike Hrvatske, Zakon o otocima i Studija o razvitku područja posebne državne skrbi. Bio je član brojnih značajnih tijela kao što su: Vijeće za demografski razvitak RH, Savjet za prostorni razvoj RH, Predsjedničko vijeće i Povjerenstvo za sukcesiju Vlade RH. Nositelj je [[Dodatak:Popis nositelja Reda Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića|Reda Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića]]. Godine 2024. Šterc je otišao u [[mirovina|mirovinu]] s pozicije predstojnika i voditelja studija demografije i hrvatskog iseljeništva na [[Hrvatski studiji|Fakultetu hrvatskih studija]], koji je pokrenuo [[2019.]] godine.<ref>[https://www.srednja.hr/faks/hrvatski-studiji-se-oprostili-od-nastavnika-sterca-konacno-je-otisao-u-mirovinu-u-71-godini-zivota/ Hrvatski studiji se oprostili od nastavnika Šterca: Konačno je otišao u mirovinu u 71. godini života] srednja.hr Preuzeto 21. prosinca 2024.</ref> Tijekom svoje karijere bio je [[mentor]] velikog broja završnih studentskih radova te je aktivno sudjelovao u javnom životu kroz brojna predavanja, tribine i medijske nastupe vezane uz demografsku problematiku. Od ljeta 2024. savjetnik je ministra demografije i useljeništva [[Ivan Šipić|Ivana Šipića]].<ref>[https://www.glas-slavonije.hr/novosti/hrvatska/2024/07/31/demograf-stjepan-sterc-bit-ce-savjetnik-ministra-ivana-sipica-562041/ Demograf Stjepan Šterc bit će savjetnik ministra Ivana Šipića] glas-slavonije.hr Preuzeto 21. prosinca 2024.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Šterc, Stjepan}} [[Kategorija:Hrvatski demografi]] [[Kategorija:Životopisi, Sisak]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića]] [[Kategorija:Profesori Sveučilišta u Zagrebu]] eib45qdy999r169zuz7adzpbhwzdd7e 828 776332 7615130 7614041 2026-10-08T12:00:08Z WP-ROBot 324743 Bot: ažuriranje 7615130 Scribunto text/plain local rob = { ['@UPDATED@'] = '10 2026', ['Branko Drinovac Lega'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['20. ITF Croatia Open'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Mance'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['Geo info centar'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Jabukovac - Zagreb'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['Kriza 3. stoljeća'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Osnovne škole u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Total TV'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Umjetnički aktivizam'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['17. Otvoreno prvenstvo Hrvatske u taekwondou'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['O pastiri, čudo novo'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Šime Barešić'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dinko Zlatko Pavić'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Chorillo Paravic'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Razgovor o predlošku:Artsakh'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Tuđman: Nepoznata priča'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Mandarinjani'] = { { mjesec = "Veljača 2022.", status = "OBRISANO" }}, ['Autonomna ženska kuća Zagreb'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Neva Tölle'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Platforma Doma mladih'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Memgraph'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Stipe Ćorlukić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Buči'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Miloš Jovanović'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Vera Stipetić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Krilić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "Zadržano" }}, ['Francesco Mussoni'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Športsko društvo Chaumont'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sandra skender'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vrtlli (Tribunj)'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vrtli (Tribunj)'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Krsto Radić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Rora'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['SD Trudbenik'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Martin Davorin Krmpotić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Dobrovoljno vatrogasno društvo Oštarije'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Mihaljević Barak'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['LasMegan'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača Calcia Catania'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Popis besplatnih i javno dostupnih sveučilišnih video predavanja'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Simon2001 devrait sucer sa bite'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Komarnik (razdvojba)'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Princeton, New Jersey'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stanislav Petrov'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Šrilankanska reprezentacija u hokeju na travi'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Taraxacum ziwaschum'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Michael Ilić'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Kartvelski narodi'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Izumiranje novinarstva'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marijana Soldo'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Freyaprameswari0'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stevo Popović'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Većeslav Šupuk'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Turković'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ikica Čuvalo'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jalija'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sobna kala'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sejmen'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kršćanska apologetika'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Siva skala'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Catholiq'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nikica Vujica'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Adriane Lopes'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jerko Pavličević'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Bob Graditelj'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Velika Britanija tijekom raspada Jugoslavije'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Milicija sela Teočaka'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Zabilju'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sunčana obala'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Coface'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hope Channel Hrvatska'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['OVB Hrvatska'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Veijo Baltzar'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Klinika Svjetlost'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Falun Gong (knjiga)'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Apiol'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Natrijev flourid'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sodium fluoride'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Razgovor sa suradnikom:Khả Vân Đại Hãn'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Non Serviam'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vatroslav Jagic'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Transeksualnost'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Transrodnost (razdvojba)'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Estera'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jugokomunisti'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Davor (mitologija)'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Ivan &#39;Ike&#39; Mandurić'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Lejla Šehović'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Safet - Meho Mehmedbašić'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Autobahn police simulator 3'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Racz'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Orsat cvjetinović'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Radost Sotone'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Don&#39;t Ask, Don&#39;t Tell'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis tiskanih medija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Leopold II. Belgijski'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crvena stijena (Bar)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "zadržano" }}, ['Visoka Glavica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Socijalistička partija Hrvatske-lijeva alternativa'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko-bošnjački savez'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Farmakopeja'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Anel &#34;Jugobeat&#34; Halilagić'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkvina (pojam)'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Josip diminić'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nedjeljko Ostarčević'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['IFIMES'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Torpedo 18/24'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['POGON - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Podsusedsko Dolje'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sandro Užila'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jerry Blaskovich'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marquinhos Trad'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['XOXO'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Luke u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Stjepana u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Ruže Viterbske u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Ivana u Sutini'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Jakova u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['MonetizeAd'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Karavlasi'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Mariana Dražić'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Popis popisa'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Treneri NK Inter-Zaprešića'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Čarobna Olovka'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Brza cesta B1 (Bosna i Hercegovina)'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vučni vlak'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dona Nahod'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jurica Blažević nogometni sudac'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Starohrvatska mitologija'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ahejska liga'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['ASK'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ljeljo'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Radost Satane'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Lino Dussi'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vesna Zvonarević'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marin Tomičić'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pomoć:IPA za hrvatski i srpski'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Salvadorska šahovska reprezentacija'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj na Vlašiću 1992.'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Rudarski pozdrav'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Gradske Bitange'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:HDZ-ovi gradonačelnici'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stadion Elić Luka'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Minut Srca Mog'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Curry'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Božidar Maslov'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Корисник:Petar strainovic/песак'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Loly toons'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Whatodoo'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vladimir Radojković'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Fridrik I. Lijepi'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Renan Contar'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Andreja Gribl'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Na livadi na Jankovcu'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Superbabekillah'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['3. ŽNL Istarska 2011./12.'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Tradicija esperanta u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Lukas Jurić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Suha snježno-šumska klima'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:NK Pampas'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Alen Juginović'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['KK Varoš'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Glazbeno pjevačko društvo Guslar'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Šćakavski dijalekt'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['XTERRA kros triatlon u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Negotin'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "Zadržano" }}, ['Vimana'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Pametno za Split i Dalmaciju'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Anton Kikaš'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Datoteka:Severina Velika Polana.jpg'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Zapadnoštokavski dijalekt'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jekavska čakavica'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kraško gorje'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Krški otoci'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Katarina Duplančić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski Kišobran'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['SBL'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Odbijeni prijedlozi za proglašenje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Plebiscit u Bajskom trokutu 1919.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Milivoj Bolobanić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatska formula liga'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Taekwondo Klub Plovanija'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Egzodus Hrvata i drugih nesrba iz BiH kod Davora kolovoza i rujna 1995.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['El-Arish (logor)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Koprivnica u Domovinskom ratu'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hrsport (internet stranica)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['DalmacijaPortal'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Chat (internetska stranica)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['James Connolly'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Ratni zločin u Lori'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Zemljopis Britanskih prekomorskih područja'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Arijana Gigliani Philipp'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Vrabac'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vito Cuic'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Anel Topcagic'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Francesco Morosin'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Danko Ivšinović'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Emina Hadid'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/25. studenog 2022.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Gornji Zelenikovac'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Helpinver'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Palaunski jezik'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Palauski jezik'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Usporedba emisija u transportu'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Simodmart (producent)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Katica Prpić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Srijemskoj Kamenici u listopadu 1944.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Komemorativne kovanice od €2'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Bep-Kororoti'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/prosinac 2022.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Johann Christian Daniel von Schreber'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Eleazar Menachem od Shecha'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Zagrebački kvartovi'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Tadić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Repelent-1'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Otok Nelson (Južni Shetlandski otoci)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Otok Cornwallis (Južni Shetlandski otoci)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Mensur Bektić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Srdjan Podrug'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Promet Makarska d.o.o.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Mikromitra'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:MŽNL Osijek-Vinkovci'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dan slobode i demokracije u Češkoj 2021.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dragutin Golik Zmija'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Bijela Hrvatska država'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dafne Ružić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Lјevica (Srbija)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Knjižnica centra za njemački jezik Vokabula'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Internetske enciklopedije'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Glavne istine katoličke vjere'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Matija Bujak'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Tomaš Jakić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stipan Vert'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marko Ostrogonac'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Antun Žvan'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Majstora Radovana'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Amon Ra'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['NFS (Network File System)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Network-attached Storage'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Network Attached Storage'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Trachurus lathami'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Podmornica klase Invincible'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Muzej vojne i ratne povijesti'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Antonia Darder'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Istok Hrvatske'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marija od Tecka'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Karolini'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nogomani'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Matej36'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Neodgovarajući sadržaj 22. rujna 2022.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Josip Ivančić (glazbenik)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Hamzagic'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Edílson (nogometaš, rođen 1986.)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Luan .(nogometaš, rođen 1999.)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Poomphuang Duangchan'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Porijeklo porodice Saračević'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Rasim Gačanović'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Antonia Darder'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Majstori (televizijska serija)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Župna crkva sv. Marija Magdalena, Ivanec'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Knjiga o klimi'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Morana (bend)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Marko Vojnić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Antonio Blažanović'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Antonio Blažanović'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Blažanović'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vranja Begić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zoran Subošić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Kosovu Polju'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dalibor Drlje'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Fik'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Crnojevića Rijeka'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Flying disc'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mirce'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Porfirij'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska u revoluciji 1848.-1849.'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['NK Olimpija Ljubljana (1911.-2005.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Varaždinska županija (1868.-1918.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Svjetionik Otočić Tri Sestrice - Rivanj'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivona Maglica'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Noćići'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Aleks Bralić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Crkvena desetina'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['The Karambol'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Max &#38; Intro'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nacrt:Thiago Silva'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Francuska nacionalna knjiž'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinski Kapeleti'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Metodisti'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Amer Kadić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Erwin Zeidler (Podmaršal)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Španjolsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nizozemsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Portugalsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Superznalac'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo and the Alien Invaders'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo and the Cyber Chase'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Marko Bralić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Muški skok u vis na Panameričkim igrama 2007.'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Aleks Bralić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ngawi'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Ngawi'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Leon Žilavi (Magic Leon)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Katedrala Sv. Jakova'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Fabijan Paponja'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Krešimir Pandžić'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dubrovački'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tin Herceg'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Divan (Osmansko carstvo)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo! Pirates Ahoy!'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo! and the Loch Ness Monster'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kazahstanski Kanat'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Milan Turković'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis izmišljenih naroda i rasa'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['4. tisućljeće'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača Iličeveca Mariupol'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Informacijski sustav'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bugarsko Carstvo'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['1. ŽNL Virovitičko-podravska 2022/2023'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Systems Network Architecture'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Branimir Čičmak'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Cook Craig'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2022./23.'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Opsada Jeruzalema (70)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Aikido klub rovinj'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Europski demokratski studenti (EDS)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dragana Lucija Ratković Aydemir'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Hodanje Filipa Zovke'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Čang Kai-Šek'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Čang Kai-šek'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Crno More'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/10. veljače 2023.'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Karas'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popisi vrsta:Biljke'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marijan Varjačić'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Episkop (pravoslavlje)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kapelska svijetlica'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Stalna kulturno-povijesna izložba Glagoljica'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Sveštenik'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Tveni'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Nk Pešcanici'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ragnar Lothbrok'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "zadržano" }}, ['Luka Škabić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Stjepan Hršak'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Župni stan u Tuzli'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Crkva sv. Ilije na Ilinčici'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Babylon Berlin'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pohod Vlatka Kosače na Bosnu 1481.'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Soli (općina)'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Drago Dujmišić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Emil Stjepan Čondrić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u osječkom zatvoru 1945.'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Gaudencija Šplajt'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antun Kostić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Subašić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mijo Drvarić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "zadržano" }}, ['Laurencija Ćurić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pavao Ivakić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Oratorij Sveta Rožalija'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Gorišek'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Parselust'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gvožđanka'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Patrola na cesti (TV serija)'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Muštanica'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Boran Bego'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Polis-Jadran-Europa'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Врањ или врењача'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Paulytza'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Martić-Ivica'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kodifikacija'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Branko Bošnjak (pjesnik)'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zine El Abidine Ben Ali'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Koksara'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Porfirit'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis boćarskih klubova u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marijan Kudrna'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:DB Nord'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vladimir Šumanović'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis poznatih osoba iz Mostara'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tatarska osvajanja'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gladiator Matchplay'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Leonida Domijan Fišter'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eugenia Simonetti'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['HighVani'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Adis Bevrnja'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Petar Topić (Pajke)'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pjesma Eurovizija 2024.'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sveti Ivan pustinjak'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:DugaResaFest'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Ivan Vrabac'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Elektrotehnička škola Zagreb'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Velika suverena loža Hrvatske &#34;grof Drašković&#34;'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Velika Suverena Loža Hrvatske &#39;&#39;grof Drašković&#39;&#39;'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bosni i Hercegovini'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sezonski radnik'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['HUP Zagreb'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prva liga (televizijska serija)'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lockroom'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dario Oreški'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača Volina Lutsk'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača FK Kubana Krasnodar'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Procjena rizika'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski hercegovački Bleiburg'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marin Rogić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Marić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['The Spoons'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Radić-Molnarova formula'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Valentino (pjevač)'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatske blues snage'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Drago Vukušić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Herman Vukušić (psihijatar)'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mirko Vukušić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Hercegovački plodovi Mediterana'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Poslovanje gotovinom u NDH'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prijelaz s jedne vjere na drugu u NDH'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:The Spoons'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Herman Vukušić dr.med.'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Operacija Štit'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ave, Ars Horvatiana'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Kokić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Manifest aksiomatske književnosti'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Koordinator 1 i 2'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Šije (1970.)'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vander elst viza'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prijava gradilišta'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Stipe Jelaska'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Klub hokeja na ledu Kune'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Meneghetti Wine Hotel &#38; Winery'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Čobanac'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Salatić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nevena Todorović'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Alojzije Čukman'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Veljko Deur'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Socijalna stanica'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Središnjica za ogrjev'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pero Vukota'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nevenka Belić Dragičević'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gojko Kremenić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Morsini'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jared Fogle'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Poptropica'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Luka Lučić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['DVD Svinjarevci'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bitka Kod broda Zrinskoga na Uni'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gradilište'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['SEO EDUKACIJA'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Katarina Krtinić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Histerza'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nada Grubišić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Goran Filipi'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Lista najpopularnijih internet portala'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bro hengounel'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Franko Franetović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prvi hrvatski redarstvenik'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Biokovska jela'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Boris Dabo'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Feliks Niedzielski'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Troslovnik'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Josip Radić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Uzgoj lješnjaka u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Predložak:Kosovo-napomena'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['E-mail marketing'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova:Dodatak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Johnny Hardwick'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Rudika Vida'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Islamska vjeroispovijest'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ana Merlin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Duran Çetin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Predikatno vino'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lavanderman'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Katolički oblikovatelji kulture'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mate Božić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mišael Bob Vidaković'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dječje prihvatilište Sisak (film)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Index portal'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Radio 808'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Distribucija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Fero-Term'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Guida di Fiume'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Maria Simonetti'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nicolò Turcinovich'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Moon Ga-young'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Renderiranje'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Segmentacija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Aegukka'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Sofija Velkovska'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Husitski ratovi'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gellert Grindelwald'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Niva'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Razgovor sa suradnikom:Przewodniczący Towarzysz'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Zoran Žukina'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['OK kanal'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Radio KCM'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zadužbina Milana Mladenovića'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Augustin Dragan Dujmušić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Kronologija Domovinskog rata'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['MasterChef Srbija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dora Kršul'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Eduard Nöthig'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Andrej Dimitrijević'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Super1'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gradske bitange'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Milena Zajović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Newsmax Adria'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tokijski babilonski toranj'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Christina Zwicker'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['LukaSkabic'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Crnogorska država 1698. – 1851.'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Petar Milošević'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Links d.o.o.'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Playbox Shorts'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Teodor Sziginyi'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Velike tajne arheologije'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Otvoren um, vjerno srce'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['O poniznosti i slavi Krista'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Liposukcijska dijeta'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kenan Mandra'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Trinity (Teksas)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Manje važni Hufflepuffi'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Stjepan Sorić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Divizijun'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['FK Vitez'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Muncimir (panonski knez)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Yoon Suk-yeol'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Godina koju pamtimo'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Josip Gjuran'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mladen Čuvalo'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Berto Dragičević'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Astronomsko društvo Meteor'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['István Lukács (komunist)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski registar tamburaša'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Međuknjižnična posudba'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Šokačka rapsodija'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Radio Tvornica'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Radio Nacional'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski tamburaški brevijar'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sjeverni Han'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Tara Glončak Karapandžić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivanković'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Matija Kujundžić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Jelisaveta Jurčak'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Treći kanal'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Abadon'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Akcija Zenit'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dragi Šestić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nacionaln park Nyungwe'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Povijest Podgorača'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kapetan Zaspan'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vitlaci'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['65 (film)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Desislava Petrova'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Travanjska revolucija 1941.'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Genocid transrodnih'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Josip Kraja'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Agami Hando'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jasna A. Petrović'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Petra Radin'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mark Biondich'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mandić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Logor Motel na Rostovu'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Treći svjetski rat'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Stanko Nižić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ryszard Kołodziej'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Rashrvaćivanje'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dekroatizacija Hrvata u Vojvodini'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Razgovor:Travanjska revolucija 1941.'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Pavić (aktivist)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski identitet'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Pavle Mensur'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eko-centar NERKA'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zeleni plan'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['ZEO Nobilis'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Memento (1996)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Program Impact4Values'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nazivi žitarica na raznim jezicima'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Godišnjak Građanske kraljevske gimnazije u Rijeci'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['E.ON Hrvatska'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Srbi koji su se borili protiv Velike Srbije'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bogdan Tomenčuk'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Džakar dzong'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Arterarij'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Le Petit Versailles'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Iskorak (predstava)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Smoqua'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Proces (udruga)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zeleni kašasti sok'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ferratum'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska udruga Benedikt'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kontraakcija'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['HULU Split'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['MLAZ'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Klub Mini Teatar'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga za promicanje obrazovanja DELFIN'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Udruga Mladi za Domovinu'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirovna grupa Oaza'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dobrotvorni institut Hrvatske'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinski vinski klub'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Etno-eko udruga Jabuka'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Forum za slobodu odgoja'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Fotografski kutak'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Građanska akcija'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Financijski klub'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga za promicanje amaterskog sporta'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eko-centar Caput Insulae Beli'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dupinov san'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mozartine'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga Zajedno do zdravlja'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga osoba s invaliditetom Sunce Makarska'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga studenata Koprivničko-križevačke županije'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga mladih grada Čabra &#34;Prosper&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga mladih antifašista grada Zagreba'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga Kvart'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga bivših učenika Škole primijenjene umjetnosti'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga mladih Par Selo – Dubrave'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Godine za pamćenje'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga športskih ribolovaca &#34;Amur&#34; Ladimirevci'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga &#34;Tutoria&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga &#34;Sretna obitelj&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga &#34;Mladi poduzetnik&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Siva) (zona – prostor suvremene i medijske umjetnosti'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['IDEMO Institut za demokraciju'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Znanost.org'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['VeDRA'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jurica Galić Juka'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['L&#39;Arco romano : letteratura e varieta'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Moji dani'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Komarnica Team'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Branko Stipić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Teaching and Learning International Survey'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Goran Tomčić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatske i svjetske &#34;zvijezde&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Biciklić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Josip Grbavac'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ljevičarska omladina (Kina)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni park jezera Manyara'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni park Tarangire'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni park Kilimandžaro'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Osnovna škola Kozala'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Darko Tipurić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mario Marević'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eryops'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nicole Cherry'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['T-Com'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga Kupa'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Globalnet'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gaude, Mater Polonia'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ogi i žohari'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ogi i žohari (2013.)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tomica i prijatelji: Priča o hrabrosti'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Solana Pag'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tribina &#34;Braća Kašanin&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Miralem Alečković'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga žena „Hrvatsko srce” Peteranec'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zamijenite nam tugu osmijehom'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zajednica tehničke kulture Grada Belog Manastira'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['SNK'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Prednja lateralna ploština ramene kosti'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Queer'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Krengetog'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Stanica vodovodne Bubny'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Damir Plavšić'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Cesare Cantù'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jerković duliba'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gornje Dulibe'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lađin porat'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Milanov Vrh'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Urije'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sylvester Graham'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['John Harvey Kellogg'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Arnold Ehret'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Veganstvo'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Sirova veganska prehrana'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kampo'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Vegetarijanska prehrana'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['El Musicante glazbena škola'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lajoš Nađ'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mima Karaula'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zvonimir Šuljak'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Rački'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Grb Kornice'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Srednja škola Bedekovčina'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Zgrada Srednje škole Bedekovčina'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Popis brojeva do 10 000'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Naselje Jakova Gotovca'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pisanje imena vladara'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['HULK'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Športska udruga &#34;Stjepan Grgac&#34; Petrovec'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Savez udruga Molekula'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Inicijativa Glas obespravljenih'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mi2-MaMa'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Asuka-dera'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Spekulativni dizajn'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['The Voice Kids Hrvatska'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Helena Janečić'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Flex'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nociceptivna bol'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Obje su na nečem bijelom'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Operacija Dolac'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Operacija Proboj-1'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['HCL.hr'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Online instrukcije'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vedska matematika'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zooplus'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Popis zemalja prema kreditnom rangu'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marijana Tole'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Žegar'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Merla'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Vojna oprema u Oružanim snagama RH'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mato Lapsanović'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Samosuosjećanje'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska mladež'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['UBU'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['2023. godina u hrvatskoj televiziji'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['2024. godina u hrvatskoj televiziji'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:GodineTV'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kontrakultura'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis gostujućih uloga u &#34;Zakonu!&#34;'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dobrovoljno vatrogasno društvo Budrovac'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Kosovu (1831.)'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ana Bertić'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nesuh-aga Vučjaković'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Selena Andrić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Paavo Airola'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['SSŠ kralja Zvonimira'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Korejski Hladni Rat'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ben'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Prosinac 2024.'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Goran Leš'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Agnès Thill'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Wikipedija:Wikiprojekt Srednja Europa'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Jonis Bashir'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mario Bratulić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Klupsko prvenstvo Hrvatske o odbojci na pijesku za muškarce 2012.'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dino Petrić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Zlatko Pinter'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zdravstvo Hrvatske'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Canal Panda'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Toni Volarić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:European Tour'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kuća Mojsović u Splitu'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Kiselić Ledinsky'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Karmelić Štrika'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski knezovi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Regije Bosne i Hercegovine'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['REDACTED'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['HNK Busnovi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Media Stres'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vk jablanac'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Heffer Wolfe'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Filburt'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Rocko'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Radoslav'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Apetit'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nezavisna kultura u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Crnogorska Evropska Stranka'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Montenegrin European Party'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zemlje hrvatske krune'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kazalište u Toriku'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Prva srednja informatička škola, Zagreb'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Denis Tomić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Leo Škaro'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['RIToBeats'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Istraživanje ključnih riječi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Čuvari srca'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Popis epizoda Čiste ljubavi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Javor'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['SNK Vrpolje'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Povijest zavarivanja'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hipoglikemik'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Oliver Topalović'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Žeko'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marina Ilakovac Kveder'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Orečeva Draga'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Orečeva Draga (Posušje, BiH)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rezervoar Karabutov'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jörmungandr'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Slano jezero (Srbija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Prva PR agencija u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svevišnji'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svarog trenutak'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dzidzilelya'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nia-Nya'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Voloska'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kupalo'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Starovjerje'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vodenjak (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kolovrat (znak)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Prava'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nava'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Java (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Triglav (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Danica (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Siniša Režek'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kašmar'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Teufik Selimović'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Julius Schmidlin (stariji)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Julius Schmidlin (mlađi)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Graditeljstvo u Hrvatskoj: Arhitektura i urbanizam'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Matičević'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis beninskih filozofa'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ceca'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Martin Kosovec'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Okrugli stol Eugen Kumičić – život i djelo'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Slaven Pavlović'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dubokovac'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Queer Beograd'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski dan mimoza'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Glazbena škola Ladislav Račić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Julián Robles (glumac)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['O endemskom sifilisu u Hrvatskom primorju'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vita Fiumana : giornale settimanale d&#39;arte di scienza e di letteratura'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Josip Mikulec'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['Haladž (iranski jezik)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Salchuq (jezik)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ćelavi gradonačelnik'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Knjizevnost antike iz srednjeg vijeka odlike predstavnici i djela odlike djela'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mate Antunović'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Fra Lovro Đurđević iz Đakova'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Angelo Dante Burić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Imenik morskih životinja važnih za ribolov u Kvarneru i duž obale ugarsko-hrvatske'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Pornografski glumci'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rich Man (band)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['MOKÉP'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luo Yunxi'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Maturice'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Matematika i umjetnost'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['Miro Barešić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['KK Zagreb'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['Amin Milišić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Li Yundi'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Margarita (hrvatska kraljica)'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Sabine Moussier.jpg'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Pismo „Dear Boss“'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Simplicia'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Joyce Borden Baloković'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Žitnica u Gornjem Miholjcu'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Andrian Konsa'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinska Akcija'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gospodarstvo Estonije'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luksemburške eurokovanice'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Robert Kozina Legenda iz Njemačke'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Veleprodaja'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Milan Bošnjak'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Popis poznatih Hrvata'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nucleus Aerospace'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radoje Golović'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Plavčić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Only Records'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Darko Tomašević'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kremenko'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Velikosrpski mitinzi'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kataloška jedinica i dvostruka kataloška jedinica'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Grabić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Posebno:Prefiks_indeks/Dodatak:Popis_igrač'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popis epizoda serije Živi mrtvaci'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Janjče'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bilo (Primošten)'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Medvinjak'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vidljive'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Virginia Kapić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kasandar'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Studentski zbor Tehničkoga veleučilišta u Zagrebu'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Karate klub Stolac'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Beronić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Srbi i Hrvati'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Centro Lago di Como'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Viale Bligny (Milano)'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kane i Abel'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kristina Ikić Baniček'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dinko Pintarić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Queer Sport Split'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dear Land of Guyana, of Rivers and Plains'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Knjižara Matice hrvatske'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Galerija Matice hrvatske'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Mišur'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['1. Zagrebačka NL 2022./23.'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Analogne električne mreže u medicini'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jana gana mana'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Besim Tafa'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nemanja Kraišnik'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Hrvatske kratice'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vogue Adria'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Aqualifter'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hram Institut'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Imotska muka'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dječji zbor &#34;Zdravo maleni&#34;'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Političari 1945. – 1989.'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lokalci'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Draženka Polović'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Grupa Velvet'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Vidiš'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Veljača 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Enis Destan'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vesna Horvat'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Grupa „Zlatno Doba”'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bunsenov grijač'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bade İşcil'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Müge Anlı'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zehra Güneş'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sera Kutlubey'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sremska ofanziva'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Conte Ivano Bajamonti'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alpha Alpha Gamma ogranak Sigma'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['ŠC Vlačine'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nguyễn Văn Hùng'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Emergentizam'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Župna crkva Kraljice Mira Makarska'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Julius Eker'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['CW 24 Vijesti'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka za Vitez 1993.'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['NixOS'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka za Meoršje'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dušan Vlašić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['La Difesa'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vita fiumana'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Neokonzervativizam'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Twisted Smoke Band'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dan Elwood'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Šimić Tonin'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alice Tissot'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bertha Benz'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sarah Kirsch'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ian Maatsen'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikiforos (selo)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikiforos'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ibrahim-paša Egipatski'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vodiči i izolatori'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Faris Žunić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Filip Borelli'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Cherry Kiss'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nastajanje prve profesionalne hrvatske vojske u BiH'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['BokBok'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Wittenberg'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Royal Caribbean Cruises'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Bilušić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Murat Pilav'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Clannad (vizualna novela)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Župa sv. Jurja mučenika'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Fra Marko Ćosić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Franjevačka mladež Trsat'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Šćećinski zaljev'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Europska godina osoba s invaliditetom'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mia Pojatina'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popovići (Munjava)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Eden Golan'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Zdravko Klašnja'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mato Jurić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['La Vedetta'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Euharistijska zajednica Srca Isusova i Marijina'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Omnia Deo'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Emir Dželilović'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Savez monarhističke omladine'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Prijedor 95'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miloš Bukejlović'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gradski stadion Samobor'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Aca Đorđević (redatelj)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Latifundij'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ercole Rezza'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kršćanstvo u 64.'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Robert Bojanić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['CW 24 vijesti'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Crveni crveni zastava Rada'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marijan John Markul'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "Zadržano" }}, ['Stići prije svitanja'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "Zadržano" }}, ['TXCN'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marija Ančić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Konzervacija restauracija Michelangelove skulpture Pieta'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radio stanica'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radio postaja'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sveta Julijana iz Liègea'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Worldline'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Oton (porečki biskup)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Žrtve Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gavrila Ignjatović'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirko Vučković'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "Zadržano" }}, ['H2O: Uz malo vode'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Umbro Futsal Award'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Angiotenzin-konvertirajući enzim (ACE, proteaza)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Liga prvakinja u rukometu 2007./08.'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Telekom operateri u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kalcineruin'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mitogenom-aktivirana protein kinaza kinaza kinaza 1 (MAP3K1)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kuća Octaviusa Quartia'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Konzervacija Pompeja i Herkulanuma'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ideologodija'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Stevan T. Petrović'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Car seat headrest'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Starovjekovna glazba'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Zdenka Čermakova'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Alexa Alex Remić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nogometne Ikone'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Narod Sistani'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Učenje rada'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Almanacco fiumano'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Petar Mijoč'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski Pokret Nacionalne Obnove'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Likus (Carigradska rijeka)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Biologija u 1930.'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Moon Kyeong-ha (Mun Kjang-ha)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Toranja'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nepalci u Njemačkoj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['André Verdeil'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Brigitte Macron'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Krvavi četvrti'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sven Kranželić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šakić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Liga budućih šampiona'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Faros ERP - Integralno ERP rješenje za upravljanje poslovanjem u oblaku'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Deca iz vode'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['EQV'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gru i Malci: Neustrašivi špijuni'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Patke selice'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Jasenka Bulj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kemal Ljevaković'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Zračni spasioci'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zrinka Ćorić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Juraj Zigman'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Piaggio Hexagon'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nina Kamenjarin'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis općinskih načelnika u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Cheltenham Town FC'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Boris Stalić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gumix Elastor d.o.o.'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Airalo'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kritika komunizma'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Potpore za samozapošljavanje'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kristina Restović'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Annuario del Club Alpino Fiumano'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tonči Težulat'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['MeCP2 (protein)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ilirski jezici'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kinoteka'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Danilo Lekić'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nikolina Butorac'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Narodno obrazovanje'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tea Šimić'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Josip Joza Mihovilovic'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Školstvo i borba za javni život'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Interseksualnost'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ana Todorović, dr'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Optimizacija web stranice'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bogoslovno sjemenište u Šibeniku'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ante Adžija'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Franjevačka provincija Bosna-Hrvatska'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Veliko Rujno'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kup Hrvatske u atletici'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bizantsko-slavenski obred'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ljubčo Lazareski'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Đorđe Đuričko'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Benedikt Celegin'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Hang'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tata od formata'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ženski odbojkaški klub AEK'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Više od igre, više od života'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivana od Évreuxa'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hugo Schmeisser'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šikić - Mrvica'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Luke Evanđelista u Splitu'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pogreške u Bibliji'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miran Fabjan'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miran Fabijan'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zagorka (2007.)'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['ZeljezniceNet'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Patentno pismo'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivana Knoll'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sara Lizatović'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Njemačka okupacija Austrije u Drugom svjetskom ratu'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['TP-line'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Razumović'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nika Komadina'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tomo Mendeš'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popis masovnih zločina nad Hrvatima u ratu u BiH'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Regina (bosanskohercegovački rock sastav)'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vanda Dabac'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Adrenalinski park i Zoološki vrt Miško u Cerni'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rapska fjera'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nacrt:Vanda Dabac'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mostir'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Korešnica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Privor (Žrnovnica)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mali Velički potok'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Кolektivna svijest'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Borna Marinić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Što je iptv'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Kana G.'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Marko Mrvoš'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Udruženje farmaceutskih tehničara Crne Gore'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Teška tama (2014.)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Stjepan Pavletić - Beli Konj'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Viktor Posarić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Rivista di Fiume'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ciparska konferencija o korporativnoj održivosti i odgovornosti'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Limoges Handball'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Nevesinju 14. veljače 1945.'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marijan Ofak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Kerim (Mustafa) Dujso'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marin Sabolović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Plivačašće'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Arduševac'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marijan Kraljević – King'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Edin Hozan'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vila Kiseljak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pavao Petričević'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Luciano Teixeira'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Raspotočje'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Lagundzic'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Lagundžić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Poljska sela i zaselci'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Elma Fetić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Senadin Duraković'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Karlo Štefanek'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Šest grijeha protiv Duha Svetoga'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Flamengo košarkaški klub'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Kraljević'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Genocidni gen'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Crna legenda'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Podvodno istraživački klub Mornar Split'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['As-eko'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jurica Rakić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Branka Cvjetičanin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luka Anić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Novi Život (mrežna stranica)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Festival fantastične književnosti Pazin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Gorice (općina Sztum)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lukavi lisac Renato'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Afterfire Band'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Agomiut'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Predsjedništvo'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Središnje vijeće'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Noć Hrapočuše'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dramski studio Ilirik'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dalmaland'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatski centar za zaštitu podataka Feralis'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predsjednik Austrije'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "nacrt" }}, ['Buco i Srđan'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Sarajevski proces 1983.'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Naselje Jug (Bjelovar)'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miting u Srbu 27. srpnja 1971.'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Imam Ifret ef. Milaimi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popis fašističkih pokreta po državi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "nacrt" }}, ['KK Sesvetski Kraljevec'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alumnijada'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tunja Oršolić Makarić'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "nacrt" }}, ['Posebno:Doprinosi/Šemsi-begBranković'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Filip Budimir'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Vulević'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mamić'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['SSC-Khatumo'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Anno Domini'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Egzorični atomi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Agencija za zaštitu osobnih podataka'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kodeksi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Saša Trajkovski'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['RIS d.o.o.'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vlado Jagodić'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Ušković Croata'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Obitelj Báthory (klana Aba)'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka kod Otočca'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Anarhiv'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Anatidaefobija'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Matteo Liviero'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Oussama Essabr'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Pitamitz'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Semahana'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Michael Knowles (politički komentator)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Balkan zoo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zlatni šeširi'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rob Halford'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Konovizija'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Gospodar (crnogorska vladarska titula)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Muzej torture u Zagrebu'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pešča ChillOUT'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dražen Puklavec'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Margareta Lekić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Josipa Henizelman'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Alfonsi'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lukša Andrić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nikola Bačić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Maša Barišić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Martina Mezak'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tajči Čekada'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nova Melilla'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Opsada Melille (1774. – 1775.)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Austrijsko Nadvojvodstvo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Free solo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatske Zemlje u ranom srednjem vijeku'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Richard Phillips'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Šutalo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Pandurević'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Punčke'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luka Turčić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['RTL (Mađarska)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kalafati'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Лазар Радан'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bartók Rádió'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jezik kalašma'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Duna (TV kanal)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Biljana Cerin'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Hrvatsko kraljevsko vijeće (HKRV)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ramón Mercader'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jezik Kalašme'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Andrea Gabrielli'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petra Somek'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vanja Jovanović'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['8 Ball Pool'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ribarica'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Primarne publikacije'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Ivandić'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Manuel Malezanovski'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Adipatni Agung Elizabeth Feodorovna dari Rusia'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Fragili come foglie'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ezoy'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Eterno'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Margareta od Valoisa, grofica Bloisa'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kontejner (udruga)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kulturpunkt'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['RoUm'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Format C (umjetnička organizacija)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Upravljanje znanjem: kontekst, primjer, vrijednost'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Centar za dokumentiranje nezavisne kulture'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Otokultivator'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Centar za cjeloviti razvoj'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Udruga Urbana desnica'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatski bedem'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svijeća (kršćanstvo)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kršćanski svijet'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kršćanske sekte'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Sibylle Berg'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Transgender pregnancy'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Armin Šistek'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih športaša'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Đački pokret'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Nguyễn Văn Hùng'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Vitezić (1914.)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Barach Barać - plemićka obitelj'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Barach (Barać) - Hrvataka plemička obitelj iz 17. stoljeća'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis japanskih filozofa'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ante Lučić'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mihovil Mijo Kapović'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Sveti Red'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ofenziva Tet'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['FXP'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['IMAP'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Distonija'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Barach (Barać) - Hrvatska plemićka obitelj iz 18. stoljeća'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['TVRi'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['M1 (TV kanal)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Erdős Nikoletta'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Elkan Florida'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ladonja (politička građanska udruga)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dhampir'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Trstenice'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Clostridium tetani'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Reza Fekri'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2026.", status = "obrisano" }}, ['Jelenko (televizijska serija)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['MC Žmala'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Pozlaćene bronce iz Cartocetta da Pergola'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petra Meštrić'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski ju-jitsu savez'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "nacrt" }}, ['Dina Dogan'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alen Rajko'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['JCI Hrvatska'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Viktor Hristenko'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Heval Hardem'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radujte se narodi'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svim na zemlji'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tri kralja jahahu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Narodi nam se'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['O Betleme'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dvorani neba'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nizozemska jezična unija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Aurora Club'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Papaya Club'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Noćni život u Splitu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola vidikovac'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Florijan Glavočević'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dom Marianus Marck'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Proljeće je 13. u decembru'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radio stanice u Sarajevu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bilten MZ Jagodnjak'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirko Marković (političar)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miroljub Stojanović'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Baranjski srednjoškolac'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sonjine trećice'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Brdu Grbavici'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Vrdima 1993.'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nino Karamatić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Potpore za samozapošljavanje u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 762'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mall of Split'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Joker Split'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Trgovački centar Kaštela'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['City Center One Split'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Arena Centar'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Radio Studio N'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Meteorološki podatci Livno'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['NK Vatrogasac Grižići'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis antifašističkih spomenika u Krapinsko-zagorskoj županiji'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Dujmić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Korporativno tijelo'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Makedonikos BC Kozani'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Prosječna godišnja temperatura zraka'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Poleogeografija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kazališno umjetničko osoblje'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Maksimalna brzina vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Širina vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Mrkoci (narodni heroj)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ilja Iljič Tolstoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Korisnik knjižnice'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zaustavljanje vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ometanje prometa'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kazališno administrativno osoblje'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kazališno tehničko osoblje'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['VANU'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "OBRISANO" }}, ['Skup vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Autor glazbe'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Edikti rimskih magistrata'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Franjo Slabi'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luksemburška košarkaška reprezentacija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pravila (ekonomija)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Iva Bagić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Marko Cvitkušić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Napad u Osnovnoj školi Prečko'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Velika Srbija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Velikosrpska ideologija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['DeSADU'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Klub studenata informacijskih znanosti'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Slavonska udruga studenata'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Studentski savjetnik Filozofskog fakulteta'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Udruga podravskih studenata'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['TAI TFX'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['GSLV Mark III'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zora Dubljević'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vojna baza Deveselu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Solar Dynamics Observatory'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lemana'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mario marević'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Anzelmo Alaupović'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Klub studenata južne slavistike &#34;A302&#34;'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Organizacije'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Igmas Bidiski'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Concordia discors'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dentofobija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Slavko Štimac 2021.jpg'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Neli Fist'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kimi (pjevačica)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirišeš Na Grijeh'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mit o Titu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Igor Andrijević'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski kraljevi (serija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Thalassotherapia Opatija'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržati" }}, ['Denuncirati'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kulturno-umjetničko društvo &#34;Ivan Goran Kovačić&#34;'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Otvorene inovacije'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Povijesni razvoj misli o svjetlosti'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Balcano'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Grb obitelji Banić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pjesnički Band Aid'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis samostana Karmelićanki Božanskog Srca Isusova'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osman Sabitović'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Sokić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stjecanje vlasništva'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Grb Novi Travnik.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:VfL Wolfsburg.png'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Adidas logo.png'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:NK Široki Brijeg.svg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:150px-Besiktas svg.png'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Zastava grada Zagreba.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Supilo.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rimsko stvarno pravo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Maja Bezjak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Frajer'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kalabić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Manifestacija &#34;Sve se čaje okupiše&#34;'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vlasničke tužbe'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Novinarsko voditeljstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Parfumer'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Popis organizacija koje koriste Linux OS'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ponovna uporaba informacija'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Protetika donjih ekstremiteta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Protetika gornjih ekstremiteta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Minimum skupa dužine'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Podudarnost mnogokutova'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Hotel Slavija, Split'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Lenovo Logo.svg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Didak Buntić.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Glamoc grb.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Hnk gorica.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Warner Bros. Records.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Detroit Pistons.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodna banka Jugoslavije'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pereslavl-Zalessky'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jošavica (Vukosavlje, BiH)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Skupština općine'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dani u kalendaru'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bitka u Paškoj uvali'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['TOK televizija'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Savez američkog nogometa Srbije'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Herama'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Novosel'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vautinovo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Apipet'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Papinsko vijeće za laike, obitelj i život'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Aron Varga'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Barešić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Danish Aviation Systems'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['NKT Flexibles'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Gunnar Peterson'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Iva Buljubašić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vujović (crnogorska dinastija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osjećanje mjesta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Strune života'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Auto na korzu'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Infinum'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Mlinarić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Davorin Štetner'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Sidrenje i vez'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sigurnost na brodu: Ključne mjere zaštite na moru'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dives'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Čišćenje i održavanje: Ključ za dugotrajnost i sigurnost'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Fenksta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Ovčariček'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dragutin Gradečak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržati" }}, ['Glistoliki mišići (stopalo)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Slava Kovač'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prekostojnice'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vlade Lozić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Luka Knez'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Pašalić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Patričar'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Victa'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Harmonija disonance'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Abecedni popisi osoba/A'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Zing'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Petrak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis belgijskih filozofa'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski pisci iz BiH, U'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Naselje sv. Ane'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pregled novčanih kovova Rimskog Carstva'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Oni rokaju za Gospodina'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Betanija (časopis)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Agencija snob'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vjeronaučna olimpijada 2024./2025. - 1100 godina od Splitskih crkvenih sabora i početaka hrvatskoga kraljevstva (925. - 2025.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Amnezija Music'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Popis hrvatskih internetskih portala'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Sporazum u Luki'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko jezikoslovlje'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Čedomil Škrobo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Željko Zadro'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nedjeljko Martinović'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drago Čolak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Teofil Leko'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Milivoj Bebek'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Šola (Sladojević)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izbičijada'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mikroturbina'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['LO Brand'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nebeski rat'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marinko Paponja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kamenjarska kupina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Popis indijanskih plemena -klasifikacija II'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ravnice (Omiš)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Polukružno okretanje vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prostornost broda'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Radno vozilo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Obilaženje vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pozornica-podij'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pozornica-kutija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Upravljanje i kontrola poruka'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Američki koncept'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Biskupija Bajza'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prestrojavanje vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko-bajški rječnik'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lahor, pjevački zbor župe BDM Karmelske'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Odgođeno žalovanje'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Raspudić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Natalie Balmix'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ad Fines'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Samir Elezović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Grgur II. Šubić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Strahimir Straho Bosnić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Mišković'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Karolina Novak'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['The Lee Strasberg Theatre and Film Institute'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Latinske izreke'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['VIDgital'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Arwat'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kalin Georgescu'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dragan Ćurčić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Legenda o nastanku Pazinske jame'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Međunarodna nagrada za književnost „Naji Naaman”'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova D'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova F'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova H'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova M'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova S'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miriam Mack'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['William Dunst'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['GNK Dinamo u Kupu velesajamskih gradova 1966./67.'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dadi Redžić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marin Babić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša hrvatskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša grčkih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša talijanskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša ruskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Big Bang (trgovački lanac)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša klubova iz SAD-a'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša srbijanskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Senadin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Žijar Mustafa'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:CroStartup'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi svijeta LJ'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi svijeta NJ'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis filozofa/Q'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klještevica'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aluin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lučki alat'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Blaž Zadranin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nazarij'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miho Jakovljev'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kulturno-umjetničko društvo &#34;Meteor&#34;'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Društvo Podravec'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mala Gorica (Velika Gorica)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Brodski motor'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomios Batos'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kompozicija (arhitektura)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['KUD Cetingradska tamburica'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Broj 1 inozemni singlovi 1998. (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis jezika i dijalekata po linguistovim kodnim nazivima: D'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Razvoj književnosti (Chadwick)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jure Ćurković'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drama u odgoju'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Motorne jahte'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rimska obitelj'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Utvrda na Vrčevu'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nova revolucija u Beču i nastavak ugarskog rata 1848.'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Uređivanje informativnih emisija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kaolin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Milan Katičić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vinodolsko graditeljstvo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mijo Horvat'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Bene'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Afrobeats'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Malonogometni turnir ,,Kupres&#39;&#39;'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Komunal'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pravda (umjetnost)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trajna brzina vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mijenjanje prometne trake'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Srce se bori'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Baš mi je dobro'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih glazbenih sastava'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trajno slano pecivo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bulevard'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Hrvatski dramatici'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Benedikt Dubrovčanin (svećenik)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis zemalja po broju jezika'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Janko Lisak'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Obli kamen'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Regulacija novinarstva'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Merlini'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Joe Flaherty'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski ragbi klub Lokomotiva'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Politički odnosi s javnošću'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Japanska proizvodna filozofija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marin Jurić Čivro'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis nekih sorti bijelog vina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis nekih sorti crnog vina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih autohtonih vinskih sorta'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis televizijskih postaja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih tamburaških pjesama'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dražen Jurmanović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Agencija za razvoj Varaždinske županije'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis nogometaša Hajduka po abecedi'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alija Husić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Inoceramidae'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juraj Štefan (hrvatski nogometni sudac)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Anica Kovač'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Ivanko'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prva sportska kladionica (PSK)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska Mladenačka Stranka (HMS)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zlatan Jovanović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Carigrad'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Maksimilijan Šimrak'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Nedićeva Srbija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Šimun Caktaš'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ah, taj Ivo!'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rudolf Štefan (hrvatski nogometni dužnosnik)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis pseudonima'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hospicija i palijativnih programa u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Paška prezimena'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Leboui'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Indeks pojmova iz etnologije i etnografije'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alojzije Radoš'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vili Radman'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Sičaja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Damir Pavić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kristijan Montina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Mihaljević'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mirko Majdandžić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dinko Maslać'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Jeleč'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Gelo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Janko Ćuro'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zdravko Dadić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Dragićević st.'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Dobroslav Begić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Glavna strani'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slovkigna slavnoj slovinskoj mladosti diackim illirickim i talianskim izgovorom napravglena'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Serafin Sabol'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kerubin Pehm'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Karlo Lovrić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Josip Ivelić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bogdan Cvetković'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Frane Vlašić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bernardin Tomašić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lujo Zloušić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mijo Čuić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Autobusna linija br. 2 u Ljubljani'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Damir Plavšić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dnevni kalendar'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Anzelmo Alaupović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Župna kuća u Zenici'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Stjepan Zlatarić (prosvjeta)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Plivit'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Građanska inicijativa Protiv Sječe'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Stanić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Plančanik'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bavarsko vojvodstvo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Giuseppe Marotti'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Baran'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Posebno: Kriva preusmjeravanja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Olivia Newton-John'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Luka Rašić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jasmin Muhamed Ali'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivona Ažić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vještice (glazbeni sastav)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Izergo'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Galluna'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Komušanac'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Josip Kopjar'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Radoslav Kujundžić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mihovil Grubišić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predsjednici Indije'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "nacrt" }}, ['Bašić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Barach'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ciklus crnih knjiga'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kemikalija'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Max Landon Payne'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Maksim Avejski'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Simo Rajić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Nobilo'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Boris Grigić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Častimir Majić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pietro Bryan Nabhan'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Melissa Nungaray'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Treba li pisati kako dobri pisci pišu'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Lekcija o drskosti'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Gečević Getz'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Roko Serdarević'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bošnjačko-hrvatski sukob: Livno'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stjepan Fridl'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Pipin Landenski'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Centri za kulturu Grada Zagreba'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Adna Bakija'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Pitanje naziva bošnjačkog jezika'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "nacrt" }}, ['Anica Kovačič'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zlatan Martinis'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Istina o sreći'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Umijeće življenja'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izgubljena vila'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Krvava zemlja'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sablja (roman)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sandokane, platit ćeš!'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tko se boji lika još (roman)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dr. Nikola Milojević'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Paula Eleta Barišić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "nacrt" }}, ['Operater'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['TereT'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Most preko Foše u Trogiru'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Arhijerejsko namjesništvo vukovarsko'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Čatlak'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osvoji Jadran'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ostaci zvuka'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Privredne krize'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Razvoj računalnih mreža (Internet)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Skupljena baština'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Solčak Toka'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Strateško planiranje'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vrijednost robe'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Štete od divljači u prometu'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Teatro Nobile'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Tomislav Tomić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Velike civilizacije život, mit i umjetnost'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Žižić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokora (performans)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prodaja i oblikovanje cijena'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Luka Rajić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hippocampus debelius'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ana Majdak'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gea Gojak'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinska glazba'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Genocid nad crnogorcima 1918-1929'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski komputisti'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juha od prokulica'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Edin Glogić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Reflektiranje seizmičkih valova'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Reliable Server Pooling'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nenad Katnić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Doktor strojarstva'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tvornica keksa i vafla Lasta'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mato Jakobović'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Seneca Indijanci'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Finag'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Zeko-Pivač'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Darovanje nekretnine'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Knjižnica isusovačkog kolegija u Rijeci'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Timoteo Crnković'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis sarajevskih nogometnih klubova'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prvi hrvatski kečeri'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Euchee'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Uchee'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Uchean'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juči (jezična porodica)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Caddo (jezična porodica)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Caddo jezik'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Macro-Siouan'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Macro-Siouan'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Makro-siouanski jezici'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Uchean'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Teppo'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nikica Gilić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bijela (Karinsko more)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Andrea Petrek'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['One misle da smo male (roman)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Akademski bonton'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ave, OsEconomia!'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vilijun'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vilikon'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Auron'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Az (roman)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bizarij'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Krijesnici'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alemperkina kazivanja'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Atanor'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alikvot'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Antiatlas'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ars Eugenium'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['OSvojski'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ekonomijana'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kreativna riznica'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hepening Vilijun'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Cherrica'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Disocactus &#39;Smithii&#39;'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ijoid narodi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wigwassing'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Danijel (zadarski graditelj)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Broj 1 inozemni singlovi 2009. (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Broj 1 inozemni singlovi 2010. (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stanko Dodig'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bernard Dukić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Albino Jović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Milojević'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ludvig dizajn'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bratislav Živković (vojnik)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski prefiksi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Lustracija u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Võro (jezik)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Numen'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sve što niste znali o Krešimiru'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zlatna Liga (nogomet)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Kalinić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mark Maret'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni program djelovanja za mlade'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['O, tempora!'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Folklorna skupina Bilje'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Daniel Radeta'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Meri Gotovac'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bojan Anđelković'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvoje Raguž'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Broj 1 singlovi (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Macro-Siouan jezici'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sijuksi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Oceti Shakowin'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sijuksi Indijanci'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dječji doplatak'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Božićna (pjesma BrudBBB-a)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hana rodić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Toroczkai László'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Filip Tripov Radimir'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Financijski pokazatelji'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mladen Garašić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Božena Griner'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Higijena opreme u proizvodnji hrane'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klinički opisi sindroma kroničnog umora'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi Mezopotamije'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Nastović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Sastav i podjela atmosfere'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Snaga struje i električna energija'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Goran Guksić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Večernja škola filozofije'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['LOZZ'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Odri Ribarović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Buča Potok'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Batinić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Niko Kličan'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Matej Stoprd'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Palača Becadelli'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vrbovac, Bosna i Hercegovina'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sorikomorfa'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Tornado Lipa'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Olynthia Natura'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Župa Cer'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Leonardo Štimac'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Albin Muslić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Nepoznati Korisnik'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šiško'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vanda'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lavica (pjesma)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trioxx'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slovna reforma Ljudevita Gaja'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Amra Imširagić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi:etnolingvistička klasifikacija naroda svijeta'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Smidovich'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Međunarodna škola HARFA'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Terrakom'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vlatko Lakošeljac'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Srpski svet'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Velikosrpska propaganda'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Humanizam (filozofija)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Antički lančić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Tena Arapović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Kultni filmovi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kasni modernizam'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['KK Vučići Zagreb'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Com.2.jpg'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Skriveni kurikulum'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Najveće kulture svijeta'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Povijest i kultura Hrvata kroz 1000 godina – Od Velikih seoba do 18. stoljeća'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Seleće pčelarenje'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kremasti med'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Livadni med'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šegedin'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vaterpolski klub Veteran &#39;70'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Matko (časopis)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dugoselska kronika'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mario Mandarić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dupilo (pleme)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Cindori'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vicente Batistic'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slađan Ćosić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dragan Grims'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Međuprojektna saradnja'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Begovi Begzadići'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska na mučilištu'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kraj programa'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Naida Seebauer'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Igor Plavšić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Anto Batinić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nu Street Food'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Serafski zvuci'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Armin Stifler'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gaudencije Ivančić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miro Relota'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Bibinje'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Bilice'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Chorus croaticus'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Luka Ploče'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Certissa'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Subrenum'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Versi'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Enes Zulić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivančić (plemstvo)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Konsolidacija drveta'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Katarina Miličević'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Duumvir'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nicusor Dan'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Zvonimir Bošnjaković'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Orion (bend)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bista Kardinala Alojzija Stepinca u Koblenzu'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Vukojević'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ciprijan Brkić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Joakim Trogrančić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Pavić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juro Vuletić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stanko Vasilj'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Tuta'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Maček'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Eko Eko'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "nacrt" }}, ['Dragomir Sundać'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Bagarić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ratimir Kordić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ćacilend'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:HrW inicijativa/20 GODINA OOMa'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Yasmina Sandoz'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vlatka Planina'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vesna Jurić-Rukavina'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mili Dueli'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Poduzetnički inkubator Osvit'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Portal hrvatske rječničke baštine'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Robert Marušić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marin Karačić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska družba povjesničara Dr. Rudolf Horvat'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj na Biokovu 23. svibnja 1948.'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Partizanski poslijeratni zločini u Mrtvom jarku kod Suhopolja'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Josip Zen Ze-Kiun'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kevin Farell'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zoran Matutinović'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jakov Jurjević'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Oršić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Pinjuh'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nika ilčić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Bajo'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kompare'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Branimir Turković'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Branko Marić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bruno Raspudić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Brkljačić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Renato Vrban'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Porotokracija'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Matetić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Vukosavljević'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Objašnjenje za isticanje Hrvatske'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Wikipedija:Trajno zaštićeni članci'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Istina'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Nemanja Parabucki'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski glas Berlin'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Roland Schweitzer'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nabava.net'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Kubura/Hajdučka Republika Mijata Tomića'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['DUMP Udruga mladih programera'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "ZADRŽANO" }}, ['Ivona Dragaš Bilogrević'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Franjo Marinović'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomo Salatić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Radio Vrbovec'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Roman Korzeń'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Angry Grandpa'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Natko Štiglić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivanka Škrabec Novak'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Dračevo'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lonjsko-ilovska zavala'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pop Mart'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['In Vivo (sastav)'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Župa Svete Obitelji u Slavonskom Brodu'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miljenko Bratoš'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Simfonija br. 8 (Mahler)'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['David Woodard'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Czamalpur'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Red Boys Mladost'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Midtown (Appendix)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Džamalpur'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Anna Tertel'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pasha Technique'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Laura Gnjatović'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Aleksandar Bjelovuk'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Aradic-es/genocidi u burundiju/'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Tomislav Kukec'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lošinj (film)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alumni klub Zdravstvenog veleučilišta'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Izraelsko-sirijski sukob (2025)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pazdigrad (Split)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alternativa za Hrvatsku'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zeleni Istre'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Autohtona hrvatska seljačka stranka'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Kljajić'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Članak u izradi'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Obavijesni okvir'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gestlife Surrogacy'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Svjetlana Marijon'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "nacrt" }}, ['Coolins'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Veseljko vidovoć'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski jezični unitarizam'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska kulturnopovijesna i suvremena ekumena'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Procesna fizika'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Socijalistička partija Hrvatske – lijeva alternativa'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jugoslavenska komunistička historiografija'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Henrik V., kralj Francuske'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Filip VII., kralj Francuza'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Valentin Hegol'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Rashrvaćivanje'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }}, ['Richard Saringer'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zračna luka Vyškov'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vicko Vrdoljak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gej muškarac'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bejbe'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Iva i Gloria'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Na dnu oceana postoje neki svjetovi'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mala ivanjska krijesnica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivanjska krijesnica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Phengodidae'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Utrina Zagreb'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Samir Avdić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stefany Žužić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slavonija 1'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Naša kućica, naša slobodica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['ŽNK Zagreb 041'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski rukometni portal'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slavonija 2'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prolom voda'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Demokratski HSS'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }}, ['Caplan Artificial'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aircash'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "nacrt" }}, ['Arrivelli'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Čovo'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj fratara u Hercegovini'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "nacrt" }}, ['Teorija grupa'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Filip Škobalj'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Kasijana u Sukošanu'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Hrvoje Banja Luka'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Theology and Philosophy of Education (znanstveni časopis)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Dujmović (franjevac)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Arslan Dučić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ranka Eisenhauer'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Markanović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gej ikona'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Svatopluk'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hollow Knight: Silksong'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suspilne'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stvaranje punka u splitu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Pongračić Mala Subotica'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Louis Brus'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Krešimir Veselić'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vahid Osmanović'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Jakšić (kipar)'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Moosa Mostafa'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['13. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['14. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['10. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Giannino Castiglioni'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis poginulih branitelja u Domovinskom ratu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Jonke.jpg'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nagrada Ljudevit Jonke'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Srbofili'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Najman Konferencije'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Autobusna linija br. 167 u Zagrebu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gradonačelnici za djecu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['UMA'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Graham Wale'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nymadema'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trajni kolač'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drvo života (biljka)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko ime u Bosni i Hercegovini'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dinamova zaklada Nema predaje'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mirko Šikeždi'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Billy Vigar (nogometaš)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ada (Topčić Polje)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Janko Strižić'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Roko Švoger'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hokejski klub INA'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Osječki skauti'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Vidam Trade'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Obavijesti-hr'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nanbudo'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kruhceps'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Blaž Mađer'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Crni Cerak'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Aleksander Cepuš'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Damir Ludvig'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mae Ouimun Boonsai'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mae'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Čale'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Felix Scwarcenberg'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lin Shemu'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marcelo Caetano'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sulejman Nuhić'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wii U'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Marija Aragonska, kći Jakova II.'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izabela Francuska (1241. – 1271.)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['DiscoverCars'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['30. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['29. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['28. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['27. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['26. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drito iz Arene'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rekli su nam da neće preživjeti'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['BBK T-REX'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kay Rebber Foote'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Eric André'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis iranskih članaka'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izum laganja'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sukob Egipta i Etiopije oko Nila'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zdenko Grgić'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pedro Abreu (gitarist)'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dan hrvatskog drega'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Franjo Radošević'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Natoli'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zidar Betonsky'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Elektroprijenos Split'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Katja Rožmarić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Travaš Saša &#38; Band Protuhe'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Muhammad Qasim bin Abdul Karim'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivica prižmić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zoran Ukić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Sveti Križ Začretje'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Korablja (roman)'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predrag Figenwald'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Silvija Mutić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Barišić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marijana Kužina'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Salonamed'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lara Demarin'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Geoffrey, sin Henrika II.'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Goran Kovačević - Gorn'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trgovački kompleks Savelovski'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Synlab'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kamila Beregszásziová'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Male noćne more II'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dvornikov'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ermesinde'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Večernji akt'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Museo Castiglioni'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tommaso Panizza'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Grabovac'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "nacrt" }}, ['Brzi putnički brod'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Koprivničko-križevački županijski nogometni savez'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Zdenko Vazdar'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hír TV'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ujedinjeni protiv fašizma'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis malonogometnih turnira u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Jerolim Matković'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lake Fest'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Rahid Ulusel'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nontrinitarizam'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['BK Sljeme'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "nacrt" }}, ['Amedeo Natoli'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Spalato'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Željko Burcar'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Upravljanje objektima'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Šumnik'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Etničke grupe Hrvatske'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lavica'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Metalac Vareš'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['NK Mladi radnik Vareš'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Viale Bligny'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zsófia Szerafin'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ružica Vukovac'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Javna tajna'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Axel Luttenberger'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dunst'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nina Krajnik'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['FIFA-ina Nagrada za mir'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Jakov Jozinović'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['LILI'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Piacenza (pokrajina)'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sekundarni softver'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Angelina Banović-Markovska'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['PPN Grdani'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska škola preživljavanja i outdoor-a'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dušan Bekar'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Srdačno vaši'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Zvonimir Ivković'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kronologija Domovinskog rata: siječanj 1992.'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mirko Markov Mikas'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Perković'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tekuće staklo'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Curt O. Schaller'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Goldstein'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Svelte'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis osoba'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vinka Letica'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Virovski Crnac'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vodatel'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Nije mi 22'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "novo" }}, ['Šestoknjižje'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Boško Beuk'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Hrvatski nogometni klubovi osnovani prije završetka Prvog svjetskog rata'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Tihomir Lešić'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija, Norveška i Švedska 2020. – sastavi momčadi'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Muzej profesionalne minijaturne umjetnosti Henryk Jan Dominiak u Tychyju'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis poznatih osoba iz Karlovca'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Matko Moslavac'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Luka Moslavac'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Nimco Brands &#38; Liqueurs'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Infiesto (Film, 2023.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Ribić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['Tomislav Banovac'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Mladen Vukorepa'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Alix'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nedjeljko Jusup'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Arak (piće)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tea Barbie'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Stanica Dyckman Street (IND Osma avenija linija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Vladimir Grebenar'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Potok Mahala'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Zora Heger'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Gospodarska zona Brdo'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['ZeCroatianGuy'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['ZeCroatianGuy (ENG)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Air mihalija'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['ĐanoTrade'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Općina Solin (povijesna općina)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Josip Džijan'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Baccara'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Balkanska turneja 2026'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Hranić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Lima Len'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['Josip Ivanković'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Bruno Hranić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nuxgame'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Galdovo'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Jakša Raguž'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Goran Vinčić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['29. siječnja u Drugom svjetskom ratu'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatski holokaust'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Kako su komunisti osvojili vlast: 1944. – 1946.'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Klis-Varoš'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Igor Janev'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Meta-Dijalektika'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tito, konačni pad'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Feniks podno Velebita'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Claustra'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dečki iz Rakitja'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tea Hatadi'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska, ljubavi moja'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Jean Michel Alfred Vacant'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hayden Christensen'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Đuro Šporer'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Gospin dom'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Zvonimir Vučković'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Putokaz za Afriku'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Abecedni popis tankera: B'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Prostoria'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Kongres (bend)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Škalniški'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Josip Ivanković (skladatelj)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Gashi (pleme)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Operacija Plavi'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nada Šakić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Karlovcu'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Izlet (Braća Kumerle)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Patrik Prnjak'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Domagoj Ćorić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['1. STRD PZO Bjelovar'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Pavo Gagulić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['NK Mosor Klis-Kosa'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dunkin donuts'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Galerija Događanja'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Joža Batalekov'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Lana Mandarić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Bogdan Stanojevic'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ruthless Records'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Davor Vidiš'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Petar Ćurić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Suradnik:SEO4F'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tartajun'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['SD Crvena zvezda'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Spašavanje Bikini botoma: Lunin film'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['UK Sqft'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dejan Davidovac'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Həmidə Ömərova'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Teuta Lea Stojaković'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Patrik Vidaković'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['StreetGainZ'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tea Ljubešić'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Samoborsko prigorje'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Makedonski karaman'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Carlotta Sesjak'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Polje (Dugi otok)'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Indonesia Raya (vijesti)'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['José Jesús Villa Pelayo'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Marijana banovac'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Silva Kalčić'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Stajalište Vlade Gotovca o Josipu Brozu Titu'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Josip Čolić'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Marojević'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Marević'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Poljička cesta (Split)'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2026.", status = "novo" }}, ['Frankokovacevic'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Igor Baksa'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dražen Kocijan Kocka'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Heda Dubac Šohaj'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Crovizija 1992.'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatska udruga sap korisnika'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Homura Akemi'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivana Franke'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Szczepan Sadurski'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Marević (političar)'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Ana Mutevelić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hmiljnik (Ukrajina)'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Slavenski kalendar'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Marko Kovačević'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Davcast'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Humax'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nahum'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Pseudocerealija'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Inteligencija, intelekt i mudrost: Odnosi i definicije'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Odnos makroekonomskih modela i tržišne etike'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['NK Zadnja'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Laž, manipulacija i intriga'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Barbara Bilić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Hasan Kikić, Gračanica'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Goran Andrijanić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Udruga oboljelih od multiple skleroze Sisačko-moslavačke županije'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['David Cerkez'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Oliver Jakovčev Berekin'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Rafael Dropulić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "ZADRŽANO" }}, ['Gordan Ravančić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Marko Lamešić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Buenos Aires (provincija)'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Adrogué'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Fran Novak'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tin Bojanić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "novo" }}, ['Jim Reeves'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['POS sustav'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Kornelija Petr Balog'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ilija Abramović'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Karla Kostadinovski'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Internetsko nazivlje'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisati" }}, ['Kategorija:Festival bunjevački’ pisama'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "novo" }}, ['Geopark Viški arhipelag'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Cecilia Lean'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Mrva-biog-knjiž-hrvat-bih'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['IZLET'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Krčevine Dodijalo Gradište'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Prodan Rupar'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Leonor María de Aragón y Foix'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['MrBit'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Radunica'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Filip Brajković'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Li Hongzhi'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Franco Balkan'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Torkret Plus'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['NK Zrinski Stari Grad'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['NK Val'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['NK Val Stari Grad'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Suzana Matić'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Projekt Katedrala'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Mala škola umjetne inteligencije'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Autobusna linija br. 152 u Zagrebu'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['John Gosden'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Francisco de Assis de Jesus'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Anto Pervan'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska Udruga Digitalnih Izdavača'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "novo" }}, ['Prehrana sportaša u praksi'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "OBRISANO" }}, ['Analiza društvenih mreža'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Neno Dodoja'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Pula Pride'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Predložak:Infobox map'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Goran Valka'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Frekvencija (2000.)'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Villa Mercedes (Jezero Como)'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Jugoslavizacija'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Mikrografija'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Meho Alić-Partić'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Svjetski savez za interlingu'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Kuki'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Kukolj'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Ive Marković-Kora'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Opatija Geng'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Još uvijek znam šta si radila prošlog ljeta'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Zlatni Studio'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Roman Konoplev'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Mišo Hrnjak'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Predložak:Sastav VK Jug'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Lana Bojanić'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Katolička malonogometna liga Vrhbosanske nadbiskupije Ivan Pavao II.'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Nacrt:Ivan Čanžek'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Rupotina'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Sve sapunice koje su se prikazivale na Hrt 1 u 12 :30'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Operacija Sava'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Prijamna zgrada s pomoćnom građevinom na željezničkoj postaji u Svetom Kaji'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Darko Grgurić'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Košar'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['ŽNK Zrinski Bošnjaci'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Mongourski jezici'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Mongour jezici'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Mogholi jezik'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Predložak:Altajski jezici'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Mato Moguš'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Mladen Simenic'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Zrinko Gregurek'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Pregled umjetne inteligencije'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Filip Čorak'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Citiraj web'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Jerković'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Glavic Clinic'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "obrisano" }}, ['Goran Polak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "obrisano" }}, ['Šimkent'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Mario Rubeša'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Wojciech Waleczek'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dental Centar Ostojić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "obrisano" }}, ['Lana Lovrentijev'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "obrisano" }}, ['Don Antun'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ljubomir Kučan'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "obrisano" }}, ['Kup NS Županja'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "obrisano" }}, ['Eliza Dushku'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Husein ibn Ali'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Beatris Engleska'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "obrisano" }}, ['NEYRA'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "obrisano" }}, ['Potencijalni pretendenti na hrvatsko prijestolje'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Aleksandar Gvozdenović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Timothy McVeigh'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "obrisano" }}, ['Centar za obuku'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "obrisano" }}, ['Obrazovni centar'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "obrisano" }}, ['Fira Solutions d.o.o.'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "obrisano" }}, ['Žumberačka Bogorodica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Dinko Foretic (kapetan)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:PegiMusic/Vježbalište'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "obrisano" }}, ['Arboretum Folly'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "novo" }}, ['Kaia Gerber'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ágnes Forsthoffer'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "obrisano" }}, ['Domaći viski'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "obrisano" }}, ['Vlaho Nenadić'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "obrisano" }}, ['Stanko Bajsić'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "novo" }}, ['IJ (digraf)'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "obrisano" }}, ['Varošište (Zenica)'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "novo" }}, ['Žani Buhovac'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Polleo Sport'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "novo" }}, ['Novix informatika'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "obrisano" }}, ['BlockBench'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "obrisano" }}, ['Gradska promenada ,,dr Miodrag Lazić&#39;&#39; Istočno Sarajevo'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hamza Abdi Barre'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "obrisano" }}, ['Marijan Zubac'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "obrisano" }}, ['Anett Győri'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "obrisano" }}, ['Branka Bebić Krstulović'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "novo" }}, ['Sergio Negovetić'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "obrisano" }}, ['Slaven bukal'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "obrisano" }}, ['Borna Hadžisejdić'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "obrisano" }}, ['Jurica Bajić (nogometni trener)'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Dinko Bošnjak'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "novo" }}, ['BigBang (južnokorejski bend)'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "novo" }}, ['Dinko Bošnjak'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "novo" }}, ['Filip Dejanović'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "obrisano" }}, ['DECODE (tvrtka)'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "novo" }}, ['Nix K'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "novo" }}, ['Goran Rosanda'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "novo" }}, ['Nikola Vlašić (umjetnik)'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "novo" }}, ['Župniče, imate li minutu?'] = { { mjesec = "Listopad 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dalibor Nikolić'] = { { mjesec = "Listopad 2026.", status = "obrisano" }}, ['Luka Burilović'] = { { mjesec = "Listopad 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dimitri Ivanovsky'] = { { mjesec = "Listopad 2026.", status = "novo" }}, ['Saša Popova (izvođačica)'] = { { mjesec = "Listopad 2026.", status = "novo" }}, ['Nakovanski divlji konj'] = { { mjesec = "Listopad 2026.", status = "novo" }}, ['Nakovanski tovar'] = { { mjesec = "Listopad 2026.", status = "novo" }} } return rob h8hzw8pt0tog084jq1wws9539r64us2 0 779817 7615431 7552852 2026-10-09T01:41:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615431 wikitext text/x-wiki '''Slobodna katolička crkva''' (izvorno engleski: ''The Liberal Catholic Church'', kratica ''TLCC'') je kršćanska denominacija nastala u [[Engleska|Engleskoj]] [[1916.]] godine reorganizacijom lokalne [[Starokatolička Crkva|Starokatoličke crkve]]. Kombinira katoličke sakramentalne prakse sa slobodom vjerovanja.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.slobodna-katolicka-crkva.hr/crkva-opce-informacije/ |title=Opće informacije o Slobodnoj katoličkoj crkvi, web site Hrvatske provincije. |access-date=2. ožujka 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250407163138/https://www.slobodna-katolicka-crkva.hr/crkva-opce-informacije/ |archive-date=7. travnja 2025. |url-status=dead}}</ref> Osnivač crkve je bivši starokatolički biskup [[James Ingall Wedgwood|J. I. Wedgwood]]. Crkva se može tek uvjetno svrstati među neovisne katoličke crkve, poput Starokatoličke crkve, jer ne zadržava tradicionalni katolički nauk, iako sama naglašava da je dio "jedinstvene Svete katoličke i apostolske Crkve".<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.slobodna-katolicka-crkva.hr/crkva-opce-informacije/ |title=Opće informacije o Slobodnoj katoličkoj crkvi, web site Hrvatske provincije. |access-date=2. ožujka 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250407163138/https://www.slobodna-katolicka-crkva.hr/crkva-opce-informacije/ |archive-date=7. travnja 2025. |url-status=dead}}</ref> Euharistija i sakramenti su u obredima kombinacija [[Starokatolička Crkva|starokatoličkih]] i [[Anglikanstvo|anglikanskih]] obreda,<ref>Pogledati tekst liturgije u knjizi "The liturgy according to the use of the Liberal Catholic church : prepared for the use of English-speaking congregations", St. Alban Press, London 1924.</ref> s određenim tumačenjima različitima od onih u tradicionalnome [[Kršćanstvo|kršćanstvu]].<ref>[http://www.hierarchy.religare.ru/h-indi-lcc.html "Liberalјnaја katoličeskaја cerkov'" članak na ruskom jeziku o Slobodnoj katoličkoj crkvi na ruskom web siteu "Hijerarhija liturgičkih crkava" (na ruskom jeziku)]</ref> ==Povijest Slobodne katoličke crkve== Osnivač crkve je teozof i bivši anglikanski svećenik James I. Wedgwood, koji je na starokatolicizam prešao [[1913.]] godine. Za svećenika ga je zaredio starokatolički nadbiskup Arnold Matthew 1913., a za biskupa zaredio [[1916.]] godine biskup Frederick Willoughby i suzareditelji biskupi Robert King i Rupert Gauntlett. Formalno je 1916. godine postao poglavar ''Starokatoličke crkve Velike Britanije''. Iste godine crkva je promijenila ime u ''Slobodna katolička crkva (starokatolička)'', a [[1918.]] u ''Slobodna katolička crkva'' (The Liberal Catholic Church). Crkva se počela brzo širiti po svijetu, a najviše po [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Australija|Australiji]]. U travnju [[1919.]] u SAD-u su postojale već četiri župe Slobodne katoličke crkve, a najveća župa je bila u [[Hollywood|Hollywoodu]] s oko 200 vjernika.<ref>[http://www.hierarchy.religare.ru/h-indi-lcc.html "Liberalјnaја katoličeskaја cerkov'" članak na ruskom jeziku o Slobodnoj katoličkoj crkvi na ruskom web siteu "Hijerarhija liturgičkih crkava" (na ruskom jeziku)]</ref> Uz biskupa Wedgwooda suosnivač i vidna osoba Slobodne katoličke crkve je [[Charles Webster Leadbeater]], kojega je 1916. biskup Wedgwood posvetio za biskupa s biskupima Willoughbyjem, Kingom i Gauntlettom. Wedgwood je zajedno s Leadbeaterom [[1919.|1919]]. godine sastavio posebnu liturgiju za crkvu poznatu kao ''liberalni obred'' (na engleskome: The Liberal Rite). Liturgija Slobodne katoličke crkve je kombinacija starokatoličkog i anglikanskog obreda, s aspektom na slavljenju Boga i s minimalnim spominjanjem grješnosti čovjeka i grijeha uopće.<ref>James Ingall Wedgwood, ''The Beginnings of the Liberal Catholic Church: February 13, 1916'' (3rd ed.). St. Alban Press, San Diego 1937.</ref> Slobodna katolička crkva apostolski slijed svog [[biskup|episkopata]] je dobila preko biskupa ''Starokatoličke crkve Velike Britanije'', a ova od biskupa ''Starokatoličke crkve Nizozemske'' (Utrechtska unija). Biskupi Wedgwood i Leadbeater, su usprkos deklarativnoj privrženosti tradicionalnom kršćanskom nauku, proželi i crkveno učenje i obrede teozofskim idejama. Crkva se nikada nije omasovila, a sa slabljenjem teozofskog pokreta i ona je gubila na zamahu. Tijekom svoje povijesti doživjela je više raskola, pa je tako nastao niz crkava istog ili sličnog imena (Liberal Catholic Church International, Liberal Catholic Church – Theosophia Synod, Liberal Catholic Church of Ontario, Old Catholic Apostolic Church, The Young Rite itd.). S vremenom se crkva postupno udaljava od teozofskih načela osnivača crkve. Prema crkvenim pravilima, pričestiti se smiju osobe bilo koje vjere, čak i nekršćani. Maksimalan broj vjernika crkve je bio krajem [[20. stoljeće|20.]] i početkom [[21. stoljeće|21. stoljeća]], a prema različitim izvorima nekoliko desetaka tisuća. Danas je crkva u Americi i Europi u velikoj krizi zbog opadanja broja vjernika i brojnih raskola, a raste jedino u Africi.<ref>{{Citiranje weba |url=http://contact.ecl.free.fr/activite-en-afrique.html |title=Pogledati novosti i ostali podrazdjele web site-a Francuske, frankofone i afričke provincije |access-date=2. ožujka 2025. |archive-date=7. travnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250407173047/http://contact.ecl.free.fr/activite-en-afrique.html |url-status=dead }}</ref> Slobodna katolička crkva djeluje u Hrvatskoj od [[1929.|1929]]. godine neprekidno do danas.<ref>[https://www.slobodna-katolicka-crkva.hr/crkva-u-hrvatskoj/ Slobodna katolička crkva u Hrvatskoj, web site Hrvatske provincije.</ref> Danas u Hrvatskoj djeluje samo jedna kapela u Zagrebu s jednim [[svećenik|svećenikom]] i nekoliko [[đakon|đakoneza]].<ref>Usmene informacije dobivene od svećenika Slobodne katoličke crkve u Zagrebe u veljači 2025. godine.</ref> Nadbiskupi predsjednici Slobodna katoličke crkve: *[[James Ingall Wedgwood]] (1918. – 1923.) *[[Charles Webster Leadbeater]] (1923. – 1934.) *Frank Waters Pigott (1934. – 1956.) *Adriaan Gerard Vreede (1956. – 1964.) *Hugh Baronnet Sykes (1964. – 1973.) *Sten Herman Philip von Krusenstierna (1973. – 1984.) *Eric Scollick Taylor (1984. – 1992.) *Johannes Cornelius van Alphen (1992. – 1999.) *Ian Richard Hooker (2000. – 2005.) *[[Graham Sidney James Wale]] (2005. – 2018.) *Willam Downey (2018. – ''danas'') ==Crkveni nauk== Slobodna katolička crkva službeno nema dogme, a vjernicima je dopuštena slobodna interpretacija vjerovanja. Za pripadnike klera Slobodne katoličke crkve obvezna su sljedeća vjerovanja: *Vjerovanje u postojanje jednog Boga kao bića koje je beskonačno, vječno, transcendento i imanentno te se smatra [[Trojstvo|trojstvom Oca, Sina i Duha Svetoga]]. *Čovjek je besmrtno biće jer je stvoren na Božju sliku i duhovno evoluira preko niza [[Reinkarnacija|reinkarnacija]]. *[[Isus|Krist]] je uvijek prisutan u životu svijeta i sve se u svijetu odvija prema uređenome planu. *Pakao ne postoji. *Postoji "zajednica svetaca" – ljudi koji su u duhovnoj evoluciji dosegli visoki nivo i koji pomažu čovječanstvu. *Naglašena je vjera u [[Anđeo|anđele]], na koje se ljudi trebaju ugledati pomaganjem drugim ljudima. *Svaki čovjek je pozvan na osobno duhovno uzrastanje, a dio toga su i [[etika|etične]] dužnosti prema sebi i drugima. *Krist je ustanovio razne [[sakrament|sakramente]] u kojima se izvanjskim i vidljivim znakom daje unutarnja i duhovna milost. Postoji sedam takvih obreda koji se smatraju sakramentima, a to su: krštenje, potvrda, sveta [[Euharistija|euharistija]], odrješenje od grijeha, pomazanje svetim uljem, brak i posvećenje u svete redove. *"U okviru Božjeg očinstva spoznaje se i majčinski aspekt, koji rađa i hrani sav stvoreni život", a taj aspekt predstavlja Sveta Marija koju se naziva "Majkom Marijom, majkom svijeta i sl." ([[Marija (majka Isusova)|Blažena djevica Marija).]]<ref>Izvor informacija za dio članka o crkvenom nauku Slobodne katoličke crkve je brošura o Slobodnoj katoličkoj crkvi dobivena u kapeli navedene crkve u Zagrebu (bez godine izadnja i ISBN-a, brošura dobivena na dar 2023. godine) i članak o Slobodnoj katoličkoj crkvi na Wikipediji na njemačkome jeziku.</ref> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [https://www.slobodna-katolicka-crkva.hr Site Hrvatske provincije Slobodne katoličke crkve] [[kategorija:Kršćanske konfesije]] [[kategorija:Kršćanstvo u Hrvatskoj]] q0e3ihb0cjfxds1as1s073nc9eb3qbb 3 783922 7615199 7615010 2026-10-08T13:17:36Z Amon16 121913 /* LLM */ Odgovor 7615199 wikitext text/x-wiki <div style="text-align:right; color:#777">''arkiv'': [[RSUR:Croxyz/Arkiv 1|1.]] [[RSUR:Croxyz/Arkiv 2|2.]]</div> == Gabriel Martinelli == Greškom sam uklonio predložak Radovi tako da sam planirao dodati poveznice i infokvir, ali nisam planirao reprezentativnu karijeru. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:40, 21. travnja 2025. (CEST) == Čakovec == Trenutno nemam ništa o proslavi 1000-te obljetnice, ali ću pokušati nešto pronaći. --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 20:37, 22. travnja 2025. (CEST) :Pronašao i dopunio članak. --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 20:05, 28. travnja 2025. (CEST) == Kvalifikacije 1938. == In the page of [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com], in the season 1938./39. they say "Status je izgubila Slavija, a Sparta je trebala da reši pitanje 12. ligaša sa poraženim finalistom kvalifikacija." I think they meant the program of qualifications were the winners were promoted and the finalist would have played vs Sparta for last place in the national championship. But the boycott of Concordia and Split ruined the program. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 16:08, 24. travnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, ah okay then. I think it might be the best to only have Dodatne kvalifikacije under the Srbija section. To me it makes sense that these additional qualifiers were played to determine the 10th team of the Serbian League. Concordia, Split and possibly Velež are outliers. They couldn't have participated in Serbian League qualifiers. This is likely a naming mistake made by exyufudbal.rs. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:47, 24. travnja 2025. (CEST) ::{{s|Ame71}} from Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014. ::Page 121: ::The [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|national league qualifiers]] consisted of two leagues consisting of podsavez champions (meaning my assumption was right). ::The winners of the two groups were suppossed to play against each other. The winner would be promoted to the national league while the loser would play against Sparta Zemun (just like FSG Zrenjanin said). ::Croatian (Borovo is located in modern-day Croatia by the way, it could've been a Serb club or it just stayed in JNS for some reason) and Slovenian (this is not true Mairbor played against Borovo) clubs withdrew at the start of the qualifiers ::Page 122: SAŠK was the winner of Sarajevski podsavez thanks to goal-difference ([[it:Prvi_razred_1938-1939#Sarajevo]]/exyufudbal.rs claims it had 2 points more than Hajduk Sarajevo), however it withdrew from further competiting (meaning it didn't take part in the qualifiers). SAŠK supported the creation of a Croatian league (which makes sense since they were a Croat club), so JNS declared Velež the winner of Sarajevski podsavez (change ''Per qualche motivo ha preso il posto del SAŠK.'' in [[it:Prvi razred 1938-1939]]. You might need to change [[it:Sarajevski nogometni podsavez]], [[it:Nogometni Klub SAŠK Napredak]], but after I try to verify if Velež was handed the title which makes no sense to me since they didn't partook in Sarajevski podsavez championship, was there another, possibly provincial, league with the winner of the Sarajevo league competing against the other winner?). ::Page 123: The group winners (Bata & Vojvodina) are suppossed to play in a finale, however changes occured (HNS, Croatian-Slovenian League etc.). Serbian League has 10 members: 7 were the 7 national league teams from the previous season, 2 are the qualifiers group winners (Vojvodina and Bata) while the last club was determined via further qualifiers. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:14, 24. travnja 2025. (CEST) :::{{s|Ame71}}, Sarajevski podsavez provincial info found in that book, but not on it.wiki. Add it to it.wiki so it won't be lost. Note that not all of the information is complete (e.g. 1932./33. season which doesn't mention the Herzegovinian champion). Sometimes maybe 2 matches were played, but only 1 is listed. :::;Season 1930./31. (page 272, 273) :::Bosnian provincial champion: Šumadija Tuzla :::Herzegovinian provincial champion: [[JSK Mostar]] (I'm linking that article since I recently created it, I won't be linking other clubs) :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final: :::Tuzla: Šumadija vs JSK 3:0 :::Mostar: JSK vs Šumadija ??? :::JSK winner. :::<br> :::Sarajevo podsavez final: :::Sarajevo: Sloga vs JSK 5:1 :::<br><br> :::;Season 1931./32. (page 273) :::Bosnian provincial champion: Bojna Travnik :::Herzegovina provinical final was played in Mostar: [[JSK Mostar]] vs [[ŠK Uskok Čapljina|Uskok Čapljina]] 6:1. JSK is the Herz. prov. champ. :::Sarajevo podsavez provinical final was played in Mostar: JSK vs Bojna Travnik 1:4 :::<br><br> :::;Season 1932./33. (page 273) :::Travnička župa: Bojna Travnik :::Tuzlanska župa: Union Usora :::Travnik: Bojna v Union 3:4 :::Usora: Union v Bojna 3:1 :::Union is the winner of Bosnian provinical championship. :::<br><br> :::;Season 1933./34. (page 274) :::Bosnian provincial championship :::Travnička župa: Bojna Travnik :::Zenička župa: ??? :::Tuzlanska župa: Zmaj od Bosne Tuzla :::Dobojska župa: Hrabri Teslić :::<br> :::Bosnian provincial final: :::Travnik: Bojna v Hrabri 1:1 :::Teslić: Hrabri v Bojna ??? :::Bojna is the winner of Bosnian provincial championship :::<br> :::Velež is the winner of Herzegovinan provincial championship :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final :::Travnik: Bojna v Velež 1:1 :::Mostar: Velež v Bojna ??? :::<br><br> :::;Season 1934./35. (page 274, 275) :::Bosnian provincial championship :::Dobojska župa: Željezničar Doboj :::Tuzlanska župa: Šumadija Tuzla :::Zenička župa: Jadran Visoko :::Travnička župa: Bojna Travnik :::<br> :::Semifinal: :::Doboj: Željezničar vs Šumadija ??? :::Tuzla: Šumadija v Željezničar 0:0 :::Travnik: Bojna v Jadran ??? :::Visoko: Jadran v Bojna 4:1 :::<br> :::Final :::Visoko: Jadran v Željezničar ??? :::Doboj: Željezničar v Jadran 4:0 (Jadran was the winner somehow, must've been 2 really entertaining matches) :::<br> :::Herzegovina provinical championship :::Mostarska župa: Velež Mostar :::Čapljinska župa: [[ŠK Uskok Čapljina|Uskok Čapljina]] (I assume Uskok was eliminated before the final) :::<br> :::Final :::Mostar: Velež v Leotar Trebinje 2:0 :::Trebinje: Leotar Trebinje v Velež 1:4 :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final :::Mostar: Velež vs Jadran 7:0 :::Visoko: Jadran vs Velež 7:1 (yes, the source says that Velež won the first match 7:0 and lost the second one 1:7) :::<br><br> :::;Season 1936./37. (page 275, 276), 1935./36. isn't covered sadly :::For this season we have autumn tables (obviously the seasons haven't finished yet). I'll only list the clubs. :::<br> :::Tuzlanska župa: 1. Zmaj od Bosne Tuzla, 2. Šumadija Tuzla, 3. Solvaj (could be Solvay, as Serbian Cyrillic doesn't have a letter for y, for Solvay see it.wiki usege) Lukavac, 4. Sloboda Tuzla, 5. Zrinjski Tuzla (I think I saw this club on hr.wiki) :::Travnička župa: 1. Bojna Travnik, 2. Ugar Turbe, 3. Sloga Gornji Vakuf, 3. JSK Travnik :::Zenička župa: 1. Jadran Visoko, 2. Građanski Zenica, 3. Visoko (just Visoko, similiar to [[NK Zagreb]]), 4. Rudar Kakanj, 5. Željezara Zenica :::Dobojska župa: 1. Hrabri Teslić, 2. Union Usora, 3. Željezničar Doboj, 4. Desta Teslić :::Mostarska župa: 1. [[JSK Mostar]], 2. Zrinjski Mostar, 3. Velež Mostar, 4. [[ŠK Vardar Mostar|Vardar Mostar]] :::Čapljinska župa: 1. Jugoslavija Čapljina, 2. Leotar Trebinje, 3. Uskok Trebinje, 4. Jugoslavija Trebinje :::<br><br> :::;Season 1937./38. (page 276) :::Bosnian provincial champion: Železara Zenica (Željezara???) :::Herzegovinian provincial champion: Velež Mostar :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final: :::Mostar: Velež v Železara 3:1 :::Zenica: Železara v Velež ??? :::<br> :::Sarajevo podsavez final: :::Mostar: Velež v SAŠK 1:2 :::Sarajevo: SAŠK v Velež 2:0 :::<br><br> :::;Season 1938./39. (page 277) :::Železara Zenica is the Bosnian provincial champion :::<br><br> :::;Season 1939./40. (page 277) :::Bosnian provincial championship :::Travnička i Zenička župa: Železara Zenica :::Tuzlanska i Dobojska župa: Zmaj od Bosne Tuzla :::<br> :::Bosnian provincial championship final: :::Zenica: Železara vs Zmaj od Bosne 7:1 :::Železara was also the winner of the Sarajevski podsavez provincial championship (meaning that it defeated the Herzegovinian champion). :::As always, you might want to acquire the Fudbalska takmičenja Južnih Slovena... book. I'm sure it has more information. Sadly this didn't answer if Velež was awarded the title. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:09, 25. travnja 2025. (CEST) ::::According to a [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=15856 forum post] Velež eliminated Železara in the finale. Velež was suppossed to play against SAŠK but SAŠK decided to leave the system which gave Velež a spot in the qualifiers. There's no mention of Velež being awarded the title. Obviously, this is not a good source. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 25. travnja 2025. (CEST) :::::That post calls the club Žel'''j'''ezara. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 25. travnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Croxyz}} I thought SAŠK was Sarajevo city league champion, while Velež Mostar was provincial champion, and then Velež beat SAŠK in the subfederal final. On claudionicoletti.eu there are the finals of the '20s, but not of the '30s. As I had only the exYU page and no other sources, I wrote "Per qualche motivo (il Velež) ha preso il posto del SAŠK". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:38, 25. travnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Ame71}}, yes I believe that’s the case. SAŠK won the city league and Veež probably won the provinical league (we need better sources). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:41, 25. travnja 2025. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, should we move the 1st two group qualifiers above the Serbia section? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:25, 25. travnja 2025. (CEST) :::::::::Currently I'm trying to figure out why Slavija played in the qualifiers instead of Bačka. Sadly in the last edition of [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist195.pdf Subotički športski list] there's no mention for this, although they mention that the qualifiers will take place soon. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:22, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html RSSSF] has a list of qualifying matches under Promotion Playoff 1940 (Hrvatska). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:27, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::Take note that the club's called Žel'''j'''ezničar Zagreb and not Železničar Zagreb. Confirmation is present in the last page of this [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000560 this Varaždinske novosti issue]. I forgot to add that [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html#krel here] is the RSSSF link for the Željezničar Zagreb vs Slavija matches. Now I'll seek out the reason why Slavija participated in the qualifiers instead of Bačka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:33, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000545 Last page under ŠPORT] covers this. I transcribed the text for you. It's a bit archaic so if you have any trouble understanding anything I'll gladly explain it to you. ::::::::::::"SPLIT" ILI VARAŽDINSKA "SLAVIJA" MORAT ĆE IGRATI U KVALIFIKACIONOM TURNIRU ::::::::::::U nedjelju je dovršena predzadnja utakmica hrvatsko-slovenske lige. To je varaždinska "Slavija" odgirala u Ljubljani 13 minuta ostatka prekinute utakmice pa kako u tom rezultatu nije pao nijedan zgoditak, ostao je rezultat na 3:3. Poredak na kraju prvenstvene tablice izgleda sada ovako: ::::::::::::(see table, also do you know what the numbers which are surrounded by () at the end of every row represent?) ::::::::::::Imadu dakle igrati još jedino "Split" i "Slavija" i to u Splitu (listed under 12. kolo, played on May 19th). O toj utakmici ovisi, koji će od tih klubova igrati kvalifikaoni turnir, jer bi "Slavija" u slučaju pobjede potisnula "Split" na predzadnje mjesto hrvatskih klubova. Subotička "Bačka" po propozicijama otpada, ali se prenose glasovi (archaic way of saying it is rumoured) da dogodišnja hrvatska liga ne će brojiti samo osam, nego i opet deset klubova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:57, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Ame71}}, I solved the mystery of these weird numbers which are located in brackets, that is (). It's the number of points the club didn't win so far. E.g. Split has 13 (21) points after 17 matches meaning it won 13 points and ''lost'' 21 points (it didn't win in those matches so it didn't the maximum number of points in these matches). :::::::::::::In the second to last edition of [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist194.pdf Subotički športski list] it is stated that Bačka Subotica and Ljubljana are automatically relegated, while Varaždin will compete in a relegation play-off. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:07, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000560 Last page of this Varaždinske novosti issue] has a report on the second match between Željezničar and Slavija. It is stated after the match report ''Međutim Slavija ne će ispasti iz lige, odnosno Slavija će ipak ući u Hrvatsku ligu. Tako je izjavio u nedjelju na skupštini III. župe ZNP-a u Varaždin predsjednik ZNP-a ing. Ećimović, takove su informacije donijele i jučerašnje zagrebačke novine, svi ligaški klubovi izjavili su se za Slaviju, a jučerašnja večernja sjednica HNS u Zagrebu također je u tom pravcu svoje rekla.'' ::::::::::::::Sadly this is too vague. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:31, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::::::According to pages 134 & 135 of Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji the league consisted of 9 clubs with Slavija Varaždin being admitted as the 10th member. It doesn't mention Bačka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:39, 26. travnja 2025. (CEST) == I feel a little confused == It's better if you do the mention the 10 participating clubs of the Croatian-Slovenian league and how they were determined. It drives me crazy... [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :Well done for kvalifikacije 1938, I didn't know how create it as it begun as Yugoslav qualifiers and finished as Serbian ones. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :: What are the questions you made me (you wrote a lot :D)? I'm watching the Spanish cup final now, then I'll go to sleep. Tomorrow I'll read it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :::{{s|Ame71}}, I decided to just list the participants of the Croatian-Slovenian league. This way I don't have to spend time researching how they were chosen. As for the questions, they were mostly centered around the [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|qualifiers article]]. I don't think anything is left unanswered. I wanted to watch the Spanish cup final aswell, but I was supossed to do other stuff. In the end, I did nothing and procrastined by editing Wikipedia. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:55, 27. travnja 2025. (CEST) :::: I translated "'''Neslužbena nogometna prvenstva Srbije''' predstavljaju neslužbena nacionalna prvenstva" and the category from Serbian wiki. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:05, 27. travnja 2025. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I found [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%B7%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B0_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D1%83_%D1%84%D1%83%D0%B4%D0%B1%D0%B0%D0%BB%D1%83 this article]. Honestly, the name and grouping is odd. I suggest renaming and deleting (most of) the Italian article. En.wiki has a good naming solution, although I don't know if we can group the pre-WW2 championships with the WW2 championships (different countries). As for the category, I was thinking of renaming it to [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1918. – 1941.)]], similarly to [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)]] and [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1945. – 1991.)]] If needed, you can make another category for WW2. Sijić's book covers the period so I can help with transcribing those articles. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:48, 27. travnja 2025. (CEST) == Zagrebačke župe == [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919./20.]] had 13 župas. On [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u kraljevini Jugoslaviji] they are: 1. sušačka župa, 2. karlovačka župa, 3. varaždinska župa, 4. bjelovarska župa, 5. osiječka župa, 6. podravinska župa, 7. brodska župa, 8. banjalučka župa, 9. moslavička župa, 10. sisačka župa, 11. gospićka župa, 12. đakovska župa i 13. požeška župa. On [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ claudionicoletti.eu] 11 of them are ok, but Moslavina and Gospić are missing, and in their place there are Daruvar and Doboj. What's the right one? I'm working that on [[:it: Prvenstvo ZNP 1920]], and then I'll do in on Croatian side. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 18:23, 2. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, can I get the page number for Fudbal u kraljevini Jugoslaviji? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:04, 2. svibnja 2025. (CEST) ::Also, as stated previously, you might want to buy that Fudbalska takmičenja u Južnih Slovena... book since Cybermb says it covers all seasons and all lower leagues. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:04, 2. svibnja 2025. (CEST) ::: it's page 142 of [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u kraljevini Jugoslaviji]. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:13, 3. svibnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ame71}}, i'm really busy today and tomorrow so I can't do a complete investigation. According to [https://hrcak.srce.hr/file/444226 this article] Daruvar župa is number IX (''U finalnom dvoboju trebao se susresti s klubom iz Ivanić Grada, ali s obzirom da igrači Ivanića nisu doputovali, DONK osvaja naslov prvog pobjednika IX. nogometne župe.'', page 55). In the 1923/24 season there have been some changes: ''To se najbolje osjetilo u sezoni 1923./24. kada kod novog ustrojstva Daruvar prestaje biti župskim središtem. Umjesto daruvarske župe osnovana je nogometna Župa Moslavina u kojoj su igrali klubovi s područja Daruvara, Pakraca, Kutine i Ivanić Grada.'' Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji probably records this later župa structure. Try looking on the internet for mentions of Daruvar being the IX župa and please notify me if you found anything. As I said earlier, I'm quite busy so I sadly can't help. Takmičenje Južnih Slovena probably answers this dilemma. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:26, 4. svibnja 2025. (CEST) ::::: Daruvar clubs were in 9th župa (Moslavina). In 1936 they moved to 7th one (Brod). There were some moves trough the years. Then I see there were some changes in the numbers and towns in the župas. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:23, 4. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, I found [https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/ligaski-vremeplov-194302/p5425163/ this]. It doesn't match the župa numbers presented in [[it:Prvenstvo_ZNP_1920#Provincia]]. Honestly, I think you should try and acquire that book. It'll be tough for me to find absolutely anything (trustworthy) by looking at newspapers due to lack of digitised papers from that era. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:56, 5. svibnja 2025. (CEST) :::::::Also I don't find [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zagreba%C4%8Dki_nogometni_savez&diff=prev&oldid=7198679 this trustworthy]. As we previously found out, the list is either incomplete or it doesn't record every single change. Without a year, that list can be pretty misleading. For example [https://hrcak.srce.hr/file/444226 according to page 73 of this paper] župas got their names during the 1940./41. season. Karlovačka župa was renamed to Župa Lopašić in 1940, while this name is listed alongside župas from the previous decade/two decades. I think it would be the best if that revision was reverted so inaccuracies don't spread as much in future sources/works. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 5. svibnja 2025. (CEST) ::::::::{{S|Ame71}}, also just so you know, Ljubljanski nogometni podsavez should be abbreviated as LJNP instead of LNP. In Croatian there are two letters: L and LJ. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:10, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::: LJNP or LjNP? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 08:22, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Ame71}}, honestly, I don't know. Words beginning with DŽ, LJ or NJ are very rare in Croatian. I highly doubt there are 5 possible words which can be found in initialisms, with the most common obviously being German (njemački). Also I find it weird how 1. slovenski '''š'''portni klub Maribor is referred to as I. S'''S'''K Maribor. At first I thought this might be a mistake, but it is also found in [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/maribor Nogometni leksikon], so I guess it's true. Fun fact: according to Album nogometnih klubova Jugoslavije it is the first [[hazena]] club in Yugoslavia. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:57, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}}, what are you thoughts on the župa issues? Should we delete that section of the ZNP article? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:19, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::: I think it's better to keep it, so when I'll get the book I'll check the differences. There is no definitive version of a page on Wikipedia. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:31, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Ame71}}, remember we can always have it saved in the revision history. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:39, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::{{s|Ame71}}, I expanded the Područje section. Once you get that book, we'll be able to expand it with ease. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:28, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::: About Sparta Ljubljana : you're right, they merged Primorje. But i see they were in 2. razred in the following season. I assume the club still existed. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:01, 7. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::{{s|Ame71}}, I remembered the LJNP/LjNP dilemma. The correct abbreviation is LJNP, at least in Croatian (I don't know how Italian would treat it). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:14, 4. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::::: as Italians don't know Croatian alphabet, I think it's better to leave LjNP. Otherwise they would wonder what the meaning of "J" is.[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:07, 4. rujna 2025. (CEST) == Kravarsko == Postavljanje starijeg popisa je jednostavno što sam vidio da nije potkrijepljen izvorom a nisam mogao naći izvor te informacije [[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 13:24, 4. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Tmatic01}}, u člancima o mjestima (npr. [[Barbarići Kravarski]]) nalaze se grafikoni s brojem stanovnika za svaki popis stanovništva od 1857. nadalje. Izvori bi se trebali nalaziti na [[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|ovom linku]] (nisam pregledavao je li poveznice i dalje funkcioniraju) koji je prisutan ispod takvih grafikona. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:00, 4. svibnja 2025. (CEST) == Wembley Stadium (1923.) == Podsjeti me zašto smo prebacivali [[Wembley Stadium (1923)]] na [[Wembley Stadium (1923.)]], a nismo ga brisali. Zanima me na što bi potonji trebao voditi jer sada, nekako, vodi na samoga sebe. Jesam li nešto pogrešno shvatio? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 6. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, gledam sada i ni meni nije jasno. Je li možeš kao administrator vidjeti kako su izgledale prijašnje inačice članaka? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:28, 6. svibnja 2025. (CEST) == NK HAŠK 1903 == Ne bih rekao da je skroz ispravno trenutni opis koji je baziran na Leksikografskom zavodu. Ako gledamo prema kontinuaciji brenda kluba HAŠK, on je spajanjem TPK-a, Naftaša i ostalih ulazio u više lige (nešto kao NK Varaždin s NK Ivančicom u 3. HNL). Trenutni klub je novoosnovana udruga koja nema pravno veze s tim prijašnjim klubovima. Ova trenutna stranica pod nazivom NK HAŠK 1903 bi trebala biti osvrt na brend nogometne selekcije HAŠK-a (nešto kao HNK Zrinjski u BIH). ZNS, kao službeno tijelo, mu priznaje slijednost od bivšeg nogometnog kluba i uzima godinu osnutka 1903, kao brenda. Slično je s Dinamom koji ima nekoliko puta ponovno pravno osnivanje, ali mu je priznata slijednost. Primjer: https://zns.hr/predstavljanje-klubova/6627-nk-hask-1903 Stajalište kluba: https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/kultni-klub-sanja-obnovu-slavnog-rivalstva-hrvatskog-nogometa-doveli-su-novog-trenera-i-sportskog-direktora-15301778 Po tome bi trebali imati posebne stranice '''NK Naftaš Ivanić''' čija povijest staje spajanjem s HAŠK-om, '''NK TPK''' s informacijama koje su sada za NK HAŠK 1903 te također njihova povijest nestaje spajanjem i stranicu '''NK HAŠK 1903''' s kontinuacijom brenda starog kluba gdje se opisuju ta spajanja radi uključivanja u više lige. Ovo trenutno ne otkriva prave informacije u pozadini, a najviše su opisani u tiskanom izdanju knjige H.A.Š.K. iz 1993. Da li to ima smisla? Pozz. [[Suradnik:Borisb7~hrwiki|strongBNF]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Borisb7~hrwiki|razgovor]])</small> 11:22, 11. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Borisb7~hrwiki}}, o nogometnoj sekciji izvornog HAŠK-a trebalo bi pisati pod [[HAŠK#Nogometna sekcija]]. Sadržaj treba biti pokriven izvorima (prilikom navođenja knjige potrebno je navesti i str.). O nogometnoj, a i drugim sekcijama opširno je pisao [[Bogdan Cuvaj]] u znanstvenom časopisu Povijest sporta. Da o HAŠK-u nije napisao preko 100 stranica, sažeo bi njegove radove i dodao bi ih u članku o HAŠK-u, kao što sam to učinio u člancima [[NK Jarun Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]], [[AC Troja Sarajevo]] itd. U biti tijekom prošla dva mjeseca iscrpio sam sve njegove nogometne članke u Povijesti sporta osim onih o HAŠK-u. :Za [[NK HAŠK 1903 Zagreb]] važno je naglasiti u samom uvodu da nije isti klub kao izvorni HAŠK. Novi HAŠK (tj. NK HAŠK 1903) nije se mogao spojiti s TPK-om jer je TPK promijenio ime dvije godine ranije u Pešćenica. Dodatna potvrda tog imena prisutna je u člancima [[4. rang HNL-a 1992.#Jug – skupina B]], [[3. HNL 1992./93.#Središte (ZG regija)]]. Potonje sezone Pešćenica ispada u [[4. rang HNL-a 1993./94.#4. HNL NS Zagrebačke regije]] gdje se natječe pod imenom HAŠK 1903 Zagreb. :[[Nogometni leksikon]] s pravom tvrdi da ''[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/hask-1903 1993. uzima ime HAŠK 1903. kojim se poziva na tradiciju najstarijega zagrebačkoga kluba s kojim nije u pov. vezi]''. :Godine 1945. ukinuti su svi nogometni klubovi koji su djelovali za vrijeme NDH. Većinski su ih zamijenili novonastala fiskulturna (fizkulturna) društva (skraćeno FD). Svaki zagrebački FD predstavljao je neku ili nekoliko vezanih struka. Dio tih društava naveden je u članku [[Prvenstvo Zagreba u nogometu 1946.]] Tijekom narednih nekoliko godina dolazi do propasti FD-a, odnosno na njihovo cjepkanje na više različitih sportskih klubova (mislim na nogometne, rukometne, teniske itd.) te obnove i osnivanja novih klubova koji su vezani za klubove ukinute 1945. ili ranije. U tom periodu druge polovice 40-ih i 50-ih. Iz [[NK Željezničar Zagreb|Željezničara]] je izrasla [[NK Lokomotiva Zagreb|FD Lokomotiva]] iz koje je nastala današnja NK Lokomotiva. FD Tekstilac prethodnik je [[NK Ravnice]]. Godine 1950. dolazi do spajanja dvaju klubova u [[NK Maksimir]] (nasljednik HŠK Maksimir koji je prestao djelovati 1941. kada se spojio s [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongajem]] u Kvaternik). [[NK Trešnjevka Zagreb]] obnovljena je 1948., tri godine nakon svog ukinuća. Nabrojao sam samo neke nasumične primjere da ilustriram na koje sve načine su predratni klubovi nastavili s radom. :Osim obnovljenih klubova, u tom periodu su s djelovanjem započeli i novonastali klubovi vezani za neku tvornicu/tvrtku. Primjeri takvih momčadi su [[NK Končar Zagreb|Rade Končar]], [[NK Kožarac Zagreb|Kožarac]] (1950./51.), [[NK Cestogradnja Zagreb|Komunalac]] (1952.), [[NK Elektrosond Zagreb|Elektrosond]] (1955.), [[NK Pliva Zagreb|Pliva]] (1955.), a i naravno TPK, odnosno punim imenom Tvornica parnih kotlova (člank o tvrtci [[Tvornica parnih kotlova]]). Upravo je na temelju tog tvorničkog kluba koji 1991. mijenja ime u Pešćenica nastao današnji HAŠK 1903. Klub se tek 1993. proglasio nasljednikom izvornog HAŠK-a, premda je dvije/tri godine paralelno postojao uz [[ANK Mladost Zagreb]]. Ovaj slučaj nije isti kao kod Zrinjskog. Zrinjski je odmah obnovljen kao HŠK Zrinjski Mostar, dok je TPK/Pešćenica djelovao punih 40 godina kao TPK ili Pešćenica. :Dinamo Zagreb je od Građanskog preuzeo stadion, boju dresova, nadimak (''purgeri''), a i veliki dio igrača. Nogometni leksikon navodi: [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/gradjanski-prvi-hrvatski-gradjanski-sportski-klub ''Formalno je prestao djelovati 1945., a većina igrača pristupila je novoosnovanome Dinamu, koji je nastavljač tradicije zagrebačkih »purgera«.''] :[https://web.archive.org/web/20150219205718/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1941-1950/sezona-194445 Za Građanski su u sezoni 1944./45. nastupili:] :Vratari: [[Franjo Šoštarić]] (1/0), [[Franjo Glaser]] :Obrana: [[Miroslav Brozović]] (1/0), [[Miljenko Đukić]], [[Ernest Dubac]] (1/0), [[Ivica Ožegović]] :Vezni red: [[Ivica Reiss]] (1/0), [[Ivan Jazbinšek]], [[Mirko Kokotović]] (1/1), [[Branko Pleše]] :Napad: [[Zvonimir Cimermančić]] (1/0), [[Franjo Wolfl]] (1/2), [[Stjepan Bobek]] (1/0), [[August Lešnik]] (1/2), [[Zvonko Canjuga]], [[Milan Antolković]], [[Stjepan Kalšan]] (1/0), [[Florijan Matekalo]] :Ako je vjerovati člancima o igračima (3 igrača nemaju članak): za Dinamo je nakon rata zaigralo 7 od 15 igrača Građanskog ([[Ivica Reiss]], [[Mirko Kokotović]], [[Branko Pleše]], [[Zvonimir Cimermančić]], [[Franjo Wölfl]], [[August Lešnik]], [[Milan Antolković]]), za Partizan koji [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/partizan-fk-fudbalski-klub ''je imao velike privilegije nakon 1945., u svoje redove doveo je najbolje igrače iz cijele zemlje''] ([[Franjo Šoštarić]], [[Franjo Glaser]], [[Miroslav Brozović]], [[Stjepan Bobek]], [[Zvonko Canjuga]], [[Florijan Matekalo]]) 6 igrača, a druge klubove [[Ernest Dubac]] i [[Ivan Jazbinšek]]. Za Dinamo su igrali bivši igrači Građanskog, za Lokomotivu bivši igrači Željezničara itd., dok za novi HAŠK nitko nije mogao igrati. Uostalom, da je HAŠK 1903 doista nasljednik HAŠK-a, TPK bi ili u 1950-im promijenio ime u HAŠK ili bi preuzeo njegovu tradiciju. :Što se tiče Naftaša, on je samo jednu sezonu igrao kao fuzionirani klub s HAŠK-om ([[2. HNL 2006./07.]]) te valja istaknuti da je HAŠK paralelno nastavio djelovati u [[5. rang HNL-a 2006./07.#1. Zagrebačka liga]], gdje je igrao i prošle sezone ([[5. rang HNL-a 2005./06.#1. Zagrebačka liga]]). O fuzioniranim klubovima koji su djelovali 1 sezonu, a iduće se raspali, nemamo članke (usp. [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]], koji je obnovljen 1995., a 2011. se nakratko fuzionirao s Famosom iz Hrasnice) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:44, 11. svibnja 2025. (CEST) ::Iz sličnih razloga [[NK Concordia Zagreb]] nije [[HŠK Concordia Zagreb]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:52, 11. svibnja 2025. (CEST) :::Jako iscrpno i zanimljivo. :::Ovdje vidimo problem postojanja TPK-a/Peščenice dugi niz godina prije nego su promijenili ime u HAŠK 1903. Realno gledajući tako može bilo koji klub promijeniti ime u neki prošli slavni i tražiti sljednost. :::Ajmo vidjeti s druge strane situaciju. Originalni HAŠK je prestao postojati 1945. Njegov posljedni nasljednik [[ANK Mladost Zagreb]] prestaje 1956. Prema informacijama s web stranice trenutnog HAŠK 1903 (https://hask.hr/povijest/), 1990. je održana obnoviteljska skupština i obnovljen je rad sportskog društva HAŠK. Te informacije se podudaraju s informacijama u knjizi H.A.Š.K. Takav splet okolnosti bi mogao biti sličan kontinuitet kao kod [[Zrinjski Mostar|Zrinjskog]]. Problem nastaje kada obnovljeno društvo želi krenuti s uključivanjem nogometne selekcije u natjecanje. Ovdje je napravljen pravni manevar da se uzme postojeća licenca nekog kluba koji se već natječe u nekoj ligi, a u ovom slučaju to je TPK/Peščenica. Daljnje pravne zavrzlame s Naftašem nećemo spominjati. :::Pravno gledano, TPK je promijenio ime, uzeo boje itd. Teoretsko pitanje: Da li bi ovdje bila drugačija situacija da su u tom trenutku osnovali novi klub HAŠK i krenuli od zadnje lige? Da li bi onda mogli govorili o sljednosti sa starim HAŠK nogometnim klubom? :::Gledano s HAŠK 1903 strane, nebitno je kako su pravno ušli u ligu, da li je to od nule ili koristeći postojeću licencu. Gledano sa strane TPK-a, oni ovom fuzijom nastavljaju svoj kontinuitet. :::Budući da ZNS pripisuje sva stara ostvarenja nogometne selekcije HAŠK-a novom klubu HAŠK 1903, što se može vidjeti na službenim web stranicama saveza, ne bi li u tom slučaju mogli ovdje vidjeti sljednika kao kod Zrinjskog budući da ga krovni savez tako smatra? (uzimam Zrinjski za primjer radi jednostavnosti) [[Suradnik:Borisb7~hrwiki|strongBNF]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Borisb7~hrwiki|razgovor]])</small> 01:00, 12. svibnja 2025. (CEST) ::::{{S|Borisb7~hrwiki}}, Krovni savez je HNS, a ne ZNS. Na [https://semafor.hns.family/klubovi/640/nk-hask-1903/ HNS-ovom Semaforu] nema podataka za datum osnutka kluba HAŠK 1903. Također, potvrđuje li HNS da su HAŠK i HAŠK 1903 isti klubovi? Potvrđuje li isto za obje Concordije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:07, 12. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Borisb7~hrwiki}}, ja ne znam je li na web-stranici ZNS-a uopće pregledavaju kakvi podatci se unose, odnosno je li tekstove serviraju sami klubovi. Otišao sam na [https://zns.hr/predstavljanje-klubova?limitstart=0 Predstavljanje klubova] i odabrao drugi klub: [https://zns.hr/predstavljanje-klubova/7295-nk-botinec NK Botinec]. Na web-stranici se tvrdi da je Botinec u sezoni 1983./84. igrao u Trećoj HNL. Te godine nije postojala jedinstvena liga na razini SR Hrvatske, već su postojale četiri lige (v. [[Hrvatska republička nogometna liga]]). Zagrebački klubovi natjecali su se u [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1983./84.|Hrvatskoj nogometnoj ligi – Sjever]] (III. stupanj), a Botincu ni traga, kao ni u [[Regionalna nogometna liga ZO Zagreb 1983./84.|Regionalnoj nogometnoj ligi ZO Zagreb]] (IV. stupanj), ni [[Zagrebačka nogometna zona 1983./84.|Zagrebačkoj nogometnoj zoni]] (V. stupanj). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:24, 12. svibnja 2025. (CEST) ::::::Nakon pregleda svih dostupnih informacija, iako se klub poziva na tradiciju originalnog HAŠK-a osnovanog 1903. godine, formalno-pravni kontinuitet između originalnog HAŠK-a i današnjeg NK HAŠK 1903 nije jasno dokumentiran u dostupnim službenim izvorima (uključujući web stranice HNS-a i ZNS-a). ::::::Originalni HAŠK je ukinut 1945. godine, a današnji klub je obnovljen kroz različite faze, uključujući preuzimanje statusa drugih klubova, kao što je NK Naftaš Ivanić. ::::::Nadobudno sam kontaktirao ZNS i HNS vezano uz status kluba, da vidimo njihovo službeno stajalište, ali zasad nema odgovora. [[Posebno:Doprinosi/92.242.248.104|92.242.248.104]] 10:45, 14. svibnja 2025. (CEST) == Igor Plavšić == Pozdrav! Vidim da si uočio moju stranicu koju sam napravio, te da je predložena za brisanje. Shvaćam da nemam uvjete za glumca niti neku ozbiljniju ulogu, stoga sam maknuo taj dio i ostavio samo informaciju o statiranju i kvizaštvu. Također imam i dvije važeće poveznice i linka koji potkrijepljuju navedene informacije. Rado bi da stranica ostane ako nikom ne smeta. Hvala! [[Suradnik:Ingvar 30|Ingvar 30]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ingvar 30|razgovor]])</small> 09:01, 17. svibnja 2025. (CEST) == RE: Čakovec == Ovo vezano za [[NK Čakovec]] <br> - HNS semafor klubove po ligama nalazi po "posljednjem" ili "trenutnom" nazivu (ili čak za različite klubove ukoliklo je neki klub "naslijedio", "kupio" ili "zamijenio" licencu drugog kluba - prikazuje posljednje) - tako da tu treba biti oprezan (što se tiče kronologije) - ovdje imaš [[Razgovor:NK Marsonia 1909 Slavonski Brod|razgovor za slučaj kluba ''Marsonia 1909'']] - gdje su povezana bar dva različita kluba, a i ovaj "može" stajati zasebno <br> Što se tiče ''Čakovca'' - izgleda da je po članku neka uredno kronologija naziva (koliko sam pratio) * 1920. - ČSK Čakovec (''Čakovečki sportski klub'') * 1945. - Jedinstvo * 1961. - MTČ * 1983. - MTČ-Sloga * 1993. - Čakovec-Patrick * 1993. - (Čakovec) * 1994. - Čakovec-Union * 1996. - Čakovec ....nadalje imamo da je zadnju sezonu kao ''Čakovec'' igrao <br> [[3. HNL – Sjever 2013./14.|2013./14. - 3. HNL Sjever]], a potom promjena imena u ''Archea Čakovec'', te je u sezoni <br> [[4. rang HNL-a 2014./15.|2014./15. - MŽNL Čakovec – Varaždin]] - odustali nakon 7. kola <br> prema poveznici [https://msm.hr/nk-cakovec-dobra-stara-vremena/ msm.hr, ''NK Čakovec: Dobra stara vremena'', od 20. prosinca 2021.] - piše da je postupak za brisanje iz registra udruga za ''NK Archea – Čakovec'' pokrenut 2015. godine s tim da je ''MTČ-Sloga'' u biti bila fuzija ''MTČ-a'' i ''[[NK Sloga Čakovec|"Sloge"]], koja se 1987. opet osamostaljuje nadalje, prema onoj knjigi <br> 100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980, Zagreb, 1981. <br> za klubove s područja Čakovec - Nogometni savez Međimurja (str. 84-85) stoji * ''MTČ'', NK - 1961. (''Čakovački'' ŠK - 1920., ''Jedinstvo'' NK - 1945.) dok za ove ugašene, među ostalim navodi: * CSISK - Čakovečki omladinski SK - 1910. (iako po ovoj kratici bi naziv mogao biti i na mađarskom jeziku) * ''Građanski'', SK - 1910. (''Građanski'' ŠK - 1932.) knjiga Nebojša Jakovljević i dr.: Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1974, Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 22-24, <br> za 1910. godinu navodi ''Čakovečki OŠK'' Pozdrav, <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:07, 19. svibnja 2025. (CEST) P.S. <br> ''[[Nogometni leksikon]]'' je izdan 2004. godine, te sve ove natuknice [https://nogomet.lzmk.hr/Projekt na njegovoj web-stranici] su preuzete iz knjige, odnosno po tada dostupnim izvorima i tumačenjima <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:10, 19. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, evo uočio sam još jednu nekonzistetnost. 1987. se Sloga osamostalila, no prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/cakovec-nk Nogometnom leksikonu MTČ – Sloga djeluje pod tim nazivom do 1993.] Pokušat ću uz ove izvore koje smo naveli sastaviti nekakav smislen tekst u članku [[NK Čakovec]]. Javim ako uočim još kakve probleme, a za ovu Archaeju, odnosno gašenja NK Čakovec svakako treba dodatno istražiti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:51, 19. svibnja 2025. (CEST) ::Evo tražim malo po ljestvicama što imamo na wikipediji (nažalost nekompletno) ::* 1986./87. - MTČ-Sloga - [[III. regionalna nogometna liga Varaždin 1986./87.|III. regionalna nogometna liga Varaždin]] - 5. mjesto ::* 1988./89. - MTČ - [[II. Hrvatska nogometna liga – Sjever 1988./89.|II. Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 5. mjesto ::* 1989./90. - MTČ - [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1989./90.|Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 13. mjesto ::* 1990./91. - MTČ - [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1990./91.|Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 12. mjesto ::* 1990./91. - Sloga - [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1990./91.|Nogometna liga Zajednice općina Varaždin]] - 1. mjesto ::* 1992 - ČSK Patrick - [[3. HNL – Sjever – Skupina A 1992.|3. HNL – Sjever – Skupina A]] - 5. mjesto ::* 1992./93. - Čakovec - [[2. HNL 1992./93.|2. HNL - sjever]] - 15. mjesto ::...nemamo komplete podatke, ali očito je ''Sloga'' postojala u tom periodu ::tipa za 1987./88., ''MTČ'' bi trebao biti u ''Regionalnoj ligi Zagreb - Sjever'' ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:23, 19. svibnja 2025. (CEST) :::Vidi ovo (taman ''googlao'') - ''[[NK Sloga Čakovec|Sloga]]'' ima web-stranicu i na [https://www.nssloga-cakovec.hr/povijest-kluba/ njoj opisanu povijest] - po ovome je klub obnovljen/nanovo osnovan 1987. kao ''ONK "Sloga"'', dok ''MTČ-Sloga'' se preimenuje u ''Čakovec'' (ali u svim onim ljestvicama što sam pronalazio stoji ''MTČ Čakovec'' - je li možda u tom slučaju ''MTČ'' kao ''sponzorsko'' ime?) :::1987. godine je otvoren ''[[Stadion SRC Mladost]]'' :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:35, 19. svibnja 2025. (CEST) :::Ok, {{s|Cybermb}}, bitno je da možemo dokazati da je Nogometni leksikon u krivu. U članku [[NK Čakovec]] navedemo da se klub u sezoni X natjecao pod imenom Y, a za izvor stavimo izvore koje koristimo u člancima o sezonama. Ja ću s radom na članku nastaviti kasnije, tako da slobodno radi na njemu. Od povijesti do 1940. mislim da nisam jedino dodao onaj izvor s Povijesti sporta te onog međimurskog muzeja (vidio sam da ima još članaka o klubu na njihovoj web-stranici). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:36, 19. svibnja 2025. (CEST) ::::Budem kasnije tijekom dana proučio ovo za povijest Sloge. Na brzinu sam uočio "Službeno 1931. godine organiziran je „Seljački športski klub“ koji je 22. i 29. ožujka 1931. godine odigrao dvije kvalifikacijske utakmice za prijam u Jugoslavenski nogometni savez protiv ČSK-a iz Čakovca". Bilo bi lijepo to ubaciti u članak da se dodatno istakne veza između Sloge i Čakovca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:38, 19. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I'll likely forget to ask you later, so I'm writing this here. Please change ČSK to ČŠK in prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza articles. Multiple Croatian sources confirmed it's called ČŠK. ČSK is possibly an error/Slovenian version of writing the club name (for some unknown reason they abbreviate Športni klub as SK, which you may have encountered in Slovenian language sources). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:41, 19. svibnja 2025. (CEST) ::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]], moguće je da je MTČ sponzorsko ime. Vjerojatno je u pitanju [[Međimurska trikotaža Čakovec]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:56, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::Gledam sada sezone 20. stoljeća preko Što vodi ovamo. Upalo mi je u oko [[3. ŽNL Međimurska]]. Trebalo bi to pregledati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:26, 20. svibnja 2025. (CEST) ::::::::[https://semafor.hns.family/klubovi/107875/ns-medjimurje-cakovec/?cid=52236170 Osnovan 2016.] Mislim da bi trebalo maknuti poveznice na NK Čakovec za te sezone nakon 2014./15. Što ti misliš? Dovršio sam [[NK Čakovec]]. Slobodno nešto dodaj ako misliš da nedostaje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:58, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::::Ovo za ''NŠ Međimurje-Čakovec'' :::::::::izgleda da je ovo osnovano 2009. kao zajednička noogmetna škola i ''[[NK Čakovec|Čakovca]]'' i ''[[NK Međimurje Čakovec|Međimurja]]'', očito kasnije dodali i seniore :::::::::[https://www.sportilus.com/klubovi/nogometni-klub-ns-medimurje-cakovec/ sportilus.com, ''NOGOMETNI KLUB NŠ MEĐIMURJE-ČAKOVEC''] :::::::::[https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-ns-medimurje-cakovec/Detaljno/608394 fininfo.hr, NK NŠ "MEĐIMURJE-ČAKOVEC"], - osnovan (upisan) 2009., te poslije brisan :::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 18:07, 20. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Cybermb}}, da promijenimo onda poveznice tako da vode na NŠ Međimurje Čakovec? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:10, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::Može....ja sam vjerojatno stavljao i poveznicu i na ''Međimurje'' i na ''Čakovec'' u tablicama gdje su se pojavljivali ''NŠ Međomurje-Čakovec'' :::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:35, 21. svibnja 2025. (CEST) Dodat ću točke iza godine popisa, hvala na primjedbi. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 21:51, 20. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Marco Mitrovich}}, podsjećam na te točke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:56, 21. svibnja 2025. (CEST) :: od kako si mi rekao sve nove stranice imaju točke, ako misliš na starije bit će urađeno i to kad kompletiram leskovačka sela. bez brige. :) [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 15:07, 21. svibnja 2025. (CEST) == Parametar == Kad uhvatiš priliku, vidi zašto ne radi parametar "izbornik" u infookviru [[Predložak:Infookvir košarkaš|"Košarkaš"]] (vidio si kod [[Tomislav Mijatović|Mijatovića]]: popunjen, a ne prikazuje ga na ekranu). [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 13:40, 21. svibnja 2025. (CEST) :[[Suradnik:KWiki|KWiki]], parametar se ne prikazuje jer ne postoji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:47, 21. svibnja 2025. (CEST) ::Joj, dobro si. Ostao mi iz onog prvog okvira kad sam zamijenio, a nisam ni shvatio. :-) Hvala ti. [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 14:00, 21. svibnja 2025. (CEST) == Stranica Eko Eko == Imam pitanje za stranicu [[Eko Eko]]. Jer je u-redu da stranicu cijelo uređujem da prati kriterije, i onda da se ne briše? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:57, 21. svibnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]], evo ja ću odgovoriti da ne izgleda kao da je Croxyz sam u tome. Članak je prekratak, gramatički nepravilan toliko da moram pitati na kojem ste stupnju poznavanja hrvatskog jezika, a za neko veće proširenje trebalo bi naći dobre sekundarne reference (izvore). Pohvaljujem trud, ali za pisanje nečega što bi moglo ostati u Wikipediji netko bi od nas sada morao dosta na njemu raditi (protiv svoje volje). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:16, 21. svibnja 2025. (CEST) ::Pa znači da mogu urediti stranicu da se ne obrisa? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 10:27, 22. svibnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] Da, u ovom nacrtu članka dok ne bude spreman za objavljivanje: [[Nacrt:Eko Eko]] [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:36, 22. svibnja 2025. (CEST) ::::Koliko imam vremena za to? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 15:10, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::Dva mjeseca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:00, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::👍👍👍 [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 16:57, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::Kao u koj datum? Format je DD/MM/GGGG. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 16:57, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::Molim? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:21, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Ja želim rok uređivanja stranice [[Nacrt:Eko Eko|Eka Eka]]. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:50, 26. svibnja 2025. (CEST) == War championships == I'm planning to create some pages about the war championships during occupation of Yugoslavia. I'm beginning with the Styrian league 1941-42 with Rapid Maribor and SK Celje. Have I to take the name in German (Gauliga Steiermark) or in Croatian (Štajerska okružna liga) ? and what about the Category? <nowiki>[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Sloveniji za vrijeme okupacije]]</nowiki> should be good? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:58, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, honestly I don't know about the title. In Croatian we use Bundesliga, so maybe you should stick to Gauliga. Also, I have no idea how to translate [[:en:Gau (territory)]], so maybe it would be the best if you chose to call it Gauliga Steiermark. You might want to call it [[:Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]], after [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:43, 22. svibnja 2025. (CEST) == Bosanskohercegovački nogometni superkup == Vezano za ovo [[Bosanskohercegovački nogometni superkup]] - problem je što nijedan od ovih superkupova (od 1997. do 2001.) nije igran za "cijelo" područje BiH Kao što znamo, za vrijeme rata i u poraću su bila odvojena prvenstva i kupovi za Herceg-Bosnu, Republiku Srpsku i bošnjački dio (najčešće pod nazivom ''NS BiH'' - te uglavnom priznat od UEFA-e. <br> možeš vidjeti na [[Premijer liga Bosne i Hercegovine (nogomet)]] (prvenstva od 1993. do 2001.) i [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]], [[Nogometni kup Federacije BiH]] <br> 1998. i 2000. su igrana doigravanja za prvaka i pobjednika kupa između predstavnika ''Herceg-Bosne'' i ''NS BiH'' (1999. nije iz nekog razloga - problem sa ''Veležom'' i još neke stvari - tipa stadioni na koima će se igrati i sl.), a za sezonu 2000./01. i 2001./02. je igrana zajednička liga za ''hrvatske'' (ex Herceg-Bosna) i ''bošnjačke'' (NS BiH) klubove i tad se naziva ''Premijer liga'' Sad možemo i po sezonama: <br> 1997. <br> igrano za područje ''NS BiH'' (bošnjački klubovi) <br> ''Čelik'' - prvak lige [https://en.wikipedia.org/wiki/1996%E2%80%9397_First_League_of_Bosnia_and_Herzegovina en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih97.html rsssf], [https://it.wikipedia.org/wiki/Prva_liga_NS_BiH_1996-1997 it.wiki] <br> ''Sarajevo'' - pobjednik kupa ''NS BiH'' [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1996-1997 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1996%E2%80%9397_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] 1998. <br> možemo staviti kao ''Federaciju'' - igrano nakon doigravanja klubova iz Herceg-Bosne i NS BiH <br> ''Željezničar'' - prvak doigravanja ([[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 1998.|za prvaka Federacije ili BiH bez RS klubova]] - u ligi NS BiH su bili četvrti (''Bosna Visoko'' - prvak) - [https://it.wikipedia.org/wiki/Prva_liga_NS_BiH_1997-1998 it wiki] [https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_First_League_of_Bosnia_and_Herzegovina en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih98.html rsssf] <br> ''Sarajevo'' - pobjednik i ''doigravanja za Kup (F) BIH'' (u proncipu utakmica protiv ''Orašja'' (osvajač [[Nogometni kup Herceg-Bosne|kupa Herceg Bosne]]) i prethodno osvajač kupa NS BiH (protiv ''Slobode Tuzla'') - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1997-1998 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup98.html rsssf - kup] 1999. <br> ovo je opet igrano samo za ''bošnjačke'' klubove - otkazana doigravanja između HB i NS BiH klubova <br> ''Sarajevo'' - prvak [[Premijer liga NS BiH 1998./99.|Premijer lige NS BiH]] - ali negdje sam nalazio da se ovo nazivalo i ''Prva A liga'' <br> ''Bosna Visoko'' - pobjednik kupa NS BiH (protiv ''Sarajeva'') - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1998-1999 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1998%E2%80%9399_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih99.html rsssf] 2000. <br> možemo staviti kao ''Federaciju'' - igrano nakon doigravanja klubova iz Herceg-Bosne i NS BiH <br> ''Brotnjo'' - prvak [[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 2000.|Doigravanja za prvaka]] (u [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne 1999./00.|prvoj ligi HB]] je ''Brotnjo'' bio 2., a prvak ''Posušje''); (prvak [[Premijer liga NS BiH 1999./2000.|Premiejr lige NS BiH]] je bio ''Jedinstvo Bihać'' <br> ''Željezničar'' - pobjednik kupa - Kup NS BiH je igran do četvrtzavršnice - polufinalisti u doigravanje, Kup HB - pobjednik ''Orašje'' (finalisti u doigravanje) - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1999-2000 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1999%E2%80%932000_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup00.html rsssf kup] 2001. <br> nije igrano - ''Željezničar'' ''"dupla kruna"'' <br> ovo se može smtrati za "cijelu" Bosnu i Hercegovinu, ali: <br> [[Nogometna Premijer liga Federacije BiH 2000./01.|Premijer liga]] - igrali ''hrvatski'' i ''Bošnjački'' klubovi Kup BiH - počeo kao kup sa ''hrvatskim'' i ''bošnjačkim'' klubovima (kao ''Federacija''), no nakon odigrane osmine završnice, postignut je dogovor sa FSRS - te su 4 polufinalista ''[[Nogometni kup Republike Srpske|Kupa RS]]'' naknadno ušla u natjecanje - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_Bosne_i_Hercegovine_2000-2001 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/2000%E2%80%9301_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup01.html rsssf - kup] <br> Nadam se da sam malo ''"pojasnio"'', samo bi trebalo ''nekako'' navesti na što se odnose <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:25, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, a da probamo sve to navesti u obliku tablice slične onoj u članku [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:01, 22. svibnja 2025. (CEST) Pa svakako navesti u tablici s tim da bih ja išao nekako ovako: {| class="wikitable" !Godina !!Područje !!Datum !!Mjesto odigravanja, stadion !!Pobjednik !!Rezutat !!Drugoplasirani !!napomene |- |1997. ||NS BiH || || |[[FK Sarajevo|Sarajevo]] ||2:0, 1:3 <small> ([[Pravilo gola u gostima|g]]) </small> ||[[NK Čelik Zenica|Čelik]] |<small> ''"Čelik"'' - prvak Prve lige NS BiH <br> ''"Sarajevo"'' - pobjednik [[Kup NS BiH (1994. – 2000.)|Kupa NS BiH]] |- |} (naravno ako možemo naći datume i stadione - bilo bi super - ovako moje mišljenje ili "što bih ubacio") [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:45, 23. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, sviđa mi se tvoja ideja s tablicom. Pokušat ću pronaći datume i mjesta održavanja po internetu. Zanimljivo je da RSSSF ta izdanja superkupa svrštava pod bošnjačka natjecanja ([https://www.rsssf.org/tablesb/bihcuphist.html Muslim Part, Cup and Super Cup]). Naravno, [[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]] je sudjelovalo 2000. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:29, 23. svibnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, srećom pa imamo [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] ::1997. igrano 30. srpnja na [[Stadion Bilino polje]] (Zenica) i 2. kolovoza na [[Stadion Koševo]] (Sarajevo). ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=1998&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::1998. igrano 25. studenog na [[Stadion Grbavica]] (Sarajevo) ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=1999&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::1999. igrano 25. studenog (isti datum kao iznad) na [[Stadion Koševo]] (Sarajevo) ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=2000&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::Za te tri utakmice iznad nisam uopće pregledavao drugdje jer je FK Sarajevo sudjelovalo sva tri puta. ::Niti jedan od naših triju izvora za Željezničar ne pokriva period nakon raspada Jugoslavije tako da sam to morao drugdje pronaći. ::[https://www.rsssf.org/tablesb/bih00.html RSSSF] ima strijelce i datum druge utakmice, no nema stadion. Brotnjo je navedeno kao "Brontjo Citluk". ::Transfermarkt ima datume i stadione. [https://www.transfermarkt.com/superkup-bih/startseite/pokalwettbewerb/BHSC?saison_id=1996 Kod njih su stadioni za 1997. obrnuti]. Sve ostale informacije poklapaju se s Bordo vremeplovom. Što se tiče za [https://www.transfermarkt.com/superkup-bih/startseite/pokalwettbewerb/BHSC?saison_id=1999 2000. godinu], kod njih piše da je igrano 2001. Prva utakmica igrana je na Stadion Bare (stadion [[HNK Brotnjo Čitluk]]) 10. ožujka 2001., a uzvratna 14. ožujka na [[Stadion Grbavica]]. ::To je to što se tiče naših klasičnih izvora. Naravno, postoje i novinski članci, ali njih nisam gledao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:02, 23. svibnja 2025. (CEST) :::Također, možda bi se mogao navesti Superkup između RSK i RS 1994. koji je naveden u [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu#Kup]], no naravno to nije superkup između dvije bosanskohercegovačke momčadi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:09, 23. svibnja 2025. (CEST) ::::{{s|Cybermb}}, što ćemo na kraju s člankom o superkupu? Pitam jer sutra izlazi iz popisa neophođenih izmjena pa se bojim da ćemo zaboraviti na taj članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:37, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::Pa da ga ti urediš prema ovome što smo imali u Razgovoru ili? :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:24, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, evo radim sada na članku [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine]] (preimenovan po uzoru na [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]]). Imaš li prijedlog za naziv natjecanja 1998. između Sarajeva i Orašja. Doigravanje za kup FBiH nekako nezodno zvuči. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:29, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::Da samo stavim osvajač [[Nogometni kup Federacije BiH|Nogometnog kupa Federacije BiH]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:38, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Također treba li navoditi 2001. budući da te sezone nije igran superkup? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:39, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::::Dovršio sam članak. Jedino nisam navodio stadione i datume jer nam za njih treba još izvora. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::Možda bi se dalo kopati po [https://www.glassrpske.com/arhiva Glasu Srpske]? Taj izvor nije bio dio [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] kada je nastao članak [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]]. Pokušao sam pronaći superkup između RS i RSK 1994., no našao sam [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/08/GlasSrpske19940801.pdf završni turnir sezone 1993./94.] Uspio sam pronaći i rezultate jednog kola ličke grupe [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940509.pdf te sezone]. Budem pokušao pronaći tablice za tu sezonu tako da je možemo stvoriti. Možda uspijem pronaći i tablice za 1992., odnosno 1994./95. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:33, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::[https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940511.pdf Evo] i jednog kola grupe Banije i Kordun 1993./94. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:36, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::[https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940525.pdf Jedno kolo] lige Zapadne Slavonije. [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/06/GlasSrpske19940603.pdf Spomen kupa RSK] i [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/06/GlasSrpske1994060405.pdf ovdje]. U lipanjskim brojevima nije bilo informacija. Pogledat ću kasnije za ranije mjesece, – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:03, 26. svibnja 2025. (CEST) vezano za superkup, na stranici [[Hrvatski nogometni superkup]] nismo navodili kad je netko osvojio ''dvostruku krunu'' (nego smo jednostavno ''"nije igrano"'', ali prilično sam siguran da je ''"Hajduk"'' proglašen za pobjednika Superkupa 1995. (za ovo što je ''"Dinamo" / "Croatia"'' osvajao ''dvostruke'' stvarno nisam gledao), ali [https://en.wikipedia.org/wiki/Croatian_Football_Super_Cup en.wiki], [https://www.rsssf.org/tablesk/kroasupcuphist.html RSSSF] <br> Stvarno ti imam staviti ona prvenstva RSK (i "sljednika", do sezone 1997./98.), ali nikako stići (kao što sam ti negdje ranije pisao) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:48, 26. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, imaš li prvenstva RSK do Oluje? Ako da, onda neću trošiti vrijeme na pronalaženje podataka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:04, 26. svibnja 2025. (CEST) ::Moram vidjeti..... ::ima dosta u knjizi o nogometu u Baranji ::Boro Borivoj Novaković, "50 godina nogometa u Baranji (1947/48-1996/97)", Beli Manastir, 2005., ISBN 953-6505-84-3 ::...samo je moram naći...na nekom ''hardu'' mi je ::i onda to ukucati...mislim da imam još ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:58, 26. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, dok čekam za superkup, naletio sam na moguću grešku u članku o jednom drugu kupu: [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupu ZNS-a]]. Prema [https://web.archive.org/web/20160403112150/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1970-71.htm arhiviranoj web-stranici NK Maksimira] u sezoni 1970./71. postojao je Kup ZNS-a. Maksimir se nije natjecao u kupu [https://web.archive.org/web/20160422094143/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1969-70.htm 1969./70.], a u sezoni [https://web.archive.org/web/20160422050326/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1968-69.htm 1968./69.] Maksimir je ispao u 2. kolu Kupa maršala Tita (vidiš možda bih mogao dodati utakmice Maksimira u člancima o Kupu maršala Tita, a i za druge klubove, ako imamo izvore na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]]). Ono što želim reći je da članak [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza]] sadrži osvajače od 1974. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kup_Zagreba%C4%8Dkog_nogometnog_saveza&diff=prev&oldid=4942785 ovoj izmjeni si dodao osvajače iz SFRJ]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:51, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::[https://web.archive.org/web/20160403112137/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1957-58.htm Javlja se od 1958.] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:41, 28. svibnja 2025. (CEST) :::::U međuvremenu sam dodao sve sezone NK Maksimira u Kupu maršala Tita. Bile su dvije nelogičnosti. Maksimir je nekako dvaput igrao u kvalifikacijama za [[Kup maršala Tita 1962./63.]], a za sezonu [https://web.archive.org/web/20160403051603/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1965-66.htm 1965./66. jedino je navedeno 4. kolo kvalifikacija], no ne vjerujem da je to Kup maršala Tita jer nedostaju ranija kola, a 4. kolo bi nekim čudom trebalo biti igrano na isti dan kada je četvrtfinale kupa sudeći po infookviru članka [[Kup maršala Tita 1965./66.]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:45, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, podsjećam te ovdje na superkup i ine stvari. Molim te pogledaj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Kova%C4%8Devi%C4%87&diff=prev&oldid=7179054 ovu] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Kova%C4%8Devi%C4%87&diff=prev&oldid=7226098 trenutnu verziju ovog članka]. Ja sam šokiran kako nitko od novinara mnogobrojnih medija, ne samo nacionalnih, već i lokalnih nije u stanju odraditi ovaj jednostavni fact-checking. Trebalo mi je 2 sata da popravim članak. Za Kovačevića ti pišem čisto informativno kao podsjetnik da se ne smije vjerovati medijima (a i možda Kovačevića jer tvrdi da je osvojio [https://web.archive.org/web/20200807213917/https://nk-polet-smnm.hr/index.php/klub/novosti/1390-intervju nekakvu četvrtoligašku titulu] sa Strmcom iako to ne navode naši članci [[4. HNL – Središte B 2008./09.]], [[4. HNL 2009./10.#Središte B]] i [[4. HNL 2010./11.#Središte B]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:12, 4. lipnja 2025. (CEST) :::::::Što se tiče [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupa Zagrebačkog nogometnog saveza]] - ovi pobjednici od 1974. pa na dalje su preuzeti iz knjige :::::::Kerhin Ico, Rede Miroslav: Platinasti jubilej Zagrebačkog nogometnog saveza : 1919 - 1994, Zagreb, 1995. (str. 227) :::::::ali, sasvim moguće je da se Kup igrao i ranije, taj dio nisam proučavao. :::::::Za Kup Maršala Tita - su svakako bile "kvalifikacije", koje su se "odrađivale" preko regionalnih kupova (općinski / područni / regoionalni / repubički) kupovi, te je moguće da su pojedine "faze" (nazovimo kvalifikacija" za kup maršala Tita/Jugoslavije) nosile i različite nazive po "područjima" - s tim da tipa "područni kup" nije odigran do finala, nego kao "polufinalisti" idu u "regionalni kup" i sl.). <br> :::::::Također je moguće da su istovremeneo igrana i dva kupa - primjerice za 1950.e i 1960.-e sam u monografijama kluboba s područja Dalmacije nalazio u istoj sezoni da igraju i ''Kup Splitskog nogometnog podsaveza'' i ''Jugokup za područje Dalmacije''. Ovo bi trebalo negdje proučiti, ali ne znam odakle. :::::::Možeš nešto vidjeti iz članka [[Kup Nogometnog saveza Općine Split]], kojeg sam stvorio, ali koji ima nepotpune podatke. :::::::Ovo za Kovačevića i Strmec stvarno ne znam, ali iz iskustva znamo da većini naših portala i novinara se ne može baš vjerovati. :::::::ovo za [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine]] - komotno ti radi :::::::1998. ovo ''Sarajevo'' vs ''Orašje'' staviti kao ''Kup Federacije BiH'' (ali da NS/FS BiH'' i UEFA ovo priznaju kao "službenu" titulu pobjednika Kupa BiH) :::::::Kao što sam prije napisao, ja sam ova dva izdanja "doigravanja" (1998. i 2000.) stavio u članak [[Nogometni kup Federacije BiH]] :::::::Dok od sezone 2000./01. na dalje pod [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]] :::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:57, 5. lipnja 2025. (CEST) ::::::::{{s|Cybermb}}, iz nekog razloga danas ne dobivam obavijesti o porukama na svojoj SZR tako da me pingaj, ako mi budeš odgovarao. Ne znam jesi li viđao poruke na Ame71-ovoj SZR oko [[NK Posavina Zagreb]]. Trebalo bi provjeriti (vrlo vjerojatno piše u 100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980, Zagreb, 1981.) jesu li se Chromos (stari naziv Posavine) i [[NK Mesarski Zagreb|Mesarski]] 1960. spojili u Mesokrom ili Meskrom. Bi li mogao ispisati cijelu natuknicu za Chromos (nemoj tražiti pod Posavina jer se to ime koristi od 1996./97.)? Sjećam se iz članaka o sezonama Kupu maršala Tita da je taj cijeli sustav kvalifikacija poprilično kompliciran (čak se sjećam da su se spominjali i neki švicarski i njemački sudionici, ako ne iz drugih zemalja, koji su igrali proitv klubova iz SFRJ) tako da je svašta moguće. Vidio sam tako na web-stranici NK Maksimira da su se paralelno natjecali u više kupova tijekom sezone (baš kao ovi dalmatinski klubovi koje navodiš) tako da je sasvim smisleno da se nešto iskrivilo pri digitalizaciji rezultata. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:26, 5. lipnja 2025. (CEST) == Makedonci u Srbiji == Nije trebalo da uklanjaš referenciran sadržaj, mogao si prvo na szr da pitaš. Sto se tiče patrijarha odakle izvor da su u 17. stolječu živjeli Srbi u Makedoniji i da je on Srbin. To što je bio patrijarh ne znači da je bio Srbin, naročito ne u srednjem vijeku. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:49, 22. svibnja 2025. (CEST) Što se tiče prvoga, znači da su se selili u Srbiju jer nisu htijeli da žive direktno pod Turcima, ne razumijem šta tu nije jasno? Izvori da je Maksim bio Srbin ne postoje, on je Slaven iz Makedonije, a oni su preci današnjih Makedonaca. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:54, 22. svibnja 2025. (CEST) I koji je pridev od države Srbije na hrvatskom jeziku prema pravopisu? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:59, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Marco Mitrovich}}, u hrvatskom postoje dva pridjeva: srpski i srbijanski. Potonji se najčešće koristi kako bi se naglasio da se nešto odnosi na državu (Srbiju), a ne narod (Srbe). Npr. srbijanska reprezentacija, srbijansko veleposlanstvo, srbijanski Mađari i sl. U članku sam izmijenio srbijanski u srpski jer mi nekako nije imalo smisla da koristiš oba pridjeva u sekciji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:21, 23. svibnja 2025. (CEST) ::znam za to, samo si mi to mogao odmah kazat, što se mene tiče ima smisla što govoriš, neka bude samo jedna varijanta. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:36, 23. svibnja 2025. (CEST) == Vlatka Planina == Pozdrav! Vidim da je stranica predložena za brisanje. Zanima me zašto, i kako to ispraviti? Hvala! [[Suradnik:Vlatkaplanina|Vlatkaplanina]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vlatkaplanina|razgovor]])</small> 18:10, 24. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Hijerovit}} je u međuvremenu to dobro objasnio na [[Wikipedija:Rasprava_o_brisanju/Rasprave/Svibanj_2025.#Vlatka_Planina]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:23, 24. svibnja 2025. (CEST) == HNL 2024./25. == Hvala na info oko HNL-a. Dopunio sam sve, no onda vidio da si je netko dao truda na engleskoj Wikici pa samo prenio. Ipak možda je i poanta u tome da čovjek prvo vjeruje u vlastiti rad. [[Suradnik:M3zzz00|m3zzz00]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:M3zzz00|razgovor]])</small> 22:17, 25. svibnja 2025. (CEST) :{{S|M3zzz00}}, ok. Malo mi je bilo čudno kako najveća pobjeda nije ujedno i najefikasnija utakmica pa sam išao provjeriti. Ostatak članka nisam gledao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:19, 25. svibnja 2025. (CEST) == Upit == https://zns.hr/soccer/tournaments/90472539-kupzns-a-seniori2425 [[Kup Nogometnog saveza Zagrebačke županije]] Bilo bi dobro kreirati, dodatno za razlikovanje od donjeg članka. [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 03:59, 28. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Loptač01}}, linkao si aktualnu sezonu [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupa Zagrebačkog nogometnog saveza]]. Slobodno stvori članak, ja bih trebao dovršiti članak [[Dejan Ljubičić]]. Možeš stvoriti i preostale nedavne sezone. Trebale bi sve biti dostupne na HNS Semaforu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:44, 28. svibnja 2025. (CEST) ::Ok, ipak fali članak "''Nogometni savez Zgrebačke županije"'' [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 17:47, 28. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Loptač01}}, i to možeš stvoriti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:30, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::nije lako naći izvore, niti sam blizu zageba, ali kad se napiše svakako ću lektorirati [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 20:12, 28. svibnja 2025. (CEST) :::::bilo bi korisno svakoj nižoj ligi dodati poveznicu županijskog kupa, i obrnuto;na članku hr kup dodati odlomak sa svim žns/kupovima (teško mi je pobrojati sam); molim i pregled mojih uređivanja o razlici premijer/1. zagrebačke žnl, potvrđeno po sofaskoru; ako ne vidim koji lokalni klub sa točnim imenom lige, prepuštam popravak [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 01:08, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Loptač01}}, ok. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Loptač01}}, u [https://zns.hr/images/zns/4-nl-srediste/dokumenti/24_25/znl/PROPOZICIJE-NATJECANJA-SENIORA-ZNS-a-2024.-2025.g.pdf propozicijama natjecanja] imaš sve potrebne informacije o imenima, sudionicima i rangovima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:17, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Pardon. ovo iznad je za ZNS, a ne NSZŽ. Na njihovoj web-stranici su neažurirane propozicije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:21, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::{{s|Loptač01}}, :::::::::[https://semafor.hns.family/ HNS Semafor] (Sezona: 2024/25 Razina: ŽNS zagrebački) ima PREMIER LIGA NSZŽ 24/25 na samom dnu. :::::::::[https://ns-vrbovec.hr/premier-liga-2024-2025/ NS Vrbovec] (Neki nogometni savezi poput onog Osječko-baranjske županije su podijeljeni na više saveza) također tvrdi da postoji Premier liga NS Zagrebačke županije. Za rang iznad navodi 4. NL Sr. Zg, a rang ispod 1. ŽNL. Izgleda da je Premier liga novo natjecanje. :::::::::To velim zbog izmjena poput [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Vatrogasac_Zdenci_Brdove%C4%8Dki&diff=prev&oldid=7222030 ovih]. Klub se natječe u Premier ligi prema [https://semafor.hns.family/klubovi/1303/nk-vatrogasac-z/ HNS-u]. Budem ispravio to. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::[[NK Dubrava#Povijest]] ::::::::::Slično kao NK Šparta, ako treba dodatno popraviti [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 09:23, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::[[1. ŽNL Varaždinska]] :::::::::::Prema članku, MŽNL ne postoji, ili je treba preimenovati u Elitnu [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:28, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::[[1. ŽNL Međimurska]] po ovome je različita od premier lige... ::::::::::::https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/1-medimurska-nl/18405#id:65644 ::::::::::::https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/medimurska-premier-nl/16845#id:65445 [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:33, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::::[[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj]] prikazuje obe lige pod "Sjever" [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:43, 31. svibnja 2025. (CEST) == Jugijo == Hojla! Primijetio sam da si mi poslao zahvalu dok sam još dovršavao članak, ali ionako sam ti se mislio javiti. Znam da si potkovaniji za novija izdanja Yu-Gi-Oh!-a više od mene (meni je sve poslije GX-a ''terra incognita'' [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]]), pa sam te mislio zamoliti da, ako imaš volje i vremena, malo projuriš kroz [[Yu-Gi-Oh! (kartaška igra)|članak]]. Trudio sam ga se dovoljno kvalitetno prevesti s engleskoga, ali možda sam gdjegdje posrnuo u prijenosu terminologije. Zeznuto je i to što nisam uvijek pri ruci imao spremne hrvatske ekvivalente za engleske nazive (kako uopće zovemo ''counter trapove''?!), pa sam tu kombinirao izraze koje su rabili u prvoj sinkronizaciji serije s izrazima koje sam pokušao nekako prevesti na svoju ruku, ali možda ipak zvuče ''clunky''. Usput budi rečeno, na prevođenje članka potaknulo me to što me jedan prijatelj ponovno navukao na sakupljanje tih karata, pa sad malo udovoljavam petnaest godina mlađem Neptuneu. [[Datoteka:Face-blush.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 22:17, 28. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Neptune, the Mystic}}, ok, budem pregledao sutra, ako se sjetim. Mislim da sam čak posjedovao knjižicu s pravilima tiskanim u vrijeme XYZ-a, odnosno prije nego što su mi ta čudovišta djelomično dala inspiraciju za korisničko ime prilikom stvaranja računa na Wikipedija. Imam jedno pitanje. Još dok je članak bio u tiskari uočio sam da su neki ''Monster Types'' ukošeni, a neki ne (npr. Pendulum-čudovišta). Koliko sam shvatio dok si me podučavao pravopisu, sve riječi iz stranih jezika bi trebale biti ukošene. Također, imam još jedno pravopisno pitanje koje se povremeno pojavljuje među nepatroliranim izmjenama, no eto nikad ti ga ne postavljam jer znam da si preopterečen životnim obavezama. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=7062868&oldid=6947898&rcid=14322824 ovakvim] slučajevima, što je ispravno? IP-ova inačica ili prethodna inačica? Izmjenu sam iskopao iz naših DM-ova na Discordu. Stoji neodgovoreno od prosinca. Također, sjećam se da me je Stribør više puta pitao za tebe. Prije koji mjesec čak je nešto spominjao bitno vezano za tebe, nešto što ti može biti od koristi, no ne sjećam se više što. U svakom slučaju, možda bi bilo dobro da mu odgovoriš. Inače, na serveru se nadamo tvom povratku. Dvojica (ne znam je li smijem dijeliti imena javno) su baš spominjali kako si im značajno utjecao na glazbeni ukus, a jedan je rekao da si im upravo preko glazbe znatno promijenio ukus. Još je jedan od ovih jučer zavolio jednog od tvojih omiljenih skladatelja. Također veli da nema s kim dijeliti nove pjesme. Kad smo kod glazbe, baš mi je YouTube počeo prekjučer ponovno preporučivati skladbe iz Yu-Gi-Oh-a! :P.S. budući da ne znam hoćeš li se ikada vratiti na Discord, znaj da sam cijelo ovo vrijeme vjerovao da je znaš-već-tko stajao iza ''Bilog'', no eto nedavno mi je rečeno da si to bio ti. Ako jest istina, stvarno imaš dobar dar za pjesništvo, ''meštre''! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:52, 28. svibnja 2025. (CEST) ::E vidiš, tek sam nedavno naučio da se to ''xyz'' čita ek-si i odjednom mi je postalo potpuno jasno zašto svoje suradničko ime čitaš /kroksi/. [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Hvala ti unaprijed, samo imaj na umu da nije ništa hitno – kad stigneš i kad ti se bude htjelo, vidim da marljivo radiš, pa te ne želim dodatno opterećivati. Nego, dok me nema na Discordu, ako te što bude zanimalo, slobodno me pitaj ovako, odgovorit ću prije ili poslije, kako stignem! ::* Ukosio sam imena koja pravopisno nisu prilagođena našem jeziku, a ona koja jesu nije bilo potrebe odijevati u kurziv jer bismo ih transkribirano ionako jednako pisali (link, pendulum, ali ''synchro'', tj. sinkro). Institut u pravopisnom rječniku ima divan primjer – ''rock''-glazbu i rok-glazbu. To ti je taj princip; ako transkribiramo, kurziv nam ne treba. ::* Bio je urednik ili urednikom, pitaš? Nećeš vjerovati, ali oboje. Obje su varijante sintaktički u redu iako je ona s instrumentalom stilski obilježena, malo vuče na Bibliju ("...i postao čovjekom"). Ovako napamet ne znam postoji li i semantička razlika, ali ako postoji, vjerojatno je o tome pisala Ivana Brač, vjerujem da njezin rad o instrumentalu u kopulativnim rečenicama imaš negdje na gugleši ako te zanima. Da moram birati isključivo jedan oblik, priklonio bih se nominativu, manje zasvrbi oko. ::* Slobodno opet pozdravi sve na Discordu, valjda ću prije ili poslije iskopati lozinku za račun jer sam u međuvremenu nabavio i novi laptop, pa je muka živa prijavljivati se na sve moguće stranice... Dok me nema, ako komu u međuvremenu zatreba koja novija preporuka za mjuzu (u smislu glazbe koju dosta slušam u zadnje vrijeme, ne nužno i povijesno novije), prenesi da valja baciti uho na Judas Priest i pjesme "Genocide" (s ''Unleashed in the Easta'', ne sa ''Sad Wings of Destinyja''!) i "The Rage" (s ''British Steela'') te Pearl Jam i pjesmu "Habit" (s ''No Codea'') jer baš divno masiraju bubnjiće! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] ::* Ako se odnosiš na osobu na koju mislim da se odnosiš, mogu samo reći da joj možda i jesam prišapnuo pokoju šaljivu pjesan, ali više od toga ne mogu / ne smijem reći. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] ::[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 00:59, 29. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Neptune, the Mystic}}, nažalost nisam stigao danas pregledati članak zbog previše životnih, a i patrolerskih obavezi. Također nisam ni pokušao tražiti ta pravila. Iskreno ne znam ni gdje bi mogla biti, no nisam 100 % siguran da su na hrvatskom. Piše li se onda ''metal''-sastav ili metal-sastav? Sjećam se da si onom Poljaku stalno mijenjao metal u ''metal''-. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:06, 30. svibnja 2025. (CEST) ::::Postoje hrvatskojezične web-stranice o tvojoj omiljenjoj ''children's card game''. Probaj vidjeti kakve izraze ondje koriste. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:12, 30. svibnja 2025. (CEST) ::::Sve u redu, rekoh da nema žurbe. Vjerojatno sam mu mijenjao u italik kad nije stajalo samo metal, nego npr. ''heavy metal'', ''thrash metal'' itd. ::::Ako stoji samo metal, piše se metal-sastav. ::::Bacio sam bio pogled na neke takve stranice dok sam prevodio članak, ali ako se dobro sjećam, mahom su se služili engleštinom. [[Datoteka:Face-tongue.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:29, 30. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Neptune, the Mystic}}, danas, točnije u ovih nekoliko sati, napokon imam nešto slobodnog vremena. Da nema izbora za jubilarni članak zaboravio bih totalno na članak. Bacio sam brzinski pogled na članak i vidim da u [[Yu-Gi-Oh!_(kartaška_igra)#Mjesta_za_karte]] neujednačeno koristiš i ''link''-čudovišta i link-čudovišta, tako da bi to trebalo prepraviti. Cijeli članak ću pročitati naknadno. Sjetio sam se da bi možda {{s|Hijerovit}} mogao znati ponešto o sinkroniziranoj terminologiji posljednjih godina. Ja sam ''u svoje vrijeme'' tumačio pravila s engleskog jer gotovo nitko u mojoj okolini nije dovoljno dobro poznavao engleski (ok, nisam ni ja znao prevesti drugima neke riječi poput, fiend type, sjeti se Demona, ili cenzuriranog, češćeg oblika Summoned Skulla) tako da ne želim unositi svoje kovanice (naravno, ne sjećam se nakon svih ovih godina što sam ja skovao, a što preuzeo iz sinkronizacije i okoline). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:57, 5. lipnja 2025. (CEST) == Slovenian clubs in Hungarian leagues in WW2 == During WW2 [[NK Mura]] and [[NK Nafta Lendava]] played in the Hungarian leagues, but in different ranks. I don't know what name to give to the season pages. It was easy with German, but it's hard with Hungarian. For example: * [[NK Mura]] played in ** 1941-42 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8714 4. rang] - Északdunántúli kerület, I. osztály, B-csoport 1941/1942 - ''Sjeverno-zadunavski okrug, I. divizija, Grupa B 1941./42.'' ** 1942-43 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8677 4. rang] - Északdunántúli kerület, I. osztály, Szombathelyi csoport 1942/1943 - ''Sjeverni prekodunavski okrug, I. divizija, Szombathely grupa 1942./43.'' ** 1943-44 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8608 4. rang] - Győri (Északdunántúli) kerület, I. osztály, Szombathelyi csoport 1943/1944 ''Okrug Győr (Sjeverno Podunavlje), I. divizija, grupa Szombathely 1943./44.'' ** 1944-45 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8564 2. rang] - Északdunántúli körzet 1944/1945 - ''Sjeverni Zadunavski okrug 1944./45.'' (interrupted) ** 1944-45 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8557 3. rang] - Nemzeti Bajnokság III, 9. csoport - Tervezet 1944/1945 - ''Nacionalno prvenstvo III, Grupa 9 - Draft 1944./45.'' * [[NK Nafta Lendava]] played in ** 1941-42 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8756 5. rang] - Déldunántúli kerület, II. osztály, Nagykanizsai csoport 1941/1942 - ''Južno-zadunavski okrug, II. divizija, Nagykanizska grupa 1941./42.'' ** 1942-43 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/7901 5. rang] - Északdunántúli kerület, II. osztály, Szombathelyi csoport 1942/1943 - ''Sjeverni prekodunavski okrug, II. divizija, Szombathely grupa 1942./43.'' ** 1943-44 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8623 5. rang] - Győri (Északdunántúli) kerület, II. osztály, Szombathelyi csoport 1943/1944 - ''Okrug Győr (Sjeverno Podunavlje), II. divizija, grupa Szombathely 1943./44'' I'm planning to put 2 tables in every page like "Prekmurian clubs in Hungarian footbal system 1941-42" and so again, what do you think about. And what would be the right translation? "Prekmurski klubovi u mađarskom nogometnom sustavu 1941.-42."? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 10:40, 3. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, here are the names I came up with using Google Translate: :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – I. razred – skupina B 1941./42.]] (Zadunavlje = [[:en:Transdanubia]]) :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – I. razred – skupina Sambotel 1942./43.]] ([[Sambotel]] = Szombathely) :*[[Prvenstvo Đurskog okruga – I. razred – skupina Sambotel 1943./44.]] (or you can replace Đurskog with Sjevernozadunavskog, [[Đura]] = Győr) :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga 1944./45.]] :* [[Nemzeti Bajnokság III – 9. grupa 1944./45.]] (I don't know if we should translate [[Nemzeti Bajnokság I|Nemzeti Bajnokság]], also take a look at [https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1944_osz], Tervezet might mean cancelled/never played) :*[[Prvenstvo Južnozadunavskog okruga – II. razred – skupina Velika Kaniža 1941./42.]] ([[Velika Kaniža]] = Nagykanizsa) :* [[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – II. razred – skupina Sambotel 1942./43.]] :* [[Prvenstvo Đurskog okruga – II. razred – skupina Sambotel 1943./44.]] (or you can replace Đurskog with Sjevernozadunavskog) :* [[Prekmurski klubovi u mađarskom nogometnom sustavu 1941./42.]] :Also, you could perhaps make the Transdanubia Championship articles (Prvenstvo Sjevernozadunavskog/Južnozadunavskog okruga) include the other divisions and groups. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:37, 3. lipnja 2025. (CEST) == Načelnici et altera == Baj d vej, mislim da je najbolje sad ostavljati sve promjene načelnika itd. Nije neka razlika jesu li na funkciji danas ili za tjedan dana i nitko to neće mijenjati opet. Te članke ionako nitko ne uređuje između izbora pa je ''imho'' manje štetno ostaviti ranije promjene nego da idućih nekoliko godina imamo zastarjele podatke za više općina no sad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|^þⰁ_č]] 14:20, 3. lipnja 2025. (CEST) == Pitanje == Ne znam zašto ste obrisali moju uredbu stranice [[Belišće]]. Bili su izbori, ona je pobijedila, zašto si ti obrisao moju uredbu? Možda zbog citate? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 15:18, 3. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] Trebalo bi pričekati da se izvrši predaja vlasti – izabrana kandidatkinja ne postaje gradonačelnica čim pobijedi na izvorima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|^þⰁ_č]] 15:42, 3. lipnja 2025. (CEST) :{{s|WikiHelper3906}}, novoizabrani politički dužnosnici rijetko preuzimaju vlast odmah nakon što budu izabrani. Na vlast stupaju nakon nekoliko dana, tjedana, mjeseci (npr. predsjednički izbori u SAD-u) i sl. Wikipedija treba prikazivati trenutačno stanje, a ne neko buduće. Po trenutnom stanju izgleda da je gradonačelnik Belišća Burić, barem tako tvrdi [https://belisce.hr/gradonacelnik-grada-belisca/ službena gradska web-stranica]. Naravno, gradske web-stranice možda se ne ažuriraju svakodnevno, tako da kasne. U tom slučaju trebalo bi otkriti jesu li lokalni mediji objavili članke o primopredaji vlasti. Ja takve članke nisam našao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:49, 3. lipnja 2025. (CEST) ::{{s|Hijerovit}}, ovo zaboravljam spominjati zadnjih dana. Uvijek postoji šansa da izabrani kandidat umre ili iz nekog razloga odustane ipak od izabrane pozicije iz osobnih/zdravstvenih/inih razloga. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 6. lipnja 2025. (CEST) == Plagijati == Baci pogled na članke koji navode disertaciju [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%22Tin+Mudra%C5%BEija%22&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1 Tina Mudražije] kao izvor. Meni se čini da se radi o izravnim prijevodima sa slovenskog na hrvatski, što je kršenje autorskih prava i ne bi se smjelo raditi. Imamo opciju brisanja ili traženja dopusnice od dr. Mudražije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:27, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, meni uopće nisu došle obavijesti da sam danas dobio 2 poruke na SZR. Znaš li možda je li se nešto mijenjalo s obavijestima? Ako mi budeš odgovarao, molim te pingaj me. Ovih prvih osam članaka koje navodiš, odnosno ove koji nemaju "19" u naslovu sam ja napisao. U njima nećeš nalaziti ikakve sporne dijelove. {{s|Ame71}} zadnjih mjesec/dva stvara poprilično velike članke pretežito iz slovenskojezičnih izvora koje djelomično osobno prevodi, a djelomično strojni. Ja se trudim da to bude što enciklopedičnije i neutralnije. Pokušavam izbaciti što više nebitnih dijelova i preoblikovati članke, no stvarno je preiscrpljujuće i vremenski prezahtjevno (da ispatroliram jedan članak, a bez da ga dodatno preobrađujem, mi je prosječno potrebno negdje između pola sata i sat vremena) preoblikovati apsolutno sve da podudaranja s originalom budu minimalna. Ovih zadnjih tjedan dana nemam baš slobodnog vremena, tako da ni ne stignem patrolirati svakodnevno (to si vjerojatno i uočio). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:40, 5. lipnja 2025. (CEST) :: Mislio sam da se može prevesti, mislio sam da nije moguće kopirati izvorne tekstove u cijelosti. Na it.wiki mi nikad nisu stvarali probleme, ali sada sumnjam da to jednostavno još nisu primijetili. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:19, 6. lipnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:Ame71|Ame71]], na it.wiki ljudi ne znaju slovenski jezik pa ne mogu usporediti. Ali da nije u redu - nije. Ja volim reći da bih se tako mogao obogatiti prevođenjem knjiga Harry Potter - nov jezik, nova autorska prava(?). Možda se možeš javiti Mudražiji i pitati ga bi li poslao [[WP:DOPUSNICA|dopusnicu]], to jest email kao na [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja/Odgovor]]. Možda možeš pitati ChatGPT ili Google Gemini: "parafraziraj sljedeći tekst tako da ne krši autorska prava: ..." i onda copy&paste jedan po jedan paragraf. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:14, 6. lipnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, rađe mu piši na engleskom da mu Google Translate ili štogod koristi lakše pomogne prvi prevođenju nazad na talijanski ako nešto ne shvati. {{s|Ame71}}, In case you're going to use AI to paraphrase sentences, please check them in detail, since AI likes to add fictitious details to inputted text. I saw this several times when people tried to translate an article via ChatGPT. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:21, 6. lipnja 2025. (CEST) :::::{{s|Croxyz}} for translations I use google translator, not AI. Anyway, if I'll use ChatGPT, I'll mark it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:48, 8. lipnja 2025. (CEST) == [[Nacrt:SAO Zapadna Slavonija]] == Smatram da je trenutno stanje članka dovoljno dobro da mu se makne oznaka nacrt [[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 19:30, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{S|Tmatic01}}, premjestih zu glavni imenski prostor. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:04, 6. lipnja 2025. (CEST) == Gradonačelnica Ivana Jerbić == Jer je sada dobro stranica [[Belišće]]? Idi u https://belisce.hr/gradonacelnik-grada-belisca/. Stranica se ažurirala napokon. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:36, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{s|WikiHelper3906 }}, je, pregledao sam te izmjene jučer. Samo bi trebalo još ažurirati [[Belišće#Administracija i politika]]. Naravno, moguće je uvijek skratiti tu sekciju i navesti samo najbitnije informacije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:54, 6. lipnja 2025. (CEST) == Chromos / Mesarski / Posavina == {{s|Croxyz}}, {{s|Ame71}} vezano za ovo što si molio da provjerim iz knjige * Franjo Frntić, Dragutin Hripko i dr: ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980.'', Zagreb, 1983., UDK: 796.332(497.13)"1880/1980" Pod "ZAGREB Zagrebački nogometni savez" (str 128-130) za ugašene klubove > * ZAGREB: ''Mesarski'', SK - 1927. Pod "ZAGREB: Nogometni odbor općine Trnje" (str. 132) za klubove u natjecanju * ZAGREB: ''Chromos'', NK - 1979. (''Chromos'', NK - 1955., ''Kemičar'', NK - 1963.) trebalo bi vidjeti iz monografija ZNS-a (1969., 1994. i mislim iz 2020.) ima li što navedeno, pa pogledam) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:44, 6. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, super da se poklapaju godine s člankom o Chromosu (Posavini) i Mesarskom. Moguće je da se Mes(o)krom nalazi red ili dva ispod Mesarskog u "ZAGREB Zagrebački nogometni savez" (str 128-130). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:56, 6. lipnja 2025. (CEST) ::Nema ''Mesokroma'' (osim ako mi nije promaklo) u toj knjizi pod savezima koji pripadaju Zagrebu - više puta sam pregledavao. <br> ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 17:25, 6. lipnja 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, ok. Postojala je šansa da si možda zaboravio navesti, pa sam te pingao. Mislim da nemamo arhivirane novine za period tijekom kojeg je djelovao Mes(o)krom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:37, 6. lipnja 2025. (CEST) == Spam == Tebi očigledno nije do suradnje sa mnom već do provociranja, pošto sada Aca ne sme ti si se aktivirao. Kako god, bez rasprave uklanjaš naziv validan. Bit ćeš prijavljen. Prijatno.[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:01, 6. lipnja 2025. (CEST) == Boje u nogometnim tablicama == Sređujem neke stvari oko noćne teme pa mi često iskoče nogometni članci. Ne znam hoće li se što na lagan način moći napraviti po pitanju vidljivosti teksta u tablicama, ali me zanima znaš li zašto se te tablice toliko često bojaju? Što znače crvena, zelena, siva (...) pozadina u tablicama u https://hr.wikipedia.org/wiki/Albanska_nogometna_reprezentacija?vectornightmode=1&minervanightmode=1 npr.? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:28, 10. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] pozdrav noćnoj straži! {{;P}} [[Albanska nogometna reprezentacija#Utakmice|#Utakmice]]: Zelena valjda reprezentira pobjedu, žuta izjednačenje, a crvena gubitak. Za postave ne znam, valjda se tako razlikuju položaji na terenu. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 01:33, 10. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, za te boje znam iz iskustva da su dodane u člancima o reprezentacijama s [[EURO 2016.|Europskog prvenstva 2016.]] Pretpostavljam da je riječ o uljepšavanju ([[CSS]], ali za članak na Wikipediji). Je li kod tebe red Napadači boldan? Također, podsjećam na GLAVNIRASPORED i kategorije u članku [[Vlatka Planina]] (ne znam je li i dalje uređuješ taj članak te jesi li uopće vidio moj odgovor). Što se tiče boja, očito ih ima i u drugim člancima, poput [[Armenska nogometna reprezentacija]] koji sam vidio neki dan prilikom ophođenja, no nisam ih uklonio jer mi se nije dalo ispravljati armenska imena i prezimena. Također ti želim reći da je Ame71 odgovorio iznad. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 10. lipnja 2025. (CEST) ::Koreanovsky je u pravu što se tiče utakmica. To je preuzeto s en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 10. lipnja 2025. (CEST) :::Mislio sam na prvu tablicu, naslov "Trenutni sastav" (iz 2016.?). Napadači izgleda boldan, ako gledamo na isti. Ta je tablica još OK jer se barem vidi tekst (linkovi nisu plavi nego podcrtani), ali u odjeljku "Uspjesi na velikim natjecanjima" ne vide se imena. Armenska je još čudnija, uh. Ljudi su u sportskim tablicama baš kreativno bojali :D :::Ne znam što s Ameom. Bilo bi mi lakše da nisam to vidio, ali sad kada jesam... neka se barem ne ponovi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:43, 10. lipnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, vjeruj mi to s 2016. nije samo problem kod trenutnih sastava. I drugi dijelovi članaka su zapeli u vremenu. No, eto, uvijek može poslužiti motivacija drugima da ažuriraju (ja sam tako i došao na hr.wiki davne 2018.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:46, 10. lipnja 2025. (CEST) == ChatGPT za pronalaženje izvora == Hvala ti što si prepravio navod izvora. Očito mi je promaklo izbrisati sporni dodatak. No, vidim da si mi ostavio tekst u sažetku pa mislim da je u redu da na njega i odgovorim. Prvo, ne sviđa mi se jezično spletkarenje i generaliziranje. Ne pišem "članke" koristeći ChatGPT, već sam cijeli tekst napisao svojom glavom i rukom. Izvore sam također provjerio i dao im zeleno svjetlo, baš kao što bih to učinio i prije nego je umjetna inteligencija postala široko rasprostranjena. Drugo, iako ga i sada koristim tek sporadično, i dalje ću, kad god se nađem u nedoumici, koristiti ChatGPT '''oko mehaničkih finesa poput pronalaženja sekundarnih izvora''', a onda ću, kao i svaki put do sada, taj izvor '''pregledati i provjeriti''' mu vjerodostojnost. Ne vidim zašto bi to bilo neuvjerljivo dokle god je izvor dobro utemeljen. Reci mi koja je razlika za krajnjeg korisnika – čitatelja – između toga da mi Google izbaci izvor i korištenja ChatGPT-ja u te svrhe? Potonji je samo ''inteligentniji'' i lakši za korištenje. Ako to dosad nije bilo očito, i sâm se oštro protivim tome da u članke ubacujemo tekst koji je proizveo ChatGPT. '''Ručno provjereni izvori ne spadaju u tu kategoriju.''' Treće, nađi one izvore koje smatraš neadekvatnima i slobodno ih, uz prethodno navedeno obrazloženje, obriši. Tvoj, : [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">☎️</span>]])</small> 17:20, 13. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Šaholjubac}}, slobodno tragaj za izvore korišteći ChatGPT, samo ga nemoj tražiti da ti prevodi s drugih jezičnih izdanja Wikipedije (ili prepričava tekstovi) jer voli ubacivati nepostojeće detalje u prijevod. Tako sam primjerice jednom sređivao takav jedan prijevod o nekoj svetici te je ondje ubačen [[crkveni red|red]] kojem je ''kao'' pripadala. Naravno, u izvorniku ta informacija ne postoji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:43, 13. lipnja 2025. (CEST) ::Dogovoreno! :) ::Tvoj, ::: ::[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">☎️</span>]])</small> 21:03, 13. lipnja 2025. (CEST) :::{{s|Šaholjubac}}, zaboraviti sam navesti da bi bilo pametno da uklanjaš "?utm_source=chatgpt.com" iz linkova u izvorima. Nekada u budućnosti ti linkovi neće postojati, pa InternetArchiveBot neće uvijek moći postaviti link na arhiviranu verziju članka jer nikada nije arhivirao URL koji sadrži ?utm_source=chatgpt.com. Naravno, češće će i arhivirati linkove bez ?utm_source=chatgpt.com jer su češći. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:42, 14. lipnja 2025. (CEST) == Regex == Nema ih nego u možda desetak članaka: [https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2F-+%3F%5C%7B%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7D+%3F-%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1] Teško je to botom ispravljati, treba jako paziti da nisu matematičke formule i sl. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:51, 14. lipnja 2025. (CEST) == Motociklizam == Vjerojatno si primijetio da radim članke vezane uz [[:Kategorija:Motociklizam|motociklizam]] - prvenstveno članke [[:Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu|po sezonama Svjetskog prvenstva (GP)]] i [[:Kategorija:Športski motociklisti|članke o vozačima]] - što se tiče ovih po sezonama - radim za svaku kategoriju/klasu u [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|GP svjetskom prvenstvu]] zasebno - jednostavno lakše (a i svaka klasa vozi zasebno utrke) <br> na većini ostalih wikipedija (bar do sezone 2011.) su u istom članku stavljani podaci za sve kategotije koje su se odvijale u sezoni u sklopu GP-a (MotoGP/500cc, Moto2/250cc / Moto3/125cc / MotoE / 350cc / 80cc/50cc), ali ponegdje su stavljana i prvenstva za prikoličare (''sidecar'', dok su održavana unutar GP-a); ''Thunderbikes Trophy'' iz 1990.-ih, ili ''Formula 750'' iz 1970.-ih (a ona uopće nije održavana na istim vikendima kao i GP prvenstvo <br> Tako da mi je za jednu sezonu stavljati podatke tipa za prvenstva u 3 klase jednostavno previše (a i ovako, ako nastavim ovim tempom - 1 članak na mjesec - trebat će mi 20ak godina da kompletiram) ovdje bih te molio, ako imaš alate članak [[Dodatak:Popis svjetskih prvaka u motociklizmu]] staviti interwiki sa [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Grand_Prix_motorcycle_racing_World_Riders%27_Champions_by_year en.wiki - List of Grand Prix motorcycle racing World Riders' Champions by year] - na to je trenutno kao ''interwiki'' spojen naš članak [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu – niže klase]] (pa da ispravimo) članci za vozače - trenutno ih više radim kao ''mrve'' (samo osnovno o vozaču; uspjesi po prvenstvima i sl., sa što više vanjskih poveznica i izvora...nažalost nisam baš sa vremenom da se bolje posvetim tim člancima, pa dobijemo nešto kao [[Raymond Roche]] ili [[Sébastien Charpentier]]) <br> prije sam više napravio oko članaka, kao za [[Wayne Rainey]] ili [[Marco Simoncelli]]. <br> ovdje bih te molio ako možeš [[Nacrt:Noriyuki Haga]] vratiti u GIP (odnosno na [[Noriyuki Haga]]) - u međuvremenu sam o Hagi napisao malo biografske podatke Što se tiče vozača, zasad mislim raditi one koji su bili (ajmo reći među vodećima) u svjetskim prvenstvima za [[Svjetsko prvenstvo u superbikeu|Superbike]] i [[Supersport svjetsko prvenstvo|Supersport]], a poslije opet na one koji su više bili u [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|GP svjetskom prvenstvu]] Je li OK ovako kako radim? [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:20, 18. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 08:48, 18. lipnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, mene nema do nedjelje. Bi li mogao ažurirati do kraja [[SEHA liga]]? Danas je djelomično ažuriran članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:22, 19. lipnja 2025. (CEST) :::Pogledaj sada [[v|članak za SEHA ligu]] - malo sam ažurirao. Trebao bih još predložak ažurirati - ovo sa klubovima. Možda i napravim koju sezonu (imamo do 2018./19. - neke sam ja i radio svojevremeno; 2019./20. je netko samo započeo, kao ''mrva'', a ovo iza nemamo, a kako je po grupama i nije baš ''regularno'' igrano, tu bi bilo malo problema sa člancima, ali možda koju i napravim :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:21, 23. lipnja 2025. (CEST) :::: Naravno da znam za promjenu imena iz Makedonija u [[Sjeverna Makedonija]] (negdje 2018.) - samo ostali su isti predlošci za zastave, pa da to sad bezveze ne mijenja, :::: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:39, 23. lipnja 2025. (CEST) :::::A i vidim da su mi (sjeverno)makedonski klubovi ostali između rumunjskih (''Steaua'') i ruskih (''CSKA'') - nisam pazio, ali opet bolje neg što je bilo :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:42, 23. lipnja 2025. (CEST) == Pitanje za vas == Kako da pravim to kutiju na vašu suradničku stranicu, da mogu dodati sve te stvari o mene i moj babel? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 12:37, 18. lipnja 2025. (CEST) :{{S|WikiHelper3906}}, popis svih postojećih suradničkih okvirića nalazi se [[Predložak:Suradnički okvirići|ovdje]]. Nisam dobro shvatio pitanje. Želiš stvoriti novi, nepostojeći okvirić ili ih želiš dodati na svojoj suradničkoj stranici? Mene nema do ponedjeljka tako da se nadam da će ti {{s|Hijerovit}} moći pomoći u slučaju ako odgovoriš ovdje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:37, 18. lipnja 2025. (CEST) ::To je zapravo za moju englesku suradničku stranicu. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 09:10, 19. lipnja 2025. (CEST) == Wikipodatci == Znam da si ponekad na Wikipodatcima, ne znam znaš li za [https://wdvd.toolforge.org/index.php?lang=hr&limit=200&description=on&labels=on&sitelinks=on alat koji prikazuje nedavne promjene u hrvatskim nazivima i opisima]. Ne znam komu bi to još moglo pomoći, ne pratim baš tko sve uređuje tamo, ti ih možda možeš pingati ovdje za ovaj link. Kad smo kod toga, @[[Suradnik:Historičarsamja|Historičarsamja]] upravo je tamo izveo što je izvodio i u našim člancima; sjećam li se dobro – to je odbačeno kao guranje vlastitog mišljenja? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:04, 20. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, osobno koristim https://pltools.toolforge.org/rech/. Budem preporučio https://wdvd.toolforge.org/ suradnicima koji su mi preporučili korištenje https://wdvd.toolforge.org/. Zahvaljujem ti na otkriću bolje alternative! Znaš li možda je li postoji neki način kojim mogu vidjeti sve izmjene s jezičnim kodom hr? Ova dva alata jedino prikazuju neophođene izmjene. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:09, 23. lipnja 2025. (CEST) == Unity (album Joosta Kleina == Da, studijski album je. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 10:33, 25. lipnja 2025. (CEST) == RE: [[Kup Nogometnog saveza Županije Splitsko-dalmatinske 2018./19.]] == za finalnu utakmicu - očito sam upisao pogrešan rezultat i naknadno nisam provjeravao <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:26, 27. lipnja 2025. (CEST) == Vrbanj == Već sam napravio [[Special:Diff/7200792|zadatak]] Vrbanj/Vrbnja/Vrbnju, ali sam sve vratio. Riječ je Vrbânj (lok. Verbônj), s dugosilaznim naglaskom na drugogom slogu, pa se stvarno deklinira Vrbanj/Vrbanja/Vrbanju. Kao npr. Vodnjân. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:50, 27. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, iskreno se ne sjećam što sam gledao prije mjesec dana. Bacio sam sada pogled na Hrvatski jezični portal i vidim da je [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f15mWRF8&keyword=Vrbnjanin ondje] Vrbnja. Možda su oba oblika prihvatljiva? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:01, 27. lipnja 2025. (CEST) ::Neka ostane po starom, tj. na način kako se lokalno izgovara ime mjesta. Ne vjerujem da bi baš u sve članke ljudi stavili pogrešno. Promijenio sam mišljenje kada sam vidio https://hrcak.srce.hr/229609. Ne znam koliko u ovom slučaju možemo vjerovati HJP-u. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:11, 27. lipnja 2025. (CEST) == Žumberački uskoci == Pozdrav, vidim da se maknulo prezime koje sam na dodao, situacija je da se prezime nalazi najčešće u mjestu Željezno evo linka na kojem se može pronać više toga https://uskok-sosice.hr/znameniti-vojskovoda-iz-zumberka-tomo-ljubanovic/ [[Suradnik:Ljubanović|Ljubanović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ljubanović|razgovor]])</small> 19:11, 28. lipnja 2025. (CEST) == Nacrti (opet) == Jedina (neslužbena) [[Wikipedija:Ophođene promjene#Kako ophoditi|uputa za nacrte]] za koju ja znam kaže: »Postoji nekoliko slučajeva kada članak treba prebaciti u [[Wikipedija:Imenski prostori|imenski prostor]] Nacrt: ... '''vrlo loš''' strojni prijevod« Prije prebacivanja u nacrt imamo dosta opcija, jedna bi bila postavljanje [[:Kategorija:Predlošci - održavanje Wikipedije|predložaka za održavanje]]. U Nacrtu se nijedan članak neće popraviti, tako da ne vidim nikakvu korist od trpanja i izrazito loših (neenciklopedijski pisani, bez izvora) i prihvatljivih članaka (poneka jezična pogreška, viseće reference i sl.). U tom smislu, ne vidim kako je [[ David Starr Jordan]] za Nacrt. Pravilo [[WP:UREĐIVANJE]] kaže da na Wikipediji ne cjepidlačimo oko svake sitnice, treba ga se držati. Lijepo te molim. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:31, 9. srpnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, ne može ići u GIP bez minimalne dorade (npr. nedostaju <nowiki>{{izvori}}, {{GLAVNIRASPORED:}},</nowiki> kategorije, treba ukloniti linkove na vanjske poveznice u tekstu članka i sl.). Ja ne stignem pročitati strojni prijevod od 57 KB (da ne govorim tek o [[Luj XIV., kralj Francuske]]) i poispraviti sve, a na popisu neophođenih izmjena stoji danima. Znaš i sam da imamo vječni problem s nedostatkom ophođenja, odnosno da ja i Hijerovit (od danas {{s|Runolist}}) poophodimo možda čak 4/5 svih izmjena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:40, 9. srpnja 2025. (CEST) ::Ne znam na koje se pravilo pozivaš u prvoj rečenici pa mi je teško odgovoriti. Podsjećam te da ne postoji obveza ophodnje promjena; svi radimo koliko hoćemo i možemo, pa makar u GIP-u bilo 66 % manjkavih članaka umjesto sadašnjih 63 %. U Nacrt treba stavljati samo jako, jako loše članke – iako bih ja takve 30 dana od nastanka najradije odmah predlagao za brisanje. Podsjećam da pravilo o Nacrtu nikad nije doneseno i tu smo svi u sivoj zoni. Prvi korak uvijek su predlošci za održavanje, ili - pogledati na drugu stranu. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:18, 9. srpnja 2025. (CEST) == Voždovac == Ovo za [[FK Voždovac Beograd]] <br> ista stvar da je klub promijenio ime iz ''"Dušanovac"'' u ''"Voždovački SK"'' stoji na [https://www.fkvozdovac.rs/istorijat-kluba/ službnim stranicama kluba], ili u člancima na wikipedijama na [https://de.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac njemačkom], [https://en.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac engleskom], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D0%9A_%D0%92%D0%BE%D0%B6%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%86 srpskom], [https://it.wikipedia.org/wiki/Fudbalski_Klub_Vo%C5%BEdovac talijanskom] ili [https://fr.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac_Belgrade francuskom jeziku] <br> slično stoji i na [https://globalsportsarchive.com/team/soccer/fk-vozdovac/18823/ globalsportsarchive.com] <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:51, 13. srpnja 2025. (CEST) : po knjizi Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 234-294 (''Beogradski looptački podsavez'') izgleda da su ''Dušanovac'' i ''Voždovački (SK)'' postojali istodobno : po sezonama imamo: * 1927./28. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1928./29. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1929./30. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - IV. razred * 1930./31. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - III. razred - Grupa "Morava" * 1931./32. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - III .razred - Grupa "Morava" * 1932./33. ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1933./34. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Sava" ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1934./35. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1935./36. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1936./37. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1937./38. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1938./39. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1939./40. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1940./41. (prekinuto prvenstvo) ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" : Očito se negdje taj ''"Dušanovac"'' "izgubio", ili jednostavno su uzimali krivi podatak ili slično (kkao piše po ostalim stranicama) : [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:01, 13. srpnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, pretražujem internet i vidim da nisam prvi koji je uočio tu grešku. [https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1105497604714159&id=100057617902699&set=a.172830321314230 U komentarima ovog posta je Jakovljević upozorio na netočnost]. Još je priložio sliku iz iste knjige koju sam ja koristio :D. Koje li slučajnosti... Mislim da bi u članku [[FK Voždovac Beograd]] trebali navesti da je to pogrešno. Nešto tipa: ''1929. osnovan je Voždovački SK koji je djelovao paralelno uz Dušanovac,(izvor) unatoč klupskim tvrdnjama da je klub promijenio ime iz Dušanovac u Voždovački.(izvor)'' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:08, 13. srpnja 2025. (CEST) :::Na sr.wiki ([[:sr:Други_разред_Београдског_лоптачког_подсавеза_у_фудбалу_1932/33.#cite_note-Вождовачки-10]]) stoji da je Voždovački postojao od 1929. do 1941. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:21, 13. srpnja 2025. (CEST) ::::Sad treba vdjeti odnos (predratnih) ''Dušanovca'' i ''Voždovačkog'' i kad je stvarno bilo to spajanje (ako ga je bilo), <br> ::::ali nakon WW2 klub je djelovao kao ''"Voždovački"'' (do 1973.) - tako je primjerice [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1969./70.|1969./70.]] bio član ''2. savezne lige - Sjever'') <br> ::::Mislim da bi to trebalo navesti u članku kako si naveo, možda i s vremenom stvoriti članak za ''Dušanovac'' (dakle većinu pre-WW2 liga od ''Beogradskog podsaveza'' možemo "iskopati"'' <br> ::::Možda spomenuto u ''Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji'' (knjiga je na ćirilici, pa mi je to malo muka čitati ako nisam koncetrirarn) ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:40, 13. srpnja 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, trebalo bi vidjeti i kome pripisati titulu za II. liga Beogradskog podsaveza 1933./34. Upravo sam poslao poruku jednom suradniku sa sr.wiki koji detaljno obrađuje povijest beogradskog nogometa, točnije [[FK Palilulac Beograd]]. Nadam se da će moći pomoći. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:52, 13. srpnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, [[:sr:Разговор_с_корисником:Batavele#Voždovac|dobio sam odgovor]] da je Dušanovac 1954. promijenio ime u Sloboda. Prema klupskoj web-stranici Voždovački i Sloboda su se ujedinili 1973. Naravno, to bi trebalo provjeriti jer smo zaključili da ona nije pouzdana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:18, 13. srpnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Cybermb}}, mislim da smo riješili rebus, no pitanje je što s titulama do 1973. Ne znam jesu li to titule Voždovačkog, Dušanovca ili oba kluba. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:11, 13. srpnja 2025. (CEST) == FA == Preklopismo se. Idem na ručak...--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:19, 21. srpnja 2025. (CEST) == Odgovor: Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu == Hm, da. Upoznat sam sa navedenim utakmicama PNIŠK-a prije ove s HAŠK-om. No, to je prva utakmica u Zagrebu sa ulaznicama i dostupni izvori je navode kao "prva javna nogometna utakmica u Zagrebu". Možda bi mogao biti naziv "Prva javna nogometna utakmica zagrebačkih klubova". Hvala na informacijama napisanim o PNIŠK-u. Nisam znao da je odbio biti član Hrvatskog športskog saveza i da je bio član Mađarskog saveza. No, negdje sam naslutio da je igrao u prvenstvu provincije mađarskog natjecanja. [[Suradnik:Pluki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])</small> 20:40, 21. srpnja 2025. (CEST) :{{s|Pluki}}, pregledao sam sada na [https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1908-1909 magyarfutball.hu] sva provincijska natjecanja mađarskog (ugarskog?) prvenstva i nisam našao nigdje spomen [[PNIŠK|P(H)NIŠK-a]] tako da se možda nikada nije natjecao u prvenstvu iako je bio član saveza, vjerojatno zbog velike geografske udaljenosti. U [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/4941 sezoni 1909./10.] (PHNIŠK je prestao djelovati 27. listopada 1909.), koliko mi se čini, prvi put se natječe neki klub ''s ove strane Drave'', riječki [[Fiumei Atletikai Club|Fiumei AC]] (onaj isti Club Atletico iz članka o P(H)NIŠK-u). Stvarno je ironično da su se odbili pridružiti Hrvatskom športskom savezu, odnosno pridružili Mađarskom sportskom savezu, a veliki dio igrača (ili svi prema Albumu nogometnih klubova Jugoslavije iz 1925.) su dvije/tri godine kasnije osnovali [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] u sklopu borbe protiv mađarizacije.<br><br> :Što se tiče prve javne utakmice, na [[Suradnik:Cybermb|Cybermbovoj]] [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia Stranici za razgovor] potražio sam savjet oko imenovanja članka. On je predložio sličan naziv, ''Prva međusobna nogometna utakmica zagrebačkih klubova'', no problem je što je [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1982&broj=00052&page=240 deset dana ranije] odigrana javna utakmica između juniora [[HAŠK|HAŠK-a]] i juniora [[HSVK Academia Zagreb|Academije]]. Možda bi najbolje bilo preimenovati članak u [[HAŠK – PNIŠK (1906.)]] ili nešto slično? Na Cybermbovoj stranici za razgovor nisam spomenuo da se popis igrača PNIŠK-a (za HAŠK nisam gledao) u članku [[Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu]] ne poklapa [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00024&page=2123 s onim kojeg navodi Cuvaj]. Našao sam čak izvještaj iz Sokola kojeg spominje Cuvaj tako da bi se mogao navesti negdje na prigodnom mjestu u članku. Izvještaj se nalazi na <nowiki>https://digitalnezbirke.kgz.hr/?pr=iiif.v.a&id=18616&tify={%22pages%22:[443],%22view%22:%22info%22}</nowiki> (nažalost uglaste i vitičaste zagrade kvare mogućnost linkanja, a ne pada mi trenutno napamet kako riješiti taj problem).<br><br> :I za kraj, volio bih ti reći da sam davnih dana, prije jedno desetljeće, čitao tvoje članke na Wikipediji, tako da si jedan od najznačajnijih ljudi koji su utjecali na formiranje mojeg interesa za povijest nogometa, no u tim mlađim danima nisam znao kako doći do ikakvih materijala koji bi ispunili moju mladenačku znatiželju. Vrlo vjerojatno ćeš pronaći koješta zanimljivo na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]], (nepotpunom) popisu online izvora koje smo pronašli ja i Cybermb. Tijekom zadnjih godina dobili smo jednog divnog suradnika s talijanske Wikipedije zvanog [[Suradnik:Ame71|Ame71]] koji je napisao poprilično velik broj članaka o sezonama iz Jugoslavije (pokrio je razne niželigaške sezone SFRJ, mnogobrojne klubove, aposlutno sve sezone: prve dvije lige SFRJ, Kupa maršala Tita, prvih nekoliko liga SR Crne Gore, prvenstva Kraljevine Jugoslavije, prvenstva Ljubljanskog nogometnog podsaveza, sezone NK Maksimira u SFRJ itd.). Mislim da planira obraditi sve sezone svih razreda Zagrebačkog nogometnog podsaveza u bližoj budućnosti. Ja sam mu tijekom proteklih nekoliko mjeseci pomogao tako što sam kreirao članke o svim preostalim klubovima s arhivirane web-stranice NK Maksimira (koju si koristio kao izvor za brojne članke) izuzev jednog ([https://web.archive.org/web/20170413070207/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/metal.htm Metala] iz Remetinca). Imaš potuni popis tih klubova na [[Suradnik:Croxyz/Popis članaka (1001 – 1500)]] od 1376. do 1425. članka. Također sam dodao i sva bivša imena svih tih silnih klubova protiv kojih se NK Maksimir natjecao. Također sam nadopunio i poispravio velik broj članaka koje si ti ili drugi kreirao/znatno doprinio, tako da možeš vidjeti nadopune svog rada. Što se tiče članaka koji su nadopunjeni s podatcima iz časopisa Povijest sporta (jako je zanimljiv za čitanje, a sve je javno dostupno), evo ti nepotpuni potpis (naravno tu nisu članci koji su nadopunjeni npr. podatcima iz drugih izvora koje sam koristio): [[ŠK Zagreb]], [[RŠK Amateur Zagreb]], [[HRŠK Velebit Zagreb]], [[NK Jarun Zagreb]], [[NK Kustošija Zagreb]], [[SK Makabi Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]], [[Nogometni i sportski klub Oxford]], [[PNIŠK]], [[NK Poštar Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]]. Preostali su mi još Građanski, HAŠK (preko 100 stranica tako da će za ovo trebati dani, ako ne tjedni rada), Concordia (imam probleme s hokeajškom sekcijom, pogledaj Cybermbovu [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia Stranicu za razgovor]), no mislim da ću njih sve doraditi nekada u budućnosti. Prvo treba riješiti te nesuglasice oko članka o susretu između HAŠK-a i PNIŠK-a. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 22. srpnja 2025. (CEST) == NK Grafičar Ljubljana == I think NK Grafičar Ljubljana was a different club from Svoboda. It has a page in en.wiki [[:en:NK Grafičar Ljubljana]]. Reading the [https://snportal.si/drugo/od-druge-jugoslovanske-do-cetrte-slovenske-lige/ history of Svoboda] we see they mergered in the late '50s in a new "Grafičar", a club later took again the name "Svoboda". I see on [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] at page 101 : till 1958 there were a Svoboda and a Grafičar. I suppose they mergered into Grafičar (there were no more Svoboda) and in 1962 this club changed name in "Svoboda" (there were no more Grafičar). I was planning to create the voice, but I have no time: today I was in the beach and next 3 days I'll be in a beer fest in Austria. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:29, 30. srpnja 2025. (CEST) :Yeah, I saw in [[NK Svoboda Ljubljana]] that it was a different club that merged with Svoboda. I didn’t know if you’d make a seperate article so I assumed that you forgot to correct all other mentions of the club. I hope you have a great time this week! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:43, 30. srpnja 2025. (CEST) == Dresovi == Opet ono s dresovima u [[:Kategorija:Stranice s neispravnim poveznicama datoteka]]. Znaš li zašto te datoteke uopće nestaju? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:45, 31. srpnja 2025. (CEST) :[[Suradnik:Ponor|Ponor]], aj budem vidio uskoro. Trenutno prepravljam članak [[NK Lila]] koji je u toj kategoriji tako da se dobro potrefilo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:49, 31. srpnja 2025. (CEST) ::{{s|Ponor}}: ::* [[NK Domžale]] – meni promaklo pri ažuriranju poprilično velikog broja članaka. Stvarno sam se premorio taj dan od ažuriranja mnogobrojnih članaka. ::* [[Hellas Verona F.C.]] – opet moja greška, isti dan je u pitanju. Ovdje vjerojatno nisam ni uočio zbog kontrasta boja. ::* Nenogometni članci – nastali jučer. To bi trebalo dobro ispatrolirati jer koliko se sjećam terminologija nije dobra (npr. obitelj umjesto porodice) ::* [[HNK Hajduk Split]] – ovaj članak je jedan drugi suradnik danas uređivao. Ne vidim grešku u infookviru. ::* [[NK Omladinac Ciglenik-Bečic]] – jučer obrisane datoteke ::* [[Poljska nogometna reprezentacija]] – dres je crvene i bijele boje tako da me ne čudi da mi mozak nije uočio grešku koja je također crvene boje. ::* [[Real Oviedo]] – vidim da sam patrolirao izmjenu suradnika Labud222. Moguće je da sam copypasteao dres, a da nisam pogledao dres nakon što sam kliknuo Prikaži kako će izgledati. Jednostavno zaboravim ponekad provjeriti je li sve valja prilikom ažuriranja nekoliko odvojenih dijelova članka. ::Sve ću to sada ispraviti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:04, 31. srpnja 2025. (CEST) :::Oh, pa nisi mi morao svaki članak objašnjavati. Ali svejedno hvala. Ne razumijem se u te dresove i uvijek sam se pitao zašto prestanu raditi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:07, 31. srpnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, iskreno ni ja ne znam zašto se te greške javljaju. Mislim da se najčešće javljaju za parametre donjeg dijela tijela (shorts/socks). U pitanju su uvijek ti ''custom'' parametri, tj. boje koje nisu zapisane u hex formatu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:09, 31. srpnja 2025. (CEST) == RE: 1. Zagrebačka nogometna liga == Za ovo [[1. Zagrebačka nogometna liga]] - od 2022./23. bi trebala biti šesti stupanj lige, kako si naveo. <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:56, 5. kolovoza 2025. (CEST) == Molio bih te da napraviš wiki stranicu KK Đakovo,hvala ti. == Napisao sam sve u naslovu :) [[Suradnik:Kiriljenko47|Kiriljenko47]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kiriljenko47|razgovor]])</small> 01:16, 7. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Kiriljenko47}}, košarkom se ne bavim, a nemam nikakve izvore vezane za temu tako da se bojim da ne mogu napisati članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:28, 7. kolovoza 2025. (CEST) ::Znaš li nekog tko se kuži u košarku pa da zamoliš da napravi?Hvala na odgovoru. [[Posebno:Doprinosi/93.141.190.123|93.141.190.123]] 01:53, 7. kolovoza 2025. (CEST) :::Vjerojatno {{s|Cybermb}} ili {{s|Labud222}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:54, 7. kolovoza 2025. (CEST) == [[Nacrt:Aircash]] == Pozdrav, enciklopedizirao sam stranicu, ali smatram da sam ne mogu prosuditi je li dovoljno dobro da se makne status nacrta. To dajem tebi jer si mu ti status nacrta dodjelio [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 00:35, 14. kolovoza 2025. (CEST) == Bašćanska ploča == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ba%C5%A1%C4%87anska_plo%C4%8Da&diff=7271117&oldid=7270167] Nešto nije u redu s infookvirom spomenik. Ne pojavljuje se opis slike.--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 03:21, 14. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Rovoobob}}, {{riješeno}}. {{s|Runolist}} (Hijerovit) je nedavno mijenjao [[Predložak:Infookvir spomenik]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:48, 14. kolovoza 2025. (CEST) == Za brisanje == pozdrav :) Možeš li obrisati ovu sliku, ja ne znam [[:Datoteka:Images (1) (1).png]] [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 22:23, 14. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Trnatic01}}, nisam administrator pa ne mogu brisati datoteke. Predložio sam datoteku za brisanje, pa će je izbrisati neki administrator tijekom narednih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 15. kolovoza 2025. (CEST) ::Uredu, hvala [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 05:28, 15. kolovoza 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Slobodno ubuduće svoje slike samo predloži za brzo brisanje predloškom <code><nowiki>{{subst:brisati|razlog= razlog}}</nowiki></code> bez započinjanja rasprave. Kad – tad nam dođe na red obrisati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:19, 15. kolovoza 2025. (CEST) :::uredu, :) :::Pogriješio sam što nisam promjenio ime slike pa bolje je obrisat [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:05, 15. kolovoza 2025. (CEST) == ... == [[:en:User:WikiHelper3906/MegaBox|MegaBox]] [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 13:54, 16. kolovoza 2025. (CEST) == RE: Zrinjski == Vezano za [[HŠK Zrinjski Mostar]], što si mi naveo u [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia mom Razgovoru] <br> u knjizi ''Fudbalska takmičenja Južnih Slovena'', doslovno su navedene sve ljestvice državnih prvenstava i kvalifikacija, te podsaveznih prvenstava (ukoliko je igrano kup-sustavom, onda rezultati) te se tu mkože kronološki pratiti <br> također je navedeno po godinama kada je bio registriran pri podsavezu (očito ''Sarajevskom'' i nešto ''Splitskom'') - koliko sam vidio - stalno kao ''HŠK Zrinjski'' <br> Prvenstva ''Saarajevskog podsaveza'' su igrana slično kao i ona ''[[:Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|Osječkog podsaveza]]'' (što sada radim) - za područje Sarajeva je bio I. i II. razred (uglavnom - igrano ligaški), te ostalo po ''župama - provincijama''. <br> ''Mostarska župa'' - obično igrana kao ''Podgrupa Mostar'' - kao liga za klubove iz [[Mostar]]a; te ''Trebinjsko-Čapljinska grupa'' - očito ostatak Hercegovine - igrano po kup-sustavu - sad opet bi to dalje trebalo vidjeti - kraj 1920.-ih i početak 1930.-ih - prvenstvo ''Provincije Sarajevskog podsaveza'' je igrano kup-sustavom - nešto slično kao [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1928./29.]] - možda i napravim članak tipa [[HŠK Zrinjski Mostar u prvenstvima]] ili slično (ali sada zbilja nemam vremena za to) <br> P.S. - ima još stvari što si mi nedavno pisao ili ''spominjao'' po člancima i razgovorima, ali jednostavno nemogu sve pohvatati [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 22:43, 18. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, a ma ne, ne tražim te da kopaš po ljestvicama i ligama. Mislio sam te pitati je li u knjizi objašnjena povijest kluba, npr. kada je osnovan, obnovljen. mijenjao imena i to. Tijekom dana sam naletio na [https://www.hercegovina.info/sport/nogomet/pogled-u-proslost-kako-je-osnovan-hsk-zrinjski-156315/156315/ ovo] gdje se spominje da je u knjizi pod godinu osnutka navedena 1910. Taman si mi odgovorio kada sam bio pri kraju čišćenja članka od kršenja autorskih plava, neenciklopedijskog stila i sl. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:50, 18. kolovoza 2025. (CEST) ::Ne piše ništa slično, ali piše da je prva nogometna lopta donešena u Mostar 1903. godine, a da se nogomet igra od 1905. godine. Na području BiH se prvi klub osniva 1908. godine u Sarajevu. Prije I. svjetskog rata su u Mostaru osnovani đački klubovi poput ''Zrinjskog'', Slavije'', ''HROŠK-a'' i drugih.... (str. 15-169) - ovo sam malo parafrazirao <br> ::na [https://hskzrinjski.ba/povijest/ hskzrinjski.ba/povijest] stoji da je ''“Đački športski klub”,'' osnocvan 1905. godine, a 1912. godine prerasta u ''Gimnazijalni nogometni klub” Zrinjski.''. 1914. prestaje s radom radi WWI, a obnavlja se 1922. kao ''HŠK Zrinjski''. ::u monografiji ''Hrvatski športski klub "Zrinjski" 1905-1993'', stoji da su se 1917. godine ''Zrinjski'' i ''[[HROŠK Mostar|HROŠK]]'' spojili u ''Hercegovac'', koji je djelovao do 1918. (ali kako organizacijski, ako je ''Zrinjski'' 1914. prestao s radom ili bio privremeno ugašen? - možda od članova kluba?) <br> ::također stoji da je 1911. godine ''Đački športski klub'' igrao dvije utakmice protiv ''Osmana'' iz Sarajeva ::kod mnogih klubova se kao godina osnivanja navodi i kad je neformalno utemeljen, ili ako je utemeljen kao (nekakvo) športsko društvo, iz čega se ''rodila'' nogometna sekcija <br> ::- kod dosta klubova ima takav primjer - kao ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/TSV_1860_Munich TSV 1860 München] - društvo utemeljeno 1860., a nogomet igraju od 1899. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/CR_Flamengo CR Flamengo] - 1885. osnovan veslački klub, nogomet se igrea od 1911. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/Botafogo_FR Botafogo] - 1894. isto kao verslački klub, nogomet od 1904. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/Bradford_(Park_Avenue)_A.F.C. Bradford (Park Avenue) A.F.C.] - 3 sezone igrali 1. englesku ligu, ::** 1863. osnovani kao ''Bradford Football Club'' i igrali ragbi (rugby union) ::** 1895. postaju ''rugby league'' klub (ragbi 13) - igraju ga do 1907. ::** 1895. nogometna sekcija, ali amaterska ::** 1907. - profesionalni nogometni klub ::** 1974. je došlo do gašenja kluvba, pa opet obnova i dalje ::- u ovim člancima, možeš li mi objasniti na koji način su prekršena autorska prava? ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 23:40, 18. kolovoza 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, u Mudražije (napamet govorim, citira neki izvor) stoji da je Zrinjski ukinut prije izbijanja Prvog svjetskog rata. U našem članku je donedavno stajalo da je ukinut na sam dan atentata Franje Ferdinanda (vjerojatno greška). Sva sportska društva Austro-Ugarske su zabranjena 1914. zbog Prvog svjetskog rata. U Hrvatskoj (sad ne znam je li se tu odnosi na današnju RH ili na Hrvatsku i Slavoniju koje su bile dio [[Translajtanija|Translajtanije]]. za razliku od Dalmacije koja je bila dio [[Cislajtanija|Cislajtanije]]) je, najprije u Zagrebu, tijekom trajanja rata postepeno dozvoljena obnova, no igra se isključivo za potrebe Crvenog križa (o tome imaš dva izvora u [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Zagreb]] gdje se ako se ne varam nakratko spominje stanje u Ugarskoj i Austriji). Sjećam se da je slična sudbina zadesila [[SAŠK]] i druga sarajevska društva (vidi izvor u članku ako te zanima). Zrinjski i HROŠK se tako nisu mogli spojiti 1917., već je riječ o igračima bivših predratnih klubova, kao što Mudražija navodi (v. izvor u članku o Zrinjskom). Što se tiče utakmica s Osmanom (uklopljeno u [[FK Slavija Istočno Sarajevo]], no kako nemam dovoljno izvora, ne znam je li riječ o dvama različitim klubovima, a po internetu pronalazim dosta kontrodiktornih informacija), mislim da je tu došlo do neke zbrke u izvorima. 1911. se spominje i u Mudražijinom tekstu (točnije veljača 1911.), no u jednom od izvora kojih citira, Mostar kolijevka sporta (str. 28.), nalazi se jedna nezgodna formulacija o Hajduku (koji je upravo osnovan u veljači 1911.) tako da je to možda moglo utjecati na druge izvore/ili je pod utjecajem drugih izvora. Na internetu sam danas ranije pronalazio da je utakmica igrana 1912. Čak sam našao i sliku nekog novinskog izvještaja. Nažalost ne postoje digitalizirane splitske novine za 1911. i 1912. tako da nisam mogao provjeriti datum. Osman je igrao s tim mostarskim klubom pri povratku iz Splita. Što se tiče autorskih prava, veliki dio članka je bio copypastean s klupske web-stranice ([https://copyvios.toolforge.org/?lang=hr&project=wikipedia&oldid=7270336&action=compare&url=https%3A%2F%2Fweb.archive.org%2Fweb%2F20190219060923%2Fhttp%3A%2F%2Fwww.hskzrinjski.ba%2Findex.php%2Fklub%2Fpovijestkluba link]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:01, 19. kolovoza 2025. (CEST) ::::Hajduk je u principu osnovan (osnivačka skupština, statut, ime i još neke stvari) krajem 1910., neformalno se ''vuče'' od 1908. godine. ::::13. veljače 1911. je izdano dopuuštenje za rad kluba u Zadru - ''napamet govorim'' - to je u principu dan registracije ''Hajduka'' kao športske udruge prema tadašnjim carevinskim pravilima, ali ''Hajduk'' kao takav već djeluje ::::Ima izvora za to, ali svi uzimamo 13. 02. 1911. kao ''početni'' datum ''Hajduka'' ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 00:09, 19. kolovoza 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, zanimljivo. Kako ne znam baš puno o ranoj povijesti Hajduka, mislio sam da je izvještaj JNS-a iz 1932. pogriješio pri navođenju 1910. kao godinu osnutka Hajduka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:12, 19. kolovoza 2025. (CEST) == [[2. ŽNL Varaždinska]] == kako smo negdje i prije imali u razgovorui. ''2. ŽNL Varaždinska'' je igrana 1990.-ih. (a ispod su bile ''3. ŽNL Varaždin'' i ''Liga NS Ludbreg'') <br> no poslije je drugi rang županijske lige podijeljen na ''2. ŽNL Varaždin'' (skupine ''Istok'' i ''Zapad''; ali isto navedena io kao ''2. ŽNL Varaždinska'')), i ''1. liga NS Ludbreg'' (za klubove koji spadaju pod ''Nogometno središte Ludbreg''). Od sezone 2016.-/17. je nanovo ''2. ŽNL Varaždinska'' jedinstvena liga (nisam pratio za svaku sezonu, ali moeš vidjeti preko HNS semafora). <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:04, 31. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, znam za taj komplicirani sustav, nego sam te spomenuo u poruci čisto da ne budeš začuđen ako ikada budeš gledao taj predložak. Također, ovih posljednjih nekoliko dana nastali su članci [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]] Trebali bi ih srediti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:38, 31. kolovoza 2025. (CEST) == Južna Srbija== Morat ćeš svoj opis izmjene da obrazložiš. Nije dovoljno, zašto je nepouzdan? Zbog čega? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 17:50, 3. rujna 2025. (CEST) :Isto tako i one predloške koje si stavio na stranici Šopi. Bez ikakvog validnog objašnjenja uklanjaš izvor, ne može se nešto objasnit sa dve-tri riječi. Ako ovako radiš onda tvoje namjere nisu dobre. imam razloga da sumnjam u njih. Ne surađuješ uopće. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 18:04, 3. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Marco Mitrovich}}, web-stranica optimizacijazdravstva.rs. web-stranica koja se bavi zdravstvom, ne može biti pouzdan izvor ([[WP:VI]]) za tvrdnju "... što se pretežno poklapa sa Nišavskim, Jablaničkim, Topličkim, Pirotskim i Pčimjskim upravnim okrugom." – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:26, 3. rujna 2025. (CEST) :::Čudi me tvoj zakasneli odgovor. U pitanju je državna organizacija i njena stranica na kojoj je region Južne Srbije. Sasvim validno. To čime se bavi je irelevantno u ovom slučaju, ovdje su relevantni region i mapa koji priznaje državna institucija. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 18:34, 3. rujna 2025. (CEST) ::::{{s|Marco Mitrovich}}, odgovor ''kasni'' 36 minuta jer sam ophodio članak [[Serge Gnabry]]. Poruku si poslao u trenutku sređivanja članka. Ponavljam, izvor se bavim sa zdravstvenim stanjem u tom dijelu države te ne navodi "... što se pretežno poklapa sa Nišavskim, Jablaničkim, Topličkim, Pirotskim i Pčimjskim upravnim okrugom." – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:41, 3. rujna 2025. (CEST) Nisi sredjivao samo taj clanak, mogao si da odgovoris da si hteo, imao si vremena, pratio sam šta si radio čekajući tvoj odgovor. ja da se ponavljam necu, izvor je validan sto se tice regiona Južna Srbija, mape, koji je ustanovila državna institucija i nebitno je čime se bavi. Ne šteti, samo koristi potvrđivanju teritorije Južne Srbije. Uostalon kao što je rekao Koreanovsky "od muhe se pravi slon".[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 07:20, 4. rujna 2025. (CEST) :ostatak rečenice koju navodiš bih korigovao, ionako sam to mislio da uradim. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 07:28, 4. rujna 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Aktualno stanje rečenice je okej, no prošlo nije bilo jer je ''de facto'' [[WP:SYNTH|sintetiziralo]] izvore. Treba pripaziti na to, no mislim da smo sad riješili taj dio. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:29, 4. rujna 2025. (CEST) == Hrvatska grana obitelji Erdody == Vezano za izmjenu, odnosno uklanjanje izmjene na članku [[Erdődy]] koja se odnosi na sjedište tzv. hrvatske grane obitelji Erdody. U članku se navodi da je sjedište u Jastrebarskom, što se opravdava citatom iz https://www.enciklopedija.hr/clanak/erdody . Da, Hrvatska enciklopedija, kao i Hrvatski biografski leksikon navode podatak o sjedištu u Jastrebarskom. Navedeno proizlazi iz jednog, nadasve površnog teksta Agneze Szabo (u kojem brka i pojedine članove obiteljskih grana), objavljenog u monografiji "Jastrebarsko:1249.-1999." Navedeni podatak se potom, tzv. kružnom referencom ponavlja u još nekim člancima Tatjane Radauš i Agneze Szabo. Međutim, navedeno nije točno. Tek nedavno je uopće istražen život Petra III. Erdodya (sina bana Petra II. i brata bana Tome II., poznatijeg kao Toma Bakač Erdody). Smatra se da se upravo između te dvojice braće (Petra III. i Tome II.) razgranava obitelj Erdody na dvije grane, pri čemu se ona Petrova naziva "hrvatskom". Međutim, Petar III. nije bio vlasnikom i posjednikom Jastrebarskog, niti su njegovi potomci baštinili Jastrebarsko. Jastrebarsko vlastelinstvo je, kao stariji sin, nakon oca Petra II. naslijedio Toma II., dok je Petar III. svoje sjedište prebacio na Okićko vlastelinstvo, u Kerestinec gdje je sagradio novi dvorac. O tome postoje brojni povijesni izvori - npr. kraljevska potvrda kojom se Petru III. i njegovim sinovima potvrđuje vlasništvo Okića s Kerestincem. Nadalje, postoji i ugovor o podjeli imovine između braće Tome II. i Petra III. temeljem kojega Toma dobiva Jastrebarsko u isključivo vlasništvo, a Petar Kerestinec. Konačno, po smrti Nikole IV. Erdodya, unuka Petra III. i posljednjeg pripadniha tzv. hrvatske grane obitelji Erdody, Keresttinec i ostali posjedi te grane (koji su poimence navedeni u kraljevskoj ispravi o nasljedstvu - a u kojem nema Jastrebarskog), prelaze u nasljedstvo potomaka Tomine loze. Isto tako, svi izvori koji se bave Jastrebarskim vlastelinstvom dosljedno spominju vlasništvo loze Tome II. (koja se naziva često ugarskom ili klanječkom lozom) - npr. Adamček, Feletar. Dakle, bez obzira što gore navedeni online izvori navode Jastrebarsko kao sjedište tzv. hrvatske grane - navedeno nije točno. Dodatni izvor - knjiga "Banderij obitelji Erdody", 2023. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 16:00, 4. rujna 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] Prigovore ovakve vrste primjerenije je uputiti Leksikografskom zavodu. Mi smo ovdje zaduženi samo pratiti sekundarne izvore, a sve ovdje opisano je [[WP:VLI|vlastito istraživanje]] koje nama ne može ulaziti u obzir pri pisanju članaka. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:27, 4. rujna 2025. (CEST) ::Upravo sam gore naveo da postoje relevantni izvori, objavljeni u nizu službenih publikacija, primjerice u časopisu Starine HAZU-a. Podatke koje sam naveo objavili su u svojim djelima eminentna imena hrvatske historiografije poput npr. Emilija Laszowskog, Josipa Adamčeka ili akademika Dragutin Feletara. I ne radi se o vlastitom istraživanju u smislu kako se ovdje navodi. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 15:00, 5. rujna 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] Ako imate sekundarne izvore onda slobodno dodajte citate u odvojenom paragrafu gdje pišete da taj i taj kažu ovo, a taj i taj kažu ovo. Na vama nije da presuđujete u ovome formatu što je točno nego što literatura kaže. A kao što kaže kolega slobodno uputite dokaze nadležnim institucijama. Iako, oni godinama u svojim enciklopedijama ponavljaju nebuloze. Čak se podatci iz jedne znaju pogrešno preuzeti u drugu. Ali to je već drugi problem. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-52713-3|&#126;2025-52713-3]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-52713-3|talk]]) 17:06, 4. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Runolist}}, u ovakvim slučajevima mislim da je najbolje ukloniti tvrdnju da je Jastrebarsko bilo sjedište. To sam i učinio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:35, 4. rujna 2025. (CEST) ::Poslao sam komentar na stranici Hrvatske enciklopedije, pa ćemo vidjeti što će odgovoriti. Jedini izvor za ovu tvrdnju je tekst Agneze Szabo u navedenoj knjizi "Jastrebarsko...". Potom Agneza Szabo u drugom članku kao referencu navodi upravo tu monografiju (ne navodeći da je ona autorica spomenutog teksta). Potom Tatjana Radauš u Hrvatskom biografskom leksikonu navodi Agnezu Szabo kao referencu. Agneza Szabo, u novom članku navodi Tatjanu Radauš kao referencu itd. U predmetnom tekstu u monografiji Agneza Szabo je pogrešno identificirala članove po pojedinoj lozi, ali i izmiješala loze unakrsno te iznijela niz kontradiktornosti. Primjerice, na str. 322 navodi kako se Toma II. 1614. zahvalio na banskoj časti i otada živio na svojim imanjima, pri čemu na prvom mjestu spominje - Jastrebarsko! Na istoj stranici piše i da je 1607. postao nasljedni župan Varaždinske županije i da to "prelazi na njegovo potomstvo". Nadalje piše da su po smrti potomka bana Nikole III. (koji je unuk Petra III.), Nikole IV. 1706. godine sva imanja ove "jastrebarske grane" kao i velikožupanska čast varaždinske županije (koju su kao nasljednu čast potomci Tome II. već imali!) prelazi na tzv. ugarsku granu obitelji (koju definira kao potomke Tome II., odnosno njegovog sina Krste). Dakle, jedini izvor(!) ove tvrdnje dolazi iz površnog teksta jedne autorice, bez navođenja ijednog izvora za tu tvrdnju. Jasno da Wikipedia nije mjesto da se takve nedosljednosti i pogreške razrješuju, ali mislim da se kontradiktorne i netočne tvrdnje trebaju izbjegavati. Zato podržavam izmjenu koju je napravio {{s|Croxyz}} da se sjedište uopće ne navodi. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 15:34, 5. rujna 2025. (CEST) == Galovci == vezano za [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=7._rang_HNL-a_2021.%2F22.&oldid=prev&diff=7283780 7. rang HNL-a 2021./22.] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.]], Koliko vidim po [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=N%C5%A0K_Galovac&action=history povijesti članka], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=N%C5%A0K_Galovac&oldid=1929140 2009. godine je] napravljen članka kao [[NK Galovac]]. <br> 2023. si ti prebacio članak na [[NŠK Galovac]]. <br> [https://semafor.hns.family/klubovi/224/nsk-galovac/ po HNS semaforu] - na grbu piše ''NK Galovac'' - očito se klub tako i zvao ranije. Što se tiče ovoga u BBŽ-u - ja sam kroz 2024. radio [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]], kad bjelovarski ''Galovac'' nije bio aktivan - [https://semafor.hns.family/klubovi/1403/nk-galovac/ HNS semafor], pa sam ga zato vjerojatno izostavio <br> - sad kako ga nazvati - možda članak nazvati [[NK Galovac (1951.)]] - po godini osnivanja ovog kluba? <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:26, 5. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, pokušat ću smisliti neko rješenje. Listam trenutno ''[https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&item=X01099 Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955.], Bjelovar : Bjelovarski nogometni podsavez, 1955. (Bjelovar : Prosvjeta)''. Dosad nisam uočio da su klubovi poredani kronološki po godini osnutka. Na 44. i 45. str. se nalazi tekst o NK Omladinac Galovac, izemđu [[NK Polet Uljanik]] (osn. 1952., prema našem članku i Nogometnom leksikonu 1966.) i [[NK Dalit Daruvar]] osnovan 1954.). Za Omladinac Galovac nije navedena godina osnutka, već samo "Najmlađi je seoski klub..." ([[Galovac (Bjelovar)|Galovac]] i [[Uljanik (Garešnica)|Uljanik]] bi trebali biti sela jer su 1953. imali 652 i 682 stanovnika). Kakogod, u Uljaniku je 1955. postojao klub imena Polet (neću proučavati povijest tog kluba, već samo navodim jer bi podatak o godini osnutka mogao biti netočan), a u Galovcu je osnovan klub negdje između 1952. i 1954. tako da možda ne bi bilo pametno da dodamo godinu osnutka u naslov. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:00, 5. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, gledam sada preimenovanja klubova. Možda ćemo trebati preimenovati [[HNK Orijent 1919]] (v. <nowiki>https://hns.family/files/documents/25925/registracije%2006.10.2022.[37409].pdf</nowiki>) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:23, 5. rujna 2025. (CEST) :::Bilježim ovdje ako ćeš ikada raditi članak o [[GNK Tigar Sveta Nedelja]] (trenutno igra u 3. NL – Centar) <nowiki>https://hns.family/files/documents/21844/registracije%2003.08.2021[10732].pdf</nowiki> (kasnije sam našao i [https://zapad.tv/gnk-tigar-sveta-nedelja-razvoj-kluba-i-planovi/][https://gnktigarsvetanedelja.hr/o_klubu]) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:26, 5. rujna 2025. (CEST) ::::Treba vidjeti je li ovo [[NK Novigrad]] <nowiki>https://hns.family/files/documents/27788/registracije%2026.07.2023.[37409].pdf</nowiki> – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:28, 5. rujna 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, nisam nažalost ništa uspio pronaći u HNS-ovom glasilu za Galovac. Probaj kopati po web-stranici NSZŽ na Internet Archiveu ili po izvorima za prethodne sezone kluba. Rado bih to učinio, no zbog obaveza vjerojatno ću biti odsutan u trenutku kada ćeš ovo čitati. Uspio sam naći neki dokument NSZŽ iz 2015./16. koji klub naziva NŠK Galovac. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:49, 5. rujna 2025. (CEST) Meni napomena za bližu budućnost [[NK Sloga Brezje]] -> [[GNK Tigar Sveta Nedelja]] (v. izvore iznad). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:53, 5. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, nisam se bavio ovim klubovima osim sa Slogom Brezje. Preimenovao sam članak i nadopunio ga izvorima. Znaš li išta o [[HNK Tigar Rakitje]], a da nije navedeno [https://gnktigarsvetanedelja.hr/o_klubu ovjde]? Vidim da [https://www.companywall.hr/tvrtka/vnk-tigar-rakitje/MM2b3eX0 od 2021.] djeluje VNK Tigar Rakitje u [https://semafor.hns.family/klubovi/175175/vnk-tigar-rakitje/ čijem se grbu] nalazi godina 1966. Je li HNK Tigar Rakitje zapravo neki raniji klub iz [[Rakitje|Rakitja]]? [[NK Rakitje]] osnovano je 1966. prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/zagrebacka-zupanija-nogometni-savez Nog. leksikonu] i [https://www.nss.hr/glasnici/dokumenti/Izvjesce%20o%20radu%201994%202014%20.pdf Nogometnom savezu Samobora]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:45, 7. rujna 2025. (CEST) ::Vidim u glasnicima NSZŽ da na prijelazu s 2013. na 2014. Rakitje djeluje kao Tigar Rakitje [https://nszz.hr/category/2013/][https://nszz.hr/category/2014/], no treba izvor za godinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:05, 7. rujna 2025. (CEST) :::Nažalost, nisam to toliko proučavao. znam dsa je nedavno (prije nekoliko godina) bila fuzija u kojoj je nastao ''Tigar Rakitje'', te da je u Rakitju bio klub :::...nisam proučavao :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 19:34, 7. rujna 2025. (CEST) ::::{{s|Cybermb}}, možda miješaš fuziju GNK Sveta Nedelja i HNK Tigar Rakitje koja je navedena u članku [[GNK Tigar Sveta Nedelja]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:18, 7. rujna 2025. (CEST) :::::izgleda da sam to pomiješao :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 20:49, 7. rujna 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, istraživao sam sada po netu. Izgleda da se NK Galovac iz Zadarske županije u 2025. zove NŠK Galovac. Viđao sam tri različite varijacije grba. Očito ili nemaju definirani grb ili ga nisu promijenili u Cometu. Kakogod, svakako treba navoditi i ime NK Galovac koje je očito korišteno donedavno. Najbolje rješenje po mom mišljenju je da [[NK Galovac]] postane razdvojba, [[NŠK Galovac]] članak o klubu iz Zadarske županije, [[NK Galovac (Zadarska županija)]] preusmjerenje na [[NŠK Galovac]], a [[NK Galovac (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] neka bude naziv nepostojećog članka o klubu iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Napravit ću te izmjene. Ako smisliš neke bolje nazive za članke (godina osnutka kluba iz Bjelovarsko-bilogorske županije je sporna), promijenit ću ih. Želiš li srediti članke [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2022./23.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::ne mislim sređivati zasa dove članke za 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorsku, ali da možda napišeše nešto autoru [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=3._%C5%BDNL_Bjelovarsko-bilogorska_2025./26.&action=history ovih članaka] - {{s|MihCro4.4.10}}? :::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:08, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::možda da ovaj iz BBŽ-a nasloviš kao [[NK Galovac (Bjelovar)]] (ili [[NK Galovac (Grad Bjelovar)]]), s obzirom da je [[Galovac (Bjelovar)|Galovac]] naselje u stastavu [[Bjelovar|Grada Bjelovara]]? ::::::::[[NK Galovac (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] djeluje onako ''nezgrapno'' ::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:48, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::::{{s|Cybermb}}, ok, budem koristio [[NK Galovac (Bjelovar)]] po uzoru na [[Galovac (Bjelovar)]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:24, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Cybermb}}, navode li tvoji izvori klub imena [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FBorac+Galovac%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&profile=advanced&fulltext=1&ns0=1 Borac Galovac]? U knjizi Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955. iz 1955. klub iz Galovca se zove Omladinac. Pitam jer nisam dodavao poveznice na [[NK Galovac (Bjelovar)]] u tim člancima, no pretpostavljam da su isti klubovi u pitanju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:48, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::::::Knjiga ''100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980'' za :::::::::::Bjelovar, NSO (str. 82) navodi kao aktivni klub :::::::::::GALOVAC: ''Borac'', NK - 1950. :::::::::::Zadar, NSO (str. 127-128) navodi kao klub koji je prestao djelovati :::::::::::GALOVCI: ''Galovac'', NK - 1968. :::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:59, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::{{s|Cybermb}}, riješih sve klubove u ovoj raspravi ([[NŠK Galovac]], [[GNK Tigar Sveta Nedelja]], [[HNK Orijent]], [[NK Novigrad]]) osim [[HNK Tigar Rakitje]] i [[NK Galovac (Bjelovar)]] jer članci o njima ne postoje, a ne namjeravam ih stvarati. Možda ovih dana riješim preostale dugove s tvoje SZR (npr. onu utakmicu između HAŠK-a i PNIŠK-a), kao i te sezone 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorske županije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:08, 9. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Cybermb}}, možeš li u istoj knjizi vidjeti kako se točno zvao [[NK Vila Velebita Zagreb]]? Prefiks NK mi je sumnjiv jer koliko znam, ne javlja se prije 1940-ih/1950-ih. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:01, 10. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::U onom popisu pravila (link u zadnjoj poruci na [[Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Prvenstva NDH]]) piše Športsko-dobrotvorni klub Vila Velebita. Piše li isto u tvojoj knjizi. Taj popis pravila bih trebao jednom proučiti i usporediti s našim člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:05, 10. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::::{{s|Cybermb}}, i da nisam zaboravio na te sezone 3. ŽNL. Popravit ću ih vjerojatno ovih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:17, 14. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::::{{s|Cybermb}}, također, ništa od Zrinskog Osječko 1664. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:25, 15. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::::::Iz ''100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980'' za ''Zagrebački nogometni savez'', str. 128-130 navedena :::::::::::::::::ZAGREB: ''Vila Velebita'', HŠK - 1932. :::::::::::::::::(vjerojatno je u nekom dijelu bila i ''NK'') :::::::::::::::::Iz knjige ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1973-1941'', navedena u prvenstvima ''Zagrebačkog podsaveza'': :::::::::::::::::1935./36. - IV. razred - 3. :::::::::::::::::1936./37. - III. razred - 1. :::::::::::::::::1937./38. - II. razred - 8. :::::::::::::::::1938./39. - II. razred - 10. :::::::::::::::::1939./40. - II. razred - 5. :::::::::::::::::vidio sam i ovo što si pisao po razgovorima, ali nikako nešto odgovoriti ili napraviti :::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:25, 17. rujna 2025. (CEST) == Logičar Roman Suszko == Molim te, pregledaj jezik u [[Suradnik:Alx-pl/Pješčanik|članku]] koji želim objaviti u glavnom prostoru. [[Suradnik:Alx-pl|Alx-pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Alx-pl|razgovor]])</small> 18:49, 14. rujna 2025. (CEST) == RE: 3. NL – Centar == Trebalo bi poglerdati, ali prilično sam siguran da se [[3. NL – Centar|3. HNL - Središte]] (ili sličnog naziva) 1990.-ih igrala u 2-3 skupine. <br> Po onome što imamo, recimo [[3. HNL 1997./98.|1997./98.]] se zvala nekako ''MNO Središte'' i igrana u skupinama ''Istok'' i ''Zapad''. <br> [[3. HNL 1995./96.|1995./96.]] i [https://hr.wikipedia.org/wiki/3._HNL_1996./97.#MNO_Sredi%C5%A1te 1996./97.] kao 4. stupanj lige u tri skupine. <br> [[3. HNL 1992./93.|1992./93.]], [[3. HNL 1993./94.|1993./94.]], [[3. HNL 1994./95.|1994./95.]] kao ''3. HNL - zagrebačka regija'' (ili slično) <br> [[3. HNL 1992.|1992.]] bi to bila ''3. HNL – Sjever – Skupina B'' (''Skupina A'' bi baš bila današnja ''Regija Sjever'') <br> Što se tiče raditi sezonu-po sezonu skupina 3. (H)NL - iskreno mi se ne da (osim možda ''Juga''), ali možda budem pokoju (prvenstveno mislim na ''Zapad'' - ova koja pokriva današnju ''3. NL Zapad'') <br> ali svakako bi trebao skupne članke za sezone <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 06:59, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, znači onda ne dodam te sezone prije 1998./99.? Prošle sam večeri i danas dodao sve linkove na članke o skupinama u člancima o sezonama 3. HNL (s nižim rangovima nisam dovršio, ne znam kad ću dovršiti niti koliko toga ima, samo znam da sam dodao linkove na te županijske lige u većini članaka) te sam u člancima o klubovima uklonio sve linkove na članke o sezonama koje vode na članke 3. HNL i članke koji započinju s X. rang (teško mi je objasniti, mislim na ovakve izmjene [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Uljanik_Pula_(2003.)&diff=prev&oldid=7291716][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Mosor_%C5%BDrnovnica&diff=prev&oldid=7292177]). Ne brini, stvarat ću povremeno članke o tim sezonama, odnosno izdvajat ću ih iz tih članaka poput [[3. HNL 1992./93.]], [[4. rang HNL-a 1992./93.]] i sl. Znaš li možda slučajno (ne trebaš kopati po literaturi) zašto je krajem 1990-ih postojolao nekoliko 4. HNL u kojem se natječu klubovi iz iste županije, dok su ostale županije imale 1. županijsku ligu (npr. 4. HNL Međimurje iz [[4. rang HNL-a 1998./99.]] ili 3 različite skupine 4. HNL u [[4. rang HNL-a 1997./98.]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:18, 18. rujna 2025. (CEST) ::4. HNL (opet u nekim županijama ili regijama) je postojala 1990.-ih - zašto ne svugdje i zašto ne unificirano, stvarno ne znam. ::znam da je ''4. HNL Međimurje'' postojala i ranih 2000.-ih ::za [[3. NL – Centar]] (i prethodnike) - možda najbolje da pobjednike pišeš i dalje kao tablicu, ne kako popis, nešto u stilu [[2. ŽNL Istarska]] ::- dakle po stupcima ::sezona / rang lige (opcionalno) / skupina (ako je jedna, naravno ostaviš prazno) / broj klubova / pobjednik lige / napomene i sl. / ili još koji stupac ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:56, 18. rujna 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, ok napravit ću tablicu u stilu [[2. ŽNL Istarska]]. Samo ne znam od koje sezone da počnem, odnosno što se može smatrati 3. HNL – Središte, a što ne. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:46, 18. rujna 2025. (CEST) možda da ideš kronološki od početka, nešto u stilu: {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!rang !!skupina !!klubova !!pobjednik !!napomene |- !colspan="6"| 3. HNL Sjever - Skupina B |- |1992. ||III. || ||8 ||Vrapče Zagreb ||<small> pokriva područje ''Središte'' |- !colspan="6"| 3. HNl - Zagrebačka regija |- |1992./93. ||III. || ||18 ||Sesvete || |- |1993./94. ||III. || ||16 ||Sesvete || |- |1994./95. ||III. || ||16 ||PIK Vrbovec || |- !colspan="6"| 3. HNL – MNO Središte |- |rowspan="3"|1995./96. ||rowspan="3"| IV. |Istok ||18 ||Metalac Sisak || |- |Središte ||18 ||Lučko Kompresor || |- |Zapad ||18 ||Stubica AM (Donja Stubica) || |- |} ...i tako dalje (narabvno staviti poveznice) ima i ova [[:Kategorija:3. HNL - Središte po sezonama]] - samo bi predložak trebalo bolje urediti, možda u stilu [[Predložak:3. HNL - Jug sezone]] <br> (naravno - kad (takva) liga nije postojala ostaviti prazne sezone ili kakvu napomenu) <br> (odnosno kad je bila zajednička 3. HNL za regije ''Središte'' i ''Zapad'') <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:30, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, ok, budem kasnije tako napravio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:32, 18. rujna 2025. (CEST) == Re: Bomba i barut == Odgovorio sam tebi i Kkupusu o kategoriji na njenoj SZR, a Ksaver je čisti kvakač. Ne mora činiti štetu da ima prepoznatljiv uzorak uređivanja, a s obzirom na to koliko agresivno koristi čarape i da je već potvrđen s jednom, blesavo mi je zamarati provjeritelje svaka dva dana. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:31, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Runolist}}, ok, ne znam ništa o tim čarapama Ksaver Buke. Ja sam na prvi pogled pomislio da je to jedan poznati suradnik sa sr. ili sh.wiki sličnog imena. Mislim da bi bilo dobro da ga odblokiraš jer smo u prošlosti imali više slučajeva da su napredni novaci (možda su povratnici???) greškom blokirani pod sumnjom da su čarape. I jedna napomena kada budeš ophodio Cetkove izmjene: veliki broj tih članaka bi trebalo preimenovati (npr. [[Mordancage proces]]) jer njihovi naslovi nisu ''u duhu hrvatskog jezika''. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:45, 18. rujna 2025. (CEST) ::Kao netko tko se Ksaverom bavi od početka, obećajem ti da nije nedužni novak ili povratnik. Vidi SZR ove zadnje čarape – em se znamo, em eksplicitno spominje da je blokiran ''više puta''. Što se Cetka tiče, nemam snage popravljati za njim, a on ima snage puno raditi bez da pokuša naučiti nešto ili poboljšati svoj rad (evidentno ne samo kroz godine primjedbi na izvore, već i ovo jučer i danas sa sidebarovima). Što se mene tiče, neka naslovi ostanu kako jesu – nije neprihvatljivo. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:58, 18. rujna 2025. (CEST) :::{{s|Runolist}}, ako misliš na [[Razgovor sa suradnikom:Bombelles Barutanski]], ondje ne vidim da tvrdi da je dosad više puta blokiran niti da te poznaje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:43, 18. rujna 2025. (CEST) ::::Nije li množina u "Vaše blokad'''e''' su simpatične" jasna? Zašto bi me poimence spominjao za neke izvore, administratore općenito opominjao za smjernice, kakve to veze ima s njegovim doprinosima? Podsjeća li te to na nekog tko je [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Ksaver_Buka#U_vezi_s_komentarima_na_stranici_za_razgovor_o_Titu dobio prigovore] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page=User%3AKsaver+Buka&type=block blokade] od više administratora, tko je inzistirao da je u pravu u [[Special:Diff/7265927|svojoj borbi za Wikipediju]] bez obzira na sve i onomad [[Special:Diff/7267146|obećao da će čarapariti]]? ''Srusly''. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:04, 18. rujna 2025. (CEST) == League name == I want to create the Slovenian "Območna liga" seasons from 1979 to 1991. It was the 4th tier in YU football system, just below Republic league. Have I to call them in Slovenian (Območna liga) or in Croatian (Slovenska regionalna liga) ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:56, 20. rujna 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, so I did a bit (not a lot) of research: :* According to NK Maksimir in [https://web.archive.org/web/20160422093525/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1979-80_prva_zagrebacka_liga.htm 1979./80.] the 3rd tier were Republička liga – Sjever and Republička liga – Jug, while the 4th tier (below Republička liga – Sjever) consisted of Zagrebačka zona – Sjever and Zagrebačka zona – Jug. In [https://web.archive.org/web/20160403091046/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1980-81_medjuopcinska_liga_a_skupina.htm 1980./81.] there was a single unified republička liga, while the 4th tier became Nogometna liga zagrebačke regije. Now, this information is incorrect. This change occurred a season earlier (they displayed the league pyramid for the 1980./81. season as the league pyramid of the 1979./80. season). :* [[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1978./79.]] replaced Riječko-pulska nogometna zona :* [[Regionalna nogometna liga Slavonije i Baranje 1979./80.]] is named the first season of that competition :* However, this change didn't happen everywhere. Dalmatinska nogometna liga was still called like that. That sums up the existing 4th tier seasons in [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (Hrvatska)]] :As for Bosnia and Herzegovina, a unifed league ([[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine|republička liga]]) existed during almost every season of SFRY's existence. We have less readily available information since we have less articles. Sadly we don't have any articles for the 1977./78. and 1978./79. seasons (see [[:Kategorija:Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije_-_4._ligaški_rang_(BiH)]]). The 1979./80. season articles exist because [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] and [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] were promoted from the lower tier by winning it. :As for Serbia we don't really have much information as the clubs in [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] played in higher and lower divisions. :As for the word "Območna", I don't know what it means. I assume it means Regionalna (I'll ask a friend). I decided to compare the league pyramids in Croatia and Bosnia and Herzegovina to see if there were similar changes. There could've been a unified naming switch across Yugoslavia, although it doesn't seem to have happened everywhere at the same time (take a look at Croatian leagues for example). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:19, 20. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Ame71}}, also I just wanted to share that recently we lost a lot of sources (e.g. Rijeka nogometa which has been recovered, Maribor's season tables, Kozara's entire website, Lovćen's archived tables were wiped out after Internet Archive was hacked for a few days). Thus, I believe it would be a good idea to do something from [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] (e.g. [[FK Omarska]]'s site even tells the tier the club is competing in). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:23, 20. rujna 2025. (CEST) ::: ok, I'll work the Omarska seasons. Just I need you help me in fixing the "Kategorije" in the end of the page. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 11:46, 20. rujna 2025. (CEST) :::: in [[Kup maršala Tita 1950.]] it's useless you add Dinamo, Hajduk, Partizan and Zvezda scores: they are already included (in that year FSJ the cup from the round of 64). In the following years FSJ manages from the round of 16, and the big teams played preliminary rounds managed by the Croatian, Serbian, etc. federations (these are the results that can be added, as they are not included in the annals of the Yugoslav Cup). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:21, 20. rujna 2025. (CEST) ::::: just created [[Općinska nogometna liga Banja Luka 1973./74.]]. Could you fix the categories, please? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 15:14, 20. rujna 2025. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, fixed. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:45, 20. rujna 2025. (CEST) ::::::: I think there is a little mistake in FK Omarska website: Regionalna liga BIH in 1990/91 and 1991/92 seasons were not 4th and 3rd level, but 5th level in both of them (1: Prva liga, 2: Druga liga, 3: Međurepubličke lige, 4: Republičke lige). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:10, 27. rujna 2025. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, yeah, probably a mistake. I remember seeing a similar one elsewhere. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:56, 27. rujna 2025. (CEST) ::::::::: Just created [[Regionalna nogometna liga BiH – Zapad 1990./91.]], but later I discovered it already existed as [[Regionalna nogometna liga BiH – Banja Luka 1990./91.]] (created by {{s|Cybermb}}). Which version should we keep? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:22, 28. rujna 2025. (CEST) :::::::::: The FK Omarska website calls this league both ways (RL Zapad or RL Banja Luka).[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:28, 28. rujna 2025. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}}, honestly I think it would be better to have Zapad in the title due to consistency (other articles have Sjever and Jug in the title, that is North and South). We can have Banja Luka as a redirect. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:31, 29. rujna 2025. (CEST) == Bez naslova == :[[Franco Merli|Hvala]]! Nije mi bilo znano da je Franco preminuo. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 22:51, 22. rujna 2025. (CEST) ::[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]], na [[Glavna stranica|Glavnoj stranici]] na dnu Novosti imamo [[Wikipedija:Nedavne smrti]]. Preko [https://w.wiki/8u5a ovog queryja] dohvaćaju se podatci s Wikidate. Svakih nekoliko dana ažuriram članke o nedavno preminulim osobama s tog queryja te ih dodam u članak [[2025.]] Totalno sam zaboravio ažurirati nekoliko dana, tako da hvala ti na podsjetniku! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:09, 23. rujna 2025. (CEST) == Košarka == [[Dodatak:KK Cibona u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2015%E2%80%9316_FIBA_Europe_Cup https://en.m.wikipedia.org/wiki/2025%E2%80%9326_FIBA_Europe_Cup [[Dodatak:KK Split u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2021%E2%80%9322_Basketball_Champions_League [[Dodatak:KK Cedevita u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2022%E2%80%9323_FIBA_Europe_Cup molba za ažuriranje 4 sezone koje nedostaju klubovima [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 23:53, 24. rujna 2025. (CEST) :{{s|Loptač01}}, ja ti se u košarku ''ne kužim''. Bolje da to odradi {{s|Labud222}}, a {{s|Cybermb}} je zauzet u zadnje vrijeme. Popravit ću Labud222-ovo, ako bude imao kakve probleme s prikazom sadržaja (nepravilni stupci, predlošci i sl.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:09, 25. rujna 2025. (CEST) ::pitam zbog tablica koje ne znam dodati, valjda će biti odrađeno [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 04:18, 25. rujna 2025. (CEST) == Stalno se blokiraju ljudi radi ideoloških razloga == Molim Vas da pokušate urazumiti Runolista, Neptuna i druge da Wikipedija mora biti otvorena svima. [[Suradnik:Potokposkok|Potokposkok]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Potokposkok|razgovor]])</small> 15:26, 25. rujna 2025. (CEST) == Adrian Šemper == Prevodio sam s en.wiki i zato nema Dinama II i Lokomotive. Dodati ću za Lokomotivu. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 09:51, 8. listopada 2025. (CEST) == Aleksander Cepuš == Zdravo. Molim vas da izbacite stranicu Aleksander Cepuš. Bio bih vam zahvalan. Pozdrav, nekadašnji muzičar Aleksander Cepuš [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-29231-21|&#126;2025-29231-21]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-29231-21|talk]]) 13:53, 18. listopada 2025. (CEST) == Newdsm == Bok, Vidio sam [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C4%90akova%C4%8Dko-osje%C4%8Dka_nadbiskupija&diff=prev&oldid=6989875 ovo], pa bi ti samo skrenuo pažnju na {{pp|newdsm}} odnosno {{pp|Nemam razdvojbu}}. Dakle, ako je wp sa zagradom, a ne postoji odgovarajuća stranica, možemo: # napravit odgovarajuću razdvojbenu stranicu (ja to često radim, npr jutros: [[Leven]]) # ako mi se ne da, dodam redak u tablicu na [[WP:BR]] # ako mi se ni to ne da, dodam {{pp|newdsm}} iza wikipoveznice [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 11:19, 22. listopada 2025. (CEST) :Dobro jutro! Hoćemo zadržati? Prema dva izvora, [[Sulejman Nuhić|Nuhić]] je zaista bio prvak u Jugoslaviji. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 10:51, 28. listopada 2025. (CET) :Dakle, uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Carevna_Akishino&diff=7344918&oldid=7344274 ovo], mora ići i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kako&diff=7344945&oldid=7344897 ovo]. [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 08:14, 27. studenoga 2025. (CET) == kontakt s urednikom Croxyz == pozdrav, kako doci do osobe koja ima nick Croxyz? Hvala, Ruzina Frankulin [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 18:35, 1. studenoga 2025. (CET) :najbrze na email tonci@sensoria.hr [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 18:38, 1. studenoga 2025. (CET) ::{{s|RuzinaFrankulin}}, najbolji način je upravo ovdje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:20, 1. studenoga 2025. (CET) :::dobro, onda bih molio da nas pustite da uredimo stranicu Zidar Betonsky jer je to nas projekt. Vec smo par puta pokusali urediti neke stvari i svaki put promjene izbrisete. Molimo da to prepustite nama jer nema nikakvog smisla da to ureduje netko drugi, a kad vec postojil. Da li je to OK? [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 19:27, 1. studenoga 2025. (CET) ::::@[[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] Vaše se izmjene brišu jer nisu u skladu s "lokalnim običajima". :) Na stranicu za razgovor dobili ste poruku dobrodošlice koja sadrži upute za početak rada. Dobro proučite uvodni tečaj i uređivanju stranice o svome bendu pristupajte oprezno, jer se radi o [[WP:SUKINT|sukobu interesa]], a Wikipedijini članci nisu ničije vlasništvo. Preporuka je za Vas korigirati tek ključne greške i to obavezno uz [[WP:VI|sekundarne izvore]], a ostatak prepustiti drugim osobama. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:40, 1. studenoga 2025. (CET) :::::znaci zelite kazati da je smisao wikipedije da ima netocne podatke? nemamo alocirano vrijeme za bavjenje wikipedijom uz sve ostale obaveze, ali valjda bi nekom tko to održava trebalo biti u interesu da ima tocne podatke? kako uopce netko postane admin neceg takvog? sto, da mi otvorimo stranicu Pravi Zidar Betonsky? Kakvog to ima smisla? Ni postava nije navedena kako se mi deklariramo.Molim posasnjenje. [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 19:48, 1. studenoga 2025. (CET) ::::::znaci nema odgovora? onaj tko je pisao taj tekst nije napravio ni osnovnu provjeru cinjenica. Format postave koju smo zeljeli promijeniti je sluzbeni format koji je na CD izdanju. Da li je to primarni, sekundarni ili tercijalni izvor? To da smo kultni bend nikada nismo izgovorili, te bi to takoder promijenili. Molimo objasnjenje na koj inacin mozemo korigirati tekst, ili neka se cijeli clanak izbrise, ok? Osoba koja to ureduje je svaki put nas epromjene izbrisala iako je to oficleni niz na CD izdanju. [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 14:52, 4. studenoga 2025. (CET) == Zahvala == Samo želim zahvaliti na doprinosu hrvatskoj wikipediji, pogotovo za katoličke teme. Baš sam išao na stranicu FSSP-a kad sam vidio da ste vi napravili izmjenu nekoliko sati prije. [[Suradnik:CroJoe|CroJoe]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:CroJoe|razgovor]])</small> 14:55, 4. studenoga 2025. (CET) == Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza == I'm creating the pages of the "Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza". Could you fix the categories, please? And what's the right name: "Bar Kohba" or "Barkhoba"? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:29, 5. studenoga 2025. (CET) :Hold on a second. Did you manage to get the book somehow or are you planning on only using the archived exyufudbal.rs tables? As for the name, I remember that I struggled to find any information regarding the club, but I can try again. Who knows maybe I should try somehow in Hebrew (Hebrew doesn't use the Latin script so obviously I can't get any search results while searching in Croatian). Whatever the name is, it's some variant of the name [[Bar Kohba]]. Also could Barkhoba be a typo? Currently I'm fixing [[NK Kamen Ingrad]]'s article. Can you remind me during which period did this Jewish Sarajevo club exist (I remember that there were multiple ones). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:37, 5. studenoga 2025. (CET) ::{{s|Ame71}}, sorry I forgot to ping. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:37, 5. studenoga 2025. (CET) :::Interesting finds: [https://www.facebook.com/photo/?fbid=476878332819163&set=a.469733453533651][https://www.facebook.com/photo/?fbid=476878362819160&set=a.469733453533651] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:43, 5. studenoga 2025. (CET) ::::{{s|Ame71}}, after I fix NK Kamen Ingrad's article, I'll review this [https://xn--80aafkgm9bibt.xn--90a3ac/%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BB%D0%B5%D0%B4/%D0%B6%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D0%B2 Zagreb publication called Židov] (literally called Jew). Even though it's a publication from Croatia, it was digitalised by a Serbian library. Obviously, I expect the Jews to have more coverage of the club and access to people connected to the club (e.g. interviews). Also, non-Jews can easily miswrite the clubs name. The reason I didn't encounter this publication earlier is because it uses "Bar-Kochba" and also "Bar Kochba" [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00071_19210823|page:6 in this issue]. Again, I'll have to go through multiple issues to see if the spelling is consistent. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:52, 5. studenoga 2025. (CET) ::::: Unfortunately I haven't got the book, I'm using only archived exyufudbal.rs tables. I don't know how long these tables will be available (remember FK Lovcen tables), so I'm planning to create the subfederations pages (not only Sarajevo), and if one day we'll get the book, we'll improve the pages. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:55, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::Ah okay. Do you want me to make a list of clubs (with archived pages, no longer existing pages) that have online/archived tables, but don't have articles on Wikipedia for those seasons. I think the list is not long, maybe 2 or 3 clubs, with one of them being [[NK Hajduk Brezje]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:59, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::: I think it's a good idea. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 01:43, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::{{s|Ame71}} Jugoslovenski Muslimanski ŠK (or is it Jugoslavenski???) in [[Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza 1920.]] is [[Sarajevski športski klub]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:31, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::{{s|Ame71}}, I'm very tired. I'll make the list during the day. In Bosnia and Herzegovina they have a website for old news, however you need to pay a lot to access there collection (only for a short period of time). Transcripts of some articles are made free. Here are the free samples (they come from a Sarajevo Jewish paper): [https://infobiro.ba/article/714964/omladina-i-odgoj-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718637/glavna-skupstina-zidovskog-nacionalnog-drustva-za-bih-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718672/nogometna-sekcija-bar-kohbe-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/715605/gradske-vijesti-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718027/vijesti-i-biljeske-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/844544/o-ustanovama-u-jevrejskom-sarajevu-i-o-njihovom-radu-be-p][https://infobiro.ba/article/719529/drustvene-vijesti-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/728048/gradske-vijesti-zidovsko-nacijonalno-drustvo][https://infobiro.ba/article/727876/gradske-vijesti-autor-nije-naveden]. As you can see the name is written in multiple ways. I'll highlight the first article (published on Jan 1 1919) which covers the foundation of the club. I assume the club was founded in late 1918. Also, maybe you should abbreviate Jugoslavenski/Jugoslovenski to Jug. or something similar. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:06, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::{{s|Ame71}}, online I'm seeing claims that Židovsko športsko društvo Bar-Kohba (this name is independently confirmed in Atlas nogometnih klubova from 1925) was founded in 1908 or 1909. It seems that it was reformed in 1918. However, I'd need to look further. Also I found [https://www.academia.edu/44358337/Contributions_to_the_History_of_Sport_Sport_in_the_Grip_of_Ideology_and_Politics_in_Bosnia_and_Herzegovina_1875_1941_ this publication] which I'll need to read. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:22, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::::[https://ishainternational.wordpress.com/wp-content/uploads/2020/10/carnivalvol20_final_version_published_withoutissn.pdf Alt. link] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:25, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::{{s|Ame71}}, I'll go to bed now. Context for [[Prvenstvo_Sarajevskog_nogometnog_podsaveza_1920./21.#Promijenite_ime]] exists in [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]] (see citation no. 10). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:28, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::::::{{s|Ame71}}, I bring you excellent news. One of these [https://infobiro.ba/article/713826/drustvene-vijesti-autor-nije-naveden free transcribed articles] features the foundation of Židovsko športsko društvo Bar Ko'''c'''hba. It was founded on December 23 1918 following a merger between Židovsko gombalačko društvo (Jewish Gymnastics Society), Židovski športski klub, Bar Kohba (without the letter c) and Hakoah. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:26, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::{{s|Ame71}}, two more sources for tables: :::::::::::::* Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014. (I remember it featured some provincial matches which are not present in exyufudbal.rs) :::::::::::::* Milorad Sijić, [https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/plavi-sa-grbavice Plavi sa Grbavice], Kruševac 2021. (contains photographs of tables from newspapers, also covers 2. razred for some seasons) :::::::::::::– <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:49, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::: In [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti] website, when an opponent withdraws, they write "w/o" (walk over). How can I say that in croatian (in short way)? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:59, 6. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::::{{s|Ame71}} bez borbe. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:01, 6. studenoga 2025. (CET) == Navijači == [[Navijači#Načini navijanja|Navijači]] (tekst ispod naslova treba ukloniti) [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-32055-88|&#126;2025-32055-88]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-32055-88|talk]]) 23:28, 7. studenoga 2025. (CET) :{{riješeno}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:45, 8. studenoga 2025. (CET) == Ivica Zubac == Znam da je bio u Brotnju, ali sam mislio da juniorske klubove ne stavljamo u infookvire. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 13:08, 9. studenoga 2025. (CET) :{{s|Labud222}}, ok onda obrišiti Brotnjo. Samo pokušaj pronaći je li prije Zrinjevca kojim slučajem igrao za seniore Brotnja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:11, 9. studenoga 2025. (CET) Prema https://brotnjo.ba/nba-zvijezda-ivica-zubac-uvijek-mi-je-bio-san-zaigrati-za-seniore-brotnja/ ovom izvoru nije igrao za seniore Brotnja. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 13:13, 9. studenoga 2025. (CET) == Nikola Aleksić iz Distorzije uma == Pozdrav. Što treba napraviti da članak o Nikoli Aleksiću iz Distorzije uma budeaktivan na Wikipediji? Što su greške. Vi ste ga premjestili u nacrt. https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:Nikola_Aleksić Vidim da ga je kasnije Runolist ga brisao zbog neprikladnog preusmjeravanja. Ne znam zbog čega. Preusmjerava na bend i na album. Molim pomozite mi sipraviti ako trebam što. Hvala unaprijed. Razmotrite je li prikladno nastaviti s njenim uređivanjem. Niže je navedena evidencija brisanja i premještanja za ovu stranicu: * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&logid=5123871 10:43, 27. svibnja 2025.] [[Suradnik:Runolist|<bdi>Runolist</bdi>]] [[Razgovor sa suradnikom:Runolist|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Runolist|doprinosi]] briše stranicu [[Nikola Aleksić]] (nepotrebno ili neprikladno preusmjeravanje ([[WP:PRE]])) * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&logid=5121492 00:21, 21. svibnja 2025.] [[Suradnik:Croxyz|<bdi>Croxyz</bdi>]] [[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Croxyz|doprinosi]] premješta stranicu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Aleksi%C4%87&redirect=no&action=edit&redlink=1 Nikola Aleksić] na [[Nacrt:Nikola Aleksić]] [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-32984-50|&#126;2025-32984-50]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-32984-50|talk]]) 10:55, 12. studenoga 2025. (CET) :@[[Suradnik:~2025-32984-50|~2025-32984-50]] Ako imamo nacrt, preusmjeravanje iz glavnog imenskog prostora u nacrt smatra se neprikladnim. Dovedite nacrt u red (svi problemi pišu na stranici), pokažite da osoba ispunjava [[WP:KRTE#Glazbenici]] i premjestit ćemo ga na glavnu stranicu. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:26, 12. studenoga 2025. (CET) ::Dobar dan. Hvala na odgovoru. Je li treba ovdje u poruci dokazati kriterije WP:KRTE#Glazbenici ili na nacrtu stranice? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-33306-41|&#126;2025-33306-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-33306-41|talk]]) 15:11, 13. studenoga 2025. (CET) :::Na nacrtu stranice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:24, 13. studenoga 2025. (CET) ::::Dobar dan. Evo sve uređeno. Nadam se da je sad u redu i da može ići objava. Hvala [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-33306-41|&#126;2025-33306-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-33306-41|talk]]) 08:35, 14. studenoga 2025. (CET) :::::Poštovani, je li sad sve u redu? Može li objava članka? Hvala [[Suradnik:Lawandrule|Lawandrule]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lawandrule|razgovor]])</small> 09:34, 4. prosinca 2025. (CET) == Portal o Aziji == Možeš li mi molim te (ako znaš) pomoći s izradom portala o Aziji. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:11, 13. studenoga 2025. (CET) :{{s|Labud222}}, s čime točno ti treba pomoć na [[Wikipedija:Portali/Prijedlozi/Portal:Azija]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:15, 13. studenoga 2025. (CET) ::Da ljepše izgleda i da više sliči na ostale portale. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:17, 13. studenoga 2025. (CET) :::{{s|Labud222}}, želiš kopiju portala o Europi? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:19, 13. studenoga 2025. (CET) ::::Nešto slično portalu o Europi. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:21, 13. studenoga 2025. (CET) == Predrag Figenwald == Kada već Predrag Figenwald hoće da se članak o njemu ukloni iz Wikipedije, onda neka tako i bude. Ali baš mi je žao. Objektivno gledano, Predrag zaslužuje mjesto u Wikipediji. Citiram članak "Odlazak buntovnika s razlogom" iz "Večernjeg lista" od 12. 7. 2008.: "No, bili su tu (u redakciji "Poleta") i nezamjenjivi intelektualac generacije Vlatko Fras, najtalentiraniji i najbizarniji Predrag Figenwald, filmski kritičari Nenad Polimac (najbolji od svih), Srećko Jurdana (zadužen za kung-fu filmove i westerne), pokojni trend-sveznalica Vladimir Cvitan, pokojni Dražen Vrdoljak i Darko Glavan, prvi pravi rock kritičari u nas, profesorica Slavenka Drakulić, zgodne novinarke Snježana Banović (hodala s Johnyjem Štulićem, danas kazališna redateljica) i Gordana Farkaš (supruga Paola Sfecija, ugledna izdavačica), odličan redaktor Marjan Jurleka (direktor Večernjeg lista) i još mnogo drugih." [[Suradnik:Svjetlan Feretić|Svjetlan Feretić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Svjetlan Feretić|razgovor]])</small> 00:39, 14. studenoga 2025. (CET) == BLP == In [https://web.archive.org/web/20180804122352/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/53-predistorija-do-1920#beogradski-podsavez-provincija exyufudbal] they say the first edition of Belgrade subfederation championship is the 1920 one: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||3||3||0||0||11||0||<math>\infty</math>||6 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||3||2||0||1||7||3||2,333||4 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||3||1||0||2||1||3||0,333||2 |- |4. || [[FK BASK|Soko]]||3||0||0||3||1||14||0,071||0 |- |5. || [[Srpski mač]] ||colspan="8"|<center> <small> ''Srpski mač se povukao s natjecanja |- !colspan="10"| |- |} But in [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ claudionicoletti] they say the 1st edition was in 1919: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||3||3||0||0||11||2||5,500||6 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||3||2||0||1||10||4||2,500||4 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||3||0||1||2||2||5||0,400||1 |- |4. || [[Srpski mač]] ||3||0||1||2||2||14||0,143||1 |- !colspan="10"| |- |} What is the 1st edition I have to create? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:33, 18. studenoga 2025. (CET) OMG, in en.wiki and sr.wiki they say the first edition was in 1919-20 with this table: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||4||4||0||0||17||3||5,666||8 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||4||3||0||1||10||3||3,333||6 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||4||2||0||2||3||6||0,500||4 |- |4. || [[SK Vardar Beograd|Vardar]] ||4||1||0||3||2||7||0,285||2 |- |5. || [[FK BASK|Soko]] ||4||0||0||4||4||17||0,235||0 |- !colspan="10"| |- |} What's the right one we have to keep? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:48, 18. studenoga 2025. (CET) :The 1st one is correct. It's also present in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 191. [[:en:1919–20 Serbian Football Championship]] uses [https://www.rsssf.org/tabless/serv-wom20.html RSSSF] as a source. If you paste the URL, you'll see that in [https://web.archive.org/web/20220709074046/https://www.rsssf.org/tabless/serv-wom20.html 2022 there was a table identical to the one on en.wiki]. Since then RSSSF was updated by Nebojša Jakovljević (the guy behind exyufudbal). The 2022 source used by RSSSF is [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=186&godina=1920&broj=000005 page 3 of this Jadranski sport] edition. Above the Jadranski sport table there is a short text saying that the autumn part of the season has concluded, meaning that this is a midseason table. RSSSF got the season wrong. It's the midseason table of the 1920./21. season (the next season), as stated by Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 191. For the 1919 season [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ Claudio Nicoletti's table] doesn't have a BEOGRADSKI LOPTAČKI PODSAVEZ label above it meaning that it wasn't a BLP competition (BLP was founded in 1920, the following year). [https://www.yumpu.com/xx/document/view/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija Prezentaciona kopija (page 544.)] has Nicoletti's table and it says that these were friendly games. If you're planning on creating that article, please suggest a name. As for the clubs without articles, I remember BUSK from [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije] (page 84). I never created an article due to Album nogometnih klubova Jugoslavije disagreeing with [[:it:Beogradski univerzitetski sportski klub]]. [[:sr:Srpski mač]] claims that the club ceased to exist in 1911, although the [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&item=X01888&P= 1932 report] (scroll to Stranice 76-77) claims that the club still exists. I won't explore this topic, as I'm busy with the SNP article and other articles. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:02, 18. studenoga 2025. (CET) ::[[Suradnik:Ame71|Ame71]], fell free to add that midseason table in the 1920./21. article. Use Jadranski sport as the source. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:29, 18. studenoga 2025. (CET) == Partizan Susek == Mogu li se negdje naći tablice liga u kojima je i Partizan iz Suseka? [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 00:44, 21. studenoga 2025. (CET) :{{s|Jolicnikola}}, imaš li kakve korisne podatke o klubu (godina osnutka, bivša imena i sl.)? Na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?limit=500&offset=0&profile=default&search=insource%3A%2FSusek%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&ns0=1 hr.wiki] ne postoji niti jedan članak s tim klubom.[https://srbijasport.net/club/2194-susek-susek/results Ovdje imaš rezultate od 2010.] Očigledno se klub preimenovao iz Partizan Susek u Susek. Ndema ga na web-stranici FSG Zrenjanin (dakle, nije nikada bio u ligi s nekim klubom iz Zrenjanina). Nema ga u tablicama [[FK Mladost Bački Petrovac]]. Od izvora [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Vojvodina]] ga možda ima u jednoj od knjiga o FK Vrbas. Za Vojvodinu čisto sumnjam, osim ako je klub osnovan prije 60-ih. Ako je za vrijeme Jugoslavije dogurao na nekakve značajne razine, možda ga ima u knjizi o Bačkoj, no budi oprezan, veliki udio tablica ima mnogo grešaka. To je to što se tiče knjiga o Vojvodini. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 21. studenoga 2025. (CET) ::A joj vidim na en.wiki da si već našao rezultate od 2010. nadalje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:16, 21. studenoga 2025. (CET) :::Moj savjet bi ti bio da pokušaš pronaći (arhivirane) web-stranice [https://srbijasport.net/league/548-gradska-liga-novog-sada ovih klubova], odnosno (arhiviranih) lokalnih portala – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:19, 21. studenoga 2025. (CET) ::::Na [https://www.yumpu.com/en/document/read/55430430/beocin-engleski-niska-rezolucija 21. str.] ove publikacije stoji da je osnovan 1925. i da se kasnije zvao "FC Hajduk". Naravno, nije se mogao zvati ni FC ni FK u tom dobu. U izvještajima Jug. nog. saveza iz 1932. i 1937. ne spominje se nikakav klub iz Suseka među klubovima Novosadskog nogometnog podsaveza (ali se zato spominje Cement Beočin). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:29, 21. studenoga 2025. (CET) :::::{{s|Jolicnikola}}, ako je tada postojao, bio je divlji klub (v. [[Zagrebački nogometni podsavez#Divlji klubovi]]), odnosno nije bio član niti jednog podsaveza. Jako mali udio klubova (pogotvo izvan gradova) je bio registriran. Nepoznat je njihov broj, no vjerojatno ih je bilo više i u samim gradovima i to čak možda i u Zagrebu gdje je broj članova podsaveza bio ograničen točno na 70 192X. Jako je kasno, pa neću nastaviti istraživati. Probaj pronaći na internetu nekakve informacije s pretragom Hajduk Susek. [https://www.sremskenovine.co.rs/2019/09/susecane-sve-manje-zanima-fudbal-2/ Ovo sam uspio pronaći]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 21. studenoga 2025. (CET) ::::::Nažalost, nigdje nisam našao :( [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 14:59, 21. studenoga 2025. (CET) == Religija == Jesi ti uređivao [[Semitski neopaganizam|ovo]] kao neprijavljeni suradnik? Ako jesi – zahvaljujem na doradi! — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 14:43, 23. studenoga 2025. (CET) :{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, nisam. To je jedan drugi naš suradnik. Zašto uređuje kao IP-ovac? Nemam pojma. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:20, 23. studenoga 2025. (CET) == Sokolovi iz Sokolovca == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Sokol_Sokolovac&action=history 21.09.2024. si napravio] preusmjerenje [[NK Sokol Sokolovac]] na [[HNK Sokol Sokolovac]], no problem je što se ovdje radi o dva različita kluba imena ''Sokol'', koji dolaze iz naselja imena Sokolovac. * [[HNK Sokol Sokolovac]] iz naselja i općine [[Sokolovac]], [[Koprivničko-križevačka županija]] - [https://semafor.hns.family/klubovi/938/nk-sokol/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Sokol Sokolovac, Sokolovac''] (ali grb prikazuje ''HNK Sokol'' * NK Sokol Sokolovac iz naselja [[Sokolovac (Dežanovac)|Sokolovac]], [[Dežanovac|Općina Dežanovac]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] - [https://semafor.hns.family/klubovi/1428/nk-sokol-s/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Sokol Sokolovac, Sokolovac''] pa i ovdje imamo kako sad staviti poveznicu na taj klub z BBŽ-a u [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] sam ga stavio kao [[NK Sokol Sokolovac]], možda da ga staim kao [[NK Sokol Sokolovac (1973.)]] ili [[NK Sokol Sokolovac (Dežanovac)]], da se bezveze ne briše ovo preusmjerenje u budućnosti pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:12, 28. studenoga 2025. (CET) :{{s|Cybermb}}, {{riješeno}}. [[NK Sokol Sokolovac]] je sada razdvojba koja vodi na [[HNK Sokol Sokolovac]] i [[NK Sokol Sokolovac (1973.)]] (ako u budućnosti zaželiš promijeniti ime, ovdje je [[Posebno:Što_vodi_ovamo/NK Sokol Sokolovac (1973.)|popis]], nisam dodavao poveznicu na NK Sokol Sokolovac (1973.) u drugim člancima, npr. u člancima o sezonama ŽNL BBŽ). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:39, 28. studenoga 2025. (CET) == 3 srpnja 1991 == Da li stvarno neznas sto je bilo 3. srpnja 1991 ??? Pa ne mogu vjerovati... Aj malo citaj, poptrudi se, uci.... --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 13:30, 1. prosinca 2025. (CET) == fotografija Diogen == Poštovani Croxyz Fotografija za koju ste pitali što predstavlja je sa albuma grupe Diogen [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 18:34, 4. prosinca 2025. (CET) :{{s|Vinyl cd}}, je li to naslovnica albuma? Također je li fotografija zaštićena autorskim pravima? Na [[:c:File:1019378d1.jpg]] piše da nije zaštićena autorskim pravima što pretpostavljam da je to netočno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:32, 6. prosinca 2025. (CET) ::Poštovani Croxyz. ::slika je sa albuma grupe Diogen i koliko je meni poznato nije zaštićena autorskim pravom [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 17:08, 6. prosinca 2025. (CET) :::{{s|Vinyl cd}}, slika vrlo vjerojatno je zaštićena autorskim pravima. Je li poznat autor? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:45, 7. prosinca 2025. (CET) ::::autor je Robert Žegarac kontaktirao sam ga telefonski ,rekao je da slika nije zaštićena autorskim pravom i da dozvoljava da se objavi ::::njgov email je robert.zegarac@gmail.com [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 17:17, 8. prosinca 2025. (CET) {{izvlaka}} {{s|Vinyl cd}} svaka je fotografija zaštićena autorskim pravima do 70 godina nakon smrti autora, osim ako se autor sam nije javno odrekao autorskih prava. U ovom slučaju, autor treba što prije poslati e-mail prema uputi na [[WP:DZ]] u kojem nečim dokazuje svoj identitet i to da je stvarni autor. Također, kada se postavljaju slike, poželjno im je dati neko smisleno ime i u opis staviti podatke o čemu ili komu se radi. [[:c:File:1019378d1.jpg]] sada treba preimenovati, što može samo administrator tamo. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 8. prosinca 2025. (CET) == Dinamova zaklada Nema predaje == Pozdrav, ljubazno molim objašnjenje zašto je ukinuta stranica Dinamove zaklade Nema predaje, ujedno i poglavlje u temi GNK Dinamo? Riječ je o zasebnom entitetu kojeg je osnovao Zakladnik GNK Dinamo i koji djeluje paralelno i u suradnji s GNK Dinamom. Zašto takav entitet ne bi smio imati svoju stranicu ili barem poglavlje na stranici GNK Dinamo. Srdačno, [[Suradnik:Jerkovic9|Jerkovic9]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jerkovic9|razgovor]])</small> 09:23, 8. prosinca 2025. (CET) :{{s|Jerkovic9}}, ima li zaklada enciklopedijski značaj? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:35, 8. prosinca 2025. (CET) == Ujedinjeni protiv fašizma - izmjena 8.12.2025. u 10:18 == Pozdrav kolega, imam nekoliko pitanja vezanih uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ujedinjeni_protiv_fa%C5%A1izma&curid=797759&diff=7351152&oldid=7348671 navedenu izmjenu]. # Zašto je sporni dio sastava inicijative? # Zašto je sporni popis nekih od pojedinaca koji su prisustvovali prosvjedima? Isti dio nije bio sporan u mom prošlom članku [[Prosvjed na Markovom trgu 2024.]] ni npr. u članku [[Sto posto za Hrvatsku]] u kojem ima i cijela sekcija o tome. # Zašto neke od reakcija smatrate "nebitnima"? [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 23:35, 8. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ashune}}, stvarno cijenim detaljnu reportažu, no morao sam ukloniti dijelove za koje smatram da nemaju enciklopedijski značaj (npr. ''vrijeđali glumce'', ''"kratko naguravala s policijom"'') ili nisu pisani enciklopedijskim stilom (npr. ''"unosili se u lice i vrijeđali"'', ''"udarili u ruku"''). Sastav incijative nije sporan, već je pisan neenciklopedijskim stilom (''"organizacija, kolektiva, inicijativa i pojedinaca i pojedinki"'') te djeluje previše neprecizno. Također pojedinci je ponovljeno dvaput (u hrvatskom je muški rod ujedno i neutralni rod kada je riječ o množini). Odjeljak o nesudjelovanju riječke gradonačelnice mi isto djeluje kao neenciklopedijski sadržaj (zašto bi uopće navodili da osoba X nije sudjelovala na prosvjedu?). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:22, 9. prosinca 2025. (CET) ::Nisam našao koje su konkretno sve organizacije i pojedinci dio inicijative pa sam prenio kako su ih opisali mediji. Što se tiče dijela teksta koji spominje riječku gradonačelnicu, više je naglasak bio na njenom stavu o prosvjedima (zbog čega sam i stavio u reakcije, pogotovo da se pokrije širi spektar pogleda na događaj) nego na činjenici da nije sudjelovala. ::Ne protivim se generalno navedenom uređivanju, jedino smatram da bi popis nekih od javnih osoba-sudionika bilo dobro navesti kad se već navode i u drugim člancima pa bih taj dio vratio. I sam volim znati tko što podržava ili čemu se protivi kad čitam o raznim prosvjedima i sličnome pa smatram da bi takve informacije zanimale i čitatelje naše Wikipedije. ::Lp, [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 17:15, 9. prosinca 2025. (CET) == Ljudevit Gaj == Malo sam uredio. Onaj dio što je esejski sam zakomentirao. Nisam znao što s tim učiniti. To je tamo još od početka članka, možda ga treba obrisati?--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 11:12, 18. prosinca 2025. (CET) :{{s|Rovoobob}}, nije loša ta ideja sa zakomentiranjem. Ako nekome ubuduće zatreba pri proširenju članka, možda mu dadne ideju o čemu da piše. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 03:03, 19. prosinca 2025. (CET) == 2025. - izmjena od 17. prosinca 2025. u 00:04 == Pozdrav, možeš li mi objasniti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2025.&oldid=7356422 ovu izmjenu]? Na stranici s novostima piše da je navedene nedavne smrti potrebno dodati i u stranicu godine smrti. [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 14:16, 18. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ashune}}, vidio sam crvenu poveznicu (u tom trenutku nepostojeći članak) te da nedostaje godina, pa sam pomislio da je to nečiji vandalizam iz perioda tijekom kojeg sam bio odsutan s wiki. Slobodno vrati, pogotovo ako nađeš godinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 03:04, 19. prosinca 2025. (CET) ::U redu, hvala na pojašnjenju. Nažalost, na internetu ne mogu pronaći datum rođenja gospođe Braut. [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 11:40, 19. prosinca 2025. (CET) == 2025- Izmejan od 21. prosinca 2025. == Pozdrav, Možete li nam pojasni izmjenu na stranici Mario Perković, piše da je rađena putem AI? [[Suradnik:Ivan12183k|Ivan12183k]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan12183k|razgovor]])</small> 19:30, 21. prosinca 2025. (CET) :Članak je u međuvremenu obrisan, pa ga ne mogu analizirati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:44, 21. prosinca 2025. (CET) == pouzdaniji izvor == Obrisana mi je dopuna podatka o samom autoru (traži se pouzdaniji izvor). Obzirom da je moja malenkost i osobno autor, ali i da sam naveo izvor (ugovor o autorstvu), nije mi poznato koji bi to bio još pouzdaniji izvor od naprijed navedenoga. [[Suradnik:Mislav11|Mislav11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mislav11|razgovor]])</small> 12:16, 30. prosinca 2025. (CET) :@[[Suradnik:Mislav11|Mislav11]] Naveli ste primarni izvor koji pritom nije javno objavljen, što je problem s obzirom na naše [[WP:PRO|pravilo o provjerljivosti]]. ''Rule of thumb'': ako bilo koja osoba ne može otvoriti internet ili otići u knjižnicu te ondje provjeriti informaciju koju dodajete, onda nemate dovoljno dobar izvor. Proguglajte, vjerojatno ima nečeg napisanog negdje. Za takve sporedne podatke može proći i članak na nekom regionalnom portalu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:22, 30. prosinca 2025. (CET) == Srpska liga == I've a doubt: just discovered the leagues with BSK and SK Jugoslavija in Serbia during WW2 weren't "Srpska liga", but "Podsavezna liga Beograd" and every time there were in program the finals vs other Podsaveznas champions (never played). So I'm planning to create the "Podsavezna liga Beograd" with a redirect from the main page. The main page will be remain "Srpska liga", or maybe "Podsavezne lige Srbije"? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:48, 30. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ame71}}, I don't understand the "and every time there were in program the finals vs other Podsaveznas champions (never played)." part. Podsavezna liga Beograd should be Prvenstvo Beogradskog loptačkof podsaveza, according to Sijić's Fudbal u Kraljevini Jugoslavije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:22, 30. prosinca 2025. (CET) ::I meant every year (1941, 1942 and 1943) SLS planned to organize the finals between the best 3 clubs of Beograd subfederation vs the other subfederation champions, but cause of WW2 these finals weren't played. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 23:31, 30. prosinca 2025. (CET) :::{{s|Ame71}}, maybe call them Prvenstvo Srbije u nogometu? I mean, was there ever an actual league or was it a cup competition? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:35, 30. prosinca 2025. (CET) :::: The most part of subfederation championship were leagues. There were subfederation leagues and a final phase in cup system. Now I'm going make the changes and to move the page of "Srpska liga u nogometu" to "Prvenstvo Srbije u nogometu". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 23:46, 30. prosinca 2025. (CET) :::::{{S|Ame71}}, okay. Right now I'm cleaning [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb]]'s article (which is not called 1. Hrvatski Športski Klub Građanski Zagreb, as it.wiki claims). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:57, 30. prosinca 2025. (CET) ::::::{{s|Ame71}} [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] is called Beogradski pehar (literally Belgrade trophy) by [https://web.archive.org/web/20170324193758/http://trstenicani.com/ts_sport_legende/images/ts_ljubvuk_novo_vreme_sl.jpg this edition of Novo vreme]. It is featured in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 380–381. under the same name (Beogradski pehar). It says that it's a BLP competition, not a Serbian (national) one. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:20, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::{{s|Ame71}}, what should we do with Beogradski pehar in [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:12, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::: I changed in 1941-42 season "Podsavezna liga" to "Beogradski pehar". [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf This book drives me crazy]: there's all I need, but I can't find it easily. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:16, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::::{{s|Ame71}}, trust me you're not the only one who is confused. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:20, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::{{s|Ame71}}, should I remove Beogradski pehar from [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] and rename [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] to [[Prvenstvo Srbije u nogometu 1941./42.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:35, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::: Just wait, I'll do that. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:57, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::::@[[Suradnik:Ame71|Ame71]], for the WW2 seasons Vitez Zemun should be changed to Vitez Beograd (see [[ZSK Vitez Zemun]]). It also probably dropped the ZSK prefix, as it isn’t based in Zemun anymore. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:54, 31. prosinca 2025. (CET) == Vrbovec == bok, ja sam autor oba teksta, i na službenom webu Grada Vrbovca i na Wikipediji, sad sam pobrisao tekst na webu, da možeš vidjeti da sam ja [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-67674|&#126;2026-67674]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-67674|talk]]) 16:40, 4. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:~2026-67674|~2026-67674]] Neobična situacija zato što tada u principu kao izvor stavljate sebe same ("ovdje kažem da je tako jer sam tamo napisao da je tako"). Zbog [[WP:VI]] trebali bismo znati tko je na stranici Vrbovca pisao tekst, koje su stručne reference autora. Možda bi bolje bilo na Wikipediji napisati tekst i navesti sve izvore, a onda tamo objaviti kako god hoćete. Kada ovdje objavite, odričete se većine autorskih prava. Ispod je Croxyz spomenuo dopusnice, to je [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja]]; no to je tek početak priče jer, kako rekoh, citirate sebe na drugom mjestu. Ne znam možemo li smisliti što pametnije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:15, 5. siječnja 2026. (CET) ::onda možete vratiti tekst na Wiki kao što sam napisao? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-67674|&#126;2026-67674]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-67674|talk]]) 10:50, 5. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:~2026-67674|~2026-67674]] Stvorite trajni račun pa ću vratiti kao Vašu osobnu podstranicu. Bilo bi dobro da stari članak uređujete odjeljak po odjeljak jer nam je teško sve odjednom pregledati. Sve treba imati izvor. Ne znam zašto ste mijenjali površinu i broj naselja, površina je citirana u svim infookvirima hrvatskih naselja prema Državnoj geodetskoj upravi, a broj naselja je iz popisa 2021. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:41, 5. siječnja 2026. (CET) :::Pozdrav, evo stvoren trajni račun, ok, onda ću od sad odjeljak po odjeljak, vodim brigu o izvorima. Površina je mijenjana jer tako stoji u službenim dokumentima Grada (https://vrbovec.hr/wp-content/uploads/2019/04/Procjena-rizika-od-velikih-nesre%C4%87a-za-podru%C4%8Dje-grada-Vrbovca.pdf) :::broj naselja je mijenjan jer je u studenom 2025. od početnih 42 naselja ukinuto jedno, te dodano 6 novih - dakle 47 (https://vrbovec.hr/wp-content/uploads/2025/11/T9Odluka-o-granicama-pod.naselja-i-imenima.zip) [[Suradnik:Speak Mellon|Speak Mellon]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Speak Mellon|razgovor]])</small> 18:12, 5. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, dobili smo odgovor za naselja i površinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:13, 5. siječnja 2026. (CET) == Dodatci == Vidjet ćeš u postavkama nekoliko novih dodataka koji bi ti mogli pomoći u ophodnji: jedan dodaje poveznicu na copyvio, jedan je za otvaranje diffova odmah u popisima izmjena, a jedan dodaje (tipke za) galeriju zanimljivih slika prema nekim kriterijima - taj bi možda fotograf @[[Suradnik:Runolist|Runolist]] ipak više volio. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:41, 4. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Opa! Jako simpa. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:43, 4. siječnja 2026. (CET) ::{{s|Ponor}}, isprobat ću kasnije ove ostale dodatke. Bi li mogao objasniti anonimnom suradniku iz poruke iznad proceduru oko dopusnica. Vezano je za današnje izmjene na članku [[Vrbovec]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:14, 4. siječnja 2026. (CET) == Nedjeljko Jusup wikipedia stranica == U skladu s naputcima unesena je nova verzija teksta u enciklopedijskom stilu. Dodani su i izvori/linkovi. Molim javite da li je sad sve u redu? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-94337|&#126;2026-94337]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-94337|talk]]) 16:33, 5. siječnja 2026. (CET) :Niti jedna tvrdnja nije potkrepljena izvorom, a ni sama tema članka ne djeluje da je od enciklopedijskog značaja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:18, 5. siječnja 2026. (CET) ::Poštovani CROXYZ! ::Stranica  Nedjeljko Jusup na Wikipediji postoji od 2012. godine (https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Jusup&direction=next&oldid=3301944. U međuvremenu je više puta nadopunjavana i sve je bilo ok  do ovih posljednjih izmjena  https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Jusup&action=history (4. siječnja 2026.) ::Predložili ste brisanje članka jer, kako ste u odgovoru naveli , „Niti jedna tvrdnja nije potkrepljena izvorom, a ni sama tema članka ne djeluje da je od enciklopedijskog značaja“. ::Poštovani gospodine Croxyz, zahvaljujemo na vremenu koje ste utrošili  čitajući  naš članak. Ako mislite da  Nedjeljko Jusup, osnivač i prvi glavni urednik Zadarskog lista (prvog i jedinog dnevnika u povijesti Zadra i zadarske regije) ne zaslužuje mjesto u Wikipediji slobodno ga izbrišite. ::Hvala na suradnji! [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-11202-5|&#126;2026-11202-5]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-11202-5|talk]]) 13:43, 6. siječnja 2026. (CET) ::Poštovani Croxyz dodano je još izvora da se lakše odlučite. Lp. Hvala [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-11202-5|&#126;2026-11202-5]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-11202-5|talk]]) 18:02, 10. siječnja 2026. (CET) == Molba == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ante_Grgurevi%C4%87&diff=next&oldid=7370188 Ajde malo sporije reagiraj], molim te.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:12, 16. siječnja 2026. (CET) :{{s|Tulkas Astaldo}}, je li imamo izvor za datum smrti? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 16. siječnja 2026. (CET) == Different table == You're right, I found some problems in season 1929-30 because the sources say different things. So i deduce the 1929-30 final group table was: Obilić 5, Dušan Silni 5 and Kosovo Kikinda 2 (without PSK), and it was played on June 1930 (season 1929-30), as [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com] says. And in autumn 1930 (season 1930-31) they played another Banatska liga with 4 clubs: Obilić 10, PSK Pančevo 8, Dušan Silni 5 and Kosovo Kikinda 1, with Obilić and PSK qualified for [[prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.]] (following [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com]). Obilić and PSK Pančevo didn't take part in VBNP 1930-31. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 14:37, 16. siječnja 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, I managed to solve it with [https://web.archive.org/web/20180805015952/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/61-1929-1930#velikobe%C4%8Dkere%C4%8Dki-podsavez-zavr%C5%A1nica exyufudbal]. The table contains results after June 25th, but before the repeated July match between Kosovo and Obilić. When this final group began, Pančevo clubs played in Beogradski loptački podsavez. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:34, 16. siječnja 2026. (CET) ::Ah, ok, now I understand. I'm going to make the changes. Have we to considerate season 1929-30 as the last of Banatska župa, or the first of VB/Petrovgrad podsavez? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 18:57, 16. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Ame71}}, I mean it isn’t that really importnat. We can always put the 1929./30. under the Banatska župa and VBNP columns in the template. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:18, 16. siječnja 2026. (CET) == RE: [[2. ŽNL Krapinsko-zagorska 2024./25.]] == U principu jest, ali bih možda trebao i dodati rezultate u križaljku i eventualno najbolje strijelce - o sam običavao raditi sa ligama u tijeku (ili nerom završenim) - ali mogu se maknuti <nowiki> {{radovi}} </nowiki> <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:35, 22. siječnja 2026. (CET) == Odgovor: Oxford == Ups, da. Postoje dva članka. Ako imaš volje slobodno ih objedini. Nisam više tako aktivan kao u mlađim danima. Pišem samo onda kada imam inspiraciju. No, ako je potrebno stojim na raspolaganju za pomoć. [[Suradnik:Pluki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])</small> 09:05, 27. siječnja 2026. (CEST) == Strikture jednjaka == Pozdrav, na clanku [[strikture jednjaka]] izmjene su vraćene na staru verziju koja nije tačna. Ezofagealne strikture su zaseban pojam u odnosu na ezogafealne strukture. To označava pojavu suženja na jednjaku (engl. [https://www.uhd.nhs.uk/uploads/about/docs/our_publications/patient_information_leaflets/gastro/041-22_Oesophageal-Stricture.pdf oesophageal stricture]), dok se ezofagealnim strukturama mogu nazvati anatomske strukture koje izgrađuju jednjak kao organ. [[Suradnik:Informationwizard122|Informationwizard122]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Informationwizard122|razgovor]])</small> 22:09, 30. siječnja 2026. (CET) :[[Suradnica:Informationwizard122|Informationwizard122]], vraćen je oblik strikture. Nisam nikad čuo za tu riječ pa sam pomislio da je greška. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:24, 31. siječnja 2026. (CET) == Članci tjedna za 2026. == [[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke 2026.|Počelo je]]! Znam da si Concordiju htio predložiti za neki tjedan, ostavljam ti da sam umetneš točan prijedlog. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:32, 3. veljače 2026. (CET) :{{s|Runolist}}, ako se sjetim kasnije ću dodati. Lako je zapamtiti datum: 10. 10., pogotovo jer se teren nalazi pokraj današnje 10. gimnazije. Trenutno pišem odgovor na SZR Duhova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:35, 3. veljače 2026. (CET) ::{{s|Runolist}}, da dodam još teksta? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:00, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. podsjećam na slike iz Klaićeve. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:07, 4. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Da, stavi skroz isti tekst koji bi stavio da namještaš članak za GS. Također, skužio sam da nemamo gdje potpisati predlagatelja ili komentar, to ću srediti sutra. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 00:28, 4. veljače 2026. (CET) == [[user:Općina Vidovec]] changed to [[user:Bruno Hranić-načelnik]] == I've changed username of "Općina Vidovec" to "Bruno Hranić-načelnik" (on his request). I don't know if this name is proper on hr.wiki, but I thinh is much better then "Općina Vidovec". Please let me know if removing the "-načelnik" part would be advisable. [[Suradnik:Malarz pl|Malarz pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Malarz pl|razgovor]])</small> 14:34, 7. veljače 2026. (CET) :{{s|Malarz pl}}, honestly I don't know what hr.wiki's username rules look like. The user in question is the ''načelnik'' (Polish: starosta) of [[Vidovec|općina Vidovec]] (county/powiat Vidovec) or someone closely connected to the person. His only contributions are his autobiography, which obviously didn't meet the notability criteria. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:45, 7. veljače 2026. (CET) ::Actually, a better Polish equivalent would be ''wojt'' of a ''gmina''. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:48, 7. veljače 2026. (CET) Before 1989 there was in Poland "naczelnik gminy" (now "wójt gminy"). I saw too [[:c:Special:Contributions/Bruno_Hranić-načelnik]]. I realized that "Bruno Hranic" is propably "nacelnik" of "Općina Vidovec" :-) Hr.wiki username rules are on [[Wikipedija:Suradničko ime]] :-) Previous username conflict with "Suradničko ime ne smije biti komercijalno, ime tvrtke, nekog proizvoda, '''institucije''' i sličnog" (as I saw in autotranslator). Thanks. [[Suradnik:Malarz pl|Malarz pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Malarz pl|razgovor]])</small> 15:04, 7. veljače 2026. (CET) == Pokrajinsko prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza == Molim te nemoj ophoditi članke tog suradnika. Namjeravam ih kasnije srediti, no prvo moram u ondašnjim novinama pronaći je li se natjecalo zvalo provincijsko ili pokrajinsko prvenstvo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:05, 13. veljače 2026. (CET) :[[Slika:Thumbs up icon.svg|20px]] [[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:14, 13. veljače 2026. (CET) == 1 strd pzo == poštovani, ja sam stvorio tu stranicu i uređivao. Zašto ste izbrisali te podatke koje sam stavio. Još je veća stvar jer sam ja pripadnik te postrojbe,ta sjećanja što ste izbrisali su moja,proživljena. I taj povijesni prelet prva dva Miga 21 HRZ je istinit. A poveznicu niste ni pročitali do kraja. Tamo se govori Bobetku da dolaze dva miga ,a on pita koja dva miga. E pa ta dva koja su mi proletjeli iznad glave. Malo profesionalnosti molim i čitati sa razumijevanjem. Ali vjerojatno ste premlad da to shvatite. [[Suradnik:Vidikovac|Vidikovac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vidikovac|razgovor]])</small> 12:15, 15. veljače 2026. (CET) == Rasprava o brisanju – Nacrt:DomagojĆorić/ == '''U raspravi je prijedlog naveden - "Razlog brisanja:''' kriteriji" Članak opisuje javno djelujuću osobu, izabranog političara u regionalnom parlamentu, koja ima više potvrđenih funkcija u Mladeži HDZ-a i Osječko-baranjskoj županiji (predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ, zamjenik nacionalnog predsjednika MHDZ, član Nacionalnog odbora HDZ-a, predsjednik Savjeta mladih OBŽ, voditelj radne skupine HZŽ). Sve tvrdnje su potkrijepljene izvornim referencama iz lokalnih i nacionalnih medija kao i službenih državnih stranica. Smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti jer opisuje osobe s javnim djelovanjem i utjecajem u političkoj i društvenoj sferi.Sve tvrdnje su potkrijepljene izvornim referencama iz lokalnih i nacionalnih medija (OsijekNews, OsijekExpress, Dnevno.hr, 031portal). i drugi Smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti jer opisuje osobu s javnim djelovanjem i utjecajem u političkoj i društvenoj sferi. S obzirom na višestruke javne funkcije, izborne mandate, medijsku prisutnost i doprinos mladima u politici, smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti za hrvatsku Wikipediju. Ukoliko urednici smatraju potrebnim, dodatno se mogu označiti i novi izvori uz svaku tvrdnju da se jasno vidi provjerljivost informacija, iako je to već potkrijepljeno. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:02, 20. veljače 2026. (CET) :{{BIVUŠ101}}, članak ne ispunjava kriterije o političare. Nije riječ o saborskom zastupniku niti ministru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:36, 20. veljače 2026. (CET) ::Ako Domagoj Ćorić nije saborski zastupnik ili ministar, relevantan je po WP:KRTE jer obnaša izabranu funkciju zastupnika u Skupštini Osječko-baranjske županije odnosno obnaša dužnost kroz predstavničko tijelo, (Skupština Osječko-baranjske županije) tj. demokratski izabran predstavnika građana, te ima visoke stranačke mandate kao član Nacionalnog odbora HDZ-a (najviše tijelo stranke), prema pravilu WP:KRTE citiram "obnaša internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci" , član je i Predsjedništva HDZ-a OBŽ, predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ i zamjenik nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a. Sve tvrdnje su provjerljive u pouzdanim medijima, što pokazuje da je politički relevantna osoba u regionalnoj sferi i lokalnoj. itd. Molim vas kod navoda zašto da ili ne da točnije elaborirate svoje argumente. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:55, 20. veljače 2026. (CET) :::Zastupnički kriterij odnosi se na državne parlamente, a ne županijske. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:03, 20. veljače 2026. (CET) ::::Poštovani i dalje navod ne stoji jer prema kriteriju citiram ::::''Političari i državni službenici:'' ::::''Političar ili državni službenik vjerojatno se može smatrati značajnim ako ispunjava <u>barem '''jedan''' od sljedećih kriterija</u>:'' ::::* ako je predsjednik [[Predsjednik države|države]] ili [[Predsjednik vlade|vlade]] (premijer), [[generalni guverner]], [[ministar]], član neke [[Zakonodavna vlast|zakonodavne skupštine]] ili na istovrjednu položaju na nacionalnoj razini [[Unitarizam|unitarne]] ili federalnoj razini [[Federacija|federativne]] države. (To se na Hrvatsku odnosi i na regionalni državni ustroj odnosno - Županije) ::::* ''obnaša ili je obnašao internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci koja jest ili je bila zastupljena u zakonodavnoj skupštini neke države: čelnik stranke, član odbora stranke, tajnik stranke, predsjednik (ili istovrjedan položaj) u udruzi povezanoj sa strankom'' ::::'''Taj kriterij je isto ispunjen.''' ::::Po kriterijima: ::::# Interna stranačka dužnost na nacionalnoj razini - Domagoj Ćorić je Član Nacionalnog odbora stranke HDZ izabran na općem saboru stranke (Najviše tijelo stranke) koja je zastupljena u Hrvatskom saboru. Zamjenik je nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a, što je isto nacionalna stranačka funkcija. '''To točno zadovoljava točku 2. kriterija.''' ::::# Zahtjevne mjesne ili područne zadaće s moći: ::::#* Član je Predsjedništva HDZ-a Osječko-baranjske županije i Zastupnik u Skupštini Osječko-baranjske županije – ovo su izabrane funkcije s realnom političkom moći na županijskoj razini. '''To zadovoljava točku 3. kriterija.''' ::::# Medijski odjek, provjerljivost, relevantnost: ::::#* Aktivnosti su popraćene neovisnim medijima poput OsijekNews, OsijekExpress, 031portal, Dnevno.hr. ::::#* Ovo je u skladu s kriterijem 6 čak ako nije na nacionalnoj razini, ima očitu moć i medijsku pokrivenost od nacionalne do lokalne razine ::::Zaključno osobno smatram da tekst zadovoljava '''barem dva kriterija''' značajnosti: stranačka funkcija na nacionalnoj razini i značajne izabrane funkcije na regionalnoj razini, uz medijsku pokrivenost. Dakle, prema WP:KRTE, ovo jest relevantno za članak na Wikipediji. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:15, 20. veljače 2026. (CET) :::::Hrvatska nije federativna država. Federativne države su BiH, Rusija, Švicarska, SAD, tako da taj kriterij nije ispunjen. Valjda biste to trebali znati jer je jasno da ste usko povezani s temom članka. Član nacionalnog odbora nije interna stranačka dužnost na nacionalnoj razini. To bi bile najviše pozicije, tipa predsjednik stranke. Županijska razina je sasvim irelevanta što se tiče kriterija značajnosti. Niti jedna enciklopedija, leksikon i sl. ne bi pokrila osobu s takvom funkcijom. U suprotnom bi postojali članci o zamjenicima župana iz pripadnike X nacionalne manjine. Ti osječki mjesni mediji nisu nimalo relevantni. Relevantni mediji bi bili nacionalni mediji tipa Večernji, Jutarnji itd. Dnevno.hr je najobičniji internetski portal. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:27, 20. veljače 2026. (CET) ::::::Poštovani, (Draft - koji je izrađen je napravljen u dobroj namjeri jer pratim aktivno političku scenu mladih u Hrvatskoj i smatrao sam korisnim kreiranje istog) Nitko nije naveo da je Hrvatska federativna država (čitati s pažnjom), eksplicite vam piše - ''član odbora stranke,'' zato je i navedeno'','' pritom osobna kvalifikacija o o pojedinim portalima tko je i za što kvalificiran i relevantan izbjegavam jer gledam objektivno. Osijek nema neograničeni broj portala pa da prema tome izdvajamo "relevantne izvore". Već su ovo jedini šire dostupni portali na tome području koje je moguće pronaći. ::::::Kao primjer vam navodim [[Pavo Gagulić]] , kao gotovo identičnu stranicu, s time da primjerice osobu koju sam obradio (Domagoj Ćorić) ima i veće i značajnije te relevantnije položaje kao mlada osoba kako internog stranačkog tako i institucionalnog djelovanja uz više od 30 označenih izvora. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:55, 20. veljače 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] ? :::::::poštovani urednici, još nisam dobio povratni odgovor a u međuvremenu kako vidim pokrenuta je i rasprava za brisanje stranice - Pavo Gagulić kojeg sam Vam naveo kao primjer, napominjem takvih stranica ima još niz poput primjerice - Ivan Vidiš - https://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Vidi%C5%A1, i Petar Ćurić - https://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_%C4%86uri%C4%87. S time da primjerice ponavljam osobu koju sam obradio (Domagoj Ćorić) ima i veće i značajnije te relevantnije položaje kao mlada osoba kako internog stranačkog tako i institucionalnog djelovanja uz više od 30 označenih izvora. Jesu li onda sve te stranice ispravne i relevantne? ili su sve za uklanjanje.. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 08:59, 23. veljače 2026. (CET) ::::::::Poštovani rasprava je sada otvorena i za gore navedene primjere nakon mojeg naputka. Citiram suradnika "Hijerovit" — za stranicu Ivan Vidiš. lipnja 2024. (CEST) , "kriterije kao bivši predsjednik mladeži HDZ-a ispunjava". Te je stranica već bila zadržana a bila je i već predmet rasprave o brisanju, sukladno tome kriteriji se opetovano tumače po vlastitom dojmu ne pravilima. Osobno gledajući pravila i Domagoj Ćorić i Ivan Vidiš ispunjavaju sva pravila o zadržavanju i zahtjevu za premještanje na glavnu stranicu. S time da Ivan Vidiš ima dosta slabije izvore, Ukoliko su potrebne korekcije, dobrodošle su no napominjem osobu koju sam objektivno obradio ima sve potrebne kriterije. Te tražim zahtjev za premještaj stranice - Domagoj Ćorić na glavnu stranicu. @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 09:01, 25. veljače 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] Možda biste mogli prestati maltretirati suradnika na njegovoj osobnoj stranici i stvar raspraviti u raspravi za brisanje (kraći argumenti) ili na stranici za razgovor članka/nacrta. Mogli biste pogledati i kako su, što se same forme tiče, pisani članci na Wikipediji – Vaš ni formu ne zadovoljava. Stilski – puno praznih rečenica, kao iz političkog letka pred izvjesne ''izbore''. Natežete kriterije. Ovoliko strasti obično pokazuju oni koji imaju veze s osobom o kojoj pišu, a to za Wikipediju nije dobro: ni strast ni veze. Budite sigurni da će netko napisati članak kada osoba bude od enciklopedijskog značaja. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:52, 25. veljače 2026. (CET) ::::::::::Smijeh! "Maltretiranje" je ne dobivanje odgovora na jasne argumente? Prvo ste me vi osobno optužili da koristim chatGPT, pa onda kasnije ste uvidjeli da nije, pa je stvar ova ili ona.. sve samo ne meritum, jeste uopće pročitali sadržaj? Argumente i sve ostalo u raspravi? Nakon toga uz jasno istaknuti niz primjera stranica sve su sada predložene za brisanje, meni je "page" kao "page" nebitan ali mi je bitno vrijeme i trud koji sam uložio u isti da bi netko paušalno ocjenjivao.. Previše ste "strasti" i osobnih kvalifikacija iznijeli za tako "irelevantne" stvari.. Možda bi bilo dobro preispitati i vaše osobne relacije i odnose? Predlažem da sami onda osobno izmijenite i educirate i nas ostale, bit će nam zadovoljstvo! [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 08:44, 26. veljače 2026. (CET) == Nogomet == Možeš li pregledati [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2._NL_2024./25.&diff=prev&oldid=7391696 ovo]. Ponavljali su se parametri, pretpostavio sam da je umjesto 1 trebalo pisati 2. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:35, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Ponor}}, nije ništa izmijenjeno, tj. ostala je zelena boja kod stuoca drugoplasiranog kluba. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:39, 20. veljače 2026. (CET) == Frano Veraja == Postovani, izbrisali ste cijeli tekst o Frani Veraja s objašnjenjem da “izgleda” kao AI. Svi podaci su točni i provjereni i ja sam ih osobno napisao. Mozete mi dodatno objasniti u čemu je problem? [[Suradnik:Cvita1008|Cvita1008]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cvita1008|razgovor]])</small> 19:43, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Cvita1008}}, članak stilski jako sliči na brojne nedavne članke za koje je očito da su pisani AI-jem, uključujući članke rukometne tematike. Članci bi trebali biti pisani u neutralnom tonu, a svaka tvrdnja bi trebala biti pokrivena izvorom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:07, 21. veljače 2026. (CET) == Domobranske bojne == @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pozdrav, imam pitanje, razmišljam da sve dalmatinske domobranske bojne spojim u jedan povijesni paragraf na wiki stranici 23. domobranske pukovnije, čisto da je sve na jednom mjestu, eto javite što mislite o ideji pa ću se uhvatiti "posla". Što se tiče dužili, dan danas se u HV kaže da neko duži oružje, posuđuje od države, bar su tako meni objasnili :) [[Suradnik:Dudeidassa|Dudeidassa]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dudeidassa|razgovor]])</small> 22:40, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Dudeidassa}}, nisam znao za ovo dužiti. Mislih da je riječ o nekom čudnom tipfeleru, makar ni sam nisam znao što bi to bilo :) Slobodno spoji te članke u jedan, ako misliš da je tako najbolje. Naravno, zadrži sadržaj koji se razlikuje (npr. slike, organizaciju jedinica, ali navedi izvore za organizaciju) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:03, 21. veljače 2026. (CET) == Roman "U vrtlogu vremena" na stranici "Žigmund Luksemburški" == Poštovanje, uklonili ste rečenicu "Žigmund Luksemburški je jedan od glavnih ikova u romanu povijesne fantastike U vrtlogu vremena, hrvatske autorice Ivane Julius." uz pitanje "Je li roman dovoljno značajan da bude uvršten u popularnu kulturu?". Dolje nudim dodatne izvore koji potvrđuju relevantnost romana: Izdanja: Roman je doživio 2 izdanja, 2023. i 2024.:(https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=100&sort=0&age=0&spid0=100&spv0=povijesni+roman+za+mlade&mdid0=0&vzid0=0&xm0=1&selectedId=1700000665), (https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&age=0&spid0=10&spv0=Julius%2c+Ivana&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0&selectedId=1031999) Prijevod: Preveden je na engleski jezik (The Whirlwind of time, 2025, prevoditeljica Mihaela Galjuf) (https://www.amazon.in/Whirlwind-Time-Book-ebook/dp/B0FL8XCKL9?ref_=ast_author_dp&th=1&psc=1) Recenzije i osvrte su napisali književnici: Saša Jakšić: https://ovisnaocitanju.com/recenzija/u-vrtlogu-vremena-ivana-julius/ Sandra Pocrnić Mlakar: https://beletra.hr/ivana-julius-moja-junakinja-jelena-osvaja-publiku-svojom-zenskom-snagom-tihom-ali-mocnom/ Osvrt književnice Marijane Dragičević nalazi se na omotu hrv. izdanja knjige. Osvrti književnika Davora Pleskine i Petra Petrovića nalaze se na omotu eng. izdanja knjige. O autorici i knjizi pisali su mediji: Večernji list: https://scontent.fzag3-1.fna.fbcdn.net/v/t39.30808-6/574573118_1142768331297008_1833912637579889898_n.jpg?_nc_cat=104&ccb=1-7&_nc_sid=7b2446&_nc_ohc=2revW2G_Uq8Q7kNvwGP2rl0&_nc_oc=Adksyo2re9SQHuA4OIVZdPNHBghjtbJtCnnnH9DpT_1PevHGnjz4_WVH51cBYsqf2Jk&_nc_zt=23&_nc_ht=scontent.fzag3-1.fna&_nc_gid=j6UcKBs06Gpe1AAB0zWC3w&oh=00_AfsvjN-CRvO2O7c96Mc3XRFBnybJbZ84RLsukRff-6Xp7w&oe=69A0FDE1 Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2024/04/ivana-julius-moja-junakinja-jelena.html Otvorena televizija: https://www.youtube.com/watch?v=yCx_j-xhGos Televizija Zapad: https://zapad.hr/ivana-julius-u-vrtlogu-vremena/ Radio Banovina: https://www.radio-banovina.hr/audio-kako-je-ivana-julius-spojila-fantaziju-povijest-i-medvednicu/ -Roman je spomenut i obrađen u knjizi "Zagorkini sljedbenici", Sandre Pocrnić Mlakar (str.145)(https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=-1&sort=5&new=30&age=0&fid0=5&fv0=hrvatski&selectedId=1009386) ---- S obzirom na sve navedeno, ako mislite da je roman ipak dovoljno značajan, molim da razmislite o vraćanju uklonjene rečenice na stranici "Žigmund Luksemburški". [[Suradnik:Botros99|Botros99]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Botros99|razgovor]])</small> 17:51, 22. veljače 2026. (CET) :{{Botros99}}, nije značajan. Prva rečenica definicije popularne kulture na [https://www.enciklopedija.hr/clanak/popularna-kultura Hrvatskoj enciklopediji] glasi: ''popularna kultura, kultura koja je svima dostupna i '''široko rasprostranjena'''; '''svakodnevna medijska kultura koja prevladava u suvremenom društvu;''' zajednički skup praksa i uvjerenja koje su stekle '''globalnu prihvaćenost''' i koje obilježava medijska dostupnost i pojavnost u obliku komercijalnoga proizvoda. '' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:39, 22. veljače 2026. (CET) == Petar Ćurić == <nowiki>{{Zadržati}}</nowiki> za [[//hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Symbol_keep_vote.svg|poveznica=Datoteka:Symbol_keep_vote.svg|21x21px|Zadržati]] '''Zadržati''' Ne shvaćam čemu takvi prijedlozi, zapravo sam ostao bez teksta. Pročitajte njegov životopis malo bolje. Radite što hoćete. Jako ste me razočarali ali ja vam tu ne mogu ništa osim da ljude demotivirate za rad na taj način [[Suradnik:Slavko Macan|Slavko Macan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Slavko Macan|razgovor]])</small> 17:54, 28. veljače 2026. (CET) == Hvala na dobrodošlici i pomoći == Poštovani kolega hvala na pomoći, baš se i ne snalazim više u ovom ambijentu, sve mi je novo... [[Suradnik:Vitek|vitek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vitek|razgovor]])</small> 23:28, 3. ožujka 2026. (CET) :{{s|Vitek}}, bez problema. Povremeno ću pregledavati tvoje članke i ispravljati ih. I ja pozaboravim određene stvari nakon nekog vremena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:29, 3. ožujka 2026. (CET) == Tog(o)a == Vidi [https://egzonimi.lzmk.hr/?p=3230 ovo]. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:21, 8. ožujka 2026. (CET) :{{s|MaGa}}, zanimljivo. Kada sam brzinski sređivao članak, provjerio sma oblik Togoa na Hrv. enc. Prisutan je u [https://www.enciklopedija.hr/clanak/eyadema-gnassingbe ovom članku]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:27, 8. ožujka 2026. (CET) ::Izgleda da nisi tražio [https://enciklopedija.hr/clanak/Togo na pravom mjestu]. :D <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:36, 8. ožujka 2026. (CET) ::''Baj d vej'', ja uvijek tražim tamo gdje je eksplicitno navedeno kao pravilo. Možda je članke na HE prekucavao netko tko ne zna za neko pravilo, a netko tko je to trebao pregledati - ''promašio''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:44, 8. ožujka 2026. (CET) :::{{s|MaGa}}, ma znam nego ovako mi je bilo najlakše provjeriti. Obično koristim HJP, no znam da (često) nema natuknice za države s popisom oblika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:47, 8. ožujka 2026. (CET) ::::HJP... Rekao bi jedan bivši kolega: ''Da, ali ne''. Uglavnom, ''botom lajn'': Preko trnja do zvijezda. Nema nam druge. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:57, 8. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] i @[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Informativna točka o najčešćim situacijama: ako je takav otvoreni slog (onaj koji završava na samoglasnik) na kraju imena muškog roda naglašen, samoglasnik se zadržava u sklonidbi, kao kod Peru -> Perua, San José -> San Joséa, Copiapó -> Copiapóa. Ako nije, mijenja ga se kao bilo koju domaću imenicu, npr. Tokio -> Tokija, Meksiko -> Meksika, Santiago -> Santiaga. Kod ženskih doduše nije tako: Cumaná -> Cumane. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:43, 9. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]]e, na početku ovog odlomka naveo sam poveznicu na LZMK koja jasno govori. Ja na to nemam što ni dodati niti oduzeti, to su sigurno pisali učeni(ji od mene) ljudi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:56, 9. ožujka 2026. (CET) == Nino Skrabe == postovani Croxyz ...@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] male izmjene za Ninu Skrabe radim vec 10+godina, sto se vidi iz povijesti, na njegovo inzistiranje. Svakih par mjeseci mi posalje dopunu koju radim na Wikipediji, isto kako sam i postavio stranicu. Stoga Vas molim da izmjenu vratitr nazad. Hvala lijepo Lp [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 17:15, 10. ožujka 2026. (CET) :{{s|Igor Salopek}}, u izvorima članka [[Nino Škrabe]] nije stajalo ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:23, 12. ožujka 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] da li.moram ponovno izmjene unositi ili cete ih vratiti? Ako treba mogu poslati prtscr maila od Nine Skrabe iako mi nije jasno zasto.kad se u povijesti vidi da ja stalno dopune radim ::Hvala [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 07:15, 14. ožujka 2026. (CET) :::{{s|Igor Salopek}}, vaka tvrdnja u članku bi trebala biti pokrivena izvorima. Trenutno članak ima samo dva izvora koji naravno pokrivaju mali dio članka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:20, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ne razumijem sad vise sto ocekujete od mene? Gospodin Nino Skrabe mi daje sve u mailu i ja postavljam na wikipediju. ::::Ako to nije dovoljno onda ne znam sto je. ::::Dakle izvor je sam Nino Skrabe. ::::Ajme 10g nikakvih problema sad odjednom je problem. ::::Eto, da li cete vratiti ili moram sam opet upisivati? ::::Lp [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 20:09, 14. ožujka 2026. (CET) :::::{{s|Igor Salopek}}, problem nije odjednom, već od [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nino_%C5%A0krabe&diff=prev&oldid=2398363 30. travnja 2010.], dakle skoro 16 godina. Tvrdnje u svakom članku bi trebale biti pokrivene vjerodostojnim i provjerljivim izvorima ([[WP:VI]], [[WP:NI]]), dakle ne primarnim (u ovom slučaju samog Škrabe), već sekundarnim i tercijarnim izvorima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:29, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Evo ne znam sto da kazem. Javit cu autoru, Ninu Skrabe, da ne zelite objaviti izmjene jer ga ne smatrate vjerodostojnim. Nazalost drugih provjerljivih izvora nemam. ::::::Vjerujem da ce biti razocaran, ali ako ne zelite, ne zelite. [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 20:51, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::{{s|Igor Salopek}}, za većinu toga vjerojatno postoje izvori u LZMK-ovim izdanjima, znanstvenim radovima, nacionalnim/regionalnim medijima, knjigama, časopisima i sl. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:12, 14. ožujka 2026. (CET) == Turnir drugoligaša i trećeligaša 1991. == In the page 372 of the Orijent book, they say the club played in the ''Grupa Zapad'' of '''Turnir drugoligaša i trećeligaša 1991.''' I never heard anything about it, I think it was played in the same days of [[Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.]]. In facebook ([https://www.facebook.com/profile/100057584734421/search/?q=turnir%20drugoligasa%20i%20treceligasa POVIJEST RIJEČKOG NOGOMETA]) i found this: Zbog općepoznate političke i ratne situacije, raspada Jugoslavije i hrvatskog osamostaljenja oformljena su samostalna hrvatska prvenstvena i kup natjecanja u kojima su klubovi uglavnom bili raspoređeni prema plasmanu u posljednjem izdanju jugoslavenskih natjecanja. Zbog ratnog stanja u Hrvatskoj i uvedenog moratorija zbog nesigurnosti svih nogometaša, nogometnih djelatnika i gledatelja početak službenih nogometnih natjecanja za sezonu 1991./1992. su trebala započeti tijekom kolovoza 1991. godine, ali su se često odgađala pa su započela tek krajem veljače i početkom ožujka 1992. godine. Krajem ljeta i tijekom jeseni 1991. godine su se na područjima Hrvatske koja nisu bila obuhvaćena ratom odigravalo niz humanitarnih utakmica, te nekoliko značajnijih turnira. Prvi od tih turnira je bio Trofej ''Novog lista'' koji se je odigrao u Rijeci, Zagrebu i Splitu i na kojem su nastupili dojučerašnji jugoslavenski prvoligaši iz Hrvatske - ''Rijeka'' Rijeka, ''Hajduk'' Split, ''Dinamo'' Zagreb i ''Osijek'' Osijek. Nakon ovoga je uslijedilo neslužbeno nogometno prvenstvo Hrvatske ''Slobodna Hrvatska 1991.'', čiji se prvi dio odigrao po Hrvatskom zagorju i Međimurju, a drugi dio u Istri, a nastupilo je budućih 7 hrvatskih prvoligaša uključujući i ''Rijeku''. Paralelno s ovim natjecanjem se je u Rijeci odigrao ''Trofej Compa'' na kojem su nastupili riječki klubovi ''Grbci'', ''Lokomotiva'', ''Rikard Benčić'' i ''Zamet''. Nekako za vrijeme odigravanja navedenih turnira se je na području Rijeke i okolice počeo održavati turnir ''Sportaši Hrvatske - HNS Rijeka 1991.'' (i u ostalim sportovima su se održavali turniri ovakvog naziva), a ovo natjecanje se sastojalo od 2 turnira - ''Turnir drugoligaša i trećeligaša'' i ''Turnir niželigaša'', a sav prihod s ovog natjecanja je išao u dobrotvorne svrha. Na ''Turniru drugoligaša i trećeligaša'' su se od riječkih klubova natjecali ''Lučki radnik'' (osvoji turnir) i ''Orijent'', dok su se na ''Turniru niželigaša'' od riječkih klubova natjecali ''Grbci'', ''INA Delta'', ''Rikard Benčić'', ''Turnić'' i ''Zamet'' (pobjednik turnira). Za ovaj turnir moram spomenuti da su svi klubovi bili oslabljeni, jer je dio njihovih igrača bio na ratištu, što im se događalo i narednih nekoliko sezona u službenim natjecanjima. Krajem 1991. godine se je održao ‘ratni’ malonogometni turnir pod nazivom ''Neovisna Hrvatska 1991.'', a sve utakmice su se odigrale u zagrebačkoj 'Ledenoj dvorani' Dvorani sportova, a na turniru su se uz ''Rijeku'' još natjecali i ''Hajduk'' Split, ''Zagreb'' Zagreb, ''INKER'' Zaprešić (ex ''Jugokeramika''), ''Varteks'' Varaždin i selekcija Sportskih novosti pod nazivom ''SN scorpion''. Na turniru je trebao nastupati i zagrebački ''HAŠK Građanski'' (ex ‘’Dinamo’’), ali nisu nastupali zbog 'odmora' nogometaša, koji su ionako pratili ovaj turnir iz gledališta. Čim je ratna stihija pomalo počela jenjavati krajem veljače i početkom ožujka 1992. godine su se u Hrvatskoj počela ubrzanim ritmom održavati službena natjecanja u novooformljenim hrvatskim natjecanjima. U prvenstvima hrvatske su od riječkih klubova u 1. hrvatsku nogometnu ligu je ušla ''Rijeka'', u zapadnu skupinu 2. hrvatske nogometne lige je ušao ''Orijent'', u primorsku skupinu 3. hrvatske nogometne lige je ušao ''Lučki radnik'', u 'B' grupu riječke skupine 4. hrvatske nogometne lige su ušli ''Grbci'', ''INA Delta'' i ''Lokomotiva'', dok su u riječku skupinu 5. hrvatske nogometne lige ušli ''Rikard Benčić'', ''Turnić'' i ''Zamet'', a tijekom narednih godina se je nastavila tradicija iz vremena Jugoslavije o redovitim mijenjanjima sustava natjecanja (ali bržim ritmom), pri čemu je nekoliko klubova nestalo, a par njih se oformilo. U prvo izdanje hrvatskog nogometnog kupa 1992. godine je ušlo 7 klubova koji su bili izborili plasman u završnicu Kupa maršala Tita 1991./1992. About the western group of Turnir drugoligaša i trećeligaša, the table was: Lučki radnik 6 pts, Halubjan, Opatija and Orijent 4 pts, Grobničan 2 pts. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:38, 11. ožujka 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, the war ([[Domovinski rat]]) broke out in early 1991, before Croatia got it's independence. Even though the war started, the clubs continued to compete in their Yugoslav leagues. In June, after the season ended, Croatia became an independent state. This resulted in clubs leaving the Yugoslav football pyramid. Due to the war, it became impossible to organise leagues. Because of this, the new season didn't start in August. With no games, local friendly tournaments were set up. Some of them are covered in [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1991./92. – ostale lige]]. Keep in mind that some of these tournaments could've been official tournaments. We don't know, due to a lack of information. All of these are local tournaments. The first tournament mentioned in that Facebook post is likely a friendly tournament organised by the Rijeka daily [[Novi list]]. It also mentions [[Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.]] The text then mentions some local Rijeka tournaments. The second paragraph covers the foundation of the Croatian football pyramid. Orijent played in [[2._HNL_1992.#Zapad]], Lučki radnik in [[3._HNL_1992.#Skupina_A_–_Riječka_skupina]]. The other leagues aren't covered on hr.wiki (they should be a part of [[4. rang HNL-a 1992.]] and [[5. rang HNL-a 1992.]]) :Starting in early 1992 (or sometimes perhaps even in late 1991) there were a bunch of non-official torunaments. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:19, 12. ožujka 2026. (CET) == Stranica StreetGainZ == Poštovani, mogu li znati koji je razlog brisanja stranice? Prije par dana sam probao istu stranicu uploadati, no tada je bio problem u imenu računa te je to sada riješeno + dodana je dodatna litetaruta i poveznice na sami članak pa me zanima koji dio sada nije u skladu sa pravilima? [[Suradnik:Nikola Pustišek|Nikola Pustišek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikola Pustišek|razgovor]])</small> 22:08, 12. ožujka 2026. (CET) :{{s|Nikola Pustišek}}, zato što organizacija ne ispunjava [[Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|kriterije značajnosti]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:38, 12. ožujka 2026. (CET) ::Poštovani, hvala na odgovoru. Pod kriterijima značajnosti misli se na ovo " ::Ona pak najčešće nije enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neka od sljedećih točaka: ::* ima malen broj članova (manje od 1000) ::* usmjerena je prema malenoj [[Interesna skupina|interesnoj skupini]] ::* lokalnog je karaktera ::* lokalni je odjeljak ili manji odjeljak veće organizacije te se ujedno ne ističe ni po čemu. ::" ? ::Ukoliko je jedna ili više kratica razlog za ukidanje naše stranice, zbog čega su odobrene onda stranice drugih manjih udruga koje također ne ispunjavaju navedene kriterije? [[Suradnik:Nikola Pustišek|Nikola Pustišek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikola Pustišek|razgovor]])</small> 09:34, 13. ožujka 2026. (CET) :::Ako smatrate da neka udruga ne ispunjava kriterije značajnosti, slobodno predložite njen članak za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:22, 14. ožujka 2026. (CET) == Ivan Marević == Zbog čega je članak predložen za brisanje? Čisto da znam gdje griješim. Hvala [[Suradnik:Pego6786|Pego6786]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pego6786|razgovor]])</small> 09:00, 16. ožujka 2026. (CET) :Zbog vjerojatnog neispunjavanja kriterija značajnosti za političare. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:07, 17. ožujka 2026. (CET) == Nacrt: Bokšački Klub Klis, molim vas doprinesite. == Molio bih vas da uredite nacrt članka Bokšački Klub Klis, ako znate. Hvala, srdačno vas pozdravljam! [[Suradnik:Suradnik78785|Suradnik78785]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik78785|razgovor]])</small> 19:59, 18. ožujka 2026. (CET) :{{s|Suradnik78785}}, sadržaj članka [[Nacrt:Bokšački klub Klis]] uopće nije potkrepljen izvorima niti je pravopisno sređen. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:36, 18. ožujka 2026. (CET) == Prvenstvo Osiječke župe u nogometu 1919./20. == Why do you want to delete [[Prvenstvo Osiječke župe u nogometu 1919./20.|this page]] ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:25, 19. ožujka 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, because it should be written as Osječki and not Osiječki. This misspelling is common on exyufudbal. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:25, 19. ožujka 2026. (CET) ::I understood later (I had to comparize the 2 links). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:16, 20. ožujka 2026. (CET) :::Đakovske -> Đakovačke, moslavičke -> moslavačke – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:02, 20. ožujka 2026. (CET) == Stranice o sezonama Kupa SRJ sa svim strijelcima == Evo stranica o prve tri sezone Kupa SRJ sa (skoro) svim strijelcima: [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg93.html#kup], [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg94.html#kup], [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg95.html#kup] [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 11:39, 20. ožujka 2026. (CET) :[[Suradnik:Ame71|Ame71]], besides the first three season of the FR Yugoslavia Cup, we also got a bunch of [https://fsv.rs/arhiva-fudbalskih-takmicenja-na-teritoriji-vojvodine-od-1945-do-danas/ Vojvodina tables]. Now you can cover most of the Vojvodina seasons. I remember that we had incomplete tables for several seasons. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:57, 20. ožujka 2026. (CET) ::Additionaly, this may be useful for correcting tables with incorrect goal-differences. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:04, 20. ožujka 2026. (CET) ::: Vojvodina page will be useful in the future, at the moment I'm busy with ZNP pages. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 15:37, 21. ožujka 2026. (CET) == Dinamova slika iz 1951. == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josip_Drago_Horvat&curid=491100&diff=7410065&oldid=7410057 Ova slika] koju su dodao u par članak danas ima malo čudan početak teksta. Molim te pogledaj: ''"Dinamo Zagreb s momčadi Dinama (?!) koja je osvojila Kup maršala Tita 1951. U gornjem redu su..."'' [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 20:23 20:23, 24. ožujka 2026. (CET) :Btw. sad sam vidio da si iz infookvira Franji Wölflu izbacio trenerske podatke. Ima li neki posebni razlog za to? - [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 20:31 20:31, 24. ožujka 2026. (CET) ::{{s|Jure Grm}}, dobro da si uočio ovo prvo. Ispravljao sam slike u drugim člancima, pa sam slučajno pogriješio. Wölflov članak sam počeo uređivati jer mi je bilo čudno kako u infookviru ima samo 79 golova, a 304 nastupa. To je pogrešno interpretirano iz Nogometnog leksiona. ''[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/2665 Za Dinamo odigrao 304 utakmice i postigao 79 ligaških pogodaka]'' znači da je sveukupno odigrao 304 utakmice (vjerojatno uključuje i prijateljske), a da je u ligi postigao 79 golova (mislim da je to tipfeler, trebalo bi biti 89 prema Dinamovoj web-stranici). O Wölflu sam pronalazio mnogo kontradiktornih i pogrešnih podataka. F.F. (očito [[Franjo Frntić]]) tvrdi u [[Tko je tko u NDH]] ([https://znaci.org/00003/557.pdf str. 427.]) da je Wölfl počeo igrati u Concordiji s 13 godina 1930. Wölfl je rođen 1918., tako da je 13-godišnjak postao tek 1931. Nisam mogao pronaći potvrdu da je Wölfl igrao za prvu momčad Concordije kao 16-godišnjak, 1934. Koliko vidim, Concordia te godine nije igrala u prvenstvu ZNP, prvenstvo Jugoslavije 1933./34. je otkazano, a 1934./35. nije nastupao. No, vjerovat ću Cuvaju jer znam da je vodio detaljne dnevnike. Također sam pronalazio kontradiktorne podatke o godinama u kojima je igrao za Građanski (od 1937. ili 1938.). Izgleda da se pridružio Građanskom u listopadu 1937., a prvi put u nekoj službenoj tuakmici azigrao je 1938. Što se tiče trenerske karijere, prije bi se infookvira zabunom interpretiralo da je Wölfl bio trener prve momčadi Dinama i izbornik Jugoslavije. Barem sam ja imao takav dojam. No Wölfla nisam uspio pronaći na popisu trenera Dinama kroz povijest. Trebalo bi u infookviru navesti koje točno pozicije je držao unutar Dinama i jugoslavenske reprezentacije. Nisam uspio pronaći te podatke. Možda je proveo dulje vrijeme u stožeru jugoslavenske reprezentacije? Nažalost, nemamo nigdje kompletnu biografiju Wölfla (ni na Dinamovoj web-stranici, ni u Povijesti sporta i inim publikacijama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:35, 24. ožujka 2026. (CET) :::Što se tiče nastupa za B reprezentaciju, utakmica se odigrala, no u Politici nisu naveli sastave. Trebalo bi pričekati još nekoliko dana (ili tjedana) da NSK digitalizira izdanja Novosti iz 1940. (trenutno digitaliziraju 1938. i 1939.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:37, 24. ožujka 2026. (CET) ::::I svakako mu treba vratiti izborničke funkcije, odnosno članstvo u kolektivnim izborničkim komisijama i u jugoslavenskoj 1954. i u hrvatskoj reprezentaciji 1956. - [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 22:49 22:49, 24. ožujka 2026. (CET) :::Ovu pogrešku imaš na više mjesta ... [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 22:38 22:38, 24. ožujka 2026. (CET) ::::{{s|Jure Grm}}, evo riješih. Jao, stvarno sam brzoplet danas. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:01, 24. ožujka 2026. (CET) ==Predložak== Hvala na dopunjavanju i iskorištavanju predloška. Ja sam bio još nesiguran koliko je to dobro i uopće korisno, pa na kraju nisam iskoristio. Isto tako i s predloškom za glagoljicu. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])</small> 16:56, 31. ožujka 2026. (CEST) :{{s|Kkupus}}, vjeruj mi korisno je. Znaš li možda glagoljicu? Ako da, pokušaj nadopuniti pisce [[Predložak:Glagoljica]] s autorima koji se navode u [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&item=X04047&P= ovoj knjizi]. Odi na ovaj scroll na dnu i odi na 13–18., 256–259. str. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:08, 1. travnja 2026. (CEST) ::{{S|Kkupus}}, bi li htio popuniti predložak s člancima [[:Kategorija:Glagoljica]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:15, 1. travnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Izbjegavao sam popunjavati s podatcima s [[:Kategorija:Glagoljica]] jer je po meni većina toga, izuzev podlistka Glagoljski zapisi apsolutno irelevantna. Uglavnom su to neke moderne pojave od manje važnosti ili jako nedorečene teme poput [[Hrvatska glagoljica]]. Probat ću vidjeti po ovome popisu koji su poslao, iako mislim da ima trenutačno i lakše dostupne literature, barem u knjižnicama. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])</small> 00:58, 1. travnja 2026. (CEST) ::::{{s|Kkupus}}, vjerujem da postoji. [[Predložak:Hrvatska ćirilica bosančica]] sam slučajno pronašao prilikom traganja sadržaja za [[Bosančica#U_suvremenom_dobu]]. Bilo mi je čudno kako nisam naletio na taj predložak dok sam sređivao članak o našoj ćirilici. Ustanovio sam da se predložak nigdje nije koristio, pa sam ga odlučio uklopiti u sve članke koje je naveden. Inače, ovu knjigu koju sam naveo iznad, je FOI na isti dan, dan prije ili kasnije, digitalizirao tako da sam ju slučajno otkrio u pravo vrijeme. Kukuljević Sakcinski ju je sastavio kao popis hrvatskih knjiga koje je pronašao u nekoliko tadašnjih (privatnih) knjižnica. Naravno, to nije popis knjiga tiskan/pisan do te godine jer je kod nas znanost tek bila u početcima (npr. Kukuljević Sakcinski ne zna za Nauk karstjanski [[Matija Divković|Matije Divkovića]], ako se ne varam prve hrvatske tiskane ćirilične knjige, čija je skraćena inačica prema Hrvatskoj enciklopedija doživjela [https://www.enciklopedija.hr/clanak/divkovic-matija čak 27 izdanja!]). Većina dotad navedenih autora u predlošku su navedena u njegovoj knjizi, ali nisam mogao pronaći potvrde (slike) da su one doista pisane na našoj inačice ćirilice, a ne na ''standardnoj'' ćirilici, pa ih nisam naveo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:11, 1. travnja 2026. (CEST) == [[2. HNL 1994./95.]] == ovo vezano za [[2. HNL 1994./95.]] * grupa "Sjever"'' - gdje je nedoumica između [[NK Slavonija Požega|''Slavonija'' - Požega]] i [[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|''Mladost 127'' - Suhopolje]] na 1. mjestu (oba po 65 bodova) poredak * 1. ''Mladost 127'' * 2. ''Slavonija'' imamo po * ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'', str. 439 * Željko Kovač: ''Povijest nogometa od NK Jedinstvo do HNK Đakovo Croatia : 1962.-2016.'', Đakovo, 2017., {{ISBN|978-953-6831-80-7}}, str. 224 * Dragutun Kerže: ''Olimpija, simbol Donjega grada : 1923. - 2003.'', Osijek, 2003., {{ISBN|953-99459-0-9}} * Branko Pleše, Goran Čičin-Mašansker: ''Nogometni klub Slaven Belupo, Koprivnica : 1907. - 2007.'', Koprivnica, 2007., {{ISBN|978-953-55074-0-8}}, str 117-118 iskreno, nisam našao (još) da je negdje * 1. ''Slavonija'' * 2. ''Mladost 127'' [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:50, 9. travnja 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, super je da nam se svi izvori slažu oko 1. mjesta. To znači da RSSSF nije pouzdan za ovu sezonu, odnosno da ga ne bismo trebali koristiti. Trebali bi ispraviti tu tablicu u članku. Vidim da Croatia Đakovo i Jedinstvo Donji Miholjac imaju jednaki broj bodova (39), slično kao i Slavonija Požega i Mladost 127. Suhopolje. Je li se ti izvori koje si naveo u poruci iznad slažu oko pozicija tih klubova na ljestvici? Također, bi li mogao vidjeti je li Hrvatski športski almanah 1995/1996 ima identične ljestvice za [[2._HNL_1994./95.#Zapad]] i [[2._HNL_1994./95.#Jug]] (broj bodova, gol-razlika i sl.)? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:25, 9. travnja 2026. (CEST) == Bunić == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bunić&oldid=prev&diff=7428662 Trazis izvor moje izmjene, kad ja sam samo popravio gresku nekog drugog? Ali moje izmejna je, da ni je tamo Laudon ishranjen! Gdje ima izvora, da tamo ishranjen je??? Sve izvore govore samo o nehovim decama. Nema... nonsense, ishranjen je u Becu, mislim da klik u engelskoj ili nekoj drugoj wiki i vidi se sve. Ne znam ko je stvario ovaj nonsense da je ishranjen u Bunicu. Ali kad nema izvora, da je tamo sahranjen, zasto izvor, da tamo ishranjen ni je??? {| class="wikitable" ! colspan="2" |Ernst Gideon von Laudon |- | colspan="2" |Portrait, <abbr>c.</abbr> 1780 |- !Born |13 February 1717 Toce mõisa, [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Toce,_Latvia&action=edit&redlink=1 Tootzen] [<nowiki/>[[:lv:Toce|lv]]], [[:en:Swedish_Livonia|Swedish Livonia]] (in present-day Toce, [[:en:Madona_Municipality|Madona Municipality]], [[:en:Latvia|Latvia]]) |- !Died |14 July 1790 (aged 73) [[:en:Nový_Jičín|Nový Jičín]], [[:en:Moravian_Margraviate|Moravian Margraviate]], [[:en:Holy_Roman_Empire|Holy Roman Empire]] |- !Buried |[[:en:Penzing_(Vienna)|Hadersdorf]], [[:en:Vienna|Vienna]] |} [[Suradnik:270kHz|270kHz]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:270kHz|razgovor]])</small> 08:44, 14. travnja 2026. (CEST) :{{s|270kHz}}, pregledao sam povijest izmjena te uklonio nereferencirani sadržaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:54, 14. travnja 2026. (CEST) == Zagreb league 1930/31 == I have a question about the [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930/31 Zagreb championship]]: I think the champion was Viktorija, but the page [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] lists the champion as HAŠK. The subfederation final is also listed as HAŠK-Segesta 4:0, but I haven't found any sources about it. Who do you think was the real winner? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:38, 14. travnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, at first I started digging through sources about HAŠK. I couldn't find anything, but then I rememebered that [https://www.yumpu.com/xx/document/read/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija/21 this page exists]. Also I'd like to point out a mistake on that specific page. Concordia did not win the 1938–39 ZNP championship. It lost to BGŠK Bjelovar, the provincial champion, in the ZNP championship final. I find it interesting that we have a HAŠK vs Segesta championship twice in a row. It could be a duplication error. Without dates it's hard to confirm anything. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:57, 14. travnja 2026. (CEST) ::I think it would be the best if {{s|Cybermb}} looked into this. It's 100% mentioned in Fudbalska takmičenja u Južnih Slovena. ::P.S. Cybermb, si uspio pronači išta vezano za onu župu Bosanske krajine i 2. HNL 1994./95.? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:03, 14. travnja 2026. (CEST) :::A final HAŠK-Segesta 4:0 is on April 1933 (but for 1931/32 season, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje), str. 152.]). I suppose the podsavez final wasn't played in 1931 (Viktorija v Segesta). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 10:25, 15. travnja 2026. (CEST) ::::{{s|Ame71}}, here's what I managed to find. After the qualifiers (quarter finals) have been played, 1931 Varaždinske novosti editions stop reporting on the further outcome of the 1930–31 provincial championship. Why? I don't know. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=701953 Novosti, 21. srpnja 1931., str. 6.] mentions what I assume is the missing qualifiers/quarter finals tie: ::::Unitas Nova Gradiška – BSK Brod na Savi. What's strange is that in the previous season Unitas competed in the Sisačka župa championship. Segesta is participating in the provincial championship. Is this some previously cancelled match? ::::From that Novosti edition we have the following result: ::::* Viktorija Karlovac – ČŠK Čakovec 0:0 (June 20th, not 19th as [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Sijić, str. 150.] claims). Both clubs are named the champions of their župas. ::::There are no reports on the 2nd leg of the qualifiers/quarter finals. ::::In [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702005 Novosti, 29. srpnja 1931., god. XXV., br. 207., str. 15.] we have a report on the matches that will take part on August 2nd 1931: ::::* ČŠK Čakovec – Orient Sušak ::::* Koprivnica – Ivanić ::::* BSK Brod na Savi – Segesta Sisak ::::This confirms that the Unitas Nova Gradiška vs BSK Brod na Savi fixture was a provincial championship tie. Maybe Unitas played in Bjelovarska župa, while Koprivnica played in Podravska (not Bjelovarska) župa? ::::You might have noticed that Orient is listed here. ::::In [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.]] we have: ::::* ČŠK Čakovec – Orient Sušak 1:1 2:2 1:3 ::::* Orient Sušak – Segesta Sisak 3:3 1:4 ::::Do you have dates in Orient's book? Did Orient play against anybody before ČŠK? Because we have a Koprivnica – Ivanić tie, the Orient – Segesta tie was a semifinal, just as [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.]] claims. ::::I'll stop jhere because I don't have any dates. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:56, 15. travnja 2026. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I'm really confused. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702151 August 7th] edition claims that the following matches will take place: :::::* ČŠK – Ivanić :::::* Segesta – Brod :::::This makes zero sense. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:06, 15. travnja 2026. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, I have a full table: II. razred [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]] [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702201 Novosti, 17. kolovoza 1931., god. XXV., br. 226., str. 12.] There's just one single mistake (it's a typo): Croatia (the worst club) should have 1 draw, not 6. In previous week's report, Croatia was accidently given 5, not 0 draws (in the last leg Croatia drew). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:17, 15. travnja 2026. (CEST) :::::::{{s|Ame71}}, do you plan on doing this table? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:01, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::I can't open it.... [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 21:14, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::Ah, I see that the entire webpage is down. Such a shame, I wanted to see the report of the Viktorija Segesta games. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:14, 16. travnja 2026. (CEST) :::::::::{{s|Ame71}}, the site is back online again. [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.]] Viktorija vs Segesta amtch is indeed called a qualifing match. ::::::::: [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]] :::::::::May 17th official ZNP short text: no mention of the winner of Viktorija vs Željezničar becoming the champion of ZNOP :::::::::May 18th only a short report, no mention of title win :::::::::May 19th [https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=690412&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B14%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.566%2C%22y%22%3A1.123%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A1.241%7D link] Viktorija called the champion of 1. razred. Here's an interesting text: :::::::::''Prema propozicijama igra prvo plasirani klub lokalnog prvenstva Zagreba sa trećeplasiranim zagrebačkim klubom u Liga prvenstvu [is this Yugoslav championship?] kvalifikacionu utakmicu, ali tek u 1932 godini...'' :::::::::Do we have records of this qualifying match? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:41, 17. travnja 2026. (CEST) ::::::::::I see a doigravanje to [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije 1931./32.]] Viktorija v Segesta in May 1932 (3-0 and 4-2). Viktorija was 4th in 1.razred, while Segesta became province champion 1932, but in October. So I think Segesta played as province champions 1931. ::::::::::And I see another doigravanje Viktorija v Segesta in June 1933 (4-1 the 1st match, while the 2nd score is unknown). Viktorija was 1. razred champions, while Segesta played (I think) as province champions 1932, while in 1933 the province champions were BGŠK Bjelovar (source [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)]). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 14:51, 17. travnja 2026. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}} so I researched a lot of things. I stumbled upon the confirmation for the 1935–36 provincial final results: Slavija Sisak 6:0 BGŠK Bjelovar, BGŠK Bjelovar 1:3 Slavija Sisak. The results are confirmed (dates aren't mentioned, I didn't check Novosti) by Novo doba, 25. kolovoza 1936., str. 4. :::::::::::<br> :::::::::::I found confirmation that Segesta was the provincial champion for 1931. :::::::::::[https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&item=X01888 Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god.], Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. 28. (scroll to Stranice 31-32) has ''drugoplasirani i pobednik četvrtoplasiranog i prvak provincije Znp-a''. Additionally, [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690254 Novosti, 22. svibnja 1932., god. XXVI., br. 139., str. 11.] has ''i pobjednik na utakmici izmedju prvaka pokrajine ZNP i četvrtog iz Zagreba''. This edition of Novosti covers the format for [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.]] This edition was released on the day of the 2nd match between Viktorija and Segesta. In the same text it is stated that Viktorija has already qualified for the 1st group. This is a bit strange, but in the next day's edition ([https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690255 Novosti, 23. svibnja 1932., god. XXVI., br. 140., str. 10.]) it is stated the match took place in the morning. This seems strange in today's age, but keep in mind that the [[Prva noćna nogometna utakmica u Hrvatskoj|first night game in Croatia was played the previous year]]. :::::::::::<br> :::::::::::Still we didn't know if HAŠK or Viktorija ([https://www.yumpu.com/xx/document/read/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija/21 as claimed by Prezentaciona kopija]) was the winner of [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|prvenstvo Zagreba 1930./31.]] Previously I mentioned how [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690412 Novosti] (p. 14.) called Viktorija the winner of I. razred. It was unclear if that meant that Viktorija was the winner of Zagreb championship. Today I decided to check [https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1931-05-18 Politika, 18. svibnja 1931., god. XXVIII., br. 8269., str. 9.] (I didn't check it for Segesta, do you want me to try and find any information on Sgesta in Politika?). Politika calls Viktorija ''prvak Zagreba'' and it claims that Viktorija ''definitivno osvojila prvenstvo Zagreba''. We should add this to [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. :::::::::::Since Viktorija was the champion, the question is: was there a final between Viktorija and Segesta? I don't know. It could be possible that tehre was no final, and instead the 2 clubs only played against each other as part of the Yugoslav championship qualifiers. Thus, we shouldn't mention any final nor those 2 qualifier matches as the ZNP final. :::::::::::Going back to [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]], I see that the article currently has HAŠK 4:0 Segesta as the result of the 1930–31 final. This match was mentioned in the [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Prvenstva_Zagreba%C4%8Dkog_nogometnog_podsaveza&oldid=4478908 earliest edit]. No source is given, so I can't guess with certainty where that result comes from. As you pointed out, this match appears in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 152. as the final of the 1931–32 season, even though the match was played on April 9th 1933. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690055 Novosti], 10. travnja 1933., good. XXVII., br. 100., str. 12. has ''HAŠK OSVAJA PRVNESTVO ZNP. Sisak, 9 aprila. Uz veliko interesovanje publike održana je danas na igralištu Segeste utakmica za prvenstvo ZNP za 1932 godinu''. This confirms the information present in Sijić's book. This Novosti edition should be cited in [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. :::::::::::<br> :::::::::::And now come the 1933 Viktorija vs Segesta matches. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690444 Novosti, 18. lipnja 1933., god. XXVII., br. 165., str. 12.] has an interesting report which you should read. It announces the 2nd match between Segesta and Viktorija. The 1st one was played in Sisak. Segesta 3:7 Viktorija. The order of fixtures in [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] should be corrected. Take a look at the language in the Novosti report: ''Kvalifikaciona utakmica'', ''lokalnog prvenstva ZNP-a''. Segesta is incorrectly named the ZNP champion (''Segesta koja je prvak Z. N. P-a'') even though it's called the provincial champion (''prvaka pokrajine'') in the same sentence. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690447 Novosti, 19. lipnja 1933., god. XXVII., br. 166., str. 12.] has the correct result (4:1 for Viktorija) and it says ''Jučer je odigrana ova retur utakmica, tzv. kvalifikaciona igra za ulazak u daljna prednatjecanja, za nacionalnu ligu. Igrali su prvak Ia razreda Zagreba i prvak pokrajine ZNP-a Segesta iz Siska''. Cite this 2 Novosti editions as sources. I don't know when the first match was played. :::::::::::And for the end we have the Slavija Trsat vs BGŠK Bjelovar mateches. They were played on September 3rd and 10th according to Sijić's book. I can't find them in Novosti! [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838207 Novosti, 10. rujna 1933., god. XXVII., br. 249., str. 14.] has BGŠK vs ČŠK Bjelovar as part of BGŠK's 25th anniversary. I can't find the matches in Politika. I checked Varaždinske novosti for the semifinal matches between BGŠK and VŠK. The first match was played on the 20th, not 16th of August ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1933&broj=000194&E= p. 5.]). It's called divizijsko prvenstvo and both clubs are winners of their župas. [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1933&broj=000195&E= Page 5] confirms the 5:1 result. Honestly I have no idea what Sijić's source may be. I can't view [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&rr%5B7%5D%5Bo%5D%5B555414%5D=oa&class=10001&oby=rmr&obyt=a&published=y&restricted=n&mrx%5B10583%5D%5B556338%5D=a&ps=100&page=90 Novosti] any more (site is offline) so I can't see what Novosti says about the VŠK vs BGŠK games. Please remind me to check later. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:56, 19. travnja 2026. (CEST) I'm working 1935/36 season and I found something strange. There is a league wiht the best 5 Zagreb clubs + Slavija Varaždin and it's called "Podsavezni razred" in exYU and "1. razred" in Milorad Sijić's book. The winners are Concordia, but according to Sijić's book, the Podsavez final was Slavija Sisak (theat's ok) versus Slavija Varaždin (4th place in Podsavez league!), with Varaždin as winners and ZNP champions, without reported scores. So I suppose ZNP didn't considered champions the best 3 clubs (Concordia, Građanski and HAŠK) because they were promoted to [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1936./37.|Yugoslav league 1936/37]]. But it's just my opinion, I have no sources confirming that. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:30, 19. travnja 2026. (CEST) :So, who are the 1936 ZNP champions? Concordia winners of the league or Slavija Varaždin (according to Sijić's book) ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:33, 19. travnja 2026. (CEST) ::{{s|Ame71}}, in the meantime can you add II. razred [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]]? Novosti, [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=831089 20. kolovoza 1933., str. 24.] has ''divizijskim prvenstvenim utakmicama''. They're played in Varaždin and Sisak (no matches named). [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=831096 22. kolovoza 1933., str. 10.] sa<s that on September 10th BGŠK will organise its 25th anniversary. Just like in the paragraph above. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=834953&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B10%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.634%2C%22y%22%3A1.019%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A0.953%7D Novosti, 28. kolovoza, 29. kolovoza 1933., god. XXVII., br. 237., str. 10.] that BGŠK beat VŠK 5:1 in Bjelovar on August 28th, not 23rd as Sijić's book claims. No competition name is given. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838201 Noovsti, 6. rujna 1933., god. XXVII., br. 245., str. 12.] has without a date (I'd remove Sijić's date because I don't trust his source dfor the provincial championship): ''Sušak: BGŠK (Bjelovar)–Slavija 3:0. (polufinale prvenstva pokrajine ZNP-a: gosti su zasluženo pobijedili)''. This means that Slavija Trsat (or Sušak?) vs BGŠK Bjelovar was not the final match as Sijić claims! [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838218 Novosti, 21. rujna 1933., god. XXVII., br. 260., str. 13.] has BGŠK – Slavija 1:1, semifinal of ZNP provincial championship. Final will be Segesta vs BGŠK. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838226 Novosti, 29. rujna 1933., god. XXVII., br. 268., str. 12.] says that the match will be played in Bjelovar on October 1st. The site crashed, again. Please remind me to carry my search later. It looks like we have another provincial championship. However, I don't know for which season it is. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:13, 19. travnja 2026. (CEST) :::{{s|Ame71}}, [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838229 Novosti, 1. listopada 1933., god. XXVII., br. 270., str. 12.] says that in the first match Segesta beat BGŠK 5:0. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838233 Novosti, 5. listopada 1933., god. XXVII., br. 274., str. 14.]: BGŠK vs Segesta 3:0, 2nd match of ZNP provincial final. ''... druga finalna utakmica pokrajinskog prvenstva ZNP-a 1933: ... Segesta radi bolje goaldiferencije (5:3) i po treći put redom prvak provincije, a time dobiva trajno i prelazni pokal "Jutarnjeg lista", koji je tako tek nakon 12 godina pripao stalno jednom klubu''. Apparently, for 12 years the newspaper Jutarnji list has awarded a temporary trophy (a cup) to the winner of the ZNP provincial champion (keep in mind that the provincial championship has by this point, been for a little more than 12 years. Segesta, after winning the provincial championship three times in a row (this is important for reconstructing the past!) has permanently won the cup. I don't know if this was the norm. Brazil won the FIFA World Cup Trophy permanently after winning it three times in a row (when Pele played for Brazil), see [[:en:FIFA World Cup Trophy]]. We have a new problem. We have 4 provincial finals in three years!? What do you think? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:02, 19. travnja 2026. (CEST) {|class="wikitable" |- !Season !Zagreb !Province !Final |- |1930./31. |Viktorija |Segesta |No final (clubs play in prednatjecanje) |- |1931./32. |HAŠK |Segesta |HAŠK vs Segesta, 1932 final even though it's played in 1933 |- |1932./33. | Viktorija | Segesta??? <br> Segesta (again? it became the 1933 provincial champion in October 1933) | Viktorija vs Segesta (June 1933) <br> ? vs Segesta |- |1933./34. | Željezničar | Slavija | Željezničar vs Slavija |} {{s|Ame71}}, here's a table. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:15, 19. travnja 2026. (CEST) ::The matches in June 1933 were a play-off to join to [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.]], not a Podsavez final. As the ZNP final Segesta v Bjelovar was played on October 1933, I suppose Segesta played the June play-off as holder of province title of previous season. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:58, 19. travnja 2026. (CEST) :::{{s|Ame71}}, currently I'm updating some articles. I think you're correct as the 2nd Viktorija vs Segesta match was played a week before prednatjecanje (we also have ''Jučer je odigrana ova retur utakmica, tzv. kvalifikaciona igra za ulazak u daljna prednatjecanja, za nacionalnu ligu''). In that case we are missing the 1932./33. podsavez final match. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:03, 19. travnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.]] is incomplete. It's fully covered by [https://web.archive.org/web/20180604111702/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/65-1933-1934 exyufudbal]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:46, 19. travnja 2026. (CEST) ::{{s|Ame71}}, can you explain the [[Kvalifikacije_i_ponovljene_kvalifikacije_za_Nacionalnu_ligu_1934.#2._skupina]] table? I don't see that table in exyufudbal nor in Sijić's book. I'm really tired. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:57, 19. travnja 2026. (CEST) :::{{s|Ame71}}, can you redo the entire [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.]] page? It was based on Sijić's book and I can see that not all results match. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:30, 20. travnja 2026. (CEST) ::::Today I'm a bit busy, but I'll work again the pages (last time I just added the scores). In [[Kvalifikacije i ponovljene kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.]] the exYU link was wrong, just corrected it. Can I change the name in [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.]]? The [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.|ponovljene kvalifikacije]] just exist. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 07:40, 20. travnja 2026. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I changed it. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:58, 20. travnja 2026. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, Concordia should be the champion. I found a news report after their title win. Prezentaciona kopija agrees with this. I looked through many editions of Subotički športski list, trying to find Concordia's match against Slavija Sisak. Did the same for Varaždinske novostii and Slavija Varaždin. I wasn't sucessful. Without any dates, this is really hard. In his paper on Concordia, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1977&broj=00032&page=2799 Cuvaj mentions that Concordia won the championship], but doesn't mention any provincial final game, which is understandable, since he covers other information such as major international results and players. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:10, 21. travnja 2026. (CEST) :::::::I managed to enough information about Slavija Sisak. It will get an article in the nar future. Founded in 1919/20 as J. želj. š. k., it later fused with the newfounded Teslić club into Slavija which ceased to exist in 1943. I also found a history of [[ŠNK Banovac Glina]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:22, 21. travnja 2026. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, I'm tired right now, so I can't think properly. The article [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.|Kvalifikacije za Nacionalnu ligu '''1933.''']] begins with Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu '''1934.''' ili Kvalifikacije za Nacionalnu ligu '''1934.''' Is this an error or on purpose? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:10, 22. travnja 2026. (CEST) :::::::::it's beacuse once the two Kvalifikacije (1933 and 1934) were posted together. When I created the 1933 one, i left the redirect in the 1934 one (as the page was [[Kvalifikacije i ponovljene kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.]]). Now I'm planning to delete it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:13, 22. travnja 2026. (CEST) == Stranica Goran Andrijanić == [[Suradnik:Goran Andrijanic|Goran Andrijanic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Goran Andrijanic|razgovor]])</small> 12:22, 16. travnja 2026. (CEST) == Kraljica Atalija == Dobar dan! Uklonio si [[Atalija|uređivanje]]. Možda griješim, al' misliš li da bismo mogli ostaviti opis vladavine? To bi bilo citiranje Biblije; valjda je dopušteno. Kao izvor, stavimo ovo: Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, Hrvatsko biblijsko društvo, Zagreb, 2007. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 15:31, 21. travnja 2026. (CEST) :{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, nisam znao da je to tekst iz Biblije. Ono što sam vidio pri ophođenju jest izmjena IP-ovca bez izvora. Slobodno vrati izmjenu, no svakako citiraj i o kojoj biblijskoj knjizi i poglavljima je riječ (v. [[Kratice biblijskih knjiga]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:48, 21. travnja 2026. (CEST) :[[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Hvala ti mnogo! ::[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 17:14, 21. travnja 2026. (CEST) ::{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, dodaj samo str. Biblije te poglavlje i retke za Drugu knjigu o Kraljeva – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:30, 21. travnja 2026. (CEST) == Nogometaš Požega == Negdje sam to davno čitao, samo je izgleda članak obrisan sa Neta. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 17:14, 22. travnja 2026. (CEST) == Novi Vukovar == Kolodvor Novi Vukovar je njegovo prvo i povijesno ime jer se nalazi u dijelu grada koji se zove Novi Vukovar. To je bitno istaknuti jer grad Vukovar ima još i kolodvor Vukovar- Borovo naselje i kolodvor Stari Vukovar na Sajmištu. Između ostalog, ne treba mi HRT uopće za nešto što znam jer sam tu rođen i živim. Sam tekst članka bitan je samo zbog povijesnog značaja Tuđmanovog govora na tom kolodvoru. Ali to je manje bitno od činjenice da ljudi pojma nemaju gdje je koji kolodvor u Vukovaru. Kolodvor se danas zove kolodvor Vukovar no to stvara pomutnju te je bitno istaknuti i u imenu a ne beznačajne, bezvezne informacije sa HRT koje su stavljene jer se treba navesti izvor. Bolest. Sasvim nebitno. Lokalne članke često uređuju ljudi koji žive na određenom području. I njihova znanja su tu najbitnija a ne izvori nepismenih hrvatskih web portala koji ne znaju napisati točno no naziv određenog naselja ili mjesta. Ohladi sa tim izvorima. Cilj članaka nije samo povijest već i potreba da ljudi dobiju pravilnu obavijest. Danas se Wikipedia prije svega koristi za orijentaciju i svatko tko posjećuje određeno mjesto prvo sve provjeri na wiki. :{{s|AnimeStation}}, na [https://prodaja.hzpp.hr/ web-stranici HŽPP-a] ne nalazim nikakav kolodvor Novi Vukovar, tako da se članak ne može zvati pod tim imenom. Za svaku tvrdnju trebaš navesti izvor ([[WP:VI]]). Vrijedi za sve članke i sve izmjene. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:31, 29. travnja 2026. (CEST) :Ne. On se definitivno službeno naziva Željeznički kolodvor Vukovar. Nazim žk Novi Vukovar ne na svim starim razglednicama željeznice na području grada. Prije Drugog svjetskog rata se zvao Novi Vukovar jer Vukovar ima 3 željeznička kolodvora, a ovaj se nalazio u dijelu grada Novi Vukovar. U takvim situacijama, danasnje vrijeme, treba koristiti službeni naziv. No onda to stvara zabunu medju ljudima koji misle da je kolodvor Vukovar u četvrti Borovo Naselje. Ako striktno mora službeno, ispravite slobodno na "Željeznički kolodvor Vukovar". Ali na žalost I dalje ljudi neće znati. A bitno je i zbog povijesti jer ljudi misle da je čuveni Tuđmanov govor, koji je označio povratak prognanika, bio na danas glavnom gradskom kolodvoru u Borovu Naselju a nije. Lijep pozdrav. [[Suradnik:AnimeStation|Andreas786]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:AnimeStation|razgovor]])</small> 13:06, 30. travnja 2026. (CEST) ::{{s|AnimeStation}}, trebamo koristiti službeni i najčešći naziv ([[WP:COMMONNAME]]). Koliko vidim, slažeš se da je točan naziv Željeznički kolodvor Vukovar. U članku se može navesti da se kolodvor prethodno drugačijeb zvao, no potrebno je navesti izvor do koje godine se tako zvao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:24, 30. travnja 2026. (CEST) :::Ok. Može. Da , naziv Ž kolodvor Vukovar je naziv od prije rata iz vremena socijalizma, i do danas. Možemo naziv staviti Željeznički kolodvor Vukovar. A Wikipedia dopušta podeljanim slovima u početku teksta uz službeni i kolokvijalni naziv. Ili unutar teksta kratko objašnjenje. Iako će ljudi i dalje iz naziva misliti da je to sadašnji glavni kolodvor u Borovu Naselju, jer je taj nakon rata prosto postao to, glavni,a pošto naši ljudi gledaju samo naziv, slike i tekst sa crtom koji je istaknut, ili pod točkicama biće zbunjeni. Uglavnom naziv svakako treba biti službeni u naslovu članka "Željeznički kolodvor Vukovar". Hvala. [[Suradnik:AnimeStation|Andreas786]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:AnimeStation|razgovor]])</small> 22:32, 30. travnja 2026. (CEST) == Našice == :Poštovani gospodine! Ne znam zašto mi brišete tekst na stranici "Bitka za Našice 1944." Jedva sam naučio upisati nešto na Wikipediju (starija sam osoba, 66 godina i nikad do sada nisam se bavio ovim poslom). Želim samo dodati podatke koji su ponešto različiti od ovih postojećih ne želeći umanjiti vrijednost postojećih. Budete li mi na ovaj tekst odgovarali, nisam siguran da ću znati naći i pročitati. Stoga, ako smatrate da ima smisla čuti se sa mnom, lakše mi je preko e-maila (marman.zeljko@gmail.com). Volio bih da me uputite gdje griješim jer nemam koga pitati za savjet. Stranica na kojoj želim upisati dio je povijesti moga grada pa mi je zbog toga stalo do objektivizacije! :S poštovanjem, Željko Marman, Našice [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-25568-13|&#126;2026-25568-13]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-25568-13|talk]]) 17:11, 30. travnja 2026. (CEST) ::Poštovani, iako sam unio sve izvore po Vašem naputku, ponovo ste sve izbrisali! ::Zašto? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-34398-88|&#126;2026-34398-88]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-34398-88|talk]]) 17:43, 11. lipnja 2026. (CEST) ::Za svaku dodanu tvrdnju u članku [[Bitka za Našice 1944.]] potrebno je navesti puni izvor. <nowiki>{{Citiranje knjige|last=Kovačić|first=Davor|title=Obilježja njemačkog policijskog sustava u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine}}</nowiki>, odnosno {{Citiranje knjige|last=Kovačić|first=Davor|title=Obilježja njemačkog policijskog sustava u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine}} ne navodi izdavača, godinu izdanja i stranicu/stranice na kojoj se nalazi taj sadržaj. <nowiki>{{Citiranje časopisa|title=Ratni dnevnik Armijske grupe "F", T311, roll191, znaci.org|journal=}}</nowiki>, odnosno {{Citiranje časopisa|title=Ratni dnevnik Armijske grupe "F", T311, roll191, znaci.org|journal=}} ne navodi autora, link (pretpostavljam da je riječ o web-stranici), godinu izdamnja, izdavača, stranica/stranice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:28, 30. travnja 2026. (CEST) :: Poštovani, iako sam unio sve izvore po Vašem naputku, ponovo ste sve izbrisali! :: Zašto? :[[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-34568-94|&#126;2026-34568-94]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-34568-94|talk]]) 16:14, 12. lipnja 2026. (CEST) ::Jer u [https://www.znaci.org/00001/46_174.htm Jovan Kokot: Prva i druga faza napada na uporište u Našicama], znaci.org sigurno ne stoji ''Ukupno je neposredno napadalo 7 bataljuna. Ostale jedinice (12. slavonska brigada, 4. brigada, osječka, čehoslovačka i virovitička brigada, ukupno 18 bataljuna) bile su raspoređene kao okolno osiguranje i rezerva. Nakon dva dana iz borbe je, zbog nemogućnosti proboja obrane, povučena 16. brigada, a zamijenila ju je 12. slavonska brigada koja je uspješno probila obrambene linije te su se branitelji povukli u dvorac. Partizani su dva puta pokušali frontalnim napadom uz podršku artiljerije osvojiti dvorac, ali su oba puta bili odbijeni. Borbe u Našicama trajale su punih 6 dana i noći, gotovo bez prestanka. Obrambene snage koristile su se [[tenk]]ovima, [[topništvo]]m i [[Zrakoplovstvo|zrakoplovstvom]]. Napad slavonskih partizana trajao je 150 sati'' kao ni ''te ukupno ispalili 725.820 puščanih metaka, 1.975 granata za haubice i topove, 818 mina za minobacače i potrošili 1.440 kg eksploziva za uništavanje bunkera'' u [https://www.znaci.org/00001/46_175.htm Jovan Kokot: Obostrani gubici u našičkoj operaciji], znaci.org< – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:00, 13. lipnja 2026. (CEST) == Kastilja == [[Filip Kastiljski, gospodar Cabrere i Ribere|Hvala]] na uređivanju! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 22:09, 30. travnja 2026. (CEST) == Savjetich == Kad radiš pretragu po regexu, dobro ti je na početku tražiti po najspecifičnijoj riječi iz regexa, pa onda po njemu, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%22vanjska%22+insource%3A%2FVanjska+poveznica%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&profile=advanced&fulltext=1&ns0=1 npr. ovako]. Sam regex često ne nađe sve stranice jer ima 10 s za traženje, koje je samo po sebi sporo. Ovaj početni insource:"vanjske" (navodnici!) traži prvo u indeksu riječi, što je puno brža pretraga. Just sayin'. Bit će sređeno uskoro. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:24, 1. svibnja 2026. (CEST) == Značajne osobe == Inače, ravnanje po HE nije najbolji način za otkriti je li osoba od velikog značaja ili nije. Mnoge osobe imaju članke u HBL-u ili su jednostavno – poznate. Wikipedijina glavna prednost pred tradicionalnim leksikografijama jest da uključuje i popularnu kulturu. Da ne spominjem da baš i nije od koristi brisati poveznice na profesore s dotičnih fakulteta o kojima imamo članke – značajni su time što su profesori koji su zaslužili članke na Wikipediji, a takvih baš i nema puno. Ako ćeš brisati s takvih popisa ubuduće, najbolje bi bilo uklanjati osobe kojima iz članka nije razvidno da se o njima osobito pročulo izvan rodnog grada ([[Eric Johansson]], [[Marta Nikolin]]). <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 14:58, 4. svibnja 2026. (CEST) :Hm, da. I nije prvi put da s ovim imamo problem. Npr. danas u [[Special:Diff/7447935]] s obrazloženjem koje meni ništa ne znači "bez sveopćeg značaja" izbrisani su [[Bela Čikoš Sesija]], [[Julije Knifer]] i sl. Je li to opet po onom kriteriju postojanja članka na drugim wikijima? To je loš kriterij. To si i sam tvrdio kada su ljudi u članke svojevremeno dodavali najpoznatije Hrvate, prema nekom istraživanju prisutnosti na Wikipedijama. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:23, 4. svibnja 2026. (CEST) ::U članku [[Münster]] pod Poznate osobe je 12 plavih imena zamijenjeno s 12 crvenih. Čak je i [[Joseph Ratzinger]] obrisan. Ne vidim razuman razlog. —[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 15:36, 4. svibnja 2026. (CEST) :::Ah tu smo, vidim da je u sažetku uređivanja https://w.wiki/Mcp4. Croxyz već si bio lijepo zamoljen da ne koristiš taj strojni upit, više ti je ljudi argumentiralo zašto se automatski ne može utvrđivati nečija poznatost u gradu. Kako sam maloprije napisao, kada su drugi koristili sličan upit pisao si im "Wikipedija ne može sama sebi biti izvor". [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:52, 4. svibnja 2026. (CEST) :::{{S|Croxyz}}, molim te pojasni čemu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Osijek&diff=next&oldid=7432628 ovo]?! Bez sveopćeg značaja?! Na temelju čega si ti prosudio da oni nemaju sveopći značaj, a praktički svi imaju članak na wikipediji?! Prvo te molim odgovor na ovo, a potom te molim da se suzdržiš od sličnih brisanja. -- [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 4. dana mjeseca svibnja, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 15:57 15:57, 4. svibnja 2026. (CEST) ::::{{s|Runolist}}, mislim da sam tu napravio jezičnu grešku. Naviknut sam na ''Notable people'' s en.wiki. Kod nas je standardiziran oblik ''Poznate osobe'' što nema isto značenje. Notable znači značajan, a ne poznat, što je velika razlika. Ravnao sam se po Hrvatskoj enciklopediji da utvrdim je li osoba ''notable'' (značajna), tj. ispunjava li značajnost za uvrštavanje u Hrvatskoj enciklopediji (uvrštavanje u HE je kriterij značajnosti na hr.wiki), a ne poznata. Svakako možemo vratiti poznate osobe koje nisu od enciklopedijskog značaja za LZMK jer se sekcija zove Poznate, a ne Značajne osobe. Što se tiče Osijeka, odnosno "sveopćeg značaja", tu sam htio svrstati osobe koje su od "sveopćeg značaja", dakle nisu poznate samo kod nas u Hrvatskoj i susjednim zemljama, već i u inozemstvu (tj. tamo su značajne i poznate, a ne opskurne). Nažalost, za to nema boljeg načina od korištenja bota da generira popis osoba jer se za svaki veći grad nađu osobe koje su poznate u inozemstvu, a ne kod nas što često znači da nemaju članke kod nas. Za Osijek je to [[:en:María Baxa]], za Zagreb [[:en:Franjo von Bayros]] i [[:en:Tomaž Šalamun]], za Rijeku [[:en:Mihaly Csikszentmihalyi]], [[:en:David Elazar]] za Sarajevo (da navedem jedan primjer izvan Hrvatske) itd. To koristim samo za gradove i nigdje drugdje kako bi mi olakšalo sastavljanje popisa. Konvencionalni popisi ne mogu uvijek pomoći pri sastavljanju tih popisa, npr. da koristim tražilicu na Hrvatskoj enciklopediji za sastavljanje popisa ''kandidata'', ne bih našao Baxu, Csikszentmihalyija i Elazara. Takve popise sastavljam jer prošli popisi često nisu navodili pojedine poznate osobe, kompletno zamarivali etničke manjine i osobe koje su postale značajne izvan Hrvatske (ovdje je posebice izražajan slučaj kod naroda koji su genocidirani i potjerani, tako sam za mjesta u BiH pronalazio značajne Poljake i, ako se ne varam Čehe, kojih je bilo na tisuće, ako ne desetke tisuća, prije Tita) čime se nametao nacionalistički POV u člancima, npr. u članku o [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Subotica&diff=6102661&oldid=6070568 Subotici] (taj problem postoji i danas u brojnim člancima o bosanskohercegovačkim i srpskim gradovima), bili puni beznačajnih osoba koji su u biti bili popis članaka (s čestim kršenjima NPOV-a) koje je stvorio jedan naš bivši administrator i puni osoba koje su dodale te same osobe kako bi se promovirale (pri pisanju ovog odgovora [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Rijeka&diff=prev&oldid=7449067 naletio sam na ovog] koji je nekako prošao kroz sustav ophođenja, a i sam znaš za nedavni slučaj s Vinkovcima za koji si zatražio provjeru na Meti). ::::{{s|Ponor}}, kada radim ovakve popise s botom uvijek isfiltriram pojedince za koje sumnjam da nisu dovoljno značajni (ovdje govorim prvenstveno o raznim nogometašima i košarkašima) i člancima koji su očito botovski (ili preko čarapa) stavrani na raznim wikijima, tako da se trudim da popisu budu objektivni. Trenutni popis poznatih osoba [[Osijek]]a sadrži novinara koji nigdje nema članak. Gita Šerman Kopljar bi trebala biti [[Gita Šerman-Kopljar]]. Misliš li da stvarno zaslužuje biti na ovakvom popisu, a koliko vidim je glumila u samo 3 filma, od kojih 1 nema članak? Inače, razlog zbog kojeg sam i počeo uređivati članak je što mi je bilo čudno da "Oskar Nemon" nema članak (zapravo se zove [[Oscar Nemon]]). I dalje u članku stoji krivi oblik. Jesam li jasno objasnio sve što sam htio reći? Mislim da stvarno nema boljeg pomagala od ovog, a prethodni popis je (gotovo) uvijek gori naspram mog revidiranog. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:12, 6. svibnja 2026. (CEST) :::::Kao što sam naveo u poruci u idućoj sekciji, za Osijek (i drugdje ako će biti potrebno) ću vratiti prethodno stanje te pokrenuti raspravu, ako je potrebno. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:13, 6. svibnja 2026. (CEST) ::::::Zaboravio sam navesti gore i slučaj [[Ivan Grnja|Ivana Grnje]]. Naveden kao poznata osoba Osijeka, a nikad nije ni igrao u prvoj ligi (kao igrač ne ispunjava kriterije za članak!), dok je kao trener bio 2 godine trenera NK Osijek. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:27, 6. svibnja 2026. (CEST) :::::Croxyz, poznate ili značajne osobe iz Osijeka mogu ali ne moraju biti rođene u Osijeku. Osobe koje ćeš ti naći kao rođene u Osijeku mogle su izaći iz osječkog rodilišta, ali to što su prva 3 dana provele u Osijeku ne čini ih ''osobama iz Osijeka''. Ljudi koji su sastavljali te popise često imaju bolji osjećaj tko je živio, radio, stvarao (...) u Osijeku od bilo kakve skripte za Wikipodatke. Ponavljam jer i dalje tvrdiš da je upit na query.wikidata.org neprikosnoven: kada su ljudi dodavali poznatost osoba po broju članaka o njima na drugim wikijima, ti si to uredno uklanjao. Već ti je bilo rečeno u kafiću da uklanjanje poznatih po kriteriju te pretrage nije dobro. Ona ti može poslužiti za ručno dodavanje, ali nikad ne bi smjela za stvaranje popisa poznatih. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:42, 6. svibnja 2026. (CEST) ::::::I posljednja napomena: tu smo ti @[[Suradnik:Runolist|Runolist]], @[[Suradnik:Jure Grm|Jure Grm]] i ja napisali da si u krivu. [[Special:Diff/7448053/7449089|Ovako nešto]] možeš napraviti tek kada se sa svima dogovoriš, to je pravilo [[WP:KON]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:44, 6. svibnja 2026. (CEST) :::::::{{s|Ponor}}, odlučio sam pričekati nekoliko dana da vidim hoće li se netko od suradnika ovdje javiti u vezi Osijeka. {{s|Runolist}} mi se zahvalio na obrazloženju iznad (ne znam je li mogu linkati zahvalu), no nije ništa ovdje pisao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:09, 11. svibnja 2026. (CEST) ::::::::Bojim se da postoje krupni problemi u metodologiji odabira. Jer su bila obrisana imena čak i najzaslužnijih Osječana o kojima postoje brončani kipovi u najužem centru tog grada: npr. [[Adolf Waldinger]], [[Franjo Krežma]], [https://www.universitas-portal.hr/dani-paje-kolarica-u-osijeku/ Pajo Kolarić]. Moguće je da ne postoji živa osoba koja pamti grad bez tih spomenika, tako davno su postavljeni. Te skulpture kod Osječana izgrađuju povijesno sjećanje na njihov grad. Na glavnom trgu u osječkoj Tvrđi nalazi se od davnina Glazbena škola [[Franjo Kuhač|Franje Kuhača]], a i ta osoba je bila obrisana. Kao i [[Vera Svoboda]], [[Bela Čikoš Sesija]] i mnogi drugi. [[Gita Šerman-Kopljar|Gita Šerman Kopljar]] bila je primarno kazališna diva, a ne filmska glumica. Ona je obilježila desetljeća HNK u Osijeku kao najslavnija osoba po kojoj je taj HNK bio prepoznatljiv. Provjerio sam nasumično na internetu ovih nekoliko imena koja su bila brisana i otišlo mi je na to dosta vremena. Možda je bolje pustiti da u taj popis unose imena neki suradnici koji su za razliku od nas upućeniji u konkretnu temu i koji će s lakoćom prepoznati značajne osobe povezane s dotičnim gradom. Ne može svatko od nas biti stručan baš za svako područje.—[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 17:31, 12. svibnja 2026. (CEST) :::::::::Složit ću se s Artusom. Isprike što se nisam ranije javio, slabo imam vremena popratiti s punom pozornošću, a zahvale šaljem i inače za odgovore kao neku poruku da sam ih doživio na nekoj razini. :P Uglavnom, da, ja ne bih micao osim ako je netko baš očito vrlo slabo značajan. Ako jednom bude zaista previše imena, može se pokrenuti rasprava na SZR oko izoliranja naj-najvažnijih pojedinaca prema više izvora. Nije neka goruća potreba za čišćenjem toga (očite reklame su očite, to nije sporno), pa nema veze ako se rasprava i rastegne. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:13, 12. svibnja 2026. (CEST) ::::::::::Ponovo su masovno brisana imena iako su dosad unisono svi urednici i administratori upozorili da se to ne radi. Nakon što sam gore naveo izvor o znanstvenom skupu povodom 200 godina od rođenja Paje Kolarića, na kojem se vidi i brončani kip u centru grada, ponovo je Kolarić obrisan. U drugom [https://web.archive.org/web/20101204171828/http://essekeri.hr/bio/15-pajo-kolaric izvoru] u članku o Kolariću piše i da jedno čitavo stambeno naselje u Osijeku nosi njegovo ime i da preko sedamdeset godina poznato Slavonsko tamburaško društvo u tom gradu nosi njegovo ime. —[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 08:46, 22. svibnja 2026. (CEST) == Broj stranice i uklanjanje sadržaja == U sažetku uređivanja [[Special:Diff/7448018]] tražiš da se navede točna stranica i dosta toga uklanjaš. Moram te upozoriti da se točna stranica u članku ne traži ni u akademskim citatima, a mi možemo biti sretni ako uopće dobijemo izvor. Često uklanjaš velike dijelove teksta s tim obrazloženjem u zadnje vrijeme. Naše pravilo (prijevod engleskoga) o provjerljivosti i navođenju izvora čak ne nalaže obavezu navođenja izvora, nego je potrebno autorovo znanje da takav izvor negdje postoji. Ako sadržaj nitko ne smatra spornim, što se obilježava i raspravlja, ne treba sve uklanjati ako i nije naveden izvor. Molim te uskladi svoje prestroge kriterije s pravilima projekta, uklanjati s ovakvim trivijalnim razlogom nije u redu. Usput još, u standardu je nenaglašen oblik od nju - je. Imaš to u https://gramatika.hr/pravilo/osobne-zamjenice/25/ [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:03, 4. svibnja 2026. (CEST) : Za manje od dva sata su zaredom obrisani u dvadeset članaka izvori koji potkrepljuju tvrdnje, reference koje sam ja kroz godine unosio u ovu wikipediju. Nameće mi se misao u koju ne želim vjerovati, da je motiv masovnog uzastopnog brisanja suradnik koji je unosio izvore. —[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 15:54, 4. svibnja 2026. (CEST) ::{{s|Ponor}} (i dr.), oprosti(te) ako ne stignem na sve odgovoriti večeras ili slučajno zaboravim na nešto odgovoriti, dobio sam 13 poruka u međuvremenu. Što se tiče tog članka bio mi je izrazito sumnjiv navod da ''Većina kroatista daje prednost licu, dok neki daju prednost osobi.'' Ta tvrdnja mi je bila bizarna jer kroz školski sustav rijetko kad sam čuo za pojam ''lične zamjenice''. Vidio sam da [https://gramatika.hr/pravilo/osobne-zamjenice/25/ Gramatika.hr] koristi osobne zamjenice. Pitao sam {{s|Neptune, the Mystic}}a je li točno da prevladava oblik ''lične zamjenice''. Rekao mi da ne prevladavaju te je pregledao stanje u literaturi koju posjeduje (naravno, to ne uključuje svu postojeću literaturu). U međuvremenu je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Osobne_zamjenice&diff=prev&oldid=7448956 ispravio tvrdnju u članku]. ::<br> ::Prije nego što sam pitao Neptunea, odlučio sam provjeriti što piše u citiranom radu (Branka Tafra: [https://hrcak.srce.hr/clanak/113778 ''Lice i osoba''], Jezik, god., 47., br. 3., 2000., str. 95–105.). Budući da nije bila navedena točna stranica, što je očekivano, jer bi izvor trebao biti provjerljiv, tj. trebala bi postojala mogućnost da čitatelj s lakoćom provjeri točnost tvrdnje, trebao sam čitati čitav rad umjesto jedne stranice. U radu nigdje nisam pronašao tvrdnju koja bi se mogla slagati s "Većina kroatista daje prednost ''licu''". Najbliže toj tvrdnji je sljedeći isječak teksta s početne, 95. str.: {{citat|U 19. je stoljeću ono već bilo u potpunosti izgrađeno; sjetimo se samo nekih dobrih naziva: ''slovnica, glasoslovlje, oblikoslovlje, skladnja, dvoglasac, podmet ...'' Naziv osoba bio je sasvim uobičajen, što je detaljno prikazala S. Ham (1999.), pridružujući se nekim hrvatskim jezikoslovcima koji se zalažu da taj naziv zamijeni dosadašnji naziv lice.}} ::<br> ::No, tu nigdje ne piše da većina kroatista daje prednost licu, već da je ''donedavno'' to bio uobičajeni izraz. Izvor ne spominje kakvo je bilo trenutno stanje u trenutku pisanja. Dakle, u izvoru nije pisalo ono što se tvrdi. Izvor je 27 godina star te se situacija, kako mi tvrdi Neptune, promijenila. ::<br> ::Što se tiče provjerljivosti, na en.wiki sam tijekom godina viđao da suradnici uklanjaju tvrdnje jer nije preciziran izvor, tj. ne navodi se točna stranica. Iznad si mi napisao {{citat|Naše pravilo (prijevod engleskoga) o provjerljivosti i navođenju izvora čak ne nalaže obavezu navođenja izvora, nego je potrebno autorovo znanje da takav izvor negdje postoji.}} Mislim da takva praksa nije dobra. Isti suradnik (Artus) je isti dan kada sam dobio ove poruke na SZR u članku [[Mate Kapović]] [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mate_Kapovi%C4%87&diff=prev&oldid=7447804 dodao] {{citat|Ipak, kako bi ostvario napredovanje u struci, u svojoj ranijoj fazi daje podršku puristici [[Sanda Ham|Sandi Ham]] u proganju široko proširenog u Hrvatskoj termina ''[[Lična zamjenica|lične zamjenice]]'' i forsiranju ''osobnih zamjenica'', što se vidi već i u naslovu njegove disertacije. A prethodno je za mentora svog diplomskog rada odabrao tada najistaknutijeg purista u Zagrebu [[Bulcsú László|Bulcsú Lászlóa]]. U narednom desetljeću Kapović je počeo kritizirati.}} Nije li ovo teško kršenje [[WP:ŽŽO|pravila o životopisima živih osoba]]? Sadržaj nije pokriven izvorom. Da ovo smatram kao "potrebno autorovo znanje da takav izvor negdje postoji"? Ne želim pokretati nikakvu svađu, već ti želim samo ilustrirati zašto mislim da ta praksa nije dobra. Vidim da su mi u člancima poništene izmjene. Vratit ću stanje nakon moje izmjene te svugdje (nadam se da nešto neću slučajno preskočiti) pokrenuti raspravu na SZR. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:06, 5. svibnja 2026. (CEST) :::Obrazloženje uklanjanja bilo je »treba navesti točan izvor, a ne 9 stranica«. Navođenje stranice u citatu ne zahtijeva Nature pa ne trebamo ni mi. Lijepo je već što je naveden izvor. Ako se radi o PDF-u, lako ga se preskenira, a pomaže i ''text search''. Sporan sadržaj možete raspraviti kako god hoćete (stranica za razgovor članka!), ja sam samo prigovorio na nedavne slučajeve kada si uklanjao velike dodatke tražeći »točan broj stranice«. Točan broj stranice možeš pitati suradnika ako je što baš toliko sporno ili teško za naći u referenci. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:54, 6. svibnja 2026. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, pričekat ću do dana da odgovorim ovdje da se drugi ovdje oglase te da možemo kasnije ponovno šročitati sve što je piano. Ipak je 1 ujutro... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:02, 6. svibnja 2026. (CEST) ::::@[[Suradnik:Artus|Artus]] može mrvicu pripaziti na [[WP:n]]eutralnost... i meni se par puta učinilo da je od nekoliko postojećih relevantnih stajališta u člancima više naglasio jedno – nisam upućen u tematiku, ali nekad se već iz ''tôna'' to vidi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:02, 6. svibnja 2026. (CEST) :::::Mogu razumjeti da stil iznošenja podataka može drugoj osobi zazvučati da je tonom pojačano i zahvalan sam za svako skretanje pozornosti u slučaju da to primijete. Zato se nisam suprotstavio da se "napredovanje u struci" izostavi. Međutim, pritom su obrisani i neki pouzdani izvori što kao da je bio okidač za drugog suradnika za pokretanje lavine brisanja izvora u drugim člancima koje sam ranije uređivao jer i sam sada gore spominje taj primjer ("napredovanje u struci"). :::::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune]] je na kraju odlično riješio članak o zamjenicama "ja, ti, on" - skidam kapu! :::::Kada se gore kaže da su jučer u "člancima poništene izmjene", moram reći da kad bi bilo da sam ih samo poništio, to bi trajalo par minuta, ali ja sam jučer uložio, kao što se može vidjeti, pet sati rada i uvijek kooperativno obrazložio svoj postupak s obzirom na navedenu primjedbu. —[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 10:59, 6. svibnja 2026. (CEST) == Druga Liga SRJ == Evo našao sam konačne tablice proljetnog dijela sezone Druge Lige SRJ 1993./94., 1994./95. i 1995./96. [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19940523|page:21 1993./94.], [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19950529|page:21 1994./95.] i [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19960527|page:19 1995./96.] [https://pretraziva.rs/pregled/borba Ovdje] možeš tražiti one tablice iz SFRJ/SRJ/SCG liga koje ih do sad nisi našao, mada je to nepresušan izvor i sigurno nemaš vremena baš toliko da nađeš, ali evo nek se tu nađe [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 13:05, 6. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Jolicnikola}}, znam za Borbu. Imam je na popisu svojih izvora. Koristio sam ju je prethodno više puta za traganje tablica i rezultata, npr. [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.]] Problem je samo u tome što treba jako puno vremena da se pronađe određena tablica jer izlaze na dnevnoj, a ne tjednoj razini. Također, rijetko kad dnevne novine imaju sportsku sekciju na točno određenoj stranici što dodatno otežava bilokakvu potragu. :{{s|Ame71}}, Jolicnikola found complete tables for [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1993./94.]], [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1994./95.]] and [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1995./96.]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:13, 6. svibnja 2026. (CEST) == [[FK Dunav Monoštor]] == Pa kod ''MFL Sombor - 2. razred'' je MFL kratica od ''Međuopštinska fudbalska liga'', pa pisali mi ''MFL Sombor - 2. razred'', ''Međuopćinska liga Sombor - 2. razred'' ili ''2. Međuopćinska liga Sombor'' - mislim da je sasvim svejedno pogledaj * [https://www.srbijasport.net/league/8231-mfl-sombor-2-razred srbijasport.net, ''MFL Sombor 2. razred''] * [https://www.soinfo.org/sombor/sport/tabele/ soinfo.org, ''Tabele''] * [https://sportin.biz/kategorija/fudbal/mol-sombor-2-razred/ sportin.biz, ''MOL Sombor 2.razred''] imaš ovdje primjer kako je liga "jednostavno" promijenila ime * [https://www.srbijasport.net/league/2314-medjuopstinska-liga-sombor-apatin-kula-odzaci srbijasport.net, ''2015/16 - Međuopštinska liga Sombor-Apatin-Kula-Odžaci''] * [https://www.srbijasport.net/league/2881-mfl-sombor-1-razred srbijasport.net, ''2016/17 - MFL Sombor 1. razred''] [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:15, 7. svibnja 2026. (CEST) == Enciklopedija fizičke kulture == super što su [https://efk.lzmk.hr/ je ovako stavili na internet] - imam "fizički" 2. svezak enciklopedije imaš ovo [https://efk.lzmk.hr/web/viewer.html?file=../dodatci/rezultati.pdf rezultati] - to je također iz 2. dijela - i služio sam se time prilikom pisanja pojedinih članaka za prvenstva Jugoslavije (za koje je navedeno) - plus za dosta sportova top3 sa europskih i svjetskih prvenstava,tada aktualni rekordi i svašta nešto - za ex.yu sportaše u manjim sportovima (plivanje, atletika, itd...) - tako možeš lako naći kad su bili prvaci u nečemu (naravno sve do 1976. ili 1977.) [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:15, 7. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, nisam uočio te rezultate. Hvala ti što si ukazao na to. Možda ču večeras pokušati napokon riješiti onu dilemu oko jugoslavenskih prvenstava u hokeju na travi. Također, podsjećam te na [[#2._HNL_1994./95.]]. Nismo nikada riješili taj problem. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:53, 7. svibnja 2026. (CEST) == [[2. HNL 1994./95.]] - nastavak == vezano za članak [[2. HNL 1994./95.]], odnodno, prethodno u [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Croxyz#2._HNL_1994./95. tvom Razgovoru]] [[2. HNL 1994./95.|2. HNL 1994./95. - Sjever]], prema <br> ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'', str. 439 i prema <br> Branko Pleše, Goran Čičin-Mašansker: ''Nogometni klub Slaven Belupo, Koprivnica: 1907. - 2007.'', Koprivnica, 2007., {{ISBN|978-953-55074-0-8}}, str 117-118 napisat ću ti poredak prema ova dvije 1. Mladost 127 Suhopolje 2. Slavonija Požega 3. Slaven Belupo Koprivnica 4. Bjelovar 5. Čakovec - Union 6. Budućnost Hodošan 7. Mladost Cerić 8. Croatia Đakovo 9. Jedinstvo Donji Miholjac 10. Spačva Vinkovci 11. Metalac - OLT Osijek 12. Đakovo 13. Podravina Ludbreg 14. Olimpija Osijek 15. Križevci 16. Valpovka napravio ''copy-paste'' ljestvice iz članka u jedan ''Spreadsheet'' program i ukupna suma se podudara 480 / 196 / 88 / 196 / 742 / 742 /0 [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:13, 8. svibnja 2026. (CEST)9 :{{s|Cybermb}}, oprosti što ti ovako kasno odgovaram. Imao sam mnogo privatnih obaveza, pa na Wikipediji praktički nisam ni bio. Znam da Hrvatski športski almanah ima ispravnu tablicu za Sjever. Bi li u njemu mogao pogledati tablice za Zapad i Jug te vidjeti je li se slažu s našima na Wikipediji? Članak [[2. HNL 1994./95.]], odnosno tablicu/e, svakako treba ispraviti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:05, 11. svibnja 2026. (CEST) Konačno pogledao za ove dvije grupe - poredak i podaci se slažu (gledao po ''Almanahu''), ali imena klubova baš ne: SKUPINA ZAPAD * 3. [[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]] - trebalo bi biti samo ''Sesvete'' (kasnije su igrali kao ''Badel'' (''Badel Sesvete''), pa opet ''Sesvete'', ''Croatia'' su negdje od 1999. ili 2000.) * 4. [[NK Velika Mlaka|Napredak Velika Mlaka]] - po ovome se ''Napredak'' nazivao ''Napredak - DC'' (ili ''Napredak DC'') (dakle '''Napredak - DC Velika Mlaka''') SKUPINA JUG * 4. [[RNK Split]] - tada sigurno nisu imali prefiks ''RNK'', nego ''NK'', pa staviti samo ''Split'' * 10. [[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Ploče]] - tada su bili ''Jadran - NGB'' (ili ''Jadran NGB'', ovisno kako je pisano) - dakle staviti '''Jadran - NGB Ploče''') * 14. [[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] - tada su se zvali ''Zmaj - Euroherc'' - pa staviti '''Zmaj - Euroherc Makarska''' [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:53, 24. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, si namjeravao urediti tablice? Svi podatci se slažu (gol-razlika i sl.)? Bilo bi bolje da se citira taj almanah, no kako ga nemam, ne mogu ga citirati (ne znam brojeve stranica) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:04, 28. svibnja 2026. (CEST) :: dodao sam ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'' i malo uredio :: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:46, 2. lipnja 2026. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, e super. Bi li mogao ispraviti ta pogrešna imena klubova u ostalim člancima? Sigurno se ti pogrešni oblici pojavljuju i drugdje (a čim je jedno ime pogrešno, upitno jesu li sva ostala točna). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:16, 3. lipnja 2026. (CEST) == Makedonska republička liga 1988./89. == [https://www.facebook.com/photo?fbid=1576794957782647 Ovdje] ima i tablica za Makedonsku republičku ligu 1988./89. [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 10:09, 9. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, I saw that this account has additional Macedonian tables. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:48, 11. svibnja 2026. (CEST) == Eee == sha ina [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-28270-43|&#126;2026-28270-43]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-28270-43|talk]]) 22:57, 10. svibnja 2026. (CEST) == Delta Nigera == Poštovani kolega vidim da popravljate [[Delta Nigera|delta Nigera]], bojim se da niste primjetili da se tu ne radi samo o običnoj [[Riječna delta|riječnoj delti]], već i o regiji, a one se kao i države pišu Velikim slovima [[Suradnik:Vitek|vitek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vitek|razgovor]])</small> 22:16, 14. svibnja 2026. (CEST) == Desa (vladar) == :Dobro jutro! [[Datoteka:Face-smile.svg|50px]] Hvala na obavijesti! Ne znam tko je napisao da je [[Desa Vukanović]] jednak Desi vezanom uz Babino Polje. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 09:19, 16. svibnja 2026. (CEST) ::[[Nasilje nad LGBTQ osobama|Uklonio si dio teksta]], [[Datoteka:Face-smile.svg|30px]] pa je sada dodan izvor. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 08:52, 23. svibnja 2026. (CEST) == Main page == I read the Ponor's message. I use <nowiki>Predložak:Glavni</nowiki> to send to a second page (usually when I got the scores, not just the table). But what's the Predložak to use in the second page to send to main page? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:31, 19. svibnja 2026. (CEST) :I don't know. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:11, 20. svibnja 2026. (CEST) == Upornost. == Koji je cilj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Kre%C5%A1evo&diff=next&oldid=7460990 ove] tvoje upornosti? Vrlo rado ću ukloniti sve ovakve izmjene kojima se ne mijenja ništa u članku.—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 22:30, 27. svibnja 2026. (CEST) : [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Ponor&diff=prev&oldid=7473830] Meni se nije pričinilo da nema isprike za neosnovane napade. : Kao što sam već rekao, sasvim je nevažno kakav je običaj na nekim drugim jezičnim inačicama Wikipedije što bi ti kao dugogodišnji suradnik trebao znati. To nije argument kako bi mi trebali ili ne bi trebali raditi. : Uopće mi nije problem da se piše bez skraćenica i sam sam to radio (samo jedan [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nogometno_prvenstvo_Herceg-Bosne_%E2%80%93_3._liga%C5%A1ki_rang_1997./98.&diff=prev&oldid=6649128 primjer]) iako se s takvim načinom ne slažem, ali sam iz poštovanja prema kolegi {{ping|Cybermb}} i njegovom radu, što je ovdje nekima očito nepoznat pojam, radio prema njegovom stilu. Zato očekujem da se tako postupa i s mojim radom - s poštovanjem. Ako netko ispravlja samo skraćenice bez ikakvog drugog konkretnog doprinosa, osim što to po pravilima ove Wikipedije nije dozvoljeno, to smatram nepoštivanjem tuđeg rada jer se ispravlja nešto što nije ni pogrešno, ni gramatički netočno, a nije ni nevažan detalj. : Zašto smatram da je navođenje skraćenica itekako bitno? Skraćenice ili prefiksi nisu neki nebitni dodatak nego su sastavni dio službenog naziva kluba. Argument da se "prefiksi" kroz povijest mijenjaju zapravo ide u prilog njihovu navođenju, a ne izostavljanju. Ako su se mijenjali, onda je riječ o relevantnoj informaciji koju je potrebno ispravno navoditi, a ne izostavljati. Cilj bi trebao biti da su podaci točni i potkrijepljeni izvorima, a ne da ih se izbriše jer je tako lakše. Davno mi je jedan iskusniji i pametniji kolega rekao kako nitko ne kaže da je enciklopedizam lagan. :) Još bi i shvatio da se radi o nekim spornim nazivima klubova i možda ovakav pristup ima smisla za klubove od prije 100 godina za koje nije sigurno koji su naziv nosili, ali za ostale klubove to baš ne drži vodu. Taj "prefiks" kod mnogih klubova je važan dio klupskog identiteta ("Mora biti hrvatski i mora biti Zrinjski") i nije tu samo tako za ukras. Osim toga skraćenice, posebice kod bosanskohercegovačkih i hrvatskih klubova, su bitni i kod razlikovanja klubova jer samo jedno slovo i to je odmah drugi klub. Hoće li sutra Mehmedu Alispahiću pisati da je trenirao Šibenik i Šibenik ili HNK Šibenik i GNK Šibenik - dva potpuno različita kluba?! —[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 23:43, 5. lipnja 2026. (CEST) == Interwiki == Molim te nemoj ukloniti nove interwiki-linkove ili premjesti ih do wikidate, koja se nažalost ne da urediti neprijavljenim korisnicima. Pozdrav, --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-32409-65|&#126;2026-32409-65]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-32409-65|talk]]) 23:14, 30. svibnja 2026. (CEST) :[[Suradnik:~2026-32409-65|~2026-32409-65]], te dvije izmjene sam uklonio kako bih mogao dodati linkove na sve ostale projekte. Također sam dodao i infookvire za te dvije vrste. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:19, 30. svibnja 2026. (CEST) == Kup Jugoslavije 1990./91. == [https://smallpdf.com/file#s=3c851300-0784-428b-975e-28404be8e7fc Svi rezultati sa strijelcima, brojem gledatelja, sucima, jedanaestercima i ostalome] Kupa Jugoslavije 1990./91., preuzeti sa [https://hrnogomet.com/competition/index.php?id=UV88rCLLQUpgd&category=eF34wE3CqI&roundAbbr=R32 HRnogomet.com] [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 11:14, 31. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}} above there are reports for [[Kup maršala Tita 1990./91.]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:54, 31. svibnja 2026. (CEST) == Območne lige == I think [[Regionalne nogometne lige 1979./80.]] should be renamed [[Slovenske regionalne nogometne lige 1979./80.]], as there were other regional leagues in Yugoslavia. I called "Območne lige" to avoid homonyms. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 12:25, 4. lipnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, yeah this is a good idea. I'll rename them. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:11, 4. lipnja 2026. (CEST) == Tranvaj u Osijeku i sve ostalo == Prije svega, cijenim trud svakog suradnika koji besplatno odvaja svoje vrijeme za ovaj projekt, bez vas Wikipedija ne bi ni zaživjela, ni preživjela. Međutim, ponekad je, usprkos pravilima o striktnom navođenju izvora, svim mogućim pravilima i uputama, potrebno dva ili više puta razmisliti prije uklanjanja neke od inačica. Neki se je suradnik, možda manje iskusan, ipak potrudio pa bi možda bilo obzirnije uputiti ga kako ići naprijed prije uklanjanja njegovih izmjena. Radi projekta i novih ili manje iskusnih suradnika pokušaj biti malo sporiji na okidaču. Svi smo volonteri i svojim radom doprinosimo ovom nevjerojatnom projektu. Lijepo te pozdravljam i nadam se da ćeš ovo razumjeti kao iskren kolegin savjet, a ne napad.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 01:40, 11. lipnja 2026. (CEST) :{{s|Tulkas Astaldo}}, gledam sada povijest izmjena. Izgleda da sam greškom uklonio tu izmjenu prilikom uklanjanja [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tramvajski_prijevoz_u_Osijeku&diff=7442254&oldid=7346170 ovih]. Promjene broja tramvaja uvijek ophodim kada je riječ o stranim zemljama, no za Hrvatsku uklanjam jer se sjećam da je ranije bilo nekih problema (koji članak/članci je/su u pitanju, ne sjećam se). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 09:11, 11. lipnja 2026. (CEST) == Grb Dražoevića == Pozdrav! Grb nisam pravio, već sam ga preuzeo sa stranice koja je navedena u opisu slike. Što se tiče dijelova grba, oprostit ćete mi što nisam heraldičar pa se ne razumijem najbolje, ali koliko mi je poznato moguće je grb prikazivati u punoj formi ili samo sa štitom. To ne smatram greškom, jer je više takvih grbova na wikipediji i van nje. Što se tiče, prvoga polja, tu se pretpostavljam, radi o grešci autora, jer koliko mi je poznato treba ići prvo srebrno polje. Lp [[Suradnik:Walter9|Walter9]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Walter9|razgovor]])</small> 01:24, 26. lipnja 2026. (CEST) :{{s|Walter9}}, ne pišem ti ja, već [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Walter9&diff=prev&oldid=7489149 neki neprijavljeni suradnik]. Samo sam prebacio poruku s vrha na dno tvoje stranice za razgovor. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:28, 26. lipnja 2026. (CEST) == NK Fužinar in 1940./41. == I see [[NK Fužinar]] played in the Maribor patch of [[Slovenska_nogometna_liga_1940./41.#Pokal_Slovenije_1941.|Pokal Slovenije 1941]] as "Slovan Guštanj". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 02:43, 2. srpnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, so I did a little bit of additional research. The text could be correct, although we have no reason to believe it's true since we don't have a source. In the 1940./41. article I made [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Slovenska_nogometna_liga_1940./41.&diff=prev&oldid=7497528 this change] since it's specifically stated on [https://nkmura.si/arhiv-sezon/obdobje-1940-1949/1940-1941/lestvice Mura's site] that it's the eastern group of 1. razred. From my experience I can say that a lot of unsourced information from that period is false. Take a look at [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Niži_rangovi_koji_nedostaju]]. We have multiple clubs playing in the same ZNP competition, multiple clubs achieving the same league position etc. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:04, 2. srpnja 2026. (CEST) == Help == Hello, can you help me to improve [[Genocid nad Gazi|this]] article. Thank you! [[Suradnik:جودت|جودت]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:جودت|razgovor]])</small> 18:57, 6. srpnja 2026. (CEST) :Sadly I don't have the time. I see that in the meantime another user has contirbuted to it. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:55, 8. srpnja 2026. (CEST) == RE: NK Bjelovar == kako je bilo na [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#NK_Bjelovar mom Ragovoru ] klubovi iz [[Bjelovar]]a spomenuti u ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj 1880–1980.'', Zagreb, 1983., str. 82 <br> (''Bjelovar'', nogometni savez općine) Aktivni klubovi * ''Bjelovar'', NK - 1950. (''Bjelovarski'' ŠK - 1908., BGŠK - 1920., ''Bjelovar'', FD - 1945., ''B. Bakić'' - 1947.) * ''Česma'', NK - 1957. * ''Sloga'', NK - 1956. Klubovi koji su prestali postojati: * ''Adria'', NŠK - 1911. * BAŠK, Bjelovarski akdemski ŠK - 1914. * ''Croatia'', NŠK - 1911. * ''Hrvat'', akademski ferijalni klub - 1909. * ''Hrvatski Sokol'', NŠK - 1908. * ''Jugoslavija'', ŠK - 1930. * ''Lokomotiva'', NK - 1955. (''Željezničar'', FD - 1949.) * ''Orao'', NŠK - 1910. * ''Oxford'', NŠK - 1910. * ''Radnik'', NK - 1951. * ''Slaven'', NK - x * ''Slaven'', HŠK - 1924. * ''Slavija'' - 1939. * ''Šparta'', srednjoškolski ŠK - 1908. * ''Viktorija'', ŠK - 1921. po ovome 1908. u Bjelovaru imamo: * "Bjelovarski ŠK" * NŠK "Hrvatski Sokol" * srednjoškolski ŠK "Šparta" * ''Oxford'' - po ovome je iz 1910. negdje iza objave knjige (1980.-ih, sad da ne tražim godinu), su se ''Bjelovar'' i ''Česma'' spojili u ''BSK-Česma'', pa poslije je to današnji ''[[NK Bjelovar|NK "Bjelovar"]]'' [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:26, 7. srpnja 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, dodah te podatke za NK Bjelovar u članku [[NK Bjelovar]]. Uspio sam s Bjelovarskom listu pronaći godinu fuzije i godinu preimenovanja u NK Bjelovar. Ako ću imati vremena dopunit ću članak s informacijama iz članaka iz Povijesti sporta te Frntićevim člancima u Bjelovarskom listu. Ako ne stignem, dopunit ću članak za oko dva tjedna. Inače vidim da je prema knjizi Sto godina ogometa u Hrvatskoj 1880–1980 i [https://semafor.hns.family/klubovi/1398/nk-sloga-bjelovar/ HNS-u] Sloga Bjelovar osnovana 1956., dok naš članak [[NK Sloga Bjelovar]], koji citira Nogometni leksikon, navodi 1922. kao godinu osnutka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:05, 8. srpnja 2026. (CEST) == Strmendolac == Gospodine Croxyz, tražim objašnjenje zašto ste uklonili sve podatke o stanovništvu mjesta u doba Osmanlijske vladavine. Trebam li priložiti faksimile iz NAS-a ili DAZD-a? [[Suradnik:Profešur|Profešur]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Profešur|razgovor]])</small> 10:31, 13. srpnja 2026. (CEST) == Crna poljarica == izvor? Google je Vaš prijatelj [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-43603-26|&#126;2026-43603-26]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-43603-26|talk]]) 12:46, 8. kolovoza 2026. (CEST) == Dragan Vulin? == https://hr.wikipedia.org/wiki/Dragan_Vulin stranica ne odgovara pravilu WP:KRTE , osoba nikada nije bila saborski zastupnik niti istaknuti političar kako ste navodili prema pravilima WP:KRTE i prijašnjim primjerima uklanjali stranice, stranicu je osobno vidljivo iz povijesti uređivanja radio DVulin " 12:32, 23. srpnja 2016. Dvulin " Što onda sad s ovom stranicom uređivao ju je i urednik [[Suradnik:Ponor|''ponor'']]? Brisati? Nije relevantna jer ne ispunjava kriterije o političarima. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 09:39, 10. kolovoza 2026. (CEST) :Zamjenici gradonačelnika ispunjavaju kriterije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:42, 10. kolovoza 2026. (CEST) ::Zanimljivo! Prije nekoliko mjeseci zamjenici župana nisu ispunjavali kriterije a zamjenici gradonačenika ispunjavaju, no što onda s ovom stranicom koja je vidljivo uređivana kao osobna s obzirom da piše da je DVulin uđređivao i kreirao. To je sukladno pravilu? [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:46, 10. kolovoza 2026. (CEST) == Mahaut == Želim ti ugodan ostatak ljeta, Cro! [[Mahaut|Hvala]] ti! — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 08:43, 18. kolovoza 2026. (CEST) == Kuga u Splitu == Hvala, pogledat ću. [[Suradnik:Walter9|Walter9]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Walter9|razgovor]])</small> 17:03, 18. kolovoza 2026. (CEST) == Makedonska republička liga == Preostale sezone makedonske republičke lige: [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1672099391585536 1986/87], [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1576384864490323 1987/88] i [https://www.facebook.com/photo?fbid=1673421254786683 1989/90] [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 19:24, 18. kolovoza 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, three new Macedonian tables have appeared. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:32, 18. kolovoza 2026. (CEST) ::{{s|Jolicnikola}} Done. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 04:35, 19. kolovoza 2026. (CEST) == [[Bitka kod Konjščine 1545.]] == U Predložak:Bitke Hrvata i Osmanlija ne možda, nego svakako treba dodati cijeli niz novih članaka. Ja sam već nedavno primijetio da na tom predlošku ima dosta posla i ja se namjeravam uključiti, koliko mi to zbog poslovnih i privatnih obveza bude dozvoljavalo vrijeme. Apropo tog predloška, ja sam pred puno godina na engleskoj wiki napisao razmjerno veliki predložak "Template:Wars and battles involving Croatia" u kojem su obuhvaćeni svi hrvatski ratovi i skoro sve značajnije hrvatske bitke u povijesti. Predložak je po meni bio jako koristan ya orijentaciju čitatelja Wikipedije zbog svoje sveobuhvatnosti. Međutim, upravo nedavno (ako si bio na enwiki, možda si primijetio) se na taj predložak okomio naš vrli kolega Joy, administrator na enwiki, koji inače dugi niz godina vedri i oblači tamo, uključujući teme vezane za Hrvatsku, najčešće preusmjeravajući ili spajajući članke i gdje treba i gdje ne treba, ali sada je prevršio svaku mjeru, kada je, bez obzira na moje protivljenje, i bez obzira na njegova neuvjerljiva, nerazumljiva ili nesuvisla obrazloženja, uz potporu još jednog tamošnjeg admina, neopravdano isposlovao brisanje tog predloška. Budući da se Joy povremeno uključuje i na hrwiki, ja se samo nadam da ovaj predložak neće doživjeti istu sudbinu. Da li se slažeš? Pozdrav, --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 19:13, 20. kolovoya 2026. (CEST) :{{s|Silverije}}, nemam pristup računalu ovih dana, pa ne uređujem Wiki. Za en.wiki nisam još gledao, no razmatrao sam malo ideju popunjavanja predloška. Postoji jedan problem: što ulazi u predložak? Govorimo li samo o hrvatskom teritoriju (ako da, govorimo li o RH ili hrvatskim povijesnim zemljama)? Gledamo li i bitke gdje su sudjelovali Hrvati (kako njih definiramo? Zapovjednik? Barem jedna vojna jedinica? Je li npr. opsada Kisega valjana?)? Uključujemo li i Hrvate kao narod (razni pobune naroda koji je živio pod osmanskim teritorijem)? Uključujemo li i Bosnu koja se historiografski ne vodi kao nekakva hrvatska država? Što sa silnim graničnim sukobima? Uključujemo li pljačkaše pojode raznih hajdučkih družina protiv Osmanlija? Ima tu svačega. Moj ti je savjet da pogledaš u kojim sve člancima (i kategorijama) se navode Osmansko Carstvo, raznorazni članci o ratovima s Osmanlijama i sl. Naravno, ima svačega što nije pokriveno. Mislim da se čak i Jelačić negdje sukobio s Turcima. Mislim da bi pd pomoći mogao i biti Atlas of Southeast Europe (izdavač Brill) kojeg možeš besplatno downloadati preko The Wikipedia Library. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:57, 22. kolovoza 2026. (CEST) ::{{s|Croxyz}}, hvala na odgovoru. Dvojbe oko popunjavanja predloška su svakako prisutne i logične. Postoji razlika u nazivu predloška u odnosu na uklonjeni engleski predložak, jer u engleskom naslovu je stajalo ˇRatovi i bitke koji su uključivali Hrvatskuˇ, dakle barem neku hrvatsku postrojbu kao dio cjelokupne kršćanske vojske koja se borila protiv turske vojske. U našem predlošku (bez obzira na razliku u nazivu predloška i njegov naslov: Bitke Hrvata i Osmanlija, odnosno Hrvatsko−osmanski ratovi) prostor za članke koji bi ušli u predložak je sužen, jer proizlazi da Hrvati, odnosno vojska Hrvatskog Kraljevstva mora biti dominantna u bitkama, odnosno ratovima, a ne samo sudjelovati s nekom postrojbom. Drugo, pitanje teritorija koje si postavio je takvo da odgovor glasi: oboje, i današnji teritorij RH i hrvatske povijesne zemlje. Današnji teritorij zato jer i u Istri i u Dalmaciji (koje su bile pod Mletcima), kao i vojne krajine (izravno pod bečkom upravom) itd. u bitkama su sudjelovali velikim dijelom Hrvati. Na primjer, kod oslobođenja Cetingrada 1790. habsburška postrojna se zvala Hrvatski armijski korpus. Hrvatske povijesne zemlje naprosto zato jer su u to vrijeme bile u sastavu Hrvatskog Kraljevstva (naravno, u personalnoj uniji s Ugarskom). Pa tako sve bitke na današnjem teritoriji BiH, koje su se tada odvijale na teritoriju Hrvatskog Kraljevstva su hrvatske, a ne bosanske bitke. To pravilo vrijedi i na engleskoj i na njemačkoj Wikipediji. Primjeri su Bitka za Bihać 1592., Opsada Krupe 1565 (danas Bosanska Krupa), Opsada Šturlića 1788. i slično. Isto bi vrijedilo i za bitke (opsade) kod Petrovaradina, Slankamena itd., jer je cijeli Srijem pripadao Hrvatskoj, a ne samo zapadni dio, dok je danas istočni u Srbiji. Uključiti treba i pogranične sukobe i bitke hajdučkih družina, ako su bile na hrvatskoj granici ili su u njima sudjelovali hajduci iz Hrvatske. Dvojbe mogu postojati npr. kod Kiszega, Kosovog polja i sličnih bitaka na područjima koja nisu ili nikad nisu bila u sastavu Hrvatske, premda su u takvim bitkama sudjelovali Hrvati u manjem ili većem broju. To bi se trebalo još raspraviti. ::Zamolio bih te da još jednom pogledaš što sam napisao za članak Pokolj fratara u Hercegovini, pa da završimo s njim, da ne bude više osporenosti točnosti podataka. Pozdrav, --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 01:15, 25. kolovoza 2026. (CEST) :::{{s|Silverije}}, problem kod tih hajduka i dr. neregularnih (civilnih) jedinica jest manjak dokumentacije, tj. rijetko se spominju u povijesnim izvorima i literaturi. Dovoljno je bilo da neki pojedinac okupi nekoliko seljaka iz svog (i eventualno susjednih sela) s kojim bi otišli u pohod na dan ili nekoliko dana preko granice. Nekad bi stvarno uspjeli napraviti neki značajni pothvat, poput ubojstva nekog bitnog Turčina ili paljenja čitavog grada ili vojnog tabora. Naravno, uvijek je prisutan problem enciklopedijske značajnosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:28, 25. kolovoza 2026. (CEST) ::::{{s|Croxyz}}, u vezi Pokolja fratara u Hercegovini već sam prije napisao da izvor iz časopisa Motrišta spominje ´montirane sudske procese´ u SAŽETKU i da nema broja stranice. Ja nemam taj časopis, odnosno cijeli njegov tekst, da bih mogao navesti stranicu. Zar sažetak nije dovoljno dobar izvor? --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 00:23, 27. kolovoza 2026. (CEST) == Pokušajte popraviti uvod 🇧🇦🇭🇷 == https://sh.wikipedia.org/wiki/Sergej_Jakirovi%C4%87 [[Suradnik:Эльдар Шукоров|Эльдар Шукоров]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Эльдар Шукоров|razgovor]])</small> 13:08, 25. kolovoza 2026. (CEST) :{{s|Эльдар Шукоров}}, nastojim ne uređivati taj projekt iz više razloga. Jedan od važnijih razloga je želja velikog broja suradnika tog projekta da Wikipedija na hrvatskom prestane postojati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:12, 26. kolovoza 2026. (CEST) ::🤔 [[Suradnik:Эльдар Шукоров|Эльдар Шукоров]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Эльдар Шукоров|razgovor]])</small> 21:00, 1. listopada 2026. (CEST) == Molba za savjet oko članaka == Pozdrav! Napisali ste da članci još nisu spremni za punu objavu. Uređivali smo dvije stranice: 1. [[Nacrt:Augustin Zubac (stariji)|https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:Augustin_Zubac_(stariji)]] 2. [[Nacrt:Župa sv. Blaža Gradnići|https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:%C5%BDupa_sv._Bla%C5%BEa_Gradni%C4%87i]] https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Augustin_Zubac_(stariji)&redirect=no Možete li mi, molim vas, reći što bi se još trebalo doraditi i na što bi trebao obratiti pozornost? Ako je ipak sve u redu, možete li te Nacrte prebaciti u samostalne stranice? Hvala! [[Suradnik:LAPTOPBIH|LAPTOPBIH]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:LAPTOPBIH|razgovor]])</small> 16:23, 27. kolovoza 2026. (CEST) :{{s|LAPTOPBIH}}, bez da čitam članke, vidim da imaju dosta problema, kao što su citiranje Wikipedije kao izvor (Wikipedija ne može sama sebi biti izvor, [[WP:NI]]) te da su članci pisani uz pomoć umjetne inteligencije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:49, 27. kolovoza 2026. (CEST) ::Ispravljeno. Molim pregled i, ako je dobro, prebacivanje Nacrta u stranicu. Hvala. Lp. [[Suradnik:LAPTOPBIH|LAPTOPBIH]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:LAPTOPBIH|razgovor]])</small> 13:07, 28. kolovoza 2026. (CEST) == HAJDUK 2 == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Hajduk_Split_II&accountJustCreated=1 https://semafor.hns.family/klubovi/96404/hnk-hajduk-ii/ molim zaštitu/upozorenje za vandalizme imena tulkas, ako nastavi [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-46893-05|&#126;2026-46893-05]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-46893-05|talk]]) 14:24, 28. kolovoza 2026. (CEST) :{{s|Loptač01}} (ako si to ti), nisam administrator pa ne mogu štiti članke, tj. onemogućiti njihovo uređivanje. {{s|Tulkas Astaldo}} nije vandal, već je odmah uočio da nešto ne štima s izmjenama, pa ih je dobornamjerno uklonio. Vrijednost <nowiki>[[3. NL – Jug]]</nowiki> se ne može koristiti za paramter "trenutačna sezona". To odmah dovodi do ''pucanja'' predloška (na dnu predloška se kraj nogometne lopte prikazuje <nowiki> [[3. NL – Jug|Trenutačna sezona]]</nowiki>. Parametar trenutačna sezona koristi se za navođenje sezone u kojoj se klub trenutno natječe (bez navođenja uglastih zagrada), primjerice HNL 2026./27. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:24, 29. kolovoza 2026. (CEST) == Lubiana league == I noticed that [[Ljubljanska nogometna liga 1959./60.]] already existed as [[Podsavezna nogometna liga Ljubljana 1959./60.]]. Do you think I've to rename all the "Ljubljanska nogometna liga" pages to "Podsavezna nogometna liga Ljubljana"? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:29, 28. kolovoza 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, can you check which name do Delo and other contemporary Slovenian newspapers use? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:28, 29. kolovoza 2026. (CEST) ::In Delo I can't find anything below the Regionalna/Območna liga (except the Ljubljana cup is called "Pokal NZS"). In the slovenian page of [[:sl: Nogometni klub Bela krajina|NK Bela krajina]], they say the club was member of "Ljubljanski podzvezni ligi". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 07:03, 29. kolovoza 2026. (CEST) :::{{s|Ame71}}, apparently in 1960 there was a sports weekly newspaper called Polet. On [https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-31GMJSNN bottom right of page 7] there's the final table for ''prvenstvo celjske nogometne podzveze'' which was won by Olimp Celje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:24, 29. kolovoza 2026. (CEST) ::::{{s|Ame71}}, have you encountered [https://slo-nogomet.net/forum/viewtopic.php?sid=b1c518381b7dc9181ad5c8866d02be48&start=195&t=348 this] before? There's a Slovenian ligaški vremeplov. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:33, 29. kolovoza 2026. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I found the final table for Ljubljanski podsavez in [https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-JGJR6MW3 Polet]. They call it "NPL" and "ljubljanski podzvezi". Honestly I don't know what to name the articles. Possibly Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:38, 29. kolovoza 2026. (CEST) ::::::I'll rename the pages "Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza". Slovenian ligaški vremeplov is very interesting, after finishing with the 1951-1991 seasons, I'll improve them with this site. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 08:19, 30. kolovoza 2026. (CEST) :::::::After discussions with {{s|Cybermb}}, we agreed to rename "Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza" to "Liga MNZ Ljubljana" from the 1974/75 season onwards. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 07:08, 15. rujna 2026. (CEST) == Prvenstvo RSK u nogometu == Kolega Milan Gulić i moja malenkost smo nedavno objavili članak o drugom prvenstvu Republike Srpske Krajine u nogometu, sezona 1993/1994 (https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/2%202026/09%20Gulic,%20Stambolija%20243-272.pdf). Vidim da ste citirali naš članak o prvom prvenstvu i objavili odličan tekst na Wikipediji, pa sam samo htio da vas obavijestim, ukoliko biste željeli, na osnovu podataka iz našeg teksta, takođe napisati i članak na wikipediji o drugom prvenstvu RSK u nogometu. Pozdrav, Nebojša Stambolija [[Posebno:Doprinosi/~2026-50362-16|~2026-50362-16]] ([[Razgovor sa suradnikom:~2026-50362-16|talk]]) 10:35, 18. rujna 2026. (CEST) :Hvala na biranim riječima! Ovih dana trenutno proširujem članak o [[HAŠK|HAŠK-u]], a i uočio sam niz grešaka u člancima o [[Sokolski stadion u Maksimiru|Sokolskom stadion u Maksimiru]] i [[Stadion Maksimir|današnjem maksimirskom stadionu]], stoga ću svakako napisati članak [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu 1993./94.]], najvjerojatnije u narednih mjesec dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:02, 18. rujna 2026. (CEST) ::Napisah članke [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu 1993./94.]], [[Kup Republike Srpske Krajine u nogometu]], [[Kup Republike Srpske Krajine u nogometu 1993./94.]] i [[Superkup Republike Srpske i Republike Srpske Krajine 1994.]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:12, 23. rujna 2026. (CEST) == Broj stranice i uklanjanje sadržaja (2) == Dobio sam poštom pritužbu na jedno tvoje postupanje, ali na to ću tek doći. Kada sam prije par minuta otvorio nedavne promjene dočekao me tvoj sažetak [[Special:Diff/7593855/7605190| uklanjanja referenciranog teksta]] u kojem iopet tražiš da se navede točna stranica u periodici. Prije nešto vremena na ovoj istoj stranici pod ovim istim naslovom molio sam te da to ne činiš. Ne postoji pravilo o uklanjanju sadržaja ako nije navedena točna stranica u znanstvenom radu; čak i pravilo o provjerljivosti ne traži izričito naveden izvor, tek da se takav izvor mora moći negdje naći. Postoji međutim pravilo da se [[WP: UREĐIVANJE|prije uklanjanja svega stvari pokuša popraviti]]. To je za Wikipediju jako važno pravilo, pozivamo ga izravno iz Pet stupova. Činiš veliku štetu uklanjanjem nečijeg rada radi sitnica na kojima ne inzistira ni jedan Nature npr. <u>Zato ću te sada zamoliti da u prvoj rečenici odgovora na ovu napišeš da tuđi rad više nećeš uklanjati ako izvori nisu navedeni (po TVOJOJ mjeri).</u> Ljudi gube volju uređivati kada im se na tako grub način uklanjanja sav rad. Molim te da jako paziš na nove suradnike, a i to molim po N-ti već put. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:11, 23. rujna 2026. (CEST) :{{s|Ponor}}, kod patroliranja uvijek pokušam prvo popraviti članak. U većinu slučaja pregledavam što se navodi u izvoru. Kako da za Žirovčića pregledavam točnost uvodnog paragrafa, ako suradnik citira 20 stranica, a većina tih riječi se ni ne pojavljuje u radu pri CTRL + F? Kad već spominješ navođenje točne stranice rada, [[Special:Diff/7602662|prije 4 dana sam zamolio]] jednog jako dobrog novaka, po mom osobnom mišljenju jednog od najboljih tijekom ljeta, da ubuduće navodi točne stranice rada koje citira. Koliko vidim, suradnik je poslušao savjet te je počeo mijenjati raspone stranica u točne stranice što naravno olakšava [[WP:PRO|provjerljivost]] članka. :<br> :Što se tiče Varaždinskih baroknih večeri višestruko sam tražio suradnika da navede izvor za svoju tvrdnju. Vidio sam da je na nečim stranicama za razgovor vrijeđao suradnike jer nisu gledali vanjsku poveznicu. Nedavno mi je jedan administrator preporučio da s takvim agresivnim novacima (kao i tvorcima ovih novih promotivnih AI-članaka) izbjegavam komunikaciju. Nakon što sam vidio komentar, odlučio sam samo pogledati tu vanjsku poveznicu na koju se suradnik poziva. U njoj piše: :[https://vbv.hr/ Do sada su zemlje partneri bili '''Slovačka''', Njemačka, Češka, Poljska, '''Izrael''', Austrija, Ruska Federacija, Italija, Francuska, Španjolska, Mađarska, Japan, Švedska, Slovenija, Irska, Švicarska i Portugal.] :U suradnikovoj izmjeni ne navode se Slovačka i Izrael. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vara%C5%BEdinske_barokne_ve%C4%8Deri&diff=prev&oldid=7605169 Dakle, netočna je zadnja izmjena u kojoj se tvrdi da je od 2009.] festival održan u sljedećim državama: Češka, Njemačka, Poljska, Austrija, Rusija, Italija, Francuska, Španjolska, Mađarska, Japan, Švedska, Slovenija, Irska, Švicarska, Portugal, Belgija. :Također, možeš uočiti da redoslijed država nije ispravan. Na kraju suradnikovog popisa nalazi se Belgija, a na početku Slovačka. Ako je zadnji festival bio u Slovačkoj (nisam provjeravao), onda bi Belgija trebala ići na poletku. :<br> :Što se tiče [[Gianna Apostolski]] pri nastanku to je bio čisti AI generated članak kakve viđam svakodnevno u nedavnim promjenama. Taj članak sam, kao i druge AI članke ili najvjerojatnije predložio za brzo brisanje ili ga premjestio u Nacrt s predloškom UI-članak. Taj članak je posljednjih dana premještan višestruko pod različita imena i imenske prostore te mu se tako izgubila povijest uređivanja (nisam administrator, pa ne mogu vidjeti izmjene u obrisanim člancima niti vratiti njihove povijesti izmjena). Ako mi ne vjeruješ pregledaj. Inače sada imamo [[Gianna Apostolski]] i [[Nacrt:Gianna Apostolski]]. Nema smisla imati dva članka. Koliko mi je poznato, novaci (a i ophoditelji?) ne bi smjeli fizički moći premjestiti članke iz imenskog prostora Nacrt: u GIP. Zbog toga i postoji [[Wikipedija:Zahtjev za premještanje stranice]]. Administrator (ili ophoditelj?) treba odobriti premještanje te ga sam izvesti. :<br> :Inače, nedavno sam pokrenuo jednu raspravu vezanu za sadržaj pojedinih članaka. Raspravom se nije mogao uspostaviti konzensus te sam odlučio odgodoiti interakciju kako ne bi slučajno prekršio pravilo 3RR i/ili pravilo o uređivačkom ratu. Stoga sam odlučio zamoliti dva administratora da pregledaju raspravu kao treća, neutralna strana. Još uvijek čekam da se oglase na SZR jer znam da zadnjih mjesec dana imaju previše obaveza u privatnom životu, stoga ne stižu gotovo pa uopće uređivati Wikipediju, kao i skoro svaki drugi administrator na projektoru. Ni jednom ni drugom se nisu svidjele izmjene druge strane. :<br> :Posljednjih nekoliko tjedana, ako ne mjesec dana, izuzev zadnjih nekoliko dana jer nam se vratio Tulkas Astaldo, praktički sam bio jedini ophoditelj na cijelom projektu. Od početka mjeseca napravio sam [https://xtools.wmcloud.org/patrollerstats/hr.wikipedia.org/2026-09-01/2026-09-23 3196 od 3593 ophodnji]. Razmatrao sam da u Kafiću pokrenem rasprave oko trenutnog stanja s patroliranjem + pokretanje rasprave o automatskom brisanju AI generated članaka, no od tih rasprava sam odustao jer znam da nam je i Kafić ''mrtav'' zadnjih nekolikom mjeseci. Ozbiljno sam ovih dana razmatrao da jednostavno trajno napustim Wikipediju te sam napisao svoja zadnja dva velika oproštajna članka (kako bi Englezi rekli ''[[:en:swan song]]''). Jednostavno ne mogu nikog više na Wikipediji tražiti za tuđe mišljenje ili pomoć, bilo riječ o patroliranju, sadržaju, pomoć u istraživanju i sl. Što ćemo onda s Varaždinskim baroknim večerima? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:26, 23. rujna 2026. (CEST) ::{{s|Ponor}}, također zamolio bih te da predložiš dva članka tjedna za 46. i 52. tjedan jer po pravilima ne smijem predlagati članke za te tjedne. Prijedlozi su već trebali biti izneseni do prije 3 tjedna. Pokrenuo sam raspravu u Kafiću oko toga, no samo se Runolist odazvao na nju predloživši jedan članak za članak tjedna. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:50, 23. rujna 2026. (CEST) ::Odgovorit ću na sve kada odgovoriš na ono što sam zapravo tražio od tebe. Podcrtano je. Moram, kao administrator, imati obećanje da nećeš uklanjati trud suradnika samo zato što ti se ne sviđa kako navode izvore iz periodike. Ja takav zahtjev na izvore ne vidim u pravilima, ne vidim na wikijima, a uklanjanje cijelih izmjena zbog toga smatram pretjerivanjem. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:06, 7. listopada 2026. (CEST) == Trener RNK Split == https://en.wikipedia.org/wiki/Dragutin_%C4%8Celi%C4%87 kako popraviti krivo prezime na svim člancima osim hr [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 00:34, 29. rujna 2026. (CEST) :{{s|Loptač01}}, ako si na računalu, ispod ovog 8 languages (gornji desni kut) nalaze se tri okomita kvadrata. Klikneš na njih, pa na Move. Promijeniš naslov članka u željeni te navedeš razloge promjene i/ili izvore (npr. HNS Semafor). Isti postupak vrijedi i za ostale jezike samo što umjesto engleske riječi Move piše odgovarajuća riječ ili izraz na tom jeziku. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:36, 29. rujna 2026. (CEST) == Uklonjen sadržaj == Zašto je uklonjen dio koji se bavio problematičnim stranama omladinskih radnih akcija? Kako je moguće da je to neenciklopedijski sadržaj ako je tekst izvučen iz izvora koji su već navedeni u članku? [[Posebno:Doprinosi/~2026-52511-57|~2026-52511-57]] ([[Razgovor sa suradnikom:~2026-52511-57|talk]]) 16:29, 30. rujna 2026. (CEST) :Izmjena za izvore navodi nepotpisani članak nekog web-portala što svakako nije pouzdan izvor ([[WP:VI]]) te Wikipediju ([[WP:NI]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:23, 1. listopada 2026. (CEST) == Preuzimanje slike == Pošto runolist nije aktivan nekoliko dana, smijem li preuzimati sliku odavdje https://www.zg-nadbiskupija.hr/1688-1694/3674 , i kakva su pravila što se toga tiče. [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 21:18, 30. rujna 2026. (CEST) :{{s|Lovro.milas}}, ne znam točno pravila oko tih autorskih prava. Sam portret je u javnom vlasništvu, no ne znam je li Zagrebačka nadbiskupija (ili netko drugi) ima autorska prava nad fotografijom portreta. Autorska prava najbolje zna {{s|Ivi104}}, no koliko vidim, nije aktivan na Wikipediji kao nekoć. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:16, 1. listopada 2026. (CEST) ::Također vidim da si uređivao [[Mihovil Mandić]]. Trebalo bi svakako srediti stil u tom članku (npr. ''Komunistički režim je u Mihovilu Mandiću vidio brata premijera NDH čija je krv bila na njihovim rukama.''). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:19, 1. listopada 2026. (CEST) == LLM == Kako bi ti postupio s [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Amon16 ovim izmjenama]? Ja naginjem poništavanju jer je sve pisano AI-jem. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:49, 6. listopada 2026. (CEST) :Također.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 12:17, 7. listopada 2026. (CEST) ::{{s|Tulkas Astaldo}}, trebalo bi onda brisati i taj novostvoreni članak, a ja nemam administratorske ovlasti pa ga ne mogu brisati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:22, 7. listopada 2026. (CEST) :Popričati sa suradnikom, dati upute, provjeriti o čemu se radi. Vrijedi li kod nas [[WP:NGN]]? Ne znam bi li LLM navodio izvore (s ponavljanjem navoda) kako to vidim u tim člancima. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:51, 7. listopada 2026. (CEST) ::{{s|Ponor}}, u Kafiću su svi negativni nastrojeni prema LLM člancima. A isti slučaj je i na [[:en:Wikipedia:Writing articles with large language models|Wikipediji na engleskom jeziku]] (''The use of large language models (LLMs) to generate or rewrite article content is strictly prohibited''). Pitao sam {{s|Tulkas Astaldo|Tulkasa}} za mišljenje o spomenutim člancima jer je nakon mene, najaktivniji ophoditelj. Znam iz iskustva da te navode izvora također generira LLM. Uostalom, zaista misliš da je suradnik u četiri i pol sata [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Drugi_svjetski_rat_u_Jugoslaviji&diff=prev&oldid=7613876 dodao sve ove izvore i napisao sav ovaj tekst]? Članak je narastao za 119 KB. To je malo manje od 30 KB po satu. Ta razina produktivnosti usporediva je s legendom o nastanku knjige [[Codex Gigas]]. Meni kao iskusnom suradniku treba oko sat vremena za 5 KB. Ja čisto sumnjam da će itko od nas provesti sate provjeravajući točnosti svake tvrdnje za te kontroverzne teme. Upravo iz članaka te tematike nastaju kontroverze vezane za naš projekt. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:08, 7. listopada 2026. (CEST) :::{{s|Ponor}}, LLM radi što mu se kaže [[Slika:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:12, 7. listopada 2026. (CEST) :::Moguće je napisati i pet članaka u sat vremena AKO se uređuje offline i samo kopira u wiki. Ne znam, zato kažem da se prvo pita suradnika. Hajde, ja ću, već sam namjeravao. Molim te ne diraj te članke. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:13, 7. listopada 2026. (CEST) :::Croxyz, filter je tvoju izmjenu [[Special:Diff/7611324]] označio s LLM. Vrijede li za sve ista pravila o LLM-u? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:37, 7. listopada 2026. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, moje članke ne generira LLM. Koristio sam ChatGPT da pokušam odgonetnuti koji izvor donosi točnu informaciju jer mi Google nije bio od koristi, a bilo je 2 ujutro. Zbog neslaganja izvora tražio sam poimenični popis poginulih članova. Brojni mediji su ove godine izvještavali o 77 igrača, no to nije točno. Nije točna ni [https://core.ac.uk/download/pdf/74362305.pdf Mudražijina] (str. 337.) tvrdnja: ''padlo kar 77 članov kluba, 9 pa jih je bilo odlikovanih z redom narodnega heroja'' (od 9 narodnih heroja nisu svi bili nogometaši, već su neki bili funkcioneri). [https://ueaeprints.uea.ac.uk/id/eprint/40335/1/VELEZ_MOSTAR_FOOTBALL_CLUB___.pdf Mills] (str. 112.) navodi ''Following this statement the book lists a further 77 footballers and 21 functionaries who died during the course of the war as Partisan fighters or camp inmates, whilst noting that a further six members had already lost their lives in forced labour camps before the war had even begun.'' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:02, 7. listopada 2026. (CEST) :::::Ispravak za Mudražiju: tvrdi da je poginulo 77 članova, dakle taj broj uključuje i nogometaše i funkcionere. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:04, 7. listopada 2026. (CEST) ::::::{{s|Ponor}}, hoćeš pregledati svaki od tih AI članaka ili ćemo ih ja i/ili Tulkas morati poophoditi? Ne vjerujem LLM-ovima što se tiče Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:43, 7. listopada 2026. (CEST) :::::::Ponor: "Molim te ne diraj te članke." [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:53, 7. listopada 2026. (CEST) ::::::::{{s|Ponor}}, samo pitah hoćeš li ih ti poophoditi ili ćemo ih morati mi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:54, 7. listopada 2026. (CEST) :::::::::Ono što sam slučajnim izborom provjerio u tim člancima, pisalo je u izvorima. Naravno da ću još pregledati i raditi sa suradnikom na nedostatcima ako ih nađem. Ovo je prvi put u puno godina da netko uopće dira te članke i moramo biti sretni što je to tako. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:28, 8. listopada 2026. (CEST) :::Bok svima! Htio bih se uključiti u raspravu jer razumijem vaše brige i skepsu. Kad netko u kratkom vremenu toliko proširi nekoliko članaka, a pritom koristi LLM, sasvim je normalno pitati se koliko je to stvarno provjereno. Pogotovo kad se radi o ovim temama, gdje i jedna pogrešno prenesena tvrdnja može napraviti problem. :::Shvaćam i da sam se možda malo zaletio. Krenuo sam pun volje, a vi ste odjednom dobili hrpu novog teksta i izvora koje treba pregledati. Malo sam vas zatrpao i razumijem da nije jednostavno pratiti sve te izmjene, pogotovo dok ih još dorađujem. :::Zato ću sada usporiti i prvo se posvetiti člancima koje sam već obrađivao, bez započinjanja novih prerada ili stvaranja novih članaka. Jastrebarsko, Stara Gradiška, Momčilo Đujić, Ante Vrban i ostali još trebaju doradu. Sljedeće dane namjeravam posvetiti tome da ih postupno dovedem na razinu do koje sam sada došao s člankom [[Koncentracijski logor Sisak]]. :::Kad završim svoj dio provjere i budem prilično siguran da je pojedini članak spreman za ozbiljan pregled drugih suradnika, javit ću u Kafiću i staviti poveznicu. Tako možete pregledati zaokruženu verziju, bez ganjanja hrpe izvora nakon svake moje dorade. :::Za sada bih vas zato zamolio da detaljno pogledate baš Sisak. Prođite tekst, pogledajte izvore, usporedite s ranijom verzijom i recite mi otvoreno što mislite. Je li vam takva obrada prihvatljiva? Je li to razina na kojoj biste voljeli vidjeti i ostale članke? Ako nešto ne valja, pokažite mi gdje pa ćemo provjeriti i popraviti. :::LLM mi pomaže u radu, a ja otvaram izvore, čitam ih i uspoređujem s napisanim. Članak prođe dosta dorada prije nego što ga objavim. Naravno da mi može promaknuti pogreška i za ono što objavim odgovaram ja. :::Meni je stvarno stalo do ovoga. U tim člancima ima toliko zapuštenih dijelova, rupa i tvrdnji koje godinama stoje bez dobre podloge, a mnogi upravo preko njih prvi put uče o toj povijesti. Volio bih da nekome možemo mirno preporučiti članak na hrvatskoj Wikipediji i znati da će dobiti razumljiv prikaz iza kojeg stoji ozbiljna literatura. Sisak je primjer koliko se može napraviti i do koje razine kad se jednoj temi stvarno posvetiš, a imam volje nastaviti. :::Ako imate savjet kako da vam olakšam praćenje i provjeru izmjena, samo recite. Rado možemo popričati o načinu rada i dogovoriti što bi svima bolje odgovaralo. Mislim da je dobra komunikacija temelj da ovo stvarno krene naprijed. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 15:17, 8. listopada 2026. (CEST) == Nacrt:Siniša Koprivnjak – molba za ponovnu procjenu == Poštovani Croxyz, javljam se u vezi s oznakom za brisanje koju ste 6. listopada postavili na [[Nacrt:Siniša Koprivnjak]]. Razumijem razlog – prva verzija bila je napisana uz pomoć AI alata i nisam znao da to nije u zakonu sa pravilima pošto sve što je pisalo je istina i imam više izvora koji su to potvrdili Dana 7. listopada nacrt sam ponovno napisao sam i ogulio sam ga. Zadržao sam samo podatke potkrijepljene neovisnim izvorima (Jutarnji list, 24sata, tportal, Blic, Story, Hello!, Wish te intervjui na HRT 4 i Novoj TV), a uklonio puno toga što mogu potvrdit raznim izvorima. Na stranici za razgovor o nacrtu naveo sam i da sam u sukobu interesa, jer je riječ o meni, no smatram da sam puno napravio predstavljajući Hrvatsku u svijetu da nešto ipak dobijem. Molio bih Vas da, kad stignete, pogledate trenutnu verziju i procijenite je li oznaka za brisanje još potrebna. Ako nacrt i dalje ne zadovoljava kriterije, rado ću poslušati konkretne savjete što ispraviti ili maknuti. Hvala na vremenu i trudu. [[Suradnik:Sans39|Sans39]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sans39|razgovor]])</small> 12:45, 8. listopada 2026. (CEST) 2hg6iij2qgt0np9ylnt5fkkkvl639g8 7615268 7615199 2026-10-08T14:31:42Z Lp7137 292376 /* Asia Express */ novi odlomak 7615268 wikitext text/x-wiki <div style="text-align:right; color:#777">''arkiv'': [[RSUR:Croxyz/Arkiv 1|1.]] [[RSUR:Croxyz/Arkiv 2|2.]]</div> == Gabriel Martinelli == Greškom sam uklonio predložak Radovi tako da sam planirao dodati poveznice i infokvir, ali nisam planirao reprezentativnu karijeru. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:40, 21. travnja 2025. (CEST) == Čakovec == Trenutno nemam ništa o proslavi 1000-te obljetnice, ali ću pokušati nešto pronaći. --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 20:37, 22. travnja 2025. (CEST) :Pronašao i dopunio članak. --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 20:05, 28. travnja 2025. (CEST) == Kvalifikacije 1938. == In the page of [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com], in the season 1938./39. they say "Status je izgubila Slavija, a Sparta je trebala da reši pitanje 12. ligaša sa poraženim finalistom kvalifikacija." I think they meant the program of qualifications were the winners were promoted and the finalist would have played vs Sparta for last place in the national championship. But the boycott of Concordia and Split ruined the program. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 16:08, 24. travnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, ah okay then. I think it might be the best to only have Dodatne kvalifikacije under the Srbija section. To me it makes sense that these additional qualifiers were played to determine the 10th team of the Serbian League. Concordia, Split and possibly Velež are outliers. They couldn't have participated in Serbian League qualifiers. This is likely a naming mistake made by exyufudbal.rs. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:47, 24. travnja 2025. (CEST) ::{{s|Ame71}} from Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014. ::Page 121: ::The [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|national league qualifiers]] consisted of two leagues consisting of podsavez champions (meaning my assumption was right). ::The winners of the two groups were suppossed to play against each other. The winner would be promoted to the national league while the loser would play against Sparta Zemun (just like FSG Zrenjanin said). ::Croatian (Borovo is located in modern-day Croatia by the way, it could've been a Serb club or it just stayed in JNS for some reason) and Slovenian (this is not true Mairbor played against Borovo) clubs withdrew at the start of the qualifiers ::Page 122: SAŠK was the winner of Sarajevski podsavez thanks to goal-difference ([[it:Prvi_razred_1938-1939#Sarajevo]]/exyufudbal.rs claims it had 2 points more than Hajduk Sarajevo), however it withdrew from further competiting (meaning it didn't take part in the qualifiers). SAŠK supported the creation of a Croatian league (which makes sense since they were a Croat club), so JNS declared Velež the winner of Sarajevski podsavez (change ''Per qualche motivo ha preso il posto del SAŠK.'' in [[it:Prvi razred 1938-1939]]. You might need to change [[it:Sarajevski nogometni podsavez]], [[it:Nogometni Klub SAŠK Napredak]], but after I try to verify if Velež was handed the title which makes no sense to me since they didn't partook in Sarajevski podsavez championship, was there another, possibly provincial, league with the winner of the Sarajevo league competing against the other winner?). ::Page 123: The group winners (Bata & Vojvodina) are suppossed to play in a finale, however changes occured (HNS, Croatian-Slovenian League etc.). Serbian League has 10 members: 7 were the 7 national league teams from the previous season, 2 are the qualifiers group winners (Vojvodina and Bata) while the last club was determined via further qualifiers. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:14, 24. travnja 2025. (CEST) :::{{s|Ame71}}, Sarajevski podsavez provincial info found in that book, but not on it.wiki. Add it to it.wiki so it won't be lost. Note that not all of the information is complete (e.g. 1932./33. season which doesn't mention the Herzegovinian champion). Sometimes maybe 2 matches were played, but only 1 is listed. :::;Season 1930./31. (page 272, 273) :::Bosnian provincial champion: Šumadija Tuzla :::Herzegovinian provincial champion: [[JSK Mostar]] (I'm linking that article since I recently created it, I won't be linking other clubs) :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final: :::Tuzla: Šumadija vs JSK 3:0 :::Mostar: JSK vs Šumadija ??? :::JSK winner. :::<br> :::Sarajevo podsavez final: :::Sarajevo: Sloga vs JSK 5:1 :::<br><br> :::;Season 1931./32. (page 273) :::Bosnian provincial champion: Bojna Travnik :::Herzegovina provinical final was played in Mostar: [[JSK Mostar]] vs [[ŠK Uskok Čapljina|Uskok Čapljina]] 6:1. JSK is the Herz. prov. champ. :::Sarajevo podsavez provinical final was played in Mostar: JSK vs Bojna Travnik 1:4 :::<br><br> :::;Season 1932./33. (page 273) :::Travnička župa: Bojna Travnik :::Tuzlanska župa: Union Usora :::Travnik: Bojna v Union 3:4 :::Usora: Union v Bojna 3:1 :::Union is the winner of Bosnian provinical championship. :::<br><br> :::;Season 1933./34. (page 274) :::Bosnian provincial championship :::Travnička župa: Bojna Travnik :::Zenička župa: ??? :::Tuzlanska župa: Zmaj od Bosne Tuzla :::Dobojska župa: Hrabri Teslić :::<br> :::Bosnian provincial final: :::Travnik: Bojna v Hrabri 1:1 :::Teslić: Hrabri v Bojna ??? :::Bojna is the winner of Bosnian provincial championship :::<br> :::Velež is the winner of Herzegovinan provincial championship :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final :::Travnik: Bojna v Velež 1:1 :::Mostar: Velež v Bojna ??? :::<br><br> :::;Season 1934./35. (page 274, 275) :::Bosnian provincial championship :::Dobojska župa: Željezničar Doboj :::Tuzlanska župa: Šumadija Tuzla :::Zenička župa: Jadran Visoko :::Travnička župa: Bojna Travnik :::<br> :::Semifinal: :::Doboj: Željezničar vs Šumadija ??? :::Tuzla: Šumadija v Željezničar 0:0 :::Travnik: Bojna v Jadran ??? :::Visoko: Jadran v Bojna 4:1 :::<br> :::Final :::Visoko: Jadran v Željezničar ??? :::Doboj: Željezničar v Jadran 4:0 (Jadran was the winner somehow, must've been 2 really entertaining matches) :::<br> :::Herzegovina provinical championship :::Mostarska župa: Velež Mostar :::Čapljinska župa: [[ŠK Uskok Čapljina|Uskok Čapljina]] (I assume Uskok was eliminated before the final) :::<br> :::Final :::Mostar: Velež v Leotar Trebinje 2:0 :::Trebinje: Leotar Trebinje v Velež 1:4 :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final :::Mostar: Velež vs Jadran 7:0 :::Visoko: Jadran vs Velež 7:1 (yes, the source says that Velež won the first match 7:0 and lost the second one 1:7) :::<br><br> :::;Season 1936./37. (page 275, 276), 1935./36. isn't covered sadly :::For this season we have autumn tables (obviously the seasons haven't finished yet). I'll only list the clubs. :::<br> :::Tuzlanska župa: 1. Zmaj od Bosne Tuzla, 2. Šumadija Tuzla, 3. Solvaj (could be Solvay, as Serbian Cyrillic doesn't have a letter for y, for Solvay see it.wiki usege) Lukavac, 4. Sloboda Tuzla, 5. Zrinjski Tuzla (I think I saw this club on hr.wiki) :::Travnička župa: 1. Bojna Travnik, 2. Ugar Turbe, 3. Sloga Gornji Vakuf, 3. JSK Travnik :::Zenička župa: 1. Jadran Visoko, 2. Građanski Zenica, 3. Visoko (just Visoko, similiar to [[NK Zagreb]]), 4. Rudar Kakanj, 5. Željezara Zenica :::Dobojska župa: 1. Hrabri Teslić, 2. Union Usora, 3. Željezničar Doboj, 4. Desta Teslić :::Mostarska župa: 1. [[JSK Mostar]], 2. Zrinjski Mostar, 3. Velež Mostar, 4. [[ŠK Vardar Mostar|Vardar Mostar]] :::Čapljinska župa: 1. Jugoslavija Čapljina, 2. Leotar Trebinje, 3. Uskok Trebinje, 4. Jugoslavija Trebinje :::<br><br> :::;Season 1937./38. (page 276) :::Bosnian provincial champion: Železara Zenica (Željezara???) :::Herzegovinian provincial champion: Velež Mostar :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final: :::Mostar: Velež v Železara 3:1 :::Zenica: Železara v Velež ??? :::<br> :::Sarajevo podsavez final: :::Mostar: Velež v SAŠK 1:2 :::Sarajevo: SAŠK v Velež 2:0 :::<br><br> :::;Season 1938./39. (page 277) :::Železara Zenica is the Bosnian provincial champion :::<br><br> :::;Season 1939./40. (page 277) :::Bosnian provincial championship :::Travnička i Zenička župa: Železara Zenica :::Tuzlanska i Dobojska župa: Zmaj od Bosne Tuzla :::<br> :::Bosnian provincial championship final: :::Zenica: Železara vs Zmaj od Bosne 7:1 :::Železara was also the winner of the Sarajevski podsavez provincial championship (meaning that it defeated the Herzegovinian champion). :::As always, you might want to acquire the Fudbalska takmičenja Južnih Slovena... book. I'm sure it has more information. Sadly this didn't answer if Velež was awarded the title. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:09, 25. travnja 2025. (CEST) ::::According to a [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=15856 forum post] Velež eliminated Železara in the finale. Velež was suppossed to play against SAŠK but SAŠK decided to leave the system which gave Velež a spot in the qualifiers. There's no mention of Velež being awarded the title. Obviously, this is not a good source. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 25. travnja 2025. (CEST) :::::That post calls the club Žel'''j'''ezara. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 25. travnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Croxyz}} I thought SAŠK was Sarajevo city league champion, while Velež Mostar was provincial champion, and then Velež beat SAŠK in the subfederal final. On claudionicoletti.eu there are the finals of the '20s, but not of the '30s. As I had only the exYU page and no other sources, I wrote "Per qualche motivo (il Velež) ha preso il posto del SAŠK". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:38, 25. travnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Ame71}}, yes I believe that’s the case. SAŠK won the city league and Veež probably won the provinical league (we need better sources). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:41, 25. travnja 2025. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, should we move the 1st two group qualifiers above the Serbia section? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:25, 25. travnja 2025. (CEST) :::::::::Currently I'm trying to figure out why Slavija played in the qualifiers instead of Bačka. Sadly in the last edition of [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist195.pdf Subotički športski list] there's no mention for this, although they mention that the qualifiers will take place soon. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:22, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html RSSSF] has a list of qualifying matches under Promotion Playoff 1940 (Hrvatska). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:27, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::Take note that the club's called Žel'''j'''ezničar Zagreb and not Železničar Zagreb. Confirmation is present in the last page of this [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000560 this Varaždinske novosti issue]. I forgot to add that [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html#krel here] is the RSSSF link for the Željezničar Zagreb vs Slavija matches. Now I'll seek out the reason why Slavija participated in the qualifiers instead of Bačka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:33, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000545 Last page under ŠPORT] covers this. I transcribed the text for you. It's a bit archaic so if you have any trouble understanding anything I'll gladly explain it to you. ::::::::::::"SPLIT" ILI VARAŽDINSKA "SLAVIJA" MORAT ĆE IGRATI U KVALIFIKACIONOM TURNIRU ::::::::::::U nedjelju je dovršena predzadnja utakmica hrvatsko-slovenske lige. To je varaždinska "Slavija" odgirala u Ljubljani 13 minuta ostatka prekinute utakmice pa kako u tom rezultatu nije pao nijedan zgoditak, ostao je rezultat na 3:3. Poredak na kraju prvenstvene tablice izgleda sada ovako: ::::::::::::(see table, also do you know what the numbers which are surrounded by () at the end of every row represent?) ::::::::::::Imadu dakle igrati još jedino "Split" i "Slavija" i to u Splitu (listed under 12. kolo, played on May 19th). O toj utakmici ovisi, koji će od tih klubova igrati kvalifikaoni turnir, jer bi "Slavija" u slučaju pobjede potisnula "Split" na predzadnje mjesto hrvatskih klubova. Subotička "Bačka" po propozicijama otpada, ali se prenose glasovi (archaic way of saying it is rumoured) da dogodišnja hrvatska liga ne će brojiti samo osam, nego i opet deset klubova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:57, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Ame71}}, I solved the mystery of these weird numbers which are located in brackets, that is (). It's the number of points the club didn't win so far. E.g. Split has 13 (21) points after 17 matches meaning it won 13 points and ''lost'' 21 points (it didn't win in those matches so it didn't the maximum number of points in these matches). :::::::::::::In the second to last edition of [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist194.pdf Subotički športski list] it is stated that Bačka Subotica and Ljubljana are automatically relegated, while Varaždin will compete in a relegation play-off. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:07, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000560 Last page of this Varaždinske novosti issue] has a report on the second match between Željezničar and Slavija. It is stated after the match report ''Međutim Slavija ne će ispasti iz lige, odnosno Slavija će ipak ući u Hrvatsku ligu. Tako je izjavio u nedjelju na skupštini III. župe ZNP-a u Varaždin predsjednik ZNP-a ing. Ećimović, takove su informacije donijele i jučerašnje zagrebačke novine, svi ligaški klubovi izjavili su se za Slaviju, a jučerašnja večernja sjednica HNS u Zagrebu također je u tom pravcu svoje rekla.'' ::::::::::::::Sadly this is too vague. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:31, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::::::According to pages 134 & 135 of Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji the league consisted of 9 clubs with Slavija Varaždin being admitted as the 10th member. It doesn't mention Bačka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:39, 26. travnja 2025. (CEST) == I feel a little confused == It's better if you do the mention the 10 participating clubs of the Croatian-Slovenian league and how they were determined. It drives me crazy... [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :Well done for kvalifikacije 1938, I didn't know how create it as it begun as Yugoslav qualifiers and finished as Serbian ones. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :: What are the questions you made me (you wrote a lot :D)? I'm watching the Spanish cup final now, then I'll go to sleep. Tomorrow I'll read it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :::{{s|Ame71}}, I decided to just list the participants of the Croatian-Slovenian league. This way I don't have to spend time researching how they were chosen. As for the questions, they were mostly centered around the [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|qualifiers article]]. I don't think anything is left unanswered. I wanted to watch the Spanish cup final aswell, but I was supossed to do other stuff. In the end, I did nothing and procrastined by editing Wikipedia. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:55, 27. travnja 2025. (CEST) :::: I translated "'''Neslužbena nogometna prvenstva Srbije''' predstavljaju neslužbena nacionalna prvenstva" and the category from Serbian wiki. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:05, 27. travnja 2025. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I found [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%B7%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B0_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D1%83_%D1%84%D1%83%D0%B4%D0%B1%D0%B0%D0%BB%D1%83 this article]. Honestly, the name and grouping is odd. I suggest renaming and deleting (most of) the Italian article. En.wiki has a good naming solution, although I don't know if we can group the pre-WW2 championships with the WW2 championships (different countries). As for the category, I was thinking of renaming it to [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1918. – 1941.)]], similarly to [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)]] and [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1945. – 1991.)]] If needed, you can make another category for WW2. Sijić's book covers the period so I can help with transcribing those articles. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:48, 27. travnja 2025. (CEST) == Zagrebačke župe == [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919./20.]] had 13 župas. On [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u kraljevini Jugoslaviji] they are: 1. sušačka župa, 2. karlovačka župa, 3. varaždinska župa, 4. bjelovarska župa, 5. osiječka župa, 6. podravinska župa, 7. brodska župa, 8. banjalučka župa, 9. moslavička župa, 10. sisačka župa, 11. gospićka župa, 12. đakovska župa i 13. požeška župa. On [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ claudionicoletti.eu] 11 of them are ok, but Moslavina and Gospić are missing, and in their place there are Daruvar and Doboj. What's the right one? I'm working that on [[:it: Prvenstvo ZNP 1920]], and then I'll do in on Croatian side. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 18:23, 2. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, can I get the page number for Fudbal u kraljevini Jugoslaviji? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:04, 2. svibnja 2025. (CEST) ::Also, as stated previously, you might want to buy that Fudbalska takmičenja u Južnih Slovena... book since Cybermb says it covers all seasons and all lower leagues. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:04, 2. svibnja 2025. (CEST) ::: it's page 142 of [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u kraljevini Jugoslaviji]. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:13, 3. svibnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ame71}}, i'm really busy today and tomorrow so I can't do a complete investigation. According to [https://hrcak.srce.hr/file/444226 this article] Daruvar župa is number IX (''U finalnom dvoboju trebao se susresti s klubom iz Ivanić Grada, ali s obzirom da igrači Ivanića nisu doputovali, DONK osvaja naslov prvog pobjednika IX. nogometne župe.'', page 55). In the 1923/24 season there have been some changes: ''To se najbolje osjetilo u sezoni 1923./24. kada kod novog ustrojstva Daruvar prestaje biti župskim središtem. Umjesto daruvarske župe osnovana je nogometna Župa Moslavina u kojoj su igrali klubovi s područja Daruvara, Pakraca, Kutine i Ivanić Grada.'' Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji probably records this later župa structure. Try looking on the internet for mentions of Daruvar being the IX župa and please notify me if you found anything. As I said earlier, I'm quite busy so I sadly can't help. Takmičenje Južnih Slovena probably answers this dilemma. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:26, 4. svibnja 2025. (CEST) ::::: Daruvar clubs were in 9th župa (Moslavina). In 1936 they moved to 7th one (Brod). There were some moves trough the years. Then I see there were some changes in the numbers and towns in the župas. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:23, 4. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, I found [https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/ligaski-vremeplov-194302/p5425163/ this]. It doesn't match the župa numbers presented in [[it:Prvenstvo_ZNP_1920#Provincia]]. Honestly, I think you should try and acquire that book. It'll be tough for me to find absolutely anything (trustworthy) by looking at newspapers due to lack of digitised papers from that era. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:56, 5. svibnja 2025. (CEST) :::::::Also I don't find [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zagreba%C4%8Dki_nogometni_savez&diff=prev&oldid=7198679 this trustworthy]. As we previously found out, the list is either incomplete or it doesn't record every single change. Without a year, that list can be pretty misleading. For example [https://hrcak.srce.hr/file/444226 according to page 73 of this paper] župas got their names during the 1940./41. season. Karlovačka župa was renamed to Župa Lopašić in 1940, while this name is listed alongside župas from the previous decade/two decades. I think it would be the best if that revision was reverted so inaccuracies don't spread as much in future sources/works. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 5. svibnja 2025. (CEST) ::::::::{{S|Ame71}}, also just so you know, Ljubljanski nogometni podsavez should be abbreviated as LJNP instead of LNP. In Croatian there are two letters: L and LJ. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:10, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::: LJNP or LjNP? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 08:22, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Ame71}}, honestly, I don't know. Words beginning with DŽ, LJ or NJ are very rare in Croatian. I highly doubt there are 5 possible words which can be found in initialisms, with the most common obviously being German (njemački). Also I find it weird how 1. slovenski '''š'''portni klub Maribor is referred to as I. S'''S'''K Maribor. At first I thought this might be a mistake, but it is also found in [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/maribor Nogometni leksikon], so I guess it's true. Fun fact: according to Album nogometnih klubova Jugoslavije it is the first [[hazena]] club in Yugoslavia. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:57, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}}, what are you thoughts on the župa issues? Should we delete that section of the ZNP article? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:19, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::: I think it's better to keep it, so when I'll get the book I'll check the differences. There is no definitive version of a page on Wikipedia. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:31, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Ame71}}, remember we can always have it saved in the revision history. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:39, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::{{s|Ame71}}, I expanded the Područje section. Once you get that book, we'll be able to expand it with ease. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:28, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::: About Sparta Ljubljana : you're right, they merged Primorje. But i see they were in 2. razred in the following season. I assume the club still existed. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:01, 7. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::{{s|Ame71}}, I remembered the LJNP/LjNP dilemma. The correct abbreviation is LJNP, at least in Croatian (I don't know how Italian would treat it). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:14, 4. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::::: as Italians don't know Croatian alphabet, I think it's better to leave LjNP. Otherwise they would wonder what the meaning of "J" is.[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:07, 4. rujna 2025. (CEST) == Kravarsko == Postavljanje starijeg popisa je jednostavno što sam vidio da nije potkrijepljen izvorom a nisam mogao naći izvor te informacije [[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 13:24, 4. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Tmatic01}}, u člancima o mjestima (npr. [[Barbarići Kravarski]]) nalaze se grafikoni s brojem stanovnika za svaki popis stanovništva od 1857. nadalje. Izvori bi se trebali nalaziti na [[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|ovom linku]] (nisam pregledavao je li poveznice i dalje funkcioniraju) koji je prisutan ispod takvih grafikona. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:00, 4. svibnja 2025. (CEST) == Wembley Stadium (1923.) == Podsjeti me zašto smo prebacivali [[Wembley Stadium (1923)]] na [[Wembley Stadium (1923.)]], a nismo ga brisali. Zanima me na što bi potonji trebao voditi jer sada, nekako, vodi na samoga sebe. Jesam li nešto pogrešno shvatio? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 6. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, gledam sada i ni meni nije jasno. Je li možeš kao administrator vidjeti kako su izgledale prijašnje inačice članaka? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:28, 6. svibnja 2025. (CEST) == NK HAŠK 1903 == Ne bih rekao da je skroz ispravno trenutni opis koji je baziran na Leksikografskom zavodu. Ako gledamo prema kontinuaciji brenda kluba HAŠK, on je spajanjem TPK-a, Naftaša i ostalih ulazio u više lige (nešto kao NK Varaždin s NK Ivančicom u 3. HNL). Trenutni klub je novoosnovana udruga koja nema pravno veze s tim prijašnjim klubovima. Ova trenutna stranica pod nazivom NK HAŠK 1903 bi trebala biti osvrt na brend nogometne selekcije HAŠK-a (nešto kao HNK Zrinjski u BIH). ZNS, kao službeno tijelo, mu priznaje slijednost od bivšeg nogometnog kluba i uzima godinu osnutka 1903, kao brenda. Slično je s Dinamom koji ima nekoliko puta ponovno pravno osnivanje, ali mu je priznata slijednost. Primjer: https://zns.hr/predstavljanje-klubova/6627-nk-hask-1903 Stajalište kluba: https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/kultni-klub-sanja-obnovu-slavnog-rivalstva-hrvatskog-nogometa-doveli-su-novog-trenera-i-sportskog-direktora-15301778 Po tome bi trebali imati posebne stranice '''NK Naftaš Ivanić''' čija povijest staje spajanjem s HAŠK-om, '''NK TPK''' s informacijama koje su sada za NK HAŠK 1903 te također njihova povijest nestaje spajanjem i stranicu '''NK HAŠK 1903''' s kontinuacijom brenda starog kluba gdje se opisuju ta spajanja radi uključivanja u više lige. Ovo trenutno ne otkriva prave informacije u pozadini, a najviše su opisani u tiskanom izdanju knjige H.A.Š.K. iz 1993. Da li to ima smisla? Pozz. [[Suradnik:Borisb7~hrwiki|strongBNF]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Borisb7~hrwiki|razgovor]])</small> 11:22, 11. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Borisb7~hrwiki}}, o nogometnoj sekciji izvornog HAŠK-a trebalo bi pisati pod [[HAŠK#Nogometna sekcija]]. Sadržaj treba biti pokriven izvorima (prilikom navođenja knjige potrebno je navesti i str.). O nogometnoj, a i drugim sekcijama opširno je pisao [[Bogdan Cuvaj]] u znanstvenom časopisu Povijest sporta. Da o HAŠK-u nije napisao preko 100 stranica, sažeo bi njegove radove i dodao bi ih u članku o HAŠK-u, kao što sam to učinio u člancima [[NK Jarun Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]], [[AC Troja Sarajevo]] itd. U biti tijekom prošla dva mjeseca iscrpio sam sve njegove nogometne članke u Povijesti sporta osim onih o HAŠK-u. :Za [[NK HAŠK 1903 Zagreb]] važno je naglasiti u samom uvodu da nije isti klub kao izvorni HAŠK. Novi HAŠK (tj. NK HAŠK 1903) nije se mogao spojiti s TPK-om jer je TPK promijenio ime dvije godine ranije u Pešćenica. Dodatna potvrda tog imena prisutna je u člancima [[4. rang HNL-a 1992.#Jug – skupina B]], [[3. HNL 1992./93.#Središte (ZG regija)]]. Potonje sezone Pešćenica ispada u [[4. rang HNL-a 1993./94.#4. HNL NS Zagrebačke regije]] gdje se natječe pod imenom HAŠK 1903 Zagreb. :[[Nogometni leksikon]] s pravom tvrdi da ''[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/hask-1903 1993. uzima ime HAŠK 1903. kojim se poziva na tradiciju najstarijega zagrebačkoga kluba s kojim nije u pov. vezi]''. :Godine 1945. ukinuti su svi nogometni klubovi koji su djelovali za vrijeme NDH. Većinski su ih zamijenili novonastala fiskulturna (fizkulturna) društva (skraćeno FD). Svaki zagrebački FD predstavljao je neku ili nekoliko vezanih struka. Dio tih društava naveden je u članku [[Prvenstvo Zagreba u nogometu 1946.]] Tijekom narednih nekoliko godina dolazi do propasti FD-a, odnosno na njihovo cjepkanje na više različitih sportskih klubova (mislim na nogometne, rukometne, teniske itd.) te obnove i osnivanja novih klubova koji su vezani za klubove ukinute 1945. ili ranije. U tom periodu druge polovice 40-ih i 50-ih. Iz [[NK Željezničar Zagreb|Željezničara]] je izrasla [[NK Lokomotiva Zagreb|FD Lokomotiva]] iz koje je nastala današnja NK Lokomotiva. FD Tekstilac prethodnik je [[NK Ravnice]]. Godine 1950. dolazi do spajanja dvaju klubova u [[NK Maksimir]] (nasljednik HŠK Maksimir koji je prestao djelovati 1941. kada se spojio s [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongajem]] u Kvaternik). [[NK Trešnjevka Zagreb]] obnovljena je 1948., tri godine nakon svog ukinuća. Nabrojao sam samo neke nasumične primjere da ilustriram na koje sve načine su predratni klubovi nastavili s radom. :Osim obnovljenih klubova, u tom periodu su s djelovanjem započeli i novonastali klubovi vezani za neku tvornicu/tvrtku. Primjeri takvih momčadi su [[NK Končar Zagreb|Rade Končar]], [[NK Kožarac Zagreb|Kožarac]] (1950./51.), [[NK Cestogradnja Zagreb|Komunalac]] (1952.), [[NK Elektrosond Zagreb|Elektrosond]] (1955.), [[NK Pliva Zagreb|Pliva]] (1955.), a i naravno TPK, odnosno punim imenom Tvornica parnih kotlova (člank o tvrtci [[Tvornica parnih kotlova]]). Upravo je na temelju tog tvorničkog kluba koji 1991. mijenja ime u Pešćenica nastao današnji HAŠK 1903. Klub se tek 1993. proglasio nasljednikom izvornog HAŠK-a, premda je dvije/tri godine paralelno postojao uz [[ANK Mladost Zagreb]]. Ovaj slučaj nije isti kao kod Zrinjskog. Zrinjski je odmah obnovljen kao HŠK Zrinjski Mostar, dok je TPK/Pešćenica djelovao punih 40 godina kao TPK ili Pešćenica. :Dinamo Zagreb je od Građanskog preuzeo stadion, boju dresova, nadimak (''purgeri''), a i veliki dio igrača. Nogometni leksikon navodi: [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/gradjanski-prvi-hrvatski-gradjanski-sportski-klub ''Formalno je prestao djelovati 1945., a većina igrača pristupila je novoosnovanome Dinamu, koji je nastavljač tradicije zagrebačkih »purgera«.''] :[https://web.archive.org/web/20150219205718/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1941-1950/sezona-194445 Za Građanski su u sezoni 1944./45. nastupili:] :Vratari: [[Franjo Šoštarić]] (1/0), [[Franjo Glaser]] :Obrana: [[Miroslav Brozović]] (1/0), [[Miljenko Đukić]], [[Ernest Dubac]] (1/0), [[Ivica Ožegović]] :Vezni red: [[Ivica Reiss]] (1/0), [[Ivan Jazbinšek]], [[Mirko Kokotović]] (1/1), [[Branko Pleše]] :Napad: [[Zvonimir Cimermančić]] (1/0), [[Franjo Wolfl]] (1/2), [[Stjepan Bobek]] (1/0), [[August Lešnik]] (1/2), [[Zvonko Canjuga]], [[Milan Antolković]], [[Stjepan Kalšan]] (1/0), [[Florijan Matekalo]] :Ako je vjerovati člancima o igračima (3 igrača nemaju članak): za Dinamo je nakon rata zaigralo 7 od 15 igrača Građanskog ([[Ivica Reiss]], [[Mirko Kokotović]], [[Branko Pleše]], [[Zvonimir Cimermančić]], [[Franjo Wölfl]], [[August Lešnik]], [[Milan Antolković]]), za Partizan koji [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/partizan-fk-fudbalski-klub ''je imao velike privilegije nakon 1945., u svoje redove doveo je najbolje igrače iz cijele zemlje''] ([[Franjo Šoštarić]], [[Franjo Glaser]], [[Miroslav Brozović]], [[Stjepan Bobek]], [[Zvonko Canjuga]], [[Florijan Matekalo]]) 6 igrača, a druge klubove [[Ernest Dubac]] i [[Ivan Jazbinšek]]. Za Dinamo su igrali bivši igrači Građanskog, za Lokomotivu bivši igrači Željezničara itd., dok za novi HAŠK nitko nije mogao igrati. Uostalom, da je HAŠK 1903 doista nasljednik HAŠK-a, TPK bi ili u 1950-im promijenio ime u HAŠK ili bi preuzeo njegovu tradiciju. :Što se tiče Naftaša, on je samo jednu sezonu igrao kao fuzionirani klub s HAŠK-om ([[2. HNL 2006./07.]]) te valja istaknuti da je HAŠK paralelno nastavio djelovati u [[5. rang HNL-a 2006./07.#1. Zagrebačka liga]], gdje je igrao i prošle sezone ([[5. rang HNL-a 2005./06.#1. Zagrebačka liga]]). O fuzioniranim klubovima koji su djelovali 1 sezonu, a iduće se raspali, nemamo članke (usp. [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]], koji je obnovljen 1995., a 2011. se nakratko fuzionirao s Famosom iz Hrasnice) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:44, 11. svibnja 2025. (CEST) ::Iz sličnih razloga [[NK Concordia Zagreb]] nije [[HŠK Concordia Zagreb]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:52, 11. svibnja 2025. (CEST) :::Jako iscrpno i zanimljivo. :::Ovdje vidimo problem postojanja TPK-a/Peščenice dugi niz godina prije nego su promijenili ime u HAŠK 1903. Realno gledajući tako može bilo koji klub promijeniti ime u neki prošli slavni i tražiti sljednost. :::Ajmo vidjeti s druge strane situaciju. Originalni HAŠK je prestao postojati 1945. Njegov posljedni nasljednik [[ANK Mladost Zagreb]] prestaje 1956. Prema informacijama s web stranice trenutnog HAŠK 1903 (https://hask.hr/povijest/), 1990. je održana obnoviteljska skupština i obnovljen je rad sportskog društva HAŠK. Te informacije se podudaraju s informacijama u knjizi H.A.Š.K. Takav splet okolnosti bi mogao biti sličan kontinuitet kao kod [[Zrinjski Mostar|Zrinjskog]]. Problem nastaje kada obnovljeno društvo želi krenuti s uključivanjem nogometne selekcije u natjecanje. Ovdje je napravljen pravni manevar da se uzme postojeća licenca nekog kluba koji se već natječe u nekoj ligi, a u ovom slučaju to je TPK/Peščenica. Daljnje pravne zavrzlame s Naftašem nećemo spominjati. :::Pravno gledano, TPK je promijenio ime, uzeo boje itd. Teoretsko pitanje: Da li bi ovdje bila drugačija situacija da su u tom trenutku osnovali novi klub HAŠK i krenuli od zadnje lige? Da li bi onda mogli govorili o sljednosti sa starim HAŠK nogometnim klubom? :::Gledano s HAŠK 1903 strane, nebitno je kako su pravno ušli u ligu, da li je to od nule ili koristeći postojeću licencu. Gledano sa strane TPK-a, oni ovom fuzijom nastavljaju svoj kontinuitet. :::Budući da ZNS pripisuje sva stara ostvarenja nogometne selekcije HAŠK-a novom klubu HAŠK 1903, što se može vidjeti na službenim web stranicama saveza, ne bi li u tom slučaju mogli ovdje vidjeti sljednika kao kod Zrinjskog budući da ga krovni savez tako smatra? (uzimam Zrinjski za primjer radi jednostavnosti) [[Suradnik:Borisb7~hrwiki|strongBNF]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Borisb7~hrwiki|razgovor]])</small> 01:00, 12. svibnja 2025. (CEST) ::::{{S|Borisb7~hrwiki}}, Krovni savez je HNS, a ne ZNS. Na [https://semafor.hns.family/klubovi/640/nk-hask-1903/ HNS-ovom Semaforu] nema podataka za datum osnutka kluba HAŠK 1903. Također, potvrđuje li HNS da su HAŠK i HAŠK 1903 isti klubovi? Potvrđuje li isto za obje Concordije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:07, 12. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Borisb7~hrwiki}}, ja ne znam je li na web-stranici ZNS-a uopće pregledavaju kakvi podatci se unose, odnosno je li tekstove serviraju sami klubovi. Otišao sam na [https://zns.hr/predstavljanje-klubova?limitstart=0 Predstavljanje klubova] i odabrao drugi klub: [https://zns.hr/predstavljanje-klubova/7295-nk-botinec NK Botinec]. Na web-stranici se tvrdi da je Botinec u sezoni 1983./84. igrao u Trećoj HNL. Te godine nije postojala jedinstvena liga na razini SR Hrvatske, već su postojale četiri lige (v. [[Hrvatska republička nogometna liga]]). Zagrebački klubovi natjecali su se u [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1983./84.|Hrvatskoj nogometnoj ligi – Sjever]] (III. stupanj), a Botincu ni traga, kao ni u [[Regionalna nogometna liga ZO Zagreb 1983./84.|Regionalnoj nogometnoj ligi ZO Zagreb]] (IV. stupanj), ni [[Zagrebačka nogometna zona 1983./84.|Zagrebačkoj nogometnoj zoni]] (V. stupanj). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:24, 12. svibnja 2025. (CEST) ::::::Nakon pregleda svih dostupnih informacija, iako se klub poziva na tradiciju originalnog HAŠK-a osnovanog 1903. godine, formalno-pravni kontinuitet između originalnog HAŠK-a i današnjeg NK HAŠK 1903 nije jasno dokumentiran u dostupnim službenim izvorima (uključujući web stranice HNS-a i ZNS-a). ::::::Originalni HAŠK je ukinut 1945. godine, a današnji klub je obnovljen kroz različite faze, uključujući preuzimanje statusa drugih klubova, kao što je NK Naftaš Ivanić. ::::::Nadobudno sam kontaktirao ZNS i HNS vezano uz status kluba, da vidimo njihovo službeno stajalište, ali zasad nema odgovora. [[Posebno:Doprinosi/92.242.248.104|92.242.248.104]] 10:45, 14. svibnja 2025. (CEST) == Igor Plavšić == Pozdrav! Vidim da si uočio moju stranicu koju sam napravio, te da je predložena za brisanje. Shvaćam da nemam uvjete za glumca niti neku ozbiljniju ulogu, stoga sam maknuo taj dio i ostavio samo informaciju o statiranju i kvizaštvu. Također imam i dvije važeće poveznice i linka koji potkrijepljuju navedene informacije. Rado bi da stranica ostane ako nikom ne smeta. Hvala! [[Suradnik:Ingvar 30|Ingvar 30]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ingvar 30|razgovor]])</small> 09:01, 17. svibnja 2025. (CEST) == RE: Čakovec == Ovo vezano za [[NK Čakovec]] <br> - HNS semafor klubove po ligama nalazi po "posljednjem" ili "trenutnom" nazivu (ili čak za različite klubove ukoliklo je neki klub "naslijedio", "kupio" ili "zamijenio" licencu drugog kluba - prikazuje posljednje) - tako da tu treba biti oprezan (što se tiče kronologije) - ovdje imaš [[Razgovor:NK Marsonia 1909 Slavonski Brod|razgovor za slučaj kluba ''Marsonia 1909'']] - gdje su povezana bar dva različita kluba, a i ovaj "može" stajati zasebno <br> Što se tiče ''Čakovca'' - izgleda da je po članku neka uredno kronologija naziva (koliko sam pratio) * 1920. - ČSK Čakovec (''Čakovečki sportski klub'') * 1945. - Jedinstvo * 1961. - MTČ * 1983. - MTČ-Sloga * 1993. - Čakovec-Patrick * 1993. - (Čakovec) * 1994. - Čakovec-Union * 1996. - Čakovec ....nadalje imamo da je zadnju sezonu kao ''Čakovec'' igrao <br> [[3. HNL – Sjever 2013./14.|2013./14. - 3. HNL Sjever]], a potom promjena imena u ''Archea Čakovec'', te je u sezoni <br> [[4. rang HNL-a 2014./15.|2014./15. - MŽNL Čakovec – Varaždin]] - odustali nakon 7. kola <br> prema poveznici [https://msm.hr/nk-cakovec-dobra-stara-vremena/ msm.hr, ''NK Čakovec: Dobra stara vremena'', od 20. prosinca 2021.] - piše da je postupak za brisanje iz registra udruga za ''NK Archea – Čakovec'' pokrenut 2015. godine s tim da je ''MTČ-Sloga'' u biti bila fuzija ''MTČ-a'' i ''[[NK Sloga Čakovec|"Sloge"]], koja se 1987. opet osamostaljuje nadalje, prema onoj knjigi <br> 100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980, Zagreb, 1981. <br> za klubove s područja Čakovec - Nogometni savez Međimurja (str. 84-85) stoji * ''MTČ'', NK - 1961. (''Čakovački'' ŠK - 1920., ''Jedinstvo'' NK - 1945.) dok za ove ugašene, među ostalim navodi: * CSISK - Čakovečki omladinski SK - 1910. (iako po ovoj kratici bi naziv mogao biti i na mađarskom jeziku) * ''Građanski'', SK - 1910. (''Građanski'' ŠK - 1932.) knjiga Nebojša Jakovljević i dr.: Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1974, Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 22-24, <br> za 1910. godinu navodi ''Čakovečki OŠK'' Pozdrav, <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:07, 19. svibnja 2025. (CEST) P.S. <br> ''[[Nogometni leksikon]]'' je izdan 2004. godine, te sve ove natuknice [https://nogomet.lzmk.hr/Projekt na njegovoj web-stranici] su preuzete iz knjige, odnosno po tada dostupnim izvorima i tumačenjima <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:10, 19. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, evo uočio sam još jednu nekonzistetnost. 1987. se Sloga osamostalila, no prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/cakovec-nk Nogometnom leksikonu MTČ – Sloga djeluje pod tim nazivom do 1993.] Pokušat ću uz ove izvore koje smo naveli sastaviti nekakav smislen tekst u članku [[NK Čakovec]]. Javim ako uočim još kakve probleme, a za ovu Archaeju, odnosno gašenja NK Čakovec svakako treba dodatno istražiti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:51, 19. svibnja 2025. (CEST) ::Evo tražim malo po ljestvicama što imamo na wikipediji (nažalost nekompletno) ::* 1986./87. - MTČ-Sloga - [[III. regionalna nogometna liga Varaždin 1986./87.|III. regionalna nogometna liga Varaždin]] - 5. mjesto ::* 1988./89. - MTČ - [[II. Hrvatska nogometna liga – Sjever 1988./89.|II. Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 5. mjesto ::* 1989./90. - MTČ - [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1989./90.|Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 13. mjesto ::* 1990./91. - MTČ - [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1990./91.|Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 12. mjesto ::* 1990./91. - Sloga - [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1990./91.|Nogometna liga Zajednice općina Varaždin]] - 1. mjesto ::* 1992 - ČSK Patrick - [[3. HNL – Sjever – Skupina A 1992.|3. HNL – Sjever – Skupina A]] - 5. mjesto ::* 1992./93. - Čakovec - [[2. HNL 1992./93.|2. HNL - sjever]] - 15. mjesto ::...nemamo komplete podatke, ali očito je ''Sloga'' postojala u tom periodu ::tipa za 1987./88., ''MTČ'' bi trebao biti u ''Regionalnoj ligi Zagreb - Sjever'' ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:23, 19. svibnja 2025. (CEST) :::Vidi ovo (taman ''googlao'') - ''[[NK Sloga Čakovec|Sloga]]'' ima web-stranicu i na [https://www.nssloga-cakovec.hr/povijest-kluba/ njoj opisanu povijest] - po ovome je klub obnovljen/nanovo osnovan 1987. kao ''ONK "Sloga"'', dok ''MTČ-Sloga'' se preimenuje u ''Čakovec'' (ali u svim onim ljestvicama što sam pronalazio stoji ''MTČ Čakovec'' - je li možda u tom slučaju ''MTČ'' kao ''sponzorsko'' ime?) :::1987. godine je otvoren ''[[Stadion SRC Mladost]]'' :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:35, 19. svibnja 2025. (CEST) :::Ok, {{s|Cybermb}}, bitno je da možemo dokazati da je Nogometni leksikon u krivu. U članku [[NK Čakovec]] navedemo da se klub u sezoni X natjecao pod imenom Y, a za izvor stavimo izvore koje koristimo u člancima o sezonama. Ja ću s radom na članku nastaviti kasnije, tako da slobodno radi na njemu. Od povijesti do 1940. mislim da nisam jedino dodao onaj izvor s Povijesti sporta te onog međimurskog muzeja (vidio sam da ima još članaka o klubu na njihovoj web-stranici). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:36, 19. svibnja 2025. (CEST) ::::Budem kasnije tijekom dana proučio ovo za povijest Sloge. Na brzinu sam uočio "Službeno 1931. godine organiziran je „Seljački športski klub“ koji je 22. i 29. ožujka 1931. godine odigrao dvije kvalifikacijske utakmice za prijam u Jugoslavenski nogometni savez protiv ČSK-a iz Čakovca". Bilo bi lijepo to ubaciti u članak da se dodatno istakne veza između Sloge i Čakovca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:38, 19. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I'll likely forget to ask you later, so I'm writing this here. Please change ČSK to ČŠK in prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza articles. Multiple Croatian sources confirmed it's called ČŠK. ČSK is possibly an error/Slovenian version of writing the club name (for some unknown reason they abbreviate Športni klub as SK, which you may have encountered in Slovenian language sources). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:41, 19. svibnja 2025. (CEST) ::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]], moguće je da je MTČ sponzorsko ime. Vjerojatno je u pitanju [[Međimurska trikotaža Čakovec]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:56, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::Gledam sada sezone 20. stoljeća preko Što vodi ovamo. Upalo mi je u oko [[3. ŽNL Međimurska]]. Trebalo bi to pregledati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:26, 20. svibnja 2025. (CEST) ::::::::[https://semafor.hns.family/klubovi/107875/ns-medjimurje-cakovec/?cid=52236170 Osnovan 2016.] Mislim da bi trebalo maknuti poveznice na NK Čakovec za te sezone nakon 2014./15. Što ti misliš? Dovršio sam [[NK Čakovec]]. Slobodno nešto dodaj ako misliš da nedostaje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:58, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::::Ovo za ''NŠ Međimurje-Čakovec'' :::::::::izgleda da je ovo osnovano 2009. kao zajednička noogmetna škola i ''[[NK Čakovec|Čakovca]]'' i ''[[NK Međimurje Čakovec|Međimurja]]'', očito kasnije dodali i seniore :::::::::[https://www.sportilus.com/klubovi/nogometni-klub-ns-medimurje-cakovec/ sportilus.com, ''NOGOMETNI KLUB NŠ MEĐIMURJE-ČAKOVEC''] :::::::::[https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-ns-medimurje-cakovec/Detaljno/608394 fininfo.hr, NK NŠ "MEĐIMURJE-ČAKOVEC"], - osnovan (upisan) 2009., te poslije brisan :::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 18:07, 20. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Cybermb}}, da promijenimo onda poveznice tako da vode na NŠ Međimurje Čakovec? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:10, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::Može....ja sam vjerojatno stavljao i poveznicu i na ''Međimurje'' i na ''Čakovec'' u tablicama gdje su se pojavljivali ''NŠ Međomurje-Čakovec'' :::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:35, 21. svibnja 2025. (CEST) Dodat ću točke iza godine popisa, hvala na primjedbi. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 21:51, 20. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Marco Mitrovich}}, podsjećam na te točke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:56, 21. svibnja 2025. (CEST) :: od kako si mi rekao sve nove stranice imaju točke, ako misliš na starije bit će urađeno i to kad kompletiram leskovačka sela. bez brige. :) [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 15:07, 21. svibnja 2025. (CEST) == Parametar == Kad uhvatiš priliku, vidi zašto ne radi parametar "izbornik" u infookviru [[Predložak:Infookvir košarkaš|"Košarkaš"]] (vidio si kod [[Tomislav Mijatović|Mijatovića]]: popunjen, a ne prikazuje ga na ekranu). [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 13:40, 21. svibnja 2025. (CEST) :[[Suradnik:KWiki|KWiki]], parametar se ne prikazuje jer ne postoji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:47, 21. svibnja 2025. (CEST) ::Joj, dobro si. Ostao mi iz onog prvog okvira kad sam zamijenio, a nisam ni shvatio. :-) Hvala ti. [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 14:00, 21. svibnja 2025. (CEST) == Stranica Eko Eko == Imam pitanje za stranicu [[Eko Eko]]. Jer je u-redu da stranicu cijelo uređujem da prati kriterije, i onda da se ne briše? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:57, 21. svibnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]], evo ja ću odgovoriti da ne izgleda kao da je Croxyz sam u tome. Članak je prekratak, gramatički nepravilan toliko da moram pitati na kojem ste stupnju poznavanja hrvatskog jezika, a za neko veće proširenje trebalo bi naći dobre sekundarne reference (izvore). Pohvaljujem trud, ali za pisanje nečega što bi moglo ostati u Wikipediji netko bi od nas sada morao dosta na njemu raditi (protiv svoje volje). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:16, 21. svibnja 2025. (CEST) ::Pa znači da mogu urediti stranicu da se ne obrisa? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 10:27, 22. svibnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] Da, u ovom nacrtu članka dok ne bude spreman za objavljivanje: [[Nacrt:Eko Eko]] [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:36, 22. svibnja 2025. (CEST) ::::Koliko imam vremena za to? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 15:10, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::Dva mjeseca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:00, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::👍👍👍 [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 16:57, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::Kao u koj datum? Format je DD/MM/GGGG. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 16:57, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::Molim? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:21, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Ja želim rok uređivanja stranice [[Nacrt:Eko Eko|Eka Eka]]. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:50, 26. svibnja 2025. (CEST) == War championships == I'm planning to create some pages about the war championships during occupation of Yugoslavia. I'm beginning with the Styrian league 1941-42 with Rapid Maribor and SK Celje. Have I to take the name in German (Gauliga Steiermark) or in Croatian (Štajerska okružna liga) ? and what about the Category? <nowiki>[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Sloveniji za vrijeme okupacije]]</nowiki> should be good? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:58, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, honestly I don't know about the title. In Croatian we use Bundesliga, so maybe you should stick to Gauliga. Also, I have no idea how to translate [[:en:Gau (territory)]], so maybe it would be the best if you chose to call it Gauliga Steiermark. You might want to call it [[:Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]], after [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:43, 22. svibnja 2025. (CEST) == Bosanskohercegovački nogometni superkup == Vezano za ovo [[Bosanskohercegovački nogometni superkup]] - problem je što nijedan od ovih superkupova (od 1997. do 2001.) nije igran za "cijelo" područje BiH Kao što znamo, za vrijeme rata i u poraću su bila odvojena prvenstva i kupovi za Herceg-Bosnu, Republiku Srpsku i bošnjački dio (najčešće pod nazivom ''NS BiH'' - te uglavnom priznat od UEFA-e. <br> možeš vidjeti na [[Premijer liga Bosne i Hercegovine (nogomet)]] (prvenstva od 1993. do 2001.) i [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]], [[Nogometni kup Federacije BiH]] <br> 1998. i 2000. su igrana doigravanja za prvaka i pobjednika kupa između predstavnika ''Herceg-Bosne'' i ''NS BiH'' (1999. nije iz nekog razloga - problem sa ''Veležom'' i još neke stvari - tipa stadioni na koima će se igrati i sl.), a za sezonu 2000./01. i 2001./02. je igrana zajednička liga za ''hrvatske'' (ex Herceg-Bosna) i ''bošnjačke'' (NS BiH) klubove i tad se naziva ''Premijer liga'' Sad možemo i po sezonama: <br> 1997. <br> igrano za područje ''NS BiH'' (bošnjački klubovi) <br> ''Čelik'' - prvak lige [https://en.wikipedia.org/wiki/1996%E2%80%9397_First_League_of_Bosnia_and_Herzegovina en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih97.html rsssf], [https://it.wikipedia.org/wiki/Prva_liga_NS_BiH_1996-1997 it.wiki] <br> ''Sarajevo'' - pobjednik kupa ''NS BiH'' [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1996-1997 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1996%E2%80%9397_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] 1998. <br> možemo staviti kao ''Federaciju'' - igrano nakon doigravanja klubova iz Herceg-Bosne i NS BiH <br> ''Željezničar'' - prvak doigravanja ([[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 1998.|za prvaka Federacije ili BiH bez RS klubova]] - u ligi NS BiH su bili četvrti (''Bosna Visoko'' - prvak) - [https://it.wikipedia.org/wiki/Prva_liga_NS_BiH_1997-1998 it wiki] [https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_First_League_of_Bosnia_and_Herzegovina en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih98.html rsssf] <br> ''Sarajevo'' - pobjednik i ''doigravanja za Kup (F) BIH'' (u proncipu utakmica protiv ''Orašja'' (osvajač [[Nogometni kup Herceg-Bosne|kupa Herceg Bosne]]) i prethodno osvajač kupa NS BiH (protiv ''Slobode Tuzla'') - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1997-1998 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup98.html rsssf - kup] 1999. <br> ovo je opet igrano samo za ''bošnjačke'' klubove - otkazana doigravanja između HB i NS BiH klubova <br> ''Sarajevo'' - prvak [[Premijer liga NS BiH 1998./99.|Premijer lige NS BiH]] - ali negdje sam nalazio da se ovo nazivalo i ''Prva A liga'' <br> ''Bosna Visoko'' - pobjednik kupa NS BiH (protiv ''Sarajeva'') - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1998-1999 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1998%E2%80%9399_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih99.html rsssf] 2000. <br> možemo staviti kao ''Federaciju'' - igrano nakon doigravanja klubova iz Herceg-Bosne i NS BiH <br> ''Brotnjo'' - prvak [[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 2000.|Doigravanja za prvaka]] (u [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne 1999./00.|prvoj ligi HB]] je ''Brotnjo'' bio 2., a prvak ''Posušje''); (prvak [[Premijer liga NS BiH 1999./2000.|Premiejr lige NS BiH]] je bio ''Jedinstvo Bihać'' <br> ''Željezničar'' - pobjednik kupa - Kup NS BiH je igran do četvrtzavršnice - polufinalisti u doigravanje, Kup HB - pobjednik ''Orašje'' (finalisti u doigravanje) - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1999-2000 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1999%E2%80%932000_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup00.html rsssf kup] 2001. <br> nije igrano - ''Željezničar'' ''"dupla kruna"'' <br> ovo se može smtrati za "cijelu" Bosnu i Hercegovinu, ali: <br> [[Nogometna Premijer liga Federacije BiH 2000./01.|Premijer liga]] - igrali ''hrvatski'' i ''Bošnjački'' klubovi Kup BiH - počeo kao kup sa ''hrvatskim'' i ''bošnjačkim'' klubovima (kao ''Federacija''), no nakon odigrane osmine završnice, postignut je dogovor sa FSRS - te su 4 polufinalista ''[[Nogometni kup Republike Srpske|Kupa RS]]'' naknadno ušla u natjecanje - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_Bosne_i_Hercegovine_2000-2001 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/2000%E2%80%9301_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup01.html rsssf - kup] <br> Nadam se da sam malo ''"pojasnio"'', samo bi trebalo ''nekako'' navesti na što se odnose <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:25, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, a da probamo sve to navesti u obliku tablice slične onoj u članku [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:01, 22. svibnja 2025. (CEST) Pa svakako navesti u tablici s tim da bih ja išao nekako ovako: {| class="wikitable" !Godina !!Područje !!Datum !!Mjesto odigravanja, stadion !!Pobjednik !!Rezutat !!Drugoplasirani !!napomene |- |1997. ||NS BiH || || |[[FK Sarajevo|Sarajevo]] ||2:0, 1:3 <small> ([[Pravilo gola u gostima|g]]) </small> ||[[NK Čelik Zenica|Čelik]] |<small> ''"Čelik"'' - prvak Prve lige NS BiH <br> ''"Sarajevo"'' - pobjednik [[Kup NS BiH (1994. – 2000.)|Kupa NS BiH]] |- |} (naravno ako možemo naći datume i stadione - bilo bi super - ovako moje mišljenje ili "što bih ubacio") [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:45, 23. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, sviđa mi se tvoja ideja s tablicom. Pokušat ću pronaći datume i mjesta održavanja po internetu. Zanimljivo je da RSSSF ta izdanja superkupa svrštava pod bošnjačka natjecanja ([https://www.rsssf.org/tablesb/bihcuphist.html Muslim Part, Cup and Super Cup]). Naravno, [[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]] je sudjelovalo 2000. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:29, 23. svibnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, srećom pa imamo [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] ::1997. igrano 30. srpnja na [[Stadion Bilino polje]] (Zenica) i 2. kolovoza na [[Stadion Koševo]] (Sarajevo). ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=1998&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::1998. igrano 25. studenog na [[Stadion Grbavica]] (Sarajevo) ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=1999&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::1999. igrano 25. studenog (isti datum kao iznad) na [[Stadion Koševo]] (Sarajevo) ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=2000&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::Za te tri utakmice iznad nisam uopće pregledavao drugdje jer je FK Sarajevo sudjelovalo sva tri puta. ::Niti jedan od naših triju izvora za Željezničar ne pokriva period nakon raspada Jugoslavije tako da sam to morao drugdje pronaći. ::[https://www.rsssf.org/tablesb/bih00.html RSSSF] ima strijelce i datum druge utakmice, no nema stadion. Brotnjo je navedeno kao "Brontjo Citluk". ::Transfermarkt ima datume i stadione. [https://www.transfermarkt.com/superkup-bih/startseite/pokalwettbewerb/BHSC?saison_id=1996 Kod njih su stadioni za 1997. obrnuti]. Sve ostale informacije poklapaju se s Bordo vremeplovom. Što se tiče za [https://www.transfermarkt.com/superkup-bih/startseite/pokalwettbewerb/BHSC?saison_id=1999 2000. godinu], kod njih piše da je igrano 2001. Prva utakmica igrana je na Stadion Bare (stadion [[HNK Brotnjo Čitluk]]) 10. ožujka 2001., a uzvratna 14. ožujka na [[Stadion Grbavica]]. ::To je to što se tiče naših klasičnih izvora. Naravno, postoje i novinski članci, ali njih nisam gledao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:02, 23. svibnja 2025. (CEST) :::Također, možda bi se mogao navesti Superkup između RSK i RS 1994. koji je naveden u [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu#Kup]], no naravno to nije superkup između dvije bosanskohercegovačke momčadi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:09, 23. svibnja 2025. (CEST) ::::{{s|Cybermb}}, što ćemo na kraju s člankom o superkupu? Pitam jer sutra izlazi iz popisa neophođenih izmjena pa se bojim da ćemo zaboraviti na taj članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:37, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::Pa da ga ti urediš prema ovome što smo imali u Razgovoru ili? :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:24, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, evo radim sada na članku [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine]] (preimenovan po uzoru na [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]]). Imaš li prijedlog za naziv natjecanja 1998. između Sarajeva i Orašja. Doigravanje za kup FBiH nekako nezodno zvuči. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:29, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::Da samo stavim osvajač [[Nogometni kup Federacije BiH|Nogometnog kupa Federacije BiH]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:38, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Također treba li navoditi 2001. budući da te sezone nije igran superkup? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:39, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::::Dovršio sam članak. Jedino nisam navodio stadione i datume jer nam za njih treba još izvora. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::Možda bi se dalo kopati po [https://www.glassrpske.com/arhiva Glasu Srpske]? Taj izvor nije bio dio [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] kada je nastao članak [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]]. Pokušao sam pronaći superkup između RS i RSK 1994., no našao sam [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/08/GlasSrpske19940801.pdf završni turnir sezone 1993./94.] Uspio sam pronaći i rezultate jednog kola ličke grupe [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940509.pdf te sezone]. Budem pokušao pronaći tablice za tu sezonu tako da je možemo stvoriti. Možda uspijem pronaći i tablice za 1992., odnosno 1994./95. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:33, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::[https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940511.pdf Evo] i jednog kola grupe Banije i Kordun 1993./94. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:36, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::[https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940525.pdf Jedno kolo] lige Zapadne Slavonije. [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/06/GlasSrpske19940603.pdf Spomen kupa RSK] i [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/06/GlasSrpske1994060405.pdf ovdje]. U lipanjskim brojevima nije bilo informacija. Pogledat ću kasnije za ranije mjesece, – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:03, 26. svibnja 2025. (CEST) vezano za superkup, na stranici [[Hrvatski nogometni superkup]] nismo navodili kad je netko osvojio ''dvostruku krunu'' (nego smo jednostavno ''"nije igrano"'', ali prilično sam siguran da je ''"Hajduk"'' proglašen za pobjednika Superkupa 1995. (za ovo što je ''"Dinamo" / "Croatia"'' osvajao ''dvostruke'' stvarno nisam gledao), ali [https://en.wikipedia.org/wiki/Croatian_Football_Super_Cup en.wiki], [https://www.rsssf.org/tablesk/kroasupcuphist.html RSSSF] <br> Stvarno ti imam staviti ona prvenstva RSK (i "sljednika", do sezone 1997./98.), ali nikako stići (kao što sam ti negdje ranije pisao) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:48, 26. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, imaš li prvenstva RSK do Oluje? Ako da, onda neću trošiti vrijeme na pronalaženje podataka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:04, 26. svibnja 2025. (CEST) ::Moram vidjeti..... ::ima dosta u knjizi o nogometu u Baranji ::Boro Borivoj Novaković, "50 godina nogometa u Baranji (1947/48-1996/97)", Beli Manastir, 2005., ISBN 953-6505-84-3 ::...samo je moram naći...na nekom ''hardu'' mi je ::i onda to ukucati...mislim da imam još ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:58, 26. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, dok čekam za superkup, naletio sam na moguću grešku u članku o jednom drugu kupu: [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupu ZNS-a]]. Prema [https://web.archive.org/web/20160403112150/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1970-71.htm arhiviranoj web-stranici NK Maksimira] u sezoni 1970./71. postojao je Kup ZNS-a. Maksimir se nije natjecao u kupu [https://web.archive.org/web/20160422094143/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1969-70.htm 1969./70.], a u sezoni [https://web.archive.org/web/20160422050326/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1968-69.htm 1968./69.] Maksimir je ispao u 2. kolu Kupa maršala Tita (vidiš možda bih mogao dodati utakmice Maksimira u člancima o Kupu maršala Tita, a i za druge klubove, ako imamo izvore na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]]). Ono što želim reći je da članak [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza]] sadrži osvajače od 1974. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kup_Zagreba%C4%8Dkog_nogometnog_saveza&diff=prev&oldid=4942785 ovoj izmjeni si dodao osvajače iz SFRJ]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:51, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::[https://web.archive.org/web/20160403112137/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1957-58.htm Javlja se od 1958.] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:41, 28. svibnja 2025. (CEST) :::::U međuvremenu sam dodao sve sezone NK Maksimira u Kupu maršala Tita. Bile su dvije nelogičnosti. Maksimir je nekako dvaput igrao u kvalifikacijama za [[Kup maršala Tita 1962./63.]], a za sezonu [https://web.archive.org/web/20160403051603/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1965-66.htm 1965./66. jedino je navedeno 4. kolo kvalifikacija], no ne vjerujem da je to Kup maršala Tita jer nedostaju ranija kola, a 4. kolo bi nekim čudom trebalo biti igrano na isti dan kada je četvrtfinale kupa sudeći po infookviru članka [[Kup maršala Tita 1965./66.]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:45, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, podsjećam te ovdje na superkup i ine stvari. Molim te pogledaj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Kova%C4%8Devi%C4%87&diff=prev&oldid=7179054 ovu] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Kova%C4%8Devi%C4%87&diff=prev&oldid=7226098 trenutnu verziju ovog članka]. Ja sam šokiran kako nitko od novinara mnogobrojnih medija, ne samo nacionalnih, već i lokalnih nije u stanju odraditi ovaj jednostavni fact-checking. Trebalo mi je 2 sata da popravim članak. Za Kovačevića ti pišem čisto informativno kao podsjetnik da se ne smije vjerovati medijima (a i možda Kovačevića jer tvrdi da je osvojio [https://web.archive.org/web/20200807213917/https://nk-polet-smnm.hr/index.php/klub/novosti/1390-intervju nekakvu četvrtoligašku titulu] sa Strmcom iako to ne navode naši članci [[4. HNL – Središte B 2008./09.]], [[4. HNL 2009./10.#Središte B]] i [[4. HNL 2010./11.#Središte B]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:12, 4. lipnja 2025. (CEST) :::::::Što se tiče [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupa Zagrebačkog nogometnog saveza]] - ovi pobjednici od 1974. pa na dalje su preuzeti iz knjige :::::::Kerhin Ico, Rede Miroslav: Platinasti jubilej Zagrebačkog nogometnog saveza : 1919 - 1994, Zagreb, 1995. (str. 227) :::::::ali, sasvim moguće je da se Kup igrao i ranije, taj dio nisam proučavao. :::::::Za Kup Maršala Tita - su svakako bile "kvalifikacije", koje su se "odrađivale" preko regionalnih kupova (općinski / područni / regoionalni / repubički) kupovi, te je moguće da su pojedine "faze" (nazovimo kvalifikacija" za kup maršala Tita/Jugoslavije) nosile i različite nazive po "područjima" - s tim da tipa "područni kup" nije odigran do finala, nego kao "polufinalisti" idu u "regionalni kup" i sl.). <br> :::::::Također je moguće da su istovremeneo igrana i dva kupa - primjerice za 1950.e i 1960.-e sam u monografijama kluboba s područja Dalmacije nalazio u istoj sezoni da igraju i ''Kup Splitskog nogometnog podsaveza'' i ''Jugokup za područje Dalmacije''. Ovo bi trebalo negdje proučiti, ali ne znam odakle. :::::::Možeš nešto vidjeti iz članka [[Kup Nogometnog saveza Općine Split]], kojeg sam stvorio, ali koji ima nepotpune podatke. :::::::Ovo za Kovačevića i Strmec stvarno ne znam, ali iz iskustva znamo da većini naših portala i novinara se ne može baš vjerovati. :::::::ovo za [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine]] - komotno ti radi :::::::1998. ovo ''Sarajevo'' vs ''Orašje'' staviti kao ''Kup Federacije BiH'' (ali da NS/FS BiH'' i UEFA ovo priznaju kao "službenu" titulu pobjednika Kupa BiH) :::::::Kao što sam prije napisao, ja sam ova dva izdanja "doigravanja" (1998. i 2000.) stavio u članak [[Nogometni kup Federacije BiH]] :::::::Dok od sezone 2000./01. na dalje pod [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]] :::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:57, 5. lipnja 2025. (CEST) ::::::::{{s|Cybermb}}, iz nekog razloga danas ne dobivam obavijesti o porukama na svojoj SZR tako da me pingaj, ako mi budeš odgovarao. Ne znam jesi li viđao poruke na Ame71-ovoj SZR oko [[NK Posavina Zagreb]]. Trebalo bi provjeriti (vrlo vjerojatno piše u 100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980, Zagreb, 1981.) jesu li se Chromos (stari naziv Posavine) i [[NK Mesarski Zagreb|Mesarski]] 1960. spojili u Mesokrom ili Meskrom. Bi li mogao ispisati cijelu natuknicu za Chromos (nemoj tražiti pod Posavina jer se to ime koristi od 1996./97.)? Sjećam se iz članaka o sezonama Kupu maršala Tita da je taj cijeli sustav kvalifikacija poprilično kompliciran (čak se sjećam da su se spominjali i neki švicarski i njemački sudionici, ako ne iz drugih zemalja, koji su igrali proitv klubova iz SFRJ) tako da je svašta moguće. Vidio sam tako na web-stranici NK Maksimira da su se paralelno natjecali u više kupova tijekom sezone (baš kao ovi dalmatinski klubovi koje navodiš) tako da je sasvim smisleno da se nešto iskrivilo pri digitalizaciji rezultata. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:26, 5. lipnja 2025. (CEST) == Makedonci u Srbiji == Nije trebalo da uklanjaš referenciran sadržaj, mogao si prvo na szr da pitaš. Sto se tiče patrijarha odakle izvor da su u 17. stolječu živjeli Srbi u Makedoniji i da je on Srbin. To što je bio patrijarh ne znači da je bio Srbin, naročito ne u srednjem vijeku. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:49, 22. svibnja 2025. (CEST) Što se tiče prvoga, znači da su se selili u Srbiju jer nisu htijeli da žive direktno pod Turcima, ne razumijem šta tu nije jasno? Izvori da je Maksim bio Srbin ne postoje, on je Slaven iz Makedonije, a oni su preci današnjih Makedonaca. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:54, 22. svibnja 2025. (CEST) I koji je pridev od države Srbije na hrvatskom jeziku prema pravopisu? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:59, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Marco Mitrovich}}, u hrvatskom postoje dva pridjeva: srpski i srbijanski. Potonji se najčešće koristi kako bi se naglasio da se nešto odnosi na državu (Srbiju), a ne narod (Srbe). Npr. srbijanska reprezentacija, srbijansko veleposlanstvo, srbijanski Mađari i sl. U članku sam izmijenio srbijanski u srpski jer mi nekako nije imalo smisla da koristiš oba pridjeva u sekciji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:21, 23. svibnja 2025. (CEST) ::znam za to, samo si mi to mogao odmah kazat, što se mene tiče ima smisla što govoriš, neka bude samo jedna varijanta. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:36, 23. svibnja 2025. (CEST) == Vlatka Planina == Pozdrav! Vidim da je stranica predložena za brisanje. Zanima me zašto, i kako to ispraviti? Hvala! [[Suradnik:Vlatkaplanina|Vlatkaplanina]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vlatkaplanina|razgovor]])</small> 18:10, 24. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Hijerovit}} je u međuvremenu to dobro objasnio na [[Wikipedija:Rasprava_o_brisanju/Rasprave/Svibanj_2025.#Vlatka_Planina]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:23, 24. svibnja 2025. (CEST) == HNL 2024./25. == Hvala na info oko HNL-a. Dopunio sam sve, no onda vidio da si je netko dao truda na engleskoj Wikici pa samo prenio. Ipak možda je i poanta u tome da čovjek prvo vjeruje u vlastiti rad. [[Suradnik:M3zzz00|m3zzz00]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:M3zzz00|razgovor]])</small> 22:17, 25. svibnja 2025. (CEST) :{{S|M3zzz00}}, ok. Malo mi je bilo čudno kako najveća pobjeda nije ujedno i najefikasnija utakmica pa sam išao provjeriti. Ostatak članka nisam gledao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:19, 25. svibnja 2025. (CEST) == Upit == https://zns.hr/soccer/tournaments/90472539-kupzns-a-seniori2425 [[Kup Nogometnog saveza Zagrebačke županije]] Bilo bi dobro kreirati, dodatno za razlikovanje od donjeg članka. [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 03:59, 28. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Loptač01}}, linkao si aktualnu sezonu [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupa Zagrebačkog nogometnog saveza]]. Slobodno stvori članak, ja bih trebao dovršiti članak [[Dejan Ljubičić]]. Možeš stvoriti i preostale nedavne sezone. Trebale bi sve biti dostupne na HNS Semaforu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:44, 28. svibnja 2025. (CEST) ::Ok, ipak fali članak "''Nogometni savez Zgrebačke županije"'' [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 17:47, 28. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Loptač01}}, i to možeš stvoriti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:30, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::nije lako naći izvore, niti sam blizu zageba, ali kad se napiše svakako ću lektorirati [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 20:12, 28. svibnja 2025. (CEST) :::::bilo bi korisno svakoj nižoj ligi dodati poveznicu županijskog kupa, i obrnuto;na članku hr kup dodati odlomak sa svim žns/kupovima (teško mi je pobrojati sam); molim i pregled mojih uređivanja o razlici premijer/1. zagrebačke žnl, potvrđeno po sofaskoru; ako ne vidim koji lokalni klub sa točnim imenom lige, prepuštam popravak [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 01:08, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Loptač01}}, ok. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Loptač01}}, u [https://zns.hr/images/zns/4-nl-srediste/dokumenti/24_25/znl/PROPOZICIJE-NATJECANJA-SENIORA-ZNS-a-2024.-2025.g.pdf propozicijama natjecanja] imaš sve potrebne informacije o imenima, sudionicima i rangovima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:17, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Pardon. ovo iznad je za ZNS, a ne NSZŽ. Na njihovoj web-stranici su neažurirane propozicije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:21, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::{{s|Loptač01}}, :::::::::[https://semafor.hns.family/ HNS Semafor] (Sezona: 2024/25 Razina: ŽNS zagrebački) ima PREMIER LIGA NSZŽ 24/25 na samom dnu. :::::::::[https://ns-vrbovec.hr/premier-liga-2024-2025/ NS Vrbovec] (Neki nogometni savezi poput onog Osječko-baranjske županije su podijeljeni na više saveza) također tvrdi da postoji Premier liga NS Zagrebačke županije. Za rang iznad navodi 4. NL Sr. Zg, a rang ispod 1. ŽNL. Izgleda da je Premier liga novo natjecanje. :::::::::To velim zbog izmjena poput [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Vatrogasac_Zdenci_Brdove%C4%8Dki&diff=prev&oldid=7222030 ovih]. Klub se natječe u Premier ligi prema [https://semafor.hns.family/klubovi/1303/nk-vatrogasac-z/ HNS-u]. Budem ispravio to. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::[[NK Dubrava#Povijest]] ::::::::::Slično kao NK Šparta, ako treba dodatno popraviti [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 09:23, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::[[1. ŽNL Varaždinska]] :::::::::::Prema članku, MŽNL ne postoji, ili je treba preimenovati u Elitnu [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:28, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::[[1. ŽNL Međimurska]] po ovome je različita od premier lige... ::::::::::::https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/1-medimurska-nl/18405#id:65644 ::::::::::::https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/medimurska-premier-nl/16845#id:65445 [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:33, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::::[[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj]] prikazuje obe lige pod "Sjever" [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:43, 31. svibnja 2025. (CEST) == Jugijo == Hojla! Primijetio sam da si mi poslao zahvalu dok sam još dovršavao članak, ali ionako sam ti se mislio javiti. Znam da si potkovaniji za novija izdanja Yu-Gi-Oh!-a više od mene (meni je sve poslije GX-a ''terra incognita'' [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]]), pa sam te mislio zamoliti da, ako imaš volje i vremena, malo projuriš kroz [[Yu-Gi-Oh! (kartaška igra)|članak]]. Trudio sam ga se dovoljno kvalitetno prevesti s engleskoga, ali možda sam gdjegdje posrnuo u prijenosu terminologije. Zeznuto je i to što nisam uvijek pri ruci imao spremne hrvatske ekvivalente za engleske nazive (kako uopće zovemo ''counter trapove''?!), pa sam tu kombinirao izraze koje su rabili u prvoj sinkronizaciji serije s izrazima koje sam pokušao nekako prevesti na svoju ruku, ali možda ipak zvuče ''clunky''. Usput budi rečeno, na prevođenje članka potaknulo me to što me jedan prijatelj ponovno navukao na sakupljanje tih karata, pa sad malo udovoljavam petnaest godina mlađem Neptuneu. [[Datoteka:Face-blush.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 22:17, 28. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Neptune, the Mystic}}, ok, budem pregledao sutra, ako se sjetim. Mislim da sam čak posjedovao knjižicu s pravilima tiskanim u vrijeme XYZ-a, odnosno prije nego što su mi ta čudovišta djelomično dala inspiraciju za korisničko ime prilikom stvaranja računa na Wikipedija. Imam jedno pitanje. Još dok je članak bio u tiskari uočio sam da su neki ''Monster Types'' ukošeni, a neki ne (npr. Pendulum-čudovišta). Koliko sam shvatio dok si me podučavao pravopisu, sve riječi iz stranih jezika bi trebale biti ukošene. Također, imam još jedno pravopisno pitanje koje se povremeno pojavljuje među nepatroliranim izmjenama, no eto nikad ti ga ne postavljam jer znam da si preopterečen životnim obavezama. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=7062868&oldid=6947898&rcid=14322824 ovakvim] slučajevima, što je ispravno? IP-ova inačica ili prethodna inačica? Izmjenu sam iskopao iz naših DM-ova na Discordu. Stoji neodgovoreno od prosinca. Također, sjećam se da me je Stribør više puta pitao za tebe. Prije koji mjesec čak je nešto spominjao bitno vezano za tebe, nešto što ti može biti od koristi, no ne sjećam se više što. U svakom slučaju, možda bi bilo dobro da mu odgovoriš. Inače, na serveru se nadamo tvom povratku. Dvojica (ne znam je li smijem dijeliti imena javno) su baš spominjali kako si im značajno utjecao na glazbeni ukus, a jedan je rekao da si im upravo preko glazbe znatno promijenio ukus. Još je jedan od ovih jučer zavolio jednog od tvojih omiljenih skladatelja. Također veli da nema s kim dijeliti nove pjesme. Kad smo kod glazbe, baš mi je YouTube počeo prekjučer ponovno preporučivati skladbe iz Yu-Gi-Oh-a! :P.S. budući da ne znam hoćeš li se ikada vratiti na Discord, znaj da sam cijelo ovo vrijeme vjerovao da je znaš-već-tko stajao iza ''Bilog'', no eto nedavno mi je rečeno da si to bio ti. Ako jest istina, stvarno imaš dobar dar za pjesništvo, ''meštre''! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:52, 28. svibnja 2025. (CEST) ::E vidiš, tek sam nedavno naučio da se to ''xyz'' čita ek-si i odjednom mi je postalo potpuno jasno zašto svoje suradničko ime čitaš /kroksi/. [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Hvala ti unaprijed, samo imaj na umu da nije ništa hitno – kad stigneš i kad ti se bude htjelo, vidim da marljivo radiš, pa te ne želim dodatno opterećivati. Nego, dok me nema na Discordu, ako te što bude zanimalo, slobodno me pitaj ovako, odgovorit ću prije ili poslije, kako stignem! ::* Ukosio sam imena koja pravopisno nisu prilagođena našem jeziku, a ona koja jesu nije bilo potrebe odijevati u kurziv jer bismo ih transkribirano ionako jednako pisali (link, pendulum, ali ''synchro'', tj. sinkro). Institut u pravopisnom rječniku ima divan primjer – ''rock''-glazbu i rok-glazbu. To ti je taj princip; ako transkribiramo, kurziv nam ne treba. ::* Bio je urednik ili urednikom, pitaš? Nećeš vjerovati, ali oboje. Obje su varijante sintaktički u redu iako je ona s instrumentalom stilski obilježena, malo vuče na Bibliju ("...i postao čovjekom"). Ovako napamet ne znam postoji li i semantička razlika, ali ako postoji, vjerojatno je o tome pisala Ivana Brač, vjerujem da njezin rad o instrumentalu u kopulativnim rečenicama imaš negdje na gugleši ako te zanima. Da moram birati isključivo jedan oblik, priklonio bih se nominativu, manje zasvrbi oko. ::* Slobodno opet pozdravi sve na Discordu, valjda ću prije ili poslije iskopati lozinku za račun jer sam u međuvremenu nabavio i novi laptop, pa je muka živa prijavljivati se na sve moguće stranice... Dok me nema, ako komu u međuvremenu zatreba koja novija preporuka za mjuzu (u smislu glazbe koju dosta slušam u zadnje vrijeme, ne nužno i povijesno novije), prenesi da valja baciti uho na Judas Priest i pjesme "Genocide" (s ''Unleashed in the Easta'', ne sa ''Sad Wings of Destinyja''!) i "The Rage" (s ''British Steela'') te Pearl Jam i pjesmu "Habit" (s ''No Codea'') jer baš divno masiraju bubnjiće! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] ::* Ako se odnosiš na osobu na koju mislim da se odnosiš, mogu samo reći da joj možda i jesam prišapnuo pokoju šaljivu pjesan, ali više od toga ne mogu / ne smijem reći. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] ::[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 00:59, 29. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Neptune, the Mystic}}, nažalost nisam stigao danas pregledati članak zbog previše životnih, a i patrolerskih obavezi. Također nisam ni pokušao tražiti ta pravila. Iskreno ne znam ni gdje bi mogla biti, no nisam 100 % siguran da su na hrvatskom. Piše li se onda ''metal''-sastav ili metal-sastav? Sjećam se da si onom Poljaku stalno mijenjao metal u ''metal''-. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:06, 30. svibnja 2025. (CEST) ::::Postoje hrvatskojezične web-stranice o tvojoj omiljenjoj ''children's card game''. Probaj vidjeti kakve izraze ondje koriste. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:12, 30. svibnja 2025. (CEST) ::::Sve u redu, rekoh da nema žurbe. Vjerojatno sam mu mijenjao u italik kad nije stajalo samo metal, nego npr. ''heavy metal'', ''thrash metal'' itd. ::::Ako stoji samo metal, piše se metal-sastav. ::::Bacio sam bio pogled na neke takve stranice dok sam prevodio članak, ali ako se dobro sjećam, mahom su se služili engleštinom. [[Datoteka:Face-tongue.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:29, 30. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Neptune, the Mystic}}, danas, točnije u ovih nekoliko sati, napokon imam nešto slobodnog vremena. Da nema izbora za jubilarni članak zaboravio bih totalno na članak. Bacio sam brzinski pogled na članak i vidim da u [[Yu-Gi-Oh!_(kartaška_igra)#Mjesta_za_karte]] neujednačeno koristiš i ''link''-čudovišta i link-čudovišta, tako da bi to trebalo prepraviti. Cijeli članak ću pročitati naknadno. Sjetio sam se da bi možda {{s|Hijerovit}} mogao znati ponešto o sinkroniziranoj terminologiji posljednjih godina. Ja sam ''u svoje vrijeme'' tumačio pravila s engleskog jer gotovo nitko u mojoj okolini nije dovoljno dobro poznavao engleski (ok, nisam ni ja znao prevesti drugima neke riječi poput, fiend type, sjeti se Demona, ili cenzuriranog, češćeg oblika Summoned Skulla) tako da ne želim unositi svoje kovanice (naravno, ne sjećam se nakon svih ovih godina što sam ja skovao, a što preuzeo iz sinkronizacije i okoline). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:57, 5. lipnja 2025. (CEST) == Slovenian clubs in Hungarian leagues in WW2 == During WW2 [[NK Mura]] and [[NK Nafta Lendava]] played in the Hungarian leagues, but in different ranks. I don't know what name to give to the season pages. It was easy with German, but it's hard with Hungarian. For example: * [[NK Mura]] played in ** 1941-42 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8714 4. rang] - Északdunántúli kerület, I. osztály, B-csoport 1941/1942 - ''Sjeverno-zadunavski okrug, I. divizija, Grupa B 1941./42.'' ** 1942-43 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8677 4. rang] - Északdunántúli kerület, I. osztály, Szombathelyi csoport 1942/1943 - ''Sjeverni prekodunavski okrug, I. divizija, Szombathely grupa 1942./43.'' ** 1943-44 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8608 4. rang] - Győri (Északdunántúli) kerület, I. osztály, Szombathelyi csoport 1943/1944 ''Okrug Győr (Sjeverno Podunavlje), I. divizija, grupa Szombathely 1943./44.'' ** 1944-45 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8564 2. rang] - Északdunántúli körzet 1944/1945 - ''Sjeverni Zadunavski okrug 1944./45.'' (interrupted) ** 1944-45 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8557 3. rang] - Nemzeti Bajnokság III, 9. csoport - Tervezet 1944/1945 - ''Nacionalno prvenstvo III, Grupa 9 - Draft 1944./45.'' * [[NK Nafta Lendava]] played in ** 1941-42 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8756 5. rang] - Déldunántúli kerület, II. osztály, Nagykanizsai csoport 1941/1942 - ''Južno-zadunavski okrug, II. divizija, Nagykanizska grupa 1941./42.'' ** 1942-43 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/7901 5. rang] - Északdunántúli kerület, II. osztály, Szombathelyi csoport 1942/1943 - ''Sjeverni prekodunavski okrug, II. divizija, Szombathely grupa 1942./43.'' ** 1943-44 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8623 5. rang] - Győri (Északdunántúli) kerület, II. osztály, Szombathelyi csoport 1943/1944 - ''Okrug Győr (Sjeverno Podunavlje), II. divizija, grupa Szombathely 1943./44'' I'm planning to put 2 tables in every page like "Prekmurian clubs in Hungarian footbal system 1941-42" and so again, what do you think about. And what would be the right translation? "Prekmurski klubovi u mađarskom nogometnom sustavu 1941.-42."? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 10:40, 3. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, here are the names I came up with using Google Translate: :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – I. razred – skupina B 1941./42.]] (Zadunavlje = [[:en:Transdanubia]]) :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – I. razred – skupina Sambotel 1942./43.]] ([[Sambotel]] = Szombathely) :*[[Prvenstvo Đurskog okruga – I. razred – skupina Sambotel 1943./44.]] (or you can replace Đurskog with Sjevernozadunavskog, [[Đura]] = Győr) :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga 1944./45.]] :* [[Nemzeti Bajnokság III – 9. grupa 1944./45.]] (I don't know if we should translate [[Nemzeti Bajnokság I|Nemzeti Bajnokság]], also take a look at [https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1944_osz], Tervezet might mean cancelled/never played) :*[[Prvenstvo Južnozadunavskog okruga – II. razred – skupina Velika Kaniža 1941./42.]] ([[Velika Kaniža]] = Nagykanizsa) :* [[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – II. razred – skupina Sambotel 1942./43.]] :* [[Prvenstvo Đurskog okruga – II. razred – skupina Sambotel 1943./44.]] (or you can replace Đurskog with Sjevernozadunavskog) :* [[Prekmurski klubovi u mađarskom nogometnom sustavu 1941./42.]] :Also, you could perhaps make the Transdanubia Championship articles (Prvenstvo Sjevernozadunavskog/Južnozadunavskog okruga) include the other divisions and groups. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:37, 3. lipnja 2025. (CEST) == Načelnici et altera == Baj d vej, mislim da je najbolje sad ostavljati sve promjene načelnika itd. Nije neka razlika jesu li na funkciji danas ili za tjedan dana i nitko to neće mijenjati opet. Te članke ionako nitko ne uređuje između izbora pa je ''imho'' manje štetno ostaviti ranije promjene nego da idućih nekoliko godina imamo zastarjele podatke za više općina no sad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|^þⰁ_č]] 14:20, 3. lipnja 2025. (CEST) == Pitanje == Ne znam zašto ste obrisali moju uredbu stranice [[Belišće]]. Bili su izbori, ona je pobijedila, zašto si ti obrisao moju uredbu? Možda zbog citate? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 15:18, 3. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] Trebalo bi pričekati da se izvrši predaja vlasti – izabrana kandidatkinja ne postaje gradonačelnica čim pobijedi na izvorima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|^þⰁ_č]] 15:42, 3. lipnja 2025. (CEST) :{{s|WikiHelper3906}}, novoizabrani politički dužnosnici rijetko preuzimaju vlast odmah nakon što budu izabrani. Na vlast stupaju nakon nekoliko dana, tjedana, mjeseci (npr. predsjednički izbori u SAD-u) i sl. Wikipedija treba prikazivati trenutačno stanje, a ne neko buduće. Po trenutnom stanju izgleda da je gradonačelnik Belišća Burić, barem tako tvrdi [https://belisce.hr/gradonacelnik-grada-belisca/ službena gradska web-stranica]. Naravno, gradske web-stranice možda se ne ažuriraju svakodnevno, tako da kasne. U tom slučaju trebalo bi otkriti jesu li lokalni mediji objavili članke o primopredaji vlasti. Ja takve članke nisam našao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:49, 3. lipnja 2025. (CEST) ::{{s|Hijerovit}}, ovo zaboravljam spominjati zadnjih dana. Uvijek postoji šansa da izabrani kandidat umre ili iz nekog razloga odustane ipak od izabrane pozicije iz osobnih/zdravstvenih/inih razloga. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 6. lipnja 2025. (CEST) == Plagijati == Baci pogled na članke koji navode disertaciju [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%22Tin+Mudra%C5%BEija%22&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1 Tina Mudražije] kao izvor. Meni se čini da se radi o izravnim prijevodima sa slovenskog na hrvatski, što je kršenje autorskih prava i ne bi se smjelo raditi. Imamo opciju brisanja ili traženja dopusnice od dr. Mudražije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:27, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, meni uopće nisu došle obavijesti da sam danas dobio 2 poruke na SZR. Znaš li možda je li se nešto mijenjalo s obavijestima? Ako mi budeš odgovarao, molim te pingaj me. Ovih prvih osam članaka koje navodiš, odnosno ove koji nemaju "19" u naslovu sam ja napisao. U njima nećeš nalaziti ikakve sporne dijelove. {{s|Ame71}} zadnjih mjesec/dva stvara poprilično velike članke pretežito iz slovenskojezičnih izvora koje djelomično osobno prevodi, a djelomično strojni. Ja se trudim da to bude što enciklopedičnije i neutralnije. Pokušavam izbaciti što više nebitnih dijelova i preoblikovati članke, no stvarno je preiscrpljujuće i vremenski prezahtjevno (da ispatroliram jedan članak, a bez da ga dodatno preobrađujem, mi je prosječno potrebno negdje između pola sata i sat vremena) preoblikovati apsolutno sve da podudaranja s originalom budu minimalna. Ovih zadnjih tjedan dana nemam baš slobodnog vremena, tako da ni ne stignem patrolirati svakodnevno (to si vjerojatno i uočio). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:40, 5. lipnja 2025. (CEST) :: Mislio sam da se može prevesti, mislio sam da nije moguće kopirati izvorne tekstove u cijelosti. Na it.wiki mi nikad nisu stvarali probleme, ali sada sumnjam da to jednostavno još nisu primijetili. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:19, 6. lipnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:Ame71|Ame71]], na it.wiki ljudi ne znaju slovenski jezik pa ne mogu usporediti. Ali da nije u redu - nije. Ja volim reći da bih se tako mogao obogatiti prevođenjem knjiga Harry Potter - nov jezik, nova autorska prava(?). Možda se možeš javiti Mudražiji i pitati ga bi li poslao [[WP:DOPUSNICA|dopusnicu]], to jest email kao na [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja/Odgovor]]. Možda možeš pitati ChatGPT ili Google Gemini: "parafraziraj sljedeći tekst tako da ne krši autorska prava: ..." i onda copy&paste jedan po jedan paragraf. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:14, 6. lipnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, rađe mu piši na engleskom da mu Google Translate ili štogod koristi lakše pomogne prvi prevođenju nazad na talijanski ako nešto ne shvati. {{s|Ame71}}, In case you're going to use AI to paraphrase sentences, please check them in detail, since AI likes to add fictitious details to inputted text. I saw this several times when people tried to translate an article via ChatGPT. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:21, 6. lipnja 2025. (CEST) :::::{{s|Croxyz}} for translations I use google translator, not AI. Anyway, if I'll use ChatGPT, I'll mark it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:48, 8. lipnja 2025. (CEST) == [[Nacrt:SAO Zapadna Slavonija]] == Smatram da je trenutno stanje članka dovoljno dobro da mu se makne oznaka nacrt [[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 19:30, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{S|Tmatic01}}, premjestih zu glavni imenski prostor. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:04, 6. lipnja 2025. (CEST) == Gradonačelnica Ivana Jerbić == Jer je sada dobro stranica [[Belišće]]? Idi u https://belisce.hr/gradonacelnik-grada-belisca/. Stranica se ažurirala napokon. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:36, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{s|WikiHelper3906 }}, je, pregledao sam te izmjene jučer. Samo bi trebalo još ažurirati [[Belišće#Administracija i politika]]. Naravno, moguće je uvijek skratiti tu sekciju i navesti samo najbitnije informacije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:54, 6. lipnja 2025. (CEST) == Chromos / Mesarski / Posavina == {{s|Croxyz}}, {{s|Ame71}} vezano za ovo što si molio da provjerim iz knjige * Franjo Frntić, Dragutin Hripko i dr: ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980.'', Zagreb, 1983., UDK: 796.332(497.13)"1880/1980" Pod "ZAGREB Zagrebački nogometni savez" (str 128-130) za ugašene klubove > * ZAGREB: ''Mesarski'', SK - 1927. Pod "ZAGREB: Nogometni odbor općine Trnje" (str. 132) za klubove u natjecanju * ZAGREB: ''Chromos'', NK - 1979. (''Chromos'', NK - 1955., ''Kemičar'', NK - 1963.) trebalo bi vidjeti iz monografija ZNS-a (1969., 1994. i mislim iz 2020.) ima li što navedeno, pa pogledam) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:44, 6. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, super da se poklapaju godine s člankom o Chromosu (Posavini) i Mesarskom. Moguće je da se Mes(o)krom nalazi red ili dva ispod Mesarskog u "ZAGREB Zagrebački nogometni savez" (str 128-130). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:56, 6. lipnja 2025. (CEST) ::Nema ''Mesokroma'' (osim ako mi nije promaklo) u toj knjizi pod savezima koji pripadaju Zagrebu - više puta sam pregledavao. <br> ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 17:25, 6. lipnja 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, ok. Postojala je šansa da si možda zaboravio navesti, pa sam te pingao. Mislim da nemamo arhivirane novine za period tijekom kojeg je djelovao Mes(o)krom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:37, 6. lipnja 2025. (CEST) == Spam == Tebi očigledno nije do suradnje sa mnom već do provociranja, pošto sada Aca ne sme ti si se aktivirao. Kako god, bez rasprave uklanjaš naziv validan. Bit ćeš prijavljen. Prijatno.[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:01, 6. lipnja 2025. (CEST) == Boje u nogometnim tablicama == Sređujem neke stvari oko noćne teme pa mi često iskoče nogometni članci. Ne znam hoće li se što na lagan način moći napraviti po pitanju vidljivosti teksta u tablicama, ali me zanima znaš li zašto se te tablice toliko često bojaju? Što znače crvena, zelena, siva (...) pozadina u tablicama u https://hr.wikipedia.org/wiki/Albanska_nogometna_reprezentacija?vectornightmode=1&minervanightmode=1 npr.? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:28, 10. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] pozdrav noćnoj straži! {{;P}} [[Albanska nogometna reprezentacija#Utakmice|#Utakmice]]: Zelena valjda reprezentira pobjedu, žuta izjednačenje, a crvena gubitak. Za postave ne znam, valjda se tako razlikuju položaji na terenu. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 01:33, 10. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, za te boje znam iz iskustva da su dodane u člancima o reprezentacijama s [[EURO 2016.|Europskog prvenstva 2016.]] Pretpostavljam da je riječ o uljepšavanju ([[CSS]], ali za članak na Wikipediji). Je li kod tebe red Napadači boldan? Također, podsjećam na GLAVNIRASPORED i kategorije u članku [[Vlatka Planina]] (ne znam je li i dalje uređuješ taj članak te jesi li uopće vidio moj odgovor). Što se tiče boja, očito ih ima i u drugim člancima, poput [[Armenska nogometna reprezentacija]] koji sam vidio neki dan prilikom ophođenja, no nisam ih uklonio jer mi se nije dalo ispravljati armenska imena i prezimena. Također ti želim reći da je Ame71 odgovorio iznad. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 10. lipnja 2025. (CEST) ::Koreanovsky je u pravu što se tiče utakmica. To je preuzeto s en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 10. lipnja 2025. (CEST) :::Mislio sam na prvu tablicu, naslov "Trenutni sastav" (iz 2016.?). Napadači izgleda boldan, ako gledamo na isti. Ta je tablica još OK jer se barem vidi tekst (linkovi nisu plavi nego podcrtani), ali u odjeljku "Uspjesi na velikim natjecanjima" ne vide se imena. Armenska je još čudnija, uh. Ljudi su u sportskim tablicama baš kreativno bojali :D :::Ne znam što s Ameom. Bilo bi mi lakše da nisam to vidio, ali sad kada jesam... neka se barem ne ponovi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:43, 10. lipnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, vjeruj mi to s 2016. nije samo problem kod trenutnih sastava. I drugi dijelovi članaka su zapeli u vremenu. No, eto, uvijek može poslužiti motivacija drugima da ažuriraju (ja sam tako i došao na hr.wiki davne 2018.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:46, 10. lipnja 2025. (CEST) == ChatGPT za pronalaženje izvora == Hvala ti što si prepravio navod izvora. Očito mi je promaklo izbrisati sporni dodatak. No, vidim da si mi ostavio tekst u sažetku pa mislim da je u redu da na njega i odgovorim. Prvo, ne sviđa mi se jezično spletkarenje i generaliziranje. Ne pišem "članke" koristeći ChatGPT, već sam cijeli tekst napisao svojom glavom i rukom. Izvore sam također provjerio i dao im zeleno svjetlo, baš kao što bih to učinio i prije nego je umjetna inteligencija postala široko rasprostranjena. Drugo, iako ga i sada koristim tek sporadično, i dalje ću, kad god se nađem u nedoumici, koristiti ChatGPT '''oko mehaničkih finesa poput pronalaženja sekundarnih izvora''', a onda ću, kao i svaki put do sada, taj izvor '''pregledati i provjeriti''' mu vjerodostojnost. Ne vidim zašto bi to bilo neuvjerljivo dokle god je izvor dobro utemeljen. Reci mi koja je razlika za krajnjeg korisnika – čitatelja – između toga da mi Google izbaci izvor i korištenja ChatGPT-ja u te svrhe? Potonji je samo ''inteligentniji'' i lakši za korištenje. Ako to dosad nije bilo očito, i sâm se oštro protivim tome da u članke ubacujemo tekst koji je proizveo ChatGPT. '''Ručno provjereni izvori ne spadaju u tu kategoriju.''' Treće, nađi one izvore koje smatraš neadekvatnima i slobodno ih, uz prethodno navedeno obrazloženje, obriši. Tvoj, : [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">☎️</span>]])</small> 17:20, 13. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Šaholjubac}}, slobodno tragaj za izvore korišteći ChatGPT, samo ga nemoj tražiti da ti prevodi s drugih jezičnih izdanja Wikipedije (ili prepričava tekstovi) jer voli ubacivati nepostojeće detalje u prijevod. Tako sam primjerice jednom sređivao takav jedan prijevod o nekoj svetici te je ondje ubačen [[crkveni red|red]] kojem je ''kao'' pripadala. Naravno, u izvorniku ta informacija ne postoji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:43, 13. lipnja 2025. (CEST) ::Dogovoreno! :) ::Tvoj, ::: ::[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">☎️</span>]])</small> 21:03, 13. lipnja 2025. (CEST) :::{{s|Šaholjubac}}, zaboraviti sam navesti da bi bilo pametno da uklanjaš "?utm_source=chatgpt.com" iz linkova u izvorima. Nekada u budućnosti ti linkovi neće postojati, pa InternetArchiveBot neće uvijek moći postaviti link na arhiviranu verziju članka jer nikada nije arhivirao URL koji sadrži ?utm_source=chatgpt.com. Naravno, češće će i arhivirati linkove bez ?utm_source=chatgpt.com jer su češći. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:42, 14. lipnja 2025. (CEST) == Regex == Nema ih nego u možda desetak članaka: [https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2F-+%3F%5C%7B%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7D+%3F-%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1] Teško je to botom ispravljati, treba jako paziti da nisu matematičke formule i sl. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:51, 14. lipnja 2025. (CEST) == Motociklizam == Vjerojatno si primijetio da radim članke vezane uz [[:Kategorija:Motociklizam|motociklizam]] - prvenstveno članke [[:Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu|po sezonama Svjetskog prvenstva (GP)]] i [[:Kategorija:Športski motociklisti|članke o vozačima]] - što se tiče ovih po sezonama - radim za svaku kategoriju/klasu u [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|GP svjetskom prvenstvu]] zasebno - jednostavno lakše (a i svaka klasa vozi zasebno utrke) <br> na većini ostalih wikipedija (bar do sezone 2011.) su u istom članku stavljani podaci za sve kategotije koje su se odvijale u sezoni u sklopu GP-a (MotoGP/500cc, Moto2/250cc / Moto3/125cc / MotoE / 350cc / 80cc/50cc), ali ponegdje su stavljana i prvenstva za prikoličare (''sidecar'', dok su održavana unutar GP-a); ''Thunderbikes Trophy'' iz 1990.-ih, ili ''Formula 750'' iz 1970.-ih (a ona uopće nije održavana na istim vikendima kao i GP prvenstvo <br> Tako da mi je za jednu sezonu stavljati podatke tipa za prvenstva u 3 klase jednostavno previše (a i ovako, ako nastavim ovim tempom - 1 članak na mjesec - trebat će mi 20ak godina da kompletiram) ovdje bih te molio, ako imaš alate članak [[Dodatak:Popis svjetskih prvaka u motociklizmu]] staviti interwiki sa [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Grand_Prix_motorcycle_racing_World_Riders%27_Champions_by_year en.wiki - List of Grand Prix motorcycle racing World Riders' Champions by year] - na to je trenutno kao ''interwiki'' spojen naš članak [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu – niže klase]] (pa da ispravimo) članci za vozače - trenutno ih više radim kao ''mrve'' (samo osnovno o vozaču; uspjesi po prvenstvima i sl., sa što više vanjskih poveznica i izvora...nažalost nisam baš sa vremenom da se bolje posvetim tim člancima, pa dobijemo nešto kao [[Raymond Roche]] ili [[Sébastien Charpentier]]) <br> prije sam više napravio oko članaka, kao za [[Wayne Rainey]] ili [[Marco Simoncelli]]. <br> ovdje bih te molio ako možeš [[Nacrt:Noriyuki Haga]] vratiti u GIP (odnosno na [[Noriyuki Haga]]) - u međuvremenu sam o Hagi napisao malo biografske podatke Što se tiče vozača, zasad mislim raditi one koji su bili (ajmo reći među vodećima) u svjetskim prvenstvima za [[Svjetsko prvenstvo u superbikeu|Superbike]] i [[Supersport svjetsko prvenstvo|Supersport]], a poslije opet na one koji su više bili u [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|GP svjetskom prvenstvu]] Je li OK ovako kako radim? [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:20, 18. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 08:48, 18. lipnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, mene nema do nedjelje. Bi li mogao ažurirati do kraja [[SEHA liga]]? Danas je djelomično ažuriran članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:22, 19. lipnja 2025. (CEST) :::Pogledaj sada [[v|članak za SEHA ligu]] - malo sam ažurirao. Trebao bih još predložak ažurirati - ovo sa klubovima. Možda i napravim koju sezonu (imamo do 2018./19. - neke sam ja i radio svojevremeno; 2019./20. je netko samo započeo, kao ''mrva'', a ovo iza nemamo, a kako je po grupama i nije baš ''regularno'' igrano, tu bi bilo malo problema sa člancima, ali možda koju i napravim :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:21, 23. lipnja 2025. (CEST) :::: Naravno da znam za promjenu imena iz Makedonija u [[Sjeverna Makedonija]] (negdje 2018.) - samo ostali su isti predlošci za zastave, pa da to sad bezveze ne mijenja, :::: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:39, 23. lipnja 2025. (CEST) :::::A i vidim da su mi (sjeverno)makedonski klubovi ostali između rumunjskih (''Steaua'') i ruskih (''CSKA'') - nisam pazio, ali opet bolje neg što je bilo :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:42, 23. lipnja 2025. (CEST) == Pitanje za vas == Kako da pravim to kutiju na vašu suradničku stranicu, da mogu dodati sve te stvari o mene i moj babel? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 12:37, 18. lipnja 2025. (CEST) :{{S|WikiHelper3906}}, popis svih postojećih suradničkih okvirića nalazi se [[Predložak:Suradnički okvirići|ovdje]]. Nisam dobro shvatio pitanje. Želiš stvoriti novi, nepostojeći okvirić ili ih želiš dodati na svojoj suradničkoj stranici? Mene nema do ponedjeljka tako da se nadam da će ti {{s|Hijerovit}} moći pomoći u slučaju ako odgovoriš ovdje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:37, 18. lipnja 2025. (CEST) ::To je zapravo za moju englesku suradničku stranicu. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 09:10, 19. lipnja 2025. (CEST) == Wikipodatci == Znam da si ponekad na Wikipodatcima, ne znam znaš li za [https://wdvd.toolforge.org/index.php?lang=hr&limit=200&description=on&labels=on&sitelinks=on alat koji prikazuje nedavne promjene u hrvatskim nazivima i opisima]. Ne znam komu bi to još moglo pomoći, ne pratim baš tko sve uređuje tamo, ti ih možda možeš pingati ovdje za ovaj link. Kad smo kod toga, @[[Suradnik:Historičarsamja|Historičarsamja]] upravo je tamo izveo što je izvodio i u našim člancima; sjećam li se dobro – to je odbačeno kao guranje vlastitog mišljenja? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:04, 20. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, osobno koristim https://pltools.toolforge.org/rech/. Budem preporučio https://wdvd.toolforge.org/ suradnicima koji su mi preporučili korištenje https://wdvd.toolforge.org/. Zahvaljujem ti na otkriću bolje alternative! Znaš li možda je li postoji neki način kojim mogu vidjeti sve izmjene s jezičnim kodom hr? Ova dva alata jedino prikazuju neophođene izmjene. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:09, 23. lipnja 2025. (CEST) == Unity (album Joosta Kleina == Da, studijski album je. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 10:33, 25. lipnja 2025. (CEST) == RE: [[Kup Nogometnog saveza Županije Splitsko-dalmatinske 2018./19.]] == za finalnu utakmicu - očito sam upisao pogrešan rezultat i naknadno nisam provjeravao <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:26, 27. lipnja 2025. (CEST) == Vrbanj == Već sam napravio [[Special:Diff/7200792|zadatak]] Vrbanj/Vrbnja/Vrbnju, ali sam sve vratio. Riječ je Vrbânj (lok. Verbônj), s dugosilaznim naglaskom na drugogom slogu, pa se stvarno deklinira Vrbanj/Vrbanja/Vrbanju. Kao npr. Vodnjân. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:50, 27. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, iskreno se ne sjećam što sam gledao prije mjesec dana. Bacio sam sada pogled na Hrvatski jezični portal i vidim da je [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f15mWRF8&keyword=Vrbnjanin ondje] Vrbnja. Možda su oba oblika prihvatljiva? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:01, 27. lipnja 2025. (CEST) ::Neka ostane po starom, tj. na način kako se lokalno izgovara ime mjesta. Ne vjerujem da bi baš u sve članke ljudi stavili pogrešno. Promijenio sam mišljenje kada sam vidio https://hrcak.srce.hr/229609. Ne znam koliko u ovom slučaju možemo vjerovati HJP-u. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:11, 27. lipnja 2025. (CEST) == Žumberački uskoci == Pozdrav, vidim da se maknulo prezime koje sam na dodao, situacija je da se prezime nalazi najčešće u mjestu Željezno evo linka na kojem se može pronać više toga https://uskok-sosice.hr/znameniti-vojskovoda-iz-zumberka-tomo-ljubanovic/ [[Suradnik:Ljubanović|Ljubanović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ljubanović|razgovor]])</small> 19:11, 28. lipnja 2025. (CEST) == Nacrti (opet) == Jedina (neslužbena) [[Wikipedija:Ophođene promjene#Kako ophoditi|uputa za nacrte]] za koju ja znam kaže: »Postoji nekoliko slučajeva kada članak treba prebaciti u [[Wikipedija:Imenski prostori|imenski prostor]] Nacrt: ... '''vrlo loš''' strojni prijevod« Prije prebacivanja u nacrt imamo dosta opcija, jedna bi bila postavljanje [[:Kategorija:Predlošci - održavanje Wikipedije|predložaka za održavanje]]. U Nacrtu se nijedan članak neće popraviti, tako da ne vidim nikakvu korist od trpanja i izrazito loših (neenciklopedijski pisani, bez izvora) i prihvatljivih članaka (poneka jezična pogreška, viseće reference i sl.). U tom smislu, ne vidim kako je [[ David Starr Jordan]] za Nacrt. Pravilo [[WP:UREĐIVANJE]] kaže da na Wikipediji ne cjepidlačimo oko svake sitnice, treba ga se držati. Lijepo te molim. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:31, 9. srpnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, ne može ići u GIP bez minimalne dorade (npr. nedostaju <nowiki>{{izvori}}, {{GLAVNIRASPORED:}},</nowiki> kategorije, treba ukloniti linkove na vanjske poveznice u tekstu članka i sl.). Ja ne stignem pročitati strojni prijevod od 57 KB (da ne govorim tek o [[Luj XIV., kralj Francuske]]) i poispraviti sve, a na popisu neophođenih izmjena stoji danima. Znaš i sam da imamo vječni problem s nedostatkom ophođenja, odnosno da ja i Hijerovit (od danas {{s|Runolist}}) poophodimo možda čak 4/5 svih izmjena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:40, 9. srpnja 2025. (CEST) ::Ne znam na koje se pravilo pozivaš u prvoj rečenici pa mi je teško odgovoriti. Podsjećam te da ne postoji obveza ophodnje promjena; svi radimo koliko hoćemo i možemo, pa makar u GIP-u bilo 66 % manjkavih članaka umjesto sadašnjih 63 %. U Nacrt treba stavljati samo jako, jako loše članke – iako bih ja takve 30 dana od nastanka najradije odmah predlagao za brisanje. Podsjećam da pravilo o Nacrtu nikad nije doneseno i tu smo svi u sivoj zoni. Prvi korak uvijek su predlošci za održavanje, ili - pogledati na drugu stranu. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:18, 9. srpnja 2025. (CEST) == Voždovac == Ovo za [[FK Voždovac Beograd]] <br> ista stvar da je klub promijenio ime iz ''"Dušanovac"'' u ''"Voždovački SK"'' stoji na [https://www.fkvozdovac.rs/istorijat-kluba/ službnim stranicama kluba], ili u člancima na wikipedijama na [https://de.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac njemačkom], [https://en.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac engleskom], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D0%9A_%D0%92%D0%BE%D0%B6%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%86 srpskom], [https://it.wikipedia.org/wiki/Fudbalski_Klub_Vo%C5%BEdovac talijanskom] ili [https://fr.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac_Belgrade francuskom jeziku] <br> slično stoji i na [https://globalsportsarchive.com/team/soccer/fk-vozdovac/18823/ globalsportsarchive.com] <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:51, 13. srpnja 2025. (CEST) : po knjizi Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 234-294 (''Beogradski looptački podsavez'') izgleda da su ''Dušanovac'' i ''Voždovački (SK)'' postojali istodobno : po sezonama imamo: * 1927./28. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1928./29. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1929./30. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - IV. razred * 1930./31. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - III. razred - Grupa "Morava" * 1931./32. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - III .razred - Grupa "Morava" * 1932./33. ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1933./34. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Sava" ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1934./35. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1935./36. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1936./37. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1937./38. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1938./39. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1939./40. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1940./41. (prekinuto prvenstvo) ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" : Očito se negdje taj ''"Dušanovac"'' "izgubio", ili jednostavno su uzimali krivi podatak ili slično (kkao piše po ostalim stranicama) : [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:01, 13. srpnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, pretražujem internet i vidim da nisam prvi koji je uočio tu grešku. [https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1105497604714159&id=100057617902699&set=a.172830321314230 U komentarima ovog posta je Jakovljević upozorio na netočnost]. Još je priložio sliku iz iste knjige koju sam ja koristio :D. Koje li slučajnosti... Mislim da bi u članku [[FK Voždovac Beograd]] trebali navesti da je to pogrešno. Nešto tipa: ''1929. osnovan je Voždovački SK koji je djelovao paralelno uz Dušanovac,(izvor) unatoč klupskim tvrdnjama da je klub promijenio ime iz Dušanovac u Voždovački.(izvor)'' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:08, 13. srpnja 2025. (CEST) :::Na sr.wiki ([[:sr:Други_разред_Београдског_лоптачког_подсавеза_у_фудбалу_1932/33.#cite_note-Вождовачки-10]]) stoji da je Voždovački postojao od 1929. do 1941. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:21, 13. srpnja 2025. (CEST) ::::Sad treba vdjeti odnos (predratnih) ''Dušanovca'' i ''Voždovačkog'' i kad je stvarno bilo to spajanje (ako ga je bilo), <br> ::::ali nakon WW2 klub je djelovao kao ''"Voždovački"'' (do 1973.) - tako je primjerice [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1969./70.|1969./70.]] bio član ''2. savezne lige - Sjever'') <br> ::::Mislim da bi to trebalo navesti u članku kako si naveo, možda i s vremenom stvoriti članak za ''Dušanovac'' (dakle većinu pre-WW2 liga od ''Beogradskog podsaveza'' možemo "iskopati"'' <br> ::::Možda spomenuto u ''Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji'' (knjiga je na ćirilici, pa mi je to malo muka čitati ako nisam koncetrirarn) ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:40, 13. srpnja 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, trebalo bi vidjeti i kome pripisati titulu za II. liga Beogradskog podsaveza 1933./34. Upravo sam poslao poruku jednom suradniku sa sr.wiki koji detaljno obrađuje povijest beogradskog nogometa, točnije [[FK Palilulac Beograd]]. Nadam se da će moći pomoći. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:52, 13. srpnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, [[:sr:Разговор_с_корисником:Batavele#Voždovac|dobio sam odgovor]] da je Dušanovac 1954. promijenio ime u Sloboda. Prema klupskoj web-stranici Voždovački i Sloboda su se ujedinili 1973. Naravno, to bi trebalo provjeriti jer smo zaključili da ona nije pouzdana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:18, 13. srpnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Cybermb}}, mislim da smo riješili rebus, no pitanje je što s titulama do 1973. Ne znam jesu li to titule Voždovačkog, Dušanovca ili oba kluba. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:11, 13. srpnja 2025. (CEST) == FA == Preklopismo se. Idem na ručak...--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:19, 21. srpnja 2025. (CEST) == Odgovor: Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu == Hm, da. Upoznat sam sa navedenim utakmicama PNIŠK-a prije ove s HAŠK-om. No, to je prva utakmica u Zagrebu sa ulaznicama i dostupni izvori je navode kao "prva javna nogometna utakmica u Zagrebu". Možda bi mogao biti naziv "Prva javna nogometna utakmica zagrebačkih klubova". Hvala na informacijama napisanim o PNIŠK-u. Nisam znao da je odbio biti član Hrvatskog športskog saveza i da je bio član Mađarskog saveza. No, negdje sam naslutio da je igrao u prvenstvu provincije mađarskog natjecanja. [[Suradnik:Pluki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])</small> 20:40, 21. srpnja 2025. (CEST) :{{s|Pluki}}, pregledao sam sada na [https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1908-1909 magyarfutball.hu] sva provincijska natjecanja mađarskog (ugarskog?) prvenstva i nisam našao nigdje spomen [[PNIŠK|P(H)NIŠK-a]] tako da se možda nikada nije natjecao u prvenstvu iako je bio član saveza, vjerojatno zbog velike geografske udaljenosti. U [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/4941 sezoni 1909./10.] (PHNIŠK je prestao djelovati 27. listopada 1909.), koliko mi se čini, prvi put se natječe neki klub ''s ove strane Drave'', riječki [[Fiumei Atletikai Club|Fiumei AC]] (onaj isti Club Atletico iz članka o P(H)NIŠK-u). Stvarno je ironično da su se odbili pridružiti Hrvatskom športskom savezu, odnosno pridružili Mađarskom sportskom savezu, a veliki dio igrača (ili svi prema Albumu nogometnih klubova Jugoslavije iz 1925.) su dvije/tri godine kasnije osnovali [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] u sklopu borbe protiv mađarizacije.<br><br> :Što se tiče prve javne utakmice, na [[Suradnik:Cybermb|Cybermbovoj]] [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia Stranici za razgovor] potražio sam savjet oko imenovanja članka. On je predložio sličan naziv, ''Prva međusobna nogometna utakmica zagrebačkih klubova'', no problem je što je [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1982&broj=00052&page=240 deset dana ranije] odigrana javna utakmica između juniora [[HAŠK|HAŠK-a]] i juniora [[HSVK Academia Zagreb|Academije]]. Možda bi najbolje bilo preimenovati članak u [[HAŠK – PNIŠK (1906.)]] ili nešto slično? Na Cybermbovoj stranici za razgovor nisam spomenuo da se popis igrača PNIŠK-a (za HAŠK nisam gledao) u članku [[Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu]] ne poklapa [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00024&page=2123 s onim kojeg navodi Cuvaj]. Našao sam čak izvještaj iz Sokola kojeg spominje Cuvaj tako da bi se mogao navesti negdje na prigodnom mjestu u članku. Izvještaj se nalazi na <nowiki>https://digitalnezbirke.kgz.hr/?pr=iiif.v.a&id=18616&tify={%22pages%22:[443],%22view%22:%22info%22}</nowiki> (nažalost uglaste i vitičaste zagrade kvare mogućnost linkanja, a ne pada mi trenutno napamet kako riješiti taj problem).<br><br> :I za kraj, volio bih ti reći da sam davnih dana, prije jedno desetljeće, čitao tvoje članke na Wikipediji, tako da si jedan od najznačajnijih ljudi koji su utjecali na formiranje mojeg interesa za povijest nogometa, no u tim mlađim danima nisam znao kako doći do ikakvih materijala koji bi ispunili moju mladenačku znatiželju. Vrlo vjerojatno ćeš pronaći koješta zanimljivo na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]], (nepotpunom) popisu online izvora koje smo pronašli ja i Cybermb. Tijekom zadnjih godina dobili smo jednog divnog suradnika s talijanske Wikipedije zvanog [[Suradnik:Ame71|Ame71]] koji je napisao poprilično velik broj članaka o sezonama iz Jugoslavije (pokrio je razne niželigaške sezone SFRJ, mnogobrojne klubove, aposlutno sve sezone: prve dvije lige SFRJ, Kupa maršala Tita, prvih nekoliko liga SR Crne Gore, prvenstva Kraljevine Jugoslavije, prvenstva Ljubljanskog nogometnog podsaveza, sezone NK Maksimira u SFRJ itd.). Mislim da planira obraditi sve sezone svih razreda Zagrebačkog nogometnog podsaveza u bližoj budućnosti. Ja sam mu tijekom proteklih nekoliko mjeseci pomogao tako što sam kreirao članke o svim preostalim klubovima s arhivirane web-stranice NK Maksimira (koju si koristio kao izvor za brojne članke) izuzev jednog ([https://web.archive.org/web/20170413070207/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/metal.htm Metala] iz Remetinca). Imaš potuni popis tih klubova na [[Suradnik:Croxyz/Popis članaka (1001 – 1500)]] od 1376. do 1425. članka. Također sam dodao i sva bivša imena svih tih silnih klubova protiv kojih se NK Maksimir natjecao. Također sam nadopunio i poispravio velik broj članaka koje si ti ili drugi kreirao/znatno doprinio, tako da možeš vidjeti nadopune svog rada. Što se tiče članaka koji su nadopunjeni s podatcima iz časopisa Povijest sporta (jako je zanimljiv za čitanje, a sve je javno dostupno), evo ti nepotpuni potpis (naravno tu nisu članci koji su nadopunjeni npr. podatcima iz drugih izvora koje sam koristio): [[ŠK Zagreb]], [[RŠK Amateur Zagreb]], [[HRŠK Velebit Zagreb]], [[NK Jarun Zagreb]], [[NK Kustošija Zagreb]], [[SK Makabi Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]], [[Nogometni i sportski klub Oxford]], [[PNIŠK]], [[NK Poštar Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]]. Preostali su mi još Građanski, HAŠK (preko 100 stranica tako da će za ovo trebati dani, ako ne tjedni rada), Concordia (imam probleme s hokeajškom sekcijom, pogledaj Cybermbovu [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia Stranicu za razgovor]), no mislim da ću njih sve doraditi nekada u budućnosti. Prvo treba riješiti te nesuglasice oko članka o susretu između HAŠK-a i PNIŠK-a. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 22. srpnja 2025. (CEST) == NK Grafičar Ljubljana == I think NK Grafičar Ljubljana was a different club from Svoboda. It has a page in en.wiki [[:en:NK Grafičar Ljubljana]]. Reading the [https://snportal.si/drugo/od-druge-jugoslovanske-do-cetrte-slovenske-lige/ history of Svoboda] we see they mergered in the late '50s in a new "Grafičar", a club later took again the name "Svoboda". I see on [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] at page 101 : till 1958 there were a Svoboda and a Grafičar. I suppose they mergered into Grafičar (there were no more Svoboda) and in 1962 this club changed name in "Svoboda" (there were no more Grafičar). I was planning to create the voice, but I have no time: today I was in the beach and next 3 days I'll be in a beer fest in Austria. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:29, 30. srpnja 2025. (CEST) :Yeah, I saw in [[NK Svoboda Ljubljana]] that it was a different club that merged with Svoboda. I didn’t know if you’d make a seperate article so I assumed that you forgot to correct all other mentions of the club. I hope you have a great time this week! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:43, 30. srpnja 2025. (CEST) == Dresovi == Opet ono s dresovima u [[:Kategorija:Stranice s neispravnim poveznicama datoteka]]. Znaš li zašto te datoteke uopće nestaju? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:45, 31. srpnja 2025. (CEST) :[[Suradnik:Ponor|Ponor]], aj budem vidio uskoro. Trenutno prepravljam članak [[NK Lila]] koji je u toj kategoriji tako da se dobro potrefilo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:49, 31. srpnja 2025. (CEST) ::{{s|Ponor}}: ::* [[NK Domžale]] – meni promaklo pri ažuriranju poprilično velikog broja članaka. Stvarno sam se premorio taj dan od ažuriranja mnogobrojnih članaka. ::* [[Hellas Verona F.C.]] – opet moja greška, isti dan je u pitanju. Ovdje vjerojatno nisam ni uočio zbog kontrasta boja. ::* Nenogometni članci – nastali jučer. To bi trebalo dobro ispatrolirati jer koliko se sjećam terminologija nije dobra (npr. obitelj umjesto porodice) ::* [[HNK Hajduk Split]] – ovaj članak je jedan drugi suradnik danas uređivao. Ne vidim grešku u infookviru. ::* [[NK Omladinac Ciglenik-Bečic]] – jučer obrisane datoteke ::* [[Poljska nogometna reprezentacija]] – dres je crvene i bijele boje tako da me ne čudi da mi mozak nije uočio grešku koja je također crvene boje. ::* [[Real Oviedo]] – vidim da sam patrolirao izmjenu suradnika Labud222. Moguće je da sam copypasteao dres, a da nisam pogledao dres nakon što sam kliknuo Prikaži kako će izgledati. Jednostavno zaboravim ponekad provjeriti je li sve valja prilikom ažuriranja nekoliko odvojenih dijelova članka. ::Sve ću to sada ispraviti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:04, 31. srpnja 2025. (CEST) :::Oh, pa nisi mi morao svaki članak objašnjavati. Ali svejedno hvala. Ne razumijem se u te dresove i uvijek sam se pitao zašto prestanu raditi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:07, 31. srpnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, iskreno ni ja ne znam zašto se te greške javljaju. Mislim da se najčešće javljaju za parametre donjeg dijela tijela (shorts/socks). U pitanju su uvijek ti ''custom'' parametri, tj. boje koje nisu zapisane u hex formatu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:09, 31. srpnja 2025. (CEST) == RE: 1. Zagrebačka nogometna liga == Za ovo [[1. Zagrebačka nogometna liga]] - od 2022./23. bi trebala biti šesti stupanj lige, kako si naveo. <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:56, 5. kolovoza 2025. (CEST) == Molio bih te da napraviš wiki stranicu KK Đakovo,hvala ti. == Napisao sam sve u naslovu :) [[Suradnik:Kiriljenko47|Kiriljenko47]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kiriljenko47|razgovor]])</small> 01:16, 7. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Kiriljenko47}}, košarkom se ne bavim, a nemam nikakve izvore vezane za temu tako da se bojim da ne mogu napisati članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:28, 7. kolovoza 2025. (CEST) ::Znaš li nekog tko se kuži u košarku pa da zamoliš da napravi?Hvala na odgovoru. [[Posebno:Doprinosi/93.141.190.123|93.141.190.123]] 01:53, 7. kolovoza 2025. (CEST) :::Vjerojatno {{s|Cybermb}} ili {{s|Labud222}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:54, 7. kolovoza 2025. (CEST) == [[Nacrt:Aircash]] == Pozdrav, enciklopedizirao sam stranicu, ali smatram da sam ne mogu prosuditi je li dovoljno dobro da se makne status nacrta. To dajem tebi jer si mu ti status nacrta dodjelio [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 00:35, 14. kolovoza 2025. (CEST) == Bašćanska ploča == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ba%C5%A1%C4%87anska_plo%C4%8Da&diff=7271117&oldid=7270167] Nešto nije u redu s infookvirom spomenik. Ne pojavljuje se opis slike.--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 03:21, 14. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Rovoobob}}, {{riješeno}}. {{s|Runolist}} (Hijerovit) je nedavno mijenjao [[Predložak:Infookvir spomenik]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:48, 14. kolovoza 2025. (CEST) == Za brisanje == pozdrav :) Možeš li obrisati ovu sliku, ja ne znam [[:Datoteka:Images (1) (1).png]] [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 22:23, 14. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Trnatic01}}, nisam administrator pa ne mogu brisati datoteke. Predložio sam datoteku za brisanje, pa će je izbrisati neki administrator tijekom narednih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 15. kolovoza 2025. (CEST) ::Uredu, hvala [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 05:28, 15. kolovoza 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Slobodno ubuduće svoje slike samo predloži za brzo brisanje predloškom <code><nowiki>{{subst:brisati|razlog= razlog}}</nowiki></code> bez započinjanja rasprave. Kad – tad nam dođe na red obrisati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:19, 15. kolovoza 2025. (CEST) :::uredu, :) :::Pogriješio sam što nisam promjenio ime slike pa bolje je obrisat [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:05, 15. kolovoza 2025. (CEST) == ... == [[:en:User:WikiHelper3906/MegaBox|MegaBox]] [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 13:54, 16. kolovoza 2025. (CEST) == RE: Zrinjski == Vezano za [[HŠK Zrinjski Mostar]], što si mi naveo u [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia mom Razgovoru] <br> u knjizi ''Fudbalska takmičenja Južnih Slovena'', doslovno su navedene sve ljestvice državnih prvenstava i kvalifikacija, te podsaveznih prvenstava (ukoliko je igrano kup-sustavom, onda rezultati) te se tu mkože kronološki pratiti <br> također je navedeno po godinama kada je bio registriran pri podsavezu (očito ''Sarajevskom'' i nešto ''Splitskom'') - koliko sam vidio - stalno kao ''HŠK Zrinjski'' <br> Prvenstva ''Saarajevskog podsaveza'' su igrana slično kao i ona ''[[:Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|Osječkog podsaveza]]'' (što sada radim) - za područje Sarajeva je bio I. i II. razred (uglavnom - igrano ligaški), te ostalo po ''župama - provincijama''. <br> ''Mostarska župa'' - obično igrana kao ''Podgrupa Mostar'' - kao liga za klubove iz [[Mostar]]a; te ''Trebinjsko-Čapljinska grupa'' - očito ostatak Hercegovine - igrano po kup-sustavu - sad opet bi to dalje trebalo vidjeti - kraj 1920.-ih i početak 1930.-ih - prvenstvo ''Provincije Sarajevskog podsaveza'' je igrano kup-sustavom - nešto slično kao [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1928./29.]] - možda i napravim članak tipa [[HŠK Zrinjski Mostar u prvenstvima]] ili slično (ali sada zbilja nemam vremena za to) <br> P.S. - ima još stvari što si mi nedavno pisao ili ''spominjao'' po člancima i razgovorima, ali jednostavno nemogu sve pohvatati [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 22:43, 18. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, a ma ne, ne tražim te da kopaš po ljestvicama i ligama. Mislio sam te pitati je li u knjizi objašnjena povijest kluba, npr. kada je osnovan, obnovljen. mijenjao imena i to. Tijekom dana sam naletio na [https://www.hercegovina.info/sport/nogomet/pogled-u-proslost-kako-je-osnovan-hsk-zrinjski-156315/156315/ ovo] gdje se spominje da je u knjizi pod godinu osnutka navedena 1910. Taman si mi odgovorio kada sam bio pri kraju čišćenja članka od kršenja autorskih plava, neenciklopedijskog stila i sl. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:50, 18. kolovoza 2025. (CEST) ::Ne piše ništa slično, ali piše da je prva nogometna lopta donešena u Mostar 1903. godine, a da se nogomet igra od 1905. godine. Na području BiH se prvi klub osniva 1908. godine u Sarajevu. Prije I. svjetskog rata su u Mostaru osnovani đački klubovi poput ''Zrinjskog'', Slavije'', ''HROŠK-a'' i drugih.... (str. 15-169) - ovo sam malo parafrazirao <br> ::na [https://hskzrinjski.ba/povijest/ hskzrinjski.ba/povijest] stoji da je ''“Đački športski klub”,'' osnocvan 1905. godine, a 1912. godine prerasta u ''Gimnazijalni nogometni klub” Zrinjski.''. 1914. prestaje s radom radi WWI, a obnavlja se 1922. kao ''HŠK Zrinjski''. ::u monografiji ''Hrvatski športski klub "Zrinjski" 1905-1993'', stoji da su se 1917. godine ''Zrinjski'' i ''[[HROŠK Mostar|HROŠK]]'' spojili u ''Hercegovac'', koji je djelovao do 1918. (ali kako organizacijski, ako je ''Zrinjski'' 1914. prestao s radom ili bio privremeno ugašen? - možda od članova kluba?) <br> ::također stoji da je 1911. godine ''Đački športski klub'' igrao dvije utakmice protiv ''Osmana'' iz Sarajeva ::kod mnogih klubova se kao godina osnivanja navodi i kad je neformalno utemeljen, ili ako je utemeljen kao (nekakvo) športsko društvo, iz čega se ''rodila'' nogometna sekcija <br> ::- kod dosta klubova ima takav primjer - kao ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/TSV_1860_Munich TSV 1860 München] - društvo utemeljeno 1860., a nogomet igraju od 1899. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/CR_Flamengo CR Flamengo] - 1885. osnovan veslački klub, nogomet se igrea od 1911. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/Botafogo_FR Botafogo] - 1894. isto kao verslački klub, nogomet od 1904. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/Bradford_(Park_Avenue)_A.F.C. Bradford (Park Avenue) A.F.C.] - 3 sezone igrali 1. englesku ligu, ::** 1863. osnovani kao ''Bradford Football Club'' i igrali ragbi (rugby union) ::** 1895. postaju ''rugby league'' klub (ragbi 13) - igraju ga do 1907. ::** 1895. nogometna sekcija, ali amaterska ::** 1907. - profesionalni nogometni klub ::** 1974. je došlo do gašenja kluvba, pa opet obnova i dalje ::- u ovim člancima, možeš li mi objasniti na koji način su prekršena autorska prava? ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 23:40, 18. kolovoza 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, u Mudražije (napamet govorim, citira neki izvor) stoji da je Zrinjski ukinut prije izbijanja Prvog svjetskog rata. U našem članku je donedavno stajalo da je ukinut na sam dan atentata Franje Ferdinanda (vjerojatno greška). Sva sportska društva Austro-Ugarske su zabranjena 1914. zbog Prvog svjetskog rata. U Hrvatskoj (sad ne znam je li se tu odnosi na današnju RH ili na Hrvatsku i Slavoniju koje su bile dio [[Translajtanija|Translajtanije]]. za razliku od Dalmacije koja je bila dio [[Cislajtanija|Cislajtanije]]) je, najprije u Zagrebu, tijekom trajanja rata postepeno dozvoljena obnova, no igra se isključivo za potrebe Crvenog križa (o tome imaš dva izvora u [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Zagreb]] gdje se ako se ne varam nakratko spominje stanje u Ugarskoj i Austriji). Sjećam se da je slična sudbina zadesila [[SAŠK]] i druga sarajevska društva (vidi izvor u članku ako te zanima). Zrinjski i HROŠK se tako nisu mogli spojiti 1917., već je riječ o igračima bivših predratnih klubova, kao što Mudražija navodi (v. izvor u članku o Zrinjskom). Što se tiče utakmica s Osmanom (uklopljeno u [[FK Slavija Istočno Sarajevo]], no kako nemam dovoljno izvora, ne znam je li riječ o dvama različitim klubovima, a po internetu pronalazim dosta kontrodiktornih informacija), mislim da je tu došlo do neke zbrke u izvorima. 1911. se spominje i u Mudražijinom tekstu (točnije veljača 1911.), no u jednom od izvora kojih citira, Mostar kolijevka sporta (str. 28.), nalazi se jedna nezgodna formulacija o Hajduku (koji je upravo osnovan u veljači 1911.) tako da je to možda moglo utjecati na druge izvore/ili je pod utjecajem drugih izvora. Na internetu sam danas ranije pronalazio da je utakmica igrana 1912. Čak sam našao i sliku nekog novinskog izvještaja. Nažalost ne postoje digitalizirane splitske novine za 1911. i 1912. tako da nisam mogao provjeriti datum. Osman je igrao s tim mostarskim klubom pri povratku iz Splita. Što se tiče autorskih prava, veliki dio članka je bio copypastean s klupske web-stranice ([https://copyvios.toolforge.org/?lang=hr&project=wikipedia&oldid=7270336&action=compare&url=https%3A%2F%2Fweb.archive.org%2Fweb%2F20190219060923%2Fhttp%3A%2F%2Fwww.hskzrinjski.ba%2Findex.php%2Fklub%2Fpovijestkluba link]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:01, 19. kolovoza 2025. (CEST) ::::Hajduk je u principu osnovan (osnivačka skupština, statut, ime i još neke stvari) krajem 1910., neformalno se ''vuče'' od 1908. godine. ::::13. veljače 1911. je izdano dopuuštenje za rad kluba u Zadru - ''napamet govorim'' - to je u principu dan registracije ''Hajduka'' kao športske udruge prema tadašnjim carevinskim pravilima, ali ''Hajduk'' kao takav već djeluje ::::Ima izvora za to, ali svi uzimamo 13. 02. 1911. kao ''početni'' datum ''Hajduka'' ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 00:09, 19. kolovoza 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, zanimljivo. Kako ne znam baš puno o ranoj povijesti Hajduka, mislio sam da je izvještaj JNS-a iz 1932. pogriješio pri navođenju 1910. kao godinu osnutka Hajduka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:12, 19. kolovoza 2025. (CEST) == [[2. ŽNL Varaždinska]] == kako smo negdje i prije imali u razgovorui. ''2. ŽNL Varaždinska'' je igrana 1990.-ih. (a ispod su bile ''3. ŽNL Varaždin'' i ''Liga NS Ludbreg'') <br> no poslije je drugi rang županijske lige podijeljen na ''2. ŽNL Varaždin'' (skupine ''Istok'' i ''Zapad''; ali isto navedena io kao ''2. ŽNL Varaždinska'')), i ''1. liga NS Ludbreg'' (za klubove koji spadaju pod ''Nogometno središte Ludbreg''). Od sezone 2016.-/17. je nanovo ''2. ŽNL Varaždinska'' jedinstvena liga (nisam pratio za svaku sezonu, ali moeš vidjeti preko HNS semafora). <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:04, 31. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, znam za taj komplicirani sustav, nego sam te spomenuo u poruci čisto da ne budeš začuđen ako ikada budeš gledao taj predložak. Također, ovih posljednjih nekoliko dana nastali su članci [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]] Trebali bi ih srediti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:38, 31. kolovoza 2025. (CEST) == Južna Srbija== Morat ćeš svoj opis izmjene da obrazložiš. Nije dovoljno, zašto je nepouzdan? Zbog čega? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 17:50, 3. rujna 2025. (CEST) :Isto tako i one predloške koje si stavio na stranici Šopi. Bez ikakvog validnog objašnjenja uklanjaš izvor, ne može se nešto objasnit sa dve-tri riječi. Ako ovako radiš onda tvoje namjere nisu dobre. imam razloga da sumnjam u njih. Ne surađuješ uopće. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 18:04, 3. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Marco Mitrovich}}, web-stranica optimizacijazdravstva.rs. web-stranica koja se bavi zdravstvom, ne može biti pouzdan izvor ([[WP:VI]]) za tvrdnju "... što se pretežno poklapa sa Nišavskim, Jablaničkim, Topličkim, Pirotskim i Pčimjskim upravnim okrugom." – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:26, 3. rujna 2025. (CEST) :::Čudi me tvoj zakasneli odgovor. U pitanju je državna organizacija i njena stranica na kojoj je region Južne Srbije. Sasvim validno. To čime se bavi je irelevantno u ovom slučaju, ovdje su relevantni region i mapa koji priznaje državna institucija. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 18:34, 3. rujna 2025. (CEST) ::::{{s|Marco Mitrovich}}, odgovor ''kasni'' 36 minuta jer sam ophodio članak [[Serge Gnabry]]. Poruku si poslao u trenutku sređivanja članka. Ponavljam, izvor se bavim sa zdravstvenim stanjem u tom dijelu države te ne navodi "... što se pretežno poklapa sa Nišavskim, Jablaničkim, Topličkim, Pirotskim i Pčimjskim upravnim okrugom." – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:41, 3. rujna 2025. (CEST) Nisi sredjivao samo taj clanak, mogao si da odgovoris da si hteo, imao si vremena, pratio sam šta si radio čekajući tvoj odgovor. ja da se ponavljam necu, izvor je validan sto se tice regiona Južna Srbija, mape, koji je ustanovila državna institucija i nebitno je čime se bavi. Ne šteti, samo koristi potvrđivanju teritorije Južne Srbije. Uostalon kao što je rekao Koreanovsky "od muhe se pravi slon".[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 07:20, 4. rujna 2025. (CEST) :ostatak rečenice koju navodiš bih korigovao, ionako sam to mislio da uradim. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 07:28, 4. rujna 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Aktualno stanje rečenice je okej, no prošlo nije bilo jer je ''de facto'' [[WP:SYNTH|sintetiziralo]] izvore. Treba pripaziti na to, no mislim da smo sad riješili taj dio. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:29, 4. rujna 2025. (CEST) == Hrvatska grana obitelji Erdody == Vezano za izmjenu, odnosno uklanjanje izmjene na članku [[Erdődy]] koja se odnosi na sjedište tzv. hrvatske grane obitelji Erdody. U članku se navodi da je sjedište u Jastrebarskom, što se opravdava citatom iz https://www.enciklopedija.hr/clanak/erdody . Da, Hrvatska enciklopedija, kao i Hrvatski biografski leksikon navode podatak o sjedištu u Jastrebarskom. Navedeno proizlazi iz jednog, nadasve površnog teksta Agneze Szabo (u kojem brka i pojedine članove obiteljskih grana), objavljenog u monografiji "Jastrebarsko:1249.-1999." Navedeni podatak se potom, tzv. kružnom referencom ponavlja u još nekim člancima Tatjane Radauš i Agneze Szabo. Međutim, navedeno nije točno. Tek nedavno je uopće istražen život Petra III. Erdodya (sina bana Petra II. i brata bana Tome II., poznatijeg kao Toma Bakač Erdody). Smatra se da se upravo između te dvojice braće (Petra III. i Tome II.) razgranava obitelj Erdody na dvije grane, pri čemu se ona Petrova naziva "hrvatskom". Međutim, Petar III. nije bio vlasnikom i posjednikom Jastrebarskog, niti su njegovi potomci baštinili Jastrebarsko. Jastrebarsko vlastelinstvo je, kao stariji sin, nakon oca Petra II. naslijedio Toma II., dok je Petar III. svoje sjedište prebacio na Okićko vlastelinstvo, u Kerestinec gdje je sagradio novi dvorac. O tome postoje brojni povijesni izvori - npr. kraljevska potvrda kojom se Petru III. i njegovim sinovima potvrđuje vlasništvo Okića s Kerestincem. Nadalje, postoji i ugovor o podjeli imovine između braće Tome II. i Petra III. temeljem kojega Toma dobiva Jastrebarsko u isključivo vlasništvo, a Petar Kerestinec. Konačno, po smrti Nikole IV. Erdodya, unuka Petra III. i posljednjeg pripadniha tzv. hrvatske grane obitelji Erdody, Keresttinec i ostali posjedi te grane (koji su poimence navedeni u kraljevskoj ispravi o nasljedstvu - a u kojem nema Jastrebarskog), prelaze u nasljedstvo potomaka Tomine loze. Isto tako, svi izvori koji se bave Jastrebarskim vlastelinstvom dosljedno spominju vlasništvo loze Tome II. (koja se naziva često ugarskom ili klanječkom lozom) - npr. Adamček, Feletar. Dakle, bez obzira što gore navedeni online izvori navode Jastrebarsko kao sjedište tzv. hrvatske grane - navedeno nije točno. Dodatni izvor - knjiga "Banderij obitelji Erdody", 2023. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 16:00, 4. rujna 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] Prigovore ovakve vrste primjerenije je uputiti Leksikografskom zavodu. Mi smo ovdje zaduženi samo pratiti sekundarne izvore, a sve ovdje opisano je [[WP:VLI|vlastito istraživanje]] koje nama ne može ulaziti u obzir pri pisanju članaka. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:27, 4. rujna 2025. (CEST) ::Upravo sam gore naveo da postoje relevantni izvori, objavljeni u nizu službenih publikacija, primjerice u časopisu Starine HAZU-a. Podatke koje sam naveo objavili su u svojim djelima eminentna imena hrvatske historiografije poput npr. Emilija Laszowskog, Josipa Adamčeka ili akademika Dragutin Feletara. I ne radi se o vlastitom istraživanju u smislu kako se ovdje navodi. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 15:00, 5. rujna 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] Ako imate sekundarne izvore onda slobodno dodajte citate u odvojenom paragrafu gdje pišete da taj i taj kažu ovo, a taj i taj kažu ovo. Na vama nije da presuđujete u ovome formatu što je točno nego što literatura kaže. A kao što kaže kolega slobodno uputite dokaze nadležnim institucijama. Iako, oni godinama u svojim enciklopedijama ponavljaju nebuloze. Čak se podatci iz jedne znaju pogrešno preuzeti u drugu. Ali to je već drugi problem. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-52713-3|&#126;2025-52713-3]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-52713-3|talk]]) 17:06, 4. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Runolist}}, u ovakvim slučajevima mislim da je najbolje ukloniti tvrdnju da je Jastrebarsko bilo sjedište. To sam i učinio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:35, 4. rujna 2025. (CEST) ::Poslao sam komentar na stranici Hrvatske enciklopedije, pa ćemo vidjeti što će odgovoriti. Jedini izvor za ovu tvrdnju je tekst Agneze Szabo u navedenoj knjizi "Jastrebarsko...". Potom Agneza Szabo u drugom članku kao referencu navodi upravo tu monografiju (ne navodeći da je ona autorica spomenutog teksta). Potom Tatjana Radauš u Hrvatskom biografskom leksikonu navodi Agnezu Szabo kao referencu. Agneza Szabo, u novom članku navodi Tatjanu Radauš kao referencu itd. U predmetnom tekstu u monografiji Agneza Szabo je pogrešno identificirala članove po pojedinoj lozi, ali i izmiješala loze unakrsno te iznijela niz kontradiktornosti. Primjerice, na str. 322 navodi kako se Toma II. 1614. zahvalio na banskoj časti i otada živio na svojim imanjima, pri čemu na prvom mjestu spominje - Jastrebarsko! Na istoj stranici piše i da je 1607. postao nasljedni župan Varaždinske županije i da to "prelazi na njegovo potomstvo". Nadalje piše da su po smrti potomka bana Nikole III. (koji je unuk Petra III.), Nikole IV. 1706. godine sva imanja ove "jastrebarske grane" kao i velikožupanska čast varaždinske županije (koju su kao nasljednu čast potomci Tome II. već imali!) prelazi na tzv. ugarsku granu obitelji (koju definira kao potomke Tome II., odnosno njegovog sina Krste). Dakle, jedini izvor(!) ove tvrdnje dolazi iz površnog teksta jedne autorice, bez navođenja ijednog izvora za tu tvrdnju. Jasno da Wikipedia nije mjesto da se takve nedosljednosti i pogreške razrješuju, ali mislim da se kontradiktorne i netočne tvrdnje trebaju izbjegavati. Zato podržavam izmjenu koju je napravio {{s|Croxyz}} da se sjedište uopće ne navodi. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 15:34, 5. rujna 2025. (CEST) == Galovci == vezano za [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=7._rang_HNL-a_2021.%2F22.&oldid=prev&diff=7283780 7. rang HNL-a 2021./22.] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.]], Koliko vidim po [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=N%C5%A0K_Galovac&action=history povijesti članka], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=N%C5%A0K_Galovac&oldid=1929140 2009. godine je] napravljen članka kao [[NK Galovac]]. <br> 2023. si ti prebacio članak na [[NŠK Galovac]]. <br> [https://semafor.hns.family/klubovi/224/nsk-galovac/ po HNS semaforu] - na grbu piše ''NK Galovac'' - očito se klub tako i zvao ranije. Što se tiče ovoga u BBŽ-u - ja sam kroz 2024. radio [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]], kad bjelovarski ''Galovac'' nije bio aktivan - [https://semafor.hns.family/klubovi/1403/nk-galovac/ HNS semafor], pa sam ga zato vjerojatno izostavio <br> - sad kako ga nazvati - možda članak nazvati [[NK Galovac (1951.)]] - po godini osnivanja ovog kluba? <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:26, 5. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, pokušat ću smisliti neko rješenje. Listam trenutno ''[https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&item=X01099 Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955.], Bjelovar : Bjelovarski nogometni podsavez, 1955. (Bjelovar : Prosvjeta)''. Dosad nisam uočio da su klubovi poredani kronološki po godini osnutka. Na 44. i 45. str. se nalazi tekst o NK Omladinac Galovac, izemđu [[NK Polet Uljanik]] (osn. 1952., prema našem članku i Nogometnom leksikonu 1966.) i [[NK Dalit Daruvar]] osnovan 1954.). Za Omladinac Galovac nije navedena godina osnutka, već samo "Najmlađi je seoski klub..." ([[Galovac (Bjelovar)|Galovac]] i [[Uljanik (Garešnica)|Uljanik]] bi trebali biti sela jer su 1953. imali 652 i 682 stanovnika). Kakogod, u Uljaniku je 1955. postojao klub imena Polet (neću proučavati povijest tog kluba, već samo navodim jer bi podatak o godini osnutka mogao biti netočan), a u Galovcu je osnovan klub negdje između 1952. i 1954. tako da možda ne bi bilo pametno da dodamo godinu osnutka u naslov. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:00, 5. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, gledam sada preimenovanja klubova. Možda ćemo trebati preimenovati [[HNK Orijent 1919]] (v. <nowiki>https://hns.family/files/documents/25925/registracije%2006.10.2022.[37409].pdf</nowiki>) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:23, 5. rujna 2025. (CEST) :::Bilježim ovdje ako ćeš ikada raditi članak o [[GNK Tigar Sveta Nedelja]] (trenutno igra u 3. NL – Centar) <nowiki>https://hns.family/files/documents/21844/registracije%2003.08.2021[10732].pdf</nowiki> (kasnije sam našao i [https://zapad.tv/gnk-tigar-sveta-nedelja-razvoj-kluba-i-planovi/][https://gnktigarsvetanedelja.hr/o_klubu]) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:26, 5. rujna 2025. (CEST) ::::Treba vidjeti je li ovo [[NK Novigrad]] <nowiki>https://hns.family/files/documents/27788/registracije%2026.07.2023.[37409].pdf</nowiki> – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:28, 5. rujna 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, nisam nažalost ništa uspio pronaći u HNS-ovom glasilu za Galovac. Probaj kopati po web-stranici NSZŽ na Internet Archiveu ili po izvorima za prethodne sezone kluba. Rado bih to učinio, no zbog obaveza vjerojatno ću biti odsutan u trenutku kada ćeš ovo čitati. Uspio sam naći neki dokument NSZŽ iz 2015./16. koji klub naziva NŠK Galovac. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:49, 5. rujna 2025. (CEST) Meni napomena za bližu budućnost [[NK Sloga Brezje]] -> [[GNK Tigar Sveta Nedelja]] (v. izvore iznad). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:53, 5. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, nisam se bavio ovim klubovima osim sa Slogom Brezje. Preimenovao sam članak i nadopunio ga izvorima. Znaš li išta o [[HNK Tigar Rakitje]], a da nije navedeno [https://gnktigarsvetanedelja.hr/o_klubu ovjde]? Vidim da [https://www.companywall.hr/tvrtka/vnk-tigar-rakitje/MM2b3eX0 od 2021.] djeluje VNK Tigar Rakitje u [https://semafor.hns.family/klubovi/175175/vnk-tigar-rakitje/ čijem se grbu] nalazi godina 1966. Je li HNK Tigar Rakitje zapravo neki raniji klub iz [[Rakitje|Rakitja]]? [[NK Rakitje]] osnovano je 1966. prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/zagrebacka-zupanija-nogometni-savez Nog. leksikonu] i [https://www.nss.hr/glasnici/dokumenti/Izvjesce%20o%20radu%201994%202014%20.pdf Nogometnom savezu Samobora]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:45, 7. rujna 2025. (CEST) ::Vidim u glasnicima NSZŽ da na prijelazu s 2013. na 2014. Rakitje djeluje kao Tigar Rakitje [https://nszz.hr/category/2013/][https://nszz.hr/category/2014/], no treba izvor za godinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:05, 7. rujna 2025. (CEST) :::Nažalost, nisam to toliko proučavao. znam dsa je nedavno (prije nekoliko godina) bila fuzija u kojoj je nastao ''Tigar Rakitje'', te da je u Rakitju bio klub :::...nisam proučavao :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 19:34, 7. rujna 2025. (CEST) ::::{{s|Cybermb}}, možda miješaš fuziju GNK Sveta Nedelja i HNK Tigar Rakitje koja je navedena u članku [[GNK Tigar Sveta Nedelja]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:18, 7. rujna 2025. (CEST) :::::izgleda da sam to pomiješao :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 20:49, 7. rujna 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, istraživao sam sada po netu. Izgleda da se NK Galovac iz Zadarske županije u 2025. zove NŠK Galovac. Viđao sam tri različite varijacije grba. Očito ili nemaju definirani grb ili ga nisu promijenili u Cometu. Kakogod, svakako treba navoditi i ime NK Galovac koje je očito korišteno donedavno. Najbolje rješenje po mom mišljenju je da [[NK Galovac]] postane razdvojba, [[NŠK Galovac]] članak o klubu iz Zadarske županije, [[NK Galovac (Zadarska županija)]] preusmjerenje na [[NŠK Galovac]], a [[NK Galovac (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] neka bude naziv nepostojećog članka o klubu iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Napravit ću te izmjene. Ako smisliš neke bolje nazive za članke (godina osnutka kluba iz Bjelovarsko-bilogorske županije je sporna), promijenit ću ih. Želiš li srediti članke [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2022./23.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::ne mislim sređivati zasa dove članke za 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorsku, ali da možda napišeše nešto autoru [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=3._%C5%BDNL_Bjelovarsko-bilogorska_2025./26.&action=history ovih članaka] - {{s|MihCro4.4.10}}? :::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:08, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::možda da ovaj iz BBŽ-a nasloviš kao [[NK Galovac (Bjelovar)]] (ili [[NK Galovac (Grad Bjelovar)]]), s obzirom da je [[Galovac (Bjelovar)|Galovac]] naselje u stastavu [[Bjelovar|Grada Bjelovara]]? ::::::::[[NK Galovac (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] djeluje onako ''nezgrapno'' ::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:48, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::::{{s|Cybermb}}, ok, budem koristio [[NK Galovac (Bjelovar)]] po uzoru na [[Galovac (Bjelovar)]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:24, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Cybermb}}, navode li tvoji izvori klub imena [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FBorac+Galovac%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&profile=advanced&fulltext=1&ns0=1 Borac Galovac]? U knjizi Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955. iz 1955. klub iz Galovca se zove Omladinac. Pitam jer nisam dodavao poveznice na [[NK Galovac (Bjelovar)]] u tim člancima, no pretpostavljam da su isti klubovi u pitanju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:48, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::::::Knjiga ''100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980'' za :::::::::::Bjelovar, NSO (str. 82) navodi kao aktivni klub :::::::::::GALOVAC: ''Borac'', NK - 1950. :::::::::::Zadar, NSO (str. 127-128) navodi kao klub koji je prestao djelovati :::::::::::GALOVCI: ''Galovac'', NK - 1968. :::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:59, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::{{s|Cybermb}}, riješih sve klubove u ovoj raspravi ([[NŠK Galovac]], [[GNK Tigar Sveta Nedelja]], [[HNK Orijent]], [[NK Novigrad]]) osim [[HNK Tigar Rakitje]] i [[NK Galovac (Bjelovar)]] jer članci o njima ne postoje, a ne namjeravam ih stvarati. Možda ovih dana riješim preostale dugove s tvoje SZR (npr. onu utakmicu između HAŠK-a i PNIŠK-a), kao i te sezone 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorske županije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:08, 9. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Cybermb}}, možeš li u istoj knjizi vidjeti kako se točno zvao [[NK Vila Velebita Zagreb]]? Prefiks NK mi je sumnjiv jer koliko znam, ne javlja se prije 1940-ih/1950-ih. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:01, 10. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::U onom popisu pravila (link u zadnjoj poruci na [[Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Prvenstva NDH]]) piše Športsko-dobrotvorni klub Vila Velebita. Piše li isto u tvojoj knjizi. Taj popis pravila bih trebao jednom proučiti i usporediti s našim člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:05, 10. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::::{{s|Cybermb}}, i da nisam zaboravio na te sezone 3. ŽNL. Popravit ću ih vjerojatno ovih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:17, 14. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::::{{s|Cybermb}}, također, ništa od Zrinskog Osječko 1664. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:25, 15. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::::::Iz ''100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980'' za ''Zagrebački nogometni savez'', str. 128-130 navedena :::::::::::::::::ZAGREB: ''Vila Velebita'', HŠK - 1932. :::::::::::::::::(vjerojatno je u nekom dijelu bila i ''NK'') :::::::::::::::::Iz knjige ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1973-1941'', navedena u prvenstvima ''Zagrebačkog podsaveza'': :::::::::::::::::1935./36. - IV. razred - 3. :::::::::::::::::1936./37. - III. razred - 1. :::::::::::::::::1937./38. - II. razred - 8. :::::::::::::::::1938./39. - II. razred - 10. :::::::::::::::::1939./40. - II. razred - 5. :::::::::::::::::vidio sam i ovo što si pisao po razgovorima, ali nikako nešto odgovoriti ili napraviti :::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:25, 17. rujna 2025. (CEST) == Logičar Roman Suszko == Molim te, pregledaj jezik u [[Suradnik:Alx-pl/Pješčanik|članku]] koji želim objaviti u glavnom prostoru. [[Suradnik:Alx-pl|Alx-pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Alx-pl|razgovor]])</small> 18:49, 14. rujna 2025. (CEST) == RE: 3. NL – Centar == Trebalo bi poglerdati, ali prilično sam siguran da se [[3. NL – Centar|3. HNL - Središte]] (ili sličnog naziva) 1990.-ih igrala u 2-3 skupine. <br> Po onome što imamo, recimo [[3. HNL 1997./98.|1997./98.]] se zvala nekako ''MNO Središte'' i igrana u skupinama ''Istok'' i ''Zapad''. <br> [[3. HNL 1995./96.|1995./96.]] i [https://hr.wikipedia.org/wiki/3._HNL_1996./97.#MNO_Sredi%C5%A1te 1996./97.] kao 4. stupanj lige u tri skupine. <br> [[3. HNL 1992./93.|1992./93.]], [[3. HNL 1993./94.|1993./94.]], [[3. HNL 1994./95.|1994./95.]] kao ''3. HNL - zagrebačka regija'' (ili slično) <br> [[3. HNL 1992.|1992.]] bi to bila ''3. HNL – Sjever – Skupina B'' (''Skupina A'' bi baš bila današnja ''Regija Sjever'') <br> Što se tiče raditi sezonu-po sezonu skupina 3. (H)NL - iskreno mi se ne da (osim možda ''Juga''), ali možda budem pokoju (prvenstveno mislim na ''Zapad'' - ova koja pokriva današnju ''3. NL Zapad'') <br> ali svakako bi trebao skupne članke za sezone <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 06:59, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, znači onda ne dodam te sezone prije 1998./99.? Prošle sam večeri i danas dodao sve linkove na članke o skupinama u člancima o sezonama 3. HNL (s nižim rangovima nisam dovršio, ne znam kad ću dovršiti niti koliko toga ima, samo znam da sam dodao linkove na te županijske lige u većini članaka) te sam u člancima o klubovima uklonio sve linkove na članke o sezonama koje vode na članke 3. HNL i članke koji započinju s X. rang (teško mi je objasniti, mislim na ovakve izmjene [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Uljanik_Pula_(2003.)&diff=prev&oldid=7291716][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Mosor_%C5%BDrnovnica&diff=prev&oldid=7292177]). Ne brini, stvarat ću povremeno članke o tim sezonama, odnosno izdvajat ću ih iz tih članaka poput [[3. HNL 1992./93.]], [[4. rang HNL-a 1992./93.]] i sl. Znaš li možda slučajno (ne trebaš kopati po literaturi) zašto je krajem 1990-ih postojolao nekoliko 4. HNL u kojem se natječu klubovi iz iste županije, dok su ostale županije imale 1. županijsku ligu (npr. 4. HNL Međimurje iz [[4. rang HNL-a 1998./99.]] ili 3 različite skupine 4. HNL u [[4. rang HNL-a 1997./98.]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:18, 18. rujna 2025. (CEST) ::4. HNL (opet u nekim županijama ili regijama) je postojala 1990.-ih - zašto ne svugdje i zašto ne unificirano, stvarno ne znam. ::znam da je ''4. HNL Međimurje'' postojala i ranih 2000.-ih ::za [[3. NL – Centar]] (i prethodnike) - možda najbolje da pobjednike pišeš i dalje kao tablicu, ne kako popis, nešto u stilu [[2. ŽNL Istarska]] ::- dakle po stupcima ::sezona / rang lige (opcionalno) / skupina (ako je jedna, naravno ostaviš prazno) / broj klubova / pobjednik lige / napomene i sl. / ili još koji stupac ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:56, 18. rujna 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, ok napravit ću tablicu u stilu [[2. ŽNL Istarska]]. Samo ne znam od koje sezone da počnem, odnosno što se može smatrati 3. HNL – Središte, a što ne. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:46, 18. rujna 2025. (CEST) možda da ideš kronološki od početka, nešto u stilu: {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!rang !!skupina !!klubova !!pobjednik !!napomene |- !colspan="6"| 3. HNL Sjever - Skupina B |- |1992. ||III. || ||8 ||Vrapče Zagreb ||<small> pokriva područje ''Središte'' |- !colspan="6"| 3. HNl - Zagrebačka regija |- |1992./93. ||III. || ||18 ||Sesvete || |- |1993./94. ||III. || ||16 ||Sesvete || |- |1994./95. ||III. || ||16 ||PIK Vrbovec || |- !colspan="6"| 3. HNL – MNO Središte |- |rowspan="3"|1995./96. ||rowspan="3"| IV. |Istok ||18 ||Metalac Sisak || |- |Središte ||18 ||Lučko Kompresor || |- |Zapad ||18 ||Stubica AM (Donja Stubica) || |- |} ...i tako dalje (narabvno staviti poveznice) ima i ova [[:Kategorija:3. HNL - Središte po sezonama]] - samo bi predložak trebalo bolje urediti, možda u stilu [[Predložak:3. HNL - Jug sezone]] <br> (naravno - kad (takva) liga nije postojala ostaviti prazne sezone ili kakvu napomenu) <br> (odnosno kad je bila zajednička 3. HNL za regije ''Središte'' i ''Zapad'') <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:30, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, ok, budem kasnije tako napravio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:32, 18. rujna 2025. (CEST) == Re: Bomba i barut == Odgovorio sam tebi i Kkupusu o kategoriji na njenoj SZR, a Ksaver je čisti kvakač. Ne mora činiti štetu da ima prepoznatljiv uzorak uređivanja, a s obzirom na to koliko agresivno koristi čarape i da je već potvrđen s jednom, blesavo mi je zamarati provjeritelje svaka dva dana. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:31, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Runolist}}, ok, ne znam ništa o tim čarapama Ksaver Buke. Ja sam na prvi pogled pomislio da je to jedan poznati suradnik sa sr. ili sh.wiki sličnog imena. Mislim da bi bilo dobro da ga odblokiraš jer smo u prošlosti imali više slučajeva da su napredni novaci (možda su povratnici???) greškom blokirani pod sumnjom da su čarape. I jedna napomena kada budeš ophodio Cetkove izmjene: veliki broj tih članaka bi trebalo preimenovati (npr. [[Mordancage proces]]) jer njihovi naslovi nisu ''u duhu hrvatskog jezika''. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:45, 18. rujna 2025. (CEST) ::Kao netko tko se Ksaverom bavi od početka, obećajem ti da nije nedužni novak ili povratnik. Vidi SZR ove zadnje čarape – em se znamo, em eksplicitno spominje da je blokiran ''više puta''. Što se Cetka tiče, nemam snage popravljati za njim, a on ima snage puno raditi bez da pokuša naučiti nešto ili poboljšati svoj rad (evidentno ne samo kroz godine primjedbi na izvore, već i ovo jučer i danas sa sidebarovima). Što se mene tiče, neka naslovi ostanu kako jesu – nije neprihvatljivo. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:58, 18. rujna 2025. (CEST) :::{{s|Runolist}}, ako misliš na [[Razgovor sa suradnikom:Bombelles Barutanski]], ondje ne vidim da tvrdi da je dosad više puta blokiran niti da te poznaje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:43, 18. rujna 2025. (CEST) ::::Nije li množina u "Vaše blokad'''e''' su simpatične" jasna? Zašto bi me poimence spominjao za neke izvore, administratore općenito opominjao za smjernice, kakve to veze ima s njegovim doprinosima? Podsjeća li te to na nekog tko je [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Ksaver_Buka#U_vezi_s_komentarima_na_stranici_za_razgovor_o_Titu dobio prigovore] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page=User%3AKsaver+Buka&type=block blokade] od više administratora, tko je inzistirao da je u pravu u [[Special:Diff/7265927|svojoj borbi za Wikipediju]] bez obzira na sve i onomad [[Special:Diff/7267146|obećao da će čarapariti]]? ''Srusly''. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:04, 18. rujna 2025. (CEST) == League name == I want to create the Slovenian "Območna liga" seasons from 1979 to 1991. It was the 4th tier in YU football system, just below Republic league. Have I to call them in Slovenian (Območna liga) or in Croatian (Slovenska regionalna liga) ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:56, 20. rujna 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, so I did a bit (not a lot) of research: :* According to NK Maksimir in [https://web.archive.org/web/20160422093525/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1979-80_prva_zagrebacka_liga.htm 1979./80.] the 3rd tier were Republička liga – Sjever and Republička liga – Jug, while the 4th tier (below Republička liga – Sjever) consisted of Zagrebačka zona – Sjever and Zagrebačka zona – Jug. In [https://web.archive.org/web/20160403091046/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1980-81_medjuopcinska_liga_a_skupina.htm 1980./81.] there was a single unified republička liga, while the 4th tier became Nogometna liga zagrebačke regije. Now, this information is incorrect. This change occurred a season earlier (they displayed the league pyramid for the 1980./81. season as the league pyramid of the 1979./80. season). :* [[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1978./79.]] replaced Riječko-pulska nogometna zona :* [[Regionalna nogometna liga Slavonije i Baranje 1979./80.]] is named the first season of that competition :* However, this change didn't happen everywhere. Dalmatinska nogometna liga was still called like that. That sums up the existing 4th tier seasons in [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (Hrvatska)]] :As for Bosnia and Herzegovina, a unifed league ([[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine|republička liga]]) existed during almost every season of SFRY's existence. We have less readily available information since we have less articles. Sadly we don't have any articles for the 1977./78. and 1978./79. seasons (see [[:Kategorija:Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije_-_4._ligaški_rang_(BiH)]]). The 1979./80. season articles exist because [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] and [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] were promoted from the lower tier by winning it. :As for Serbia we don't really have much information as the clubs in [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] played in higher and lower divisions. :As for the word "Območna", I don't know what it means. I assume it means Regionalna (I'll ask a friend). I decided to compare the league pyramids in Croatia and Bosnia and Herzegovina to see if there were similar changes. There could've been a unified naming switch across Yugoslavia, although it doesn't seem to have happened everywhere at the same time (take a look at Croatian leagues for example). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:19, 20. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Ame71}}, also I just wanted to share that recently we lost a lot of sources (e.g. Rijeka nogometa which has been recovered, Maribor's season tables, Kozara's entire website, Lovćen's archived tables were wiped out after Internet Archive was hacked for a few days). Thus, I believe it would be a good idea to do something from [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] (e.g. [[FK Omarska]]'s site even tells the tier the club is competing in). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:23, 20. rujna 2025. (CEST) ::: ok, I'll work the Omarska seasons. Just I need you help me in fixing the "Kategorije" in the end of the page. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 11:46, 20. rujna 2025. (CEST) :::: in [[Kup maršala Tita 1950.]] it's useless you add Dinamo, Hajduk, Partizan and Zvezda scores: they are already included (in that year FSJ the cup from the round of 64). In the following years FSJ manages from the round of 16, and the big teams played preliminary rounds managed by the Croatian, Serbian, etc. federations (these are the results that can be added, as they are not included in the annals of the Yugoslav Cup). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:21, 20. rujna 2025. (CEST) ::::: just created [[Općinska nogometna liga Banja Luka 1973./74.]]. Could you fix the categories, please? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 15:14, 20. rujna 2025. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, fixed. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:45, 20. rujna 2025. (CEST) ::::::: I think there is a little mistake in FK Omarska website: Regionalna liga BIH in 1990/91 and 1991/92 seasons were not 4th and 3rd level, but 5th level in both of them (1: Prva liga, 2: Druga liga, 3: Međurepubličke lige, 4: Republičke lige). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:10, 27. rujna 2025. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, yeah, probably a mistake. I remember seeing a similar one elsewhere. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:56, 27. rujna 2025. (CEST) ::::::::: Just created [[Regionalna nogometna liga BiH – Zapad 1990./91.]], but later I discovered it already existed as [[Regionalna nogometna liga BiH – Banja Luka 1990./91.]] (created by {{s|Cybermb}}). Which version should we keep? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:22, 28. rujna 2025. (CEST) :::::::::: The FK Omarska website calls this league both ways (RL Zapad or RL Banja Luka).[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:28, 28. rujna 2025. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}}, honestly I think it would be better to have Zapad in the title due to consistency (other articles have Sjever and Jug in the title, that is North and South). We can have Banja Luka as a redirect. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:31, 29. rujna 2025. (CEST) == Bez naslova == :[[Franco Merli|Hvala]]! Nije mi bilo znano da je Franco preminuo. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 22:51, 22. rujna 2025. (CEST) ::[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]], na [[Glavna stranica|Glavnoj stranici]] na dnu Novosti imamo [[Wikipedija:Nedavne smrti]]. Preko [https://w.wiki/8u5a ovog queryja] dohvaćaju se podatci s Wikidate. Svakih nekoliko dana ažuriram članke o nedavno preminulim osobama s tog queryja te ih dodam u članak [[2025.]] Totalno sam zaboravio ažurirati nekoliko dana, tako da hvala ti na podsjetniku! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:09, 23. rujna 2025. (CEST) == Košarka == [[Dodatak:KK Cibona u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2015%E2%80%9316_FIBA_Europe_Cup https://en.m.wikipedia.org/wiki/2025%E2%80%9326_FIBA_Europe_Cup [[Dodatak:KK Split u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2021%E2%80%9322_Basketball_Champions_League [[Dodatak:KK Cedevita u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2022%E2%80%9323_FIBA_Europe_Cup molba za ažuriranje 4 sezone koje nedostaju klubovima [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 23:53, 24. rujna 2025. (CEST) :{{s|Loptač01}}, ja ti se u košarku ''ne kužim''. Bolje da to odradi {{s|Labud222}}, a {{s|Cybermb}} je zauzet u zadnje vrijeme. Popravit ću Labud222-ovo, ako bude imao kakve probleme s prikazom sadržaja (nepravilni stupci, predlošci i sl.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:09, 25. rujna 2025. (CEST) ::pitam zbog tablica koje ne znam dodati, valjda će biti odrađeno [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 04:18, 25. rujna 2025. (CEST) == Stalno se blokiraju ljudi radi ideoloških razloga == Molim Vas da pokušate urazumiti Runolista, Neptuna i druge da Wikipedija mora biti otvorena svima. [[Suradnik:Potokposkok|Potokposkok]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Potokposkok|razgovor]])</small> 15:26, 25. rujna 2025. (CEST) == Adrian Šemper == Prevodio sam s en.wiki i zato nema Dinama II i Lokomotive. Dodati ću za Lokomotivu. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 09:51, 8. listopada 2025. (CEST) == Aleksander Cepuš == Zdravo. Molim vas da izbacite stranicu Aleksander Cepuš. Bio bih vam zahvalan. Pozdrav, nekadašnji muzičar Aleksander Cepuš [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-29231-21|&#126;2025-29231-21]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-29231-21|talk]]) 13:53, 18. listopada 2025. (CEST) == Newdsm == Bok, Vidio sam [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C4%90akova%C4%8Dko-osje%C4%8Dka_nadbiskupija&diff=prev&oldid=6989875 ovo], pa bi ti samo skrenuo pažnju na {{pp|newdsm}} odnosno {{pp|Nemam razdvojbu}}. Dakle, ako je wp sa zagradom, a ne postoji odgovarajuća stranica, možemo: # napravit odgovarajuću razdvojbenu stranicu (ja to često radim, npr jutros: [[Leven]]) # ako mi se ne da, dodam redak u tablicu na [[WP:BR]] # ako mi se ni to ne da, dodam {{pp|newdsm}} iza wikipoveznice [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 11:19, 22. listopada 2025. (CEST) :Dobro jutro! Hoćemo zadržati? Prema dva izvora, [[Sulejman Nuhić|Nuhić]] je zaista bio prvak u Jugoslaviji. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 10:51, 28. listopada 2025. (CET) :Dakle, uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Carevna_Akishino&diff=7344918&oldid=7344274 ovo], mora ići i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kako&diff=7344945&oldid=7344897 ovo]. [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 08:14, 27. studenoga 2025. (CET) == kontakt s urednikom Croxyz == pozdrav, kako doci do osobe koja ima nick Croxyz? Hvala, Ruzina Frankulin [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 18:35, 1. studenoga 2025. (CET) :najbrze na email tonci@sensoria.hr [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 18:38, 1. studenoga 2025. (CET) ::{{s|RuzinaFrankulin}}, najbolji način je upravo ovdje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:20, 1. studenoga 2025. (CET) :::dobro, onda bih molio da nas pustite da uredimo stranicu Zidar Betonsky jer je to nas projekt. Vec smo par puta pokusali urediti neke stvari i svaki put promjene izbrisete. Molimo da to prepustite nama jer nema nikakvog smisla da to ureduje netko drugi, a kad vec postojil. Da li je to OK? [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 19:27, 1. studenoga 2025. (CET) ::::@[[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] Vaše se izmjene brišu jer nisu u skladu s "lokalnim običajima". :) Na stranicu za razgovor dobili ste poruku dobrodošlice koja sadrži upute za početak rada. Dobro proučite uvodni tečaj i uređivanju stranice o svome bendu pristupajte oprezno, jer se radi o [[WP:SUKINT|sukobu interesa]], a Wikipedijini članci nisu ničije vlasništvo. Preporuka je za Vas korigirati tek ključne greške i to obavezno uz [[WP:VI|sekundarne izvore]], a ostatak prepustiti drugim osobama. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:40, 1. studenoga 2025. (CET) :::::znaci zelite kazati da je smisao wikipedije da ima netocne podatke? nemamo alocirano vrijeme za bavjenje wikipedijom uz sve ostale obaveze, ali valjda bi nekom tko to održava trebalo biti u interesu da ima tocne podatke? kako uopce netko postane admin neceg takvog? sto, da mi otvorimo stranicu Pravi Zidar Betonsky? Kakvog to ima smisla? Ni postava nije navedena kako se mi deklariramo.Molim posasnjenje. [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 19:48, 1. studenoga 2025. (CET) ::::::znaci nema odgovora? onaj tko je pisao taj tekst nije napravio ni osnovnu provjeru cinjenica. Format postave koju smo zeljeli promijeniti je sluzbeni format koji je na CD izdanju. Da li je to primarni, sekundarni ili tercijalni izvor? To da smo kultni bend nikada nismo izgovorili, te bi to takoder promijenili. Molimo objasnjenje na koj inacin mozemo korigirati tekst, ili neka se cijeli clanak izbrise, ok? Osoba koja to ureduje je svaki put nas epromjene izbrisala iako je to oficleni niz na CD izdanju. [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 14:52, 4. studenoga 2025. (CET) == Zahvala == Samo želim zahvaliti na doprinosu hrvatskoj wikipediji, pogotovo za katoličke teme. Baš sam išao na stranicu FSSP-a kad sam vidio da ste vi napravili izmjenu nekoliko sati prije. [[Suradnik:CroJoe|CroJoe]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:CroJoe|razgovor]])</small> 14:55, 4. studenoga 2025. (CET) == Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza == I'm creating the pages of the "Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza". Could you fix the categories, please? And what's the right name: "Bar Kohba" or "Barkhoba"? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:29, 5. studenoga 2025. (CET) :Hold on a second. Did you manage to get the book somehow or are you planning on only using the archived exyufudbal.rs tables? As for the name, I remember that I struggled to find any information regarding the club, but I can try again. Who knows maybe I should try somehow in Hebrew (Hebrew doesn't use the Latin script so obviously I can't get any search results while searching in Croatian). Whatever the name is, it's some variant of the name [[Bar Kohba]]. Also could Barkhoba be a typo? Currently I'm fixing [[NK Kamen Ingrad]]'s article. Can you remind me during which period did this Jewish Sarajevo club exist (I remember that there were multiple ones). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:37, 5. studenoga 2025. (CET) ::{{s|Ame71}}, sorry I forgot to ping. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:37, 5. studenoga 2025. (CET) :::Interesting finds: [https://www.facebook.com/photo/?fbid=476878332819163&set=a.469733453533651][https://www.facebook.com/photo/?fbid=476878362819160&set=a.469733453533651] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:43, 5. studenoga 2025. (CET) ::::{{s|Ame71}}, after I fix NK Kamen Ingrad's article, I'll review this [https://xn--80aafkgm9bibt.xn--90a3ac/%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BB%D0%B5%D0%B4/%D0%B6%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D0%B2 Zagreb publication called Židov] (literally called Jew). Even though it's a publication from Croatia, it was digitalised by a Serbian library. Obviously, I expect the Jews to have more coverage of the club and access to people connected to the club (e.g. interviews). Also, non-Jews can easily miswrite the clubs name. The reason I didn't encounter this publication earlier is because it uses "Bar-Kochba" and also "Bar Kochba" [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00071_19210823|page:6 in this issue]. Again, I'll have to go through multiple issues to see if the spelling is consistent. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:52, 5. studenoga 2025. (CET) ::::: Unfortunately I haven't got the book, I'm using only archived exyufudbal.rs tables. I don't know how long these tables will be available (remember FK Lovcen tables), so I'm planning to create the subfederations pages (not only Sarajevo), and if one day we'll get the book, we'll improve the pages. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:55, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::Ah okay. Do you want me to make a list of clubs (with archived pages, no longer existing pages) that have online/archived tables, but don't have articles on Wikipedia for those seasons. I think the list is not long, maybe 2 or 3 clubs, with one of them being [[NK Hajduk Brezje]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:59, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::: I think it's a good idea. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 01:43, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::{{s|Ame71}} Jugoslovenski Muslimanski ŠK (or is it Jugoslavenski???) in [[Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza 1920.]] is [[Sarajevski športski klub]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:31, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::{{s|Ame71}}, I'm very tired. I'll make the list during the day. In Bosnia and Herzegovina they have a website for old news, however you need to pay a lot to access there collection (only for a short period of time). Transcripts of some articles are made free. Here are the free samples (they come from a Sarajevo Jewish paper): [https://infobiro.ba/article/714964/omladina-i-odgoj-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718637/glavna-skupstina-zidovskog-nacionalnog-drustva-za-bih-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718672/nogometna-sekcija-bar-kohbe-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/715605/gradske-vijesti-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718027/vijesti-i-biljeske-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/844544/o-ustanovama-u-jevrejskom-sarajevu-i-o-njihovom-radu-be-p][https://infobiro.ba/article/719529/drustvene-vijesti-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/728048/gradske-vijesti-zidovsko-nacijonalno-drustvo][https://infobiro.ba/article/727876/gradske-vijesti-autor-nije-naveden]. As you can see the name is written in multiple ways. I'll highlight the first article (published on Jan 1 1919) which covers the foundation of the club. I assume the club was founded in late 1918. Also, maybe you should abbreviate Jugoslavenski/Jugoslovenski to Jug. or something similar. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:06, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::{{s|Ame71}}, online I'm seeing claims that Židovsko športsko društvo Bar-Kohba (this name is independently confirmed in Atlas nogometnih klubova from 1925) was founded in 1908 or 1909. It seems that it was reformed in 1918. However, I'd need to look further. Also I found [https://www.academia.edu/44358337/Contributions_to_the_History_of_Sport_Sport_in_the_Grip_of_Ideology_and_Politics_in_Bosnia_and_Herzegovina_1875_1941_ this publication] which I'll need to read. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:22, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::::[https://ishainternational.wordpress.com/wp-content/uploads/2020/10/carnivalvol20_final_version_published_withoutissn.pdf Alt. link] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:25, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::{{s|Ame71}}, I'll go to bed now. Context for [[Prvenstvo_Sarajevskog_nogometnog_podsaveza_1920./21.#Promijenite_ime]] exists in [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]] (see citation no. 10). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:28, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::::::{{s|Ame71}}, I bring you excellent news. One of these [https://infobiro.ba/article/713826/drustvene-vijesti-autor-nije-naveden free transcribed articles] features the foundation of Židovsko športsko društvo Bar Ko'''c'''hba. It was founded on December 23 1918 following a merger between Židovsko gombalačko društvo (Jewish Gymnastics Society), Židovski športski klub, Bar Kohba (without the letter c) and Hakoah. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:26, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::{{s|Ame71}}, two more sources for tables: :::::::::::::* Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014. (I remember it featured some provincial matches which are not present in exyufudbal.rs) :::::::::::::* Milorad Sijić, [https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/plavi-sa-grbavice Plavi sa Grbavice], Kruševac 2021. (contains photographs of tables from newspapers, also covers 2. razred for some seasons) :::::::::::::– <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:49, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::: In [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti] website, when an opponent withdraws, they write "w/o" (walk over). How can I say that in croatian (in short way)? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:59, 6. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::::{{s|Ame71}} bez borbe. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:01, 6. studenoga 2025. (CET) == Navijači == [[Navijači#Načini navijanja|Navijači]] (tekst ispod naslova treba ukloniti) [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-32055-88|&#126;2025-32055-88]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-32055-88|talk]]) 23:28, 7. studenoga 2025. (CET) :{{riješeno}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:45, 8. studenoga 2025. (CET) == Ivica Zubac == Znam da je bio u Brotnju, ali sam mislio da juniorske klubove ne stavljamo u infookvire. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 13:08, 9. studenoga 2025. (CET) :{{s|Labud222}}, ok onda obrišiti Brotnjo. Samo pokušaj pronaći je li prije Zrinjevca kojim slučajem igrao za seniore Brotnja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:11, 9. studenoga 2025. (CET) Prema https://brotnjo.ba/nba-zvijezda-ivica-zubac-uvijek-mi-je-bio-san-zaigrati-za-seniore-brotnja/ ovom izvoru nije igrao za seniore Brotnja. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 13:13, 9. studenoga 2025. (CET) == Nikola Aleksić iz Distorzije uma == Pozdrav. Što treba napraviti da članak o Nikoli Aleksiću iz Distorzije uma budeaktivan na Wikipediji? Što su greške. Vi ste ga premjestili u nacrt. https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:Nikola_Aleksić Vidim da ga je kasnije Runolist ga brisao zbog neprikladnog preusmjeravanja. Ne znam zbog čega. Preusmjerava na bend i na album. Molim pomozite mi sipraviti ako trebam što. Hvala unaprijed. Razmotrite je li prikladno nastaviti s njenim uređivanjem. Niže je navedena evidencija brisanja i premještanja za ovu stranicu: * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&logid=5123871 10:43, 27. svibnja 2025.] [[Suradnik:Runolist|<bdi>Runolist</bdi>]] [[Razgovor sa suradnikom:Runolist|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Runolist|doprinosi]] briše stranicu [[Nikola Aleksić]] (nepotrebno ili neprikladno preusmjeravanje ([[WP:PRE]])) * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&logid=5121492 00:21, 21. svibnja 2025.] [[Suradnik:Croxyz|<bdi>Croxyz</bdi>]] [[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Croxyz|doprinosi]] premješta stranicu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Aleksi%C4%87&redirect=no&action=edit&redlink=1 Nikola Aleksić] na [[Nacrt:Nikola Aleksić]] [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-32984-50|&#126;2025-32984-50]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-32984-50|talk]]) 10:55, 12. studenoga 2025. (CET) :@[[Suradnik:~2025-32984-50|~2025-32984-50]] Ako imamo nacrt, preusmjeravanje iz glavnog imenskog prostora u nacrt smatra se neprikladnim. Dovedite nacrt u red (svi problemi pišu na stranici), pokažite da osoba ispunjava [[WP:KRTE#Glazbenici]] i premjestit ćemo ga na glavnu stranicu. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:26, 12. studenoga 2025. (CET) ::Dobar dan. Hvala na odgovoru. Je li treba ovdje u poruci dokazati kriterije WP:KRTE#Glazbenici ili na nacrtu stranice? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-33306-41|&#126;2025-33306-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-33306-41|talk]]) 15:11, 13. studenoga 2025. (CET) :::Na nacrtu stranice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:24, 13. studenoga 2025. (CET) ::::Dobar dan. Evo sve uređeno. Nadam se da je sad u redu i da može ići objava. Hvala [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-33306-41|&#126;2025-33306-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-33306-41|talk]]) 08:35, 14. studenoga 2025. (CET) :::::Poštovani, je li sad sve u redu? Može li objava članka? Hvala [[Suradnik:Lawandrule|Lawandrule]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lawandrule|razgovor]])</small> 09:34, 4. prosinca 2025. (CET) == Portal o Aziji == Možeš li mi molim te (ako znaš) pomoći s izradom portala o Aziji. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:11, 13. studenoga 2025. (CET) :{{s|Labud222}}, s čime točno ti treba pomoć na [[Wikipedija:Portali/Prijedlozi/Portal:Azija]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:15, 13. studenoga 2025. (CET) ::Da ljepše izgleda i da više sliči na ostale portale. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:17, 13. studenoga 2025. (CET) :::{{s|Labud222}}, želiš kopiju portala o Europi? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:19, 13. studenoga 2025. (CET) ::::Nešto slično portalu o Europi. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:21, 13. studenoga 2025. (CET) == Predrag Figenwald == Kada već Predrag Figenwald hoće da se članak o njemu ukloni iz Wikipedije, onda neka tako i bude. Ali baš mi je žao. Objektivno gledano, Predrag zaslužuje mjesto u Wikipediji. Citiram članak "Odlazak buntovnika s razlogom" iz "Večernjeg lista" od 12. 7. 2008.: "No, bili su tu (u redakciji "Poleta") i nezamjenjivi intelektualac generacije Vlatko Fras, najtalentiraniji i najbizarniji Predrag Figenwald, filmski kritičari Nenad Polimac (najbolji od svih), Srećko Jurdana (zadužen za kung-fu filmove i westerne), pokojni trend-sveznalica Vladimir Cvitan, pokojni Dražen Vrdoljak i Darko Glavan, prvi pravi rock kritičari u nas, profesorica Slavenka Drakulić, zgodne novinarke Snježana Banović (hodala s Johnyjem Štulićem, danas kazališna redateljica) i Gordana Farkaš (supruga Paola Sfecija, ugledna izdavačica), odličan redaktor Marjan Jurleka (direktor Večernjeg lista) i još mnogo drugih." [[Suradnik:Svjetlan Feretić|Svjetlan Feretić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Svjetlan Feretić|razgovor]])</small> 00:39, 14. studenoga 2025. (CET) == BLP == In [https://web.archive.org/web/20180804122352/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/53-predistorija-do-1920#beogradski-podsavez-provincija exyufudbal] they say the first edition of Belgrade subfederation championship is the 1920 one: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||3||3||0||0||11||0||<math>\infty</math>||6 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||3||2||0||1||7||3||2,333||4 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||3||1||0||2||1||3||0,333||2 |- |4. || [[FK BASK|Soko]]||3||0||0||3||1||14||0,071||0 |- |5. || [[Srpski mač]] ||colspan="8"|<center> <small> ''Srpski mač se povukao s natjecanja |- !colspan="10"| |- |} But in [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ claudionicoletti] they say the 1st edition was in 1919: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||3||3||0||0||11||2||5,500||6 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||3||2||0||1||10||4||2,500||4 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||3||0||1||2||2||5||0,400||1 |- |4. || [[Srpski mač]] ||3||0||1||2||2||14||0,143||1 |- !colspan="10"| |- |} What is the 1st edition I have to create? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:33, 18. studenoga 2025. (CET) OMG, in en.wiki and sr.wiki they say the first edition was in 1919-20 with this table: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||4||4||0||0||17||3||5,666||8 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||4||3||0||1||10||3||3,333||6 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||4||2||0||2||3||6||0,500||4 |- |4. || [[SK Vardar Beograd|Vardar]] ||4||1||0||3||2||7||0,285||2 |- |5. || [[FK BASK|Soko]] ||4||0||0||4||4||17||0,235||0 |- !colspan="10"| |- |} What's the right one we have to keep? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:48, 18. studenoga 2025. (CET) :The 1st one is correct. It's also present in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 191. [[:en:1919–20 Serbian Football Championship]] uses [https://www.rsssf.org/tabless/serv-wom20.html RSSSF] as a source. If you paste the URL, you'll see that in [https://web.archive.org/web/20220709074046/https://www.rsssf.org/tabless/serv-wom20.html 2022 there was a table identical to the one on en.wiki]. Since then RSSSF was updated by Nebojša Jakovljević (the guy behind exyufudbal). The 2022 source used by RSSSF is [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=186&godina=1920&broj=000005 page 3 of this Jadranski sport] edition. Above the Jadranski sport table there is a short text saying that the autumn part of the season has concluded, meaning that this is a midseason table. RSSSF got the season wrong. It's the midseason table of the 1920./21. season (the next season), as stated by Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 191. For the 1919 season [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ Claudio Nicoletti's table] doesn't have a BEOGRADSKI LOPTAČKI PODSAVEZ label above it meaning that it wasn't a BLP competition (BLP was founded in 1920, the following year). [https://www.yumpu.com/xx/document/view/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija Prezentaciona kopija (page 544.)] has Nicoletti's table and it says that these were friendly games. If you're planning on creating that article, please suggest a name. As for the clubs without articles, I remember BUSK from [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije] (page 84). I never created an article due to Album nogometnih klubova Jugoslavije disagreeing with [[:it:Beogradski univerzitetski sportski klub]]. [[:sr:Srpski mač]] claims that the club ceased to exist in 1911, although the [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&item=X01888&P= 1932 report] (scroll to Stranice 76-77) claims that the club still exists. I won't explore this topic, as I'm busy with the SNP article and other articles. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:02, 18. studenoga 2025. (CET) ::[[Suradnik:Ame71|Ame71]], fell free to add that midseason table in the 1920./21. article. Use Jadranski sport as the source. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:29, 18. studenoga 2025. (CET) == Partizan Susek == Mogu li se negdje naći tablice liga u kojima je i Partizan iz Suseka? [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 00:44, 21. studenoga 2025. (CET) :{{s|Jolicnikola}}, imaš li kakve korisne podatke o klubu (godina osnutka, bivša imena i sl.)? Na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?limit=500&offset=0&profile=default&search=insource%3A%2FSusek%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&ns0=1 hr.wiki] ne postoji niti jedan članak s tim klubom.[https://srbijasport.net/club/2194-susek-susek/results Ovdje imaš rezultate od 2010.] Očigledno se klub preimenovao iz Partizan Susek u Susek. Ndema ga na web-stranici FSG Zrenjanin (dakle, nije nikada bio u ligi s nekim klubom iz Zrenjanina). Nema ga u tablicama [[FK Mladost Bački Petrovac]]. Od izvora [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Vojvodina]] ga možda ima u jednoj od knjiga o FK Vrbas. Za Vojvodinu čisto sumnjam, osim ako je klub osnovan prije 60-ih. Ako je za vrijeme Jugoslavije dogurao na nekakve značajne razine, možda ga ima u knjizi o Bačkoj, no budi oprezan, veliki udio tablica ima mnogo grešaka. To je to što se tiče knjiga o Vojvodini. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 21. studenoga 2025. (CET) ::A joj vidim na en.wiki da si već našao rezultate od 2010. nadalje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:16, 21. studenoga 2025. (CET) :::Moj savjet bi ti bio da pokušaš pronaći (arhivirane) web-stranice [https://srbijasport.net/league/548-gradska-liga-novog-sada ovih klubova], odnosno (arhiviranih) lokalnih portala – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:19, 21. studenoga 2025. (CET) ::::Na [https://www.yumpu.com/en/document/read/55430430/beocin-engleski-niska-rezolucija 21. str.] ove publikacije stoji da je osnovan 1925. i da se kasnije zvao "FC Hajduk". Naravno, nije se mogao zvati ni FC ni FK u tom dobu. U izvještajima Jug. nog. saveza iz 1932. i 1937. ne spominje se nikakav klub iz Suseka među klubovima Novosadskog nogometnog podsaveza (ali se zato spominje Cement Beočin). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:29, 21. studenoga 2025. (CET) :::::{{s|Jolicnikola}}, ako je tada postojao, bio je divlji klub (v. [[Zagrebački nogometni podsavez#Divlji klubovi]]), odnosno nije bio član niti jednog podsaveza. Jako mali udio klubova (pogotvo izvan gradova) je bio registriran. Nepoznat je njihov broj, no vjerojatno ih je bilo više i u samim gradovima i to čak možda i u Zagrebu gdje je broj članova podsaveza bio ograničen točno na 70 192X. Jako je kasno, pa neću nastaviti istraživati. Probaj pronaći na internetu nekakve informacije s pretragom Hajduk Susek. [https://www.sremskenovine.co.rs/2019/09/susecane-sve-manje-zanima-fudbal-2/ Ovo sam uspio pronaći]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 21. studenoga 2025. (CET) ::::::Nažalost, nigdje nisam našao :( [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 14:59, 21. studenoga 2025. (CET) == Religija == Jesi ti uređivao [[Semitski neopaganizam|ovo]] kao neprijavljeni suradnik? Ako jesi – zahvaljujem na doradi! — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 14:43, 23. studenoga 2025. (CET) :{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, nisam. To je jedan drugi naš suradnik. Zašto uređuje kao IP-ovac? Nemam pojma. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:20, 23. studenoga 2025. (CET) == Sokolovi iz Sokolovca == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Sokol_Sokolovac&action=history 21.09.2024. si napravio] preusmjerenje [[NK Sokol Sokolovac]] na [[HNK Sokol Sokolovac]], no problem je što se ovdje radi o dva različita kluba imena ''Sokol'', koji dolaze iz naselja imena Sokolovac. * [[HNK Sokol Sokolovac]] iz naselja i općine [[Sokolovac]], [[Koprivničko-križevačka županija]] - [https://semafor.hns.family/klubovi/938/nk-sokol/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Sokol Sokolovac, Sokolovac''] (ali grb prikazuje ''HNK Sokol'' * NK Sokol Sokolovac iz naselja [[Sokolovac (Dežanovac)|Sokolovac]], [[Dežanovac|Općina Dežanovac]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] - [https://semafor.hns.family/klubovi/1428/nk-sokol-s/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Sokol Sokolovac, Sokolovac''] pa i ovdje imamo kako sad staviti poveznicu na taj klub z BBŽ-a u [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] sam ga stavio kao [[NK Sokol Sokolovac]], možda da ga staim kao [[NK Sokol Sokolovac (1973.)]] ili [[NK Sokol Sokolovac (Dežanovac)]], da se bezveze ne briše ovo preusmjerenje u budućnosti pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:12, 28. studenoga 2025. (CET) :{{s|Cybermb}}, {{riješeno}}. [[NK Sokol Sokolovac]] je sada razdvojba koja vodi na [[HNK Sokol Sokolovac]] i [[NK Sokol Sokolovac (1973.)]] (ako u budućnosti zaželiš promijeniti ime, ovdje je [[Posebno:Što_vodi_ovamo/NK Sokol Sokolovac (1973.)|popis]], nisam dodavao poveznicu na NK Sokol Sokolovac (1973.) u drugim člancima, npr. u člancima o sezonama ŽNL BBŽ). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:39, 28. studenoga 2025. (CET) == 3 srpnja 1991 == Da li stvarno neznas sto je bilo 3. srpnja 1991 ??? Pa ne mogu vjerovati... Aj malo citaj, poptrudi se, uci.... --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 13:30, 1. prosinca 2025. (CET) == fotografija Diogen == Poštovani Croxyz Fotografija za koju ste pitali što predstavlja je sa albuma grupe Diogen [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 18:34, 4. prosinca 2025. (CET) :{{s|Vinyl cd}}, je li to naslovnica albuma? Također je li fotografija zaštićena autorskim pravima? Na [[:c:File:1019378d1.jpg]] piše da nije zaštićena autorskim pravima što pretpostavljam da je to netočno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:32, 6. prosinca 2025. (CET) ::Poštovani Croxyz. ::slika je sa albuma grupe Diogen i koliko je meni poznato nije zaštićena autorskim pravom [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 17:08, 6. prosinca 2025. (CET) :::{{s|Vinyl cd}}, slika vrlo vjerojatno je zaštićena autorskim pravima. Je li poznat autor? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:45, 7. prosinca 2025. (CET) ::::autor je Robert Žegarac kontaktirao sam ga telefonski ,rekao je da slika nije zaštićena autorskim pravom i da dozvoljava da se objavi ::::njgov email je robert.zegarac@gmail.com [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 17:17, 8. prosinca 2025. (CET) {{izvlaka}} {{s|Vinyl cd}} svaka je fotografija zaštićena autorskim pravima do 70 godina nakon smrti autora, osim ako se autor sam nije javno odrekao autorskih prava. U ovom slučaju, autor treba što prije poslati e-mail prema uputi na [[WP:DZ]] u kojem nečim dokazuje svoj identitet i to da je stvarni autor. Također, kada se postavljaju slike, poželjno im je dati neko smisleno ime i u opis staviti podatke o čemu ili komu se radi. [[:c:File:1019378d1.jpg]] sada treba preimenovati, što može samo administrator tamo. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 8. prosinca 2025. (CET) == Dinamova zaklada Nema predaje == Pozdrav, ljubazno molim objašnjenje zašto je ukinuta stranica Dinamove zaklade Nema predaje, ujedno i poglavlje u temi GNK Dinamo? Riječ je o zasebnom entitetu kojeg je osnovao Zakladnik GNK Dinamo i koji djeluje paralelno i u suradnji s GNK Dinamom. Zašto takav entitet ne bi smio imati svoju stranicu ili barem poglavlje na stranici GNK Dinamo. Srdačno, [[Suradnik:Jerkovic9|Jerkovic9]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jerkovic9|razgovor]])</small> 09:23, 8. prosinca 2025. (CET) :{{s|Jerkovic9}}, ima li zaklada enciklopedijski značaj? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:35, 8. prosinca 2025. (CET) == Ujedinjeni protiv fašizma - izmjena 8.12.2025. u 10:18 == Pozdrav kolega, imam nekoliko pitanja vezanih uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ujedinjeni_protiv_fa%C5%A1izma&curid=797759&diff=7351152&oldid=7348671 navedenu izmjenu]. # Zašto je sporni dio sastava inicijative? # Zašto je sporni popis nekih od pojedinaca koji su prisustvovali prosvjedima? Isti dio nije bio sporan u mom prošlom članku [[Prosvjed na Markovom trgu 2024.]] ni npr. u članku [[Sto posto za Hrvatsku]] u kojem ima i cijela sekcija o tome. # Zašto neke od reakcija smatrate "nebitnima"? [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 23:35, 8. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ashune}}, stvarno cijenim detaljnu reportažu, no morao sam ukloniti dijelove za koje smatram da nemaju enciklopedijski značaj (npr. ''vrijeđali glumce'', ''"kratko naguravala s policijom"'') ili nisu pisani enciklopedijskim stilom (npr. ''"unosili se u lice i vrijeđali"'', ''"udarili u ruku"''). Sastav incijative nije sporan, već je pisan neenciklopedijskim stilom (''"organizacija, kolektiva, inicijativa i pojedinaca i pojedinki"'') te djeluje previše neprecizno. Također pojedinci je ponovljeno dvaput (u hrvatskom je muški rod ujedno i neutralni rod kada je riječ o množini). Odjeljak o nesudjelovanju riječke gradonačelnice mi isto djeluje kao neenciklopedijski sadržaj (zašto bi uopće navodili da osoba X nije sudjelovala na prosvjedu?). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:22, 9. prosinca 2025. (CET) ::Nisam našao koje su konkretno sve organizacije i pojedinci dio inicijative pa sam prenio kako su ih opisali mediji. Što se tiče dijela teksta koji spominje riječku gradonačelnicu, više je naglasak bio na njenom stavu o prosvjedima (zbog čega sam i stavio u reakcije, pogotovo da se pokrije širi spektar pogleda na događaj) nego na činjenici da nije sudjelovala. ::Ne protivim se generalno navedenom uređivanju, jedino smatram da bi popis nekih od javnih osoba-sudionika bilo dobro navesti kad se već navode i u drugim člancima pa bih taj dio vratio. I sam volim znati tko što podržava ili čemu se protivi kad čitam o raznim prosvjedima i sličnome pa smatram da bi takve informacije zanimale i čitatelje naše Wikipedije. ::Lp, [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 17:15, 9. prosinca 2025. (CET) == Ljudevit Gaj == Malo sam uredio. Onaj dio što je esejski sam zakomentirao. Nisam znao što s tim učiniti. To je tamo još od početka članka, možda ga treba obrisati?--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 11:12, 18. prosinca 2025. (CET) :{{s|Rovoobob}}, nije loša ta ideja sa zakomentiranjem. Ako nekome ubuduće zatreba pri proširenju članka, možda mu dadne ideju o čemu da piše. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 03:03, 19. prosinca 2025. (CET) == 2025. - izmjena od 17. prosinca 2025. u 00:04 == Pozdrav, možeš li mi objasniti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2025.&oldid=7356422 ovu izmjenu]? Na stranici s novostima piše da je navedene nedavne smrti potrebno dodati i u stranicu godine smrti. [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 14:16, 18. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ashune}}, vidio sam crvenu poveznicu (u tom trenutku nepostojeći članak) te da nedostaje godina, pa sam pomislio da je to nečiji vandalizam iz perioda tijekom kojeg sam bio odsutan s wiki. Slobodno vrati, pogotovo ako nađeš godinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 03:04, 19. prosinca 2025. (CET) ::U redu, hvala na pojašnjenju. Nažalost, na internetu ne mogu pronaći datum rođenja gospođe Braut. [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 11:40, 19. prosinca 2025. (CET) == 2025- Izmejan od 21. prosinca 2025. == Pozdrav, Možete li nam pojasni izmjenu na stranici Mario Perković, piše da je rađena putem AI? [[Suradnik:Ivan12183k|Ivan12183k]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan12183k|razgovor]])</small> 19:30, 21. prosinca 2025. (CET) :Članak je u međuvremenu obrisan, pa ga ne mogu analizirati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:44, 21. prosinca 2025. (CET) == pouzdaniji izvor == Obrisana mi je dopuna podatka o samom autoru (traži se pouzdaniji izvor). Obzirom da je moja malenkost i osobno autor, ali i da sam naveo izvor (ugovor o autorstvu), nije mi poznato koji bi to bio još pouzdaniji izvor od naprijed navedenoga. [[Suradnik:Mislav11|Mislav11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mislav11|razgovor]])</small> 12:16, 30. prosinca 2025. (CET) :@[[Suradnik:Mislav11|Mislav11]] Naveli ste primarni izvor koji pritom nije javno objavljen, što je problem s obzirom na naše [[WP:PRO|pravilo o provjerljivosti]]. ''Rule of thumb'': ako bilo koja osoba ne može otvoriti internet ili otići u knjižnicu te ondje provjeriti informaciju koju dodajete, onda nemate dovoljno dobar izvor. Proguglajte, vjerojatno ima nečeg napisanog negdje. Za takve sporedne podatke može proći i članak na nekom regionalnom portalu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:22, 30. prosinca 2025. (CET) == Srpska liga == I've a doubt: just discovered the leagues with BSK and SK Jugoslavija in Serbia during WW2 weren't "Srpska liga", but "Podsavezna liga Beograd" and every time there were in program the finals vs other Podsaveznas champions (never played). So I'm planning to create the "Podsavezna liga Beograd" with a redirect from the main page. The main page will be remain "Srpska liga", or maybe "Podsavezne lige Srbije"? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:48, 30. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ame71}}, I don't understand the "and every time there were in program the finals vs other Podsaveznas champions (never played)." part. Podsavezna liga Beograd should be Prvenstvo Beogradskog loptačkof podsaveza, according to Sijić's Fudbal u Kraljevini Jugoslavije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:22, 30. prosinca 2025. (CET) ::I meant every year (1941, 1942 and 1943) SLS planned to organize the finals between the best 3 clubs of Beograd subfederation vs the other subfederation champions, but cause of WW2 these finals weren't played. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 23:31, 30. prosinca 2025. (CET) :::{{s|Ame71}}, maybe call them Prvenstvo Srbije u nogometu? I mean, was there ever an actual league or was it a cup competition? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:35, 30. prosinca 2025. (CET) :::: The most part of subfederation championship were leagues. There were subfederation leagues and a final phase in cup system. Now I'm going make the changes and to move the page of "Srpska liga u nogometu" to "Prvenstvo Srbije u nogometu". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 23:46, 30. prosinca 2025. (CET) :::::{{S|Ame71}}, okay. Right now I'm cleaning [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb]]'s article (which is not called 1. Hrvatski Športski Klub Građanski Zagreb, as it.wiki claims). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:57, 30. prosinca 2025. (CET) ::::::{{s|Ame71}} [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] is called Beogradski pehar (literally Belgrade trophy) by [https://web.archive.org/web/20170324193758/http://trstenicani.com/ts_sport_legende/images/ts_ljubvuk_novo_vreme_sl.jpg this edition of Novo vreme]. It is featured in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 380–381. under the same name (Beogradski pehar). It says that it's a BLP competition, not a Serbian (national) one. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:20, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::{{s|Ame71}}, what should we do with Beogradski pehar in [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:12, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::: I changed in 1941-42 season "Podsavezna liga" to "Beogradski pehar". [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf This book drives me crazy]: there's all I need, but I can't find it easily. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:16, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::::{{s|Ame71}}, trust me you're not the only one who is confused. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:20, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::{{s|Ame71}}, should I remove Beogradski pehar from [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] and rename [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] to [[Prvenstvo Srbije u nogometu 1941./42.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:35, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::: Just wait, I'll do that. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:57, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::::@[[Suradnik:Ame71|Ame71]], for the WW2 seasons Vitez Zemun should be changed to Vitez Beograd (see [[ZSK Vitez Zemun]]). It also probably dropped the ZSK prefix, as it isn’t based in Zemun anymore. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:54, 31. prosinca 2025. (CET) == Vrbovec == bok, ja sam autor oba teksta, i na službenom webu Grada Vrbovca i na Wikipediji, sad sam pobrisao tekst na webu, da možeš vidjeti da sam ja [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-67674|&#126;2026-67674]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-67674|talk]]) 16:40, 4. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:~2026-67674|~2026-67674]] Neobična situacija zato što tada u principu kao izvor stavljate sebe same ("ovdje kažem da je tako jer sam tamo napisao da je tako"). Zbog [[WP:VI]] trebali bismo znati tko je na stranici Vrbovca pisao tekst, koje su stručne reference autora. Možda bi bolje bilo na Wikipediji napisati tekst i navesti sve izvore, a onda tamo objaviti kako god hoćete. Kada ovdje objavite, odričete se većine autorskih prava. Ispod je Croxyz spomenuo dopusnice, to je [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja]]; no to je tek početak priče jer, kako rekoh, citirate sebe na drugom mjestu. Ne znam možemo li smisliti što pametnije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:15, 5. siječnja 2026. (CET) ::onda možete vratiti tekst na Wiki kao što sam napisao? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-67674|&#126;2026-67674]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-67674|talk]]) 10:50, 5. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:~2026-67674|~2026-67674]] Stvorite trajni račun pa ću vratiti kao Vašu osobnu podstranicu. Bilo bi dobro da stari članak uređujete odjeljak po odjeljak jer nam je teško sve odjednom pregledati. Sve treba imati izvor. Ne znam zašto ste mijenjali površinu i broj naselja, površina je citirana u svim infookvirima hrvatskih naselja prema Državnoj geodetskoj upravi, a broj naselja je iz popisa 2021. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:41, 5. siječnja 2026. (CET) :::Pozdrav, evo stvoren trajni račun, ok, onda ću od sad odjeljak po odjeljak, vodim brigu o izvorima. Površina je mijenjana jer tako stoji u službenim dokumentima Grada (https://vrbovec.hr/wp-content/uploads/2019/04/Procjena-rizika-od-velikih-nesre%C4%87a-za-podru%C4%8Dje-grada-Vrbovca.pdf) :::broj naselja je mijenjan jer je u studenom 2025. od početnih 42 naselja ukinuto jedno, te dodano 6 novih - dakle 47 (https://vrbovec.hr/wp-content/uploads/2025/11/T9Odluka-o-granicama-pod.naselja-i-imenima.zip) [[Suradnik:Speak Mellon|Speak Mellon]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Speak Mellon|razgovor]])</small> 18:12, 5. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, dobili smo odgovor za naselja i površinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:13, 5. siječnja 2026. (CET) == Dodatci == Vidjet ćeš u postavkama nekoliko novih dodataka koji bi ti mogli pomoći u ophodnji: jedan dodaje poveznicu na copyvio, jedan je za otvaranje diffova odmah u popisima izmjena, a jedan dodaje (tipke za) galeriju zanimljivih slika prema nekim kriterijima - taj bi možda fotograf @[[Suradnik:Runolist|Runolist]] ipak više volio. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:41, 4. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Opa! Jako simpa. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:43, 4. siječnja 2026. (CET) ::{{s|Ponor}}, isprobat ću kasnije ove ostale dodatke. Bi li mogao objasniti anonimnom suradniku iz poruke iznad proceduru oko dopusnica. Vezano je za današnje izmjene na članku [[Vrbovec]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:14, 4. siječnja 2026. (CET) == Nedjeljko Jusup wikipedia stranica == U skladu s naputcima unesena je nova verzija teksta u enciklopedijskom stilu. Dodani su i izvori/linkovi. Molim javite da li je sad sve u redu? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-94337|&#126;2026-94337]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-94337|talk]]) 16:33, 5. siječnja 2026. (CET) :Niti jedna tvrdnja nije potkrepljena izvorom, a ni sama tema članka ne djeluje da je od enciklopedijskog značaja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:18, 5. siječnja 2026. (CET) ::Poštovani CROXYZ! ::Stranica  Nedjeljko Jusup na Wikipediji postoji od 2012. godine (https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Jusup&direction=next&oldid=3301944. U međuvremenu je više puta nadopunjavana i sve je bilo ok  do ovih posljednjih izmjena  https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Jusup&action=history (4. siječnja 2026.) ::Predložili ste brisanje članka jer, kako ste u odgovoru naveli , „Niti jedna tvrdnja nije potkrepljena izvorom, a ni sama tema članka ne djeluje da je od enciklopedijskog značaja“. ::Poštovani gospodine Croxyz, zahvaljujemo na vremenu koje ste utrošili  čitajući  naš članak. Ako mislite da  Nedjeljko Jusup, osnivač i prvi glavni urednik Zadarskog lista (prvog i jedinog dnevnika u povijesti Zadra i zadarske regije) ne zaslužuje mjesto u Wikipediji slobodno ga izbrišite. ::Hvala na suradnji! [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-11202-5|&#126;2026-11202-5]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-11202-5|talk]]) 13:43, 6. siječnja 2026. (CET) ::Poštovani Croxyz dodano je još izvora da se lakše odlučite. Lp. Hvala [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-11202-5|&#126;2026-11202-5]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-11202-5|talk]]) 18:02, 10. siječnja 2026. (CET) == Molba == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ante_Grgurevi%C4%87&diff=next&oldid=7370188 Ajde malo sporije reagiraj], molim te.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:12, 16. siječnja 2026. (CET) :{{s|Tulkas Astaldo}}, je li imamo izvor za datum smrti? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 16. siječnja 2026. (CET) == Different table == You're right, I found some problems in season 1929-30 because the sources say different things. So i deduce the 1929-30 final group table was: Obilić 5, Dušan Silni 5 and Kosovo Kikinda 2 (without PSK), and it was played on June 1930 (season 1929-30), as [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com] says. And in autumn 1930 (season 1930-31) they played another Banatska liga with 4 clubs: Obilić 10, PSK Pančevo 8, Dušan Silni 5 and Kosovo Kikinda 1, with Obilić and PSK qualified for [[prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.]] (following [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com]). Obilić and PSK Pančevo didn't take part in VBNP 1930-31. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 14:37, 16. siječnja 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, I managed to solve it with [https://web.archive.org/web/20180805015952/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/61-1929-1930#velikobe%C4%8Dkere%C4%8Dki-podsavez-zavr%C5%A1nica exyufudbal]. The table contains results after June 25th, but before the repeated July match between Kosovo and Obilić. When this final group began, Pančevo clubs played in Beogradski loptački podsavez. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:34, 16. siječnja 2026. (CET) ::Ah, ok, now I understand. I'm going to make the changes. Have we to considerate season 1929-30 as the last of Banatska župa, or the first of VB/Petrovgrad podsavez? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 18:57, 16. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Ame71}}, I mean it isn’t that really importnat. We can always put the 1929./30. under the Banatska župa and VBNP columns in the template. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:18, 16. siječnja 2026. (CET) == RE: [[2. ŽNL Krapinsko-zagorska 2024./25.]] == U principu jest, ali bih možda trebao i dodati rezultate u križaljku i eventualno najbolje strijelce - o sam običavao raditi sa ligama u tijeku (ili nerom završenim) - ali mogu se maknuti <nowiki> {{radovi}} </nowiki> <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:35, 22. siječnja 2026. (CET) == Odgovor: Oxford == Ups, da. Postoje dva članka. Ako imaš volje slobodno ih objedini. Nisam više tako aktivan kao u mlađim danima. Pišem samo onda kada imam inspiraciju. No, ako je potrebno stojim na raspolaganju za pomoć. [[Suradnik:Pluki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])</small> 09:05, 27. siječnja 2026. (CEST) == Strikture jednjaka == Pozdrav, na clanku [[strikture jednjaka]] izmjene su vraćene na staru verziju koja nije tačna. Ezofagealne strikture su zaseban pojam u odnosu na ezogafealne strukture. To označava pojavu suženja na jednjaku (engl. [https://www.uhd.nhs.uk/uploads/about/docs/our_publications/patient_information_leaflets/gastro/041-22_Oesophageal-Stricture.pdf oesophageal stricture]), dok se ezofagealnim strukturama mogu nazvati anatomske strukture koje izgrađuju jednjak kao organ. [[Suradnik:Informationwizard122|Informationwizard122]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Informationwizard122|razgovor]])</small> 22:09, 30. siječnja 2026. (CET) :[[Suradnica:Informationwizard122|Informationwizard122]], vraćen je oblik strikture. Nisam nikad čuo za tu riječ pa sam pomislio da je greška. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:24, 31. siječnja 2026. (CET) == Članci tjedna za 2026. == [[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke 2026.|Počelo je]]! Znam da si Concordiju htio predložiti za neki tjedan, ostavljam ti da sam umetneš točan prijedlog. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:32, 3. veljače 2026. (CET) :{{s|Runolist}}, ako se sjetim kasnije ću dodati. Lako je zapamtiti datum: 10. 10., pogotovo jer se teren nalazi pokraj današnje 10. gimnazije. Trenutno pišem odgovor na SZR Duhova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:35, 3. veljače 2026. (CET) ::{{s|Runolist}}, da dodam još teksta? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:00, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. podsjećam na slike iz Klaićeve. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:07, 4. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Da, stavi skroz isti tekst koji bi stavio da namještaš članak za GS. Također, skužio sam da nemamo gdje potpisati predlagatelja ili komentar, to ću srediti sutra. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 00:28, 4. veljače 2026. (CET) == [[user:Općina Vidovec]] changed to [[user:Bruno Hranić-načelnik]] == I've changed username of "Općina Vidovec" to "Bruno Hranić-načelnik" (on his request). I don't know if this name is proper on hr.wiki, but I thinh is much better then "Općina Vidovec". Please let me know if removing the "-načelnik" part would be advisable. [[Suradnik:Malarz pl|Malarz pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Malarz pl|razgovor]])</small> 14:34, 7. veljače 2026. (CET) :{{s|Malarz pl}}, honestly I don't know what hr.wiki's username rules look like. The user in question is the ''načelnik'' (Polish: starosta) of [[Vidovec|općina Vidovec]] (county/powiat Vidovec) or someone closely connected to the person. His only contributions are his autobiography, which obviously didn't meet the notability criteria. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:45, 7. veljače 2026. (CET) ::Actually, a better Polish equivalent would be ''wojt'' of a ''gmina''. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:48, 7. veljače 2026. (CET) Before 1989 there was in Poland "naczelnik gminy" (now "wójt gminy"). I saw too [[:c:Special:Contributions/Bruno_Hranić-načelnik]]. I realized that "Bruno Hranic" is propably "nacelnik" of "Općina Vidovec" :-) Hr.wiki username rules are on [[Wikipedija:Suradničko ime]] :-) Previous username conflict with "Suradničko ime ne smije biti komercijalno, ime tvrtke, nekog proizvoda, '''institucije''' i sličnog" (as I saw in autotranslator). Thanks. [[Suradnik:Malarz pl|Malarz pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Malarz pl|razgovor]])</small> 15:04, 7. veljače 2026. (CET) == Pokrajinsko prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza == Molim te nemoj ophoditi članke tog suradnika. Namjeravam ih kasnije srediti, no prvo moram u ondašnjim novinama pronaći je li se natjecalo zvalo provincijsko ili pokrajinsko prvenstvo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:05, 13. veljače 2026. (CET) :[[Slika:Thumbs up icon.svg|20px]] [[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:14, 13. veljače 2026. (CET) == 1 strd pzo == poštovani, ja sam stvorio tu stranicu i uređivao. Zašto ste izbrisali te podatke koje sam stavio. Još je veća stvar jer sam ja pripadnik te postrojbe,ta sjećanja što ste izbrisali su moja,proživljena. I taj povijesni prelet prva dva Miga 21 HRZ je istinit. A poveznicu niste ni pročitali do kraja. Tamo se govori Bobetku da dolaze dva miga ,a on pita koja dva miga. E pa ta dva koja su mi proletjeli iznad glave. Malo profesionalnosti molim i čitati sa razumijevanjem. Ali vjerojatno ste premlad da to shvatite. [[Suradnik:Vidikovac|Vidikovac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vidikovac|razgovor]])</small> 12:15, 15. veljače 2026. (CET) == Rasprava o brisanju – Nacrt:DomagojĆorić/ == '''U raspravi je prijedlog naveden - "Razlog brisanja:''' kriteriji" Članak opisuje javno djelujuću osobu, izabranog političara u regionalnom parlamentu, koja ima više potvrđenih funkcija u Mladeži HDZ-a i Osječko-baranjskoj županiji (predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ, zamjenik nacionalnog predsjednika MHDZ, član Nacionalnog odbora HDZ-a, predsjednik Savjeta mladih OBŽ, voditelj radne skupine HZŽ). Sve tvrdnje su potkrijepljene izvornim referencama iz lokalnih i nacionalnih medija kao i službenih državnih stranica. Smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti jer opisuje osobe s javnim djelovanjem i utjecajem u političkoj i društvenoj sferi.Sve tvrdnje su potkrijepljene izvornim referencama iz lokalnih i nacionalnih medija (OsijekNews, OsijekExpress, Dnevno.hr, 031portal). i drugi Smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti jer opisuje osobu s javnim djelovanjem i utjecajem u političkoj i društvenoj sferi. S obzirom na višestruke javne funkcije, izborne mandate, medijsku prisutnost i doprinos mladima u politici, smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti za hrvatsku Wikipediju. Ukoliko urednici smatraju potrebnim, dodatno se mogu označiti i novi izvori uz svaku tvrdnju da se jasno vidi provjerljivost informacija, iako je to već potkrijepljeno. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:02, 20. veljače 2026. (CET) :{{BIVUŠ101}}, članak ne ispunjava kriterije o političare. Nije riječ o saborskom zastupniku niti ministru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:36, 20. veljače 2026. (CET) ::Ako Domagoj Ćorić nije saborski zastupnik ili ministar, relevantan je po WP:KRTE jer obnaša izabranu funkciju zastupnika u Skupštini Osječko-baranjske županije odnosno obnaša dužnost kroz predstavničko tijelo, (Skupština Osječko-baranjske županije) tj. demokratski izabran predstavnika građana, te ima visoke stranačke mandate kao član Nacionalnog odbora HDZ-a (najviše tijelo stranke), prema pravilu WP:KRTE citiram "obnaša internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci" , član je i Predsjedništva HDZ-a OBŽ, predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ i zamjenik nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a. Sve tvrdnje su provjerljive u pouzdanim medijima, što pokazuje da je politički relevantna osoba u regionalnoj sferi i lokalnoj. itd. Molim vas kod navoda zašto da ili ne da točnije elaborirate svoje argumente. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:55, 20. veljače 2026. (CET) :::Zastupnički kriterij odnosi se na državne parlamente, a ne županijske. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:03, 20. veljače 2026. (CET) ::::Poštovani i dalje navod ne stoji jer prema kriteriju citiram ::::''Političari i državni službenici:'' ::::''Političar ili državni službenik vjerojatno se može smatrati značajnim ako ispunjava <u>barem '''jedan''' od sljedećih kriterija</u>:'' ::::* ako je predsjednik [[Predsjednik države|države]] ili [[Predsjednik vlade|vlade]] (premijer), [[generalni guverner]], [[ministar]], član neke [[Zakonodavna vlast|zakonodavne skupštine]] ili na istovrjednu položaju na nacionalnoj razini [[Unitarizam|unitarne]] ili federalnoj razini [[Federacija|federativne]] države. (To se na Hrvatsku odnosi i na regionalni državni ustroj odnosno - Županije) ::::* ''obnaša ili je obnašao internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci koja jest ili je bila zastupljena u zakonodavnoj skupštini neke države: čelnik stranke, član odbora stranke, tajnik stranke, predsjednik (ili istovrjedan položaj) u udruzi povezanoj sa strankom'' ::::'''Taj kriterij je isto ispunjen.''' ::::Po kriterijima: ::::# Interna stranačka dužnost na nacionalnoj razini - Domagoj Ćorić je Član Nacionalnog odbora stranke HDZ izabran na općem saboru stranke (Najviše tijelo stranke) koja je zastupljena u Hrvatskom saboru. Zamjenik je nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a, što je isto nacionalna stranačka funkcija. '''To točno zadovoljava točku 2. kriterija.''' ::::# Zahtjevne mjesne ili područne zadaće s moći: ::::#* Član je Predsjedništva HDZ-a Osječko-baranjske županije i Zastupnik u Skupštini Osječko-baranjske županije – ovo su izabrane funkcije s realnom političkom moći na županijskoj razini. '''To zadovoljava točku 3. kriterija.''' ::::# Medijski odjek, provjerljivost, relevantnost: ::::#* Aktivnosti su popraćene neovisnim medijima poput OsijekNews, OsijekExpress, 031portal, Dnevno.hr. ::::#* Ovo je u skladu s kriterijem 6 čak ako nije na nacionalnoj razini, ima očitu moć i medijsku pokrivenost od nacionalne do lokalne razine ::::Zaključno osobno smatram da tekst zadovoljava '''barem dva kriterija''' značajnosti: stranačka funkcija na nacionalnoj razini i značajne izabrane funkcije na regionalnoj razini, uz medijsku pokrivenost. Dakle, prema WP:KRTE, ovo jest relevantno za članak na Wikipediji. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:15, 20. veljače 2026. (CET) :::::Hrvatska nije federativna država. Federativne države su BiH, Rusija, Švicarska, SAD, tako da taj kriterij nije ispunjen. Valjda biste to trebali znati jer je jasno da ste usko povezani s temom članka. Član nacionalnog odbora nije interna stranačka dužnost na nacionalnoj razini. To bi bile najviše pozicije, tipa predsjednik stranke. Županijska razina je sasvim irelevanta što se tiče kriterija značajnosti. Niti jedna enciklopedija, leksikon i sl. ne bi pokrila osobu s takvom funkcijom. U suprotnom bi postojali članci o zamjenicima župana iz pripadnike X nacionalne manjine. Ti osječki mjesni mediji nisu nimalo relevantni. Relevantni mediji bi bili nacionalni mediji tipa Večernji, Jutarnji itd. Dnevno.hr je najobičniji internetski portal. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:27, 20. veljače 2026. (CET) ::::::Poštovani, (Draft - koji je izrađen je napravljen u dobroj namjeri jer pratim aktivno političku scenu mladih u Hrvatskoj i smatrao sam korisnim kreiranje istog) Nitko nije naveo da je Hrvatska federativna država (čitati s pažnjom), eksplicite vam piše - ''član odbora stranke,'' zato je i navedeno'','' pritom osobna kvalifikacija o o pojedinim portalima tko je i za što kvalificiran i relevantan izbjegavam jer gledam objektivno. Osijek nema neograničeni broj portala pa da prema tome izdvajamo "relevantne izvore". Već su ovo jedini šire dostupni portali na tome području koje je moguće pronaći. ::::::Kao primjer vam navodim [[Pavo Gagulić]] , kao gotovo identičnu stranicu, s time da primjerice osobu koju sam obradio (Domagoj Ćorić) ima i veće i značajnije te relevantnije položaje kao mlada osoba kako internog stranačkog tako i institucionalnog djelovanja uz više od 30 označenih izvora. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:55, 20. veljače 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] ? :::::::poštovani urednici, još nisam dobio povratni odgovor a u međuvremenu kako vidim pokrenuta je i rasprava za brisanje stranice - Pavo Gagulić kojeg sam Vam naveo kao primjer, napominjem takvih stranica ima još niz poput primjerice - Ivan Vidiš - https://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Vidi%C5%A1, i Petar Ćurić - https://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_%C4%86uri%C4%87. S time da primjerice ponavljam osobu koju sam obradio (Domagoj Ćorić) ima i veće i značajnije te relevantnije položaje kao mlada osoba kako internog stranačkog tako i institucionalnog djelovanja uz više od 30 označenih izvora. Jesu li onda sve te stranice ispravne i relevantne? ili su sve za uklanjanje.. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 08:59, 23. veljače 2026. (CET) ::::::::Poštovani rasprava je sada otvorena i za gore navedene primjere nakon mojeg naputka. Citiram suradnika "Hijerovit" — za stranicu Ivan Vidiš. lipnja 2024. (CEST) , "kriterije kao bivši predsjednik mladeži HDZ-a ispunjava". Te je stranica već bila zadržana a bila je i već predmet rasprave o brisanju, sukladno tome kriteriji se opetovano tumače po vlastitom dojmu ne pravilima. Osobno gledajući pravila i Domagoj Ćorić i Ivan Vidiš ispunjavaju sva pravila o zadržavanju i zahtjevu za premještanje na glavnu stranicu. S time da Ivan Vidiš ima dosta slabije izvore, Ukoliko su potrebne korekcije, dobrodošle su no napominjem osobu koju sam objektivno obradio ima sve potrebne kriterije. Te tražim zahtjev za premještaj stranice - Domagoj Ćorić na glavnu stranicu. @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 09:01, 25. veljače 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] Možda biste mogli prestati maltretirati suradnika na njegovoj osobnoj stranici i stvar raspraviti u raspravi za brisanje (kraći argumenti) ili na stranici za razgovor članka/nacrta. Mogli biste pogledati i kako su, što se same forme tiče, pisani članci na Wikipediji – Vaš ni formu ne zadovoljava. Stilski – puno praznih rečenica, kao iz političkog letka pred izvjesne ''izbore''. Natežete kriterije. Ovoliko strasti obično pokazuju oni koji imaju veze s osobom o kojoj pišu, a to za Wikipediju nije dobro: ni strast ni veze. Budite sigurni da će netko napisati članak kada osoba bude od enciklopedijskog značaja. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:52, 25. veljače 2026. (CET) ::::::::::Smijeh! "Maltretiranje" je ne dobivanje odgovora na jasne argumente? Prvo ste me vi osobno optužili da koristim chatGPT, pa onda kasnije ste uvidjeli da nije, pa je stvar ova ili ona.. sve samo ne meritum, jeste uopće pročitali sadržaj? Argumente i sve ostalo u raspravi? Nakon toga uz jasno istaknuti niz primjera stranica sve su sada predložene za brisanje, meni je "page" kao "page" nebitan ali mi je bitno vrijeme i trud koji sam uložio u isti da bi netko paušalno ocjenjivao.. Previše ste "strasti" i osobnih kvalifikacija iznijeli za tako "irelevantne" stvari.. Možda bi bilo dobro preispitati i vaše osobne relacije i odnose? Predlažem da sami onda osobno izmijenite i educirate i nas ostale, bit će nam zadovoljstvo! [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 08:44, 26. veljače 2026. (CET) == Nogomet == Možeš li pregledati [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2._NL_2024./25.&diff=prev&oldid=7391696 ovo]. Ponavljali su se parametri, pretpostavio sam da je umjesto 1 trebalo pisati 2. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:35, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Ponor}}, nije ništa izmijenjeno, tj. ostala je zelena boja kod stuoca drugoplasiranog kluba. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:39, 20. veljače 2026. (CET) == Frano Veraja == Postovani, izbrisali ste cijeli tekst o Frani Veraja s objašnjenjem da “izgleda” kao AI. Svi podaci su točni i provjereni i ja sam ih osobno napisao. Mozete mi dodatno objasniti u čemu je problem? [[Suradnik:Cvita1008|Cvita1008]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cvita1008|razgovor]])</small> 19:43, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Cvita1008}}, članak stilski jako sliči na brojne nedavne članke za koje je očito da su pisani AI-jem, uključujući članke rukometne tematike. Članci bi trebali biti pisani u neutralnom tonu, a svaka tvrdnja bi trebala biti pokrivena izvorom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:07, 21. veljače 2026. (CET) == Domobranske bojne == @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pozdrav, imam pitanje, razmišljam da sve dalmatinske domobranske bojne spojim u jedan povijesni paragraf na wiki stranici 23. domobranske pukovnije, čisto da je sve na jednom mjestu, eto javite što mislite o ideji pa ću se uhvatiti "posla". Što se tiče dužili, dan danas se u HV kaže da neko duži oružje, posuđuje od države, bar su tako meni objasnili :) [[Suradnik:Dudeidassa|Dudeidassa]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dudeidassa|razgovor]])</small> 22:40, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Dudeidassa}}, nisam znao za ovo dužiti. Mislih da je riječ o nekom čudnom tipfeleru, makar ni sam nisam znao što bi to bilo :) Slobodno spoji te članke u jedan, ako misliš da je tako najbolje. Naravno, zadrži sadržaj koji se razlikuje (npr. slike, organizaciju jedinica, ali navedi izvore za organizaciju) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:03, 21. veljače 2026. (CET) == Roman "U vrtlogu vremena" na stranici "Žigmund Luksemburški" == Poštovanje, uklonili ste rečenicu "Žigmund Luksemburški je jedan od glavnih ikova u romanu povijesne fantastike U vrtlogu vremena, hrvatske autorice Ivane Julius." uz pitanje "Je li roman dovoljno značajan da bude uvršten u popularnu kulturu?". Dolje nudim dodatne izvore koji potvrđuju relevantnost romana: Izdanja: Roman je doživio 2 izdanja, 2023. i 2024.:(https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=100&sort=0&age=0&spid0=100&spv0=povijesni+roman+za+mlade&mdid0=0&vzid0=0&xm0=1&selectedId=1700000665), (https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&age=0&spid0=10&spv0=Julius%2c+Ivana&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0&selectedId=1031999) Prijevod: Preveden je na engleski jezik (The Whirlwind of time, 2025, prevoditeljica Mihaela Galjuf) (https://www.amazon.in/Whirlwind-Time-Book-ebook/dp/B0FL8XCKL9?ref_=ast_author_dp&th=1&psc=1) Recenzije i osvrte su napisali književnici: Saša Jakšić: https://ovisnaocitanju.com/recenzija/u-vrtlogu-vremena-ivana-julius/ Sandra Pocrnić Mlakar: https://beletra.hr/ivana-julius-moja-junakinja-jelena-osvaja-publiku-svojom-zenskom-snagom-tihom-ali-mocnom/ Osvrt književnice Marijane Dragičević nalazi se na omotu hrv. izdanja knjige. Osvrti književnika Davora Pleskine i Petra Petrovića nalaze se na omotu eng. izdanja knjige. O autorici i knjizi pisali su mediji: Večernji list: https://scontent.fzag3-1.fna.fbcdn.net/v/t39.30808-6/574573118_1142768331297008_1833912637579889898_n.jpg?_nc_cat=104&ccb=1-7&_nc_sid=7b2446&_nc_ohc=2revW2G_Uq8Q7kNvwGP2rl0&_nc_oc=Adksyo2re9SQHuA4OIVZdPNHBghjtbJtCnnnH9DpT_1PevHGnjz4_WVH51cBYsqf2Jk&_nc_zt=23&_nc_ht=scontent.fzag3-1.fna&_nc_gid=j6UcKBs06Gpe1AAB0zWC3w&oh=00_AfsvjN-CRvO2O7c96Mc3XRFBnybJbZ84RLsukRff-6Xp7w&oe=69A0FDE1 Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2024/04/ivana-julius-moja-junakinja-jelena.html Otvorena televizija: https://www.youtube.com/watch?v=yCx_j-xhGos Televizija Zapad: https://zapad.hr/ivana-julius-u-vrtlogu-vremena/ Radio Banovina: https://www.radio-banovina.hr/audio-kako-je-ivana-julius-spojila-fantaziju-povijest-i-medvednicu/ -Roman je spomenut i obrađen u knjizi "Zagorkini sljedbenici", Sandre Pocrnić Mlakar (str.145)(https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=-1&sort=5&new=30&age=0&fid0=5&fv0=hrvatski&selectedId=1009386) ---- S obzirom na sve navedeno, ako mislite da je roman ipak dovoljno značajan, molim da razmislite o vraćanju uklonjene rečenice na stranici "Žigmund Luksemburški". [[Suradnik:Botros99|Botros99]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Botros99|razgovor]])</small> 17:51, 22. veljače 2026. (CET) :{{Botros99}}, nije značajan. Prva rečenica definicije popularne kulture na [https://www.enciklopedija.hr/clanak/popularna-kultura Hrvatskoj enciklopediji] glasi: ''popularna kultura, kultura koja je svima dostupna i '''široko rasprostranjena'''; '''svakodnevna medijska kultura koja prevladava u suvremenom društvu;''' zajednički skup praksa i uvjerenja koje su stekle '''globalnu prihvaćenost''' i koje obilježava medijska dostupnost i pojavnost u obliku komercijalnoga proizvoda. '' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:39, 22. veljače 2026. (CET) == Petar Ćurić == <nowiki>{{Zadržati}}</nowiki> za [[//hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Symbol_keep_vote.svg|poveznica=Datoteka:Symbol_keep_vote.svg|21x21px|Zadržati]] '''Zadržati''' Ne shvaćam čemu takvi prijedlozi, zapravo sam ostao bez teksta. Pročitajte njegov životopis malo bolje. Radite što hoćete. Jako ste me razočarali ali ja vam tu ne mogu ništa osim da ljude demotivirate za rad na taj način [[Suradnik:Slavko Macan|Slavko Macan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Slavko Macan|razgovor]])</small> 17:54, 28. veljače 2026. (CET) == Hvala na dobrodošlici i pomoći == Poštovani kolega hvala na pomoći, baš se i ne snalazim više u ovom ambijentu, sve mi je novo... [[Suradnik:Vitek|vitek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vitek|razgovor]])</small> 23:28, 3. ožujka 2026. (CET) :{{s|Vitek}}, bez problema. Povremeno ću pregledavati tvoje članke i ispravljati ih. I ja pozaboravim određene stvari nakon nekog vremena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:29, 3. ožujka 2026. (CET) == Tog(o)a == Vidi [https://egzonimi.lzmk.hr/?p=3230 ovo]. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:21, 8. ožujka 2026. (CET) :{{s|MaGa}}, zanimljivo. Kada sam brzinski sređivao članak, provjerio sma oblik Togoa na Hrv. enc. Prisutan je u [https://www.enciklopedija.hr/clanak/eyadema-gnassingbe ovom članku]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:27, 8. ožujka 2026. (CET) ::Izgleda da nisi tražio [https://enciklopedija.hr/clanak/Togo na pravom mjestu]. :D <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:36, 8. ožujka 2026. (CET) ::''Baj d vej'', ja uvijek tražim tamo gdje je eksplicitno navedeno kao pravilo. Možda je članke na HE prekucavao netko tko ne zna za neko pravilo, a netko tko je to trebao pregledati - ''promašio''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:44, 8. ožujka 2026. (CET) :::{{s|MaGa}}, ma znam nego ovako mi je bilo najlakše provjeriti. Obično koristim HJP, no znam da (često) nema natuknice za države s popisom oblika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:47, 8. ožujka 2026. (CET) ::::HJP... Rekao bi jedan bivši kolega: ''Da, ali ne''. Uglavnom, ''botom lajn'': Preko trnja do zvijezda. Nema nam druge. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:57, 8. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] i @[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Informativna točka o najčešćim situacijama: ako je takav otvoreni slog (onaj koji završava na samoglasnik) na kraju imena muškog roda naglašen, samoglasnik se zadržava u sklonidbi, kao kod Peru -> Perua, San José -> San Joséa, Copiapó -> Copiapóa. Ako nije, mijenja ga se kao bilo koju domaću imenicu, npr. Tokio -> Tokija, Meksiko -> Meksika, Santiago -> Santiaga. Kod ženskih doduše nije tako: Cumaná -> Cumane. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:43, 9. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]]e, na početku ovog odlomka naveo sam poveznicu na LZMK koja jasno govori. Ja na to nemam što ni dodati niti oduzeti, to su sigurno pisali učeni(ji od mene) ljudi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:56, 9. ožujka 2026. (CET) == Nino Skrabe == postovani Croxyz ...@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] male izmjene za Ninu Skrabe radim vec 10+godina, sto se vidi iz povijesti, na njegovo inzistiranje. Svakih par mjeseci mi posalje dopunu koju radim na Wikipediji, isto kako sam i postavio stranicu. Stoga Vas molim da izmjenu vratitr nazad. Hvala lijepo Lp [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 17:15, 10. ožujka 2026. (CET) :{{s|Igor Salopek}}, u izvorima članka [[Nino Škrabe]] nije stajalo ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:23, 12. ožujka 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] da li.moram ponovno izmjene unositi ili cete ih vratiti? Ako treba mogu poslati prtscr maila od Nine Skrabe iako mi nije jasno zasto.kad se u povijesti vidi da ja stalno dopune radim ::Hvala [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 07:15, 14. ožujka 2026. (CET) :::{{s|Igor Salopek}}, vaka tvrdnja u članku bi trebala biti pokrivena izvorima. Trenutno članak ima samo dva izvora koji naravno pokrivaju mali dio članka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:20, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ne razumijem sad vise sto ocekujete od mene? Gospodin Nino Skrabe mi daje sve u mailu i ja postavljam na wikipediju. ::::Ako to nije dovoljno onda ne znam sto je. ::::Dakle izvor je sam Nino Skrabe. ::::Ajme 10g nikakvih problema sad odjednom je problem. ::::Eto, da li cete vratiti ili moram sam opet upisivati? ::::Lp [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 20:09, 14. ožujka 2026. (CET) :::::{{s|Igor Salopek}}, problem nije odjednom, već od [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nino_%C5%A0krabe&diff=prev&oldid=2398363 30. travnja 2010.], dakle skoro 16 godina. Tvrdnje u svakom članku bi trebale biti pokrivene vjerodostojnim i provjerljivim izvorima ([[WP:VI]], [[WP:NI]]), dakle ne primarnim (u ovom slučaju samog Škrabe), već sekundarnim i tercijarnim izvorima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:29, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Evo ne znam sto da kazem. Javit cu autoru, Ninu Skrabe, da ne zelite objaviti izmjene jer ga ne smatrate vjerodostojnim. Nazalost drugih provjerljivih izvora nemam. ::::::Vjerujem da ce biti razocaran, ali ako ne zelite, ne zelite. [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 20:51, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::{{s|Igor Salopek}}, za većinu toga vjerojatno postoje izvori u LZMK-ovim izdanjima, znanstvenim radovima, nacionalnim/regionalnim medijima, knjigama, časopisima i sl. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:12, 14. ožujka 2026. (CET) == Turnir drugoligaša i trećeligaša 1991. == In the page 372 of the Orijent book, they say the club played in the ''Grupa Zapad'' of '''Turnir drugoligaša i trećeligaša 1991.''' I never heard anything about it, I think it was played in the same days of [[Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.]]. In facebook ([https://www.facebook.com/profile/100057584734421/search/?q=turnir%20drugoligasa%20i%20treceligasa POVIJEST RIJEČKOG NOGOMETA]) i found this: Zbog općepoznate političke i ratne situacije, raspada Jugoslavije i hrvatskog osamostaljenja oformljena su samostalna hrvatska prvenstvena i kup natjecanja u kojima su klubovi uglavnom bili raspoređeni prema plasmanu u posljednjem izdanju jugoslavenskih natjecanja. Zbog ratnog stanja u Hrvatskoj i uvedenog moratorija zbog nesigurnosti svih nogometaša, nogometnih djelatnika i gledatelja početak službenih nogometnih natjecanja za sezonu 1991./1992. su trebala započeti tijekom kolovoza 1991. godine, ali su se često odgađala pa su započela tek krajem veljače i početkom ožujka 1992. godine. Krajem ljeta i tijekom jeseni 1991. godine su se na područjima Hrvatske koja nisu bila obuhvaćena ratom odigravalo niz humanitarnih utakmica, te nekoliko značajnijih turnira. Prvi od tih turnira je bio Trofej ''Novog lista'' koji se je odigrao u Rijeci, Zagrebu i Splitu i na kojem su nastupili dojučerašnji jugoslavenski prvoligaši iz Hrvatske - ''Rijeka'' Rijeka, ''Hajduk'' Split, ''Dinamo'' Zagreb i ''Osijek'' Osijek. Nakon ovoga je uslijedilo neslužbeno nogometno prvenstvo Hrvatske ''Slobodna Hrvatska 1991.'', čiji se prvi dio odigrao po Hrvatskom zagorju i Međimurju, a drugi dio u Istri, a nastupilo je budućih 7 hrvatskih prvoligaša uključujući i ''Rijeku''. Paralelno s ovim natjecanjem se je u Rijeci odigrao ''Trofej Compa'' na kojem su nastupili riječki klubovi ''Grbci'', ''Lokomotiva'', ''Rikard Benčić'' i ''Zamet''. Nekako za vrijeme odigravanja navedenih turnira se je na području Rijeke i okolice počeo održavati turnir ''Sportaši Hrvatske - HNS Rijeka 1991.'' (i u ostalim sportovima su se održavali turniri ovakvog naziva), a ovo natjecanje se sastojalo od 2 turnira - ''Turnir drugoligaša i trećeligaša'' i ''Turnir niželigaša'', a sav prihod s ovog natjecanja je išao u dobrotvorne svrha. Na ''Turniru drugoligaša i trećeligaša'' su se od riječkih klubova natjecali ''Lučki radnik'' (osvoji turnir) i ''Orijent'', dok su se na ''Turniru niželigaša'' od riječkih klubova natjecali ''Grbci'', ''INA Delta'', ''Rikard Benčić'', ''Turnić'' i ''Zamet'' (pobjednik turnira). Za ovaj turnir moram spomenuti da su svi klubovi bili oslabljeni, jer je dio njihovih igrača bio na ratištu, što im se događalo i narednih nekoliko sezona u službenim natjecanjima. Krajem 1991. godine se je održao ‘ratni’ malonogometni turnir pod nazivom ''Neovisna Hrvatska 1991.'', a sve utakmice su se odigrale u zagrebačkoj 'Ledenoj dvorani' Dvorani sportova, a na turniru su se uz ''Rijeku'' još natjecali i ''Hajduk'' Split, ''Zagreb'' Zagreb, ''INKER'' Zaprešić (ex ''Jugokeramika''), ''Varteks'' Varaždin i selekcija Sportskih novosti pod nazivom ''SN scorpion''. Na turniru je trebao nastupati i zagrebački ''HAŠK Građanski'' (ex ‘’Dinamo’’), ali nisu nastupali zbog 'odmora' nogometaša, koji su ionako pratili ovaj turnir iz gledališta. Čim je ratna stihija pomalo počela jenjavati krajem veljače i početkom ožujka 1992. godine su se u Hrvatskoj počela ubrzanim ritmom održavati službena natjecanja u novooformljenim hrvatskim natjecanjima. U prvenstvima hrvatske su od riječkih klubova u 1. hrvatsku nogometnu ligu je ušla ''Rijeka'', u zapadnu skupinu 2. hrvatske nogometne lige je ušao ''Orijent'', u primorsku skupinu 3. hrvatske nogometne lige je ušao ''Lučki radnik'', u 'B' grupu riječke skupine 4. hrvatske nogometne lige su ušli ''Grbci'', ''INA Delta'' i ''Lokomotiva'', dok su u riječku skupinu 5. hrvatske nogometne lige ušli ''Rikard Benčić'', ''Turnić'' i ''Zamet'', a tijekom narednih godina se je nastavila tradicija iz vremena Jugoslavije o redovitim mijenjanjima sustava natjecanja (ali bržim ritmom), pri čemu je nekoliko klubova nestalo, a par njih se oformilo. U prvo izdanje hrvatskog nogometnog kupa 1992. godine je ušlo 7 klubova koji su bili izborili plasman u završnicu Kupa maršala Tita 1991./1992. About the western group of Turnir drugoligaša i trećeligaša, the table was: Lučki radnik 6 pts, Halubjan, Opatija and Orijent 4 pts, Grobničan 2 pts. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:38, 11. ožujka 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, the war ([[Domovinski rat]]) broke out in early 1991, before Croatia got it's independence. Even though the war started, the clubs continued to compete in their Yugoslav leagues. In June, after the season ended, Croatia became an independent state. This resulted in clubs leaving the Yugoslav football pyramid. Due to the war, it became impossible to organise leagues. Because of this, the new season didn't start in August. With no games, local friendly tournaments were set up. Some of them are covered in [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1991./92. – ostale lige]]. Keep in mind that some of these tournaments could've been official tournaments. We don't know, due to a lack of information. All of these are local tournaments. The first tournament mentioned in that Facebook post is likely a friendly tournament organised by the Rijeka daily [[Novi list]]. It also mentions [[Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.]] The text then mentions some local Rijeka tournaments. The second paragraph covers the foundation of the Croatian football pyramid. Orijent played in [[2._HNL_1992.#Zapad]], Lučki radnik in [[3._HNL_1992.#Skupina_A_–_Riječka_skupina]]. The other leagues aren't covered on hr.wiki (they should be a part of [[4. rang HNL-a 1992.]] and [[5. rang HNL-a 1992.]]) :Starting in early 1992 (or sometimes perhaps even in late 1991) there were a bunch of non-official torunaments. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:19, 12. ožujka 2026. (CET) == Stranica StreetGainZ == Poštovani, mogu li znati koji je razlog brisanja stranice? Prije par dana sam probao istu stranicu uploadati, no tada je bio problem u imenu računa te je to sada riješeno + dodana je dodatna litetaruta i poveznice na sami članak pa me zanima koji dio sada nije u skladu sa pravilima? [[Suradnik:Nikola Pustišek|Nikola Pustišek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikola Pustišek|razgovor]])</small> 22:08, 12. ožujka 2026. (CET) :{{s|Nikola Pustišek}}, zato što organizacija ne ispunjava [[Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|kriterije značajnosti]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:38, 12. ožujka 2026. (CET) ::Poštovani, hvala na odgovoru. Pod kriterijima značajnosti misli se na ovo " ::Ona pak najčešće nije enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neka od sljedećih točaka: ::* ima malen broj članova (manje od 1000) ::* usmjerena je prema malenoj [[Interesna skupina|interesnoj skupini]] ::* lokalnog je karaktera ::* lokalni je odjeljak ili manji odjeljak veće organizacije te se ujedno ne ističe ni po čemu. ::" ? ::Ukoliko je jedna ili više kratica razlog za ukidanje naše stranice, zbog čega su odobrene onda stranice drugih manjih udruga koje također ne ispunjavaju navedene kriterije? [[Suradnik:Nikola Pustišek|Nikola Pustišek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikola Pustišek|razgovor]])</small> 09:34, 13. ožujka 2026. (CET) :::Ako smatrate da neka udruga ne ispunjava kriterije značajnosti, slobodno predložite njen članak za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:22, 14. ožujka 2026. (CET) == Ivan Marević == Zbog čega je članak predložen za brisanje? Čisto da znam gdje griješim. Hvala [[Suradnik:Pego6786|Pego6786]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pego6786|razgovor]])</small> 09:00, 16. ožujka 2026. (CET) :Zbog vjerojatnog neispunjavanja kriterija značajnosti za političare. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:07, 17. ožujka 2026. (CET) == Nacrt: Bokšački Klub Klis, molim vas doprinesite. == Molio bih vas da uredite nacrt članka Bokšački Klub Klis, ako znate. Hvala, srdačno vas pozdravljam! [[Suradnik:Suradnik78785|Suradnik78785]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik78785|razgovor]])</small> 19:59, 18. ožujka 2026. (CET) :{{s|Suradnik78785}}, sadržaj članka [[Nacrt:Bokšački klub Klis]] uopće nije potkrepljen izvorima niti je pravopisno sređen. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:36, 18. ožujka 2026. (CET) == Prvenstvo Osiječke župe u nogometu 1919./20. == Why do you want to delete [[Prvenstvo Osiječke župe u nogometu 1919./20.|this page]] ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:25, 19. ožujka 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, because it should be written as Osječki and not Osiječki. This misspelling is common on exyufudbal. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:25, 19. ožujka 2026. (CET) ::I understood later (I had to comparize the 2 links). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:16, 20. ožujka 2026. (CET) :::Đakovske -> Đakovačke, moslavičke -> moslavačke – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:02, 20. ožujka 2026. (CET) == Stranice o sezonama Kupa SRJ sa svim strijelcima == Evo stranica o prve tri sezone Kupa SRJ sa (skoro) svim strijelcima: [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg93.html#kup], [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg94.html#kup], [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg95.html#kup] [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 11:39, 20. ožujka 2026. (CET) :[[Suradnik:Ame71|Ame71]], besides the first three season of the FR Yugoslavia Cup, we also got a bunch of [https://fsv.rs/arhiva-fudbalskih-takmicenja-na-teritoriji-vojvodine-od-1945-do-danas/ Vojvodina tables]. Now you can cover most of the Vojvodina seasons. I remember that we had incomplete tables for several seasons. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:57, 20. ožujka 2026. (CET) ::Additionaly, this may be useful for correcting tables with incorrect goal-differences. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:04, 20. ožujka 2026. (CET) ::: Vojvodina page will be useful in the future, at the moment I'm busy with ZNP pages. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 15:37, 21. ožujka 2026. (CET) == Dinamova slika iz 1951. == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josip_Drago_Horvat&curid=491100&diff=7410065&oldid=7410057 Ova slika] koju su dodao u par članak danas ima malo čudan početak teksta. Molim te pogledaj: ''"Dinamo Zagreb s momčadi Dinama (?!) koja je osvojila Kup maršala Tita 1951. U gornjem redu su..."'' [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 20:23 20:23, 24. ožujka 2026. (CET) :Btw. sad sam vidio da si iz infookvira Franji Wölflu izbacio trenerske podatke. Ima li neki posebni razlog za to? - [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 20:31 20:31, 24. ožujka 2026. (CET) ::{{s|Jure Grm}}, dobro da si uočio ovo prvo. Ispravljao sam slike u drugim člancima, pa sam slučajno pogriješio. Wölflov članak sam počeo uređivati jer mi je bilo čudno kako u infookviru ima samo 79 golova, a 304 nastupa. To je pogrešno interpretirano iz Nogometnog leksiona. ''[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/2665 Za Dinamo odigrao 304 utakmice i postigao 79 ligaških pogodaka]'' znači da je sveukupno odigrao 304 utakmice (vjerojatno uključuje i prijateljske), a da je u ligi postigao 79 golova (mislim da je to tipfeler, trebalo bi biti 89 prema Dinamovoj web-stranici). O Wölflu sam pronalazio mnogo kontradiktornih i pogrešnih podataka. F.F. (očito [[Franjo Frntić]]) tvrdi u [[Tko je tko u NDH]] ([https://znaci.org/00003/557.pdf str. 427.]) da je Wölfl počeo igrati u Concordiji s 13 godina 1930. Wölfl je rođen 1918., tako da je 13-godišnjak postao tek 1931. Nisam mogao pronaći potvrdu da je Wölfl igrao za prvu momčad Concordije kao 16-godišnjak, 1934. Koliko vidim, Concordia te godine nije igrala u prvenstvu ZNP, prvenstvo Jugoslavije 1933./34. je otkazano, a 1934./35. nije nastupao. No, vjerovat ću Cuvaju jer znam da je vodio detaljne dnevnike. Također sam pronalazio kontradiktorne podatke o godinama u kojima je igrao za Građanski (od 1937. ili 1938.). Izgleda da se pridružio Građanskom u listopadu 1937., a prvi put u nekoj službenoj tuakmici azigrao je 1938. Što se tiče trenerske karijere, prije bi se infookvira zabunom interpretiralo da je Wölfl bio trener prve momčadi Dinama i izbornik Jugoslavije. Barem sam ja imao takav dojam. No Wölfla nisam uspio pronaći na popisu trenera Dinama kroz povijest. Trebalo bi u infookviru navesti koje točno pozicije je držao unutar Dinama i jugoslavenske reprezentacije. Nisam uspio pronaći te podatke. Možda je proveo dulje vrijeme u stožeru jugoslavenske reprezentacije? Nažalost, nemamo nigdje kompletnu biografiju Wölfla (ni na Dinamovoj web-stranici, ni u Povijesti sporta i inim publikacijama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:35, 24. ožujka 2026. (CET) :::Što se tiče nastupa za B reprezentaciju, utakmica se odigrala, no u Politici nisu naveli sastave. Trebalo bi pričekati još nekoliko dana (ili tjedana) da NSK digitalizira izdanja Novosti iz 1940. (trenutno digitaliziraju 1938. i 1939.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:37, 24. ožujka 2026. (CET) ::::I svakako mu treba vratiti izborničke funkcije, odnosno članstvo u kolektivnim izborničkim komisijama i u jugoslavenskoj 1954. i u hrvatskoj reprezentaciji 1956. - [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 22:49 22:49, 24. ožujka 2026. (CET) :::Ovu pogrešku imaš na više mjesta ... [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 22:38 22:38, 24. ožujka 2026. (CET) ::::{{s|Jure Grm}}, evo riješih. Jao, stvarno sam brzoplet danas. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:01, 24. ožujka 2026. (CET) ==Predložak== Hvala na dopunjavanju i iskorištavanju predloška. Ja sam bio još nesiguran koliko je to dobro i uopće korisno, pa na kraju nisam iskoristio. Isto tako i s predloškom za glagoljicu. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])</small> 16:56, 31. ožujka 2026. (CEST) :{{s|Kkupus}}, vjeruj mi korisno je. Znaš li možda glagoljicu? Ako da, pokušaj nadopuniti pisce [[Predložak:Glagoljica]] s autorima koji se navode u [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&item=X04047&P= ovoj knjizi]. Odi na ovaj scroll na dnu i odi na 13–18., 256–259. str. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:08, 1. travnja 2026. (CEST) ::{{S|Kkupus}}, bi li htio popuniti predložak s člancima [[:Kategorija:Glagoljica]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:15, 1. travnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Izbjegavao sam popunjavati s podatcima s [[:Kategorija:Glagoljica]] jer je po meni većina toga, izuzev podlistka Glagoljski zapisi apsolutno irelevantna. Uglavnom su to neke moderne pojave od manje važnosti ili jako nedorečene teme poput [[Hrvatska glagoljica]]. Probat ću vidjeti po ovome popisu koji su poslao, iako mislim da ima trenutačno i lakše dostupne literature, barem u knjižnicama. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])</small> 00:58, 1. travnja 2026. (CEST) ::::{{s|Kkupus}}, vjerujem da postoji. [[Predložak:Hrvatska ćirilica bosančica]] sam slučajno pronašao prilikom traganja sadržaja za [[Bosančica#U_suvremenom_dobu]]. Bilo mi je čudno kako nisam naletio na taj predložak dok sam sređivao članak o našoj ćirilici. Ustanovio sam da se predložak nigdje nije koristio, pa sam ga odlučio uklopiti u sve članke koje je naveden. Inače, ovu knjigu koju sam naveo iznad, je FOI na isti dan, dan prije ili kasnije, digitalizirao tako da sam ju slučajno otkrio u pravo vrijeme. Kukuljević Sakcinski ju je sastavio kao popis hrvatskih knjiga koje je pronašao u nekoliko tadašnjih (privatnih) knjižnica. Naravno, to nije popis knjiga tiskan/pisan do te godine jer je kod nas znanost tek bila u početcima (npr. Kukuljević Sakcinski ne zna za Nauk karstjanski [[Matija Divković|Matije Divkovića]], ako se ne varam prve hrvatske tiskane ćirilične knjige, čija je skraćena inačica prema Hrvatskoj enciklopedija doživjela [https://www.enciklopedija.hr/clanak/divkovic-matija čak 27 izdanja!]). Većina dotad navedenih autora u predlošku su navedena u njegovoj knjizi, ali nisam mogao pronaći potvrde (slike) da su one doista pisane na našoj inačice ćirilice, a ne na ''standardnoj'' ćirilici, pa ih nisam naveo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:11, 1. travnja 2026. (CEST) == [[2. HNL 1994./95.]] == ovo vezano za [[2. HNL 1994./95.]] * grupa "Sjever"'' - gdje je nedoumica između [[NK Slavonija Požega|''Slavonija'' - Požega]] i [[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|''Mladost 127'' - Suhopolje]] na 1. mjestu (oba po 65 bodova) poredak * 1. ''Mladost 127'' * 2. ''Slavonija'' imamo po * ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'', str. 439 * Željko Kovač: ''Povijest nogometa od NK Jedinstvo do HNK Đakovo Croatia : 1962.-2016.'', Đakovo, 2017., {{ISBN|978-953-6831-80-7}}, str. 224 * Dragutun Kerže: ''Olimpija, simbol Donjega grada : 1923. - 2003.'', Osijek, 2003., {{ISBN|953-99459-0-9}} * Branko Pleše, Goran Čičin-Mašansker: ''Nogometni klub Slaven Belupo, Koprivnica : 1907. - 2007.'', Koprivnica, 2007., {{ISBN|978-953-55074-0-8}}, str 117-118 iskreno, nisam našao (još) da je negdje * 1. ''Slavonija'' * 2. ''Mladost 127'' [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:50, 9. travnja 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, super je da nam se svi izvori slažu oko 1. mjesta. To znači da RSSSF nije pouzdan za ovu sezonu, odnosno da ga ne bismo trebali koristiti. Trebali bi ispraviti tu tablicu u članku. Vidim da Croatia Đakovo i Jedinstvo Donji Miholjac imaju jednaki broj bodova (39), slično kao i Slavonija Požega i Mladost 127. Suhopolje. Je li se ti izvori koje si naveo u poruci iznad slažu oko pozicija tih klubova na ljestvici? Također, bi li mogao vidjeti je li Hrvatski športski almanah 1995/1996 ima identične ljestvice za [[2._HNL_1994./95.#Zapad]] i [[2._HNL_1994./95.#Jug]] (broj bodova, gol-razlika i sl.)? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:25, 9. travnja 2026. (CEST) == Bunić == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bunić&oldid=prev&diff=7428662 Trazis izvor moje izmjene, kad ja sam samo popravio gresku nekog drugog? Ali moje izmejna je, da ni je tamo Laudon ishranjen! Gdje ima izvora, da tamo ishranjen je??? Sve izvore govore samo o nehovim decama. Nema... nonsense, ishranjen je u Becu, mislim da klik u engelskoj ili nekoj drugoj wiki i vidi se sve. Ne znam ko je stvario ovaj nonsense da je ishranjen u Bunicu. Ali kad nema izvora, da je tamo sahranjen, zasto izvor, da tamo ishranjen ni je??? {| class="wikitable" ! colspan="2" |Ernst Gideon von Laudon |- | colspan="2" |Portrait, <abbr>c.</abbr> 1780 |- !Born |13 February 1717 Toce mõisa, [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Toce,_Latvia&action=edit&redlink=1 Tootzen] [<nowiki/>[[:lv:Toce|lv]]], [[:en:Swedish_Livonia|Swedish Livonia]] (in present-day Toce, [[:en:Madona_Municipality|Madona Municipality]], [[:en:Latvia|Latvia]]) |- !Died |14 July 1790 (aged 73) [[:en:Nový_Jičín|Nový Jičín]], [[:en:Moravian_Margraviate|Moravian Margraviate]], [[:en:Holy_Roman_Empire|Holy Roman Empire]] |- !Buried |[[:en:Penzing_(Vienna)|Hadersdorf]], [[:en:Vienna|Vienna]] |} [[Suradnik:270kHz|270kHz]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:270kHz|razgovor]])</small> 08:44, 14. travnja 2026. (CEST) :{{s|270kHz}}, pregledao sam povijest izmjena te uklonio nereferencirani sadržaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:54, 14. travnja 2026. (CEST) == Zagreb league 1930/31 == I have a question about the [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930/31 Zagreb championship]]: I think the champion was Viktorija, but the page [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] lists the champion as HAŠK. The subfederation final is also listed as HAŠK-Segesta 4:0, but I haven't found any sources about it. Who do you think was the real winner? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:38, 14. travnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, at first I started digging through sources about HAŠK. I couldn't find anything, but then I rememebered that [https://www.yumpu.com/xx/document/read/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija/21 this page exists]. Also I'd like to point out a mistake on that specific page. Concordia did not win the 1938–39 ZNP championship. It lost to BGŠK Bjelovar, the provincial champion, in the ZNP championship final. I find it interesting that we have a HAŠK vs Segesta championship twice in a row. It could be a duplication error. Without dates it's hard to confirm anything. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:57, 14. travnja 2026. (CEST) ::I think it would be the best if {{s|Cybermb}} looked into this. It's 100% mentioned in Fudbalska takmičenja u Južnih Slovena. ::P.S. Cybermb, si uspio pronači išta vezano za onu župu Bosanske krajine i 2. HNL 1994./95.? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:03, 14. travnja 2026. (CEST) :::A final HAŠK-Segesta 4:0 is on April 1933 (but for 1931/32 season, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje), str. 152.]). I suppose the podsavez final wasn't played in 1931 (Viktorija v Segesta). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 10:25, 15. travnja 2026. (CEST) ::::{{s|Ame71}}, here's what I managed to find. After the qualifiers (quarter finals) have been played, 1931 Varaždinske novosti editions stop reporting on the further outcome of the 1930–31 provincial championship. Why? I don't know. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=701953 Novosti, 21. srpnja 1931., str. 6.] mentions what I assume is the missing qualifiers/quarter finals tie: ::::Unitas Nova Gradiška – BSK Brod na Savi. What's strange is that in the previous season Unitas competed in the Sisačka župa championship. Segesta is participating in the provincial championship. Is this some previously cancelled match? ::::From that Novosti edition we have the following result: ::::* Viktorija Karlovac – ČŠK Čakovec 0:0 (June 20th, not 19th as [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Sijić, str. 150.] claims). Both clubs are named the champions of their župas. ::::There are no reports on the 2nd leg of the qualifiers/quarter finals. ::::In [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702005 Novosti, 29. srpnja 1931., god. XXV., br. 207., str. 15.] we have a report on the matches that will take part on August 2nd 1931: ::::* ČŠK Čakovec – Orient Sušak ::::* Koprivnica – Ivanić ::::* BSK Brod na Savi – Segesta Sisak ::::This confirms that the Unitas Nova Gradiška vs BSK Brod na Savi fixture was a provincial championship tie. Maybe Unitas played in Bjelovarska župa, while Koprivnica played in Podravska (not Bjelovarska) župa? ::::You might have noticed that Orient is listed here. ::::In [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.]] we have: ::::* ČŠK Čakovec – Orient Sušak 1:1 2:2 1:3 ::::* Orient Sušak – Segesta Sisak 3:3 1:4 ::::Do you have dates in Orient's book? Did Orient play against anybody before ČŠK? Because we have a Koprivnica – Ivanić tie, the Orient – Segesta tie was a semifinal, just as [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.]] claims. ::::I'll stop jhere because I don't have any dates. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:56, 15. travnja 2026. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I'm really confused. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702151 August 7th] edition claims that the following matches will take place: :::::* ČŠK – Ivanić :::::* Segesta – Brod :::::This makes zero sense. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:06, 15. travnja 2026. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, I have a full table: II. razred [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]] [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702201 Novosti, 17. kolovoza 1931., god. XXV., br. 226., str. 12.] There's just one single mistake (it's a typo): Croatia (the worst club) should have 1 draw, not 6. In previous week's report, Croatia was accidently given 5, not 0 draws (in the last leg Croatia drew). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:17, 15. travnja 2026. (CEST) :::::::{{s|Ame71}}, do you plan on doing this table? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:01, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::I can't open it.... [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 21:14, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::Ah, I see that the entire webpage is down. Such a shame, I wanted to see the report of the Viktorija Segesta games. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:14, 16. travnja 2026. (CEST) :::::::::{{s|Ame71}}, the site is back online again. [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.]] Viktorija vs Segesta amtch is indeed called a qualifing match. ::::::::: [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]] :::::::::May 17th official ZNP short text: no mention of the winner of Viktorija vs Željezničar becoming the champion of ZNOP :::::::::May 18th only a short report, no mention of title win :::::::::May 19th [https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=690412&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B14%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.566%2C%22y%22%3A1.123%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A1.241%7D link] Viktorija called the champion of 1. razred. Here's an interesting text: :::::::::''Prema propozicijama igra prvo plasirani klub lokalnog prvenstva Zagreba sa trećeplasiranim zagrebačkim klubom u Liga prvenstvu [is this Yugoslav championship?] kvalifikacionu utakmicu, ali tek u 1932 godini...'' :::::::::Do we have records of this qualifying match? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:41, 17. travnja 2026. (CEST) ::::::::::I see a doigravanje to [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije 1931./32.]] Viktorija v Segesta in May 1932 (3-0 and 4-2). Viktorija was 4th in 1.razred, while Segesta became province champion 1932, but in October. So I think Segesta played as province champions 1931. ::::::::::And I see another doigravanje Viktorija v Segesta in June 1933 (4-1 the 1st match, while the 2nd score is unknown). Viktorija was 1. razred champions, while Segesta played (I think) as province champions 1932, while in 1933 the province champions were BGŠK Bjelovar (source [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)]). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 14:51, 17. travnja 2026. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}} so I researched a lot of things. I stumbled upon the confirmation for the 1935–36 provincial final results: Slavija Sisak 6:0 BGŠK Bjelovar, BGŠK Bjelovar 1:3 Slavija Sisak. The results are confirmed (dates aren't mentioned, I didn't check Novosti) by Novo doba, 25. kolovoza 1936., str. 4. :::::::::::<br> :::::::::::I found confirmation that Segesta was the provincial champion for 1931. :::::::::::[https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&item=X01888 Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god.], Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. 28. (scroll to Stranice 31-32) has ''drugoplasirani i pobednik četvrtoplasiranog i prvak provincije Znp-a''. Additionally, [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690254 Novosti, 22. svibnja 1932., god. XXVI., br. 139., str. 11.] has ''i pobjednik na utakmici izmedju prvaka pokrajine ZNP i četvrtog iz Zagreba''. This edition of Novosti covers the format for [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.]] This edition was released on the day of the 2nd match between Viktorija and Segesta. In the same text it is stated that Viktorija has already qualified for the 1st group. This is a bit strange, but in the next day's edition ([https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690255 Novosti, 23. svibnja 1932., god. XXVI., br. 140., str. 10.]) it is stated the match took place in the morning. This seems strange in today's age, but keep in mind that the [[Prva noćna nogometna utakmica u Hrvatskoj|first night game in Croatia was played the previous year]]. :::::::::::<br> :::::::::::Still we didn't know if HAŠK or Viktorija ([https://www.yumpu.com/xx/document/read/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija/21 as claimed by Prezentaciona kopija]) was the winner of [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|prvenstvo Zagreba 1930./31.]] Previously I mentioned how [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690412 Novosti] (p. 14.) called Viktorija the winner of I. razred. It was unclear if that meant that Viktorija was the winner of Zagreb championship. Today I decided to check [https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1931-05-18 Politika, 18. svibnja 1931., god. XXVIII., br. 8269., str. 9.] (I didn't check it for Segesta, do you want me to try and find any information on Sgesta in Politika?). Politika calls Viktorija ''prvak Zagreba'' and it claims that Viktorija ''definitivno osvojila prvenstvo Zagreba''. We should add this to [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. :::::::::::Since Viktorija was the champion, the question is: was there a final between Viktorija and Segesta? I don't know. It could be possible that tehre was no final, and instead the 2 clubs only played against each other as part of the Yugoslav championship qualifiers. Thus, we shouldn't mention any final nor those 2 qualifier matches as the ZNP final. :::::::::::Going back to [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]], I see that the article currently has HAŠK 4:0 Segesta as the result of the 1930–31 final. This match was mentioned in the [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Prvenstva_Zagreba%C4%8Dkog_nogometnog_podsaveza&oldid=4478908 earliest edit]. No source is given, so I can't guess with certainty where that result comes from. As you pointed out, this match appears in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 152. as the final of the 1931–32 season, even though the match was played on April 9th 1933. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690055 Novosti], 10. travnja 1933., good. XXVII., br. 100., str. 12. has ''HAŠK OSVAJA PRVNESTVO ZNP. Sisak, 9 aprila. Uz veliko interesovanje publike održana je danas na igralištu Segeste utakmica za prvenstvo ZNP za 1932 godinu''. This confirms the information present in Sijić's book. This Novosti edition should be cited in [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. :::::::::::<br> :::::::::::And now come the 1933 Viktorija vs Segesta matches. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690444 Novosti, 18. lipnja 1933., god. XXVII., br. 165., str. 12.] has an interesting report which you should read. It announces the 2nd match between Segesta and Viktorija. The 1st one was played in Sisak. Segesta 3:7 Viktorija. The order of fixtures in [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] should be corrected. Take a look at the language in the Novosti report: ''Kvalifikaciona utakmica'', ''lokalnog prvenstva ZNP-a''. Segesta is incorrectly named the ZNP champion (''Segesta koja je prvak Z. N. P-a'') even though it's called the provincial champion (''prvaka pokrajine'') in the same sentence. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690447 Novosti, 19. lipnja 1933., god. XXVII., br. 166., str. 12.] has the correct result (4:1 for Viktorija) and it says ''Jučer je odigrana ova retur utakmica, tzv. kvalifikaciona igra za ulazak u daljna prednatjecanja, za nacionalnu ligu. Igrali su prvak Ia razreda Zagreba i prvak pokrajine ZNP-a Segesta iz Siska''. Cite this 2 Novosti editions as sources. I don't know when the first match was played. :::::::::::And for the end we have the Slavija Trsat vs BGŠK Bjelovar mateches. They were played on September 3rd and 10th according to Sijić's book. I can't find them in Novosti! [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838207 Novosti, 10. rujna 1933., god. XXVII., br. 249., str. 14.] has BGŠK vs ČŠK Bjelovar as part of BGŠK's 25th anniversary. I can't find the matches in Politika. I checked Varaždinske novosti for the semifinal matches between BGŠK and VŠK. The first match was played on the 20th, not 16th of August ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1933&broj=000194&E= p. 5.]). It's called divizijsko prvenstvo and both clubs are winners of their župas. [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1933&broj=000195&E= Page 5] confirms the 5:1 result. Honestly I have no idea what Sijić's source may be. I can't view [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&rr%5B7%5D%5Bo%5D%5B555414%5D=oa&class=10001&oby=rmr&obyt=a&published=y&restricted=n&mrx%5B10583%5D%5B556338%5D=a&ps=100&page=90 Novosti] any more (site is offline) so I can't see what Novosti says about the VŠK vs BGŠK games. Please remind me to check later. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:56, 19. travnja 2026. (CEST) I'm working 1935/36 season and I found something strange. There is a league wiht the best 5 Zagreb clubs + Slavija Varaždin and it's called "Podsavezni razred" in exYU and "1. razred" in Milorad Sijić's book. The winners are Concordia, but according to Sijić's book, the Podsavez final was Slavija Sisak (theat's ok) versus Slavija Varaždin (4th place in Podsavez league!), with Varaždin as winners and ZNP champions, without reported scores. So I suppose ZNP didn't considered champions the best 3 clubs (Concordia, Građanski and HAŠK) because they were promoted to [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1936./37.|Yugoslav league 1936/37]]. But it's just my opinion, I have no sources confirming that. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:30, 19. travnja 2026. (CEST) :So, who are the 1936 ZNP champions? Concordia winners of the league or Slavija Varaždin (according to Sijić's book) ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:33, 19. travnja 2026. (CEST) ::{{s|Ame71}}, in the meantime can you add II. razred [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]]? Novosti, [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=831089 20. kolovoza 1933., str. 24.] has ''divizijskim prvenstvenim utakmicama''. They're played in Varaždin and Sisak (no matches named). [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=831096 22. kolovoza 1933., str. 10.] sa<s that on September 10th BGŠK will organise its 25th anniversary. Just like in the paragraph above. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=834953&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B10%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.634%2C%22y%22%3A1.019%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A0.953%7D Novosti, 28. kolovoza, 29. kolovoza 1933., god. XXVII., br. 237., str. 10.] that BGŠK beat VŠK 5:1 in Bjelovar on August 28th, not 23rd as Sijić's book claims. No competition name is given. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838201 Noovsti, 6. rujna 1933., god. XXVII., br. 245., str. 12.] has without a date (I'd remove Sijić's date because I don't trust his source dfor the provincial championship): ''Sušak: BGŠK (Bjelovar)–Slavija 3:0. (polufinale prvenstva pokrajine ZNP-a: gosti su zasluženo pobijedili)''. This means that Slavija Trsat (or Sušak?) vs BGŠK Bjelovar was not the final match as Sijić claims! [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838218 Novosti, 21. rujna 1933., god. XXVII., br. 260., str. 13.] has BGŠK – Slavija 1:1, semifinal of ZNP provincial championship. Final will be Segesta vs BGŠK. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838226 Novosti, 29. rujna 1933., god. XXVII., br. 268., str. 12.] says that the match will be played in Bjelovar on October 1st. The site crashed, again. Please remind me to carry my search later. It looks like we have another provincial championship. However, I don't know for which season it is. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:13, 19. travnja 2026. (CEST) :::{{s|Ame71}}, [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838229 Novosti, 1. listopada 1933., god. XXVII., br. 270., str. 12.] says that in the first match Segesta beat BGŠK 5:0. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838233 Novosti, 5. listopada 1933., god. XXVII., br. 274., str. 14.]: BGŠK vs Segesta 3:0, 2nd match of ZNP provincial final. ''... druga finalna utakmica pokrajinskog prvenstva ZNP-a 1933: ... Segesta radi bolje goaldiferencije (5:3) i po treći put redom prvak provincije, a time dobiva trajno i prelazni pokal "Jutarnjeg lista", koji je tako tek nakon 12 godina pripao stalno jednom klubu''. Apparently, for 12 years the newspaper Jutarnji list has awarded a temporary trophy (a cup) to the winner of the ZNP provincial champion (keep in mind that the provincial championship has by this point, been for a little more than 12 years. Segesta, after winning the provincial championship three times in a row (this is important for reconstructing the past!) has permanently won the cup. I don't know if this was the norm. Brazil won the FIFA World Cup Trophy permanently after winning it three times in a row (when Pele played for Brazil), see [[:en:FIFA World Cup Trophy]]. We have a new problem. We have 4 provincial finals in three years!? What do you think? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:02, 19. travnja 2026. (CEST) {|class="wikitable" |- !Season !Zagreb !Province !Final |- |1930./31. |Viktorija |Segesta |No final (clubs play in prednatjecanje) |- |1931./32. |HAŠK |Segesta |HAŠK vs Segesta, 1932 final even though it's played in 1933 |- |1932./33. | Viktorija | Segesta??? <br> Segesta (again? it became the 1933 provincial champion in October 1933) | Viktorija vs Segesta (June 1933) <br> ? vs Segesta |- |1933./34. | Željezničar | Slavija | Željezničar vs Slavija |} {{s|Ame71}}, here's a table. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:15, 19. travnja 2026. (CEST) ::The matches in June 1933 were a play-off to join to [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.]], not a Podsavez final. As the ZNP final Segesta v Bjelovar was played on October 1933, I suppose Segesta played the June play-off as holder of province title of previous season. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:58, 19. travnja 2026. (CEST) :::{{s|Ame71}}, currently I'm updating some articles. I think you're correct as the 2nd Viktorija vs Segesta match was played a week before prednatjecanje (we also have ''Jučer je odigrana ova retur utakmica, tzv. kvalifikaciona igra za ulazak u daljna prednatjecanja, za nacionalnu ligu''). In that case we are missing the 1932./33. podsavez final match. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:03, 19. travnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.]] is incomplete. It's fully covered by [https://web.archive.org/web/20180604111702/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/65-1933-1934 exyufudbal]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:46, 19. travnja 2026. (CEST) ::{{s|Ame71}}, can you explain the [[Kvalifikacije_i_ponovljene_kvalifikacije_za_Nacionalnu_ligu_1934.#2._skupina]] table? I don't see that table in exyufudbal nor in Sijić's book. I'm really tired. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:57, 19. travnja 2026. (CEST) :::{{s|Ame71}}, can you redo the entire [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.]] page? It was based on Sijić's book and I can see that not all results match. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:30, 20. travnja 2026. (CEST) ::::Today I'm a bit busy, but I'll work again the pages (last time I just added the scores). In [[Kvalifikacije i ponovljene kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.]] the exYU link was wrong, just corrected it. Can I change the name in [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.]]? The [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.|ponovljene kvalifikacije]] just exist. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 07:40, 20. travnja 2026. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I changed it. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:58, 20. travnja 2026. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, Concordia should be the champion. I found a news report after their title win. Prezentaciona kopija agrees with this. I looked through many editions of Subotički športski list, trying to find Concordia's match against Slavija Sisak. Did the same for Varaždinske novostii and Slavija Varaždin. I wasn't sucessful. Without any dates, this is really hard. In his paper on Concordia, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1977&broj=00032&page=2799 Cuvaj mentions that Concordia won the championship], but doesn't mention any provincial final game, which is understandable, since he covers other information such as major international results and players. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:10, 21. travnja 2026. (CEST) :::::::I managed to enough information about Slavija Sisak. It will get an article in the nar future. Founded in 1919/20 as J. želj. š. k., it later fused with the newfounded Teslić club into Slavija which ceased to exist in 1943. I also found a history of [[ŠNK Banovac Glina]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:22, 21. travnja 2026. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, I'm tired right now, so I can't think properly. The article [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.|Kvalifikacije za Nacionalnu ligu '''1933.''']] begins with Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu '''1934.''' ili Kvalifikacije za Nacionalnu ligu '''1934.''' Is this an error or on purpose? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:10, 22. travnja 2026. (CEST) :::::::::it's beacuse once the two Kvalifikacije (1933 and 1934) were posted together. When I created the 1933 one, i left the redirect in the 1934 one (as the page was [[Kvalifikacije i ponovljene kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.]]). Now I'm planning to delete it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:13, 22. travnja 2026. (CEST) == Stranica Goran Andrijanić == [[Suradnik:Goran Andrijanic|Goran Andrijanic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Goran Andrijanic|razgovor]])</small> 12:22, 16. travnja 2026. (CEST) == Kraljica Atalija == Dobar dan! Uklonio si [[Atalija|uređivanje]]. Možda griješim, al' misliš li da bismo mogli ostaviti opis vladavine? To bi bilo citiranje Biblije; valjda je dopušteno. Kao izvor, stavimo ovo: Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, Hrvatsko biblijsko društvo, Zagreb, 2007. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 15:31, 21. travnja 2026. (CEST) :{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, nisam znao da je to tekst iz Biblije. Ono što sam vidio pri ophođenju jest izmjena IP-ovca bez izvora. Slobodno vrati izmjenu, no svakako citiraj i o kojoj biblijskoj knjizi i poglavljima je riječ (v. [[Kratice biblijskih knjiga]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:48, 21. travnja 2026. (CEST) :[[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Hvala ti mnogo! ::[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 17:14, 21. travnja 2026. (CEST) ::{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, dodaj samo str. Biblije te poglavlje i retke za Drugu knjigu o Kraljeva – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:30, 21. travnja 2026. (CEST) == Nogometaš Požega == Negdje sam to davno čitao, samo je izgleda članak obrisan sa Neta. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 17:14, 22. travnja 2026. (CEST) == Novi Vukovar == Kolodvor Novi Vukovar je njegovo prvo i povijesno ime jer se nalazi u dijelu grada koji se zove Novi Vukovar. To je bitno istaknuti jer grad Vukovar ima još i kolodvor Vukovar- Borovo naselje i kolodvor Stari Vukovar na Sajmištu. Između ostalog, ne treba mi HRT uopće za nešto što znam jer sam tu rođen i živim. Sam tekst članka bitan je samo zbog povijesnog značaja Tuđmanovog govora na tom kolodvoru. Ali to je manje bitno od činjenice da ljudi pojma nemaju gdje je koji kolodvor u Vukovaru. Kolodvor se danas zove kolodvor Vukovar no to stvara pomutnju te je bitno istaknuti i u imenu a ne beznačajne, bezvezne informacije sa HRT koje su stavljene jer se treba navesti izvor. Bolest. Sasvim nebitno. Lokalne članke često uređuju ljudi koji žive na određenom području. I njihova znanja su tu najbitnija a ne izvori nepismenih hrvatskih web portala koji ne znaju napisati točno no naziv određenog naselja ili mjesta. Ohladi sa tim izvorima. Cilj članaka nije samo povijest već i potreba da ljudi dobiju pravilnu obavijest. Danas se Wikipedia prije svega koristi za orijentaciju i svatko tko posjećuje određeno mjesto prvo sve provjeri na wiki. :{{s|AnimeStation}}, na [https://prodaja.hzpp.hr/ web-stranici HŽPP-a] ne nalazim nikakav kolodvor Novi Vukovar, tako da se članak ne može zvati pod tim imenom. Za svaku tvrdnju trebaš navesti izvor ([[WP:VI]]). Vrijedi za sve članke i sve izmjene. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:31, 29. travnja 2026. (CEST) :Ne. On se definitivno službeno naziva Željeznički kolodvor Vukovar. Nazim žk Novi Vukovar ne na svim starim razglednicama željeznice na području grada. Prije Drugog svjetskog rata se zvao Novi Vukovar jer Vukovar ima 3 željeznička kolodvora, a ovaj se nalazio u dijelu grada Novi Vukovar. U takvim situacijama, danasnje vrijeme, treba koristiti službeni naziv. No onda to stvara zabunu medju ljudima koji misle da je kolodvor Vukovar u četvrti Borovo Naselje. Ako striktno mora službeno, ispravite slobodno na "Željeznički kolodvor Vukovar". Ali na žalost I dalje ljudi neće znati. A bitno je i zbog povijesti jer ljudi misle da je čuveni Tuđmanov govor, koji je označio povratak prognanika, bio na danas glavnom gradskom kolodvoru u Borovu Naselju a nije. Lijep pozdrav. [[Suradnik:AnimeStation|Andreas786]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:AnimeStation|razgovor]])</small> 13:06, 30. travnja 2026. (CEST) ::{{s|AnimeStation}}, trebamo koristiti službeni i najčešći naziv ([[WP:COMMONNAME]]). Koliko vidim, slažeš se da je točan naziv Željeznički kolodvor Vukovar. U članku se može navesti da se kolodvor prethodno drugačijeb zvao, no potrebno je navesti izvor do koje godine se tako zvao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:24, 30. travnja 2026. (CEST) :::Ok. Može. Da , naziv Ž kolodvor Vukovar je naziv od prije rata iz vremena socijalizma, i do danas. Možemo naziv staviti Željeznički kolodvor Vukovar. A Wikipedia dopušta podeljanim slovima u početku teksta uz službeni i kolokvijalni naziv. Ili unutar teksta kratko objašnjenje. Iako će ljudi i dalje iz naziva misliti da je to sadašnji glavni kolodvor u Borovu Naselju, jer je taj nakon rata prosto postao to, glavni,a pošto naši ljudi gledaju samo naziv, slike i tekst sa crtom koji je istaknut, ili pod točkicama biće zbunjeni. Uglavnom naziv svakako treba biti službeni u naslovu članka "Željeznički kolodvor Vukovar". Hvala. [[Suradnik:AnimeStation|Andreas786]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:AnimeStation|razgovor]])</small> 22:32, 30. travnja 2026. (CEST) == Našice == :Poštovani gospodine! Ne znam zašto mi brišete tekst na stranici "Bitka za Našice 1944." Jedva sam naučio upisati nešto na Wikipediju (starija sam osoba, 66 godina i nikad do sada nisam se bavio ovim poslom). Želim samo dodati podatke koji su ponešto različiti od ovih postojećih ne želeći umanjiti vrijednost postojećih. Budete li mi na ovaj tekst odgovarali, nisam siguran da ću znati naći i pročitati. Stoga, ako smatrate da ima smisla čuti se sa mnom, lakše mi je preko e-maila (marman.zeljko@gmail.com). Volio bih da me uputite gdje griješim jer nemam koga pitati za savjet. Stranica na kojoj želim upisati dio je povijesti moga grada pa mi je zbog toga stalo do objektivizacije! :S poštovanjem, Željko Marman, Našice [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-25568-13|&#126;2026-25568-13]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-25568-13|talk]]) 17:11, 30. travnja 2026. (CEST) ::Poštovani, iako sam unio sve izvore po Vašem naputku, ponovo ste sve izbrisali! ::Zašto? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-34398-88|&#126;2026-34398-88]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-34398-88|talk]]) 17:43, 11. lipnja 2026. (CEST) ::Za svaku dodanu tvrdnju u članku [[Bitka za Našice 1944.]] potrebno je navesti puni izvor. <nowiki>{{Citiranje knjige|last=Kovačić|first=Davor|title=Obilježja njemačkog policijskog sustava u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine}}</nowiki>, odnosno {{Citiranje knjige|last=Kovačić|first=Davor|title=Obilježja njemačkog policijskog sustava u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine}} ne navodi izdavača, godinu izdanja i stranicu/stranice na kojoj se nalazi taj sadržaj. <nowiki>{{Citiranje časopisa|title=Ratni dnevnik Armijske grupe "F", T311, roll191, znaci.org|journal=}}</nowiki>, odnosno {{Citiranje časopisa|title=Ratni dnevnik Armijske grupe "F", T311, roll191, znaci.org|journal=}} ne navodi autora, link (pretpostavljam da je riječ o web-stranici), godinu izdamnja, izdavača, stranica/stranice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:28, 30. travnja 2026. (CEST) :: Poštovani, iako sam unio sve izvore po Vašem naputku, ponovo ste sve izbrisali! :: Zašto? :[[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-34568-94|&#126;2026-34568-94]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-34568-94|talk]]) 16:14, 12. lipnja 2026. (CEST) ::Jer u [https://www.znaci.org/00001/46_174.htm Jovan Kokot: Prva i druga faza napada na uporište u Našicama], znaci.org sigurno ne stoji ''Ukupno je neposredno napadalo 7 bataljuna. Ostale jedinice (12. slavonska brigada, 4. brigada, osječka, čehoslovačka i virovitička brigada, ukupno 18 bataljuna) bile su raspoređene kao okolno osiguranje i rezerva. Nakon dva dana iz borbe je, zbog nemogućnosti proboja obrane, povučena 16. brigada, a zamijenila ju je 12. slavonska brigada koja je uspješno probila obrambene linije te su se branitelji povukli u dvorac. Partizani su dva puta pokušali frontalnim napadom uz podršku artiljerije osvojiti dvorac, ali su oba puta bili odbijeni. Borbe u Našicama trajale su punih 6 dana i noći, gotovo bez prestanka. Obrambene snage koristile su se [[tenk]]ovima, [[topništvo]]m i [[Zrakoplovstvo|zrakoplovstvom]]. Napad slavonskih partizana trajao je 150 sati'' kao ni ''te ukupno ispalili 725.820 puščanih metaka, 1.975 granata za haubice i topove, 818 mina za minobacače i potrošili 1.440 kg eksploziva za uništavanje bunkera'' u [https://www.znaci.org/00001/46_175.htm Jovan Kokot: Obostrani gubici u našičkoj operaciji], znaci.org< – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:00, 13. lipnja 2026. (CEST) == Kastilja == [[Filip Kastiljski, gospodar Cabrere i Ribere|Hvala]] na uređivanju! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 22:09, 30. travnja 2026. (CEST) == Savjetich == Kad radiš pretragu po regexu, dobro ti je na početku tražiti po najspecifičnijoj riječi iz regexa, pa onda po njemu, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%22vanjska%22+insource%3A%2FVanjska+poveznica%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&profile=advanced&fulltext=1&ns0=1 npr. ovako]. Sam regex često ne nađe sve stranice jer ima 10 s za traženje, koje je samo po sebi sporo. Ovaj početni insource:"vanjske" (navodnici!) traži prvo u indeksu riječi, što je puno brža pretraga. Just sayin'. Bit će sređeno uskoro. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:24, 1. svibnja 2026. (CEST) == Značajne osobe == Inače, ravnanje po HE nije najbolji način za otkriti je li osoba od velikog značaja ili nije. Mnoge osobe imaju članke u HBL-u ili su jednostavno – poznate. Wikipedijina glavna prednost pred tradicionalnim leksikografijama jest da uključuje i popularnu kulturu. Da ne spominjem da baš i nije od koristi brisati poveznice na profesore s dotičnih fakulteta o kojima imamo članke – značajni su time što su profesori koji su zaslužili članke na Wikipediji, a takvih baš i nema puno. Ako ćeš brisati s takvih popisa ubuduće, najbolje bi bilo uklanjati osobe kojima iz članka nije razvidno da se o njima osobito pročulo izvan rodnog grada ([[Eric Johansson]], [[Marta Nikolin]]). <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 14:58, 4. svibnja 2026. (CEST) :Hm, da. I nije prvi put da s ovim imamo problem. Npr. danas u [[Special:Diff/7447935]] s obrazloženjem koje meni ništa ne znači "bez sveopćeg značaja" izbrisani su [[Bela Čikoš Sesija]], [[Julije Knifer]] i sl. Je li to opet po onom kriteriju postojanja članka na drugim wikijima? To je loš kriterij. To si i sam tvrdio kada su ljudi u članke svojevremeno dodavali najpoznatije Hrvate, prema nekom istraživanju prisutnosti na Wikipedijama. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:23, 4. svibnja 2026. (CEST) ::U članku [[Münster]] pod Poznate osobe je 12 plavih imena zamijenjeno s 12 crvenih. Čak je i [[Joseph Ratzinger]] obrisan. Ne vidim razuman razlog. —[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 15:36, 4. svibnja 2026. (CEST) :::Ah tu smo, vidim da je u sažetku uređivanja https://w.wiki/Mcp4. Croxyz već si bio lijepo zamoljen da ne koristiš taj strojni upit, više ti je ljudi argumentiralo zašto se automatski ne može utvrđivati nečija poznatost u gradu. Kako sam maloprije napisao, kada su drugi koristili sličan upit pisao si im "Wikipedija ne može sama sebi biti izvor". [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:52, 4. svibnja 2026. (CEST) :::{{S|Croxyz}}, molim te pojasni čemu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Osijek&diff=next&oldid=7432628 ovo]?! Bez sveopćeg značaja?! Na temelju čega si ti prosudio da oni nemaju sveopći značaj, a praktički svi imaju članak na wikipediji?! Prvo te molim odgovor na ovo, a potom te molim da se suzdržiš od sličnih brisanja. -- [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 4. dana mjeseca svibnja, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 15:57 15:57, 4. svibnja 2026. (CEST) ::::{{s|Runolist}}, mislim da sam tu napravio jezičnu grešku. Naviknut sam na ''Notable people'' s en.wiki. Kod nas je standardiziran oblik ''Poznate osobe'' što nema isto značenje. Notable znači značajan, a ne poznat, što je velika razlika. Ravnao sam se po Hrvatskoj enciklopediji da utvrdim je li osoba ''notable'' (značajna), tj. ispunjava li značajnost za uvrštavanje u Hrvatskoj enciklopediji (uvrštavanje u HE je kriterij značajnosti na hr.wiki), a ne poznata. Svakako možemo vratiti poznate osobe koje nisu od enciklopedijskog značaja za LZMK jer se sekcija zove Poznate, a ne Značajne osobe. Što se tiče Osijeka, odnosno "sveopćeg značaja", tu sam htio svrstati osobe koje su od "sveopćeg značaja", dakle nisu poznate samo kod nas u Hrvatskoj i susjednim zemljama, već i u inozemstvu (tj. tamo su značajne i poznate, a ne opskurne). Nažalost, za to nema boljeg načina od korištenja bota da generira popis osoba jer se za svaki veći grad nađu osobe koje su poznate u inozemstvu, a ne kod nas što često znači da nemaju članke kod nas. Za Osijek je to [[:en:María Baxa]], za Zagreb [[:en:Franjo von Bayros]] i [[:en:Tomaž Šalamun]], za Rijeku [[:en:Mihaly Csikszentmihalyi]], [[:en:David Elazar]] za Sarajevo (da navedem jedan primjer izvan Hrvatske) itd. To koristim samo za gradove i nigdje drugdje kako bi mi olakšalo sastavljanje popisa. Konvencionalni popisi ne mogu uvijek pomoći pri sastavljanju tih popisa, npr. da koristim tražilicu na Hrvatskoj enciklopediji za sastavljanje popisa ''kandidata'', ne bih našao Baxu, Csikszentmihalyija i Elazara. Takve popise sastavljam jer prošli popisi često nisu navodili pojedine poznate osobe, kompletno zamarivali etničke manjine i osobe koje su postale značajne izvan Hrvatske (ovdje je posebice izražajan slučaj kod naroda koji su genocidirani i potjerani, tako sam za mjesta u BiH pronalazio značajne Poljake i, ako se ne varam Čehe, kojih je bilo na tisuće, ako ne desetke tisuća, prije Tita) čime se nametao nacionalistički POV u člancima, npr. u članku o [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Subotica&diff=6102661&oldid=6070568 Subotici] (taj problem postoji i danas u brojnim člancima o bosanskohercegovačkim i srpskim gradovima), bili puni beznačajnih osoba koji su u biti bili popis članaka (s čestim kršenjima NPOV-a) koje je stvorio jedan naš bivši administrator i puni osoba koje su dodale te same osobe kako bi se promovirale (pri pisanju ovog odgovora [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Rijeka&diff=prev&oldid=7449067 naletio sam na ovog] koji je nekako prošao kroz sustav ophođenja, a i sam znaš za nedavni slučaj s Vinkovcima za koji si zatražio provjeru na Meti). ::::{{s|Ponor}}, kada radim ovakve popise s botom uvijek isfiltriram pojedince za koje sumnjam da nisu dovoljno značajni (ovdje govorim prvenstveno o raznim nogometašima i košarkašima) i člancima koji su očito botovski (ili preko čarapa) stavrani na raznim wikijima, tako da se trudim da popisu budu objektivni. Trenutni popis poznatih osoba [[Osijek]]a sadrži novinara koji nigdje nema članak. Gita Šerman Kopljar bi trebala biti [[Gita Šerman-Kopljar]]. Misliš li da stvarno zaslužuje biti na ovakvom popisu, a koliko vidim je glumila u samo 3 filma, od kojih 1 nema članak? Inače, razlog zbog kojeg sam i počeo uređivati članak je što mi je bilo čudno da "Oskar Nemon" nema članak (zapravo se zove [[Oscar Nemon]]). I dalje u članku stoji krivi oblik. Jesam li jasno objasnio sve što sam htio reći? Mislim da stvarno nema boljeg pomagala od ovog, a prethodni popis je (gotovo) uvijek gori naspram mog revidiranog. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:12, 6. svibnja 2026. (CEST) :::::Kao što sam naveo u poruci u idućoj sekciji, za Osijek (i drugdje ako će biti potrebno) ću vratiti prethodno stanje te pokrenuti raspravu, ako je potrebno. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:13, 6. svibnja 2026. (CEST) ::::::Zaboravio sam navesti gore i slučaj [[Ivan Grnja|Ivana Grnje]]. Naveden kao poznata osoba Osijeka, a nikad nije ni igrao u prvoj ligi (kao igrač ne ispunjava kriterije za članak!), dok je kao trener bio 2 godine trenera NK Osijek. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:27, 6. svibnja 2026. (CEST) :::::Croxyz, poznate ili značajne osobe iz Osijeka mogu ali ne moraju biti rođene u Osijeku. Osobe koje ćeš ti naći kao rođene u Osijeku mogle su izaći iz osječkog rodilišta, ali to što su prva 3 dana provele u Osijeku ne čini ih ''osobama iz Osijeka''. Ljudi koji su sastavljali te popise često imaju bolji osjećaj tko je živio, radio, stvarao (...) u Osijeku od bilo kakve skripte za Wikipodatke. Ponavljam jer i dalje tvrdiš da je upit na query.wikidata.org neprikosnoven: kada su ljudi dodavali poznatost osoba po broju članaka o njima na drugim wikijima, ti si to uredno uklanjao. Već ti je bilo rečeno u kafiću da uklanjanje poznatih po kriteriju te pretrage nije dobro. Ona ti može poslužiti za ručno dodavanje, ali nikad ne bi smjela za stvaranje popisa poznatih. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:42, 6. svibnja 2026. (CEST) ::::::I posljednja napomena: tu smo ti @[[Suradnik:Runolist|Runolist]], @[[Suradnik:Jure Grm|Jure Grm]] i ja napisali da si u krivu. [[Special:Diff/7448053/7449089|Ovako nešto]] možeš napraviti tek kada se sa svima dogovoriš, to je pravilo [[WP:KON]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:44, 6. svibnja 2026. (CEST) :::::::{{s|Ponor}}, odlučio sam pričekati nekoliko dana da vidim hoće li se netko od suradnika ovdje javiti u vezi Osijeka. {{s|Runolist}} mi se zahvalio na obrazloženju iznad (ne znam je li mogu linkati zahvalu), no nije ništa ovdje pisao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:09, 11. svibnja 2026. (CEST) ::::::::Bojim se da postoje krupni problemi u metodologiji odabira. Jer su bila obrisana imena čak i najzaslužnijih Osječana o kojima postoje brončani kipovi u najužem centru tog grada: npr. [[Adolf Waldinger]], [[Franjo Krežma]], [https://www.universitas-portal.hr/dani-paje-kolarica-u-osijeku/ Pajo Kolarić]. Moguće je da ne postoji živa osoba koja pamti grad bez tih spomenika, tako davno su postavljeni. Te skulpture kod Osječana izgrađuju povijesno sjećanje na njihov grad. Na glavnom trgu u osječkoj Tvrđi nalazi se od davnina Glazbena škola [[Franjo Kuhač|Franje Kuhača]], a i ta osoba je bila obrisana. Kao i [[Vera Svoboda]], [[Bela Čikoš Sesija]] i mnogi drugi. [[Gita Šerman-Kopljar|Gita Šerman Kopljar]] bila je primarno kazališna diva, a ne filmska glumica. Ona je obilježila desetljeća HNK u Osijeku kao najslavnija osoba po kojoj je taj HNK bio prepoznatljiv. Provjerio sam nasumično na internetu ovih nekoliko imena koja su bila brisana i otišlo mi je na to dosta vremena. Možda je bolje pustiti da u taj popis unose imena neki suradnici koji su za razliku od nas upućeniji u konkretnu temu i koji će s lakoćom prepoznati značajne osobe povezane s dotičnim gradom. Ne može svatko od nas biti stručan baš za svako područje.—[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 17:31, 12. svibnja 2026. (CEST) :::::::::Složit ću se s Artusom. Isprike što se nisam ranije javio, slabo imam vremena popratiti s punom pozornošću, a zahvale šaljem i inače za odgovore kao neku poruku da sam ih doživio na nekoj razini. :P Uglavnom, da, ja ne bih micao osim ako je netko baš očito vrlo slabo značajan. Ako jednom bude zaista previše imena, može se pokrenuti rasprava na SZR oko izoliranja naj-najvažnijih pojedinaca prema više izvora. Nije neka goruća potreba za čišćenjem toga (očite reklame su očite, to nije sporno), pa nema veze ako se rasprava i rastegne. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:13, 12. svibnja 2026. (CEST) ::::::::::Ponovo su masovno brisana imena iako su dosad unisono svi urednici i administratori upozorili da se to ne radi. Nakon što sam gore naveo izvor o znanstvenom skupu povodom 200 godina od rođenja Paje Kolarića, na kojem se vidi i brončani kip u centru grada, ponovo je Kolarić obrisan. U drugom [https://web.archive.org/web/20101204171828/http://essekeri.hr/bio/15-pajo-kolaric izvoru] u članku o Kolariću piše i da jedno čitavo stambeno naselje u Osijeku nosi njegovo ime i da preko sedamdeset godina poznato Slavonsko tamburaško društvo u tom gradu nosi njegovo ime. —[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 08:46, 22. svibnja 2026. (CEST) == Broj stranice i uklanjanje sadržaja == U sažetku uređivanja [[Special:Diff/7448018]] tražiš da se navede točna stranica i dosta toga uklanjaš. Moram te upozoriti da se točna stranica u članku ne traži ni u akademskim citatima, a mi možemo biti sretni ako uopće dobijemo izvor. Često uklanjaš velike dijelove teksta s tim obrazloženjem u zadnje vrijeme. Naše pravilo (prijevod engleskoga) o provjerljivosti i navođenju izvora čak ne nalaže obavezu navođenja izvora, nego je potrebno autorovo znanje da takav izvor negdje postoji. Ako sadržaj nitko ne smatra spornim, što se obilježava i raspravlja, ne treba sve uklanjati ako i nije naveden izvor. Molim te uskladi svoje prestroge kriterije s pravilima projekta, uklanjati s ovakvim trivijalnim razlogom nije u redu. Usput još, u standardu je nenaglašen oblik od nju - je. Imaš to u https://gramatika.hr/pravilo/osobne-zamjenice/25/ [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:03, 4. svibnja 2026. (CEST) : Za manje od dva sata su zaredom obrisani u dvadeset članaka izvori koji potkrepljuju tvrdnje, reference koje sam ja kroz godine unosio u ovu wikipediju. Nameće mi se misao u koju ne želim vjerovati, da je motiv masovnog uzastopnog brisanja suradnik koji je unosio izvore. —[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 15:54, 4. svibnja 2026. (CEST) ::{{s|Ponor}} (i dr.), oprosti(te) ako ne stignem na sve odgovoriti večeras ili slučajno zaboravim na nešto odgovoriti, dobio sam 13 poruka u međuvremenu. Što se tiče tog članka bio mi je izrazito sumnjiv navod da ''Većina kroatista daje prednost licu, dok neki daju prednost osobi.'' Ta tvrdnja mi je bila bizarna jer kroz školski sustav rijetko kad sam čuo za pojam ''lične zamjenice''. Vidio sam da [https://gramatika.hr/pravilo/osobne-zamjenice/25/ Gramatika.hr] koristi osobne zamjenice. Pitao sam {{s|Neptune, the Mystic}}a je li točno da prevladava oblik ''lične zamjenice''. Rekao mi da ne prevladavaju te je pregledao stanje u literaturi koju posjeduje (naravno, to ne uključuje svu postojeću literaturu). U međuvremenu je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Osobne_zamjenice&diff=prev&oldid=7448956 ispravio tvrdnju u članku]. ::<br> ::Prije nego što sam pitao Neptunea, odlučio sam provjeriti što piše u citiranom radu (Branka Tafra: [https://hrcak.srce.hr/clanak/113778 ''Lice i osoba''], Jezik, god., 47., br. 3., 2000., str. 95–105.). Budući da nije bila navedena točna stranica, što je očekivano, jer bi izvor trebao biti provjerljiv, tj. trebala bi postojala mogućnost da čitatelj s lakoćom provjeri točnost tvrdnje, trebao sam čitati čitav rad umjesto jedne stranice. U radu nigdje nisam pronašao tvrdnju koja bi se mogla slagati s "Većina kroatista daje prednost ''licu''". Najbliže toj tvrdnji je sljedeći isječak teksta s početne, 95. str.: {{citat|U 19. je stoljeću ono već bilo u potpunosti izgrađeno; sjetimo se samo nekih dobrih naziva: ''slovnica, glasoslovlje, oblikoslovlje, skladnja, dvoglasac, podmet ...'' Naziv osoba bio je sasvim uobičajen, što je detaljno prikazala S. Ham (1999.), pridružujući se nekim hrvatskim jezikoslovcima koji se zalažu da taj naziv zamijeni dosadašnji naziv lice.}} ::<br> ::No, tu nigdje ne piše da većina kroatista daje prednost licu, već da je ''donedavno'' to bio uobičajeni izraz. Izvor ne spominje kakvo je bilo trenutno stanje u trenutku pisanja. Dakle, u izvoru nije pisalo ono što se tvrdi. Izvor je 27 godina star te se situacija, kako mi tvrdi Neptune, promijenila. ::<br> ::Što se tiče provjerljivosti, na en.wiki sam tijekom godina viđao da suradnici uklanjaju tvrdnje jer nije preciziran izvor, tj. ne navodi se točna stranica. Iznad si mi napisao {{citat|Naše pravilo (prijevod engleskoga) o provjerljivosti i navođenju izvora čak ne nalaže obavezu navođenja izvora, nego je potrebno autorovo znanje da takav izvor negdje postoji.}} Mislim da takva praksa nije dobra. Isti suradnik (Artus) je isti dan kada sam dobio ove poruke na SZR u članku [[Mate Kapović]] [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mate_Kapovi%C4%87&diff=prev&oldid=7447804 dodao] {{citat|Ipak, kako bi ostvario napredovanje u struci, u svojoj ranijoj fazi daje podršku puristici [[Sanda Ham|Sandi Ham]] u proganju široko proširenog u Hrvatskoj termina ''[[Lična zamjenica|lične zamjenice]]'' i forsiranju ''osobnih zamjenica'', što se vidi već i u naslovu njegove disertacije. A prethodno je za mentora svog diplomskog rada odabrao tada najistaknutijeg purista u Zagrebu [[Bulcsú László|Bulcsú Lászlóa]]. U narednom desetljeću Kapović je počeo kritizirati.}} Nije li ovo teško kršenje [[WP:ŽŽO|pravila o životopisima živih osoba]]? Sadržaj nije pokriven izvorom. Da ovo smatram kao "potrebno autorovo znanje da takav izvor negdje postoji"? Ne želim pokretati nikakvu svađu, već ti želim samo ilustrirati zašto mislim da ta praksa nije dobra. Vidim da su mi u člancima poništene izmjene. Vratit ću stanje nakon moje izmjene te svugdje (nadam se da nešto neću slučajno preskočiti) pokrenuti raspravu na SZR. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:06, 5. svibnja 2026. (CEST) :::Obrazloženje uklanjanja bilo je »treba navesti točan izvor, a ne 9 stranica«. Navođenje stranice u citatu ne zahtijeva Nature pa ne trebamo ni mi. Lijepo je već što je naveden izvor. Ako se radi o PDF-u, lako ga se preskenira, a pomaže i ''text search''. Sporan sadržaj možete raspraviti kako god hoćete (stranica za razgovor članka!), ja sam samo prigovorio na nedavne slučajeve kada si uklanjao velike dodatke tražeći »točan broj stranice«. Točan broj stranice možeš pitati suradnika ako je što baš toliko sporno ili teško za naći u referenci. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:54, 6. svibnja 2026. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, pričekat ću do dana da odgovorim ovdje da se drugi ovdje oglase te da možemo kasnije ponovno šročitati sve što je piano. Ipak je 1 ujutro... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:02, 6. svibnja 2026. (CEST) ::::@[[Suradnik:Artus|Artus]] može mrvicu pripaziti na [[WP:n]]eutralnost... i meni se par puta učinilo da je od nekoliko postojećih relevantnih stajališta u člancima više naglasio jedno – nisam upućen u tematiku, ali nekad se već iz ''tôna'' to vidi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:02, 6. svibnja 2026. (CEST) :::::Mogu razumjeti da stil iznošenja podataka može drugoj osobi zazvučati da je tonom pojačano i zahvalan sam za svako skretanje pozornosti u slučaju da to primijete. Zato se nisam suprotstavio da se "napredovanje u struci" izostavi. Međutim, pritom su obrisani i neki pouzdani izvori što kao da je bio okidač za drugog suradnika za pokretanje lavine brisanja izvora u drugim člancima koje sam ranije uređivao jer i sam sada gore spominje taj primjer ("napredovanje u struci"). :::::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune]] je na kraju odlično riješio članak o zamjenicama "ja, ti, on" - skidam kapu! :::::Kada se gore kaže da su jučer u "člancima poništene izmjene", moram reći da kad bi bilo da sam ih samo poništio, to bi trajalo par minuta, ali ja sam jučer uložio, kao što se može vidjeti, pet sati rada i uvijek kooperativno obrazložio svoj postupak s obzirom na navedenu primjedbu. —[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 10:59, 6. svibnja 2026. (CEST) == Druga Liga SRJ == Evo našao sam konačne tablice proljetnog dijela sezone Druge Lige SRJ 1993./94., 1994./95. i 1995./96. [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19940523|page:21 1993./94.], [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19950529|page:21 1994./95.] i [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19960527|page:19 1995./96.] [https://pretraziva.rs/pregled/borba Ovdje] možeš tražiti one tablice iz SFRJ/SRJ/SCG liga koje ih do sad nisi našao, mada je to nepresušan izvor i sigurno nemaš vremena baš toliko da nađeš, ali evo nek se tu nađe [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 13:05, 6. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Jolicnikola}}, znam za Borbu. Imam je na popisu svojih izvora. Koristio sam ju je prethodno više puta za traganje tablica i rezultata, npr. [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.]] Problem je samo u tome što treba jako puno vremena da se pronađe određena tablica jer izlaze na dnevnoj, a ne tjednoj razini. Također, rijetko kad dnevne novine imaju sportsku sekciju na točno određenoj stranici što dodatno otežava bilokakvu potragu. :{{s|Ame71}}, Jolicnikola found complete tables for [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1993./94.]], [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1994./95.]] and [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1995./96.]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:13, 6. svibnja 2026. (CEST) == [[FK Dunav Monoštor]] == Pa kod ''MFL Sombor - 2. razred'' je MFL kratica od ''Međuopštinska fudbalska liga'', pa pisali mi ''MFL Sombor - 2. razred'', ''Međuopćinska liga Sombor - 2. razred'' ili ''2. Međuopćinska liga Sombor'' - mislim da je sasvim svejedno pogledaj * [https://www.srbijasport.net/league/8231-mfl-sombor-2-razred srbijasport.net, ''MFL Sombor 2. razred''] * [https://www.soinfo.org/sombor/sport/tabele/ soinfo.org, ''Tabele''] * [https://sportin.biz/kategorija/fudbal/mol-sombor-2-razred/ sportin.biz, ''MOL Sombor 2.razred''] imaš ovdje primjer kako je liga "jednostavno" promijenila ime * [https://www.srbijasport.net/league/2314-medjuopstinska-liga-sombor-apatin-kula-odzaci srbijasport.net, ''2015/16 - Međuopštinska liga Sombor-Apatin-Kula-Odžaci''] * [https://www.srbijasport.net/league/2881-mfl-sombor-1-razred srbijasport.net, ''2016/17 - MFL Sombor 1. razred''] [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:15, 7. svibnja 2026. (CEST) == Enciklopedija fizičke kulture == super što su [https://efk.lzmk.hr/ je ovako stavili na internet] - imam "fizički" 2. svezak enciklopedije imaš ovo [https://efk.lzmk.hr/web/viewer.html?file=../dodatci/rezultati.pdf rezultati] - to je također iz 2. dijela - i služio sam se time prilikom pisanja pojedinih članaka za prvenstva Jugoslavije (za koje je navedeno) - plus za dosta sportova top3 sa europskih i svjetskih prvenstava,tada aktualni rekordi i svašta nešto - za ex.yu sportaše u manjim sportovima (plivanje, atletika, itd...) - tako možeš lako naći kad su bili prvaci u nečemu (naravno sve do 1976. ili 1977.) [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:15, 7. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, nisam uočio te rezultate. Hvala ti što si ukazao na to. Možda ču večeras pokušati napokon riješiti onu dilemu oko jugoslavenskih prvenstava u hokeju na travi. Također, podsjećam te na [[#2._HNL_1994./95.]]. Nismo nikada riješili taj problem. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:53, 7. svibnja 2026. (CEST) == [[2. HNL 1994./95.]] - nastavak == vezano za članak [[2. HNL 1994./95.]], odnodno, prethodno u [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Croxyz#2._HNL_1994./95. tvom Razgovoru]] [[2. HNL 1994./95.|2. HNL 1994./95. - Sjever]], prema <br> ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'', str. 439 i prema <br> Branko Pleše, Goran Čičin-Mašansker: ''Nogometni klub Slaven Belupo, Koprivnica: 1907. - 2007.'', Koprivnica, 2007., {{ISBN|978-953-55074-0-8}}, str 117-118 napisat ću ti poredak prema ova dvije 1. Mladost 127 Suhopolje 2. Slavonija Požega 3. Slaven Belupo Koprivnica 4. Bjelovar 5. Čakovec - Union 6. Budućnost Hodošan 7. Mladost Cerić 8. Croatia Đakovo 9. Jedinstvo Donji Miholjac 10. Spačva Vinkovci 11. Metalac - OLT Osijek 12. Đakovo 13. Podravina Ludbreg 14. Olimpija Osijek 15. Križevci 16. Valpovka napravio ''copy-paste'' ljestvice iz članka u jedan ''Spreadsheet'' program i ukupna suma se podudara 480 / 196 / 88 / 196 / 742 / 742 /0 [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:13, 8. svibnja 2026. (CEST)9 :{{s|Cybermb}}, oprosti što ti ovako kasno odgovaram. Imao sam mnogo privatnih obaveza, pa na Wikipediji praktički nisam ni bio. Znam da Hrvatski športski almanah ima ispravnu tablicu za Sjever. Bi li u njemu mogao pogledati tablice za Zapad i Jug te vidjeti je li se slažu s našima na Wikipediji? Članak [[2. HNL 1994./95.]], odnosno tablicu/e, svakako treba ispraviti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:05, 11. svibnja 2026. (CEST) Konačno pogledao za ove dvije grupe - poredak i podaci se slažu (gledao po ''Almanahu''), ali imena klubova baš ne: SKUPINA ZAPAD * 3. [[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]] - trebalo bi biti samo ''Sesvete'' (kasnije su igrali kao ''Badel'' (''Badel Sesvete''), pa opet ''Sesvete'', ''Croatia'' su negdje od 1999. ili 2000.) * 4. [[NK Velika Mlaka|Napredak Velika Mlaka]] - po ovome se ''Napredak'' nazivao ''Napredak - DC'' (ili ''Napredak DC'') (dakle '''Napredak - DC Velika Mlaka''') SKUPINA JUG * 4. [[RNK Split]] - tada sigurno nisu imali prefiks ''RNK'', nego ''NK'', pa staviti samo ''Split'' * 10. [[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Ploče]] - tada su bili ''Jadran - NGB'' (ili ''Jadran NGB'', ovisno kako je pisano) - dakle staviti '''Jadran - NGB Ploče''') * 14. [[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] - tada su se zvali ''Zmaj - Euroherc'' - pa staviti '''Zmaj - Euroherc Makarska''' [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:53, 24. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, si namjeravao urediti tablice? Svi podatci se slažu (gol-razlika i sl.)? Bilo bi bolje da se citira taj almanah, no kako ga nemam, ne mogu ga citirati (ne znam brojeve stranica) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:04, 28. svibnja 2026. (CEST) :: dodao sam ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'' i malo uredio :: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:46, 2. lipnja 2026. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, e super. Bi li mogao ispraviti ta pogrešna imena klubova u ostalim člancima? Sigurno se ti pogrešni oblici pojavljuju i drugdje (a čim je jedno ime pogrešno, upitno jesu li sva ostala točna). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:16, 3. lipnja 2026. (CEST) == Makedonska republička liga 1988./89. == [https://www.facebook.com/photo?fbid=1576794957782647 Ovdje] ima i tablica za Makedonsku republičku ligu 1988./89. [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 10:09, 9. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, I saw that this account has additional Macedonian tables. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:48, 11. svibnja 2026. (CEST) == Eee == sha ina [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-28270-43|&#126;2026-28270-43]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-28270-43|talk]]) 22:57, 10. svibnja 2026. (CEST) == Delta Nigera == Poštovani kolega vidim da popravljate [[Delta Nigera|delta Nigera]], bojim se da niste primjetili da se tu ne radi samo o običnoj [[Riječna delta|riječnoj delti]], već i o regiji, a one se kao i države pišu Velikim slovima [[Suradnik:Vitek|vitek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vitek|razgovor]])</small> 22:16, 14. svibnja 2026. (CEST) == Desa (vladar) == :Dobro jutro! [[Datoteka:Face-smile.svg|50px]] Hvala na obavijesti! Ne znam tko je napisao da je [[Desa Vukanović]] jednak Desi vezanom uz Babino Polje. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 09:19, 16. svibnja 2026. (CEST) ::[[Nasilje nad LGBTQ osobama|Uklonio si dio teksta]], [[Datoteka:Face-smile.svg|30px]] pa je sada dodan izvor. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 08:52, 23. svibnja 2026. (CEST) == Main page == I read the Ponor's message. I use <nowiki>Predložak:Glavni</nowiki> to send to a second page (usually when I got the scores, not just the table). But what's the Predložak to use in the second page to send to main page? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:31, 19. svibnja 2026. (CEST) :I don't know. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:11, 20. svibnja 2026. (CEST) == Upornost. == Koji je cilj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Kre%C5%A1evo&diff=next&oldid=7460990 ove] tvoje upornosti? Vrlo rado ću ukloniti sve ovakve izmjene kojima se ne mijenja ništa u članku.—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 22:30, 27. svibnja 2026. (CEST) : [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Ponor&diff=prev&oldid=7473830] Meni se nije pričinilo da nema isprike za neosnovane napade. : Kao što sam već rekao, sasvim je nevažno kakav je običaj na nekim drugim jezičnim inačicama Wikipedije što bi ti kao dugogodišnji suradnik trebao znati. To nije argument kako bi mi trebali ili ne bi trebali raditi. : Uopće mi nije problem da se piše bez skraćenica i sam sam to radio (samo jedan [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nogometno_prvenstvo_Herceg-Bosne_%E2%80%93_3._liga%C5%A1ki_rang_1997./98.&diff=prev&oldid=6649128 primjer]) iako se s takvim načinom ne slažem, ali sam iz poštovanja prema kolegi {{ping|Cybermb}} i njegovom radu, što je ovdje nekima očito nepoznat pojam, radio prema njegovom stilu. Zato očekujem da se tako postupa i s mojim radom - s poštovanjem. Ako netko ispravlja samo skraćenice bez ikakvog drugog konkretnog doprinosa, osim što to po pravilima ove Wikipedije nije dozvoljeno, to smatram nepoštivanjem tuđeg rada jer se ispravlja nešto što nije ni pogrešno, ni gramatički netočno, a nije ni nevažan detalj. : Zašto smatram da je navođenje skraćenica itekako bitno? Skraćenice ili prefiksi nisu neki nebitni dodatak nego su sastavni dio službenog naziva kluba. Argument da se "prefiksi" kroz povijest mijenjaju zapravo ide u prilog njihovu navođenju, a ne izostavljanju. Ako su se mijenjali, onda je riječ o relevantnoj informaciji koju je potrebno ispravno navoditi, a ne izostavljati. Cilj bi trebao biti da su podaci točni i potkrijepljeni izvorima, a ne da ih se izbriše jer je tako lakše. Davno mi je jedan iskusniji i pametniji kolega rekao kako nitko ne kaže da je enciklopedizam lagan. :) Još bi i shvatio da se radi o nekim spornim nazivima klubova i možda ovakav pristup ima smisla za klubove od prije 100 godina za koje nije sigurno koji su naziv nosili, ali za ostale klubove to baš ne drži vodu. Taj "prefiks" kod mnogih klubova je važan dio klupskog identiteta ("Mora biti hrvatski i mora biti Zrinjski") i nije tu samo tako za ukras. Osim toga skraćenice, posebice kod bosanskohercegovačkih i hrvatskih klubova, su bitni i kod razlikovanja klubova jer samo jedno slovo i to je odmah drugi klub. Hoće li sutra Mehmedu Alispahiću pisati da je trenirao Šibenik i Šibenik ili HNK Šibenik i GNK Šibenik - dva potpuno različita kluba?! —[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 23:43, 5. lipnja 2026. (CEST) == Interwiki == Molim te nemoj ukloniti nove interwiki-linkove ili premjesti ih do wikidate, koja se nažalost ne da urediti neprijavljenim korisnicima. Pozdrav, --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-32409-65|&#126;2026-32409-65]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-32409-65|talk]]) 23:14, 30. svibnja 2026. (CEST) :[[Suradnik:~2026-32409-65|~2026-32409-65]], te dvije izmjene sam uklonio kako bih mogao dodati linkove na sve ostale projekte. Također sam dodao i infookvire za te dvije vrste. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:19, 30. svibnja 2026. (CEST) == Kup Jugoslavije 1990./91. == [https://smallpdf.com/file#s=3c851300-0784-428b-975e-28404be8e7fc Svi rezultati sa strijelcima, brojem gledatelja, sucima, jedanaestercima i ostalome] Kupa Jugoslavije 1990./91., preuzeti sa [https://hrnogomet.com/competition/index.php?id=UV88rCLLQUpgd&category=eF34wE3CqI&roundAbbr=R32 HRnogomet.com] [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 11:14, 31. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}} above there are reports for [[Kup maršala Tita 1990./91.]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:54, 31. svibnja 2026. (CEST) == Območne lige == I think [[Regionalne nogometne lige 1979./80.]] should be renamed [[Slovenske regionalne nogometne lige 1979./80.]], as there were other regional leagues in Yugoslavia. I called "Območne lige" to avoid homonyms. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 12:25, 4. lipnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, yeah this is a good idea. I'll rename them. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:11, 4. lipnja 2026. (CEST) == Tranvaj u Osijeku i sve ostalo == Prije svega, cijenim trud svakog suradnika koji besplatno odvaja svoje vrijeme za ovaj projekt, bez vas Wikipedija ne bi ni zaživjela, ni preživjela. Međutim, ponekad je, usprkos pravilima o striktnom navođenju izvora, svim mogućim pravilima i uputama, potrebno dva ili više puta razmisliti prije uklanjanja neke od inačica. Neki se je suradnik, možda manje iskusan, ipak potrudio pa bi možda bilo obzirnije uputiti ga kako ići naprijed prije uklanjanja njegovih izmjena. Radi projekta i novih ili manje iskusnih suradnika pokušaj biti malo sporiji na okidaču. Svi smo volonteri i svojim radom doprinosimo ovom nevjerojatnom projektu. Lijepo te pozdravljam i nadam se da ćeš ovo razumjeti kao iskren kolegin savjet, a ne napad.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 01:40, 11. lipnja 2026. (CEST) :{{s|Tulkas Astaldo}}, gledam sada povijest izmjena. Izgleda da sam greškom uklonio tu izmjenu prilikom uklanjanja [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tramvajski_prijevoz_u_Osijeku&diff=7442254&oldid=7346170 ovih]. Promjene broja tramvaja uvijek ophodim kada je riječ o stranim zemljama, no za Hrvatsku uklanjam jer se sjećam da je ranije bilo nekih problema (koji članak/članci je/su u pitanju, ne sjećam se). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 09:11, 11. lipnja 2026. (CEST) == Grb Dražoevića == Pozdrav! Grb nisam pravio, već sam ga preuzeo sa stranice koja je navedena u opisu slike. Što se tiče dijelova grba, oprostit ćete mi što nisam heraldičar pa se ne razumijem najbolje, ali koliko mi je poznato moguće je grb prikazivati u punoj formi ili samo sa štitom. To ne smatram greškom, jer je više takvih grbova na wikipediji i van nje. Što se tiče, prvoga polja, tu se pretpostavljam, radi o grešci autora, jer koliko mi je poznato treba ići prvo srebrno polje. Lp [[Suradnik:Walter9|Walter9]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Walter9|razgovor]])</small> 01:24, 26. lipnja 2026. (CEST) :{{s|Walter9}}, ne pišem ti ja, već [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Walter9&diff=prev&oldid=7489149 neki neprijavljeni suradnik]. Samo sam prebacio poruku s vrha na dno tvoje stranice za razgovor. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:28, 26. lipnja 2026. (CEST) == NK Fužinar in 1940./41. == I see [[NK Fužinar]] played in the Maribor patch of [[Slovenska_nogometna_liga_1940./41.#Pokal_Slovenije_1941.|Pokal Slovenije 1941]] as "Slovan Guštanj". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 02:43, 2. srpnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, so I did a little bit of additional research. The text could be correct, although we have no reason to believe it's true since we don't have a source. In the 1940./41. article I made [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Slovenska_nogometna_liga_1940./41.&diff=prev&oldid=7497528 this change] since it's specifically stated on [https://nkmura.si/arhiv-sezon/obdobje-1940-1949/1940-1941/lestvice Mura's site] that it's the eastern group of 1. razred. From my experience I can say that a lot of unsourced information from that period is false. Take a look at [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Niži_rangovi_koji_nedostaju]]. We have multiple clubs playing in the same ZNP competition, multiple clubs achieving the same league position etc. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:04, 2. srpnja 2026. (CEST) == Help == Hello, can you help me to improve [[Genocid nad Gazi|this]] article. Thank you! [[Suradnik:جودت|جودت]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:جودت|razgovor]])</small> 18:57, 6. srpnja 2026. (CEST) :Sadly I don't have the time. I see that in the meantime another user has contirbuted to it. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:55, 8. srpnja 2026. (CEST) == RE: NK Bjelovar == kako je bilo na [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#NK_Bjelovar mom Ragovoru ] klubovi iz [[Bjelovar]]a spomenuti u ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj 1880–1980.'', Zagreb, 1983., str. 82 <br> (''Bjelovar'', nogometni savez općine) Aktivni klubovi * ''Bjelovar'', NK - 1950. (''Bjelovarski'' ŠK - 1908., BGŠK - 1920., ''Bjelovar'', FD - 1945., ''B. Bakić'' - 1947.) * ''Česma'', NK - 1957. * ''Sloga'', NK - 1956. Klubovi koji su prestali postojati: * ''Adria'', NŠK - 1911. * BAŠK, Bjelovarski akdemski ŠK - 1914. * ''Croatia'', NŠK - 1911. * ''Hrvat'', akademski ferijalni klub - 1909. * ''Hrvatski Sokol'', NŠK - 1908. * ''Jugoslavija'', ŠK - 1930. * ''Lokomotiva'', NK - 1955. (''Željezničar'', FD - 1949.) * ''Orao'', NŠK - 1910. * ''Oxford'', NŠK - 1910. * ''Radnik'', NK - 1951. * ''Slaven'', NK - x * ''Slaven'', HŠK - 1924. * ''Slavija'' - 1939. * ''Šparta'', srednjoškolski ŠK - 1908. * ''Viktorija'', ŠK - 1921. po ovome 1908. u Bjelovaru imamo: * "Bjelovarski ŠK" * NŠK "Hrvatski Sokol" * srednjoškolski ŠK "Šparta" * ''Oxford'' - po ovome je iz 1910. negdje iza objave knjige (1980.-ih, sad da ne tražim godinu), su se ''Bjelovar'' i ''Česma'' spojili u ''BSK-Česma'', pa poslije je to današnji ''[[NK Bjelovar|NK "Bjelovar"]]'' [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:26, 7. srpnja 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, dodah te podatke za NK Bjelovar u članku [[NK Bjelovar]]. Uspio sam s Bjelovarskom listu pronaći godinu fuzije i godinu preimenovanja u NK Bjelovar. Ako ću imati vremena dopunit ću članak s informacijama iz članaka iz Povijesti sporta te Frntićevim člancima u Bjelovarskom listu. Ako ne stignem, dopunit ću članak za oko dva tjedna. Inače vidim da je prema knjizi Sto godina ogometa u Hrvatskoj 1880–1980 i [https://semafor.hns.family/klubovi/1398/nk-sloga-bjelovar/ HNS-u] Sloga Bjelovar osnovana 1956., dok naš članak [[NK Sloga Bjelovar]], koji citira Nogometni leksikon, navodi 1922. kao godinu osnutka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:05, 8. srpnja 2026. (CEST) == Strmendolac == Gospodine Croxyz, tražim objašnjenje zašto ste uklonili sve podatke o stanovništvu mjesta u doba Osmanlijske vladavine. Trebam li priložiti faksimile iz NAS-a ili DAZD-a? [[Suradnik:Profešur|Profešur]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Profešur|razgovor]])</small> 10:31, 13. srpnja 2026. (CEST) == Crna poljarica == izvor? Google je Vaš prijatelj [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-43603-26|&#126;2026-43603-26]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-43603-26|talk]]) 12:46, 8. kolovoza 2026. (CEST) == Dragan Vulin? == https://hr.wikipedia.org/wiki/Dragan_Vulin stranica ne odgovara pravilu WP:KRTE , osoba nikada nije bila saborski zastupnik niti istaknuti političar kako ste navodili prema pravilima WP:KRTE i prijašnjim primjerima uklanjali stranice, stranicu je osobno vidljivo iz povijesti uređivanja radio DVulin " 12:32, 23. srpnja 2016. Dvulin " Što onda sad s ovom stranicom uređivao ju je i urednik [[Suradnik:Ponor|''ponor'']]? Brisati? Nije relevantna jer ne ispunjava kriterije o političarima. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 09:39, 10. kolovoza 2026. (CEST) :Zamjenici gradonačelnika ispunjavaju kriterije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:42, 10. kolovoza 2026. (CEST) ::Zanimljivo! Prije nekoliko mjeseci zamjenici župana nisu ispunjavali kriterije a zamjenici gradonačenika ispunjavaju, no što onda s ovom stranicom koja je vidljivo uređivana kao osobna s obzirom da piše da je DVulin uđređivao i kreirao. To je sukladno pravilu? [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:46, 10. kolovoza 2026. (CEST) == Mahaut == Želim ti ugodan ostatak ljeta, Cro! [[Mahaut|Hvala]] ti! — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 08:43, 18. kolovoza 2026. (CEST) == Kuga u Splitu == Hvala, pogledat ću. [[Suradnik:Walter9|Walter9]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Walter9|razgovor]])</small> 17:03, 18. kolovoza 2026. (CEST) == Makedonska republička liga == Preostale sezone makedonske republičke lige: [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1672099391585536 1986/87], [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1576384864490323 1987/88] i [https://www.facebook.com/photo?fbid=1673421254786683 1989/90] [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 19:24, 18. kolovoza 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, three new Macedonian tables have appeared. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:32, 18. kolovoza 2026. (CEST) ::{{s|Jolicnikola}} Done. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 04:35, 19. kolovoza 2026. (CEST) == [[Bitka kod Konjščine 1545.]] == U Predložak:Bitke Hrvata i Osmanlija ne možda, nego svakako treba dodati cijeli niz novih članaka. Ja sam već nedavno primijetio da na tom predlošku ima dosta posla i ja se namjeravam uključiti, koliko mi to zbog poslovnih i privatnih obveza bude dozvoljavalo vrijeme. Apropo tog predloška, ja sam pred puno godina na engleskoj wiki napisao razmjerno veliki predložak "Template:Wars and battles involving Croatia" u kojem su obuhvaćeni svi hrvatski ratovi i skoro sve značajnije hrvatske bitke u povijesti. Predložak je po meni bio jako koristan ya orijentaciju čitatelja Wikipedije zbog svoje sveobuhvatnosti. Međutim, upravo nedavno (ako si bio na enwiki, možda si primijetio) se na taj predložak okomio naš vrli kolega Joy, administrator na enwiki, koji inače dugi niz godina vedri i oblači tamo, uključujući teme vezane za Hrvatsku, najčešće preusmjeravajući ili spajajući članke i gdje treba i gdje ne treba, ali sada je prevršio svaku mjeru, kada je, bez obzira na moje protivljenje, i bez obzira na njegova neuvjerljiva, nerazumljiva ili nesuvisla obrazloženja, uz potporu još jednog tamošnjeg admina, neopravdano isposlovao brisanje tog predloška. Budući da se Joy povremeno uključuje i na hrwiki, ja se samo nadam da ovaj predložak neće doživjeti istu sudbinu. Da li se slažeš? Pozdrav, --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 19:13, 20. kolovoya 2026. (CEST) :{{s|Silverije}}, nemam pristup računalu ovih dana, pa ne uređujem Wiki. Za en.wiki nisam još gledao, no razmatrao sam malo ideju popunjavanja predloška. Postoji jedan problem: što ulazi u predložak? Govorimo li samo o hrvatskom teritoriju (ako da, govorimo li o RH ili hrvatskim povijesnim zemljama)? Gledamo li i bitke gdje su sudjelovali Hrvati (kako njih definiramo? Zapovjednik? Barem jedna vojna jedinica? Je li npr. opsada Kisega valjana?)? Uključujemo li i Hrvate kao narod (razni pobune naroda koji je živio pod osmanskim teritorijem)? Uključujemo li i Bosnu koja se historiografski ne vodi kao nekakva hrvatska država? Što sa silnim graničnim sukobima? Uključujemo li pljačkaše pojode raznih hajdučkih družina protiv Osmanlija? Ima tu svačega. Moj ti je savjet da pogledaš u kojim sve člancima (i kategorijama) se navode Osmansko Carstvo, raznorazni članci o ratovima s Osmanlijama i sl. Naravno, ima svačega što nije pokriveno. Mislim da se čak i Jelačić negdje sukobio s Turcima. Mislim da bi pd pomoći mogao i biti Atlas of Southeast Europe (izdavač Brill) kojeg možeš besplatno downloadati preko The Wikipedia Library. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:57, 22. kolovoza 2026. (CEST) ::{{s|Croxyz}}, hvala na odgovoru. Dvojbe oko popunjavanja predloška su svakako prisutne i logične. Postoji razlika u nazivu predloška u odnosu na uklonjeni engleski predložak, jer u engleskom naslovu je stajalo ˇRatovi i bitke koji su uključivali Hrvatskuˇ, dakle barem neku hrvatsku postrojbu kao dio cjelokupne kršćanske vojske koja se borila protiv turske vojske. U našem predlošku (bez obzira na razliku u nazivu predloška i njegov naslov: Bitke Hrvata i Osmanlija, odnosno Hrvatsko−osmanski ratovi) prostor za članke koji bi ušli u predložak je sužen, jer proizlazi da Hrvati, odnosno vojska Hrvatskog Kraljevstva mora biti dominantna u bitkama, odnosno ratovima, a ne samo sudjelovati s nekom postrojbom. Drugo, pitanje teritorija koje si postavio je takvo da odgovor glasi: oboje, i današnji teritorij RH i hrvatske povijesne zemlje. Današnji teritorij zato jer i u Istri i u Dalmaciji (koje su bile pod Mletcima), kao i vojne krajine (izravno pod bečkom upravom) itd. u bitkama su sudjelovali velikim dijelom Hrvati. Na primjer, kod oslobođenja Cetingrada 1790. habsburška postrojna se zvala Hrvatski armijski korpus. Hrvatske povijesne zemlje naprosto zato jer su u to vrijeme bile u sastavu Hrvatskog Kraljevstva (naravno, u personalnoj uniji s Ugarskom). Pa tako sve bitke na današnjem teritoriji BiH, koje su se tada odvijale na teritoriju Hrvatskog Kraljevstva su hrvatske, a ne bosanske bitke. To pravilo vrijedi i na engleskoj i na njemačkoj Wikipediji. Primjeri su Bitka za Bihać 1592., Opsada Krupe 1565 (danas Bosanska Krupa), Opsada Šturlića 1788. i slično. Isto bi vrijedilo i za bitke (opsade) kod Petrovaradina, Slankamena itd., jer je cijeli Srijem pripadao Hrvatskoj, a ne samo zapadni dio, dok je danas istočni u Srbiji. Uključiti treba i pogranične sukobe i bitke hajdučkih družina, ako su bile na hrvatskoj granici ili su u njima sudjelovali hajduci iz Hrvatske. Dvojbe mogu postojati npr. kod Kiszega, Kosovog polja i sličnih bitaka na područjima koja nisu ili nikad nisu bila u sastavu Hrvatske, premda su u takvim bitkama sudjelovali Hrvati u manjem ili većem broju. To bi se trebalo još raspraviti. ::Zamolio bih te da još jednom pogledaš što sam napisao za članak Pokolj fratara u Hercegovini, pa da završimo s njim, da ne bude više osporenosti točnosti podataka. Pozdrav, --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 01:15, 25. kolovoza 2026. (CEST) :::{{s|Silverije}}, problem kod tih hajduka i dr. neregularnih (civilnih) jedinica jest manjak dokumentacije, tj. rijetko se spominju u povijesnim izvorima i literaturi. Dovoljno je bilo da neki pojedinac okupi nekoliko seljaka iz svog (i eventualno susjednih sela) s kojim bi otišli u pohod na dan ili nekoliko dana preko granice. Nekad bi stvarno uspjeli napraviti neki značajni pothvat, poput ubojstva nekog bitnog Turčina ili paljenja čitavog grada ili vojnog tabora. Naravno, uvijek je prisutan problem enciklopedijske značajnosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:28, 25. kolovoza 2026. (CEST) ::::{{s|Croxyz}}, u vezi Pokolja fratara u Hercegovini već sam prije napisao da izvor iz časopisa Motrišta spominje ´montirane sudske procese´ u SAŽETKU i da nema broja stranice. Ja nemam taj časopis, odnosno cijeli njegov tekst, da bih mogao navesti stranicu. Zar sažetak nije dovoljno dobar izvor? --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 00:23, 27. kolovoza 2026. (CEST) == Pokušajte popraviti uvod 🇧🇦🇭🇷 == https://sh.wikipedia.org/wiki/Sergej_Jakirovi%C4%87 [[Suradnik:Эльдар Шукоров|Эльдар Шукоров]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Эльдар Шукоров|razgovor]])</small> 13:08, 25. kolovoza 2026. (CEST) :{{s|Эльдар Шукоров}}, nastojim ne uređivati taj projekt iz više razloga. Jedan od važnijih razloga je želja velikog broja suradnika tog projekta da Wikipedija na hrvatskom prestane postojati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:12, 26. kolovoza 2026. (CEST) ::🤔 [[Suradnik:Эльдар Шукоров|Эльдар Шукоров]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Эльдар Шукоров|razgovor]])</small> 21:00, 1. listopada 2026. (CEST) == Molba za savjet oko članaka == Pozdrav! Napisali ste da članci još nisu spremni za punu objavu. Uređivali smo dvije stranice: 1. [[Nacrt:Augustin Zubac (stariji)|https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:Augustin_Zubac_(stariji)]] 2. [[Nacrt:Župa sv. Blaža Gradnići|https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:%C5%BDupa_sv._Bla%C5%BEa_Gradni%C4%87i]] https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Augustin_Zubac_(stariji)&redirect=no Možete li mi, molim vas, reći što bi se još trebalo doraditi i na što bi trebao obratiti pozornost? Ako je ipak sve u redu, možete li te Nacrte prebaciti u samostalne stranice? Hvala! [[Suradnik:LAPTOPBIH|LAPTOPBIH]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:LAPTOPBIH|razgovor]])</small> 16:23, 27. kolovoza 2026. (CEST) :{{s|LAPTOPBIH}}, bez da čitam članke, vidim da imaju dosta problema, kao što su citiranje Wikipedije kao izvor (Wikipedija ne može sama sebi biti izvor, [[WP:NI]]) te da su članci pisani uz pomoć umjetne inteligencije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:49, 27. kolovoza 2026. (CEST) ::Ispravljeno. Molim pregled i, ako je dobro, prebacivanje Nacrta u stranicu. Hvala. Lp. [[Suradnik:LAPTOPBIH|LAPTOPBIH]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:LAPTOPBIH|razgovor]])</small> 13:07, 28. kolovoza 2026. (CEST) == HAJDUK 2 == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Hajduk_Split_II&accountJustCreated=1 https://semafor.hns.family/klubovi/96404/hnk-hajduk-ii/ molim zaštitu/upozorenje za vandalizme imena tulkas, ako nastavi [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-46893-05|&#126;2026-46893-05]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-46893-05|talk]]) 14:24, 28. kolovoza 2026. (CEST) :{{s|Loptač01}} (ako si to ti), nisam administrator pa ne mogu štiti članke, tj. onemogućiti njihovo uređivanje. {{s|Tulkas Astaldo}} nije vandal, već je odmah uočio da nešto ne štima s izmjenama, pa ih je dobornamjerno uklonio. Vrijednost <nowiki>[[3. NL – Jug]]</nowiki> se ne može koristiti za paramter "trenutačna sezona". To odmah dovodi do ''pucanja'' predloška (na dnu predloška se kraj nogometne lopte prikazuje <nowiki> [[3. NL – Jug|Trenutačna sezona]]</nowiki>. Parametar trenutačna sezona koristi se za navođenje sezone u kojoj se klub trenutno natječe (bez navođenja uglastih zagrada), primjerice HNL 2026./27. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:24, 29. kolovoza 2026. (CEST) == Lubiana league == I noticed that [[Ljubljanska nogometna liga 1959./60.]] already existed as [[Podsavezna nogometna liga Ljubljana 1959./60.]]. Do you think I've to rename all the "Ljubljanska nogometna liga" pages to "Podsavezna nogometna liga Ljubljana"? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:29, 28. kolovoza 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, can you check which name do Delo and other contemporary Slovenian newspapers use? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:28, 29. kolovoza 2026. (CEST) ::In Delo I can't find anything below the Regionalna/Območna liga (except the Ljubljana cup is called "Pokal NZS"). In the slovenian page of [[:sl: Nogometni klub Bela krajina|NK Bela krajina]], they say the club was member of "Ljubljanski podzvezni ligi". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 07:03, 29. kolovoza 2026. (CEST) :::{{s|Ame71}}, apparently in 1960 there was a sports weekly newspaper called Polet. On [https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-31GMJSNN bottom right of page 7] there's the final table for ''prvenstvo celjske nogometne podzveze'' which was won by Olimp Celje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:24, 29. kolovoza 2026. (CEST) ::::{{s|Ame71}}, have you encountered [https://slo-nogomet.net/forum/viewtopic.php?sid=b1c518381b7dc9181ad5c8866d02be48&start=195&t=348 this] before? There's a Slovenian ligaški vremeplov. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:33, 29. kolovoza 2026. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I found the final table for Ljubljanski podsavez in [https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-JGJR6MW3 Polet]. They call it "NPL" and "ljubljanski podzvezi". Honestly I don't know what to name the articles. Possibly Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:38, 29. kolovoza 2026. (CEST) ::::::I'll rename the pages "Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza". Slovenian ligaški vremeplov is very interesting, after finishing with the 1951-1991 seasons, I'll improve them with this site. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 08:19, 30. kolovoza 2026. (CEST) :::::::After discussions with {{s|Cybermb}}, we agreed to rename "Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza" to "Liga MNZ Ljubljana" from the 1974/75 season onwards. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 07:08, 15. rujna 2026. (CEST) == Prvenstvo RSK u nogometu == Kolega Milan Gulić i moja malenkost smo nedavno objavili članak o drugom prvenstvu Republike Srpske Krajine u nogometu, sezona 1993/1994 (https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/2%202026/09%20Gulic,%20Stambolija%20243-272.pdf). Vidim da ste citirali naš članak o prvom prvenstvu i objavili odličan tekst na Wikipediji, pa sam samo htio da vas obavijestim, ukoliko biste željeli, na osnovu podataka iz našeg teksta, takođe napisati i članak na wikipediji o drugom prvenstvu RSK u nogometu. Pozdrav, Nebojša Stambolija [[Posebno:Doprinosi/~2026-50362-16|~2026-50362-16]] ([[Razgovor sa suradnikom:~2026-50362-16|talk]]) 10:35, 18. rujna 2026. (CEST) :Hvala na biranim riječima! Ovih dana trenutno proširujem članak o [[HAŠK|HAŠK-u]], a i uočio sam niz grešaka u člancima o [[Sokolski stadion u Maksimiru|Sokolskom stadion u Maksimiru]] i [[Stadion Maksimir|današnjem maksimirskom stadionu]], stoga ću svakako napisati članak [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu 1993./94.]], najvjerojatnije u narednih mjesec dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:02, 18. rujna 2026. (CEST) ::Napisah članke [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu 1993./94.]], [[Kup Republike Srpske Krajine u nogometu]], [[Kup Republike Srpske Krajine u nogometu 1993./94.]] i [[Superkup Republike Srpske i Republike Srpske Krajine 1994.]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:12, 23. rujna 2026. (CEST) == Broj stranice i uklanjanje sadržaja (2) == Dobio sam poštom pritužbu na jedno tvoje postupanje, ali na to ću tek doći. Kada sam prije par minuta otvorio nedavne promjene dočekao me tvoj sažetak [[Special:Diff/7593855/7605190| uklanjanja referenciranog teksta]] u kojem iopet tražiš da se navede točna stranica u periodici. Prije nešto vremena na ovoj istoj stranici pod ovim istim naslovom molio sam te da to ne činiš. Ne postoji pravilo o uklanjanju sadržaja ako nije navedena točna stranica u znanstvenom radu; čak i pravilo o provjerljivosti ne traži izričito naveden izvor, tek da se takav izvor mora moći negdje naći. Postoji međutim pravilo da se [[WP: UREĐIVANJE|prije uklanjanja svega stvari pokuša popraviti]]. To je za Wikipediju jako važno pravilo, pozivamo ga izravno iz Pet stupova. Činiš veliku štetu uklanjanjem nečijeg rada radi sitnica na kojima ne inzistira ni jedan Nature npr. <u>Zato ću te sada zamoliti da u prvoj rečenici odgovora na ovu napišeš da tuđi rad više nećeš uklanjati ako izvori nisu navedeni (po TVOJOJ mjeri).</u> Ljudi gube volju uređivati kada im se na tako grub način uklanjanja sav rad. Molim te da jako paziš na nove suradnike, a i to molim po N-ti već put. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:11, 23. rujna 2026. (CEST) :{{s|Ponor}}, kod patroliranja uvijek pokušam prvo popraviti članak. U većinu slučaja pregledavam što se navodi u izvoru. Kako da za Žirovčića pregledavam točnost uvodnog paragrafa, ako suradnik citira 20 stranica, a većina tih riječi se ni ne pojavljuje u radu pri CTRL + F? Kad već spominješ navođenje točne stranice rada, [[Special:Diff/7602662|prije 4 dana sam zamolio]] jednog jako dobrog novaka, po mom osobnom mišljenju jednog od najboljih tijekom ljeta, da ubuduće navodi točne stranice rada koje citira. Koliko vidim, suradnik je poslušao savjet te je počeo mijenjati raspone stranica u točne stranice što naravno olakšava [[WP:PRO|provjerljivost]] članka. :<br> :Što se tiče Varaždinskih baroknih večeri višestruko sam tražio suradnika da navede izvor za svoju tvrdnju. Vidio sam da je na nečim stranicama za razgovor vrijeđao suradnike jer nisu gledali vanjsku poveznicu. Nedavno mi je jedan administrator preporučio da s takvim agresivnim novacima (kao i tvorcima ovih novih promotivnih AI-članaka) izbjegavam komunikaciju. Nakon što sam vidio komentar, odlučio sam samo pogledati tu vanjsku poveznicu na koju se suradnik poziva. U njoj piše: :[https://vbv.hr/ Do sada su zemlje partneri bili '''Slovačka''', Njemačka, Češka, Poljska, '''Izrael''', Austrija, Ruska Federacija, Italija, Francuska, Španjolska, Mađarska, Japan, Švedska, Slovenija, Irska, Švicarska i Portugal.] :U suradnikovoj izmjeni ne navode se Slovačka i Izrael. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vara%C5%BEdinske_barokne_ve%C4%8Deri&diff=prev&oldid=7605169 Dakle, netočna je zadnja izmjena u kojoj se tvrdi da je od 2009.] festival održan u sljedećim državama: Češka, Njemačka, Poljska, Austrija, Rusija, Italija, Francuska, Španjolska, Mađarska, Japan, Švedska, Slovenija, Irska, Švicarska, Portugal, Belgija. :Također, možeš uočiti da redoslijed država nije ispravan. Na kraju suradnikovog popisa nalazi se Belgija, a na početku Slovačka. Ako je zadnji festival bio u Slovačkoj (nisam provjeravao), onda bi Belgija trebala ići na poletku. :<br> :Što se tiče [[Gianna Apostolski]] pri nastanku to je bio čisti AI generated članak kakve viđam svakodnevno u nedavnim promjenama. Taj članak sam, kao i druge AI članke ili najvjerojatnije predložio za brzo brisanje ili ga premjestio u Nacrt s predloškom UI-članak. Taj članak je posljednjih dana premještan višestruko pod različita imena i imenske prostore te mu se tako izgubila povijest uređivanja (nisam administrator, pa ne mogu vidjeti izmjene u obrisanim člancima niti vratiti njihove povijesti izmjena). Ako mi ne vjeruješ pregledaj. Inače sada imamo [[Gianna Apostolski]] i [[Nacrt:Gianna Apostolski]]. Nema smisla imati dva članka. Koliko mi je poznato, novaci (a i ophoditelji?) ne bi smjeli fizički moći premjestiti članke iz imenskog prostora Nacrt: u GIP. Zbog toga i postoji [[Wikipedija:Zahtjev za premještanje stranice]]. Administrator (ili ophoditelj?) treba odobriti premještanje te ga sam izvesti. :<br> :Inače, nedavno sam pokrenuo jednu raspravu vezanu za sadržaj pojedinih članaka. Raspravom se nije mogao uspostaviti konzensus te sam odlučio odgodoiti interakciju kako ne bi slučajno prekršio pravilo 3RR i/ili pravilo o uređivačkom ratu. Stoga sam odlučio zamoliti dva administratora da pregledaju raspravu kao treća, neutralna strana. Još uvijek čekam da se oglase na SZR jer znam da zadnjih mjesec dana imaju previše obaveza u privatnom životu, stoga ne stižu gotovo pa uopće uređivati Wikipediju, kao i skoro svaki drugi administrator na projektoru. Ni jednom ni drugom se nisu svidjele izmjene druge strane. :<br> :Posljednjih nekoliko tjedana, ako ne mjesec dana, izuzev zadnjih nekoliko dana jer nam se vratio Tulkas Astaldo, praktički sam bio jedini ophoditelj na cijelom projektu. Od početka mjeseca napravio sam [https://xtools.wmcloud.org/patrollerstats/hr.wikipedia.org/2026-09-01/2026-09-23 3196 od 3593 ophodnji]. Razmatrao sam da u Kafiću pokrenem rasprave oko trenutnog stanja s patroliranjem + pokretanje rasprave o automatskom brisanju AI generated članaka, no od tih rasprava sam odustao jer znam da nam je i Kafić ''mrtav'' zadnjih nekolikom mjeseci. Ozbiljno sam ovih dana razmatrao da jednostavno trajno napustim Wikipediju te sam napisao svoja zadnja dva velika oproštajna članka (kako bi Englezi rekli ''[[:en:swan song]]''). Jednostavno ne mogu nikog više na Wikipediji tražiti za tuđe mišljenje ili pomoć, bilo riječ o patroliranju, sadržaju, pomoć u istraživanju i sl. Što ćemo onda s Varaždinskim baroknim večerima? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:26, 23. rujna 2026. (CEST) ::{{s|Ponor}}, također zamolio bih te da predložiš dva članka tjedna za 46. i 52. tjedan jer po pravilima ne smijem predlagati članke za te tjedne. Prijedlozi su već trebali biti izneseni do prije 3 tjedna. Pokrenuo sam raspravu u Kafiću oko toga, no samo se Runolist odazvao na nju predloživši jedan članak za članak tjedna. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:50, 23. rujna 2026. (CEST) ::Odgovorit ću na sve kada odgovoriš na ono što sam zapravo tražio od tebe. Podcrtano je. Moram, kao administrator, imati obećanje da nećeš uklanjati trud suradnika samo zato što ti se ne sviđa kako navode izvore iz periodike. Ja takav zahtjev na izvore ne vidim u pravilima, ne vidim na wikijima, a uklanjanje cijelih izmjena zbog toga smatram pretjerivanjem. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:06, 7. listopada 2026. (CEST) == Trener RNK Split == https://en.wikipedia.org/wiki/Dragutin_%C4%8Celi%C4%87 kako popraviti krivo prezime na svim člancima osim hr [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 00:34, 29. rujna 2026. (CEST) :{{s|Loptač01}}, ako si na računalu, ispod ovog 8 languages (gornji desni kut) nalaze se tri okomita kvadrata. Klikneš na njih, pa na Move. Promijeniš naslov članka u željeni te navedeš razloge promjene i/ili izvore (npr. HNS Semafor). Isti postupak vrijedi i za ostale jezike samo što umjesto engleske riječi Move piše odgovarajuća riječ ili izraz na tom jeziku. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:36, 29. rujna 2026. (CEST) == Uklonjen sadržaj == Zašto je uklonjen dio koji se bavio problematičnim stranama omladinskih radnih akcija? Kako je moguće da je to neenciklopedijski sadržaj ako je tekst izvučen iz izvora koji su već navedeni u članku? [[Posebno:Doprinosi/~2026-52511-57|~2026-52511-57]] ([[Razgovor sa suradnikom:~2026-52511-57|talk]]) 16:29, 30. rujna 2026. (CEST) :Izmjena za izvore navodi nepotpisani članak nekog web-portala što svakako nije pouzdan izvor ([[WP:VI]]) te Wikipediju ([[WP:NI]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:23, 1. listopada 2026. (CEST) == Preuzimanje slike == Pošto runolist nije aktivan nekoliko dana, smijem li preuzimati sliku odavdje https://www.zg-nadbiskupija.hr/1688-1694/3674 , i kakva su pravila što se toga tiče. [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 21:18, 30. rujna 2026. (CEST) :{{s|Lovro.milas}}, ne znam točno pravila oko tih autorskih prava. Sam portret je u javnom vlasništvu, no ne znam je li Zagrebačka nadbiskupija (ili netko drugi) ima autorska prava nad fotografijom portreta. Autorska prava najbolje zna {{s|Ivi104}}, no koliko vidim, nije aktivan na Wikipediji kao nekoć. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:16, 1. listopada 2026. (CEST) ::Također vidim da si uređivao [[Mihovil Mandić]]. Trebalo bi svakako srediti stil u tom članku (npr. ''Komunistički režim je u Mihovilu Mandiću vidio brata premijera NDH čija je krv bila na njihovim rukama.''). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:19, 1. listopada 2026. (CEST) == LLM == Kako bi ti postupio s [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Amon16 ovim izmjenama]? Ja naginjem poništavanju jer je sve pisano AI-jem. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:49, 6. listopada 2026. (CEST) :Također.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 12:17, 7. listopada 2026. (CEST) ::{{s|Tulkas Astaldo}}, trebalo bi onda brisati i taj novostvoreni članak, a ja nemam administratorske ovlasti pa ga ne mogu brisati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:22, 7. listopada 2026. (CEST) :Popričati sa suradnikom, dati upute, provjeriti o čemu se radi. Vrijedi li kod nas [[WP:NGN]]? Ne znam bi li LLM navodio izvore (s ponavljanjem navoda) kako to vidim u tim člancima. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:51, 7. listopada 2026. (CEST) ::{{s|Ponor}}, u Kafiću su svi negativni nastrojeni prema LLM člancima. A isti slučaj je i na [[:en:Wikipedia:Writing articles with large language models|Wikipediji na engleskom jeziku]] (''The use of large language models (LLMs) to generate or rewrite article content is strictly prohibited''). Pitao sam {{s|Tulkas Astaldo|Tulkasa}} za mišljenje o spomenutim člancima jer je nakon mene, najaktivniji ophoditelj. Znam iz iskustva da te navode izvora također generira LLM. Uostalom, zaista misliš da je suradnik u četiri i pol sata [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Drugi_svjetski_rat_u_Jugoslaviji&diff=prev&oldid=7613876 dodao sve ove izvore i napisao sav ovaj tekst]? Članak je narastao za 119 KB. To je malo manje od 30 KB po satu. Ta razina produktivnosti usporediva je s legendom o nastanku knjige [[Codex Gigas]]. Meni kao iskusnom suradniku treba oko sat vremena za 5 KB. Ja čisto sumnjam da će itko od nas provesti sate provjeravajući točnosti svake tvrdnje za te kontroverzne teme. Upravo iz članaka te tematike nastaju kontroverze vezane za naš projekt. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:08, 7. listopada 2026. (CEST) :::{{s|Ponor}}, LLM radi što mu se kaže [[Slika:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:12, 7. listopada 2026. (CEST) :::Moguće je napisati i pet članaka u sat vremena AKO se uređuje offline i samo kopira u wiki. Ne znam, zato kažem da se prvo pita suradnika. Hajde, ja ću, već sam namjeravao. Molim te ne diraj te članke. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:13, 7. listopada 2026. (CEST) :::Croxyz, filter je tvoju izmjenu [[Special:Diff/7611324]] označio s LLM. Vrijede li za sve ista pravila o LLM-u? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:37, 7. listopada 2026. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, moje članke ne generira LLM. Koristio sam ChatGPT da pokušam odgonetnuti koji izvor donosi točnu informaciju jer mi Google nije bio od koristi, a bilo je 2 ujutro. Zbog neslaganja izvora tražio sam poimenični popis poginulih članova. Brojni mediji su ove godine izvještavali o 77 igrača, no to nije točno. Nije točna ni [https://core.ac.uk/download/pdf/74362305.pdf Mudražijina] (str. 337.) tvrdnja: ''padlo kar 77 članov kluba, 9 pa jih je bilo odlikovanih z redom narodnega heroja'' (od 9 narodnih heroja nisu svi bili nogometaši, već su neki bili funkcioneri). [https://ueaeprints.uea.ac.uk/id/eprint/40335/1/VELEZ_MOSTAR_FOOTBALL_CLUB___.pdf Mills] (str. 112.) navodi ''Following this statement the book lists a further 77 footballers and 21 functionaries who died during the course of the war as Partisan fighters or camp inmates, whilst noting that a further six members had already lost their lives in forced labour camps before the war had even begun.'' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:02, 7. listopada 2026. (CEST) :::::Ispravak za Mudražiju: tvrdi da je poginulo 77 članova, dakle taj broj uključuje i nogometaše i funkcionere. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:04, 7. listopada 2026. (CEST) ::::::{{s|Ponor}}, hoćeš pregledati svaki od tih AI članaka ili ćemo ih ja i/ili Tulkas morati poophoditi? Ne vjerujem LLM-ovima što se tiče Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:43, 7. listopada 2026. (CEST) :::::::Ponor: "Molim te ne diraj te članke." [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:53, 7. listopada 2026. (CEST) ::::::::{{s|Ponor}}, samo pitah hoćeš li ih ti poophoditi ili ćemo ih morati mi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:54, 7. listopada 2026. (CEST) :::::::::Ono što sam slučajnim izborom provjerio u tim člancima, pisalo je u izvorima. Naravno da ću još pregledati i raditi sa suradnikom na nedostatcima ako ih nađem. Ovo je prvi put u puno godina da netko uopće dira te članke i moramo biti sretni što je to tako. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:28, 8. listopada 2026. (CEST) :::Bok svima! Htio bih se uključiti u raspravu jer razumijem vaše brige i skepsu. Kad netko u kratkom vremenu toliko proširi nekoliko članaka, a pritom koristi LLM, sasvim je normalno pitati se koliko je to stvarno provjereno. Pogotovo kad se radi o ovim temama, gdje i jedna pogrešno prenesena tvrdnja može napraviti problem. :::Shvaćam i da sam se možda malo zaletio. Krenuo sam pun volje, a vi ste odjednom dobili hrpu novog teksta i izvora koje treba pregledati. Malo sam vas zatrpao i razumijem da nije jednostavno pratiti sve te izmjene, pogotovo dok ih još dorađujem. :::Zato ću sada usporiti i prvo se posvetiti člancima koje sam već obrađivao, bez započinjanja novih prerada ili stvaranja novih članaka. Jastrebarsko, Stara Gradiška, Momčilo Đujić, Ante Vrban i ostali još trebaju doradu. Sljedeće dane namjeravam posvetiti tome da ih postupno dovedem na razinu do koje sam sada došao s člankom [[Koncentracijski logor Sisak]]. :::Kad završim svoj dio provjere i budem prilično siguran da je pojedini članak spreman za ozbiljan pregled drugih suradnika, javit ću u Kafiću i staviti poveznicu. Tako možete pregledati zaokruženu verziju, bez ganjanja hrpe izvora nakon svake moje dorade. :::Za sada bih vas zato zamolio da detaljno pogledate baš Sisak. Prođite tekst, pogledajte izvore, usporedite s ranijom verzijom i recite mi otvoreno što mislite. Je li vam takva obrada prihvatljiva? Je li to razina na kojoj biste voljeli vidjeti i ostale članke? Ako nešto ne valja, pokažite mi gdje pa ćemo provjeriti i popraviti. :::LLM mi pomaže u radu, a ja otvaram izvore, čitam ih i uspoređujem s napisanim. Članak prođe dosta dorada prije nego što ga objavim. Naravno da mi može promaknuti pogreška i za ono što objavim odgovaram ja. :::Meni je stvarno stalo do ovoga. U tim člancima ima toliko zapuštenih dijelova, rupa i tvrdnji koje godinama stoje bez dobre podloge, a mnogi upravo preko njih prvi put uče o toj povijesti. Volio bih da nekome možemo mirno preporučiti članak na hrvatskoj Wikipediji i znati da će dobiti razumljiv prikaz iza kojeg stoji ozbiljna literatura. Sisak je primjer koliko se može napraviti i do koje razine kad se jednoj temi stvarno posvetiš, a imam volje nastaviti. :::Ako imate savjet kako da vam olakšam praćenje i provjeru izmjena, samo recite. Rado možemo popričati o načinu rada i dogovoriti što bi svima bolje odgovaralo. Mislim da je dobra komunikacija temelj da ovo stvarno krene naprijed. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 15:17, 8. listopada 2026. (CEST) == Nacrt:Siniša Koprivnjak – molba za ponovnu procjenu == Poštovani Croxyz, javljam se u vezi s oznakom za brisanje koju ste 6. listopada postavili na [[Nacrt:Siniša Koprivnjak]]. Razumijem razlog – prva verzija bila je napisana uz pomoć AI alata i nisam znao da to nije u zakonu sa pravilima pošto sve što je pisalo je istina i imam više izvora koji su to potvrdili Dana 7. listopada nacrt sam ponovno napisao sam i ogulio sam ga. Zadržao sam samo podatke potkrijepljene neovisnim izvorima (Jutarnji list, 24sata, tportal, Blic, Story, Hello!, Wish te intervjui na HRT 4 i Novoj TV), a uklonio puno toga što mogu potvrdit raznim izvorima. Na stranici za razgovor o nacrtu naveo sam i da sam u sukobu interesa, jer je riječ o meni, no smatram da sam puno napravio predstavljajući Hrvatsku u svijetu da nešto ipak dobijem. Molio bih Vas da, kad stignete, pogledate trenutnu verziju i procijenite je li oznaka za brisanje još potrebna. Ako nacrt i dalje ne zadovoljava kriterije, rado ću poslušati konkretne savjete što ispraviti ili maknuti. Hvala na vremenu i trudu. [[Suradnik:Sans39|Sans39]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sans39|razgovor]])</small> 12:45, 8. listopada 2026. (CEST) == Asia Express == Zašto ste mi obrisali Natjecatelje i Format emisije na Wikipediji? [[Suradnik:Lp7137|Lp7137]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lp7137|razgovor]])</small> 16:31, 8. listopada 2026. (CEST) hcjnozjreb9op7ph4w9kekhs23l8g87 7615280 7615268 2026-10-08T15:19:26Z Sans39 374534 /* Nacrt:Siniša Koprivnjak – molba za ponovnu procjenu */ 7615280 wikitext text/x-wiki <div style="text-align:right; color:#777">''arkiv'': [[RSUR:Croxyz/Arkiv 1|1.]] [[RSUR:Croxyz/Arkiv 2|2.]]</div> == Gabriel Martinelli == Greškom sam uklonio predložak Radovi tako da sam planirao dodati poveznice i infokvir, ali nisam planirao reprezentativnu karijeru. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:40, 21. travnja 2025. (CEST) == Čakovec == Trenutno nemam ništa o proslavi 1000-te obljetnice, ali ću pokušati nešto pronaći. --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 20:37, 22. travnja 2025. (CEST) :Pronašao i dopunio članak. --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 20:05, 28. travnja 2025. (CEST) == Kvalifikacije 1938. == In the page of [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com], in the season 1938./39. they say "Status je izgubila Slavija, a Sparta je trebala da reši pitanje 12. ligaša sa poraženim finalistom kvalifikacija." I think they meant the program of qualifications were the winners were promoted and the finalist would have played vs Sparta for last place in the national championship. But the boycott of Concordia and Split ruined the program. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 16:08, 24. travnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, ah okay then. I think it might be the best to only have Dodatne kvalifikacije under the Srbija section. To me it makes sense that these additional qualifiers were played to determine the 10th team of the Serbian League. Concordia, Split and possibly Velež are outliers. They couldn't have participated in Serbian League qualifiers. This is likely a naming mistake made by exyufudbal.rs. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:47, 24. travnja 2025. (CEST) ::{{s|Ame71}} from Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014. ::Page 121: ::The [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|national league qualifiers]] consisted of two leagues consisting of podsavez champions (meaning my assumption was right). ::The winners of the two groups were suppossed to play against each other. The winner would be promoted to the national league while the loser would play against Sparta Zemun (just like FSG Zrenjanin said). ::Croatian (Borovo is located in modern-day Croatia by the way, it could've been a Serb club or it just stayed in JNS for some reason) and Slovenian (this is not true Mairbor played against Borovo) clubs withdrew at the start of the qualifiers ::Page 122: SAŠK was the winner of Sarajevski podsavez thanks to goal-difference ([[it:Prvi_razred_1938-1939#Sarajevo]]/exyufudbal.rs claims it had 2 points more than Hajduk Sarajevo), however it withdrew from further competiting (meaning it didn't take part in the qualifiers). SAŠK supported the creation of a Croatian league (which makes sense since they were a Croat club), so JNS declared Velež the winner of Sarajevski podsavez (change ''Per qualche motivo ha preso il posto del SAŠK.'' in [[it:Prvi razred 1938-1939]]. You might need to change [[it:Sarajevski nogometni podsavez]], [[it:Nogometni Klub SAŠK Napredak]], but after I try to verify if Velež was handed the title which makes no sense to me since they didn't partook in Sarajevski podsavez championship, was there another, possibly provincial, league with the winner of the Sarajevo league competing against the other winner?). ::Page 123: The group winners (Bata & Vojvodina) are suppossed to play in a finale, however changes occured (HNS, Croatian-Slovenian League etc.). Serbian League has 10 members: 7 were the 7 national league teams from the previous season, 2 are the qualifiers group winners (Vojvodina and Bata) while the last club was determined via further qualifiers. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:14, 24. travnja 2025. (CEST) :::{{s|Ame71}}, Sarajevski podsavez provincial info found in that book, but not on it.wiki. Add it to it.wiki so it won't be lost. Note that not all of the information is complete (e.g. 1932./33. season which doesn't mention the Herzegovinian champion). Sometimes maybe 2 matches were played, but only 1 is listed. :::;Season 1930./31. (page 272, 273) :::Bosnian provincial champion: Šumadija Tuzla :::Herzegovinian provincial champion: [[JSK Mostar]] (I'm linking that article since I recently created it, I won't be linking other clubs) :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final: :::Tuzla: Šumadija vs JSK 3:0 :::Mostar: JSK vs Šumadija ??? :::JSK winner. :::<br> :::Sarajevo podsavez final: :::Sarajevo: Sloga vs JSK 5:1 :::<br><br> :::;Season 1931./32. (page 273) :::Bosnian provincial champion: Bojna Travnik :::Herzegovina provinical final was played in Mostar: [[JSK Mostar]] vs [[ŠK Uskok Čapljina|Uskok Čapljina]] 6:1. JSK is the Herz. prov. champ. :::Sarajevo podsavez provinical final was played in Mostar: JSK vs Bojna Travnik 1:4 :::<br><br> :::;Season 1932./33. (page 273) :::Travnička župa: Bojna Travnik :::Tuzlanska župa: Union Usora :::Travnik: Bojna v Union 3:4 :::Usora: Union v Bojna 3:1 :::Union is the winner of Bosnian provinical championship. :::<br><br> :::;Season 1933./34. (page 274) :::Bosnian provincial championship :::Travnička župa: Bojna Travnik :::Zenička župa: ??? :::Tuzlanska župa: Zmaj od Bosne Tuzla :::Dobojska župa: Hrabri Teslić :::<br> :::Bosnian provincial final: :::Travnik: Bojna v Hrabri 1:1 :::Teslić: Hrabri v Bojna ??? :::Bojna is the winner of Bosnian provincial championship :::<br> :::Velež is the winner of Herzegovinan provincial championship :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final :::Travnik: Bojna v Velež 1:1 :::Mostar: Velež v Bojna ??? :::<br><br> :::;Season 1934./35. (page 274, 275) :::Bosnian provincial championship :::Dobojska župa: Željezničar Doboj :::Tuzlanska župa: Šumadija Tuzla :::Zenička župa: Jadran Visoko :::Travnička župa: Bojna Travnik :::<br> :::Semifinal: :::Doboj: Željezničar vs Šumadija ??? :::Tuzla: Šumadija v Željezničar 0:0 :::Travnik: Bojna v Jadran ??? :::Visoko: Jadran v Bojna 4:1 :::<br> :::Final :::Visoko: Jadran v Željezničar ??? :::Doboj: Željezničar v Jadran 4:0 (Jadran was the winner somehow, must've been 2 really entertaining matches) :::<br> :::Herzegovina provinical championship :::Mostarska župa: Velež Mostar :::Čapljinska župa: [[ŠK Uskok Čapljina|Uskok Čapljina]] (I assume Uskok was eliminated before the final) :::<br> :::Final :::Mostar: Velež v Leotar Trebinje 2:0 :::Trebinje: Leotar Trebinje v Velež 1:4 :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final :::Mostar: Velež vs Jadran 7:0 :::Visoko: Jadran vs Velež 7:1 (yes, the source says that Velež won the first match 7:0 and lost the second one 1:7) :::<br><br> :::;Season 1936./37. (page 275, 276), 1935./36. isn't covered sadly :::For this season we have autumn tables (obviously the seasons haven't finished yet). I'll only list the clubs. :::<br> :::Tuzlanska župa: 1. Zmaj od Bosne Tuzla, 2. Šumadija Tuzla, 3. Solvaj (could be Solvay, as Serbian Cyrillic doesn't have a letter for y, for Solvay see it.wiki usege) Lukavac, 4. Sloboda Tuzla, 5. Zrinjski Tuzla (I think I saw this club on hr.wiki) :::Travnička župa: 1. Bojna Travnik, 2. Ugar Turbe, 3. Sloga Gornji Vakuf, 3. JSK Travnik :::Zenička župa: 1. Jadran Visoko, 2. Građanski Zenica, 3. Visoko (just Visoko, similiar to [[NK Zagreb]]), 4. Rudar Kakanj, 5. Željezara Zenica :::Dobojska župa: 1. Hrabri Teslić, 2. Union Usora, 3. Željezničar Doboj, 4. Desta Teslić :::Mostarska župa: 1. [[JSK Mostar]], 2. Zrinjski Mostar, 3. Velež Mostar, 4. [[ŠK Vardar Mostar|Vardar Mostar]] :::Čapljinska župa: 1. Jugoslavija Čapljina, 2. Leotar Trebinje, 3. Uskok Trebinje, 4. Jugoslavija Trebinje :::<br><br> :::;Season 1937./38. (page 276) :::Bosnian provincial champion: Železara Zenica (Željezara???) :::Herzegovinian provincial champion: Velež Mostar :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final: :::Mostar: Velež v Železara 3:1 :::Zenica: Železara v Velež ??? :::<br> :::Sarajevo podsavez final: :::Mostar: Velež v SAŠK 1:2 :::Sarajevo: SAŠK v Velež 2:0 :::<br><br> :::;Season 1938./39. (page 277) :::Železara Zenica is the Bosnian provincial champion :::<br><br> :::;Season 1939./40. (page 277) :::Bosnian provincial championship :::Travnička i Zenička župa: Železara Zenica :::Tuzlanska i Dobojska župa: Zmaj od Bosne Tuzla :::<br> :::Bosnian provincial championship final: :::Zenica: Železara vs Zmaj od Bosne 7:1 :::Železara was also the winner of the Sarajevski podsavez provincial championship (meaning that it defeated the Herzegovinian champion). :::As always, you might want to acquire the Fudbalska takmičenja Južnih Slovena... book. I'm sure it has more information. Sadly this didn't answer if Velež was awarded the title. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:09, 25. travnja 2025. (CEST) ::::According to a [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=15856 forum post] Velež eliminated Železara in the finale. Velež was suppossed to play against SAŠK but SAŠK decided to leave the system which gave Velež a spot in the qualifiers. There's no mention of Velež being awarded the title. Obviously, this is not a good source. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 25. travnja 2025. (CEST) :::::That post calls the club Žel'''j'''ezara. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 25. travnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Croxyz}} I thought SAŠK was Sarajevo city league champion, while Velež Mostar was provincial champion, and then Velež beat SAŠK in the subfederal final. On claudionicoletti.eu there are the finals of the '20s, but not of the '30s. As I had only the exYU page and no other sources, I wrote "Per qualche motivo (il Velež) ha preso il posto del SAŠK". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:38, 25. travnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Ame71}}, yes I believe that’s the case. SAŠK won the city league and Veež probably won the provinical league (we need better sources). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:41, 25. travnja 2025. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, should we move the 1st two group qualifiers above the Serbia section? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:25, 25. travnja 2025. (CEST) :::::::::Currently I'm trying to figure out why Slavija played in the qualifiers instead of Bačka. Sadly in the last edition of [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist195.pdf Subotički športski list] there's no mention for this, although they mention that the qualifiers will take place soon. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:22, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html RSSSF] has a list of qualifying matches under Promotion Playoff 1940 (Hrvatska). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:27, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::Take note that the club's called Žel'''j'''ezničar Zagreb and not Železničar Zagreb. Confirmation is present in the last page of this [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000560 this Varaždinske novosti issue]. I forgot to add that [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html#krel here] is the RSSSF link for the Željezničar Zagreb vs Slavija matches. Now I'll seek out the reason why Slavija participated in the qualifiers instead of Bačka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:33, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000545 Last page under ŠPORT] covers this. I transcribed the text for you. It's a bit archaic so if you have any trouble understanding anything I'll gladly explain it to you. ::::::::::::"SPLIT" ILI VARAŽDINSKA "SLAVIJA" MORAT ĆE IGRATI U KVALIFIKACIONOM TURNIRU ::::::::::::U nedjelju je dovršena predzadnja utakmica hrvatsko-slovenske lige. To je varaždinska "Slavija" odgirala u Ljubljani 13 minuta ostatka prekinute utakmice pa kako u tom rezultatu nije pao nijedan zgoditak, ostao je rezultat na 3:3. Poredak na kraju prvenstvene tablice izgleda sada ovako: ::::::::::::(see table, also do you know what the numbers which are surrounded by () at the end of every row represent?) ::::::::::::Imadu dakle igrati još jedino "Split" i "Slavija" i to u Splitu (listed under 12. kolo, played on May 19th). O toj utakmici ovisi, koji će od tih klubova igrati kvalifikaoni turnir, jer bi "Slavija" u slučaju pobjede potisnula "Split" na predzadnje mjesto hrvatskih klubova. Subotička "Bačka" po propozicijama otpada, ali se prenose glasovi (archaic way of saying it is rumoured) da dogodišnja hrvatska liga ne će brojiti samo osam, nego i opet deset klubova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:57, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Ame71}}, I solved the mystery of these weird numbers which are located in brackets, that is (). It's the number of points the club didn't win so far. E.g. Split has 13 (21) points after 17 matches meaning it won 13 points and ''lost'' 21 points (it didn't win in those matches so it didn't the maximum number of points in these matches). :::::::::::::In the second to last edition of [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist194.pdf Subotički športski list] it is stated that Bačka Subotica and Ljubljana are automatically relegated, while Varaždin will compete in a relegation play-off. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:07, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000560 Last page of this Varaždinske novosti issue] has a report on the second match between Željezničar and Slavija. It is stated after the match report ''Međutim Slavija ne će ispasti iz lige, odnosno Slavija će ipak ući u Hrvatsku ligu. Tako je izjavio u nedjelju na skupštini III. župe ZNP-a u Varaždin predsjednik ZNP-a ing. Ećimović, takove su informacije donijele i jučerašnje zagrebačke novine, svi ligaški klubovi izjavili su se za Slaviju, a jučerašnja večernja sjednica HNS u Zagrebu također je u tom pravcu svoje rekla.'' ::::::::::::::Sadly this is too vague. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:31, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::::::According to pages 134 & 135 of Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji the league consisted of 9 clubs with Slavija Varaždin being admitted as the 10th member. It doesn't mention Bačka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:39, 26. travnja 2025. (CEST) == I feel a little confused == It's better if you do the mention the 10 participating clubs of the Croatian-Slovenian league and how they were determined. It drives me crazy... [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :Well done for kvalifikacije 1938, I didn't know how create it as it begun as Yugoslav qualifiers and finished as Serbian ones. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :: What are the questions you made me (you wrote a lot :D)? I'm watching the Spanish cup final now, then I'll go to sleep. Tomorrow I'll read it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :::{{s|Ame71}}, I decided to just list the participants of the Croatian-Slovenian league. This way I don't have to spend time researching how they were chosen. As for the questions, they were mostly centered around the [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|qualifiers article]]. I don't think anything is left unanswered. I wanted to watch the Spanish cup final aswell, but I was supossed to do other stuff. In the end, I did nothing and procrastined by editing Wikipedia. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:55, 27. travnja 2025. (CEST) :::: I translated "'''Neslužbena nogometna prvenstva Srbije''' predstavljaju neslužbena nacionalna prvenstva" and the category from Serbian wiki. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:05, 27. travnja 2025. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I found [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%B7%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B0_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D1%83_%D1%84%D1%83%D0%B4%D0%B1%D0%B0%D0%BB%D1%83 this article]. Honestly, the name and grouping is odd. I suggest renaming and deleting (most of) the Italian article. En.wiki has a good naming solution, although I don't know if we can group the pre-WW2 championships with the WW2 championships (different countries). As for the category, I was thinking of renaming it to [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1918. – 1941.)]], similarly to [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)]] and [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1945. – 1991.)]] If needed, you can make another category for WW2. Sijić's book covers the period so I can help with transcribing those articles. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:48, 27. travnja 2025. (CEST) == Zagrebačke župe == [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919./20.]] had 13 župas. On [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u kraljevini Jugoslaviji] they are: 1. sušačka župa, 2. karlovačka župa, 3. varaždinska župa, 4. bjelovarska župa, 5. osiječka župa, 6. podravinska župa, 7. brodska župa, 8. banjalučka župa, 9. moslavička župa, 10. sisačka župa, 11. gospićka župa, 12. đakovska župa i 13. požeška župa. On [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ claudionicoletti.eu] 11 of them are ok, but Moslavina and Gospić are missing, and in their place there are Daruvar and Doboj. What's the right one? I'm working that on [[:it: Prvenstvo ZNP 1920]], and then I'll do in on Croatian side. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 18:23, 2. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, can I get the page number for Fudbal u kraljevini Jugoslaviji? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:04, 2. svibnja 2025. (CEST) ::Also, as stated previously, you might want to buy that Fudbalska takmičenja u Južnih Slovena... book since Cybermb says it covers all seasons and all lower leagues. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:04, 2. svibnja 2025. (CEST) ::: it's page 142 of [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u kraljevini Jugoslaviji]. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:13, 3. svibnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ame71}}, i'm really busy today and tomorrow so I can't do a complete investigation. According to [https://hrcak.srce.hr/file/444226 this article] Daruvar župa is number IX (''U finalnom dvoboju trebao se susresti s klubom iz Ivanić Grada, ali s obzirom da igrači Ivanića nisu doputovali, DONK osvaja naslov prvog pobjednika IX. nogometne župe.'', page 55). In the 1923/24 season there have been some changes: ''To se najbolje osjetilo u sezoni 1923./24. kada kod novog ustrojstva Daruvar prestaje biti župskim središtem. Umjesto daruvarske župe osnovana je nogometna Župa Moslavina u kojoj su igrali klubovi s područja Daruvara, Pakraca, Kutine i Ivanić Grada.'' Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji probably records this later župa structure. Try looking on the internet for mentions of Daruvar being the IX župa and please notify me if you found anything. As I said earlier, I'm quite busy so I sadly can't help. Takmičenje Južnih Slovena probably answers this dilemma. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:26, 4. svibnja 2025. (CEST) ::::: Daruvar clubs were in 9th župa (Moslavina). In 1936 they moved to 7th one (Brod). There were some moves trough the years. Then I see there were some changes in the numbers and towns in the župas. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:23, 4. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, I found [https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/ligaski-vremeplov-194302/p5425163/ this]. It doesn't match the župa numbers presented in [[it:Prvenstvo_ZNP_1920#Provincia]]. Honestly, I think you should try and acquire that book. It'll be tough for me to find absolutely anything (trustworthy) by looking at newspapers due to lack of digitised papers from that era. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:56, 5. svibnja 2025. (CEST) :::::::Also I don't find [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zagreba%C4%8Dki_nogometni_savez&diff=prev&oldid=7198679 this trustworthy]. As we previously found out, the list is either incomplete or it doesn't record every single change. Without a year, that list can be pretty misleading. For example [https://hrcak.srce.hr/file/444226 according to page 73 of this paper] župas got their names during the 1940./41. season. Karlovačka župa was renamed to Župa Lopašić in 1940, while this name is listed alongside župas from the previous decade/two decades. I think it would be the best if that revision was reverted so inaccuracies don't spread as much in future sources/works. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 5. svibnja 2025. (CEST) ::::::::{{S|Ame71}}, also just so you know, Ljubljanski nogometni podsavez should be abbreviated as LJNP instead of LNP. In Croatian there are two letters: L and LJ. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:10, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::: LJNP or LjNP? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 08:22, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Ame71}}, honestly, I don't know. Words beginning with DŽ, LJ or NJ are very rare in Croatian. I highly doubt there are 5 possible words which can be found in initialisms, with the most common obviously being German (njemački). Also I find it weird how 1. slovenski '''š'''portni klub Maribor is referred to as I. S'''S'''K Maribor. At first I thought this might be a mistake, but it is also found in [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/maribor Nogometni leksikon], so I guess it's true. Fun fact: according to Album nogometnih klubova Jugoslavije it is the first [[hazena]] club in Yugoslavia. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:57, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}}, what are you thoughts on the župa issues? Should we delete that section of the ZNP article? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:19, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::: I think it's better to keep it, so when I'll get the book I'll check the differences. There is no definitive version of a page on Wikipedia. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:31, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Ame71}}, remember we can always have it saved in the revision history. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:39, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::{{s|Ame71}}, I expanded the Područje section. Once you get that book, we'll be able to expand it with ease. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:28, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::: About Sparta Ljubljana : you're right, they merged Primorje. But i see they were in 2. razred in the following season. I assume the club still existed. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:01, 7. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::{{s|Ame71}}, I remembered the LJNP/LjNP dilemma. The correct abbreviation is LJNP, at least in Croatian (I don't know how Italian would treat it). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:14, 4. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::::: as Italians don't know Croatian alphabet, I think it's better to leave LjNP. Otherwise they would wonder what the meaning of "J" is.[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:07, 4. rujna 2025. (CEST) == Kravarsko == Postavljanje starijeg popisa je jednostavno što sam vidio da nije potkrijepljen izvorom a nisam mogao naći izvor te informacije [[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 13:24, 4. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Tmatic01}}, u člancima o mjestima (npr. [[Barbarići Kravarski]]) nalaze se grafikoni s brojem stanovnika za svaki popis stanovništva od 1857. nadalje. Izvori bi se trebali nalaziti na [[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|ovom linku]] (nisam pregledavao je li poveznice i dalje funkcioniraju) koji je prisutan ispod takvih grafikona. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:00, 4. svibnja 2025. (CEST) == Wembley Stadium (1923.) == Podsjeti me zašto smo prebacivali [[Wembley Stadium (1923)]] na [[Wembley Stadium (1923.)]], a nismo ga brisali. Zanima me na što bi potonji trebao voditi jer sada, nekako, vodi na samoga sebe. Jesam li nešto pogrešno shvatio? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 6. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, gledam sada i ni meni nije jasno. Je li možeš kao administrator vidjeti kako su izgledale prijašnje inačice članaka? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:28, 6. svibnja 2025. (CEST) == NK HAŠK 1903 == Ne bih rekao da je skroz ispravno trenutni opis koji je baziran na Leksikografskom zavodu. Ako gledamo prema kontinuaciji brenda kluba HAŠK, on je spajanjem TPK-a, Naftaša i ostalih ulazio u više lige (nešto kao NK Varaždin s NK Ivančicom u 3. HNL). Trenutni klub je novoosnovana udruga koja nema pravno veze s tim prijašnjim klubovima. Ova trenutna stranica pod nazivom NK HAŠK 1903 bi trebala biti osvrt na brend nogometne selekcije HAŠK-a (nešto kao HNK Zrinjski u BIH). ZNS, kao službeno tijelo, mu priznaje slijednost od bivšeg nogometnog kluba i uzima godinu osnutka 1903, kao brenda. Slično je s Dinamom koji ima nekoliko puta ponovno pravno osnivanje, ali mu je priznata slijednost. Primjer: https://zns.hr/predstavljanje-klubova/6627-nk-hask-1903 Stajalište kluba: https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/kultni-klub-sanja-obnovu-slavnog-rivalstva-hrvatskog-nogometa-doveli-su-novog-trenera-i-sportskog-direktora-15301778 Po tome bi trebali imati posebne stranice '''NK Naftaš Ivanić''' čija povijest staje spajanjem s HAŠK-om, '''NK TPK''' s informacijama koje su sada za NK HAŠK 1903 te također njihova povijest nestaje spajanjem i stranicu '''NK HAŠK 1903''' s kontinuacijom brenda starog kluba gdje se opisuju ta spajanja radi uključivanja u više lige. Ovo trenutno ne otkriva prave informacije u pozadini, a najviše su opisani u tiskanom izdanju knjige H.A.Š.K. iz 1993. Da li to ima smisla? Pozz. [[Suradnik:Borisb7~hrwiki|strongBNF]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Borisb7~hrwiki|razgovor]])</small> 11:22, 11. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Borisb7~hrwiki}}, o nogometnoj sekciji izvornog HAŠK-a trebalo bi pisati pod [[HAŠK#Nogometna sekcija]]. Sadržaj treba biti pokriven izvorima (prilikom navođenja knjige potrebno je navesti i str.). O nogometnoj, a i drugim sekcijama opširno je pisao [[Bogdan Cuvaj]] u znanstvenom časopisu Povijest sporta. Da o HAŠK-u nije napisao preko 100 stranica, sažeo bi njegove radove i dodao bi ih u članku o HAŠK-u, kao što sam to učinio u člancima [[NK Jarun Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]], [[AC Troja Sarajevo]] itd. U biti tijekom prošla dva mjeseca iscrpio sam sve njegove nogometne članke u Povijesti sporta osim onih o HAŠK-u. :Za [[NK HAŠK 1903 Zagreb]] važno je naglasiti u samom uvodu da nije isti klub kao izvorni HAŠK. Novi HAŠK (tj. NK HAŠK 1903) nije se mogao spojiti s TPK-om jer je TPK promijenio ime dvije godine ranije u Pešćenica. Dodatna potvrda tog imena prisutna je u člancima [[4. rang HNL-a 1992.#Jug – skupina B]], [[3. HNL 1992./93.#Središte (ZG regija)]]. Potonje sezone Pešćenica ispada u [[4. rang HNL-a 1993./94.#4. HNL NS Zagrebačke regije]] gdje se natječe pod imenom HAŠK 1903 Zagreb. :[[Nogometni leksikon]] s pravom tvrdi da ''[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/hask-1903 1993. uzima ime HAŠK 1903. kojim se poziva na tradiciju najstarijega zagrebačkoga kluba s kojim nije u pov. vezi]''. :Godine 1945. ukinuti su svi nogometni klubovi koji su djelovali za vrijeme NDH. Većinski su ih zamijenili novonastala fiskulturna (fizkulturna) društva (skraćeno FD). Svaki zagrebački FD predstavljao je neku ili nekoliko vezanih struka. Dio tih društava naveden je u članku [[Prvenstvo Zagreba u nogometu 1946.]] Tijekom narednih nekoliko godina dolazi do propasti FD-a, odnosno na njihovo cjepkanje na više različitih sportskih klubova (mislim na nogometne, rukometne, teniske itd.) te obnove i osnivanja novih klubova koji su vezani za klubove ukinute 1945. ili ranije. U tom periodu druge polovice 40-ih i 50-ih. Iz [[NK Željezničar Zagreb|Željezničara]] je izrasla [[NK Lokomotiva Zagreb|FD Lokomotiva]] iz koje je nastala današnja NK Lokomotiva. FD Tekstilac prethodnik je [[NK Ravnice]]. Godine 1950. dolazi do spajanja dvaju klubova u [[NK Maksimir]] (nasljednik HŠK Maksimir koji je prestao djelovati 1941. kada se spojio s [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongajem]] u Kvaternik). [[NK Trešnjevka Zagreb]] obnovljena je 1948., tri godine nakon svog ukinuća. Nabrojao sam samo neke nasumične primjere da ilustriram na koje sve načine su predratni klubovi nastavili s radom. :Osim obnovljenih klubova, u tom periodu su s djelovanjem započeli i novonastali klubovi vezani za neku tvornicu/tvrtku. Primjeri takvih momčadi su [[NK Končar Zagreb|Rade Končar]], [[NK Kožarac Zagreb|Kožarac]] (1950./51.), [[NK Cestogradnja Zagreb|Komunalac]] (1952.), [[NK Elektrosond Zagreb|Elektrosond]] (1955.), [[NK Pliva Zagreb|Pliva]] (1955.), a i naravno TPK, odnosno punim imenom Tvornica parnih kotlova (člank o tvrtci [[Tvornica parnih kotlova]]). Upravo je na temelju tog tvorničkog kluba koji 1991. mijenja ime u Pešćenica nastao današnji HAŠK 1903. Klub se tek 1993. proglasio nasljednikom izvornog HAŠK-a, premda je dvije/tri godine paralelno postojao uz [[ANK Mladost Zagreb]]. Ovaj slučaj nije isti kao kod Zrinjskog. Zrinjski je odmah obnovljen kao HŠK Zrinjski Mostar, dok je TPK/Pešćenica djelovao punih 40 godina kao TPK ili Pešćenica. :Dinamo Zagreb je od Građanskog preuzeo stadion, boju dresova, nadimak (''purgeri''), a i veliki dio igrača. Nogometni leksikon navodi: [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/gradjanski-prvi-hrvatski-gradjanski-sportski-klub ''Formalno je prestao djelovati 1945., a većina igrača pristupila je novoosnovanome Dinamu, koji je nastavljač tradicije zagrebačkih »purgera«.''] :[https://web.archive.org/web/20150219205718/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1941-1950/sezona-194445 Za Građanski su u sezoni 1944./45. nastupili:] :Vratari: [[Franjo Šoštarić]] (1/0), [[Franjo Glaser]] :Obrana: [[Miroslav Brozović]] (1/0), [[Miljenko Đukić]], [[Ernest Dubac]] (1/0), [[Ivica Ožegović]] :Vezni red: [[Ivica Reiss]] (1/0), [[Ivan Jazbinšek]], [[Mirko Kokotović]] (1/1), [[Branko Pleše]] :Napad: [[Zvonimir Cimermančić]] (1/0), [[Franjo Wolfl]] (1/2), [[Stjepan Bobek]] (1/0), [[August Lešnik]] (1/2), [[Zvonko Canjuga]], [[Milan Antolković]], [[Stjepan Kalšan]] (1/0), [[Florijan Matekalo]] :Ako je vjerovati člancima o igračima (3 igrača nemaju članak): za Dinamo je nakon rata zaigralo 7 od 15 igrača Građanskog ([[Ivica Reiss]], [[Mirko Kokotović]], [[Branko Pleše]], [[Zvonimir Cimermančić]], [[Franjo Wölfl]], [[August Lešnik]], [[Milan Antolković]]), za Partizan koji [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/partizan-fk-fudbalski-klub ''je imao velike privilegije nakon 1945., u svoje redove doveo je najbolje igrače iz cijele zemlje''] ([[Franjo Šoštarić]], [[Franjo Glaser]], [[Miroslav Brozović]], [[Stjepan Bobek]], [[Zvonko Canjuga]], [[Florijan Matekalo]]) 6 igrača, a druge klubove [[Ernest Dubac]] i [[Ivan Jazbinšek]]. Za Dinamo su igrali bivši igrači Građanskog, za Lokomotivu bivši igrači Željezničara itd., dok za novi HAŠK nitko nije mogao igrati. Uostalom, da je HAŠK 1903 doista nasljednik HAŠK-a, TPK bi ili u 1950-im promijenio ime u HAŠK ili bi preuzeo njegovu tradiciju. :Što se tiče Naftaša, on je samo jednu sezonu igrao kao fuzionirani klub s HAŠK-om ([[2. HNL 2006./07.]]) te valja istaknuti da je HAŠK paralelno nastavio djelovati u [[5. rang HNL-a 2006./07.#1. Zagrebačka liga]], gdje je igrao i prošle sezone ([[5. rang HNL-a 2005./06.#1. Zagrebačka liga]]). O fuzioniranim klubovima koji su djelovali 1 sezonu, a iduće se raspali, nemamo članke (usp. [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]], koji je obnovljen 1995., a 2011. se nakratko fuzionirao s Famosom iz Hrasnice) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:44, 11. svibnja 2025. (CEST) ::Iz sličnih razloga [[NK Concordia Zagreb]] nije [[HŠK Concordia Zagreb]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:52, 11. svibnja 2025. (CEST) :::Jako iscrpno i zanimljivo. :::Ovdje vidimo problem postojanja TPK-a/Peščenice dugi niz godina prije nego su promijenili ime u HAŠK 1903. Realno gledajući tako može bilo koji klub promijeniti ime u neki prošli slavni i tražiti sljednost. :::Ajmo vidjeti s druge strane situaciju. Originalni HAŠK je prestao postojati 1945. Njegov posljedni nasljednik [[ANK Mladost Zagreb]] prestaje 1956. Prema informacijama s web stranice trenutnog HAŠK 1903 (https://hask.hr/povijest/), 1990. je održana obnoviteljska skupština i obnovljen je rad sportskog društva HAŠK. Te informacije se podudaraju s informacijama u knjizi H.A.Š.K. Takav splet okolnosti bi mogao biti sličan kontinuitet kao kod [[Zrinjski Mostar|Zrinjskog]]. Problem nastaje kada obnovljeno društvo želi krenuti s uključivanjem nogometne selekcije u natjecanje. Ovdje je napravljen pravni manevar da se uzme postojeća licenca nekog kluba koji se već natječe u nekoj ligi, a u ovom slučaju to je TPK/Peščenica. Daljnje pravne zavrzlame s Naftašem nećemo spominjati. :::Pravno gledano, TPK je promijenio ime, uzeo boje itd. Teoretsko pitanje: Da li bi ovdje bila drugačija situacija da su u tom trenutku osnovali novi klub HAŠK i krenuli od zadnje lige? Da li bi onda mogli govorili o sljednosti sa starim HAŠK nogometnim klubom? :::Gledano s HAŠK 1903 strane, nebitno je kako su pravno ušli u ligu, da li je to od nule ili koristeći postojeću licencu. Gledano sa strane TPK-a, oni ovom fuzijom nastavljaju svoj kontinuitet. :::Budući da ZNS pripisuje sva stara ostvarenja nogometne selekcije HAŠK-a novom klubu HAŠK 1903, što se može vidjeti na službenim web stranicama saveza, ne bi li u tom slučaju mogli ovdje vidjeti sljednika kao kod Zrinjskog budući da ga krovni savez tako smatra? (uzimam Zrinjski za primjer radi jednostavnosti) [[Suradnik:Borisb7~hrwiki|strongBNF]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Borisb7~hrwiki|razgovor]])</small> 01:00, 12. svibnja 2025. (CEST) ::::{{S|Borisb7~hrwiki}}, Krovni savez je HNS, a ne ZNS. Na [https://semafor.hns.family/klubovi/640/nk-hask-1903/ HNS-ovom Semaforu] nema podataka za datum osnutka kluba HAŠK 1903. Također, potvrđuje li HNS da su HAŠK i HAŠK 1903 isti klubovi? Potvrđuje li isto za obje Concordije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:07, 12. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Borisb7~hrwiki}}, ja ne znam je li na web-stranici ZNS-a uopće pregledavaju kakvi podatci se unose, odnosno je li tekstove serviraju sami klubovi. Otišao sam na [https://zns.hr/predstavljanje-klubova?limitstart=0 Predstavljanje klubova] i odabrao drugi klub: [https://zns.hr/predstavljanje-klubova/7295-nk-botinec NK Botinec]. Na web-stranici se tvrdi da je Botinec u sezoni 1983./84. igrao u Trećoj HNL. Te godine nije postojala jedinstvena liga na razini SR Hrvatske, već su postojale četiri lige (v. [[Hrvatska republička nogometna liga]]). Zagrebački klubovi natjecali su se u [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1983./84.|Hrvatskoj nogometnoj ligi – Sjever]] (III. stupanj), a Botincu ni traga, kao ni u [[Regionalna nogometna liga ZO Zagreb 1983./84.|Regionalnoj nogometnoj ligi ZO Zagreb]] (IV. stupanj), ni [[Zagrebačka nogometna zona 1983./84.|Zagrebačkoj nogometnoj zoni]] (V. stupanj). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:24, 12. svibnja 2025. (CEST) ::::::Nakon pregleda svih dostupnih informacija, iako se klub poziva na tradiciju originalnog HAŠK-a osnovanog 1903. godine, formalno-pravni kontinuitet između originalnog HAŠK-a i današnjeg NK HAŠK 1903 nije jasno dokumentiran u dostupnim službenim izvorima (uključujući web stranice HNS-a i ZNS-a). ::::::Originalni HAŠK je ukinut 1945. godine, a današnji klub je obnovljen kroz različite faze, uključujući preuzimanje statusa drugih klubova, kao što je NK Naftaš Ivanić. ::::::Nadobudno sam kontaktirao ZNS i HNS vezano uz status kluba, da vidimo njihovo službeno stajalište, ali zasad nema odgovora. [[Posebno:Doprinosi/92.242.248.104|92.242.248.104]] 10:45, 14. svibnja 2025. (CEST) == Igor Plavšić == Pozdrav! Vidim da si uočio moju stranicu koju sam napravio, te da je predložena za brisanje. Shvaćam da nemam uvjete za glumca niti neku ozbiljniju ulogu, stoga sam maknuo taj dio i ostavio samo informaciju o statiranju i kvizaštvu. Također imam i dvije važeće poveznice i linka koji potkrijepljuju navedene informacije. Rado bi da stranica ostane ako nikom ne smeta. Hvala! [[Suradnik:Ingvar 30|Ingvar 30]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ingvar 30|razgovor]])</small> 09:01, 17. svibnja 2025. (CEST) == RE: Čakovec == Ovo vezano za [[NK Čakovec]] <br> - HNS semafor klubove po ligama nalazi po "posljednjem" ili "trenutnom" nazivu (ili čak za različite klubove ukoliklo je neki klub "naslijedio", "kupio" ili "zamijenio" licencu drugog kluba - prikazuje posljednje) - tako da tu treba biti oprezan (što se tiče kronologije) - ovdje imaš [[Razgovor:NK Marsonia 1909 Slavonski Brod|razgovor za slučaj kluba ''Marsonia 1909'']] - gdje su povezana bar dva različita kluba, a i ovaj "može" stajati zasebno <br> Što se tiče ''Čakovca'' - izgleda da je po članku neka uredno kronologija naziva (koliko sam pratio) * 1920. - ČSK Čakovec (''Čakovečki sportski klub'') * 1945. - Jedinstvo * 1961. - MTČ * 1983. - MTČ-Sloga * 1993. - Čakovec-Patrick * 1993. - (Čakovec) * 1994. - Čakovec-Union * 1996. - Čakovec ....nadalje imamo da je zadnju sezonu kao ''Čakovec'' igrao <br> [[3. HNL – Sjever 2013./14.|2013./14. - 3. HNL Sjever]], a potom promjena imena u ''Archea Čakovec'', te je u sezoni <br> [[4. rang HNL-a 2014./15.|2014./15. - MŽNL Čakovec – Varaždin]] - odustali nakon 7. kola <br> prema poveznici [https://msm.hr/nk-cakovec-dobra-stara-vremena/ msm.hr, ''NK Čakovec: Dobra stara vremena'', od 20. prosinca 2021.] - piše da je postupak za brisanje iz registra udruga za ''NK Archea – Čakovec'' pokrenut 2015. godine s tim da je ''MTČ-Sloga'' u biti bila fuzija ''MTČ-a'' i ''[[NK Sloga Čakovec|"Sloge"]], koja se 1987. opet osamostaljuje nadalje, prema onoj knjigi <br> 100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980, Zagreb, 1981. <br> za klubove s područja Čakovec - Nogometni savez Međimurja (str. 84-85) stoji * ''MTČ'', NK - 1961. (''Čakovački'' ŠK - 1920., ''Jedinstvo'' NK - 1945.) dok za ove ugašene, među ostalim navodi: * CSISK - Čakovečki omladinski SK - 1910. (iako po ovoj kratici bi naziv mogao biti i na mađarskom jeziku) * ''Građanski'', SK - 1910. (''Građanski'' ŠK - 1932.) knjiga Nebojša Jakovljević i dr.: Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1974, Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 22-24, <br> za 1910. godinu navodi ''Čakovečki OŠK'' Pozdrav, <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:07, 19. svibnja 2025. (CEST) P.S. <br> ''[[Nogometni leksikon]]'' je izdan 2004. godine, te sve ove natuknice [https://nogomet.lzmk.hr/Projekt na njegovoj web-stranici] su preuzete iz knjige, odnosno po tada dostupnim izvorima i tumačenjima <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:10, 19. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, evo uočio sam još jednu nekonzistetnost. 1987. se Sloga osamostalila, no prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/cakovec-nk Nogometnom leksikonu MTČ – Sloga djeluje pod tim nazivom do 1993.] Pokušat ću uz ove izvore koje smo naveli sastaviti nekakav smislen tekst u članku [[NK Čakovec]]. Javim ako uočim još kakve probleme, a za ovu Archaeju, odnosno gašenja NK Čakovec svakako treba dodatno istražiti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:51, 19. svibnja 2025. (CEST) ::Evo tražim malo po ljestvicama što imamo na wikipediji (nažalost nekompletno) ::* 1986./87. - MTČ-Sloga - [[III. regionalna nogometna liga Varaždin 1986./87.|III. regionalna nogometna liga Varaždin]] - 5. mjesto ::* 1988./89. - MTČ - [[II. Hrvatska nogometna liga – Sjever 1988./89.|II. Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 5. mjesto ::* 1989./90. - MTČ - [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1989./90.|Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 13. mjesto ::* 1990./91. - MTČ - [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1990./91.|Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 12. mjesto ::* 1990./91. - Sloga - [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1990./91.|Nogometna liga Zajednice općina Varaždin]] - 1. mjesto ::* 1992 - ČSK Patrick - [[3. HNL – Sjever – Skupina A 1992.|3. HNL – Sjever – Skupina A]] - 5. mjesto ::* 1992./93. - Čakovec - [[2. HNL 1992./93.|2. HNL - sjever]] - 15. mjesto ::...nemamo komplete podatke, ali očito je ''Sloga'' postojala u tom periodu ::tipa za 1987./88., ''MTČ'' bi trebao biti u ''Regionalnoj ligi Zagreb - Sjever'' ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:23, 19. svibnja 2025. (CEST) :::Vidi ovo (taman ''googlao'') - ''[[NK Sloga Čakovec|Sloga]]'' ima web-stranicu i na [https://www.nssloga-cakovec.hr/povijest-kluba/ njoj opisanu povijest] - po ovome je klub obnovljen/nanovo osnovan 1987. kao ''ONK "Sloga"'', dok ''MTČ-Sloga'' se preimenuje u ''Čakovec'' (ali u svim onim ljestvicama što sam pronalazio stoji ''MTČ Čakovec'' - je li možda u tom slučaju ''MTČ'' kao ''sponzorsko'' ime?) :::1987. godine je otvoren ''[[Stadion SRC Mladost]]'' :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:35, 19. svibnja 2025. (CEST) :::Ok, {{s|Cybermb}}, bitno je da možemo dokazati da je Nogometni leksikon u krivu. U članku [[NK Čakovec]] navedemo da se klub u sezoni X natjecao pod imenom Y, a za izvor stavimo izvore koje koristimo u člancima o sezonama. Ja ću s radom na članku nastaviti kasnije, tako da slobodno radi na njemu. Od povijesti do 1940. mislim da nisam jedino dodao onaj izvor s Povijesti sporta te onog međimurskog muzeja (vidio sam da ima još članaka o klubu na njihovoj web-stranici). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:36, 19. svibnja 2025. (CEST) ::::Budem kasnije tijekom dana proučio ovo za povijest Sloge. Na brzinu sam uočio "Službeno 1931. godine organiziran je „Seljački športski klub“ koji je 22. i 29. ožujka 1931. godine odigrao dvije kvalifikacijske utakmice za prijam u Jugoslavenski nogometni savez protiv ČSK-a iz Čakovca". Bilo bi lijepo to ubaciti u članak da se dodatno istakne veza između Sloge i Čakovca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:38, 19. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I'll likely forget to ask you later, so I'm writing this here. Please change ČSK to ČŠK in prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza articles. Multiple Croatian sources confirmed it's called ČŠK. ČSK is possibly an error/Slovenian version of writing the club name (for some unknown reason they abbreviate Športni klub as SK, which you may have encountered in Slovenian language sources). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:41, 19. svibnja 2025. (CEST) ::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]], moguće je da je MTČ sponzorsko ime. Vjerojatno je u pitanju [[Međimurska trikotaža Čakovec]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:56, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::Gledam sada sezone 20. stoljeća preko Što vodi ovamo. Upalo mi je u oko [[3. ŽNL Međimurska]]. Trebalo bi to pregledati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:26, 20. svibnja 2025. (CEST) ::::::::[https://semafor.hns.family/klubovi/107875/ns-medjimurje-cakovec/?cid=52236170 Osnovan 2016.] Mislim da bi trebalo maknuti poveznice na NK Čakovec za te sezone nakon 2014./15. Što ti misliš? Dovršio sam [[NK Čakovec]]. Slobodno nešto dodaj ako misliš da nedostaje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:58, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::::Ovo za ''NŠ Međimurje-Čakovec'' :::::::::izgleda da je ovo osnovano 2009. kao zajednička noogmetna škola i ''[[NK Čakovec|Čakovca]]'' i ''[[NK Međimurje Čakovec|Međimurja]]'', očito kasnije dodali i seniore :::::::::[https://www.sportilus.com/klubovi/nogometni-klub-ns-medimurje-cakovec/ sportilus.com, ''NOGOMETNI KLUB NŠ MEĐIMURJE-ČAKOVEC''] :::::::::[https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-ns-medimurje-cakovec/Detaljno/608394 fininfo.hr, NK NŠ "MEĐIMURJE-ČAKOVEC"], - osnovan (upisan) 2009., te poslije brisan :::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 18:07, 20. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Cybermb}}, da promijenimo onda poveznice tako da vode na NŠ Međimurje Čakovec? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:10, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::Može....ja sam vjerojatno stavljao i poveznicu i na ''Međimurje'' i na ''Čakovec'' u tablicama gdje su se pojavljivali ''NŠ Međomurje-Čakovec'' :::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:35, 21. svibnja 2025. (CEST) Dodat ću točke iza godine popisa, hvala na primjedbi. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 21:51, 20. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Marco Mitrovich}}, podsjećam na te točke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:56, 21. svibnja 2025. (CEST) :: od kako si mi rekao sve nove stranice imaju točke, ako misliš na starije bit će urađeno i to kad kompletiram leskovačka sela. bez brige. :) [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 15:07, 21. svibnja 2025. (CEST) == Parametar == Kad uhvatiš priliku, vidi zašto ne radi parametar "izbornik" u infookviru [[Predložak:Infookvir košarkaš|"Košarkaš"]] (vidio si kod [[Tomislav Mijatović|Mijatovića]]: popunjen, a ne prikazuje ga na ekranu). [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 13:40, 21. svibnja 2025. (CEST) :[[Suradnik:KWiki|KWiki]], parametar se ne prikazuje jer ne postoji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:47, 21. svibnja 2025. (CEST) ::Joj, dobro si. Ostao mi iz onog prvog okvira kad sam zamijenio, a nisam ni shvatio. :-) Hvala ti. [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 14:00, 21. svibnja 2025. (CEST) == Stranica Eko Eko == Imam pitanje za stranicu [[Eko Eko]]. Jer je u-redu da stranicu cijelo uređujem da prati kriterije, i onda da se ne briše? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:57, 21. svibnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]], evo ja ću odgovoriti da ne izgleda kao da je Croxyz sam u tome. Članak je prekratak, gramatički nepravilan toliko da moram pitati na kojem ste stupnju poznavanja hrvatskog jezika, a za neko veće proširenje trebalo bi naći dobre sekundarne reference (izvore). Pohvaljujem trud, ali za pisanje nečega što bi moglo ostati u Wikipediji netko bi od nas sada morao dosta na njemu raditi (protiv svoje volje). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:16, 21. svibnja 2025. (CEST) ::Pa znači da mogu urediti stranicu da se ne obrisa? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 10:27, 22. svibnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] Da, u ovom nacrtu članka dok ne bude spreman za objavljivanje: [[Nacrt:Eko Eko]] [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:36, 22. svibnja 2025. (CEST) ::::Koliko imam vremena za to? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 15:10, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::Dva mjeseca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:00, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::👍👍👍 [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 16:57, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::Kao u koj datum? Format je DD/MM/GGGG. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 16:57, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::Molim? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:21, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Ja želim rok uređivanja stranice [[Nacrt:Eko Eko|Eka Eka]]. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:50, 26. svibnja 2025. (CEST) == War championships == I'm planning to create some pages about the war championships during occupation of Yugoslavia. I'm beginning with the Styrian league 1941-42 with Rapid Maribor and SK Celje. Have I to take the name in German (Gauliga Steiermark) or in Croatian (Štajerska okružna liga) ? and what about the Category? <nowiki>[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Sloveniji za vrijeme okupacije]]</nowiki> should be good? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:58, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, honestly I don't know about the title. In Croatian we use Bundesliga, so maybe you should stick to Gauliga. Also, I have no idea how to translate [[:en:Gau (territory)]], so maybe it would be the best if you chose to call it Gauliga Steiermark. You might want to call it [[:Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]], after [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:43, 22. svibnja 2025. (CEST) == Bosanskohercegovački nogometni superkup == Vezano za ovo [[Bosanskohercegovački nogometni superkup]] - problem je što nijedan od ovih superkupova (od 1997. do 2001.) nije igran za "cijelo" područje BiH Kao što znamo, za vrijeme rata i u poraću su bila odvojena prvenstva i kupovi za Herceg-Bosnu, Republiku Srpsku i bošnjački dio (najčešće pod nazivom ''NS BiH'' - te uglavnom priznat od UEFA-e. <br> možeš vidjeti na [[Premijer liga Bosne i Hercegovine (nogomet)]] (prvenstva od 1993. do 2001.) i [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]], [[Nogometni kup Federacije BiH]] <br> 1998. i 2000. su igrana doigravanja za prvaka i pobjednika kupa između predstavnika ''Herceg-Bosne'' i ''NS BiH'' (1999. nije iz nekog razloga - problem sa ''Veležom'' i još neke stvari - tipa stadioni na koima će se igrati i sl.), a za sezonu 2000./01. i 2001./02. je igrana zajednička liga za ''hrvatske'' (ex Herceg-Bosna) i ''bošnjačke'' (NS BiH) klubove i tad se naziva ''Premijer liga'' Sad možemo i po sezonama: <br> 1997. <br> igrano za područje ''NS BiH'' (bošnjački klubovi) <br> ''Čelik'' - prvak lige [https://en.wikipedia.org/wiki/1996%E2%80%9397_First_League_of_Bosnia_and_Herzegovina en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih97.html rsssf], [https://it.wikipedia.org/wiki/Prva_liga_NS_BiH_1996-1997 it.wiki] <br> ''Sarajevo'' - pobjednik kupa ''NS BiH'' [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1996-1997 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1996%E2%80%9397_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] 1998. <br> možemo staviti kao ''Federaciju'' - igrano nakon doigravanja klubova iz Herceg-Bosne i NS BiH <br> ''Željezničar'' - prvak doigravanja ([[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 1998.|za prvaka Federacije ili BiH bez RS klubova]] - u ligi NS BiH su bili četvrti (''Bosna Visoko'' - prvak) - [https://it.wikipedia.org/wiki/Prva_liga_NS_BiH_1997-1998 it wiki] [https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_First_League_of_Bosnia_and_Herzegovina en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih98.html rsssf] <br> ''Sarajevo'' - pobjednik i ''doigravanja za Kup (F) BIH'' (u proncipu utakmica protiv ''Orašja'' (osvajač [[Nogometni kup Herceg-Bosne|kupa Herceg Bosne]]) i prethodno osvajač kupa NS BiH (protiv ''Slobode Tuzla'') - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1997-1998 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup98.html rsssf - kup] 1999. <br> ovo je opet igrano samo za ''bošnjačke'' klubove - otkazana doigravanja između HB i NS BiH klubova <br> ''Sarajevo'' - prvak [[Premijer liga NS BiH 1998./99.|Premijer lige NS BiH]] - ali negdje sam nalazio da se ovo nazivalo i ''Prva A liga'' <br> ''Bosna Visoko'' - pobjednik kupa NS BiH (protiv ''Sarajeva'') - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1998-1999 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1998%E2%80%9399_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih99.html rsssf] 2000. <br> možemo staviti kao ''Federaciju'' - igrano nakon doigravanja klubova iz Herceg-Bosne i NS BiH <br> ''Brotnjo'' - prvak [[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 2000.|Doigravanja za prvaka]] (u [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne 1999./00.|prvoj ligi HB]] je ''Brotnjo'' bio 2., a prvak ''Posušje''); (prvak [[Premijer liga NS BiH 1999./2000.|Premiejr lige NS BiH]] je bio ''Jedinstvo Bihać'' <br> ''Željezničar'' - pobjednik kupa - Kup NS BiH je igran do četvrtzavršnice - polufinalisti u doigravanje, Kup HB - pobjednik ''Orašje'' (finalisti u doigravanje) - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1999-2000 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1999%E2%80%932000_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup00.html rsssf kup] 2001. <br> nije igrano - ''Željezničar'' ''"dupla kruna"'' <br> ovo se može smtrati za "cijelu" Bosnu i Hercegovinu, ali: <br> [[Nogometna Premijer liga Federacije BiH 2000./01.|Premijer liga]] - igrali ''hrvatski'' i ''Bošnjački'' klubovi Kup BiH - počeo kao kup sa ''hrvatskim'' i ''bošnjačkim'' klubovima (kao ''Federacija''), no nakon odigrane osmine završnice, postignut je dogovor sa FSRS - te su 4 polufinalista ''[[Nogometni kup Republike Srpske|Kupa RS]]'' naknadno ušla u natjecanje - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_Bosne_i_Hercegovine_2000-2001 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/2000%E2%80%9301_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup01.html rsssf - kup] <br> Nadam se da sam malo ''"pojasnio"'', samo bi trebalo ''nekako'' navesti na što se odnose <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:25, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, a da probamo sve to navesti u obliku tablice slične onoj u članku [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:01, 22. svibnja 2025. (CEST) Pa svakako navesti u tablici s tim da bih ja išao nekako ovako: {| class="wikitable" !Godina !!Područje !!Datum !!Mjesto odigravanja, stadion !!Pobjednik !!Rezutat !!Drugoplasirani !!napomene |- |1997. ||NS BiH || || |[[FK Sarajevo|Sarajevo]] ||2:0, 1:3 <small> ([[Pravilo gola u gostima|g]]) </small> ||[[NK Čelik Zenica|Čelik]] |<small> ''"Čelik"'' - prvak Prve lige NS BiH <br> ''"Sarajevo"'' - pobjednik [[Kup NS BiH (1994. – 2000.)|Kupa NS BiH]] |- |} (naravno ako možemo naći datume i stadione - bilo bi super - ovako moje mišljenje ili "što bih ubacio") [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:45, 23. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, sviđa mi se tvoja ideja s tablicom. Pokušat ću pronaći datume i mjesta održavanja po internetu. Zanimljivo je da RSSSF ta izdanja superkupa svrštava pod bošnjačka natjecanja ([https://www.rsssf.org/tablesb/bihcuphist.html Muslim Part, Cup and Super Cup]). Naravno, [[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]] je sudjelovalo 2000. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:29, 23. svibnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, srećom pa imamo [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] ::1997. igrano 30. srpnja na [[Stadion Bilino polje]] (Zenica) i 2. kolovoza na [[Stadion Koševo]] (Sarajevo). ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=1998&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::1998. igrano 25. studenog na [[Stadion Grbavica]] (Sarajevo) ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=1999&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::1999. igrano 25. studenog (isti datum kao iznad) na [[Stadion Koševo]] (Sarajevo) ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=2000&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::Za te tri utakmice iznad nisam uopće pregledavao drugdje jer je FK Sarajevo sudjelovalo sva tri puta. ::Niti jedan od naših triju izvora za Željezničar ne pokriva period nakon raspada Jugoslavije tako da sam to morao drugdje pronaći. ::[https://www.rsssf.org/tablesb/bih00.html RSSSF] ima strijelce i datum druge utakmice, no nema stadion. Brotnjo je navedeno kao "Brontjo Citluk". ::Transfermarkt ima datume i stadione. [https://www.transfermarkt.com/superkup-bih/startseite/pokalwettbewerb/BHSC?saison_id=1996 Kod njih su stadioni za 1997. obrnuti]. Sve ostale informacije poklapaju se s Bordo vremeplovom. Što se tiče za [https://www.transfermarkt.com/superkup-bih/startseite/pokalwettbewerb/BHSC?saison_id=1999 2000. godinu], kod njih piše da je igrano 2001. Prva utakmica igrana je na Stadion Bare (stadion [[HNK Brotnjo Čitluk]]) 10. ožujka 2001., a uzvratna 14. ožujka na [[Stadion Grbavica]]. ::To je to što se tiče naših klasičnih izvora. Naravno, postoje i novinski članci, ali njih nisam gledao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:02, 23. svibnja 2025. (CEST) :::Također, možda bi se mogao navesti Superkup između RSK i RS 1994. koji je naveden u [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu#Kup]], no naravno to nije superkup između dvije bosanskohercegovačke momčadi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:09, 23. svibnja 2025. (CEST) ::::{{s|Cybermb}}, što ćemo na kraju s člankom o superkupu? Pitam jer sutra izlazi iz popisa neophođenih izmjena pa se bojim da ćemo zaboraviti na taj članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:37, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::Pa da ga ti urediš prema ovome što smo imali u Razgovoru ili? :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:24, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, evo radim sada na članku [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine]] (preimenovan po uzoru na [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]]). Imaš li prijedlog za naziv natjecanja 1998. između Sarajeva i Orašja. Doigravanje za kup FBiH nekako nezodno zvuči. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:29, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::Da samo stavim osvajač [[Nogometni kup Federacije BiH|Nogometnog kupa Federacije BiH]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:38, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Također treba li navoditi 2001. budući da te sezone nije igran superkup? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:39, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::::Dovršio sam članak. Jedino nisam navodio stadione i datume jer nam za njih treba još izvora. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::Možda bi se dalo kopati po [https://www.glassrpske.com/arhiva Glasu Srpske]? Taj izvor nije bio dio [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] kada je nastao članak [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]]. Pokušao sam pronaći superkup između RS i RSK 1994., no našao sam [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/08/GlasSrpske19940801.pdf završni turnir sezone 1993./94.] Uspio sam pronaći i rezultate jednog kola ličke grupe [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940509.pdf te sezone]. Budem pokušao pronaći tablice za tu sezonu tako da je možemo stvoriti. Možda uspijem pronaći i tablice za 1992., odnosno 1994./95. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:33, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::[https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940511.pdf Evo] i jednog kola grupe Banije i Kordun 1993./94. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:36, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::[https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940525.pdf Jedno kolo] lige Zapadne Slavonije. [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/06/GlasSrpske19940603.pdf Spomen kupa RSK] i [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/06/GlasSrpske1994060405.pdf ovdje]. U lipanjskim brojevima nije bilo informacija. Pogledat ću kasnije za ranije mjesece, – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:03, 26. svibnja 2025. (CEST) vezano za superkup, na stranici [[Hrvatski nogometni superkup]] nismo navodili kad je netko osvojio ''dvostruku krunu'' (nego smo jednostavno ''"nije igrano"'', ali prilično sam siguran da je ''"Hajduk"'' proglašen za pobjednika Superkupa 1995. (za ovo što je ''"Dinamo" / "Croatia"'' osvajao ''dvostruke'' stvarno nisam gledao), ali [https://en.wikipedia.org/wiki/Croatian_Football_Super_Cup en.wiki], [https://www.rsssf.org/tablesk/kroasupcuphist.html RSSSF] <br> Stvarno ti imam staviti ona prvenstva RSK (i "sljednika", do sezone 1997./98.), ali nikako stići (kao što sam ti negdje ranije pisao) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:48, 26. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, imaš li prvenstva RSK do Oluje? Ako da, onda neću trošiti vrijeme na pronalaženje podataka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:04, 26. svibnja 2025. (CEST) ::Moram vidjeti..... ::ima dosta u knjizi o nogometu u Baranji ::Boro Borivoj Novaković, "50 godina nogometa u Baranji (1947/48-1996/97)", Beli Manastir, 2005., ISBN 953-6505-84-3 ::...samo je moram naći...na nekom ''hardu'' mi je ::i onda to ukucati...mislim da imam još ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:58, 26. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, dok čekam za superkup, naletio sam na moguću grešku u članku o jednom drugu kupu: [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupu ZNS-a]]. Prema [https://web.archive.org/web/20160403112150/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1970-71.htm arhiviranoj web-stranici NK Maksimira] u sezoni 1970./71. postojao je Kup ZNS-a. Maksimir se nije natjecao u kupu [https://web.archive.org/web/20160422094143/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1969-70.htm 1969./70.], a u sezoni [https://web.archive.org/web/20160422050326/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1968-69.htm 1968./69.] Maksimir je ispao u 2. kolu Kupa maršala Tita (vidiš možda bih mogao dodati utakmice Maksimira u člancima o Kupu maršala Tita, a i za druge klubove, ako imamo izvore na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]]). Ono što želim reći je da članak [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza]] sadrži osvajače od 1974. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kup_Zagreba%C4%8Dkog_nogometnog_saveza&diff=prev&oldid=4942785 ovoj izmjeni si dodao osvajače iz SFRJ]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:51, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::[https://web.archive.org/web/20160403112137/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1957-58.htm Javlja se od 1958.] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:41, 28. svibnja 2025. (CEST) :::::U međuvremenu sam dodao sve sezone NK Maksimira u Kupu maršala Tita. Bile su dvije nelogičnosti. Maksimir je nekako dvaput igrao u kvalifikacijama za [[Kup maršala Tita 1962./63.]], a za sezonu [https://web.archive.org/web/20160403051603/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1965-66.htm 1965./66. jedino je navedeno 4. kolo kvalifikacija], no ne vjerujem da je to Kup maršala Tita jer nedostaju ranija kola, a 4. kolo bi nekim čudom trebalo biti igrano na isti dan kada je četvrtfinale kupa sudeći po infookviru članka [[Kup maršala Tita 1965./66.]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:45, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, podsjećam te ovdje na superkup i ine stvari. Molim te pogledaj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Kova%C4%8Devi%C4%87&diff=prev&oldid=7179054 ovu] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Kova%C4%8Devi%C4%87&diff=prev&oldid=7226098 trenutnu verziju ovog članka]. Ja sam šokiran kako nitko od novinara mnogobrojnih medija, ne samo nacionalnih, već i lokalnih nije u stanju odraditi ovaj jednostavni fact-checking. Trebalo mi je 2 sata da popravim članak. Za Kovačevića ti pišem čisto informativno kao podsjetnik da se ne smije vjerovati medijima (a i možda Kovačevića jer tvrdi da je osvojio [https://web.archive.org/web/20200807213917/https://nk-polet-smnm.hr/index.php/klub/novosti/1390-intervju nekakvu četvrtoligašku titulu] sa Strmcom iako to ne navode naši članci [[4. HNL – Središte B 2008./09.]], [[4. HNL 2009./10.#Središte B]] i [[4. HNL 2010./11.#Središte B]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:12, 4. lipnja 2025. (CEST) :::::::Što se tiče [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupa Zagrebačkog nogometnog saveza]] - ovi pobjednici od 1974. pa na dalje su preuzeti iz knjige :::::::Kerhin Ico, Rede Miroslav: Platinasti jubilej Zagrebačkog nogometnog saveza : 1919 - 1994, Zagreb, 1995. (str. 227) :::::::ali, sasvim moguće je da se Kup igrao i ranije, taj dio nisam proučavao. :::::::Za Kup Maršala Tita - su svakako bile "kvalifikacije", koje su se "odrađivale" preko regionalnih kupova (općinski / područni / regoionalni / repubički) kupovi, te je moguće da su pojedine "faze" (nazovimo kvalifikacija" za kup maršala Tita/Jugoslavije) nosile i različite nazive po "područjima" - s tim da tipa "područni kup" nije odigran do finala, nego kao "polufinalisti" idu u "regionalni kup" i sl.). <br> :::::::Također je moguće da su istovremeneo igrana i dva kupa - primjerice za 1950.e i 1960.-e sam u monografijama kluboba s područja Dalmacije nalazio u istoj sezoni da igraju i ''Kup Splitskog nogometnog podsaveza'' i ''Jugokup za područje Dalmacije''. Ovo bi trebalo negdje proučiti, ali ne znam odakle. :::::::Možeš nešto vidjeti iz članka [[Kup Nogometnog saveza Općine Split]], kojeg sam stvorio, ali koji ima nepotpune podatke. :::::::Ovo za Kovačevića i Strmec stvarno ne znam, ali iz iskustva znamo da većini naših portala i novinara se ne može baš vjerovati. :::::::ovo za [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine]] - komotno ti radi :::::::1998. ovo ''Sarajevo'' vs ''Orašje'' staviti kao ''Kup Federacije BiH'' (ali da NS/FS BiH'' i UEFA ovo priznaju kao "službenu" titulu pobjednika Kupa BiH) :::::::Kao što sam prije napisao, ja sam ova dva izdanja "doigravanja" (1998. i 2000.) stavio u članak [[Nogometni kup Federacije BiH]] :::::::Dok od sezone 2000./01. na dalje pod [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]] :::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:57, 5. lipnja 2025. (CEST) ::::::::{{s|Cybermb}}, iz nekog razloga danas ne dobivam obavijesti o porukama na svojoj SZR tako da me pingaj, ako mi budeš odgovarao. Ne znam jesi li viđao poruke na Ame71-ovoj SZR oko [[NK Posavina Zagreb]]. Trebalo bi provjeriti (vrlo vjerojatno piše u 100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980, Zagreb, 1981.) jesu li se Chromos (stari naziv Posavine) i [[NK Mesarski Zagreb|Mesarski]] 1960. spojili u Mesokrom ili Meskrom. Bi li mogao ispisati cijelu natuknicu za Chromos (nemoj tražiti pod Posavina jer se to ime koristi od 1996./97.)? Sjećam se iz članaka o sezonama Kupu maršala Tita da je taj cijeli sustav kvalifikacija poprilično kompliciran (čak se sjećam da su se spominjali i neki švicarski i njemački sudionici, ako ne iz drugih zemalja, koji su igrali proitv klubova iz SFRJ) tako da je svašta moguće. Vidio sam tako na web-stranici NK Maksimira da su se paralelno natjecali u više kupova tijekom sezone (baš kao ovi dalmatinski klubovi koje navodiš) tako da je sasvim smisleno da se nešto iskrivilo pri digitalizaciji rezultata. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:26, 5. lipnja 2025. (CEST) == Makedonci u Srbiji == Nije trebalo da uklanjaš referenciran sadržaj, mogao si prvo na szr da pitaš. Sto se tiče patrijarha odakle izvor da su u 17. stolječu živjeli Srbi u Makedoniji i da je on Srbin. To što je bio patrijarh ne znači da je bio Srbin, naročito ne u srednjem vijeku. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:49, 22. svibnja 2025. (CEST) Što se tiče prvoga, znači da su se selili u Srbiju jer nisu htijeli da žive direktno pod Turcima, ne razumijem šta tu nije jasno? Izvori da je Maksim bio Srbin ne postoje, on je Slaven iz Makedonije, a oni su preci današnjih Makedonaca. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:54, 22. svibnja 2025. (CEST) I koji je pridev od države Srbije na hrvatskom jeziku prema pravopisu? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:59, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Marco Mitrovich}}, u hrvatskom postoje dva pridjeva: srpski i srbijanski. Potonji se najčešće koristi kako bi se naglasio da se nešto odnosi na državu (Srbiju), a ne narod (Srbe). Npr. srbijanska reprezentacija, srbijansko veleposlanstvo, srbijanski Mađari i sl. U članku sam izmijenio srbijanski u srpski jer mi nekako nije imalo smisla da koristiš oba pridjeva u sekciji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:21, 23. svibnja 2025. (CEST) ::znam za to, samo si mi to mogao odmah kazat, što se mene tiče ima smisla što govoriš, neka bude samo jedna varijanta. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:36, 23. svibnja 2025. (CEST) == Vlatka Planina == Pozdrav! Vidim da je stranica predložena za brisanje. Zanima me zašto, i kako to ispraviti? Hvala! [[Suradnik:Vlatkaplanina|Vlatkaplanina]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vlatkaplanina|razgovor]])</small> 18:10, 24. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Hijerovit}} je u međuvremenu to dobro objasnio na [[Wikipedija:Rasprava_o_brisanju/Rasprave/Svibanj_2025.#Vlatka_Planina]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:23, 24. svibnja 2025. (CEST) == HNL 2024./25. == Hvala na info oko HNL-a. Dopunio sam sve, no onda vidio da si je netko dao truda na engleskoj Wikici pa samo prenio. Ipak možda je i poanta u tome da čovjek prvo vjeruje u vlastiti rad. [[Suradnik:M3zzz00|m3zzz00]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:M3zzz00|razgovor]])</small> 22:17, 25. svibnja 2025. (CEST) :{{S|M3zzz00}}, ok. Malo mi je bilo čudno kako najveća pobjeda nije ujedno i najefikasnija utakmica pa sam išao provjeriti. Ostatak članka nisam gledao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:19, 25. svibnja 2025. (CEST) == Upit == https://zns.hr/soccer/tournaments/90472539-kupzns-a-seniori2425 [[Kup Nogometnog saveza Zagrebačke županije]] Bilo bi dobro kreirati, dodatno za razlikovanje od donjeg članka. [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 03:59, 28. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Loptač01}}, linkao si aktualnu sezonu [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupa Zagrebačkog nogometnog saveza]]. Slobodno stvori članak, ja bih trebao dovršiti članak [[Dejan Ljubičić]]. Možeš stvoriti i preostale nedavne sezone. Trebale bi sve biti dostupne na HNS Semaforu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:44, 28. svibnja 2025. (CEST) ::Ok, ipak fali članak "''Nogometni savez Zgrebačke županije"'' [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 17:47, 28. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Loptač01}}, i to možeš stvoriti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:30, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::nije lako naći izvore, niti sam blizu zageba, ali kad se napiše svakako ću lektorirati [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 20:12, 28. svibnja 2025. (CEST) :::::bilo bi korisno svakoj nižoj ligi dodati poveznicu županijskog kupa, i obrnuto;na članku hr kup dodati odlomak sa svim žns/kupovima (teško mi je pobrojati sam); molim i pregled mojih uređivanja o razlici premijer/1. zagrebačke žnl, potvrđeno po sofaskoru; ako ne vidim koji lokalni klub sa točnim imenom lige, prepuštam popravak [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 01:08, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Loptač01}}, ok. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Loptač01}}, u [https://zns.hr/images/zns/4-nl-srediste/dokumenti/24_25/znl/PROPOZICIJE-NATJECANJA-SENIORA-ZNS-a-2024.-2025.g.pdf propozicijama natjecanja] imaš sve potrebne informacije o imenima, sudionicima i rangovima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:17, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Pardon. ovo iznad je za ZNS, a ne NSZŽ. Na njihovoj web-stranici su neažurirane propozicije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:21, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::{{s|Loptač01}}, :::::::::[https://semafor.hns.family/ HNS Semafor] (Sezona: 2024/25 Razina: ŽNS zagrebački) ima PREMIER LIGA NSZŽ 24/25 na samom dnu. :::::::::[https://ns-vrbovec.hr/premier-liga-2024-2025/ NS Vrbovec] (Neki nogometni savezi poput onog Osječko-baranjske županije su podijeljeni na više saveza) također tvrdi da postoji Premier liga NS Zagrebačke županije. Za rang iznad navodi 4. NL Sr. Zg, a rang ispod 1. ŽNL. Izgleda da je Premier liga novo natjecanje. :::::::::To velim zbog izmjena poput [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Vatrogasac_Zdenci_Brdove%C4%8Dki&diff=prev&oldid=7222030 ovih]. Klub se natječe u Premier ligi prema [https://semafor.hns.family/klubovi/1303/nk-vatrogasac-z/ HNS-u]. Budem ispravio to. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::[[NK Dubrava#Povijest]] ::::::::::Slično kao NK Šparta, ako treba dodatno popraviti [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 09:23, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::[[1. ŽNL Varaždinska]] :::::::::::Prema članku, MŽNL ne postoji, ili je treba preimenovati u Elitnu [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:28, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::[[1. ŽNL Međimurska]] po ovome je različita od premier lige... ::::::::::::https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/1-medimurska-nl/18405#id:65644 ::::::::::::https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/medimurska-premier-nl/16845#id:65445 [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:33, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::::[[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj]] prikazuje obe lige pod "Sjever" [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:43, 31. svibnja 2025. (CEST) == Jugijo == Hojla! Primijetio sam da si mi poslao zahvalu dok sam još dovršavao članak, ali ionako sam ti se mislio javiti. Znam da si potkovaniji za novija izdanja Yu-Gi-Oh!-a više od mene (meni je sve poslije GX-a ''terra incognita'' [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]]), pa sam te mislio zamoliti da, ako imaš volje i vremena, malo projuriš kroz [[Yu-Gi-Oh! (kartaška igra)|članak]]. Trudio sam ga se dovoljno kvalitetno prevesti s engleskoga, ali možda sam gdjegdje posrnuo u prijenosu terminologije. Zeznuto je i to što nisam uvijek pri ruci imao spremne hrvatske ekvivalente za engleske nazive (kako uopće zovemo ''counter trapove''?!), pa sam tu kombinirao izraze koje su rabili u prvoj sinkronizaciji serije s izrazima koje sam pokušao nekako prevesti na svoju ruku, ali možda ipak zvuče ''clunky''. Usput budi rečeno, na prevođenje članka potaknulo me to što me jedan prijatelj ponovno navukao na sakupljanje tih karata, pa sad malo udovoljavam petnaest godina mlađem Neptuneu. [[Datoteka:Face-blush.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 22:17, 28. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Neptune, the Mystic}}, ok, budem pregledao sutra, ako se sjetim. Mislim da sam čak posjedovao knjižicu s pravilima tiskanim u vrijeme XYZ-a, odnosno prije nego što su mi ta čudovišta djelomično dala inspiraciju za korisničko ime prilikom stvaranja računa na Wikipedija. Imam jedno pitanje. Još dok je članak bio u tiskari uočio sam da su neki ''Monster Types'' ukošeni, a neki ne (npr. Pendulum-čudovišta). Koliko sam shvatio dok si me podučavao pravopisu, sve riječi iz stranih jezika bi trebale biti ukošene. Također, imam još jedno pravopisno pitanje koje se povremeno pojavljuje među nepatroliranim izmjenama, no eto nikad ti ga ne postavljam jer znam da si preopterečen životnim obavezama. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=7062868&oldid=6947898&rcid=14322824 ovakvim] slučajevima, što je ispravno? IP-ova inačica ili prethodna inačica? Izmjenu sam iskopao iz naših DM-ova na Discordu. Stoji neodgovoreno od prosinca. Također, sjećam se da me je Stribør više puta pitao za tebe. Prije koji mjesec čak je nešto spominjao bitno vezano za tebe, nešto što ti može biti od koristi, no ne sjećam se više što. U svakom slučaju, možda bi bilo dobro da mu odgovoriš. Inače, na serveru se nadamo tvom povratku. Dvojica (ne znam je li smijem dijeliti imena javno) su baš spominjali kako si im značajno utjecao na glazbeni ukus, a jedan je rekao da si im upravo preko glazbe znatno promijenio ukus. Još je jedan od ovih jučer zavolio jednog od tvojih omiljenih skladatelja. Također veli da nema s kim dijeliti nove pjesme. Kad smo kod glazbe, baš mi je YouTube počeo prekjučer ponovno preporučivati skladbe iz Yu-Gi-Oh-a! :P.S. budući da ne znam hoćeš li se ikada vratiti na Discord, znaj da sam cijelo ovo vrijeme vjerovao da je znaš-već-tko stajao iza ''Bilog'', no eto nedavno mi je rečeno da si to bio ti. Ako jest istina, stvarno imaš dobar dar za pjesništvo, ''meštre''! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:52, 28. svibnja 2025. (CEST) ::E vidiš, tek sam nedavno naučio da se to ''xyz'' čita ek-si i odjednom mi je postalo potpuno jasno zašto svoje suradničko ime čitaš /kroksi/. [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Hvala ti unaprijed, samo imaj na umu da nije ništa hitno – kad stigneš i kad ti se bude htjelo, vidim da marljivo radiš, pa te ne želim dodatno opterećivati. Nego, dok me nema na Discordu, ako te što bude zanimalo, slobodno me pitaj ovako, odgovorit ću prije ili poslije, kako stignem! ::* Ukosio sam imena koja pravopisno nisu prilagođena našem jeziku, a ona koja jesu nije bilo potrebe odijevati u kurziv jer bismo ih transkribirano ionako jednako pisali (link, pendulum, ali ''synchro'', tj. sinkro). Institut u pravopisnom rječniku ima divan primjer – ''rock''-glazbu i rok-glazbu. To ti je taj princip; ako transkribiramo, kurziv nam ne treba. ::* Bio je urednik ili urednikom, pitaš? Nećeš vjerovati, ali oboje. Obje su varijante sintaktički u redu iako je ona s instrumentalom stilski obilježena, malo vuče na Bibliju ("...i postao čovjekom"). Ovako napamet ne znam postoji li i semantička razlika, ali ako postoji, vjerojatno je o tome pisala Ivana Brač, vjerujem da njezin rad o instrumentalu u kopulativnim rečenicama imaš negdje na gugleši ako te zanima. Da moram birati isključivo jedan oblik, priklonio bih se nominativu, manje zasvrbi oko. ::* Slobodno opet pozdravi sve na Discordu, valjda ću prije ili poslije iskopati lozinku za račun jer sam u međuvremenu nabavio i novi laptop, pa je muka živa prijavljivati se na sve moguće stranice... Dok me nema, ako komu u međuvremenu zatreba koja novija preporuka za mjuzu (u smislu glazbe koju dosta slušam u zadnje vrijeme, ne nužno i povijesno novije), prenesi da valja baciti uho na Judas Priest i pjesme "Genocide" (s ''Unleashed in the Easta'', ne sa ''Sad Wings of Destinyja''!) i "The Rage" (s ''British Steela'') te Pearl Jam i pjesmu "Habit" (s ''No Codea'') jer baš divno masiraju bubnjiće! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] ::* Ako se odnosiš na osobu na koju mislim da se odnosiš, mogu samo reći da joj možda i jesam prišapnuo pokoju šaljivu pjesan, ali više od toga ne mogu / ne smijem reći. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] ::[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 00:59, 29. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Neptune, the Mystic}}, nažalost nisam stigao danas pregledati članak zbog previše životnih, a i patrolerskih obavezi. Također nisam ni pokušao tražiti ta pravila. Iskreno ne znam ni gdje bi mogla biti, no nisam 100 % siguran da su na hrvatskom. Piše li se onda ''metal''-sastav ili metal-sastav? Sjećam se da si onom Poljaku stalno mijenjao metal u ''metal''-. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:06, 30. svibnja 2025. (CEST) ::::Postoje hrvatskojezične web-stranice o tvojoj omiljenjoj ''children's card game''. Probaj vidjeti kakve izraze ondje koriste. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:12, 30. svibnja 2025. (CEST) ::::Sve u redu, rekoh da nema žurbe. Vjerojatno sam mu mijenjao u italik kad nije stajalo samo metal, nego npr. ''heavy metal'', ''thrash metal'' itd. ::::Ako stoji samo metal, piše se metal-sastav. ::::Bacio sam bio pogled na neke takve stranice dok sam prevodio članak, ali ako se dobro sjećam, mahom su se služili engleštinom. [[Datoteka:Face-tongue.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:29, 30. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Neptune, the Mystic}}, danas, točnije u ovih nekoliko sati, napokon imam nešto slobodnog vremena. Da nema izbora za jubilarni članak zaboravio bih totalno na članak. Bacio sam brzinski pogled na članak i vidim da u [[Yu-Gi-Oh!_(kartaška_igra)#Mjesta_za_karte]] neujednačeno koristiš i ''link''-čudovišta i link-čudovišta, tako da bi to trebalo prepraviti. Cijeli članak ću pročitati naknadno. Sjetio sam se da bi možda {{s|Hijerovit}} mogao znati ponešto o sinkroniziranoj terminologiji posljednjih godina. Ja sam ''u svoje vrijeme'' tumačio pravila s engleskog jer gotovo nitko u mojoj okolini nije dovoljno dobro poznavao engleski (ok, nisam ni ja znao prevesti drugima neke riječi poput, fiend type, sjeti se Demona, ili cenzuriranog, češćeg oblika Summoned Skulla) tako da ne želim unositi svoje kovanice (naravno, ne sjećam se nakon svih ovih godina što sam ja skovao, a što preuzeo iz sinkronizacije i okoline). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:57, 5. lipnja 2025. (CEST) == Slovenian clubs in Hungarian leagues in WW2 == During WW2 [[NK Mura]] and [[NK Nafta Lendava]] played in the Hungarian leagues, but in different ranks. I don't know what name to give to the season pages. It was easy with German, but it's hard with Hungarian. For example: * [[NK Mura]] played in ** 1941-42 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8714 4. rang] - Északdunántúli kerület, I. osztály, B-csoport 1941/1942 - ''Sjeverno-zadunavski okrug, I. divizija, Grupa B 1941./42.'' ** 1942-43 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8677 4. rang] - Északdunántúli kerület, I. osztály, Szombathelyi csoport 1942/1943 - ''Sjeverni prekodunavski okrug, I. divizija, Szombathely grupa 1942./43.'' ** 1943-44 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8608 4. rang] - Győri (Északdunántúli) kerület, I. osztály, Szombathelyi csoport 1943/1944 ''Okrug Győr (Sjeverno Podunavlje), I. divizija, grupa Szombathely 1943./44.'' ** 1944-45 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8564 2. rang] - Északdunántúli körzet 1944/1945 - ''Sjeverni Zadunavski okrug 1944./45.'' (interrupted) ** 1944-45 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8557 3. rang] - Nemzeti Bajnokság III, 9. csoport - Tervezet 1944/1945 - ''Nacionalno prvenstvo III, Grupa 9 - Draft 1944./45.'' * [[NK Nafta Lendava]] played in ** 1941-42 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8756 5. rang] - Déldunántúli kerület, II. osztály, Nagykanizsai csoport 1941/1942 - ''Južno-zadunavski okrug, II. divizija, Nagykanizska grupa 1941./42.'' ** 1942-43 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/7901 5. rang] - Északdunántúli kerület, II. osztály, Szombathelyi csoport 1942/1943 - ''Sjeverni prekodunavski okrug, II. divizija, Szombathely grupa 1942./43.'' ** 1943-44 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8623 5. rang] - Győri (Északdunántúli) kerület, II. osztály, Szombathelyi csoport 1943/1944 - ''Okrug Győr (Sjeverno Podunavlje), II. divizija, grupa Szombathely 1943./44'' I'm planning to put 2 tables in every page like "Prekmurian clubs in Hungarian footbal system 1941-42" and so again, what do you think about. And what would be the right translation? "Prekmurski klubovi u mađarskom nogometnom sustavu 1941.-42."? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 10:40, 3. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, here are the names I came up with using Google Translate: :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – I. razred – skupina B 1941./42.]] (Zadunavlje = [[:en:Transdanubia]]) :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – I. razred – skupina Sambotel 1942./43.]] ([[Sambotel]] = Szombathely) :*[[Prvenstvo Đurskog okruga – I. razred – skupina Sambotel 1943./44.]] (or you can replace Đurskog with Sjevernozadunavskog, [[Đura]] = Győr) :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga 1944./45.]] :* [[Nemzeti Bajnokság III – 9. grupa 1944./45.]] (I don't know if we should translate [[Nemzeti Bajnokság I|Nemzeti Bajnokság]], also take a look at [https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1944_osz], Tervezet might mean cancelled/never played) :*[[Prvenstvo Južnozadunavskog okruga – II. razred – skupina Velika Kaniža 1941./42.]] ([[Velika Kaniža]] = Nagykanizsa) :* [[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – II. razred – skupina Sambotel 1942./43.]] :* [[Prvenstvo Đurskog okruga – II. razred – skupina Sambotel 1943./44.]] (or you can replace Đurskog with Sjevernozadunavskog) :* [[Prekmurski klubovi u mađarskom nogometnom sustavu 1941./42.]] :Also, you could perhaps make the Transdanubia Championship articles (Prvenstvo Sjevernozadunavskog/Južnozadunavskog okruga) include the other divisions and groups. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:37, 3. lipnja 2025. (CEST) == Načelnici et altera == Baj d vej, mislim da je najbolje sad ostavljati sve promjene načelnika itd. Nije neka razlika jesu li na funkciji danas ili za tjedan dana i nitko to neće mijenjati opet. Te članke ionako nitko ne uređuje između izbora pa je ''imho'' manje štetno ostaviti ranije promjene nego da idućih nekoliko godina imamo zastarjele podatke za više općina no sad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|^þⰁ_č]] 14:20, 3. lipnja 2025. (CEST) == Pitanje == Ne znam zašto ste obrisali moju uredbu stranice [[Belišće]]. Bili su izbori, ona je pobijedila, zašto si ti obrisao moju uredbu? Možda zbog citate? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 15:18, 3. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] Trebalo bi pričekati da se izvrši predaja vlasti – izabrana kandidatkinja ne postaje gradonačelnica čim pobijedi na izvorima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|^þⰁ_č]] 15:42, 3. lipnja 2025. (CEST) :{{s|WikiHelper3906}}, novoizabrani politički dužnosnici rijetko preuzimaju vlast odmah nakon što budu izabrani. Na vlast stupaju nakon nekoliko dana, tjedana, mjeseci (npr. predsjednički izbori u SAD-u) i sl. Wikipedija treba prikazivati trenutačno stanje, a ne neko buduće. Po trenutnom stanju izgleda da je gradonačelnik Belišća Burić, barem tako tvrdi [https://belisce.hr/gradonacelnik-grada-belisca/ službena gradska web-stranica]. Naravno, gradske web-stranice možda se ne ažuriraju svakodnevno, tako da kasne. U tom slučaju trebalo bi otkriti jesu li lokalni mediji objavili članke o primopredaji vlasti. Ja takve članke nisam našao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:49, 3. lipnja 2025. (CEST) ::{{s|Hijerovit}}, ovo zaboravljam spominjati zadnjih dana. Uvijek postoji šansa da izabrani kandidat umre ili iz nekog razloga odustane ipak od izabrane pozicije iz osobnih/zdravstvenih/inih razloga. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 6. lipnja 2025. (CEST) == Plagijati == Baci pogled na članke koji navode disertaciju [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%22Tin+Mudra%C5%BEija%22&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1 Tina Mudražije] kao izvor. Meni se čini da se radi o izravnim prijevodima sa slovenskog na hrvatski, što je kršenje autorskih prava i ne bi se smjelo raditi. Imamo opciju brisanja ili traženja dopusnice od dr. Mudražije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:27, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, meni uopće nisu došle obavijesti da sam danas dobio 2 poruke na SZR. Znaš li možda je li se nešto mijenjalo s obavijestima? Ako mi budeš odgovarao, molim te pingaj me. Ovih prvih osam članaka koje navodiš, odnosno ove koji nemaju "19" u naslovu sam ja napisao. U njima nećeš nalaziti ikakve sporne dijelove. {{s|Ame71}} zadnjih mjesec/dva stvara poprilično velike članke pretežito iz slovenskojezičnih izvora koje djelomično osobno prevodi, a djelomično strojni. Ja se trudim da to bude što enciklopedičnije i neutralnije. Pokušavam izbaciti što više nebitnih dijelova i preoblikovati članke, no stvarno je preiscrpljujuće i vremenski prezahtjevno (da ispatroliram jedan članak, a bez da ga dodatno preobrađujem, mi je prosječno potrebno negdje između pola sata i sat vremena) preoblikovati apsolutno sve da podudaranja s originalom budu minimalna. Ovih zadnjih tjedan dana nemam baš slobodnog vremena, tako da ni ne stignem patrolirati svakodnevno (to si vjerojatno i uočio). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:40, 5. lipnja 2025. (CEST) :: Mislio sam da se može prevesti, mislio sam da nije moguće kopirati izvorne tekstove u cijelosti. Na it.wiki mi nikad nisu stvarali probleme, ali sada sumnjam da to jednostavno još nisu primijetili. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:19, 6. lipnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:Ame71|Ame71]], na it.wiki ljudi ne znaju slovenski jezik pa ne mogu usporediti. Ali da nije u redu - nije. Ja volim reći da bih se tako mogao obogatiti prevođenjem knjiga Harry Potter - nov jezik, nova autorska prava(?). Možda se možeš javiti Mudražiji i pitati ga bi li poslao [[WP:DOPUSNICA|dopusnicu]], to jest email kao na [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja/Odgovor]]. Možda možeš pitati ChatGPT ili Google Gemini: "parafraziraj sljedeći tekst tako da ne krši autorska prava: ..." i onda copy&paste jedan po jedan paragraf. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:14, 6. lipnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, rađe mu piši na engleskom da mu Google Translate ili štogod koristi lakše pomogne prvi prevođenju nazad na talijanski ako nešto ne shvati. {{s|Ame71}}, In case you're going to use AI to paraphrase sentences, please check them in detail, since AI likes to add fictitious details to inputted text. I saw this several times when people tried to translate an article via ChatGPT. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:21, 6. lipnja 2025. (CEST) :::::{{s|Croxyz}} for translations I use google translator, not AI. Anyway, if I'll use ChatGPT, I'll mark it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:48, 8. lipnja 2025. (CEST) == [[Nacrt:SAO Zapadna Slavonija]] == Smatram da je trenutno stanje članka dovoljno dobro da mu se makne oznaka nacrt [[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 19:30, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{S|Tmatic01}}, premjestih zu glavni imenski prostor. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:04, 6. lipnja 2025. (CEST) == Gradonačelnica Ivana Jerbić == Jer je sada dobro stranica [[Belišće]]? Idi u https://belisce.hr/gradonacelnik-grada-belisca/. Stranica se ažurirala napokon. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:36, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{s|WikiHelper3906 }}, je, pregledao sam te izmjene jučer. Samo bi trebalo još ažurirati [[Belišće#Administracija i politika]]. Naravno, moguće je uvijek skratiti tu sekciju i navesti samo najbitnije informacije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:54, 6. lipnja 2025. (CEST) == Chromos / Mesarski / Posavina == {{s|Croxyz}}, {{s|Ame71}} vezano za ovo što si molio da provjerim iz knjige * Franjo Frntić, Dragutin Hripko i dr: ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980.'', Zagreb, 1983., UDK: 796.332(497.13)"1880/1980" Pod "ZAGREB Zagrebački nogometni savez" (str 128-130) za ugašene klubove > * ZAGREB: ''Mesarski'', SK - 1927. Pod "ZAGREB: Nogometni odbor općine Trnje" (str. 132) za klubove u natjecanju * ZAGREB: ''Chromos'', NK - 1979. (''Chromos'', NK - 1955., ''Kemičar'', NK - 1963.) trebalo bi vidjeti iz monografija ZNS-a (1969., 1994. i mislim iz 2020.) ima li što navedeno, pa pogledam) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:44, 6. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, super da se poklapaju godine s člankom o Chromosu (Posavini) i Mesarskom. Moguće je da se Mes(o)krom nalazi red ili dva ispod Mesarskog u "ZAGREB Zagrebački nogometni savez" (str 128-130). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:56, 6. lipnja 2025. (CEST) ::Nema ''Mesokroma'' (osim ako mi nije promaklo) u toj knjizi pod savezima koji pripadaju Zagrebu - više puta sam pregledavao. <br> ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 17:25, 6. lipnja 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, ok. Postojala je šansa da si možda zaboravio navesti, pa sam te pingao. Mislim da nemamo arhivirane novine za period tijekom kojeg je djelovao Mes(o)krom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:37, 6. lipnja 2025. (CEST) == Spam == Tebi očigledno nije do suradnje sa mnom već do provociranja, pošto sada Aca ne sme ti si se aktivirao. Kako god, bez rasprave uklanjaš naziv validan. Bit ćeš prijavljen. Prijatno.[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:01, 6. lipnja 2025. (CEST) == Boje u nogometnim tablicama == Sređujem neke stvari oko noćne teme pa mi često iskoče nogometni članci. Ne znam hoće li se što na lagan način moći napraviti po pitanju vidljivosti teksta u tablicama, ali me zanima znaš li zašto se te tablice toliko često bojaju? Što znače crvena, zelena, siva (...) pozadina u tablicama u https://hr.wikipedia.org/wiki/Albanska_nogometna_reprezentacija?vectornightmode=1&minervanightmode=1 npr.? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:28, 10. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] pozdrav noćnoj straži! {{;P}} [[Albanska nogometna reprezentacija#Utakmice|#Utakmice]]: Zelena valjda reprezentira pobjedu, žuta izjednačenje, a crvena gubitak. Za postave ne znam, valjda se tako razlikuju položaji na terenu. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 01:33, 10. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, za te boje znam iz iskustva da su dodane u člancima o reprezentacijama s [[EURO 2016.|Europskog prvenstva 2016.]] Pretpostavljam da je riječ o uljepšavanju ([[CSS]], ali za članak na Wikipediji). Je li kod tebe red Napadači boldan? Također, podsjećam na GLAVNIRASPORED i kategorije u članku [[Vlatka Planina]] (ne znam je li i dalje uređuješ taj članak te jesi li uopće vidio moj odgovor). Što se tiče boja, očito ih ima i u drugim člancima, poput [[Armenska nogometna reprezentacija]] koji sam vidio neki dan prilikom ophođenja, no nisam ih uklonio jer mi se nije dalo ispravljati armenska imena i prezimena. Također ti želim reći da je Ame71 odgovorio iznad. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 10. lipnja 2025. (CEST) ::Koreanovsky je u pravu što se tiče utakmica. To je preuzeto s en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 10. lipnja 2025. (CEST) :::Mislio sam na prvu tablicu, naslov "Trenutni sastav" (iz 2016.?). Napadači izgleda boldan, ako gledamo na isti. Ta je tablica još OK jer se barem vidi tekst (linkovi nisu plavi nego podcrtani), ali u odjeljku "Uspjesi na velikim natjecanjima" ne vide se imena. Armenska je još čudnija, uh. Ljudi su u sportskim tablicama baš kreativno bojali :D :::Ne znam što s Ameom. Bilo bi mi lakše da nisam to vidio, ali sad kada jesam... neka se barem ne ponovi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:43, 10. lipnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, vjeruj mi to s 2016. nije samo problem kod trenutnih sastava. I drugi dijelovi članaka su zapeli u vremenu. No, eto, uvijek može poslužiti motivacija drugima da ažuriraju (ja sam tako i došao na hr.wiki davne 2018.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:46, 10. lipnja 2025. (CEST) == ChatGPT za pronalaženje izvora == Hvala ti što si prepravio navod izvora. Očito mi je promaklo izbrisati sporni dodatak. No, vidim da si mi ostavio tekst u sažetku pa mislim da je u redu da na njega i odgovorim. Prvo, ne sviđa mi se jezično spletkarenje i generaliziranje. Ne pišem "članke" koristeći ChatGPT, već sam cijeli tekst napisao svojom glavom i rukom. Izvore sam također provjerio i dao im zeleno svjetlo, baš kao što bih to učinio i prije nego je umjetna inteligencija postala široko rasprostranjena. Drugo, iako ga i sada koristim tek sporadično, i dalje ću, kad god se nađem u nedoumici, koristiti ChatGPT '''oko mehaničkih finesa poput pronalaženja sekundarnih izvora''', a onda ću, kao i svaki put do sada, taj izvor '''pregledati i provjeriti''' mu vjerodostojnost. Ne vidim zašto bi to bilo neuvjerljivo dokle god je izvor dobro utemeljen. Reci mi koja je razlika za krajnjeg korisnika – čitatelja – između toga da mi Google izbaci izvor i korištenja ChatGPT-ja u te svrhe? Potonji je samo ''inteligentniji'' i lakši za korištenje. Ako to dosad nije bilo očito, i sâm se oštro protivim tome da u članke ubacujemo tekst koji je proizveo ChatGPT. '''Ručno provjereni izvori ne spadaju u tu kategoriju.''' Treće, nađi one izvore koje smatraš neadekvatnima i slobodno ih, uz prethodno navedeno obrazloženje, obriši. Tvoj, : [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">☎️</span>]])</small> 17:20, 13. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Šaholjubac}}, slobodno tragaj za izvore korišteći ChatGPT, samo ga nemoj tražiti da ti prevodi s drugih jezičnih izdanja Wikipedije (ili prepričava tekstovi) jer voli ubacivati nepostojeće detalje u prijevod. Tako sam primjerice jednom sređivao takav jedan prijevod o nekoj svetici te je ondje ubačen [[crkveni red|red]] kojem je ''kao'' pripadala. Naravno, u izvorniku ta informacija ne postoji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:43, 13. lipnja 2025. (CEST) ::Dogovoreno! :) ::Tvoj, ::: ::[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">☎️</span>]])</small> 21:03, 13. lipnja 2025. (CEST) :::{{s|Šaholjubac}}, zaboraviti sam navesti da bi bilo pametno da uklanjaš "?utm_source=chatgpt.com" iz linkova u izvorima. Nekada u budućnosti ti linkovi neće postojati, pa InternetArchiveBot neće uvijek moći postaviti link na arhiviranu verziju članka jer nikada nije arhivirao URL koji sadrži ?utm_source=chatgpt.com. Naravno, češće će i arhivirati linkove bez ?utm_source=chatgpt.com jer su češći. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:42, 14. lipnja 2025. (CEST) == Regex == Nema ih nego u možda desetak članaka: [https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2F-+%3F%5C%7B%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7D+%3F-%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1] Teško je to botom ispravljati, treba jako paziti da nisu matematičke formule i sl. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:51, 14. lipnja 2025. (CEST) == Motociklizam == Vjerojatno si primijetio da radim članke vezane uz [[:Kategorija:Motociklizam|motociklizam]] - prvenstveno članke [[:Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu|po sezonama Svjetskog prvenstva (GP)]] i [[:Kategorija:Športski motociklisti|članke o vozačima]] - što se tiče ovih po sezonama - radim za svaku kategoriju/klasu u [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|GP svjetskom prvenstvu]] zasebno - jednostavno lakše (a i svaka klasa vozi zasebno utrke) <br> na većini ostalih wikipedija (bar do sezone 2011.) su u istom članku stavljani podaci za sve kategotije koje su se odvijale u sezoni u sklopu GP-a (MotoGP/500cc, Moto2/250cc / Moto3/125cc / MotoE / 350cc / 80cc/50cc), ali ponegdje su stavljana i prvenstva za prikoličare (''sidecar'', dok su održavana unutar GP-a); ''Thunderbikes Trophy'' iz 1990.-ih, ili ''Formula 750'' iz 1970.-ih (a ona uopće nije održavana na istim vikendima kao i GP prvenstvo <br> Tako da mi je za jednu sezonu stavljati podatke tipa za prvenstva u 3 klase jednostavno previše (a i ovako, ako nastavim ovim tempom - 1 članak na mjesec - trebat će mi 20ak godina da kompletiram) ovdje bih te molio, ako imaš alate članak [[Dodatak:Popis svjetskih prvaka u motociklizmu]] staviti interwiki sa [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Grand_Prix_motorcycle_racing_World_Riders%27_Champions_by_year en.wiki - List of Grand Prix motorcycle racing World Riders' Champions by year] - na to je trenutno kao ''interwiki'' spojen naš članak [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu – niže klase]] (pa da ispravimo) članci za vozače - trenutno ih više radim kao ''mrve'' (samo osnovno o vozaču; uspjesi po prvenstvima i sl., sa što više vanjskih poveznica i izvora...nažalost nisam baš sa vremenom da se bolje posvetim tim člancima, pa dobijemo nešto kao [[Raymond Roche]] ili [[Sébastien Charpentier]]) <br> prije sam više napravio oko članaka, kao za [[Wayne Rainey]] ili [[Marco Simoncelli]]. <br> ovdje bih te molio ako možeš [[Nacrt:Noriyuki Haga]] vratiti u GIP (odnosno na [[Noriyuki Haga]]) - u međuvremenu sam o Hagi napisao malo biografske podatke Što se tiče vozača, zasad mislim raditi one koji su bili (ajmo reći među vodećima) u svjetskim prvenstvima za [[Svjetsko prvenstvo u superbikeu|Superbike]] i [[Supersport svjetsko prvenstvo|Supersport]], a poslije opet na one koji su više bili u [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|GP svjetskom prvenstvu]] Je li OK ovako kako radim? [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:20, 18. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 08:48, 18. lipnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, mene nema do nedjelje. Bi li mogao ažurirati do kraja [[SEHA liga]]? Danas je djelomično ažuriran članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:22, 19. lipnja 2025. (CEST) :::Pogledaj sada [[v|članak za SEHA ligu]] - malo sam ažurirao. Trebao bih još predložak ažurirati - ovo sa klubovima. Možda i napravim koju sezonu (imamo do 2018./19. - neke sam ja i radio svojevremeno; 2019./20. je netko samo započeo, kao ''mrva'', a ovo iza nemamo, a kako je po grupama i nije baš ''regularno'' igrano, tu bi bilo malo problema sa člancima, ali možda koju i napravim :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:21, 23. lipnja 2025. (CEST) :::: Naravno da znam za promjenu imena iz Makedonija u [[Sjeverna Makedonija]] (negdje 2018.) - samo ostali su isti predlošci za zastave, pa da to sad bezveze ne mijenja, :::: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:39, 23. lipnja 2025. (CEST) :::::A i vidim da su mi (sjeverno)makedonski klubovi ostali između rumunjskih (''Steaua'') i ruskih (''CSKA'') - nisam pazio, ali opet bolje neg što je bilo :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:42, 23. lipnja 2025. (CEST) == Pitanje za vas == Kako da pravim to kutiju na vašu suradničku stranicu, da mogu dodati sve te stvari o mene i moj babel? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 12:37, 18. lipnja 2025. (CEST) :{{S|WikiHelper3906}}, popis svih postojećih suradničkih okvirića nalazi se [[Predložak:Suradnički okvirići|ovdje]]. Nisam dobro shvatio pitanje. Želiš stvoriti novi, nepostojeći okvirić ili ih želiš dodati na svojoj suradničkoj stranici? Mene nema do ponedjeljka tako da se nadam da će ti {{s|Hijerovit}} moći pomoći u slučaju ako odgovoriš ovdje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:37, 18. lipnja 2025. (CEST) ::To je zapravo za moju englesku suradničku stranicu. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 09:10, 19. lipnja 2025. (CEST) == Wikipodatci == Znam da si ponekad na Wikipodatcima, ne znam znaš li za [https://wdvd.toolforge.org/index.php?lang=hr&limit=200&description=on&labels=on&sitelinks=on alat koji prikazuje nedavne promjene u hrvatskim nazivima i opisima]. Ne znam komu bi to još moglo pomoći, ne pratim baš tko sve uređuje tamo, ti ih možda možeš pingati ovdje za ovaj link. Kad smo kod toga, @[[Suradnik:Historičarsamja|Historičarsamja]] upravo je tamo izveo što je izvodio i u našim člancima; sjećam li se dobro – to je odbačeno kao guranje vlastitog mišljenja? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:04, 20. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, osobno koristim https://pltools.toolforge.org/rech/. Budem preporučio https://wdvd.toolforge.org/ suradnicima koji su mi preporučili korištenje https://wdvd.toolforge.org/. Zahvaljujem ti na otkriću bolje alternative! Znaš li možda je li postoji neki način kojim mogu vidjeti sve izmjene s jezičnim kodom hr? Ova dva alata jedino prikazuju neophođene izmjene. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:09, 23. lipnja 2025. (CEST) == Unity (album Joosta Kleina == Da, studijski album je. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 10:33, 25. lipnja 2025. (CEST) == RE: [[Kup Nogometnog saveza Županije Splitsko-dalmatinske 2018./19.]] == za finalnu utakmicu - očito sam upisao pogrešan rezultat i naknadno nisam provjeravao <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:26, 27. lipnja 2025. (CEST) == Vrbanj == Već sam napravio [[Special:Diff/7200792|zadatak]] Vrbanj/Vrbnja/Vrbnju, ali sam sve vratio. Riječ je Vrbânj (lok. Verbônj), s dugosilaznim naglaskom na drugogom slogu, pa se stvarno deklinira Vrbanj/Vrbanja/Vrbanju. Kao npr. Vodnjân. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:50, 27. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, iskreno se ne sjećam što sam gledao prije mjesec dana. Bacio sam sada pogled na Hrvatski jezični portal i vidim da je [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f15mWRF8&keyword=Vrbnjanin ondje] Vrbnja. Možda su oba oblika prihvatljiva? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:01, 27. lipnja 2025. (CEST) ::Neka ostane po starom, tj. na način kako se lokalno izgovara ime mjesta. Ne vjerujem da bi baš u sve članke ljudi stavili pogrešno. Promijenio sam mišljenje kada sam vidio https://hrcak.srce.hr/229609. Ne znam koliko u ovom slučaju možemo vjerovati HJP-u. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:11, 27. lipnja 2025. (CEST) == Žumberački uskoci == Pozdrav, vidim da se maknulo prezime koje sam na dodao, situacija je da se prezime nalazi najčešće u mjestu Željezno evo linka na kojem se može pronać više toga https://uskok-sosice.hr/znameniti-vojskovoda-iz-zumberka-tomo-ljubanovic/ [[Suradnik:Ljubanović|Ljubanović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ljubanović|razgovor]])</small> 19:11, 28. lipnja 2025. (CEST) == Nacrti (opet) == Jedina (neslužbena) [[Wikipedija:Ophođene promjene#Kako ophoditi|uputa za nacrte]] za koju ja znam kaže: »Postoji nekoliko slučajeva kada članak treba prebaciti u [[Wikipedija:Imenski prostori|imenski prostor]] Nacrt: ... '''vrlo loš''' strojni prijevod« Prije prebacivanja u nacrt imamo dosta opcija, jedna bi bila postavljanje [[:Kategorija:Predlošci - održavanje Wikipedije|predložaka za održavanje]]. U Nacrtu se nijedan članak neće popraviti, tako da ne vidim nikakvu korist od trpanja i izrazito loših (neenciklopedijski pisani, bez izvora) i prihvatljivih članaka (poneka jezična pogreška, viseće reference i sl.). U tom smislu, ne vidim kako je [[ David Starr Jordan]] za Nacrt. Pravilo [[WP:UREĐIVANJE]] kaže da na Wikipediji ne cjepidlačimo oko svake sitnice, treba ga se držati. Lijepo te molim. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:31, 9. srpnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, ne može ići u GIP bez minimalne dorade (npr. nedostaju <nowiki>{{izvori}}, {{GLAVNIRASPORED:}},</nowiki> kategorije, treba ukloniti linkove na vanjske poveznice u tekstu članka i sl.). Ja ne stignem pročitati strojni prijevod od 57 KB (da ne govorim tek o [[Luj XIV., kralj Francuske]]) i poispraviti sve, a na popisu neophođenih izmjena stoji danima. Znaš i sam da imamo vječni problem s nedostatkom ophođenja, odnosno da ja i Hijerovit (od danas {{s|Runolist}}) poophodimo možda čak 4/5 svih izmjena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:40, 9. srpnja 2025. (CEST) ::Ne znam na koje se pravilo pozivaš u prvoj rečenici pa mi je teško odgovoriti. Podsjećam te da ne postoji obveza ophodnje promjena; svi radimo koliko hoćemo i možemo, pa makar u GIP-u bilo 66 % manjkavih članaka umjesto sadašnjih 63 %. U Nacrt treba stavljati samo jako, jako loše članke – iako bih ja takve 30 dana od nastanka najradije odmah predlagao za brisanje. Podsjećam da pravilo o Nacrtu nikad nije doneseno i tu smo svi u sivoj zoni. Prvi korak uvijek su predlošci za održavanje, ili - pogledati na drugu stranu. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:18, 9. srpnja 2025. (CEST) == Voždovac == Ovo za [[FK Voždovac Beograd]] <br> ista stvar da je klub promijenio ime iz ''"Dušanovac"'' u ''"Voždovački SK"'' stoji na [https://www.fkvozdovac.rs/istorijat-kluba/ službnim stranicama kluba], ili u člancima na wikipedijama na [https://de.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac njemačkom], [https://en.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac engleskom], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D0%9A_%D0%92%D0%BE%D0%B6%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%86 srpskom], [https://it.wikipedia.org/wiki/Fudbalski_Klub_Vo%C5%BEdovac talijanskom] ili [https://fr.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac_Belgrade francuskom jeziku] <br> slično stoji i na [https://globalsportsarchive.com/team/soccer/fk-vozdovac/18823/ globalsportsarchive.com] <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:51, 13. srpnja 2025. (CEST) : po knjizi Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 234-294 (''Beogradski looptački podsavez'') izgleda da su ''Dušanovac'' i ''Voždovački (SK)'' postojali istodobno : po sezonama imamo: * 1927./28. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1928./29. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1929./30. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - IV. razred * 1930./31. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - III. razred - Grupa "Morava" * 1931./32. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - III .razred - Grupa "Morava" * 1932./33. ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1933./34. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Sava" ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1934./35. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1935./36. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1936./37. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1937./38. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1938./39. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1939./40. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1940./41. (prekinuto prvenstvo) ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" : Očito se negdje taj ''"Dušanovac"'' "izgubio", ili jednostavno su uzimali krivi podatak ili slično (kkao piše po ostalim stranicama) : [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:01, 13. srpnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, pretražujem internet i vidim da nisam prvi koji je uočio tu grešku. [https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1105497604714159&id=100057617902699&set=a.172830321314230 U komentarima ovog posta je Jakovljević upozorio na netočnost]. Još je priložio sliku iz iste knjige koju sam ja koristio :D. Koje li slučajnosti... Mislim da bi u članku [[FK Voždovac Beograd]] trebali navesti da je to pogrešno. Nešto tipa: ''1929. osnovan je Voždovački SK koji je djelovao paralelno uz Dušanovac,(izvor) unatoč klupskim tvrdnjama da je klub promijenio ime iz Dušanovac u Voždovački.(izvor)'' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:08, 13. srpnja 2025. (CEST) :::Na sr.wiki ([[:sr:Други_разред_Београдског_лоптачког_подсавеза_у_фудбалу_1932/33.#cite_note-Вождовачки-10]]) stoji da je Voždovački postojao od 1929. do 1941. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:21, 13. srpnja 2025. (CEST) ::::Sad treba vdjeti odnos (predratnih) ''Dušanovca'' i ''Voždovačkog'' i kad je stvarno bilo to spajanje (ako ga je bilo), <br> ::::ali nakon WW2 klub je djelovao kao ''"Voždovački"'' (do 1973.) - tako je primjerice [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1969./70.|1969./70.]] bio član ''2. savezne lige - Sjever'') <br> ::::Mislim da bi to trebalo navesti u članku kako si naveo, možda i s vremenom stvoriti članak za ''Dušanovac'' (dakle većinu pre-WW2 liga od ''Beogradskog podsaveza'' možemo "iskopati"'' <br> ::::Možda spomenuto u ''Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji'' (knjiga je na ćirilici, pa mi je to malo muka čitati ako nisam koncetrirarn) ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:40, 13. srpnja 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, trebalo bi vidjeti i kome pripisati titulu za II. liga Beogradskog podsaveza 1933./34. Upravo sam poslao poruku jednom suradniku sa sr.wiki koji detaljno obrađuje povijest beogradskog nogometa, točnije [[FK Palilulac Beograd]]. Nadam se da će moći pomoći. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:52, 13. srpnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, [[:sr:Разговор_с_корисником:Batavele#Voždovac|dobio sam odgovor]] da je Dušanovac 1954. promijenio ime u Sloboda. Prema klupskoj web-stranici Voždovački i Sloboda su se ujedinili 1973. Naravno, to bi trebalo provjeriti jer smo zaključili da ona nije pouzdana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:18, 13. srpnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Cybermb}}, mislim da smo riješili rebus, no pitanje je što s titulama do 1973. Ne znam jesu li to titule Voždovačkog, Dušanovca ili oba kluba. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:11, 13. srpnja 2025. (CEST) == FA == Preklopismo se. Idem na ručak...--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:19, 21. srpnja 2025. (CEST) == Odgovor: Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu == Hm, da. Upoznat sam sa navedenim utakmicama PNIŠK-a prije ove s HAŠK-om. No, to je prva utakmica u Zagrebu sa ulaznicama i dostupni izvori je navode kao "prva javna nogometna utakmica u Zagrebu". Možda bi mogao biti naziv "Prva javna nogometna utakmica zagrebačkih klubova". Hvala na informacijama napisanim o PNIŠK-u. Nisam znao da je odbio biti član Hrvatskog športskog saveza i da je bio član Mađarskog saveza. No, negdje sam naslutio da je igrao u prvenstvu provincije mađarskog natjecanja. [[Suradnik:Pluki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])</small> 20:40, 21. srpnja 2025. (CEST) :{{s|Pluki}}, pregledao sam sada na [https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1908-1909 magyarfutball.hu] sva provincijska natjecanja mađarskog (ugarskog?) prvenstva i nisam našao nigdje spomen [[PNIŠK|P(H)NIŠK-a]] tako da se možda nikada nije natjecao u prvenstvu iako je bio član saveza, vjerojatno zbog velike geografske udaljenosti. U [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/4941 sezoni 1909./10.] (PHNIŠK je prestao djelovati 27. listopada 1909.), koliko mi se čini, prvi put se natječe neki klub ''s ove strane Drave'', riječki [[Fiumei Atletikai Club|Fiumei AC]] (onaj isti Club Atletico iz članka o P(H)NIŠK-u). Stvarno je ironično da su se odbili pridružiti Hrvatskom športskom savezu, odnosno pridružili Mađarskom sportskom savezu, a veliki dio igrača (ili svi prema Albumu nogometnih klubova Jugoslavije iz 1925.) su dvije/tri godine kasnije osnovali [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] u sklopu borbe protiv mađarizacije.<br><br> :Što se tiče prve javne utakmice, na [[Suradnik:Cybermb|Cybermbovoj]] [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia Stranici za razgovor] potražio sam savjet oko imenovanja članka. On je predložio sličan naziv, ''Prva međusobna nogometna utakmica zagrebačkih klubova'', no problem je što je [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1982&broj=00052&page=240 deset dana ranije] odigrana javna utakmica između juniora [[HAŠK|HAŠK-a]] i juniora [[HSVK Academia Zagreb|Academije]]. Možda bi najbolje bilo preimenovati članak u [[HAŠK – PNIŠK (1906.)]] ili nešto slično? Na Cybermbovoj stranici za razgovor nisam spomenuo da se popis igrača PNIŠK-a (za HAŠK nisam gledao) u članku [[Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu]] ne poklapa [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00024&page=2123 s onim kojeg navodi Cuvaj]. Našao sam čak izvještaj iz Sokola kojeg spominje Cuvaj tako da bi se mogao navesti negdje na prigodnom mjestu u članku. Izvještaj se nalazi na <nowiki>https://digitalnezbirke.kgz.hr/?pr=iiif.v.a&id=18616&tify={%22pages%22:[443],%22view%22:%22info%22}</nowiki> (nažalost uglaste i vitičaste zagrade kvare mogućnost linkanja, a ne pada mi trenutno napamet kako riješiti taj problem).<br><br> :I za kraj, volio bih ti reći da sam davnih dana, prije jedno desetljeće, čitao tvoje članke na Wikipediji, tako da si jedan od najznačajnijih ljudi koji su utjecali na formiranje mojeg interesa za povijest nogometa, no u tim mlađim danima nisam znao kako doći do ikakvih materijala koji bi ispunili moju mladenačku znatiželju. Vrlo vjerojatno ćeš pronaći koješta zanimljivo na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]], (nepotpunom) popisu online izvora koje smo pronašli ja i Cybermb. Tijekom zadnjih godina dobili smo jednog divnog suradnika s talijanske Wikipedije zvanog [[Suradnik:Ame71|Ame71]] koji je napisao poprilično velik broj članaka o sezonama iz Jugoslavije (pokrio je razne niželigaške sezone SFRJ, mnogobrojne klubove, aposlutno sve sezone: prve dvije lige SFRJ, Kupa maršala Tita, prvih nekoliko liga SR Crne Gore, prvenstva Kraljevine Jugoslavije, prvenstva Ljubljanskog nogometnog podsaveza, sezone NK Maksimira u SFRJ itd.). Mislim da planira obraditi sve sezone svih razreda Zagrebačkog nogometnog podsaveza u bližoj budućnosti. Ja sam mu tijekom proteklih nekoliko mjeseci pomogao tako što sam kreirao članke o svim preostalim klubovima s arhivirane web-stranice NK Maksimira (koju si koristio kao izvor za brojne članke) izuzev jednog ([https://web.archive.org/web/20170413070207/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/metal.htm Metala] iz Remetinca). Imaš potuni popis tih klubova na [[Suradnik:Croxyz/Popis članaka (1001 – 1500)]] od 1376. do 1425. članka. Također sam dodao i sva bivša imena svih tih silnih klubova protiv kojih se NK Maksimir natjecao. Također sam nadopunio i poispravio velik broj članaka koje si ti ili drugi kreirao/znatno doprinio, tako da možeš vidjeti nadopune svog rada. Što se tiče članaka koji su nadopunjeni s podatcima iz časopisa Povijest sporta (jako je zanimljiv za čitanje, a sve je javno dostupno), evo ti nepotpuni potpis (naravno tu nisu članci koji su nadopunjeni npr. podatcima iz drugih izvora koje sam koristio): [[ŠK Zagreb]], [[RŠK Amateur Zagreb]], [[HRŠK Velebit Zagreb]], [[NK Jarun Zagreb]], [[NK Kustošija Zagreb]], [[SK Makabi Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]], [[Nogometni i sportski klub Oxford]], [[PNIŠK]], [[NK Poštar Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]]. Preostali su mi još Građanski, HAŠK (preko 100 stranica tako da će za ovo trebati dani, ako ne tjedni rada), Concordia (imam probleme s hokeajškom sekcijom, pogledaj Cybermbovu [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia Stranicu za razgovor]), no mislim da ću njih sve doraditi nekada u budućnosti. Prvo treba riješiti te nesuglasice oko članka o susretu između HAŠK-a i PNIŠK-a. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 22. srpnja 2025. (CEST) == NK Grafičar Ljubljana == I think NK Grafičar Ljubljana was a different club from Svoboda. It has a page in en.wiki [[:en:NK Grafičar Ljubljana]]. Reading the [https://snportal.si/drugo/od-druge-jugoslovanske-do-cetrte-slovenske-lige/ history of Svoboda] we see they mergered in the late '50s in a new "Grafičar", a club later took again the name "Svoboda". I see on [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] at page 101 : till 1958 there were a Svoboda and a Grafičar. I suppose they mergered into Grafičar (there were no more Svoboda) and in 1962 this club changed name in "Svoboda" (there were no more Grafičar). I was planning to create the voice, but I have no time: today I was in the beach and next 3 days I'll be in a beer fest in Austria. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:29, 30. srpnja 2025. (CEST) :Yeah, I saw in [[NK Svoboda Ljubljana]] that it was a different club that merged with Svoboda. I didn’t know if you’d make a seperate article so I assumed that you forgot to correct all other mentions of the club. I hope you have a great time this week! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:43, 30. srpnja 2025. (CEST) == Dresovi == Opet ono s dresovima u [[:Kategorija:Stranice s neispravnim poveznicama datoteka]]. Znaš li zašto te datoteke uopće nestaju? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:45, 31. srpnja 2025. (CEST) :[[Suradnik:Ponor|Ponor]], aj budem vidio uskoro. Trenutno prepravljam članak [[NK Lila]] koji je u toj kategoriji tako da se dobro potrefilo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:49, 31. srpnja 2025. (CEST) ::{{s|Ponor}}: ::* [[NK Domžale]] – meni promaklo pri ažuriranju poprilično velikog broja članaka. Stvarno sam se premorio taj dan od ažuriranja mnogobrojnih članaka. ::* [[Hellas Verona F.C.]] – opet moja greška, isti dan je u pitanju. Ovdje vjerojatno nisam ni uočio zbog kontrasta boja. ::* Nenogometni članci – nastali jučer. To bi trebalo dobro ispatrolirati jer koliko se sjećam terminologija nije dobra (npr. obitelj umjesto porodice) ::* [[HNK Hajduk Split]] – ovaj članak je jedan drugi suradnik danas uređivao. Ne vidim grešku u infookviru. ::* [[NK Omladinac Ciglenik-Bečic]] – jučer obrisane datoteke ::* [[Poljska nogometna reprezentacija]] – dres je crvene i bijele boje tako da me ne čudi da mi mozak nije uočio grešku koja je također crvene boje. ::* [[Real Oviedo]] – vidim da sam patrolirao izmjenu suradnika Labud222. Moguće je da sam copypasteao dres, a da nisam pogledao dres nakon što sam kliknuo Prikaži kako će izgledati. Jednostavno zaboravim ponekad provjeriti je li sve valja prilikom ažuriranja nekoliko odvojenih dijelova članka. ::Sve ću to sada ispraviti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:04, 31. srpnja 2025. (CEST) :::Oh, pa nisi mi morao svaki članak objašnjavati. Ali svejedno hvala. Ne razumijem se u te dresove i uvijek sam se pitao zašto prestanu raditi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:07, 31. srpnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, iskreno ni ja ne znam zašto se te greške javljaju. Mislim da se najčešće javljaju za parametre donjeg dijela tijela (shorts/socks). U pitanju su uvijek ti ''custom'' parametri, tj. boje koje nisu zapisane u hex formatu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:09, 31. srpnja 2025. (CEST) == RE: 1. Zagrebačka nogometna liga == Za ovo [[1. Zagrebačka nogometna liga]] - od 2022./23. bi trebala biti šesti stupanj lige, kako si naveo. <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:56, 5. kolovoza 2025. (CEST) == Molio bih te da napraviš wiki stranicu KK Đakovo,hvala ti. == Napisao sam sve u naslovu :) [[Suradnik:Kiriljenko47|Kiriljenko47]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kiriljenko47|razgovor]])</small> 01:16, 7. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Kiriljenko47}}, košarkom se ne bavim, a nemam nikakve izvore vezane za temu tako da se bojim da ne mogu napisati članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:28, 7. kolovoza 2025. (CEST) ::Znaš li nekog tko se kuži u košarku pa da zamoliš da napravi?Hvala na odgovoru. [[Posebno:Doprinosi/93.141.190.123|93.141.190.123]] 01:53, 7. kolovoza 2025. (CEST) :::Vjerojatno {{s|Cybermb}} ili {{s|Labud222}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:54, 7. kolovoza 2025. (CEST) == [[Nacrt:Aircash]] == Pozdrav, enciklopedizirao sam stranicu, ali smatram da sam ne mogu prosuditi je li dovoljno dobro da se makne status nacrta. To dajem tebi jer si mu ti status nacrta dodjelio [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 00:35, 14. kolovoza 2025. (CEST) == Bašćanska ploča == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ba%C5%A1%C4%87anska_plo%C4%8Da&diff=7271117&oldid=7270167] Nešto nije u redu s infookvirom spomenik. Ne pojavljuje se opis slike.--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 03:21, 14. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Rovoobob}}, {{riješeno}}. {{s|Runolist}} (Hijerovit) je nedavno mijenjao [[Predložak:Infookvir spomenik]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:48, 14. kolovoza 2025. (CEST) == Za brisanje == pozdrav :) Možeš li obrisati ovu sliku, ja ne znam [[:Datoteka:Images (1) (1).png]] [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 22:23, 14. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Trnatic01}}, nisam administrator pa ne mogu brisati datoteke. Predložio sam datoteku za brisanje, pa će je izbrisati neki administrator tijekom narednih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 15. kolovoza 2025. (CEST) ::Uredu, hvala [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 05:28, 15. kolovoza 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Slobodno ubuduće svoje slike samo predloži za brzo brisanje predloškom <code><nowiki>{{subst:brisati|razlog= razlog}}</nowiki></code> bez započinjanja rasprave. Kad – tad nam dođe na red obrisati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:19, 15. kolovoza 2025. (CEST) :::uredu, :) :::Pogriješio sam što nisam promjenio ime slike pa bolje je obrisat [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:05, 15. kolovoza 2025. (CEST) == ... == [[:en:User:WikiHelper3906/MegaBox|MegaBox]] [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 13:54, 16. kolovoza 2025. (CEST) == RE: Zrinjski == Vezano za [[HŠK Zrinjski Mostar]], što si mi naveo u [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia mom Razgovoru] <br> u knjizi ''Fudbalska takmičenja Južnih Slovena'', doslovno su navedene sve ljestvice državnih prvenstava i kvalifikacija, te podsaveznih prvenstava (ukoliko je igrano kup-sustavom, onda rezultati) te se tu mkože kronološki pratiti <br> također je navedeno po godinama kada je bio registriran pri podsavezu (očito ''Sarajevskom'' i nešto ''Splitskom'') - koliko sam vidio - stalno kao ''HŠK Zrinjski'' <br> Prvenstva ''Saarajevskog podsaveza'' su igrana slično kao i ona ''[[:Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|Osječkog podsaveza]]'' (što sada radim) - za područje Sarajeva je bio I. i II. razred (uglavnom - igrano ligaški), te ostalo po ''župama - provincijama''. <br> ''Mostarska župa'' - obično igrana kao ''Podgrupa Mostar'' - kao liga za klubove iz [[Mostar]]a; te ''Trebinjsko-Čapljinska grupa'' - očito ostatak Hercegovine - igrano po kup-sustavu - sad opet bi to dalje trebalo vidjeti - kraj 1920.-ih i početak 1930.-ih - prvenstvo ''Provincije Sarajevskog podsaveza'' je igrano kup-sustavom - nešto slično kao [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1928./29.]] - možda i napravim članak tipa [[HŠK Zrinjski Mostar u prvenstvima]] ili slično (ali sada zbilja nemam vremena za to) <br> P.S. - ima još stvari što si mi nedavno pisao ili ''spominjao'' po člancima i razgovorima, ali jednostavno nemogu sve pohvatati [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 22:43, 18. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, a ma ne, ne tražim te da kopaš po ljestvicama i ligama. Mislio sam te pitati je li u knjizi objašnjena povijest kluba, npr. kada je osnovan, obnovljen. mijenjao imena i to. Tijekom dana sam naletio na [https://www.hercegovina.info/sport/nogomet/pogled-u-proslost-kako-je-osnovan-hsk-zrinjski-156315/156315/ ovo] gdje se spominje da je u knjizi pod godinu osnutka navedena 1910. Taman si mi odgovorio kada sam bio pri kraju čišćenja članka od kršenja autorskih plava, neenciklopedijskog stila i sl. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:50, 18. kolovoza 2025. (CEST) ::Ne piše ništa slično, ali piše da je prva nogometna lopta donešena u Mostar 1903. godine, a da se nogomet igra od 1905. godine. Na području BiH se prvi klub osniva 1908. godine u Sarajevu. Prije I. svjetskog rata su u Mostaru osnovani đački klubovi poput ''Zrinjskog'', Slavije'', ''HROŠK-a'' i drugih.... (str. 15-169) - ovo sam malo parafrazirao <br> ::na [https://hskzrinjski.ba/povijest/ hskzrinjski.ba/povijest] stoji da je ''“Đački športski klub”,'' osnocvan 1905. godine, a 1912. godine prerasta u ''Gimnazijalni nogometni klub” Zrinjski.''. 1914. prestaje s radom radi WWI, a obnavlja se 1922. kao ''HŠK Zrinjski''. ::u monografiji ''Hrvatski športski klub "Zrinjski" 1905-1993'', stoji da su se 1917. godine ''Zrinjski'' i ''[[HROŠK Mostar|HROŠK]]'' spojili u ''Hercegovac'', koji je djelovao do 1918. (ali kako organizacijski, ako je ''Zrinjski'' 1914. prestao s radom ili bio privremeno ugašen? - možda od članova kluba?) <br> ::također stoji da je 1911. godine ''Đački športski klub'' igrao dvije utakmice protiv ''Osmana'' iz Sarajeva ::kod mnogih klubova se kao godina osnivanja navodi i kad je neformalno utemeljen, ili ako je utemeljen kao (nekakvo) športsko društvo, iz čega se ''rodila'' nogometna sekcija <br> ::- kod dosta klubova ima takav primjer - kao ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/TSV_1860_Munich TSV 1860 München] - društvo utemeljeno 1860., a nogomet igraju od 1899. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/CR_Flamengo CR Flamengo] - 1885. osnovan veslački klub, nogomet se igrea od 1911. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/Botafogo_FR Botafogo] - 1894. isto kao verslački klub, nogomet od 1904. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/Bradford_(Park_Avenue)_A.F.C. Bradford (Park Avenue) A.F.C.] - 3 sezone igrali 1. englesku ligu, ::** 1863. osnovani kao ''Bradford Football Club'' i igrali ragbi (rugby union) ::** 1895. postaju ''rugby league'' klub (ragbi 13) - igraju ga do 1907. ::** 1895. nogometna sekcija, ali amaterska ::** 1907. - profesionalni nogometni klub ::** 1974. je došlo do gašenja kluvba, pa opet obnova i dalje ::- u ovim člancima, možeš li mi objasniti na koji način su prekršena autorska prava? ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 23:40, 18. kolovoza 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, u Mudražije (napamet govorim, citira neki izvor) stoji da je Zrinjski ukinut prije izbijanja Prvog svjetskog rata. U našem članku je donedavno stajalo da je ukinut na sam dan atentata Franje Ferdinanda (vjerojatno greška). Sva sportska društva Austro-Ugarske su zabranjena 1914. zbog Prvog svjetskog rata. U Hrvatskoj (sad ne znam je li se tu odnosi na današnju RH ili na Hrvatsku i Slavoniju koje su bile dio [[Translajtanija|Translajtanije]]. za razliku od Dalmacije koja je bila dio [[Cislajtanija|Cislajtanije]]) je, najprije u Zagrebu, tijekom trajanja rata postepeno dozvoljena obnova, no igra se isključivo za potrebe Crvenog križa (o tome imaš dva izvora u [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Zagreb]] gdje se ako se ne varam nakratko spominje stanje u Ugarskoj i Austriji). Sjećam se da je slična sudbina zadesila [[SAŠK]] i druga sarajevska društva (vidi izvor u članku ako te zanima). Zrinjski i HROŠK se tako nisu mogli spojiti 1917., već je riječ o igračima bivših predratnih klubova, kao što Mudražija navodi (v. izvor u članku o Zrinjskom). Što se tiče utakmica s Osmanom (uklopljeno u [[FK Slavija Istočno Sarajevo]], no kako nemam dovoljno izvora, ne znam je li riječ o dvama različitim klubovima, a po internetu pronalazim dosta kontrodiktornih informacija), mislim da je tu došlo do neke zbrke u izvorima. 1911. se spominje i u Mudražijinom tekstu (točnije veljača 1911.), no u jednom od izvora kojih citira, Mostar kolijevka sporta (str. 28.), nalazi se jedna nezgodna formulacija o Hajduku (koji je upravo osnovan u veljači 1911.) tako da je to možda moglo utjecati na druge izvore/ili je pod utjecajem drugih izvora. Na internetu sam danas ranije pronalazio da je utakmica igrana 1912. Čak sam našao i sliku nekog novinskog izvještaja. Nažalost ne postoje digitalizirane splitske novine za 1911. i 1912. tako da nisam mogao provjeriti datum. Osman je igrao s tim mostarskim klubom pri povratku iz Splita. Što se tiče autorskih prava, veliki dio članka je bio copypastean s klupske web-stranice ([https://copyvios.toolforge.org/?lang=hr&project=wikipedia&oldid=7270336&action=compare&url=https%3A%2F%2Fweb.archive.org%2Fweb%2F20190219060923%2Fhttp%3A%2F%2Fwww.hskzrinjski.ba%2Findex.php%2Fklub%2Fpovijestkluba link]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:01, 19. kolovoza 2025. (CEST) ::::Hajduk je u principu osnovan (osnivačka skupština, statut, ime i još neke stvari) krajem 1910., neformalno se ''vuče'' od 1908. godine. ::::13. veljače 1911. je izdano dopuuštenje za rad kluba u Zadru - ''napamet govorim'' - to je u principu dan registracije ''Hajduka'' kao športske udruge prema tadašnjim carevinskim pravilima, ali ''Hajduk'' kao takav već djeluje ::::Ima izvora za to, ali svi uzimamo 13. 02. 1911. kao ''početni'' datum ''Hajduka'' ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 00:09, 19. kolovoza 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, zanimljivo. Kako ne znam baš puno o ranoj povijesti Hajduka, mislio sam da je izvještaj JNS-a iz 1932. pogriješio pri navođenju 1910. kao godinu osnutka Hajduka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:12, 19. kolovoza 2025. (CEST) == [[2. ŽNL Varaždinska]] == kako smo negdje i prije imali u razgovorui. ''2. ŽNL Varaždinska'' je igrana 1990.-ih. (a ispod su bile ''3. ŽNL Varaždin'' i ''Liga NS Ludbreg'') <br> no poslije je drugi rang županijske lige podijeljen na ''2. ŽNL Varaždin'' (skupine ''Istok'' i ''Zapad''; ali isto navedena io kao ''2. ŽNL Varaždinska'')), i ''1. liga NS Ludbreg'' (za klubove koji spadaju pod ''Nogometno središte Ludbreg''). Od sezone 2016.-/17. je nanovo ''2. ŽNL Varaždinska'' jedinstvena liga (nisam pratio za svaku sezonu, ali moeš vidjeti preko HNS semafora). <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:04, 31. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, znam za taj komplicirani sustav, nego sam te spomenuo u poruci čisto da ne budeš začuđen ako ikada budeš gledao taj predložak. Također, ovih posljednjih nekoliko dana nastali su članci [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]] Trebali bi ih srediti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:38, 31. kolovoza 2025. (CEST) == Južna Srbija== Morat ćeš svoj opis izmjene da obrazložiš. Nije dovoljno, zašto je nepouzdan? Zbog čega? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 17:50, 3. rujna 2025. (CEST) :Isto tako i one predloške koje si stavio na stranici Šopi. Bez ikakvog validnog objašnjenja uklanjaš izvor, ne može se nešto objasnit sa dve-tri riječi. Ako ovako radiš onda tvoje namjere nisu dobre. imam razloga da sumnjam u njih. Ne surađuješ uopće. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 18:04, 3. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Marco Mitrovich}}, web-stranica optimizacijazdravstva.rs. web-stranica koja se bavi zdravstvom, ne može biti pouzdan izvor ([[WP:VI]]) za tvrdnju "... što se pretežno poklapa sa Nišavskim, Jablaničkim, Topličkim, Pirotskim i Pčimjskim upravnim okrugom." – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:26, 3. rujna 2025. (CEST) :::Čudi me tvoj zakasneli odgovor. U pitanju je državna organizacija i njena stranica na kojoj je region Južne Srbije. Sasvim validno. To čime se bavi je irelevantno u ovom slučaju, ovdje su relevantni region i mapa koji priznaje državna institucija. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 18:34, 3. rujna 2025. (CEST) ::::{{s|Marco Mitrovich}}, odgovor ''kasni'' 36 minuta jer sam ophodio članak [[Serge Gnabry]]. Poruku si poslao u trenutku sređivanja članka. Ponavljam, izvor se bavim sa zdravstvenim stanjem u tom dijelu države te ne navodi "... što se pretežno poklapa sa Nišavskim, Jablaničkim, Topličkim, Pirotskim i Pčimjskim upravnim okrugom." – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:41, 3. rujna 2025. (CEST) Nisi sredjivao samo taj clanak, mogao si da odgovoris da si hteo, imao si vremena, pratio sam šta si radio čekajući tvoj odgovor. ja da se ponavljam necu, izvor je validan sto se tice regiona Južna Srbija, mape, koji je ustanovila državna institucija i nebitno je čime se bavi. Ne šteti, samo koristi potvrđivanju teritorije Južne Srbije. Uostalon kao što je rekao Koreanovsky "od muhe se pravi slon".[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 07:20, 4. rujna 2025. (CEST) :ostatak rečenice koju navodiš bih korigovao, ionako sam to mislio da uradim. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 07:28, 4. rujna 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Aktualno stanje rečenice je okej, no prošlo nije bilo jer je ''de facto'' [[WP:SYNTH|sintetiziralo]] izvore. Treba pripaziti na to, no mislim da smo sad riješili taj dio. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:29, 4. rujna 2025. (CEST) == Hrvatska grana obitelji Erdody == Vezano za izmjenu, odnosno uklanjanje izmjene na članku [[Erdődy]] koja se odnosi na sjedište tzv. hrvatske grane obitelji Erdody. U članku se navodi da je sjedište u Jastrebarskom, što se opravdava citatom iz https://www.enciklopedija.hr/clanak/erdody . Da, Hrvatska enciklopedija, kao i Hrvatski biografski leksikon navode podatak o sjedištu u Jastrebarskom. Navedeno proizlazi iz jednog, nadasve površnog teksta Agneze Szabo (u kojem brka i pojedine članove obiteljskih grana), objavljenog u monografiji "Jastrebarsko:1249.-1999." Navedeni podatak se potom, tzv. kružnom referencom ponavlja u još nekim člancima Tatjane Radauš i Agneze Szabo. Međutim, navedeno nije točno. Tek nedavno je uopće istražen život Petra III. Erdodya (sina bana Petra II. i brata bana Tome II., poznatijeg kao Toma Bakač Erdody). Smatra se da se upravo između te dvojice braće (Petra III. i Tome II.) razgranava obitelj Erdody na dvije grane, pri čemu se ona Petrova naziva "hrvatskom". Međutim, Petar III. nije bio vlasnikom i posjednikom Jastrebarskog, niti su njegovi potomci baštinili Jastrebarsko. Jastrebarsko vlastelinstvo je, kao stariji sin, nakon oca Petra II. naslijedio Toma II., dok je Petar III. svoje sjedište prebacio na Okićko vlastelinstvo, u Kerestinec gdje je sagradio novi dvorac. O tome postoje brojni povijesni izvori - npr. kraljevska potvrda kojom se Petru III. i njegovim sinovima potvrđuje vlasništvo Okića s Kerestincem. Nadalje, postoji i ugovor o podjeli imovine između braće Tome II. i Petra III. temeljem kojega Toma dobiva Jastrebarsko u isključivo vlasništvo, a Petar Kerestinec. Konačno, po smrti Nikole IV. Erdodya, unuka Petra III. i posljednjeg pripadniha tzv. hrvatske grane obitelji Erdody, Keresttinec i ostali posjedi te grane (koji su poimence navedeni u kraljevskoj ispravi o nasljedstvu - a u kojem nema Jastrebarskog), prelaze u nasljedstvo potomaka Tomine loze. Isto tako, svi izvori koji se bave Jastrebarskim vlastelinstvom dosljedno spominju vlasništvo loze Tome II. (koja se naziva često ugarskom ili klanječkom lozom) - npr. Adamček, Feletar. Dakle, bez obzira što gore navedeni online izvori navode Jastrebarsko kao sjedište tzv. hrvatske grane - navedeno nije točno. Dodatni izvor - knjiga "Banderij obitelji Erdody", 2023. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 16:00, 4. rujna 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] Prigovore ovakve vrste primjerenije je uputiti Leksikografskom zavodu. Mi smo ovdje zaduženi samo pratiti sekundarne izvore, a sve ovdje opisano je [[WP:VLI|vlastito istraživanje]] koje nama ne može ulaziti u obzir pri pisanju članaka. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:27, 4. rujna 2025. (CEST) ::Upravo sam gore naveo da postoje relevantni izvori, objavljeni u nizu službenih publikacija, primjerice u časopisu Starine HAZU-a. Podatke koje sam naveo objavili su u svojim djelima eminentna imena hrvatske historiografije poput npr. Emilija Laszowskog, Josipa Adamčeka ili akademika Dragutin Feletara. I ne radi se o vlastitom istraživanju u smislu kako se ovdje navodi. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 15:00, 5. rujna 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] Ako imate sekundarne izvore onda slobodno dodajte citate u odvojenom paragrafu gdje pišete da taj i taj kažu ovo, a taj i taj kažu ovo. Na vama nije da presuđujete u ovome formatu što je točno nego što literatura kaže. A kao što kaže kolega slobodno uputite dokaze nadležnim institucijama. Iako, oni godinama u svojim enciklopedijama ponavljaju nebuloze. Čak se podatci iz jedne znaju pogrešno preuzeti u drugu. Ali to je već drugi problem. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-52713-3|&#126;2025-52713-3]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-52713-3|talk]]) 17:06, 4. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Runolist}}, u ovakvim slučajevima mislim da je najbolje ukloniti tvrdnju da je Jastrebarsko bilo sjedište. To sam i učinio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:35, 4. rujna 2025. (CEST) ::Poslao sam komentar na stranici Hrvatske enciklopedije, pa ćemo vidjeti što će odgovoriti. Jedini izvor za ovu tvrdnju je tekst Agneze Szabo u navedenoj knjizi "Jastrebarsko...". Potom Agneza Szabo u drugom članku kao referencu navodi upravo tu monografiju (ne navodeći da je ona autorica spomenutog teksta). Potom Tatjana Radauš u Hrvatskom biografskom leksikonu navodi Agnezu Szabo kao referencu. Agneza Szabo, u novom članku navodi Tatjanu Radauš kao referencu itd. U predmetnom tekstu u monografiji Agneza Szabo je pogrešno identificirala članove po pojedinoj lozi, ali i izmiješala loze unakrsno te iznijela niz kontradiktornosti. Primjerice, na str. 322 navodi kako se Toma II. 1614. zahvalio na banskoj časti i otada živio na svojim imanjima, pri čemu na prvom mjestu spominje - Jastrebarsko! Na istoj stranici piše i da je 1607. postao nasljedni župan Varaždinske županije i da to "prelazi na njegovo potomstvo". Nadalje piše da su po smrti potomka bana Nikole III. (koji je unuk Petra III.), Nikole IV. 1706. godine sva imanja ove "jastrebarske grane" kao i velikožupanska čast varaždinske županije (koju su kao nasljednu čast potomci Tome II. već imali!) prelazi na tzv. ugarsku granu obitelji (koju definira kao potomke Tome II., odnosno njegovog sina Krste). Dakle, jedini izvor(!) ove tvrdnje dolazi iz površnog teksta jedne autorice, bez navođenja ijednog izvora za tu tvrdnju. Jasno da Wikipedia nije mjesto da se takve nedosljednosti i pogreške razrješuju, ali mislim da se kontradiktorne i netočne tvrdnje trebaju izbjegavati. Zato podržavam izmjenu koju je napravio {{s|Croxyz}} da se sjedište uopće ne navodi. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 15:34, 5. rujna 2025. (CEST) == Galovci == vezano za [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=7._rang_HNL-a_2021.%2F22.&oldid=prev&diff=7283780 7. rang HNL-a 2021./22.] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.]], Koliko vidim po [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=N%C5%A0K_Galovac&action=history povijesti članka], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=N%C5%A0K_Galovac&oldid=1929140 2009. godine je] napravljen članka kao [[NK Galovac]]. <br> 2023. si ti prebacio članak na [[NŠK Galovac]]. <br> [https://semafor.hns.family/klubovi/224/nsk-galovac/ po HNS semaforu] - na grbu piše ''NK Galovac'' - očito se klub tako i zvao ranije. Što se tiče ovoga u BBŽ-u - ja sam kroz 2024. radio [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]], kad bjelovarski ''Galovac'' nije bio aktivan - [https://semafor.hns.family/klubovi/1403/nk-galovac/ HNS semafor], pa sam ga zato vjerojatno izostavio <br> - sad kako ga nazvati - možda članak nazvati [[NK Galovac (1951.)]] - po godini osnivanja ovog kluba? <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:26, 5. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, pokušat ću smisliti neko rješenje. Listam trenutno ''[https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&item=X01099 Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955.], Bjelovar : Bjelovarski nogometni podsavez, 1955. (Bjelovar : Prosvjeta)''. Dosad nisam uočio da su klubovi poredani kronološki po godini osnutka. Na 44. i 45. str. se nalazi tekst o NK Omladinac Galovac, izemđu [[NK Polet Uljanik]] (osn. 1952., prema našem članku i Nogometnom leksikonu 1966.) i [[NK Dalit Daruvar]] osnovan 1954.). Za Omladinac Galovac nije navedena godina osnutka, već samo "Najmlađi je seoski klub..." ([[Galovac (Bjelovar)|Galovac]] i [[Uljanik (Garešnica)|Uljanik]] bi trebali biti sela jer su 1953. imali 652 i 682 stanovnika). Kakogod, u Uljaniku je 1955. postojao klub imena Polet (neću proučavati povijest tog kluba, već samo navodim jer bi podatak o godini osnutka mogao biti netočan), a u Galovcu je osnovan klub negdje između 1952. i 1954. tako da možda ne bi bilo pametno da dodamo godinu osnutka u naslov. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:00, 5. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, gledam sada preimenovanja klubova. Možda ćemo trebati preimenovati [[HNK Orijent 1919]] (v. <nowiki>https://hns.family/files/documents/25925/registracije%2006.10.2022.[37409].pdf</nowiki>) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:23, 5. rujna 2025. (CEST) :::Bilježim ovdje ako ćeš ikada raditi članak o [[GNK Tigar Sveta Nedelja]] (trenutno igra u 3. NL – Centar) <nowiki>https://hns.family/files/documents/21844/registracije%2003.08.2021[10732].pdf</nowiki> (kasnije sam našao i [https://zapad.tv/gnk-tigar-sveta-nedelja-razvoj-kluba-i-planovi/][https://gnktigarsvetanedelja.hr/o_klubu]) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:26, 5. rujna 2025. (CEST) ::::Treba vidjeti je li ovo [[NK Novigrad]] <nowiki>https://hns.family/files/documents/27788/registracije%2026.07.2023.[37409].pdf</nowiki> – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:28, 5. rujna 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, nisam nažalost ništa uspio pronaći u HNS-ovom glasilu za Galovac. Probaj kopati po web-stranici NSZŽ na Internet Archiveu ili po izvorima za prethodne sezone kluba. Rado bih to učinio, no zbog obaveza vjerojatno ću biti odsutan u trenutku kada ćeš ovo čitati. Uspio sam naći neki dokument NSZŽ iz 2015./16. koji klub naziva NŠK Galovac. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:49, 5. rujna 2025. (CEST) Meni napomena za bližu budućnost [[NK Sloga Brezje]] -> [[GNK Tigar Sveta Nedelja]] (v. izvore iznad). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:53, 5. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, nisam se bavio ovim klubovima osim sa Slogom Brezje. Preimenovao sam članak i nadopunio ga izvorima. Znaš li išta o [[HNK Tigar Rakitje]], a da nije navedeno [https://gnktigarsvetanedelja.hr/o_klubu ovjde]? Vidim da [https://www.companywall.hr/tvrtka/vnk-tigar-rakitje/MM2b3eX0 od 2021.] djeluje VNK Tigar Rakitje u [https://semafor.hns.family/klubovi/175175/vnk-tigar-rakitje/ čijem se grbu] nalazi godina 1966. Je li HNK Tigar Rakitje zapravo neki raniji klub iz [[Rakitje|Rakitja]]? [[NK Rakitje]] osnovano je 1966. prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/zagrebacka-zupanija-nogometni-savez Nog. leksikonu] i [https://www.nss.hr/glasnici/dokumenti/Izvjesce%20o%20radu%201994%202014%20.pdf Nogometnom savezu Samobora]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:45, 7. rujna 2025. (CEST) ::Vidim u glasnicima NSZŽ da na prijelazu s 2013. na 2014. Rakitje djeluje kao Tigar Rakitje [https://nszz.hr/category/2013/][https://nszz.hr/category/2014/], no treba izvor za godinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:05, 7. rujna 2025. (CEST) :::Nažalost, nisam to toliko proučavao. znam dsa je nedavno (prije nekoliko godina) bila fuzija u kojoj je nastao ''Tigar Rakitje'', te da je u Rakitju bio klub :::...nisam proučavao :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 19:34, 7. rujna 2025. (CEST) ::::{{s|Cybermb}}, možda miješaš fuziju GNK Sveta Nedelja i HNK Tigar Rakitje koja je navedena u članku [[GNK Tigar Sveta Nedelja]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:18, 7. rujna 2025. (CEST) :::::izgleda da sam to pomiješao :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 20:49, 7. rujna 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, istraživao sam sada po netu. Izgleda da se NK Galovac iz Zadarske županije u 2025. zove NŠK Galovac. Viđao sam tri različite varijacije grba. Očito ili nemaju definirani grb ili ga nisu promijenili u Cometu. Kakogod, svakako treba navoditi i ime NK Galovac koje je očito korišteno donedavno. Najbolje rješenje po mom mišljenju je da [[NK Galovac]] postane razdvojba, [[NŠK Galovac]] članak o klubu iz Zadarske županije, [[NK Galovac (Zadarska županija)]] preusmjerenje na [[NŠK Galovac]], a [[NK Galovac (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] neka bude naziv nepostojećog članka o klubu iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Napravit ću te izmjene. Ako smisliš neke bolje nazive za članke (godina osnutka kluba iz Bjelovarsko-bilogorske županije je sporna), promijenit ću ih. Želiš li srediti članke [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2022./23.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::ne mislim sređivati zasa dove članke za 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorsku, ali da možda napišeše nešto autoru [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=3._%C5%BDNL_Bjelovarsko-bilogorska_2025./26.&action=history ovih članaka] - {{s|MihCro4.4.10}}? :::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:08, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::možda da ovaj iz BBŽ-a nasloviš kao [[NK Galovac (Bjelovar)]] (ili [[NK Galovac (Grad Bjelovar)]]), s obzirom da je [[Galovac (Bjelovar)|Galovac]] naselje u stastavu [[Bjelovar|Grada Bjelovara]]? ::::::::[[NK Galovac (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] djeluje onako ''nezgrapno'' ::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:48, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::::{{s|Cybermb}}, ok, budem koristio [[NK Galovac (Bjelovar)]] po uzoru na [[Galovac (Bjelovar)]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:24, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Cybermb}}, navode li tvoji izvori klub imena [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FBorac+Galovac%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&profile=advanced&fulltext=1&ns0=1 Borac Galovac]? U knjizi Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955. iz 1955. klub iz Galovca se zove Omladinac. Pitam jer nisam dodavao poveznice na [[NK Galovac (Bjelovar)]] u tim člancima, no pretpostavljam da su isti klubovi u pitanju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:48, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::::::Knjiga ''100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980'' za :::::::::::Bjelovar, NSO (str. 82) navodi kao aktivni klub :::::::::::GALOVAC: ''Borac'', NK - 1950. :::::::::::Zadar, NSO (str. 127-128) navodi kao klub koji je prestao djelovati :::::::::::GALOVCI: ''Galovac'', NK - 1968. :::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:59, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::{{s|Cybermb}}, riješih sve klubove u ovoj raspravi ([[NŠK Galovac]], [[GNK Tigar Sveta Nedelja]], [[HNK Orijent]], [[NK Novigrad]]) osim [[HNK Tigar Rakitje]] i [[NK Galovac (Bjelovar)]] jer članci o njima ne postoje, a ne namjeravam ih stvarati. Možda ovih dana riješim preostale dugove s tvoje SZR (npr. onu utakmicu između HAŠK-a i PNIŠK-a), kao i te sezone 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorske županije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:08, 9. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Cybermb}}, možeš li u istoj knjizi vidjeti kako se točno zvao [[NK Vila Velebita Zagreb]]? Prefiks NK mi je sumnjiv jer koliko znam, ne javlja se prije 1940-ih/1950-ih. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:01, 10. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::U onom popisu pravila (link u zadnjoj poruci na [[Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Prvenstva NDH]]) piše Športsko-dobrotvorni klub Vila Velebita. Piše li isto u tvojoj knjizi. Taj popis pravila bih trebao jednom proučiti i usporediti s našim člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:05, 10. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::::{{s|Cybermb}}, i da nisam zaboravio na te sezone 3. ŽNL. Popravit ću ih vjerojatno ovih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:17, 14. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::::{{s|Cybermb}}, također, ništa od Zrinskog Osječko 1664. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:25, 15. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::::::Iz ''100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980'' za ''Zagrebački nogometni savez'', str. 128-130 navedena :::::::::::::::::ZAGREB: ''Vila Velebita'', HŠK - 1932. :::::::::::::::::(vjerojatno je u nekom dijelu bila i ''NK'') :::::::::::::::::Iz knjige ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1973-1941'', navedena u prvenstvima ''Zagrebačkog podsaveza'': :::::::::::::::::1935./36. - IV. razred - 3. :::::::::::::::::1936./37. - III. razred - 1. :::::::::::::::::1937./38. - II. razred - 8. :::::::::::::::::1938./39. - II. razred - 10. :::::::::::::::::1939./40. - II. razred - 5. :::::::::::::::::vidio sam i ovo što si pisao po razgovorima, ali nikako nešto odgovoriti ili napraviti :::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:25, 17. rujna 2025. (CEST) == Logičar Roman Suszko == Molim te, pregledaj jezik u [[Suradnik:Alx-pl/Pješčanik|članku]] koji želim objaviti u glavnom prostoru. [[Suradnik:Alx-pl|Alx-pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Alx-pl|razgovor]])</small> 18:49, 14. rujna 2025. (CEST) == RE: 3. NL – Centar == Trebalo bi poglerdati, ali prilično sam siguran da se [[3. NL – Centar|3. HNL - Središte]] (ili sličnog naziva) 1990.-ih igrala u 2-3 skupine. <br> Po onome što imamo, recimo [[3. HNL 1997./98.|1997./98.]] se zvala nekako ''MNO Središte'' i igrana u skupinama ''Istok'' i ''Zapad''. <br> [[3. HNL 1995./96.|1995./96.]] i [https://hr.wikipedia.org/wiki/3._HNL_1996./97.#MNO_Sredi%C5%A1te 1996./97.] kao 4. stupanj lige u tri skupine. <br> [[3. HNL 1992./93.|1992./93.]], [[3. HNL 1993./94.|1993./94.]], [[3. HNL 1994./95.|1994./95.]] kao ''3. HNL - zagrebačka regija'' (ili slično) <br> [[3. HNL 1992.|1992.]] bi to bila ''3. HNL – Sjever – Skupina B'' (''Skupina A'' bi baš bila današnja ''Regija Sjever'') <br> Što se tiče raditi sezonu-po sezonu skupina 3. (H)NL - iskreno mi se ne da (osim možda ''Juga''), ali možda budem pokoju (prvenstveno mislim na ''Zapad'' - ova koja pokriva današnju ''3. NL Zapad'') <br> ali svakako bi trebao skupne članke za sezone <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 06:59, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, znači onda ne dodam te sezone prije 1998./99.? Prošle sam večeri i danas dodao sve linkove na članke o skupinama u člancima o sezonama 3. HNL (s nižim rangovima nisam dovršio, ne znam kad ću dovršiti niti koliko toga ima, samo znam da sam dodao linkove na te županijske lige u većini članaka) te sam u člancima o klubovima uklonio sve linkove na članke o sezonama koje vode na članke 3. HNL i članke koji započinju s X. rang (teško mi je objasniti, mislim na ovakve izmjene [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Uljanik_Pula_(2003.)&diff=prev&oldid=7291716][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Mosor_%C5%BDrnovnica&diff=prev&oldid=7292177]). Ne brini, stvarat ću povremeno članke o tim sezonama, odnosno izdvajat ću ih iz tih članaka poput [[3. HNL 1992./93.]], [[4. rang HNL-a 1992./93.]] i sl. Znaš li možda slučajno (ne trebaš kopati po literaturi) zašto je krajem 1990-ih postojolao nekoliko 4. HNL u kojem se natječu klubovi iz iste županije, dok su ostale županije imale 1. županijsku ligu (npr. 4. HNL Međimurje iz [[4. rang HNL-a 1998./99.]] ili 3 različite skupine 4. HNL u [[4. rang HNL-a 1997./98.]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:18, 18. rujna 2025. (CEST) ::4. HNL (opet u nekim županijama ili regijama) je postojala 1990.-ih - zašto ne svugdje i zašto ne unificirano, stvarno ne znam. ::znam da je ''4. HNL Međimurje'' postojala i ranih 2000.-ih ::za [[3. NL – Centar]] (i prethodnike) - možda najbolje da pobjednike pišeš i dalje kao tablicu, ne kako popis, nešto u stilu [[2. ŽNL Istarska]] ::- dakle po stupcima ::sezona / rang lige (opcionalno) / skupina (ako je jedna, naravno ostaviš prazno) / broj klubova / pobjednik lige / napomene i sl. / ili još koji stupac ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:56, 18. rujna 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, ok napravit ću tablicu u stilu [[2. ŽNL Istarska]]. Samo ne znam od koje sezone da počnem, odnosno što se može smatrati 3. HNL – Središte, a što ne. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:46, 18. rujna 2025. (CEST) možda da ideš kronološki od početka, nešto u stilu: {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!rang !!skupina !!klubova !!pobjednik !!napomene |- !colspan="6"| 3. HNL Sjever - Skupina B |- |1992. ||III. || ||8 ||Vrapče Zagreb ||<small> pokriva područje ''Središte'' |- !colspan="6"| 3. HNl - Zagrebačka regija |- |1992./93. ||III. || ||18 ||Sesvete || |- |1993./94. ||III. || ||16 ||Sesvete || |- |1994./95. ||III. || ||16 ||PIK Vrbovec || |- !colspan="6"| 3. HNL – MNO Središte |- |rowspan="3"|1995./96. ||rowspan="3"| IV. |Istok ||18 ||Metalac Sisak || |- |Središte ||18 ||Lučko Kompresor || |- |Zapad ||18 ||Stubica AM (Donja Stubica) || |- |} ...i tako dalje (narabvno staviti poveznice) ima i ova [[:Kategorija:3. HNL - Središte po sezonama]] - samo bi predložak trebalo bolje urediti, možda u stilu [[Predložak:3. HNL - Jug sezone]] <br> (naravno - kad (takva) liga nije postojala ostaviti prazne sezone ili kakvu napomenu) <br> (odnosno kad je bila zajednička 3. HNL za regije ''Središte'' i ''Zapad'') <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:30, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, ok, budem kasnije tako napravio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:32, 18. rujna 2025. (CEST) == Re: Bomba i barut == Odgovorio sam tebi i Kkupusu o kategoriji na njenoj SZR, a Ksaver je čisti kvakač. Ne mora činiti štetu da ima prepoznatljiv uzorak uređivanja, a s obzirom na to koliko agresivno koristi čarape i da je već potvrđen s jednom, blesavo mi je zamarati provjeritelje svaka dva dana. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:31, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Runolist}}, ok, ne znam ništa o tim čarapama Ksaver Buke. Ja sam na prvi pogled pomislio da je to jedan poznati suradnik sa sr. ili sh.wiki sličnog imena. Mislim da bi bilo dobro da ga odblokiraš jer smo u prošlosti imali više slučajeva da su napredni novaci (možda su povratnici???) greškom blokirani pod sumnjom da su čarape. I jedna napomena kada budeš ophodio Cetkove izmjene: veliki broj tih članaka bi trebalo preimenovati (npr. [[Mordancage proces]]) jer njihovi naslovi nisu ''u duhu hrvatskog jezika''. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:45, 18. rujna 2025. (CEST) ::Kao netko tko se Ksaverom bavi od početka, obećajem ti da nije nedužni novak ili povratnik. Vidi SZR ove zadnje čarape – em se znamo, em eksplicitno spominje da je blokiran ''više puta''. Što se Cetka tiče, nemam snage popravljati za njim, a on ima snage puno raditi bez da pokuša naučiti nešto ili poboljšati svoj rad (evidentno ne samo kroz godine primjedbi na izvore, već i ovo jučer i danas sa sidebarovima). Što se mene tiče, neka naslovi ostanu kako jesu – nije neprihvatljivo. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:58, 18. rujna 2025. (CEST) :::{{s|Runolist}}, ako misliš na [[Razgovor sa suradnikom:Bombelles Barutanski]], ondje ne vidim da tvrdi da je dosad više puta blokiran niti da te poznaje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:43, 18. rujna 2025. (CEST) ::::Nije li množina u "Vaše blokad'''e''' su simpatične" jasna? Zašto bi me poimence spominjao za neke izvore, administratore općenito opominjao za smjernice, kakve to veze ima s njegovim doprinosima? Podsjeća li te to na nekog tko je [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Ksaver_Buka#U_vezi_s_komentarima_na_stranici_za_razgovor_o_Titu dobio prigovore] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page=User%3AKsaver+Buka&type=block blokade] od više administratora, tko je inzistirao da je u pravu u [[Special:Diff/7265927|svojoj borbi za Wikipediju]] bez obzira na sve i onomad [[Special:Diff/7267146|obećao da će čarapariti]]? ''Srusly''. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:04, 18. rujna 2025. (CEST) == League name == I want to create the Slovenian "Območna liga" seasons from 1979 to 1991. It was the 4th tier in YU football system, just below Republic league. Have I to call them in Slovenian (Območna liga) or in Croatian (Slovenska regionalna liga) ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:56, 20. rujna 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, so I did a bit (not a lot) of research: :* According to NK Maksimir in [https://web.archive.org/web/20160422093525/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1979-80_prva_zagrebacka_liga.htm 1979./80.] the 3rd tier were Republička liga – Sjever and Republička liga – Jug, while the 4th tier (below Republička liga – Sjever) consisted of Zagrebačka zona – Sjever and Zagrebačka zona – Jug. In [https://web.archive.org/web/20160403091046/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1980-81_medjuopcinska_liga_a_skupina.htm 1980./81.] there was a single unified republička liga, while the 4th tier became Nogometna liga zagrebačke regije. Now, this information is incorrect. This change occurred a season earlier (they displayed the league pyramid for the 1980./81. season as the league pyramid of the 1979./80. season). :* [[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1978./79.]] replaced Riječko-pulska nogometna zona :* [[Regionalna nogometna liga Slavonije i Baranje 1979./80.]] is named the first season of that competition :* However, this change didn't happen everywhere. Dalmatinska nogometna liga was still called like that. That sums up the existing 4th tier seasons in [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (Hrvatska)]] :As for Bosnia and Herzegovina, a unifed league ([[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine|republička liga]]) existed during almost every season of SFRY's existence. We have less readily available information since we have less articles. Sadly we don't have any articles for the 1977./78. and 1978./79. seasons (see [[:Kategorija:Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije_-_4._ligaški_rang_(BiH)]]). The 1979./80. season articles exist because [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] and [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] were promoted from the lower tier by winning it. :As for Serbia we don't really have much information as the clubs in [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] played in higher and lower divisions. :As for the word "Območna", I don't know what it means. I assume it means Regionalna (I'll ask a friend). I decided to compare the league pyramids in Croatia and Bosnia and Herzegovina to see if there were similar changes. There could've been a unified naming switch across Yugoslavia, although it doesn't seem to have happened everywhere at the same time (take a look at Croatian leagues for example). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:19, 20. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Ame71}}, also I just wanted to share that recently we lost a lot of sources (e.g. Rijeka nogometa which has been recovered, Maribor's season tables, Kozara's entire website, Lovćen's archived tables were wiped out after Internet Archive was hacked for a few days). Thus, I believe it would be a good idea to do something from [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] (e.g. [[FK Omarska]]'s site even tells the tier the club is competing in). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:23, 20. rujna 2025. (CEST) ::: ok, I'll work the Omarska seasons. Just I need you help me in fixing the "Kategorije" in the end of the page. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 11:46, 20. rujna 2025. (CEST) :::: in [[Kup maršala Tita 1950.]] it's useless you add Dinamo, Hajduk, Partizan and Zvezda scores: they are already included (in that year FSJ the cup from the round of 64). In the following years FSJ manages from the round of 16, and the big teams played preliminary rounds managed by the Croatian, Serbian, etc. federations (these are the results that can be added, as they are not included in the annals of the Yugoslav Cup). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:21, 20. rujna 2025. (CEST) ::::: just created [[Općinska nogometna liga Banja Luka 1973./74.]]. Could you fix the categories, please? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 15:14, 20. rujna 2025. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, fixed. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:45, 20. rujna 2025. (CEST) ::::::: I think there is a little mistake in FK Omarska website: Regionalna liga BIH in 1990/91 and 1991/92 seasons were not 4th and 3rd level, but 5th level in both of them (1: Prva liga, 2: Druga liga, 3: Međurepubličke lige, 4: Republičke lige). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:10, 27. rujna 2025. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, yeah, probably a mistake. I remember seeing a similar one elsewhere. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:56, 27. rujna 2025. (CEST) ::::::::: Just created [[Regionalna nogometna liga BiH – Zapad 1990./91.]], but later I discovered it already existed as [[Regionalna nogometna liga BiH – Banja Luka 1990./91.]] (created by {{s|Cybermb}}). Which version should we keep? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:22, 28. rujna 2025. (CEST) :::::::::: The FK Omarska website calls this league both ways (RL Zapad or RL Banja Luka).[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:28, 28. rujna 2025. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}}, honestly I think it would be better to have Zapad in the title due to consistency (other articles have Sjever and Jug in the title, that is North and South). We can have Banja Luka as a redirect. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:31, 29. rujna 2025. (CEST) == Bez naslova == :[[Franco Merli|Hvala]]! Nije mi bilo znano da je Franco preminuo. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 22:51, 22. rujna 2025. (CEST) ::[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]], na [[Glavna stranica|Glavnoj stranici]] na dnu Novosti imamo [[Wikipedija:Nedavne smrti]]. Preko [https://w.wiki/8u5a ovog queryja] dohvaćaju se podatci s Wikidate. Svakih nekoliko dana ažuriram članke o nedavno preminulim osobama s tog queryja te ih dodam u članak [[2025.]] Totalno sam zaboravio ažurirati nekoliko dana, tako da hvala ti na podsjetniku! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:09, 23. rujna 2025. (CEST) == Košarka == [[Dodatak:KK Cibona u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2015%E2%80%9316_FIBA_Europe_Cup https://en.m.wikipedia.org/wiki/2025%E2%80%9326_FIBA_Europe_Cup [[Dodatak:KK Split u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2021%E2%80%9322_Basketball_Champions_League [[Dodatak:KK Cedevita u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2022%E2%80%9323_FIBA_Europe_Cup molba za ažuriranje 4 sezone koje nedostaju klubovima [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 23:53, 24. rujna 2025. (CEST) :{{s|Loptač01}}, ja ti se u košarku ''ne kužim''. Bolje da to odradi {{s|Labud222}}, a {{s|Cybermb}} je zauzet u zadnje vrijeme. Popravit ću Labud222-ovo, ako bude imao kakve probleme s prikazom sadržaja (nepravilni stupci, predlošci i sl.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:09, 25. rujna 2025. (CEST) ::pitam zbog tablica koje ne znam dodati, valjda će biti odrađeno [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 04:18, 25. rujna 2025. (CEST) == Stalno se blokiraju ljudi radi ideoloških razloga == Molim Vas da pokušate urazumiti Runolista, Neptuna i druge da Wikipedija mora biti otvorena svima. [[Suradnik:Potokposkok|Potokposkok]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Potokposkok|razgovor]])</small> 15:26, 25. rujna 2025. (CEST) == Adrian Šemper == Prevodio sam s en.wiki i zato nema Dinama II i Lokomotive. Dodati ću za Lokomotivu. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 09:51, 8. listopada 2025. (CEST) == Aleksander Cepuš == Zdravo. Molim vas da izbacite stranicu Aleksander Cepuš. Bio bih vam zahvalan. Pozdrav, nekadašnji muzičar Aleksander Cepuš [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-29231-21|&#126;2025-29231-21]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-29231-21|talk]]) 13:53, 18. listopada 2025. (CEST) == Newdsm == Bok, Vidio sam [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C4%90akova%C4%8Dko-osje%C4%8Dka_nadbiskupija&diff=prev&oldid=6989875 ovo], pa bi ti samo skrenuo pažnju na {{pp|newdsm}} odnosno {{pp|Nemam razdvojbu}}. Dakle, ako je wp sa zagradom, a ne postoji odgovarajuća stranica, možemo: # napravit odgovarajuću razdvojbenu stranicu (ja to često radim, npr jutros: [[Leven]]) # ako mi se ne da, dodam redak u tablicu na [[WP:BR]] # ako mi se ni to ne da, dodam {{pp|newdsm}} iza wikipoveznice [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 11:19, 22. listopada 2025. (CEST) :Dobro jutro! Hoćemo zadržati? Prema dva izvora, [[Sulejman Nuhić|Nuhić]] je zaista bio prvak u Jugoslaviji. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 10:51, 28. listopada 2025. (CET) :Dakle, uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Carevna_Akishino&diff=7344918&oldid=7344274 ovo], mora ići i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kako&diff=7344945&oldid=7344897 ovo]. [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 08:14, 27. studenoga 2025. (CET) == kontakt s urednikom Croxyz == pozdrav, kako doci do osobe koja ima nick Croxyz? Hvala, Ruzina Frankulin [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 18:35, 1. studenoga 2025. (CET) :najbrze na email tonci@sensoria.hr [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 18:38, 1. studenoga 2025. (CET) ::{{s|RuzinaFrankulin}}, najbolji način je upravo ovdje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:20, 1. studenoga 2025. (CET) :::dobro, onda bih molio da nas pustite da uredimo stranicu Zidar Betonsky jer je to nas projekt. Vec smo par puta pokusali urediti neke stvari i svaki put promjene izbrisete. Molimo da to prepustite nama jer nema nikakvog smisla da to ureduje netko drugi, a kad vec postojil. Da li je to OK? [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 19:27, 1. studenoga 2025. (CET) ::::@[[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] Vaše se izmjene brišu jer nisu u skladu s "lokalnim običajima". :) Na stranicu za razgovor dobili ste poruku dobrodošlice koja sadrži upute za početak rada. Dobro proučite uvodni tečaj i uređivanju stranice o svome bendu pristupajte oprezno, jer se radi o [[WP:SUKINT|sukobu interesa]], a Wikipedijini članci nisu ničije vlasništvo. Preporuka je za Vas korigirati tek ključne greške i to obavezno uz [[WP:VI|sekundarne izvore]], a ostatak prepustiti drugim osobama. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:40, 1. studenoga 2025. (CET) :::::znaci zelite kazati da je smisao wikipedije da ima netocne podatke? nemamo alocirano vrijeme za bavjenje wikipedijom uz sve ostale obaveze, ali valjda bi nekom tko to održava trebalo biti u interesu da ima tocne podatke? kako uopce netko postane admin neceg takvog? sto, da mi otvorimo stranicu Pravi Zidar Betonsky? Kakvog to ima smisla? Ni postava nije navedena kako se mi deklariramo.Molim posasnjenje. [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 19:48, 1. studenoga 2025. (CET) ::::::znaci nema odgovora? onaj tko je pisao taj tekst nije napravio ni osnovnu provjeru cinjenica. Format postave koju smo zeljeli promijeniti je sluzbeni format koji je na CD izdanju. Da li je to primarni, sekundarni ili tercijalni izvor? To da smo kultni bend nikada nismo izgovorili, te bi to takoder promijenili. Molimo objasnjenje na koj inacin mozemo korigirati tekst, ili neka se cijeli clanak izbrise, ok? Osoba koja to ureduje je svaki put nas epromjene izbrisala iako je to oficleni niz na CD izdanju. [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 14:52, 4. studenoga 2025. (CET) == Zahvala == Samo želim zahvaliti na doprinosu hrvatskoj wikipediji, pogotovo za katoličke teme. Baš sam išao na stranicu FSSP-a kad sam vidio da ste vi napravili izmjenu nekoliko sati prije. [[Suradnik:CroJoe|CroJoe]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:CroJoe|razgovor]])</small> 14:55, 4. studenoga 2025. (CET) == Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza == I'm creating the pages of the "Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza". Could you fix the categories, please? And what's the right name: "Bar Kohba" or "Barkhoba"? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:29, 5. studenoga 2025. (CET) :Hold on a second. Did you manage to get the book somehow or are you planning on only using the archived exyufudbal.rs tables? As for the name, I remember that I struggled to find any information regarding the club, but I can try again. Who knows maybe I should try somehow in Hebrew (Hebrew doesn't use the Latin script so obviously I can't get any search results while searching in Croatian). Whatever the name is, it's some variant of the name [[Bar Kohba]]. Also could Barkhoba be a typo? Currently I'm fixing [[NK Kamen Ingrad]]'s article. Can you remind me during which period did this Jewish Sarajevo club exist (I remember that there were multiple ones). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:37, 5. studenoga 2025. (CET) ::{{s|Ame71}}, sorry I forgot to ping. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:37, 5. studenoga 2025. (CET) :::Interesting finds: [https://www.facebook.com/photo/?fbid=476878332819163&set=a.469733453533651][https://www.facebook.com/photo/?fbid=476878362819160&set=a.469733453533651] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:43, 5. studenoga 2025. (CET) ::::{{s|Ame71}}, after I fix NK Kamen Ingrad's article, I'll review this [https://xn--80aafkgm9bibt.xn--90a3ac/%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BB%D0%B5%D0%B4/%D0%B6%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D0%B2 Zagreb publication called Židov] (literally called Jew). Even though it's a publication from Croatia, it was digitalised by a Serbian library. Obviously, I expect the Jews to have more coverage of the club and access to people connected to the club (e.g. interviews). Also, non-Jews can easily miswrite the clubs name. The reason I didn't encounter this publication earlier is because it uses "Bar-Kochba" and also "Bar Kochba" [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00071_19210823|page:6 in this issue]. Again, I'll have to go through multiple issues to see if the spelling is consistent. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:52, 5. studenoga 2025. (CET) ::::: Unfortunately I haven't got the book, I'm using only archived exyufudbal.rs tables. I don't know how long these tables will be available (remember FK Lovcen tables), so I'm planning to create the subfederations pages (not only Sarajevo), and if one day we'll get the book, we'll improve the pages. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:55, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::Ah okay. Do you want me to make a list of clubs (with archived pages, no longer existing pages) that have online/archived tables, but don't have articles on Wikipedia for those seasons. I think the list is not long, maybe 2 or 3 clubs, with one of them being [[NK Hajduk Brezje]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:59, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::: I think it's a good idea. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 01:43, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::{{s|Ame71}} Jugoslovenski Muslimanski ŠK (or is it Jugoslavenski???) in [[Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza 1920.]] is [[Sarajevski športski klub]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:31, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::{{s|Ame71}}, I'm very tired. I'll make the list during the day. In Bosnia and Herzegovina they have a website for old news, however you need to pay a lot to access there collection (only for a short period of time). Transcripts of some articles are made free. Here are the free samples (they come from a Sarajevo Jewish paper): [https://infobiro.ba/article/714964/omladina-i-odgoj-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718637/glavna-skupstina-zidovskog-nacionalnog-drustva-za-bih-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718672/nogometna-sekcija-bar-kohbe-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/715605/gradske-vijesti-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718027/vijesti-i-biljeske-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/844544/o-ustanovama-u-jevrejskom-sarajevu-i-o-njihovom-radu-be-p][https://infobiro.ba/article/719529/drustvene-vijesti-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/728048/gradske-vijesti-zidovsko-nacijonalno-drustvo][https://infobiro.ba/article/727876/gradske-vijesti-autor-nije-naveden]. As you can see the name is written in multiple ways. I'll highlight the first article (published on Jan 1 1919) which covers the foundation of the club. I assume the club was founded in late 1918. Also, maybe you should abbreviate Jugoslavenski/Jugoslovenski to Jug. or something similar. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:06, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::{{s|Ame71}}, online I'm seeing claims that Židovsko športsko društvo Bar-Kohba (this name is independently confirmed in Atlas nogometnih klubova from 1925) was founded in 1908 or 1909. It seems that it was reformed in 1918. However, I'd need to look further. Also I found [https://www.academia.edu/44358337/Contributions_to_the_History_of_Sport_Sport_in_the_Grip_of_Ideology_and_Politics_in_Bosnia_and_Herzegovina_1875_1941_ this publication] which I'll need to read. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:22, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::::[https://ishainternational.wordpress.com/wp-content/uploads/2020/10/carnivalvol20_final_version_published_withoutissn.pdf Alt. link] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:25, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::{{s|Ame71}}, I'll go to bed now. Context for [[Prvenstvo_Sarajevskog_nogometnog_podsaveza_1920./21.#Promijenite_ime]] exists in [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]] (see citation no. 10). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:28, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::::::{{s|Ame71}}, I bring you excellent news. One of these [https://infobiro.ba/article/713826/drustvene-vijesti-autor-nije-naveden free transcribed articles] features the foundation of Židovsko športsko društvo Bar Ko'''c'''hba. It was founded on December 23 1918 following a merger between Židovsko gombalačko društvo (Jewish Gymnastics Society), Židovski športski klub, Bar Kohba (without the letter c) and Hakoah. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:26, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::{{s|Ame71}}, two more sources for tables: :::::::::::::* Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014. (I remember it featured some provincial matches which are not present in exyufudbal.rs) :::::::::::::* Milorad Sijić, [https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/plavi-sa-grbavice Plavi sa Grbavice], Kruševac 2021. (contains photographs of tables from newspapers, also covers 2. razred for some seasons) :::::::::::::– <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:49, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::: In [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti] website, when an opponent withdraws, they write "w/o" (walk over). How can I say that in croatian (in short way)? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:59, 6. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::::{{s|Ame71}} bez borbe. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:01, 6. studenoga 2025. (CET) == Navijači == [[Navijači#Načini navijanja|Navijači]] (tekst ispod naslova treba ukloniti) [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-32055-88|&#126;2025-32055-88]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-32055-88|talk]]) 23:28, 7. studenoga 2025. (CET) :{{riješeno}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:45, 8. studenoga 2025. (CET) == Ivica Zubac == Znam da je bio u Brotnju, ali sam mislio da juniorske klubove ne stavljamo u infookvire. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 13:08, 9. studenoga 2025. (CET) :{{s|Labud222}}, ok onda obrišiti Brotnjo. Samo pokušaj pronaći je li prije Zrinjevca kojim slučajem igrao za seniore Brotnja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:11, 9. studenoga 2025. (CET) Prema https://brotnjo.ba/nba-zvijezda-ivica-zubac-uvijek-mi-je-bio-san-zaigrati-za-seniore-brotnja/ ovom izvoru nije igrao za seniore Brotnja. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 13:13, 9. studenoga 2025. (CET) == Nikola Aleksić iz Distorzije uma == Pozdrav. Što treba napraviti da članak o Nikoli Aleksiću iz Distorzije uma budeaktivan na Wikipediji? Što su greške. Vi ste ga premjestili u nacrt. https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:Nikola_Aleksić Vidim da ga je kasnije Runolist ga brisao zbog neprikladnog preusmjeravanja. Ne znam zbog čega. Preusmjerava na bend i na album. Molim pomozite mi sipraviti ako trebam što. Hvala unaprijed. Razmotrite je li prikladno nastaviti s njenim uređivanjem. Niže je navedena evidencija brisanja i premještanja za ovu stranicu: * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&logid=5123871 10:43, 27. svibnja 2025.] [[Suradnik:Runolist|<bdi>Runolist</bdi>]] [[Razgovor sa suradnikom:Runolist|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Runolist|doprinosi]] briše stranicu [[Nikola Aleksić]] (nepotrebno ili neprikladno preusmjeravanje ([[WP:PRE]])) * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&logid=5121492 00:21, 21. svibnja 2025.] [[Suradnik:Croxyz|<bdi>Croxyz</bdi>]] [[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Croxyz|doprinosi]] premješta stranicu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Aleksi%C4%87&redirect=no&action=edit&redlink=1 Nikola Aleksić] na [[Nacrt:Nikola Aleksić]] [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-32984-50|&#126;2025-32984-50]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-32984-50|talk]]) 10:55, 12. studenoga 2025. (CET) :@[[Suradnik:~2025-32984-50|~2025-32984-50]] Ako imamo nacrt, preusmjeravanje iz glavnog imenskog prostora u nacrt smatra se neprikladnim. Dovedite nacrt u red (svi problemi pišu na stranici), pokažite da osoba ispunjava [[WP:KRTE#Glazbenici]] i premjestit ćemo ga na glavnu stranicu. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:26, 12. studenoga 2025. (CET) ::Dobar dan. Hvala na odgovoru. Je li treba ovdje u poruci dokazati kriterije WP:KRTE#Glazbenici ili na nacrtu stranice? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-33306-41|&#126;2025-33306-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-33306-41|talk]]) 15:11, 13. studenoga 2025. (CET) :::Na nacrtu stranice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:24, 13. studenoga 2025. (CET) ::::Dobar dan. Evo sve uređeno. Nadam se da je sad u redu i da može ići objava. Hvala [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-33306-41|&#126;2025-33306-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-33306-41|talk]]) 08:35, 14. studenoga 2025. (CET) :::::Poštovani, je li sad sve u redu? Može li objava članka? Hvala [[Suradnik:Lawandrule|Lawandrule]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lawandrule|razgovor]])</small> 09:34, 4. prosinca 2025. (CET) == Portal o Aziji == Možeš li mi molim te (ako znaš) pomoći s izradom portala o Aziji. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:11, 13. studenoga 2025. (CET) :{{s|Labud222}}, s čime točno ti treba pomoć na [[Wikipedija:Portali/Prijedlozi/Portal:Azija]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:15, 13. studenoga 2025. (CET) ::Da ljepše izgleda i da više sliči na ostale portale. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:17, 13. studenoga 2025. (CET) :::{{s|Labud222}}, želiš kopiju portala o Europi? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:19, 13. studenoga 2025. (CET) ::::Nešto slično portalu o Europi. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:21, 13. studenoga 2025. (CET) == Predrag Figenwald == Kada već Predrag Figenwald hoće da se članak o njemu ukloni iz Wikipedije, onda neka tako i bude. Ali baš mi je žao. Objektivno gledano, Predrag zaslužuje mjesto u Wikipediji. Citiram članak "Odlazak buntovnika s razlogom" iz "Večernjeg lista" od 12. 7. 2008.: "No, bili su tu (u redakciji "Poleta") i nezamjenjivi intelektualac generacije Vlatko Fras, najtalentiraniji i najbizarniji Predrag Figenwald, filmski kritičari Nenad Polimac (najbolji od svih), Srećko Jurdana (zadužen za kung-fu filmove i westerne), pokojni trend-sveznalica Vladimir Cvitan, pokojni Dražen Vrdoljak i Darko Glavan, prvi pravi rock kritičari u nas, profesorica Slavenka Drakulić, zgodne novinarke Snježana Banović (hodala s Johnyjem Štulićem, danas kazališna redateljica) i Gordana Farkaš (supruga Paola Sfecija, ugledna izdavačica), odličan redaktor Marjan Jurleka (direktor Večernjeg lista) i još mnogo drugih." [[Suradnik:Svjetlan Feretić|Svjetlan Feretić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Svjetlan Feretić|razgovor]])</small> 00:39, 14. studenoga 2025. (CET) == BLP == In [https://web.archive.org/web/20180804122352/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/53-predistorija-do-1920#beogradski-podsavez-provincija exyufudbal] they say the first edition of Belgrade subfederation championship is the 1920 one: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||3||3||0||0||11||0||<math>\infty</math>||6 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||3||2||0||1||7||3||2,333||4 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||3||1||0||2||1||3||0,333||2 |- |4. || [[FK BASK|Soko]]||3||0||0||3||1||14||0,071||0 |- |5. || [[Srpski mač]] ||colspan="8"|<center> <small> ''Srpski mač se povukao s natjecanja |- !colspan="10"| |- |} But in [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ claudionicoletti] they say the 1st edition was in 1919: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||3||3||0||0||11||2||5,500||6 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||3||2||0||1||10||4||2,500||4 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||3||0||1||2||2||5||0,400||1 |- |4. || [[Srpski mač]] ||3||0||1||2||2||14||0,143||1 |- !colspan="10"| |- |} What is the 1st edition I have to create? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:33, 18. studenoga 2025. (CET) OMG, in en.wiki and sr.wiki they say the first edition was in 1919-20 with this table: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||4||4||0||0||17||3||5,666||8 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||4||3||0||1||10||3||3,333||6 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||4||2||0||2||3||6||0,500||4 |- |4. || [[SK Vardar Beograd|Vardar]] ||4||1||0||3||2||7||0,285||2 |- |5. || [[FK BASK|Soko]] ||4||0||0||4||4||17||0,235||0 |- !colspan="10"| |- |} What's the right one we have to keep? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:48, 18. studenoga 2025. (CET) :The 1st one is correct. It's also present in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 191. [[:en:1919–20 Serbian Football Championship]] uses [https://www.rsssf.org/tabless/serv-wom20.html RSSSF] as a source. If you paste the URL, you'll see that in [https://web.archive.org/web/20220709074046/https://www.rsssf.org/tabless/serv-wom20.html 2022 there was a table identical to the one on en.wiki]. Since then RSSSF was updated by Nebojša Jakovljević (the guy behind exyufudbal). The 2022 source used by RSSSF is [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=186&godina=1920&broj=000005 page 3 of this Jadranski sport] edition. Above the Jadranski sport table there is a short text saying that the autumn part of the season has concluded, meaning that this is a midseason table. RSSSF got the season wrong. It's the midseason table of the 1920./21. season (the next season), as stated by Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 191. For the 1919 season [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ Claudio Nicoletti's table] doesn't have a BEOGRADSKI LOPTAČKI PODSAVEZ label above it meaning that it wasn't a BLP competition (BLP was founded in 1920, the following year). [https://www.yumpu.com/xx/document/view/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija Prezentaciona kopija (page 544.)] has Nicoletti's table and it says that these were friendly games. If you're planning on creating that article, please suggest a name. As for the clubs without articles, I remember BUSK from [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije] (page 84). I never created an article due to Album nogometnih klubova Jugoslavije disagreeing with [[:it:Beogradski univerzitetski sportski klub]]. [[:sr:Srpski mač]] claims that the club ceased to exist in 1911, although the [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&item=X01888&P= 1932 report] (scroll to Stranice 76-77) claims that the club still exists. I won't explore this topic, as I'm busy with the SNP article and other articles. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:02, 18. studenoga 2025. (CET) ::[[Suradnik:Ame71|Ame71]], fell free to add that midseason table in the 1920./21. article. Use Jadranski sport as the source. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:29, 18. studenoga 2025. (CET) == Partizan Susek == Mogu li se negdje naći tablice liga u kojima je i Partizan iz Suseka? [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 00:44, 21. studenoga 2025. (CET) :{{s|Jolicnikola}}, imaš li kakve korisne podatke o klubu (godina osnutka, bivša imena i sl.)? Na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?limit=500&offset=0&profile=default&search=insource%3A%2FSusek%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&ns0=1 hr.wiki] ne postoji niti jedan članak s tim klubom.[https://srbijasport.net/club/2194-susek-susek/results Ovdje imaš rezultate od 2010.] Očigledno se klub preimenovao iz Partizan Susek u Susek. Ndema ga na web-stranici FSG Zrenjanin (dakle, nije nikada bio u ligi s nekim klubom iz Zrenjanina). Nema ga u tablicama [[FK Mladost Bački Petrovac]]. Od izvora [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Vojvodina]] ga možda ima u jednoj od knjiga o FK Vrbas. Za Vojvodinu čisto sumnjam, osim ako je klub osnovan prije 60-ih. Ako je za vrijeme Jugoslavije dogurao na nekakve značajne razine, možda ga ima u knjizi o Bačkoj, no budi oprezan, veliki udio tablica ima mnogo grešaka. To je to što se tiče knjiga o Vojvodini. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 21. studenoga 2025. (CET) ::A joj vidim na en.wiki da si već našao rezultate od 2010. nadalje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:16, 21. studenoga 2025. (CET) :::Moj savjet bi ti bio da pokušaš pronaći (arhivirane) web-stranice [https://srbijasport.net/league/548-gradska-liga-novog-sada ovih klubova], odnosno (arhiviranih) lokalnih portala – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:19, 21. studenoga 2025. (CET) ::::Na [https://www.yumpu.com/en/document/read/55430430/beocin-engleski-niska-rezolucija 21. str.] ove publikacije stoji da je osnovan 1925. i da se kasnije zvao "FC Hajduk". Naravno, nije se mogao zvati ni FC ni FK u tom dobu. U izvještajima Jug. nog. saveza iz 1932. i 1937. ne spominje se nikakav klub iz Suseka među klubovima Novosadskog nogometnog podsaveza (ali se zato spominje Cement Beočin). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:29, 21. studenoga 2025. (CET) :::::{{s|Jolicnikola}}, ako je tada postojao, bio je divlji klub (v. [[Zagrebački nogometni podsavez#Divlji klubovi]]), odnosno nije bio član niti jednog podsaveza. Jako mali udio klubova (pogotvo izvan gradova) je bio registriran. Nepoznat je njihov broj, no vjerojatno ih je bilo više i u samim gradovima i to čak možda i u Zagrebu gdje je broj članova podsaveza bio ograničen točno na 70 192X. Jako je kasno, pa neću nastaviti istraživati. Probaj pronaći na internetu nekakve informacije s pretragom Hajduk Susek. [https://www.sremskenovine.co.rs/2019/09/susecane-sve-manje-zanima-fudbal-2/ Ovo sam uspio pronaći]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 21. studenoga 2025. (CET) ::::::Nažalost, nigdje nisam našao :( [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 14:59, 21. studenoga 2025. (CET) == Religija == Jesi ti uređivao [[Semitski neopaganizam|ovo]] kao neprijavljeni suradnik? Ako jesi – zahvaljujem na doradi! — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 14:43, 23. studenoga 2025. (CET) :{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, nisam. To je jedan drugi naš suradnik. Zašto uređuje kao IP-ovac? Nemam pojma. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:20, 23. studenoga 2025. (CET) == Sokolovi iz Sokolovca == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Sokol_Sokolovac&action=history 21.09.2024. si napravio] preusmjerenje [[NK Sokol Sokolovac]] na [[HNK Sokol Sokolovac]], no problem je što se ovdje radi o dva različita kluba imena ''Sokol'', koji dolaze iz naselja imena Sokolovac. * [[HNK Sokol Sokolovac]] iz naselja i općine [[Sokolovac]], [[Koprivničko-križevačka županija]] - [https://semafor.hns.family/klubovi/938/nk-sokol/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Sokol Sokolovac, Sokolovac''] (ali grb prikazuje ''HNK Sokol'' * NK Sokol Sokolovac iz naselja [[Sokolovac (Dežanovac)|Sokolovac]], [[Dežanovac|Općina Dežanovac]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] - [https://semafor.hns.family/klubovi/1428/nk-sokol-s/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Sokol Sokolovac, Sokolovac''] pa i ovdje imamo kako sad staviti poveznicu na taj klub z BBŽ-a u [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] sam ga stavio kao [[NK Sokol Sokolovac]], možda da ga staim kao [[NK Sokol Sokolovac (1973.)]] ili [[NK Sokol Sokolovac (Dežanovac)]], da se bezveze ne briše ovo preusmjerenje u budućnosti pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:12, 28. studenoga 2025. (CET) :{{s|Cybermb}}, {{riješeno}}. [[NK Sokol Sokolovac]] je sada razdvojba koja vodi na [[HNK Sokol Sokolovac]] i [[NK Sokol Sokolovac (1973.)]] (ako u budućnosti zaželiš promijeniti ime, ovdje je [[Posebno:Što_vodi_ovamo/NK Sokol Sokolovac (1973.)|popis]], nisam dodavao poveznicu na NK Sokol Sokolovac (1973.) u drugim člancima, npr. u člancima o sezonama ŽNL BBŽ). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:39, 28. studenoga 2025. (CET) == 3 srpnja 1991 == Da li stvarno neznas sto je bilo 3. srpnja 1991 ??? Pa ne mogu vjerovati... Aj malo citaj, poptrudi se, uci.... --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 13:30, 1. prosinca 2025. (CET) == fotografija Diogen == Poštovani Croxyz Fotografija za koju ste pitali što predstavlja je sa albuma grupe Diogen [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 18:34, 4. prosinca 2025. (CET) :{{s|Vinyl cd}}, je li to naslovnica albuma? Također je li fotografija zaštićena autorskim pravima? Na [[:c:File:1019378d1.jpg]] piše da nije zaštićena autorskim pravima što pretpostavljam da je to netočno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:32, 6. prosinca 2025. (CET) ::Poštovani Croxyz. ::slika je sa albuma grupe Diogen i koliko je meni poznato nije zaštićena autorskim pravom [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 17:08, 6. prosinca 2025. (CET) :::{{s|Vinyl cd}}, slika vrlo vjerojatno je zaštićena autorskim pravima. Je li poznat autor? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:45, 7. prosinca 2025. (CET) ::::autor je Robert Žegarac kontaktirao sam ga telefonski ,rekao je da slika nije zaštićena autorskim pravom i da dozvoljava da se objavi ::::njgov email je robert.zegarac@gmail.com [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 17:17, 8. prosinca 2025. (CET) {{izvlaka}} {{s|Vinyl cd}} svaka je fotografija zaštićena autorskim pravima do 70 godina nakon smrti autora, osim ako se autor sam nije javno odrekao autorskih prava. U ovom slučaju, autor treba što prije poslati e-mail prema uputi na [[WP:DZ]] u kojem nečim dokazuje svoj identitet i to da je stvarni autor. Također, kada se postavljaju slike, poželjno im je dati neko smisleno ime i u opis staviti podatke o čemu ili komu se radi. [[:c:File:1019378d1.jpg]] sada treba preimenovati, što može samo administrator tamo. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 8. prosinca 2025. (CET) == Dinamova zaklada Nema predaje == Pozdrav, ljubazno molim objašnjenje zašto je ukinuta stranica Dinamove zaklade Nema predaje, ujedno i poglavlje u temi GNK Dinamo? Riječ je o zasebnom entitetu kojeg je osnovao Zakladnik GNK Dinamo i koji djeluje paralelno i u suradnji s GNK Dinamom. Zašto takav entitet ne bi smio imati svoju stranicu ili barem poglavlje na stranici GNK Dinamo. Srdačno, [[Suradnik:Jerkovic9|Jerkovic9]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jerkovic9|razgovor]])</small> 09:23, 8. prosinca 2025. (CET) :{{s|Jerkovic9}}, ima li zaklada enciklopedijski značaj? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:35, 8. prosinca 2025. (CET) == Ujedinjeni protiv fašizma - izmjena 8.12.2025. u 10:18 == Pozdrav kolega, imam nekoliko pitanja vezanih uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ujedinjeni_protiv_fa%C5%A1izma&curid=797759&diff=7351152&oldid=7348671 navedenu izmjenu]. # Zašto je sporni dio sastava inicijative? # Zašto je sporni popis nekih od pojedinaca koji su prisustvovali prosvjedima? Isti dio nije bio sporan u mom prošlom članku [[Prosvjed na Markovom trgu 2024.]] ni npr. u članku [[Sto posto za Hrvatsku]] u kojem ima i cijela sekcija o tome. # Zašto neke od reakcija smatrate "nebitnima"? [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 23:35, 8. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ashune}}, stvarno cijenim detaljnu reportažu, no morao sam ukloniti dijelove za koje smatram da nemaju enciklopedijski značaj (npr. ''vrijeđali glumce'', ''"kratko naguravala s policijom"'') ili nisu pisani enciklopedijskim stilom (npr. ''"unosili se u lice i vrijeđali"'', ''"udarili u ruku"''). Sastav incijative nije sporan, već je pisan neenciklopedijskim stilom (''"organizacija, kolektiva, inicijativa i pojedinaca i pojedinki"'') te djeluje previše neprecizno. Također pojedinci je ponovljeno dvaput (u hrvatskom je muški rod ujedno i neutralni rod kada je riječ o množini). Odjeljak o nesudjelovanju riječke gradonačelnice mi isto djeluje kao neenciklopedijski sadržaj (zašto bi uopće navodili da osoba X nije sudjelovala na prosvjedu?). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:22, 9. prosinca 2025. (CET) ::Nisam našao koje su konkretno sve organizacije i pojedinci dio inicijative pa sam prenio kako su ih opisali mediji. Što se tiče dijela teksta koji spominje riječku gradonačelnicu, više je naglasak bio na njenom stavu o prosvjedima (zbog čega sam i stavio u reakcije, pogotovo da se pokrije širi spektar pogleda na događaj) nego na činjenici da nije sudjelovala. ::Ne protivim se generalno navedenom uređivanju, jedino smatram da bi popis nekih od javnih osoba-sudionika bilo dobro navesti kad se već navode i u drugim člancima pa bih taj dio vratio. I sam volim znati tko što podržava ili čemu se protivi kad čitam o raznim prosvjedima i sličnome pa smatram da bi takve informacije zanimale i čitatelje naše Wikipedije. ::Lp, [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 17:15, 9. prosinca 2025. (CET) == Ljudevit Gaj == Malo sam uredio. Onaj dio što je esejski sam zakomentirao. Nisam znao što s tim učiniti. To je tamo još od početka članka, možda ga treba obrisati?--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 11:12, 18. prosinca 2025. (CET) :{{s|Rovoobob}}, nije loša ta ideja sa zakomentiranjem. Ako nekome ubuduće zatreba pri proširenju članka, možda mu dadne ideju o čemu da piše. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 03:03, 19. prosinca 2025. (CET) == 2025. - izmjena od 17. prosinca 2025. u 00:04 == Pozdrav, možeš li mi objasniti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2025.&oldid=7356422 ovu izmjenu]? Na stranici s novostima piše da je navedene nedavne smrti potrebno dodati i u stranicu godine smrti. [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 14:16, 18. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ashune}}, vidio sam crvenu poveznicu (u tom trenutku nepostojeći članak) te da nedostaje godina, pa sam pomislio da je to nečiji vandalizam iz perioda tijekom kojeg sam bio odsutan s wiki. Slobodno vrati, pogotovo ako nađeš godinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 03:04, 19. prosinca 2025. (CET) ::U redu, hvala na pojašnjenju. Nažalost, na internetu ne mogu pronaći datum rođenja gospođe Braut. [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 11:40, 19. prosinca 2025. (CET) == 2025- Izmejan od 21. prosinca 2025. == Pozdrav, Možete li nam pojasni izmjenu na stranici Mario Perković, piše da je rađena putem AI? [[Suradnik:Ivan12183k|Ivan12183k]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan12183k|razgovor]])</small> 19:30, 21. prosinca 2025. (CET) :Članak je u međuvremenu obrisan, pa ga ne mogu analizirati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:44, 21. prosinca 2025. (CET) == pouzdaniji izvor == Obrisana mi je dopuna podatka o samom autoru (traži se pouzdaniji izvor). Obzirom da je moja malenkost i osobno autor, ali i da sam naveo izvor (ugovor o autorstvu), nije mi poznato koji bi to bio još pouzdaniji izvor od naprijed navedenoga. [[Suradnik:Mislav11|Mislav11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mislav11|razgovor]])</small> 12:16, 30. prosinca 2025. (CET) :@[[Suradnik:Mislav11|Mislav11]] Naveli ste primarni izvor koji pritom nije javno objavljen, što je problem s obzirom na naše [[WP:PRO|pravilo o provjerljivosti]]. ''Rule of thumb'': ako bilo koja osoba ne može otvoriti internet ili otići u knjižnicu te ondje provjeriti informaciju koju dodajete, onda nemate dovoljno dobar izvor. Proguglajte, vjerojatno ima nečeg napisanog negdje. Za takve sporedne podatke može proći i članak na nekom regionalnom portalu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:22, 30. prosinca 2025. (CET) == Srpska liga == I've a doubt: just discovered the leagues with BSK and SK Jugoslavija in Serbia during WW2 weren't "Srpska liga", but "Podsavezna liga Beograd" and every time there were in program the finals vs other Podsaveznas champions (never played). So I'm planning to create the "Podsavezna liga Beograd" with a redirect from the main page. The main page will be remain "Srpska liga", or maybe "Podsavezne lige Srbije"? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:48, 30. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ame71}}, I don't understand the "and every time there were in program the finals vs other Podsaveznas champions (never played)." part. Podsavezna liga Beograd should be Prvenstvo Beogradskog loptačkof podsaveza, according to Sijić's Fudbal u Kraljevini Jugoslavije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:22, 30. prosinca 2025. (CET) ::I meant every year (1941, 1942 and 1943) SLS planned to organize the finals between the best 3 clubs of Beograd subfederation vs the other subfederation champions, but cause of WW2 these finals weren't played. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 23:31, 30. prosinca 2025. (CET) :::{{s|Ame71}}, maybe call them Prvenstvo Srbije u nogometu? I mean, was there ever an actual league or was it a cup competition? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:35, 30. prosinca 2025. (CET) :::: The most part of subfederation championship were leagues. There were subfederation leagues and a final phase in cup system. Now I'm going make the changes and to move the page of "Srpska liga u nogometu" to "Prvenstvo Srbije u nogometu". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 23:46, 30. prosinca 2025. (CET) :::::{{S|Ame71}}, okay. Right now I'm cleaning [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb]]'s article (which is not called 1. Hrvatski Športski Klub Građanski Zagreb, as it.wiki claims). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:57, 30. prosinca 2025. (CET) ::::::{{s|Ame71}} [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] is called Beogradski pehar (literally Belgrade trophy) by [https://web.archive.org/web/20170324193758/http://trstenicani.com/ts_sport_legende/images/ts_ljubvuk_novo_vreme_sl.jpg this edition of Novo vreme]. It is featured in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 380–381. under the same name (Beogradski pehar). It says that it's a BLP competition, not a Serbian (national) one. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:20, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::{{s|Ame71}}, what should we do with Beogradski pehar in [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:12, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::: I changed in 1941-42 season "Podsavezna liga" to "Beogradski pehar". [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf This book drives me crazy]: there's all I need, but I can't find it easily. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:16, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::::{{s|Ame71}}, trust me you're not the only one who is confused. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:20, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::{{s|Ame71}}, should I remove Beogradski pehar from [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] and rename [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] to [[Prvenstvo Srbije u nogometu 1941./42.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:35, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::: Just wait, I'll do that. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:57, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::::@[[Suradnik:Ame71|Ame71]], for the WW2 seasons Vitez Zemun should be changed to Vitez Beograd (see [[ZSK Vitez Zemun]]). It also probably dropped the ZSK prefix, as it isn’t based in Zemun anymore. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:54, 31. prosinca 2025. (CET) == Vrbovec == bok, ja sam autor oba teksta, i na službenom webu Grada Vrbovca i na Wikipediji, sad sam pobrisao tekst na webu, da možeš vidjeti da sam ja [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-67674|&#126;2026-67674]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-67674|talk]]) 16:40, 4. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:~2026-67674|~2026-67674]] Neobična situacija zato što tada u principu kao izvor stavljate sebe same ("ovdje kažem da je tako jer sam tamo napisao da je tako"). Zbog [[WP:VI]] trebali bismo znati tko je na stranici Vrbovca pisao tekst, koje su stručne reference autora. Možda bi bolje bilo na Wikipediji napisati tekst i navesti sve izvore, a onda tamo objaviti kako god hoćete. Kada ovdje objavite, odričete se većine autorskih prava. Ispod je Croxyz spomenuo dopusnice, to je [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja]]; no to je tek početak priče jer, kako rekoh, citirate sebe na drugom mjestu. Ne znam možemo li smisliti što pametnije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:15, 5. siječnja 2026. (CET) ::onda možete vratiti tekst na Wiki kao što sam napisao? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-67674|&#126;2026-67674]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-67674|talk]]) 10:50, 5. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:~2026-67674|~2026-67674]] Stvorite trajni račun pa ću vratiti kao Vašu osobnu podstranicu. Bilo bi dobro da stari članak uređujete odjeljak po odjeljak jer nam je teško sve odjednom pregledati. Sve treba imati izvor. Ne znam zašto ste mijenjali površinu i broj naselja, površina je citirana u svim infookvirima hrvatskih naselja prema Državnoj geodetskoj upravi, a broj naselja je iz popisa 2021. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:41, 5. siječnja 2026. (CET) :::Pozdrav, evo stvoren trajni račun, ok, onda ću od sad odjeljak po odjeljak, vodim brigu o izvorima. Površina je mijenjana jer tako stoji u službenim dokumentima Grada (https://vrbovec.hr/wp-content/uploads/2019/04/Procjena-rizika-od-velikih-nesre%C4%87a-za-podru%C4%8Dje-grada-Vrbovca.pdf) :::broj naselja je mijenjan jer je u studenom 2025. od početnih 42 naselja ukinuto jedno, te dodano 6 novih - dakle 47 (https://vrbovec.hr/wp-content/uploads/2025/11/T9Odluka-o-granicama-pod.naselja-i-imenima.zip) [[Suradnik:Speak Mellon|Speak Mellon]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Speak Mellon|razgovor]])</small> 18:12, 5. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, dobili smo odgovor za naselja i površinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:13, 5. siječnja 2026. (CET) == Dodatci == Vidjet ćeš u postavkama nekoliko novih dodataka koji bi ti mogli pomoći u ophodnji: jedan dodaje poveznicu na copyvio, jedan je za otvaranje diffova odmah u popisima izmjena, a jedan dodaje (tipke za) galeriju zanimljivih slika prema nekim kriterijima - taj bi možda fotograf @[[Suradnik:Runolist|Runolist]] ipak više volio. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:41, 4. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Opa! Jako simpa. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:43, 4. siječnja 2026. (CET) ::{{s|Ponor}}, isprobat ću kasnije ove ostale dodatke. Bi li mogao objasniti anonimnom suradniku iz poruke iznad proceduru oko dopusnica. Vezano je za današnje izmjene na članku [[Vrbovec]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:14, 4. siječnja 2026. (CET) == Nedjeljko Jusup wikipedia stranica == U skladu s naputcima unesena je nova verzija teksta u enciklopedijskom stilu. Dodani su i izvori/linkovi. Molim javite da li je sad sve u redu? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-94337|&#126;2026-94337]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-94337|talk]]) 16:33, 5. siječnja 2026. (CET) :Niti jedna tvrdnja nije potkrepljena izvorom, a ni sama tema članka ne djeluje da je od enciklopedijskog značaja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:18, 5. siječnja 2026. (CET) ::Poštovani CROXYZ! ::Stranica  Nedjeljko Jusup na Wikipediji postoji od 2012. godine (https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Jusup&direction=next&oldid=3301944. U međuvremenu je više puta nadopunjavana i sve je bilo ok  do ovih posljednjih izmjena  https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Jusup&action=history (4. siječnja 2026.) ::Predložili ste brisanje članka jer, kako ste u odgovoru naveli , „Niti jedna tvrdnja nije potkrepljena izvorom, a ni sama tema članka ne djeluje da je od enciklopedijskog značaja“. ::Poštovani gospodine Croxyz, zahvaljujemo na vremenu koje ste utrošili  čitajući  naš članak. Ako mislite da  Nedjeljko Jusup, osnivač i prvi glavni urednik Zadarskog lista (prvog i jedinog dnevnika u povijesti Zadra i zadarske regije) ne zaslužuje mjesto u Wikipediji slobodno ga izbrišite. ::Hvala na suradnji! [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-11202-5|&#126;2026-11202-5]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-11202-5|talk]]) 13:43, 6. siječnja 2026. (CET) ::Poštovani Croxyz dodano je još izvora da se lakše odlučite. Lp. Hvala [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-11202-5|&#126;2026-11202-5]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-11202-5|talk]]) 18:02, 10. siječnja 2026. (CET) == Molba == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ante_Grgurevi%C4%87&diff=next&oldid=7370188 Ajde malo sporije reagiraj], molim te.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:12, 16. siječnja 2026. (CET) :{{s|Tulkas Astaldo}}, je li imamo izvor za datum smrti? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 16. siječnja 2026. (CET) == Different table == You're right, I found some problems in season 1929-30 because the sources say different things. So i deduce the 1929-30 final group table was: Obilić 5, Dušan Silni 5 and Kosovo Kikinda 2 (without PSK), and it was played on June 1930 (season 1929-30), as [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com] says. And in autumn 1930 (season 1930-31) they played another Banatska liga with 4 clubs: Obilić 10, PSK Pančevo 8, Dušan Silni 5 and Kosovo Kikinda 1, with Obilić and PSK qualified for [[prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.]] (following [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com]). Obilić and PSK Pančevo didn't take part in VBNP 1930-31. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 14:37, 16. siječnja 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, I managed to solve it with [https://web.archive.org/web/20180805015952/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/61-1929-1930#velikobe%C4%8Dkere%C4%8Dki-podsavez-zavr%C5%A1nica exyufudbal]. The table contains results after June 25th, but before the repeated July match between Kosovo and Obilić. When this final group began, Pančevo clubs played in Beogradski loptački podsavez. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:34, 16. siječnja 2026. (CET) ::Ah, ok, now I understand. I'm going to make the changes. Have we to considerate season 1929-30 as the last of Banatska župa, or the first of VB/Petrovgrad podsavez? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 18:57, 16. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Ame71}}, I mean it isn’t that really importnat. We can always put the 1929./30. under the Banatska župa and VBNP columns in the template. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:18, 16. siječnja 2026. (CET) == RE: [[2. ŽNL Krapinsko-zagorska 2024./25.]] == U principu jest, ali bih možda trebao i dodati rezultate u križaljku i eventualno najbolje strijelce - o sam običavao raditi sa ligama u tijeku (ili nerom završenim) - ali mogu se maknuti <nowiki> {{radovi}} </nowiki> <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:35, 22. siječnja 2026. (CET) == Odgovor: Oxford == Ups, da. Postoje dva članka. Ako imaš volje slobodno ih objedini. Nisam više tako aktivan kao u mlađim danima. Pišem samo onda kada imam inspiraciju. No, ako je potrebno stojim na raspolaganju za pomoć. [[Suradnik:Pluki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])</small> 09:05, 27. siječnja 2026. (CEST) == Strikture jednjaka == Pozdrav, na clanku [[strikture jednjaka]] izmjene su vraćene na staru verziju koja nije tačna. Ezofagealne strikture su zaseban pojam u odnosu na ezogafealne strukture. To označava pojavu suženja na jednjaku (engl. [https://www.uhd.nhs.uk/uploads/about/docs/our_publications/patient_information_leaflets/gastro/041-22_Oesophageal-Stricture.pdf oesophageal stricture]), dok se ezofagealnim strukturama mogu nazvati anatomske strukture koje izgrađuju jednjak kao organ. [[Suradnik:Informationwizard122|Informationwizard122]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Informationwizard122|razgovor]])</small> 22:09, 30. siječnja 2026. (CET) :[[Suradnica:Informationwizard122|Informationwizard122]], vraćen je oblik strikture. Nisam nikad čuo za tu riječ pa sam pomislio da je greška. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:24, 31. siječnja 2026. (CET) == Članci tjedna za 2026. == [[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke 2026.|Počelo je]]! Znam da si Concordiju htio predložiti za neki tjedan, ostavljam ti da sam umetneš točan prijedlog. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:32, 3. veljače 2026. (CET) :{{s|Runolist}}, ako se sjetim kasnije ću dodati. Lako je zapamtiti datum: 10. 10., pogotovo jer se teren nalazi pokraj današnje 10. gimnazije. Trenutno pišem odgovor na SZR Duhova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:35, 3. veljače 2026. (CET) ::{{s|Runolist}}, da dodam još teksta? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:00, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. podsjećam na slike iz Klaićeve. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:07, 4. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Da, stavi skroz isti tekst koji bi stavio da namještaš članak za GS. Također, skužio sam da nemamo gdje potpisati predlagatelja ili komentar, to ću srediti sutra. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 00:28, 4. veljače 2026. (CET) == [[user:Općina Vidovec]] changed to [[user:Bruno Hranić-načelnik]] == I've changed username of "Općina Vidovec" to "Bruno Hranić-načelnik" (on his request). I don't know if this name is proper on hr.wiki, but I thinh is much better then "Općina Vidovec". Please let me know if removing the "-načelnik" part would be advisable. [[Suradnik:Malarz pl|Malarz pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Malarz pl|razgovor]])</small> 14:34, 7. veljače 2026. (CET) :{{s|Malarz pl}}, honestly I don't know what hr.wiki's username rules look like. The user in question is the ''načelnik'' (Polish: starosta) of [[Vidovec|općina Vidovec]] (county/powiat Vidovec) or someone closely connected to the person. His only contributions are his autobiography, which obviously didn't meet the notability criteria. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:45, 7. veljače 2026. (CET) ::Actually, a better Polish equivalent would be ''wojt'' of a ''gmina''. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:48, 7. veljače 2026. (CET) Before 1989 there was in Poland "naczelnik gminy" (now "wójt gminy"). I saw too [[:c:Special:Contributions/Bruno_Hranić-načelnik]]. I realized that "Bruno Hranic" is propably "nacelnik" of "Općina Vidovec" :-) Hr.wiki username rules are on [[Wikipedija:Suradničko ime]] :-) Previous username conflict with "Suradničko ime ne smije biti komercijalno, ime tvrtke, nekog proizvoda, '''institucije''' i sličnog" (as I saw in autotranslator). Thanks. [[Suradnik:Malarz pl|Malarz pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Malarz pl|razgovor]])</small> 15:04, 7. veljače 2026. (CET) == Pokrajinsko prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza == Molim te nemoj ophoditi članke tog suradnika. Namjeravam ih kasnije srediti, no prvo moram u ondašnjim novinama pronaći je li se natjecalo zvalo provincijsko ili pokrajinsko prvenstvo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:05, 13. veljače 2026. (CET) :[[Slika:Thumbs up icon.svg|20px]] [[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:14, 13. veljače 2026. (CET) == 1 strd pzo == poštovani, ja sam stvorio tu stranicu i uređivao. Zašto ste izbrisali te podatke koje sam stavio. Još je veća stvar jer sam ja pripadnik te postrojbe,ta sjećanja što ste izbrisali su moja,proživljena. I taj povijesni prelet prva dva Miga 21 HRZ je istinit. A poveznicu niste ni pročitali do kraja. Tamo se govori Bobetku da dolaze dva miga ,a on pita koja dva miga. E pa ta dva koja su mi proletjeli iznad glave. Malo profesionalnosti molim i čitati sa razumijevanjem. Ali vjerojatno ste premlad da to shvatite. [[Suradnik:Vidikovac|Vidikovac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vidikovac|razgovor]])</small> 12:15, 15. veljače 2026. (CET) == Rasprava o brisanju – Nacrt:DomagojĆorić/ == '''U raspravi je prijedlog naveden - "Razlog brisanja:''' kriteriji" Članak opisuje javno djelujuću osobu, izabranog političara u regionalnom parlamentu, koja ima više potvrđenih funkcija u Mladeži HDZ-a i Osječko-baranjskoj županiji (predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ, zamjenik nacionalnog predsjednika MHDZ, član Nacionalnog odbora HDZ-a, predsjednik Savjeta mladih OBŽ, voditelj radne skupine HZŽ). Sve tvrdnje su potkrijepljene izvornim referencama iz lokalnih i nacionalnih medija kao i službenih državnih stranica. Smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti jer opisuje osobe s javnim djelovanjem i utjecajem u političkoj i društvenoj sferi.Sve tvrdnje su potkrijepljene izvornim referencama iz lokalnih i nacionalnih medija (OsijekNews, OsijekExpress, Dnevno.hr, 031portal). i drugi Smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti jer opisuje osobu s javnim djelovanjem i utjecajem u političkoj i društvenoj sferi. S obzirom na višestruke javne funkcije, izborne mandate, medijsku prisutnost i doprinos mladima u politici, smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti za hrvatsku Wikipediju. Ukoliko urednici smatraju potrebnim, dodatno se mogu označiti i novi izvori uz svaku tvrdnju da se jasno vidi provjerljivost informacija, iako je to već potkrijepljeno. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:02, 20. veljače 2026. (CET) :{{BIVUŠ101}}, članak ne ispunjava kriterije o političare. Nije riječ o saborskom zastupniku niti ministru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:36, 20. veljače 2026. (CET) ::Ako Domagoj Ćorić nije saborski zastupnik ili ministar, relevantan je po WP:KRTE jer obnaša izabranu funkciju zastupnika u Skupštini Osječko-baranjske županije odnosno obnaša dužnost kroz predstavničko tijelo, (Skupština Osječko-baranjske županije) tj. demokratski izabran predstavnika građana, te ima visoke stranačke mandate kao član Nacionalnog odbora HDZ-a (najviše tijelo stranke), prema pravilu WP:KRTE citiram "obnaša internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci" , član je i Predsjedništva HDZ-a OBŽ, predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ i zamjenik nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a. Sve tvrdnje su provjerljive u pouzdanim medijima, što pokazuje da je politički relevantna osoba u regionalnoj sferi i lokalnoj. itd. Molim vas kod navoda zašto da ili ne da točnije elaborirate svoje argumente. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:55, 20. veljače 2026. (CET) :::Zastupnički kriterij odnosi se na državne parlamente, a ne županijske. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:03, 20. veljače 2026. (CET) ::::Poštovani i dalje navod ne stoji jer prema kriteriju citiram ::::''Političari i državni službenici:'' ::::''Političar ili državni službenik vjerojatno se može smatrati značajnim ako ispunjava <u>barem '''jedan''' od sljedećih kriterija</u>:'' ::::* ako je predsjednik [[Predsjednik države|države]] ili [[Predsjednik vlade|vlade]] (premijer), [[generalni guverner]], [[ministar]], član neke [[Zakonodavna vlast|zakonodavne skupštine]] ili na istovrjednu položaju na nacionalnoj razini [[Unitarizam|unitarne]] ili federalnoj razini [[Federacija|federativne]] države. (To se na Hrvatsku odnosi i na regionalni državni ustroj odnosno - Županije) ::::* ''obnaša ili je obnašao internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci koja jest ili je bila zastupljena u zakonodavnoj skupštini neke države: čelnik stranke, član odbora stranke, tajnik stranke, predsjednik (ili istovrjedan položaj) u udruzi povezanoj sa strankom'' ::::'''Taj kriterij je isto ispunjen.''' ::::Po kriterijima: ::::# Interna stranačka dužnost na nacionalnoj razini - Domagoj Ćorić je Član Nacionalnog odbora stranke HDZ izabran na općem saboru stranke (Najviše tijelo stranke) koja je zastupljena u Hrvatskom saboru. Zamjenik je nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a, što je isto nacionalna stranačka funkcija. '''To točno zadovoljava točku 2. kriterija.''' ::::# Zahtjevne mjesne ili područne zadaće s moći: ::::#* Član je Predsjedništva HDZ-a Osječko-baranjske županije i Zastupnik u Skupštini Osječko-baranjske županije – ovo su izabrane funkcije s realnom političkom moći na županijskoj razini. '''To zadovoljava točku 3. kriterija.''' ::::# Medijski odjek, provjerljivost, relevantnost: ::::#* Aktivnosti su popraćene neovisnim medijima poput OsijekNews, OsijekExpress, 031portal, Dnevno.hr. ::::#* Ovo je u skladu s kriterijem 6 čak ako nije na nacionalnoj razini, ima očitu moć i medijsku pokrivenost od nacionalne do lokalne razine ::::Zaključno osobno smatram da tekst zadovoljava '''barem dva kriterija''' značajnosti: stranačka funkcija na nacionalnoj razini i značajne izabrane funkcije na regionalnoj razini, uz medijsku pokrivenost. Dakle, prema WP:KRTE, ovo jest relevantno za članak na Wikipediji. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:15, 20. veljače 2026. (CET) :::::Hrvatska nije federativna država. Federativne države su BiH, Rusija, Švicarska, SAD, tako da taj kriterij nije ispunjen. Valjda biste to trebali znati jer je jasno da ste usko povezani s temom članka. Član nacionalnog odbora nije interna stranačka dužnost na nacionalnoj razini. To bi bile najviše pozicije, tipa predsjednik stranke. Županijska razina je sasvim irelevanta što se tiče kriterija značajnosti. Niti jedna enciklopedija, leksikon i sl. ne bi pokrila osobu s takvom funkcijom. U suprotnom bi postojali članci o zamjenicima župana iz pripadnike X nacionalne manjine. Ti osječki mjesni mediji nisu nimalo relevantni. Relevantni mediji bi bili nacionalni mediji tipa Večernji, Jutarnji itd. Dnevno.hr je najobičniji internetski portal. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:27, 20. veljače 2026. (CET) ::::::Poštovani, (Draft - koji je izrađen je napravljen u dobroj namjeri jer pratim aktivno političku scenu mladih u Hrvatskoj i smatrao sam korisnim kreiranje istog) Nitko nije naveo da je Hrvatska federativna država (čitati s pažnjom), eksplicite vam piše - ''član odbora stranke,'' zato je i navedeno'','' pritom osobna kvalifikacija o o pojedinim portalima tko je i za što kvalificiran i relevantan izbjegavam jer gledam objektivno. Osijek nema neograničeni broj portala pa da prema tome izdvajamo "relevantne izvore". Već su ovo jedini šire dostupni portali na tome području koje je moguće pronaći. ::::::Kao primjer vam navodim [[Pavo Gagulić]] , kao gotovo identičnu stranicu, s time da primjerice osobu koju sam obradio (Domagoj Ćorić) ima i veće i značajnije te relevantnije položaje kao mlada osoba kako internog stranačkog tako i institucionalnog djelovanja uz više od 30 označenih izvora. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:55, 20. veljače 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] ? :::::::poštovani urednici, još nisam dobio povratni odgovor a u međuvremenu kako vidim pokrenuta je i rasprava za brisanje stranice - Pavo Gagulić kojeg sam Vam naveo kao primjer, napominjem takvih stranica ima još niz poput primjerice - Ivan Vidiš - https://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Vidi%C5%A1, i Petar Ćurić - https://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_%C4%86uri%C4%87. S time da primjerice ponavljam osobu koju sam obradio (Domagoj Ćorić) ima i veće i značajnije te relevantnije položaje kao mlada osoba kako internog stranačkog tako i institucionalnog djelovanja uz više od 30 označenih izvora. Jesu li onda sve te stranice ispravne i relevantne? ili su sve za uklanjanje.. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 08:59, 23. veljače 2026. (CET) ::::::::Poštovani rasprava je sada otvorena i za gore navedene primjere nakon mojeg naputka. Citiram suradnika "Hijerovit" — za stranicu Ivan Vidiš. lipnja 2024. (CEST) , "kriterije kao bivši predsjednik mladeži HDZ-a ispunjava". Te je stranica već bila zadržana a bila je i već predmet rasprave o brisanju, sukladno tome kriteriji se opetovano tumače po vlastitom dojmu ne pravilima. Osobno gledajući pravila i Domagoj Ćorić i Ivan Vidiš ispunjavaju sva pravila o zadržavanju i zahtjevu za premještanje na glavnu stranicu. S time da Ivan Vidiš ima dosta slabije izvore, Ukoliko su potrebne korekcije, dobrodošle su no napominjem osobu koju sam objektivno obradio ima sve potrebne kriterije. Te tražim zahtjev za premještaj stranice - Domagoj Ćorić na glavnu stranicu. @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 09:01, 25. veljače 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] Možda biste mogli prestati maltretirati suradnika na njegovoj osobnoj stranici i stvar raspraviti u raspravi za brisanje (kraći argumenti) ili na stranici za razgovor članka/nacrta. Mogli biste pogledati i kako su, što se same forme tiče, pisani članci na Wikipediji – Vaš ni formu ne zadovoljava. Stilski – puno praznih rečenica, kao iz političkog letka pred izvjesne ''izbore''. Natežete kriterije. Ovoliko strasti obično pokazuju oni koji imaju veze s osobom o kojoj pišu, a to za Wikipediju nije dobro: ni strast ni veze. Budite sigurni da će netko napisati članak kada osoba bude od enciklopedijskog značaja. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:52, 25. veljače 2026. (CET) ::::::::::Smijeh! "Maltretiranje" je ne dobivanje odgovora na jasne argumente? Prvo ste me vi osobno optužili da koristim chatGPT, pa onda kasnije ste uvidjeli da nije, pa je stvar ova ili ona.. sve samo ne meritum, jeste uopće pročitali sadržaj? Argumente i sve ostalo u raspravi? Nakon toga uz jasno istaknuti niz primjera stranica sve su sada predložene za brisanje, meni je "page" kao "page" nebitan ali mi je bitno vrijeme i trud koji sam uložio u isti da bi netko paušalno ocjenjivao.. Previše ste "strasti" i osobnih kvalifikacija iznijeli za tako "irelevantne" stvari.. Možda bi bilo dobro preispitati i vaše osobne relacije i odnose? Predlažem da sami onda osobno izmijenite i educirate i nas ostale, bit će nam zadovoljstvo! [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 08:44, 26. veljače 2026. (CET) == Nogomet == Možeš li pregledati [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2._NL_2024./25.&diff=prev&oldid=7391696 ovo]. Ponavljali su se parametri, pretpostavio sam da je umjesto 1 trebalo pisati 2. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:35, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Ponor}}, nije ništa izmijenjeno, tj. ostala je zelena boja kod stuoca drugoplasiranog kluba. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:39, 20. veljače 2026. (CET) == Frano Veraja == Postovani, izbrisali ste cijeli tekst o Frani Veraja s objašnjenjem da “izgleda” kao AI. Svi podaci su točni i provjereni i ja sam ih osobno napisao. Mozete mi dodatno objasniti u čemu je problem? [[Suradnik:Cvita1008|Cvita1008]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cvita1008|razgovor]])</small> 19:43, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Cvita1008}}, članak stilski jako sliči na brojne nedavne članke za koje je očito da su pisani AI-jem, uključujući članke rukometne tematike. Članci bi trebali biti pisani u neutralnom tonu, a svaka tvrdnja bi trebala biti pokrivena izvorom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:07, 21. veljače 2026. (CET) == Domobranske bojne == @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pozdrav, imam pitanje, razmišljam da sve dalmatinske domobranske bojne spojim u jedan povijesni paragraf na wiki stranici 23. domobranske pukovnije, čisto da je sve na jednom mjestu, eto javite što mislite o ideji pa ću se uhvatiti "posla". Što se tiče dužili, dan danas se u HV kaže da neko duži oružje, posuđuje od države, bar su tako meni objasnili :) [[Suradnik:Dudeidassa|Dudeidassa]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dudeidassa|razgovor]])</small> 22:40, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Dudeidassa}}, nisam znao za ovo dužiti. Mislih da je riječ o nekom čudnom tipfeleru, makar ni sam nisam znao što bi to bilo :) Slobodno spoji te članke u jedan, ako misliš da je tako najbolje. Naravno, zadrži sadržaj koji se razlikuje (npr. slike, organizaciju jedinica, ali navedi izvore za organizaciju) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:03, 21. veljače 2026. (CET) == Roman "U vrtlogu vremena" na stranici "Žigmund Luksemburški" == Poštovanje, uklonili ste rečenicu "Žigmund Luksemburški je jedan od glavnih ikova u romanu povijesne fantastike U vrtlogu vremena, hrvatske autorice Ivane Julius." uz pitanje "Je li roman dovoljno značajan da bude uvršten u popularnu kulturu?". Dolje nudim dodatne izvore koji potvrđuju relevantnost romana: Izdanja: Roman je doživio 2 izdanja, 2023. i 2024.:(https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=100&sort=0&age=0&spid0=100&spv0=povijesni+roman+za+mlade&mdid0=0&vzid0=0&xm0=1&selectedId=1700000665), (https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&age=0&spid0=10&spv0=Julius%2c+Ivana&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0&selectedId=1031999) Prijevod: Preveden je na engleski jezik (The Whirlwind of time, 2025, prevoditeljica Mihaela Galjuf) (https://www.amazon.in/Whirlwind-Time-Book-ebook/dp/B0FL8XCKL9?ref_=ast_author_dp&th=1&psc=1) Recenzije i osvrte su napisali književnici: Saša Jakšić: https://ovisnaocitanju.com/recenzija/u-vrtlogu-vremena-ivana-julius/ Sandra Pocrnić Mlakar: https://beletra.hr/ivana-julius-moja-junakinja-jelena-osvaja-publiku-svojom-zenskom-snagom-tihom-ali-mocnom/ Osvrt književnice Marijane Dragičević nalazi se na omotu hrv. izdanja knjige. Osvrti književnika Davora Pleskine i Petra Petrovića nalaze se na omotu eng. izdanja knjige. O autorici i knjizi pisali su mediji: Večernji list: https://scontent.fzag3-1.fna.fbcdn.net/v/t39.30808-6/574573118_1142768331297008_1833912637579889898_n.jpg?_nc_cat=104&ccb=1-7&_nc_sid=7b2446&_nc_ohc=2revW2G_Uq8Q7kNvwGP2rl0&_nc_oc=Adksyo2re9SQHuA4OIVZdPNHBghjtbJtCnnnH9DpT_1PevHGnjz4_WVH51cBYsqf2Jk&_nc_zt=23&_nc_ht=scontent.fzag3-1.fna&_nc_gid=j6UcKBs06Gpe1AAB0zWC3w&oh=00_AfsvjN-CRvO2O7c96Mc3XRFBnybJbZ84RLsukRff-6Xp7w&oe=69A0FDE1 Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2024/04/ivana-julius-moja-junakinja-jelena.html Otvorena televizija: https://www.youtube.com/watch?v=yCx_j-xhGos Televizija Zapad: https://zapad.hr/ivana-julius-u-vrtlogu-vremena/ Radio Banovina: https://www.radio-banovina.hr/audio-kako-je-ivana-julius-spojila-fantaziju-povijest-i-medvednicu/ -Roman je spomenut i obrađen u knjizi "Zagorkini sljedbenici", Sandre Pocrnić Mlakar (str.145)(https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=-1&sort=5&new=30&age=0&fid0=5&fv0=hrvatski&selectedId=1009386) ---- S obzirom na sve navedeno, ako mislite da je roman ipak dovoljno značajan, molim da razmislite o vraćanju uklonjene rečenice na stranici "Žigmund Luksemburški". [[Suradnik:Botros99|Botros99]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Botros99|razgovor]])</small> 17:51, 22. veljače 2026. (CET) :{{Botros99}}, nije značajan. Prva rečenica definicije popularne kulture na [https://www.enciklopedija.hr/clanak/popularna-kultura Hrvatskoj enciklopediji] glasi: ''popularna kultura, kultura koja je svima dostupna i '''široko rasprostranjena'''; '''svakodnevna medijska kultura koja prevladava u suvremenom društvu;''' zajednički skup praksa i uvjerenja koje su stekle '''globalnu prihvaćenost''' i koje obilježava medijska dostupnost i pojavnost u obliku komercijalnoga proizvoda. '' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:39, 22. veljače 2026. (CET) == Petar Ćurić == <nowiki>{{Zadržati}}</nowiki> za [[//hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Symbol_keep_vote.svg|poveznica=Datoteka:Symbol_keep_vote.svg|21x21px|Zadržati]] '''Zadržati''' Ne shvaćam čemu takvi prijedlozi, zapravo sam ostao bez teksta. Pročitajte njegov životopis malo bolje. Radite što hoćete. Jako ste me razočarali ali ja vam tu ne mogu ništa osim da ljude demotivirate za rad na taj način [[Suradnik:Slavko Macan|Slavko Macan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Slavko Macan|razgovor]])</small> 17:54, 28. veljače 2026. (CET) == Hvala na dobrodošlici i pomoći == Poštovani kolega hvala na pomoći, baš se i ne snalazim više u ovom ambijentu, sve mi je novo... [[Suradnik:Vitek|vitek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vitek|razgovor]])</small> 23:28, 3. ožujka 2026. (CET) :{{s|Vitek}}, bez problema. Povremeno ću pregledavati tvoje članke i ispravljati ih. I ja pozaboravim određene stvari nakon nekog vremena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:29, 3. ožujka 2026. (CET) == Tog(o)a == Vidi [https://egzonimi.lzmk.hr/?p=3230 ovo]. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:21, 8. ožujka 2026. (CET) :{{s|MaGa}}, zanimljivo. Kada sam brzinski sređivao članak, provjerio sma oblik Togoa na Hrv. enc. Prisutan je u [https://www.enciklopedija.hr/clanak/eyadema-gnassingbe ovom članku]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:27, 8. ožujka 2026. (CET) ::Izgleda da nisi tražio [https://enciklopedija.hr/clanak/Togo na pravom mjestu]. :D <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:36, 8. ožujka 2026. (CET) ::''Baj d vej'', ja uvijek tražim tamo gdje je eksplicitno navedeno kao pravilo. Možda je članke na HE prekucavao netko tko ne zna za neko pravilo, a netko tko je to trebao pregledati - ''promašio''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:44, 8. ožujka 2026. (CET) :::{{s|MaGa}}, ma znam nego ovako mi je bilo najlakše provjeriti. Obično koristim HJP, no znam da (često) nema natuknice za države s popisom oblika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:47, 8. ožujka 2026. (CET) ::::HJP... Rekao bi jedan bivši kolega: ''Da, ali ne''. Uglavnom, ''botom lajn'': Preko trnja do zvijezda. Nema nam druge. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:57, 8. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] i @[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Informativna točka o najčešćim situacijama: ako je takav otvoreni slog (onaj koji završava na samoglasnik) na kraju imena muškog roda naglašen, samoglasnik se zadržava u sklonidbi, kao kod Peru -> Perua, San José -> San Joséa, Copiapó -> Copiapóa. Ako nije, mijenja ga se kao bilo koju domaću imenicu, npr. Tokio -> Tokija, Meksiko -> Meksika, Santiago -> Santiaga. Kod ženskih doduše nije tako: Cumaná -> Cumane. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:43, 9. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]]e, na početku ovog odlomka naveo sam poveznicu na LZMK koja jasno govori. Ja na to nemam što ni dodati niti oduzeti, to su sigurno pisali učeni(ji od mene) ljudi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:56, 9. ožujka 2026. (CET) == Nino Skrabe == postovani Croxyz ...@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] male izmjene za Ninu Skrabe radim vec 10+godina, sto se vidi iz povijesti, na njegovo inzistiranje. Svakih par mjeseci mi posalje dopunu koju radim na Wikipediji, isto kako sam i postavio stranicu. Stoga Vas molim da izmjenu vratitr nazad. Hvala lijepo Lp [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 17:15, 10. ožujka 2026. (CET) :{{s|Igor Salopek}}, u izvorima članka [[Nino Škrabe]] nije stajalo ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:23, 12. ožujka 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] da li.moram ponovno izmjene unositi ili cete ih vratiti? Ako treba mogu poslati prtscr maila od Nine Skrabe iako mi nije jasno zasto.kad se u povijesti vidi da ja stalno dopune radim ::Hvala [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 07:15, 14. ožujka 2026. (CET) :::{{s|Igor Salopek}}, vaka tvrdnja u članku bi trebala biti pokrivena izvorima. Trenutno članak ima samo dva izvora koji naravno pokrivaju mali dio članka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:20, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ne razumijem sad vise sto ocekujete od mene? Gospodin Nino Skrabe mi daje sve u mailu i ja postavljam na wikipediju. ::::Ako to nije dovoljno onda ne znam sto je. ::::Dakle izvor je sam Nino Skrabe. ::::Ajme 10g nikakvih problema sad odjednom je problem. ::::Eto, da li cete vratiti ili moram sam opet upisivati? ::::Lp [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 20:09, 14. ožujka 2026. (CET) :::::{{s|Igor Salopek}}, problem nije odjednom, već od [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nino_%C5%A0krabe&diff=prev&oldid=2398363 30. travnja 2010.], dakle skoro 16 godina. Tvrdnje u svakom članku bi trebale biti pokrivene vjerodostojnim i provjerljivim izvorima ([[WP:VI]], [[WP:NI]]), dakle ne primarnim (u ovom slučaju samog Škrabe), već sekundarnim i tercijarnim izvorima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:29, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Evo ne znam sto da kazem. Javit cu autoru, Ninu Skrabe, da ne zelite objaviti izmjene jer ga ne smatrate vjerodostojnim. Nazalost drugih provjerljivih izvora nemam. ::::::Vjerujem da ce biti razocaran, ali ako ne zelite, ne zelite. [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 20:51, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::{{s|Igor Salopek}}, za većinu toga vjerojatno postoje izvori u LZMK-ovim izdanjima, znanstvenim radovima, nacionalnim/regionalnim medijima, knjigama, časopisima i sl. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:12, 14. ožujka 2026. (CET) == Turnir drugoligaša i trećeligaša 1991. == In the page 372 of the Orijent book, they say the club played in the ''Grupa Zapad'' of '''Turnir drugoligaša i trećeligaša 1991.''' I never heard anything about it, I think it was played in the same days of [[Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.]]. In facebook ([https://www.facebook.com/profile/100057584734421/search/?q=turnir%20drugoligasa%20i%20treceligasa POVIJEST RIJEČKOG NOGOMETA]) i found this: Zbog općepoznate političke i ratne situacije, raspada Jugoslavije i hrvatskog osamostaljenja oformljena su samostalna hrvatska prvenstvena i kup natjecanja u kojima su klubovi uglavnom bili raspoređeni prema plasmanu u posljednjem izdanju jugoslavenskih natjecanja. Zbog ratnog stanja u Hrvatskoj i uvedenog moratorija zbog nesigurnosti svih nogometaša, nogometnih djelatnika i gledatelja početak službenih nogometnih natjecanja za sezonu 1991./1992. su trebala započeti tijekom kolovoza 1991. godine, ali su se često odgađala pa su započela tek krajem veljače i početkom ožujka 1992. godine. Krajem ljeta i tijekom jeseni 1991. godine su se na područjima Hrvatske koja nisu bila obuhvaćena ratom odigravalo niz humanitarnih utakmica, te nekoliko značajnijih turnira. Prvi od tih turnira je bio Trofej ''Novog lista'' koji se je odigrao u Rijeci, Zagrebu i Splitu i na kojem su nastupili dojučerašnji jugoslavenski prvoligaši iz Hrvatske - ''Rijeka'' Rijeka, ''Hajduk'' Split, ''Dinamo'' Zagreb i ''Osijek'' Osijek. Nakon ovoga je uslijedilo neslužbeno nogometno prvenstvo Hrvatske ''Slobodna Hrvatska 1991.'', čiji se prvi dio odigrao po Hrvatskom zagorju i Međimurju, a drugi dio u Istri, a nastupilo je budućih 7 hrvatskih prvoligaša uključujući i ''Rijeku''. Paralelno s ovim natjecanjem se je u Rijeci odigrao ''Trofej Compa'' na kojem su nastupili riječki klubovi ''Grbci'', ''Lokomotiva'', ''Rikard Benčić'' i ''Zamet''. Nekako za vrijeme odigravanja navedenih turnira se je na području Rijeke i okolice počeo održavati turnir ''Sportaši Hrvatske - HNS Rijeka 1991.'' (i u ostalim sportovima su se održavali turniri ovakvog naziva), a ovo natjecanje se sastojalo od 2 turnira - ''Turnir drugoligaša i trećeligaša'' i ''Turnir niželigaša'', a sav prihod s ovog natjecanja je išao u dobrotvorne svrha. Na ''Turniru drugoligaša i trećeligaša'' su se od riječkih klubova natjecali ''Lučki radnik'' (osvoji turnir) i ''Orijent'', dok su se na ''Turniru niželigaša'' od riječkih klubova natjecali ''Grbci'', ''INA Delta'', ''Rikard Benčić'', ''Turnić'' i ''Zamet'' (pobjednik turnira). Za ovaj turnir moram spomenuti da su svi klubovi bili oslabljeni, jer je dio njihovih igrača bio na ratištu, što im se događalo i narednih nekoliko sezona u službenim natjecanjima. Krajem 1991. godine se je održao ‘ratni’ malonogometni turnir pod nazivom ''Neovisna Hrvatska 1991.'', a sve utakmice su se odigrale u zagrebačkoj 'Ledenoj dvorani' Dvorani sportova, a na turniru su se uz ''Rijeku'' još natjecali i ''Hajduk'' Split, ''Zagreb'' Zagreb, ''INKER'' Zaprešić (ex ''Jugokeramika''), ''Varteks'' Varaždin i selekcija Sportskih novosti pod nazivom ''SN scorpion''. Na turniru je trebao nastupati i zagrebački ''HAŠK Građanski'' (ex ‘’Dinamo’’), ali nisu nastupali zbog 'odmora' nogometaša, koji su ionako pratili ovaj turnir iz gledališta. Čim je ratna stihija pomalo počela jenjavati krajem veljače i početkom ožujka 1992. godine su se u Hrvatskoj počela ubrzanim ritmom održavati službena natjecanja u novooformljenim hrvatskim natjecanjima. U prvenstvima hrvatske su od riječkih klubova u 1. hrvatsku nogometnu ligu je ušla ''Rijeka'', u zapadnu skupinu 2. hrvatske nogometne lige je ušao ''Orijent'', u primorsku skupinu 3. hrvatske nogometne lige je ušao ''Lučki radnik'', u 'B' grupu riječke skupine 4. hrvatske nogometne lige su ušli ''Grbci'', ''INA Delta'' i ''Lokomotiva'', dok su u riječku skupinu 5. hrvatske nogometne lige ušli ''Rikard Benčić'', ''Turnić'' i ''Zamet'', a tijekom narednih godina se je nastavila tradicija iz vremena Jugoslavije o redovitim mijenjanjima sustava natjecanja (ali bržim ritmom), pri čemu je nekoliko klubova nestalo, a par njih se oformilo. U prvo izdanje hrvatskog nogometnog kupa 1992. godine je ušlo 7 klubova koji su bili izborili plasman u završnicu Kupa maršala Tita 1991./1992. About the western group of Turnir drugoligaša i trećeligaša, the table was: Lučki radnik 6 pts, Halubjan, Opatija and Orijent 4 pts, Grobničan 2 pts. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:38, 11. ožujka 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, the war ([[Domovinski rat]]) broke out in early 1991, before Croatia got it's independence. Even though the war started, the clubs continued to compete in their Yugoslav leagues. In June, after the season ended, Croatia became an independent state. This resulted in clubs leaving the Yugoslav football pyramid. Due to the war, it became impossible to organise leagues. Because of this, the new season didn't start in August. With no games, local friendly tournaments were set up. Some of them are covered in [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1991./92. – ostale lige]]. Keep in mind that some of these tournaments could've been official tournaments. We don't know, due to a lack of information. All of these are local tournaments. The first tournament mentioned in that Facebook post is likely a friendly tournament organised by the Rijeka daily [[Novi list]]. It also mentions [[Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.]] The text then mentions some local Rijeka tournaments. The second paragraph covers the foundation of the Croatian football pyramid. Orijent played in [[2._HNL_1992.#Zapad]], Lučki radnik in [[3._HNL_1992.#Skupina_A_–_Riječka_skupina]]. The other leagues aren't covered on hr.wiki (they should be a part of [[4. rang HNL-a 1992.]] and [[5. rang HNL-a 1992.]]) :Starting in early 1992 (or sometimes perhaps even in late 1991) there were a bunch of non-official torunaments. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:19, 12. ožujka 2026. (CET) == Stranica StreetGainZ == Poštovani, mogu li znati koji je razlog brisanja stranice? Prije par dana sam probao istu stranicu uploadati, no tada je bio problem u imenu računa te je to sada riješeno + dodana je dodatna litetaruta i poveznice na sami članak pa me zanima koji dio sada nije u skladu sa pravilima? [[Suradnik:Nikola Pustišek|Nikola Pustišek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikola Pustišek|razgovor]])</small> 22:08, 12. ožujka 2026. (CET) :{{s|Nikola Pustišek}}, zato što organizacija ne ispunjava [[Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|kriterije značajnosti]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:38, 12. ožujka 2026. (CET) ::Poštovani, hvala na odgovoru. Pod kriterijima značajnosti misli se na ovo " ::Ona pak najčešće nije enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neka od sljedećih točaka: ::* ima malen broj članova (manje od 1000) ::* usmjerena je prema malenoj [[Interesna skupina|interesnoj skupini]] ::* lokalnog je karaktera ::* lokalni je odjeljak ili manji odjeljak veće organizacije te se ujedno ne ističe ni po čemu. ::" ? ::Ukoliko je jedna ili više kratica razlog za ukidanje naše stranice, zbog čega su odobrene onda stranice drugih manjih udruga koje također ne ispunjavaju navedene kriterije? [[Suradnik:Nikola Pustišek|Nikola Pustišek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikola Pustišek|razgovor]])</small> 09:34, 13. ožujka 2026. (CET) :::Ako smatrate da neka udruga ne ispunjava kriterije značajnosti, slobodno predložite njen članak za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:22, 14. ožujka 2026. (CET) == Ivan Marević == Zbog čega je članak predložen za brisanje? Čisto da znam gdje griješim. Hvala [[Suradnik:Pego6786|Pego6786]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pego6786|razgovor]])</small> 09:00, 16. ožujka 2026. (CET) :Zbog vjerojatnog neispunjavanja kriterija značajnosti za političare. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:07, 17. ožujka 2026. (CET) == Nacrt: Bokšački Klub Klis, molim vas doprinesite. == Molio bih vas da uredite nacrt članka Bokšački Klub Klis, ako znate. Hvala, srdačno vas pozdravljam! [[Suradnik:Suradnik78785|Suradnik78785]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik78785|razgovor]])</small> 19:59, 18. ožujka 2026. (CET) :{{s|Suradnik78785}}, sadržaj članka [[Nacrt:Bokšački klub Klis]] uopće nije potkrepljen izvorima niti je pravopisno sređen. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:36, 18. ožujka 2026. (CET) == Prvenstvo Osiječke župe u nogometu 1919./20. == Why do you want to delete [[Prvenstvo Osiječke župe u nogometu 1919./20.|this page]] ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:25, 19. ožujka 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, because it should be written as Osječki and not Osiječki. This misspelling is common on exyufudbal. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:25, 19. ožujka 2026. (CET) ::I understood later (I had to comparize the 2 links). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:16, 20. ožujka 2026. (CET) :::Đakovske -> Đakovačke, moslavičke -> moslavačke – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:02, 20. ožujka 2026. (CET) == Stranice o sezonama Kupa SRJ sa svim strijelcima == Evo stranica o prve tri sezone Kupa SRJ sa (skoro) svim strijelcima: [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg93.html#kup], [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg94.html#kup], [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg95.html#kup] [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 11:39, 20. ožujka 2026. (CET) :[[Suradnik:Ame71|Ame71]], besides the first three season of the FR Yugoslavia Cup, we also got a bunch of [https://fsv.rs/arhiva-fudbalskih-takmicenja-na-teritoriji-vojvodine-od-1945-do-danas/ Vojvodina tables]. Now you can cover most of the Vojvodina seasons. I remember that we had incomplete tables for several seasons. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:57, 20. ožujka 2026. (CET) ::Additionaly, this may be useful for correcting tables with incorrect goal-differences. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:04, 20. ožujka 2026. (CET) ::: Vojvodina page will be useful in the future, at the moment I'm busy with ZNP pages. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 15:37, 21. ožujka 2026. (CET) == Dinamova slika iz 1951. == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josip_Drago_Horvat&curid=491100&diff=7410065&oldid=7410057 Ova slika] koju su dodao u par članak danas ima malo čudan početak teksta. Molim te pogledaj: ''"Dinamo Zagreb s momčadi Dinama (?!) koja je osvojila Kup maršala Tita 1951. U gornjem redu su..."'' [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 20:23 20:23, 24. ožujka 2026. (CET) :Btw. sad sam vidio da si iz infookvira Franji Wölflu izbacio trenerske podatke. Ima li neki posebni razlog za to? - [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 20:31 20:31, 24. ožujka 2026. (CET) ::{{s|Jure Grm}}, dobro da si uočio ovo prvo. Ispravljao sam slike u drugim člancima, pa sam slučajno pogriješio. Wölflov članak sam počeo uređivati jer mi je bilo čudno kako u infookviru ima samo 79 golova, a 304 nastupa. To je pogrešno interpretirano iz Nogometnog leksiona. ''[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/2665 Za Dinamo odigrao 304 utakmice i postigao 79 ligaških pogodaka]'' znači da je sveukupno odigrao 304 utakmice (vjerojatno uključuje i prijateljske), a da je u ligi postigao 79 golova (mislim da je to tipfeler, trebalo bi biti 89 prema Dinamovoj web-stranici). O Wölflu sam pronalazio mnogo kontradiktornih i pogrešnih podataka. F.F. (očito [[Franjo Frntić]]) tvrdi u [[Tko je tko u NDH]] ([https://znaci.org/00003/557.pdf str. 427.]) da je Wölfl počeo igrati u Concordiji s 13 godina 1930. Wölfl je rođen 1918., tako da je 13-godišnjak postao tek 1931. Nisam mogao pronaći potvrdu da je Wölfl igrao za prvu momčad Concordije kao 16-godišnjak, 1934. Koliko vidim, Concordia te godine nije igrala u prvenstvu ZNP, prvenstvo Jugoslavije 1933./34. je otkazano, a 1934./35. nije nastupao. No, vjerovat ću Cuvaju jer znam da je vodio detaljne dnevnike. Također sam pronalazio kontradiktorne podatke o godinama u kojima je igrao za Građanski (od 1937. ili 1938.). Izgleda da se pridružio Građanskom u listopadu 1937., a prvi put u nekoj službenoj tuakmici azigrao je 1938. Što se tiče trenerske karijere, prije bi se infookvira zabunom interpretiralo da je Wölfl bio trener prve momčadi Dinama i izbornik Jugoslavije. Barem sam ja imao takav dojam. No Wölfla nisam uspio pronaći na popisu trenera Dinama kroz povijest. Trebalo bi u infookviru navesti koje točno pozicije je držao unutar Dinama i jugoslavenske reprezentacije. Nisam uspio pronaći te podatke. Možda je proveo dulje vrijeme u stožeru jugoslavenske reprezentacije? Nažalost, nemamo nigdje kompletnu biografiju Wölfla (ni na Dinamovoj web-stranici, ni u Povijesti sporta i inim publikacijama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:35, 24. ožujka 2026. (CET) :::Što se tiče nastupa za B reprezentaciju, utakmica se odigrala, no u Politici nisu naveli sastave. Trebalo bi pričekati još nekoliko dana (ili tjedana) da NSK digitalizira izdanja Novosti iz 1940. (trenutno digitaliziraju 1938. i 1939.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:37, 24. ožujka 2026. (CET) ::::I svakako mu treba vratiti izborničke funkcije, odnosno članstvo u kolektivnim izborničkim komisijama i u jugoslavenskoj 1954. i u hrvatskoj reprezentaciji 1956. - [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 22:49 22:49, 24. ožujka 2026. (CET) :::Ovu pogrešku imaš na više mjesta ... [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 22:38 22:38, 24. ožujka 2026. (CET) ::::{{s|Jure Grm}}, evo riješih. Jao, stvarno sam brzoplet danas. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:01, 24. ožujka 2026. (CET) ==Predložak== Hvala na dopunjavanju i iskorištavanju predloška. Ja sam bio još nesiguran koliko je to dobro i uopće korisno, pa na kraju nisam iskoristio. Isto tako i s predloškom za glagoljicu. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])</small> 16:56, 31. ožujka 2026. (CEST) :{{s|Kkupus}}, vjeruj mi korisno je. Znaš li možda glagoljicu? Ako da, pokušaj nadopuniti pisce [[Predložak:Glagoljica]] s autorima koji se navode u [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&item=X04047&P= ovoj knjizi]. Odi na ovaj scroll na dnu i odi na 13–18., 256–259. str. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:08, 1. travnja 2026. (CEST) ::{{S|Kkupus}}, bi li htio popuniti predložak s člancima [[:Kategorija:Glagoljica]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:15, 1. travnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Izbjegavao sam popunjavati s podatcima s [[:Kategorija:Glagoljica]] jer je po meni većina toga, izuzev podlistka Glagoljski zapisi apsolutno irelevantna. Uglavnom su to neke moderne pojave od manje važnosti ili jako nedorečene teme poput [[Hrvatska glagoljica]]. Probat ću vidjeti po ovome popisu koji su poslao, iako mislim da ima trenutačno i lakše dostupne literature, barem u knjižnicama. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])</small> 00:58, 1. travnja 2026. (CEST) ::::{{s|Kkupus}}, vjerujem da postoji. [[Predložak:Hrvatska ćirilica bosančica]] sam slučajno pronašao prilikom traganja sadržaja za [[Bosančica#U_suvremenom_dobu]]. Bilo mi je čudno kako nisam naletio na taj predložak dok sam sređivao članak o našoj ćirilici. Ustanovio sam da se predložak nigdje nije koristio, pa sam ga odlučio uklopiti u sve članke koje je naveden. Inače, ovu knjigu koju sam naveo iznad, je FOI na isti dan, dan prije ili kasnije, digitalizirao tako da sam ju slučajno otkrio u pravo vrijeme. Kukuljević Sakcinski ju je sastavio kao popis hrvatskih knjiga koje je pronašao u nekoliko tadašnjih (privatnih) knjižnica. Naravno, to nije popis knjiga tiskan/pisan do te godine jer je kod nas znanost tek bila u početcima (npr. Kukuljević Sakcinski ne zna za Nauk karstjanski [[Matija Divković|Matije Divkovića]], ako se ne varam prve hrvatske tiskane ćirilične knjige, čija je skraćena inačica prema Hrvatskoj enciklopedija doživjela [https://www.enciklopedija.hr/clanak/divkovic-matija čak 27 izdanja!]). Većina dotad navedenih autora u predlošku su navedena u njegovoj knjizi, ali nisam mogao pronaći potvrde (slike) da su one doista pisane na našoj inačice ćirilice, a ne na ''standardnoj'' ćirilici, pa ih nisam naveo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:11, 1. travnja 2026. (CEST) == [[2. HNL 1994./95.]] == ovo vezano za [[2. HNL 1994./95.]] * grupa "Sjever"'' - gdje je nedoumica između [[NK Slavonija Požega|''Slavonija'' - Požega]] i [[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|''Mladost 127'' - Suhopolje]] na 1. mjestu (oba po 65 bodova) poredak * 1. ''Mladost 127'' * 2. ''Slavonija'' imamo po * ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'', str. 439 * Željko Kovač: ''Povijest nogometa od NK Jedinstvo do HNK Đakovo Croatia : 1962.-2016.'', Đakovo, 2017., {{ISBN|978-953-6831-80-7}}, str. 224 * Dragutun Kerže: ''Olimpija, simbol Donjega grada : 1923. - 2003.'', Osijek, 2003., {{ISBN|953-99459-0-9}} * Branko Pleše, Goran Čičin-Mašansker: ''Nogometni klub Slaven Belupo, Koprivnica : 1907. - 2007.'', Koprivnica, 2007., {{ISBN|978-953-55074-0-8}}, str 117-118 iskreno, nisam našao (još) da je negdje * 1. ''Slavonija'' * 2. ''Mladost 127'' [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:50, 9. travnja 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, super je da nam se svi izvori slažu oko 1. mjesta. To znači da RSSSF nije pouzdan za ovu sezonu, odnosno da ga ne bismo trebali koristiti. Trebali bi ispraviti tu tablicu u članku. Vidim da Croatia Đakovo i Jedinstvo Donji Miholjac imaju jednaki broj bodova (39), slično kao i Slavonija Požega i Mladost 127. Suhopolje. Je li se ti izvori koje si naveo u poruci iznad slažu oko pozicija tih klubova na ljestvici? Također, bi li mogao vidjeti je li Hrvatski športski almanah 1995/1996 ima identične ljestvice za [[2._HNL_1994./95.#Zapad]] i [[2._HNL_1994./95.#Jug]] (broj bodova, gol-razlika i sl.)? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:25, 9. travnja 2026. (CEST) == Bunić == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bunić&oldid=prev&diff=7428662 Trazis izvor moje izmjene, kad ja sam samo popravio gresku nekog drugog? Ali moje izmejna je, da ni je tamo Laudon ishranjen! Gdje ima izvora, da tamo ishranjen je??? Sve izvore govore samo o nehovim decama. Nema... nonsense, ishranjen je u Becu, mislim da klik u engelskoj ili nekoj drugoj wiki i vidi se sve. Ne znam ko je stvario ovaj nonsense da je ishranjen u Bunicu. Ali kad nema izvora, da je tamo sahranjen, zasto izvor, da tamo ishranjen ni je??? {| class="wikitable" ! colspan="2" |Ernst Gideon von Laudon |- | colspan="2" |Portrait, <abbr>c.</abbr> 1780 |- !Born |13 February 1717 Toce mõisa, [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Toce,_Latvia&action=edit&redlink=1 Tootzen] [<nowiki/>[[:lv:Toce|lv]]], [[:en:Swedish_Livonia|Swedish Livonia]] (in present-day Toce, [[:en:Madona_Municipality|Madona Municipality]], [[:en:Latvia|Latvia]]) |- !Died |14 July 1790 (aged 73) [[:en:Nový_Jičín|Nový Jičín]], [[:en:Moravian_Margraviate|Moravian Margraviate]], [[:en:Holy_Roman_Empire|Holy Roman Empire]] |- !Buried |[[:en:Penzing_(Vienna)|Hadersdorf]], [[:en:Vienna|Vienna]] |} [[Suradnik:270kHz|270kHz]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:270kHz|razgovor]])</small> 08:44, 14. travnja 2026. (CEST) :{{s|270kHz}}, pregledao sam povijest izmjena te uklonio nereferencirani sadržaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:54, 14. travnja 2026. (CEST) == Zagreb league 1930/31 == I have a question about the [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930/31 Zagreb championship]]: I think the champion was Viktorija, but the page [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] lists the champion as HAŠK. The subfederation final is also listed as HAŠK-Segesta 4:0, but I haven't found any sources about it. Who do you think was the real winner? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:38, 14. travnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, at first I started digging through sources about HAŠK. I couldn't find anything, but then I rememebered that [https://www.yumpu.com/xx/document/read/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija/21 this page exists]. Also I'd like to point out a mistake on that specific page. Concordia did not win the 1938–39 ZNP championship. It lost to BGŠK Bjelovar, the provincial champion, in the ZNP championship final. I find it interesting that we have a HAŠK vs Segesta championship twice in a row. It could be a duplication error. Without dates it's hard to confirm anything. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:57, 14. travnja 2026. (CEST) ::I think it would be the best if {{s|Cybermb}} looked into this. It's 100% mentioned in Fudbalska takmičenja u Južnih Slovena. ::P.S. Cybermb, si uspio pronači išta vezano za onu župu Bosanske krajine i 2. HNL 1994./95.? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:03, 14. travnja 2026. (CEST) :::A final HAŠK-Segesta 4:0 is on April 1933 (but for 1931/32 season, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje), str. 152.]). I suppose the podsavez final wasn't played in 1931 (Viktorija v Segesta). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 10:25, 15. travnja 2026. (CEST) ::::{{s|Ame71}}, here's what I managed to find. After the qualifiers (quarter finals) have been played, 1931 Varaždinske novosti editions stop reporting on the further outcome of the 1930–31 provincial championship. Why? I don't know. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=701953 Novosti, 21. srpnja 1931., str. 6.] mentions what I assume is the missing qualifiers/quarter finals tie: ::::Unitas Nova Gradiška – BSK Brod na Savi. What's strange is that in the previous season Unitas competed in the Sisačka župa championship. Segesta is participating in the provincial championship. Is this some previously cancelled match? ::::From that Novosti edition we have the following result: ::::* Viktorija Karlovac – ČŠK Čakovec 0:0 (June 20th, not 19th as [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Sijić, str. 150.] claims). Both clubs are named the champions of their župas. ::::There are no reports on the 2nd leg of the qualifiers/quarter finals. ::::In [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702005 Novosti, 29. srpnja 1931., god. XXV., br. 207., str. 15.] we have a report on the matches that will take part on August 2nd 1931: ::::* ČŠK Čakovec – Orient Sušak ::::* Koprivnica – Ivanić ::::* BSK Brod na Savi – Segesta Sisak ::::This confirms that the Unitas Nova Gradiška vs BSK Brod na Savi fixture was a provincial championship tie. Maybe Unitas played in Bjelovarska župa, while Koprivnica played in Podravska (not Bjelovarska) župa? ::::You might have noticed that Orient is listed here. ::::In [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.]] we have: ::::* ČŠK Čakovec – Orient Sušak 1:1 2:2 1:3 ::::* Orient Sušak – Segesta Sisak 3:3 1:4 ::::Do you have dates in Orient's book? Did Orient play against anybody before ČŠK? Because we have a Koprivnica – Ivanić tie, the Orient – Segesta tie was a semifinal, just as [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.]] claims. ::::I'll stop jhere because I don't have any dates. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:56, 15. travnja 2026. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I'm really confused. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702151 August 7th] edition claims that the following matches will take place: :::::* ČŠK – Ivanić :::::* Segesta – Brod :::::This makes zero sense. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:06, 15. travnja 2026. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, I have a full table: II. razred [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]] [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702201 Novosti, 17. kolovoza 1931., god. XXV., br. 226., str. 12.] There's just one single mistake (it's a typo): Croatia (the worst club) should have 1 draw, not 6. In previous week's report, Croatia was accidently given 5, not 0 draws (in the last leg Croatia drew). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:17, 15. travnja 2026. (CEST) :::::::{{s|Ame71}}, do you plan on doing this table? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:01, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::I can't open it.... [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 21:14, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::Ah, I see that the entire webpage is down. Such a shame, I wanted to see the report of the Viktorija Segesta games. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:14, 16. travnja 2026. (CEST) :::::::::{{s|Ame71}}, the site is back online again. [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.]] Viktorija vs Segesta amtch is indeed called a qualifing match. ::::::::: [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]] :::::::::May 17th official ZNP short text: no mention of the winner of Viktorija vs Željezničar becoming the champion of ZNOP :::::::::May 18th only a short report, no mention of title win :::::::::May 19th [https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=690412&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B14%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.566%2C%22y%22%3A1.123%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A1.241%7D link] Viktorija called the champion of 1. razred. Here's an interesting text: :::::::::''Prema propozicijama igra prvo plasirani klub lokalnog prvenstva Zagreba sa trećeplasiranim zagrebačkim klubom u Liga prvenstvu [is this Yugoslav championship?] kvalifikacionu utakmicu, ali tek u 1932 godini...'' :::::::::Do we have records of this qualifying match? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:41, 17. travnja 2026. (CEST) ::::::::::I see a doigravanje to [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije 1931./32.]] Viktorija v Segesta in May 1932 (3-0 and 4-2). Viktorija was 4th in 1.razred, while Segesta became province champion 1932, but in October. So I think Segesta played as province champions 1931. ::::::::::And I see another doigravanje Viktorija v Segesta in June 1933 (4-1 the 1st match, while the 2nd score is unknown). Viktorija was 1. razred champions, while Segesta played (I think) as province champions 1932, while in 1933 the province champions were BGŠK Bjelovar (source [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)]). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 14:51, 17. travnja 2026. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}} so I researched a lot of things. I stumbled upon the confirmation for the 1935–36 provincial final results: Slavija Sisak 6:0 BGŠK Bjelovar, BGŠK Bjelovar 1:3 Slavija Sisak. The results are confirmed (dates aren't mentioned, I didn't check Novosti) by Novo doba, 25. kolovoza 1936., str. 4. :::::::::::<br> :::::::::::I found confirmation that Segesta was the provincial champion for 1931. :::::::::::[https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&item=X01888 Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god.], Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. 28. (scroll to Stranice 31-32) has ''drugoplasirani i pobednik četvrtoplasiranog i prvak provincije Znp-a''. Additionally, [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690254 Novosti, 22. svibnja 1932., god. XXVI., br. 139., str. 11.] has ''i pobjednik na utakmici izmedju prvaka pokrajine ZNP i četvrtog iz Zagreba''. This edition of Novosti covers the format for [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.]] This edition was released on the day of the 2nd match between Viktorija and Segesta. In the same text it is stated that Viktorija has already qualified for the 1st group. This is a bit strange, but in the next day's edition ([https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690255 Novosti, 23. svibnja 1932., god. XXVI., br. 140., str. 10.]) it is stated the match took place in the morning. This seems strange in today's age, but keep in mind that the [[Prva noćna nogometna utakmica u Hrvatskoj|first night game in Croatia was played the previous year]]. :::::::::::<br> :::::::::::Still we didn't know if HAŠK or Viktorija ([https://www.yumpu.com/xx/document/read/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija/21 as claimed by Prezentaciona kopija]) was the winner of [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|prvenstvo Zagreba 1930./31.]] Previously I mentioned how [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690412 Novosti] (p. 14.) called Viktorija the winner of I. razred. It was unclear if that meant that Viktorija was the winner of Zagreb championship. Today I decided to check [https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1931-05-18 Politika, 18. svibnja 1931., god. XXVIII., br. 8269., str. 9.] (I didn't check it for Segesta, do you want me to try and find any information on Sgesta in Politika?). Politika calls Viktorija ''prvak Zagreba'' and it claims that Viktorija ''definitivno osvojila prvenstvo Zagreba''. We should add this to [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. :::::::::::Since Viktorija was the champion, the question is: was there a final between Viktorija and Segesta? I don't know. It could be possible that tehre was no final, and instead the 2 clubs only played against each other as part of the Yugoslav championship qualifiers. Thus, we shouldn't mention any final nor those 2 qualifier matches as the ZNP final. :::::::::::Going back to [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]], I see that the article currently has HAŠK 4:0 Segesta as the result of the 1930–31 final. This match was mentioned in the [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Prvenstva_Zagreba%C4%8Dkog_nogometnog_podsaveza&oldid=4478908 earliest edit]. No source is given, so I can't guess with certainty where that result comes from. As you pointed out, this match appears in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 152. as the final of the 1931–32 season, even though the match was played on April 9th 1933. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690055 Novosti], 10. travnja 1933., good. XXVII., br. 100., str. 12. has ''HAŠK OSVAJA PRVNESTVO ZNP. Sisak, 9 aprila. Uz veliko interesovanje publike održana je danas na igralištu Segeste utakmica za prvenstvo ZNP za 1932 godinu''. This confirms the information present in Sijić's book. This Novosti edition should be cited in [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. :::::::::::<br> :::::::::::And now come the 1933 Viktorija vs Segesta matches. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690444 Novosti, 18. lipnja 1933., god. XXVII., br. 165., str. 12.] has an interesting report which you should read. It announces the 2nd match between Segesta and Viktorija. The 1st one was played in Sisak. Segesta 3:7 Viktorija. The order of fixtures in [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] should be corrected. Take a look at the language in the Novosti report: ''Kvalifikaciona utakmica'', ''lokalnog prvenstva ZNP-a''. Segesta is incorrectly named the ZNP champion (''Segesta koja je prvak Z. N. P-a'') even though it's called the provincial champion (''prvaka pokrajine'') in the same sentence. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690447 Novosti, 19. lipnja 1933., god. XXVII., br. 166., str. 12.] has the correct result (4:1 for Viktorija) and it says ''Jučer je odigrana ova retur utakmica, tzv. kvalifikaciona igra za ulazak u daljna prednatjecanja, za nacionalnu ligu. Igrali su prvak Ia razreda Zagreba i prvak pokrajine ZNP-a Segesta iz Siska''. Cite this 2 Novosti editions as sources. I don't know when the first match was played. :::::::::::And for the end we have the Slavija Trsat vs BGŠK Bjelovar mateches. They were played on September 3rd and 10th according to Sijić's book. I can't find them in Novosti! [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838207 Novosti, 10. rujna 1933., god. XXVII., br. 249., str. 14.] has BGŠK vs ČŠK Bjelovar as part of BGŠK's 25th anniversary. I can't find the matches in Politika. I checked Varaždinske novosti for the semifinal matches between BGŠK and VŠK. The first match was played on the 20th, not 16th of August ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1933&broj=000194&E= p. 5.]). It's called divizijsko prvenstvo and both clubs are winners of their župas. [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1933&broj=000195&E= Page 5] confirms the 5:1 result. Honestly I have no idea what Sijić's source may be. I can't view [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&rr%5B7%5D%5Bo%5D%5B555414%5D=oa&class=10001&oby=rmr&obyt=a&published=y&restricted=n&mrx%5B10583%5D%5B556338%5D=a&ps=100&page=90 Novosti] any more (site is offline) so I can't see what Novosti says about the VŠK vs BGŠK games. Please remind me to check later. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:56, 19. travnja 2026. (CEST) I'm working 1935/36 season and I found something strange. There is a league wiht the best 5 Zagreb clubs + Slavija Varaždin and it's called "Podsavezni razred" in exYU and "1. razred" in Milorad Sijić's book. The winners are Concordia, but according to Sijić's book, the Podsavez final was Slavija Sisak (theat's ok) versus Slavija Varaždin (4th place in Podsavez league!), with Varaždin as winners and ZNP champions, without reported scores. So I suppose ZNP didn't considered champions the best 3 clubs (Concordia, Građanski and HAŠK) because they were promoted to [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1936./37.|Yugoslav league 1936/37]]. But it's just my opinion, I have no sources confirming that. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:30, 19. travnja 2026. (CEST) :So, who are the 1936 ZNP champions? Concordia winners of the league or Slavija Varaždin (according to Sijić's book) ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:33, 19. travnja 2026. (CEST) ::{{s|Ame71}}, in the meantime can you add II. razred [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]]? Novosti, [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=831089 20. kolovoza 1933., str. 24.] has ''divizijskim prvenstvenim utakmicama''. They're played in Varaždin and Sisak (no matches named). [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=831096 22. kolovoza 1933., str. 10.] sa<s that on September 10th BGŠK will organise its 25th anniversary. Just like in the paragraph above. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=834953&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B10%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.634%2C%22y%22%3A1.019%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A0.953%7D Novosti, 28. kolovoza, 29. kolovoza 1933., god. XXVII., br. 237., str. 10.] that BGŠK beat VŠK 5:1 in Bjelovar on August 28th, not 23rd as Sijić's book claims. No competition name is given. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838201 Noovsti, 6. rujna 1933., god. XXVII., br. 245., str. 12.] has without a date (I'd remove Sijić's date because I don't trust his source dfor the provincial championship): ''Sušak: BGŠK (Bjelovar)–Slavija 3:0. (polufinale prvenstva pokrajine ZNP-a: gosti su zasluženo pobijedili)''. This means that Slavija Trsat (or Sušak?) vs BGŠK Bjelovar was not the final match as Sijić claims! [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838218 Novosti, 21. rujna 1933., god. XXVII., br. 260., str. 13.] has BGŠK – Slavija 1:1, semifinal of ZNP provincial championship. Final will be Segesta vs BGŠK. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838226 Novosti, 29. rujna 1933., god. XXVII., br. 268., str. 12.] says that the match will be played in Bjelovar on October 1st. The site crashed, again. Please remind me to carry my search later. It looks like we have another provincial championship. However, I don't know for which season it is. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:13, 19. travnja 2026. (CEST) :::{{s|Ame71}}, [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838229 Novosti, 1. listopada 1933., god. XXVII., br. 270., str. 12.] says that in the first match Segesta beat BGŠK 5:0. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838233 Novosti, 5. listopada 1933., god. XXVII., br. 274., str. 14.]: BGŠK vs Segesta 3:0, 2nd match of ZNP provincial final. ''... druga finalna utakmica pokrajinskog prvenstva ZNP-a 1933: ... Segesta radi bolje goaldiferencije (5:3) i po treći put redom prvak provincije, a time dobiva trajno i prelazni pokal "Jutarnjeg lista", koji je tako tek nakon 12 godina pripao stalno jednom klubu''. Apparently, for 12 years the newspaper Jutarnji list has awarded a temporary trophy (a cup) to the winner of the ZNP provincial champion (keep in mind that the provincial championship has by this point, been for a little more than 12 years. Segesta, after winning the provincial championship three times in a row (this is important for reconstructing the past!) has permanently won the cup. I don't know if this was the norm. Brazil won the FIFA World Cup Trophy permanently after winning it three times in a row (when Pele played for Brazil), see [[:en:FIFA World Cup Trophy]]. We have a new problem. We have 4 provincial finals in three years!? What do you think? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:02, 19. travnja 2026. (CEST) {|class="wikitable" |- !Season !Zagreb !Province !Final |- |1930./31. |Viktorija |Segesta |No final (clubs play in prednatjecanje) |- |1931./32. |HAŠK |Segesta |HAŠK vs Segesta, 1932 final even though it's played in 1933 |- |1932./33. | Viktorija | Segesta??? <br> Segesta (again? it became the 1933 provincial champion in October 1933) | Viktorija vs Segesta (June 1933) <br> ? vs Segesta |- |1933./34. | Željezničar | Slavija | Željezničar vs Slavija |} {{s|Ame71}}, here's a table. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:15, 19. travnja 2026. (CEST) ::The matches in June 1933 were a play-off to join to [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.]], not a Podsavez final. As the ZNP final Segesta v Bjelovar was played on October 1933, I suppose Segesta played the June play-off as holder of province title of previous season. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:58, 19. travnja 2026. (CEST) :::{{s|Ame71}}, currently I'm updating some articles. I think you're correct as the 2nd Viktorija vs Segesta match was played a week before prednatjecanje (we also have ''Jučer je odigrana ova retur utakmica, tzv. kvalifikaciona igra za ulazak u daljna prednatjecanja, za nacionalnu ligu''). In that case we are missing the 1932./33. podsavez final match. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:03, 19. travnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.]] is incomplete. It's fully covered by [https://web.archive.org/web/20180604111702/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/65-1933-1934 exyufudbal]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:46, 19. travnja 2026. (CEST) ::{{s|Ame71}}, can you explain the [[Kvalifikacije_i_ponovljene_kvalifikacije_za_Nacionalnu_ligu_1934.#2._skupina]] table? I don't see that table in exyufudbal nor in Sijić's book. I'm really tired. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:57, 19. travnja 2026. (CEST) :::{{s|Ame71}}, can you redo the entire [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.]] page? It was based on Sijić's book and I can see that not all results match. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:30, 20. travnja 2026. (CEST) ::::Today I'm a bit busy, but I'll work again the pages (last time I just added the scores). In [[Kvalifikacije i ponovljene kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.]] the exYU link was wrong, just corrected it. Can I change the name in [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.]]? The [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.|ponovljene kvalifikacije]] just exist. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 07:40, 20. travnja 2026. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I changed it. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:58, 20. travnja 2026. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, Concordia should be the champion. I found a news report after their title win. Prezentaciona kopija agrees with this. I looked through many editions of Subotički športski list, trying to find Concordia's match against Slavija Sisak. Did the same for Varaždinske novostii and Slavija Varaždin. I wasn't sucessful. Without any dates, this is really hard. In his paper on Concordia, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1977&broj=00032&page=2799 Cuvaj mentions that Concordia won the championship], but doesn't mention any provincial final game, which is understandable, since he covers other information such as major international results and players. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:10, 21. travnja 2026. (CEST) :::::::I managed to enough information about Slavija Sisak. It will get an article in the nar future. Founded in 1919/20 as J. želj. š. k., it later fused with the newfounded Teslić club into Slavija which ceased to exist in 1943. I also found a history of [[ŠNK Banovac Glina]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:22, 21. travnja 2026. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, I'm tired right now, so I can't think properly. The article [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.|Kvalifikacije za Nacionalnu ligu '''1933.''']] begins with Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu '''1934.''' ili Kvalifikacije za Nacionalnu ligu '''1934.''' Is this an error or on purpose? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:10, 22. travnja 2026. (CEST) :::::::::it's beacuse once the two Kvalifikacije (1933 and 1934) were posted together. When I created the 1933 one, i left the redirect in the 1934 one (as the page was [[Kvalifikacije i ponovljene kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.]]). Now I'm planning to delete it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:13, 22. travnja 2026. (CEST) == Stranica Goran Andrijanić == [[Suradnik:Goran Andrijanic|Goran Andrijanic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Goran Andrijanic|razgovor]])</small> 12:22, 16. travnja 2026. (CEST) == Kraljica Atalija == Dobar dan! Uklonio si [[Atalija|uređivanje]]. Možda griješim, al' misliš li da bismo mogli ostaviti opis vladavine? To bi bilo citiranje Biblije; valjda je dopušteno. Kao izvor, stavimo ovo: Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, Hrvatsko biblijsko društvo, Zagreb, 2007. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 15:31, 21. travnja 2026. (CEST) :{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, nisam znao da je to tekst iz Biblije. Ono što sam vidio pri ophođenju jest izmjena IP-ovca bez izvora. Slobodno vrati izmjenu, no svakako citiraj i o kojoj biblijskoj knjizi i poglavljima je riječ (v. [[Kratice biblijskih knjiga]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:48, 21. travnja 2026. (CEST) :[[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Hvala ti mnogo! ::[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 17:14, 21. travnja 2026. (CEST) ::{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, dodaj samo str. Biblije te poglavlje i retke za Drugu knjigu o Kraljeva – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:30, 21. travnja 2026. (CEST) == Nogometaš Požega == Negdje sam to davno čitao, samo je izgleda članak obrisan sa Neta. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 17:14, 22. travnja 2026. (CEST) == Novi Vukovar == Kolodvor Novi Vukovar je njegovo prvo i povijesno ime jer se nalazi u dijelu grada koji se zove Novi Vukovar. To je bitno istaknuti jer grad Vukovar ima još i kolodvor Vukovar- Borovo naselje i kolodvor Stari Vukovar na Sajmištu. Između ostalog, ne treba mi HRT uopće za nešto što znam jer sam tu rođen i živim. Sam tekst članka bitan je samo zbog povijesnog značaja Tuđmanovog govora na tom kolodvoru. Ali to je manje bitno od činjenice da ljudi pojma nemaju gdje je koji kolodvor u Vukovaru. Kolodvor se danas zove kolodvor Vukovar no to stvara pomutnju te je bitno istaknuti i u imenu a ne beznačajne, bezvezne informacije sa HRT koje su stavljene jer se treba navesti izvor. Bolest. Sasvim nebitno. Lokalne članke često uređuju ljudi koji žive na određenom području. I njihova znanja su tu najbitnija a ne izvori nepismenih hrvatskih web portala koji ne znaju napisati točno no naziv određenog naselja ili mjesta. Ohladi sa tim izvorima. Cilj članaka nije samo povijest već i potreba da ljudi dobiju pravilnu obavijest. Danas se Wikipedia prije svega koristi za orijentaciju i svatko tko posjećuje određeno mjesto prvo sve provjeri na wiki. :{{s|AnimeStation}}, na [https://prodaja.hzpp.hr/ web-stranici HŽPP-a] ne nalazim nikakav kolodvor Novi Vukovar, tako da se članak ne može zvati pod tim imenom. Za svaku tvrdnju trebaš navesti izvor ([[WP:VI]]). Vrijedi za sve članke i sve izmjene. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:31, 29. travnja 2026. (CEST) :Ne. On se definitivno službeno naziva Željeznički kolodvor Vukovar. Nazim žk Novi Vukovar ne na svim starim razglednicama željeznice na području grada. Prije Drugog svjetskog rata se zvao Novi Vukovar jer Vukovar ima 3 željeznička kolodvora, a ovaj se nalazio u dijelu grada Novi Vukovar. U takvim situacijama, danasnje vrijeme, treba koristiti službeni naziv. No onda to stvara zabunu medju ljudima koji misle da je kolodvor Vukovar u četvrti Borovo Naselje. Ako striktno mora službeno, ispravite slobodno na "Željeznički kolodvor Vukovar". Ali na žalost I dalje ljudi neće znati. A bitno je i zbog povijesti jer ljudi misle da je čuveni Tuđmanov govor, koji je označio povratak prognanika, bio na danas glavnom gradskom kolodvoru u Borovu Naselju a nije. Lijep pozdrav. [[Suradnik:AnimeStation|Andreas786]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:AnimeStation|razgovor]])</small> 13:06, 30. travnja 2026. (CEST) ::{{s|AnimeStation}}, trebamo koristiti službeni i najčešći naziv ([[WP:COMMONNAME]]). Koliko vidim, slažeš se da je točan naziv Željeznički kolodvor Vukovar. U članku se može navesti da se kolodvor prethodno drugačijeb zvao, no potrebno je navesti izvor do koje godine se tako zvao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:24, 30. travnja 2026. (CEST) :::Ok. Može. Da , naziv Ž kolodvor Vukovar je naziv od prije rata iz vremena socijalizma, i do danas. Možemo naziv staviti Željeznički kolodvor Vukovar. A Wikipedia dopušta podeljanim slovima u početku teksta uz službeni i kolokvijalni naziv. Ili unutar teksta kratko objašnjenje. Iako će ljudi i dalje iz naziva misliti da je to sadašnji glavni kolodvor u Borovu Naselju, jer je taj nakon rata prosto postao to, glavni,a pošto naši ljudi gledaju samo naziv, slike i tekst sa crtom koji je istaknut, ili pod točkicama biće zbunjeni. Uglavnom naziv svakako treba biti službeni u naslovu članka "Željeznički kolodvor Vukovar". Hvala. [[Suradnik:AnimeStation|Andreas786]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:AnimeStation|razgovor]])</small> 22:32, 30. travnja 2026. (CEST) == Našice == :Poštovani gospodine! Ne znam zašto mi brišete tekst na stranici "Bitka za Našice 1944." Jedva sam naučio upisati nešto na Wikipediju (starija sam osoba, 66 godina i nikad do sada nisam se bavio ovim poslom). Želim samo dodati podatke koji su ponešto različiti od ovih postojećih ne želeći umanjiti vrijednost postojećih. Budete li mi na ovaj tekst odgovarali, nisam siguran da ću znati naći i pročitati. Stoga, ako smatrate da ima smisla čuti se sa mnom, lakše mi je preko e-maila (marman.zeljko@gmail.com). Volio bih da me uputite gdje griješim jer nemam koga pitati za savjet. Stranica na kojoj želim upisati dio je povijesti moga grada pa mi je zbog toga stalo do objektivizacije! :S poštovanjem, Željko Marman, Našice [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-25568-13|&#126;2026-25568-13]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-25568-13|talk]]) 17:11, 30. travnja 2026. (CEST) ::Poštovani, iako sam unio sve izvore po Vašem naputku, ponovo ste sve izbrisali! ::Zašto? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-34398-88|&#126;2026-34398-88]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-34398-88|talk]]) 17:43, 11. lipnja 2026. (CEST) ::Za svaku dodanu tvrdnju u članku [[Bitka za Našice 1944.]] potrebno je navesti puni izvor. <nowiki>{{Citiranje knjige|last=Kovačić|first=Davor|title=Obilježja njemačkog policijskog sustava u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine}}</nowiki>, odnosno {{Citiranje knjige|last=Kovačić|first=Davor|title=Obilježja njemačkog policijskog sustava u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine}} ne navodi izdavača, godinu izdanja i stranicu/stranice na kojoj se nalazi taj sadržaj. <nowiki>{{Citiranje časopisa|title=Ratni dnevnik Armijske grupe "F", T311, roll191, znaci.org|journal=}}</nowiki>, odnosno {{Citiranje časopisa|title=Ratni dnevnik Armijske grupe "F", T311, roll191, znaci.org|journal=}} ne navodi autora, link (pretpostavljam da je riječ o web-stranici), godinu izdamnja, izdavača, stranica/stranice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:28, 30. travnja 2026. (CEST) :: Poštovani, iako sam unio sve izvore po Vašem naputku, ponovo ste sve izbrisali! :: Zašto? :[[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-34568-94|&#126;2026-34568-94]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-34568-94|talk]]) 16:14, 12. lipnja 2026. (CEST) ::Jer u [https://www.znaci.org/00001/46_174.htm Jovan Kokot: Prva i druga faza napada na uporište u Našicama], znaci.org sigurno ne stoji ''Ukupno je neposredno napadalo 7 bataljuna. Ostale jedinice (12. slavonska brigada, 4. brigada, osječka, čehoslovačka i virovitička brigada, ukupno 18 bataljuna) bile su raspoređene kao okolno osiguranje i rezerva. Nakon dva dana iz borbe je, zbog nemogućnosti proboja obrane, povučena 16. brigada, a zamijenila ju je 12. slavonska brigada koja je uspješno probila obrambene linije te su se branitelji povukli u dvorac. Partizani su dva puta pokušali frontalnim napadom uz podršku artiljerije osvojiti dvorac, ali su oba puta bili odbijeni. Borbe u Našicama trajale su punih 6 dana i noći, gotovo bez prestanka. Obrambene snage koristile su se [[tenk]]ovima, [[topništvo]]m i [[Zrakoplovstvo|zrakoplovstvom]]. Napad slavonskih partizana trajao je 150 sati'' kao ni ''te ukupno ispalili 725.820 puščanih metaka, 1.975 granata za haubice i topove, 818 mina za minobacače i potrošili 1.440 kg eksploziva za uništavanje bunkera'' u [https://www.znaci.org/00001/46_175.htm Jovan Kokot: Obostrani gubici u našičkoj operaciji], znaci.org< – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:00, 13. lipnja 2026. (CEST) == Kastilja == [[Filip Kastiljski, gospodar Cabrere i Ribere|Hvala]] na uređivanju! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 22:09, 30. travnja 2026. (CEST) == Savjetich == Kad radiš pretragu po regexu, dobro ti je na početku tražiti po najspecifičnijoj riječi iz regexa, pa onda po njemu, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%22vanjska%22+insource%3A%2FVanjska+poveznica%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&profile=advanced&fulltext=1&ns0=1 npr. ovako]. Sam regex često ne nađe sve stranice jer ima 10 s za traženje, koje je samo po sebi sporo. Ovaj početni insource:"vanjske" (navodnici!) traži prvo u indeksu riječi, što je puno brža pretraga. Just sayin'. Bit će sređeno uskoro. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:24, 1. svibnja 2026. (CEST) == Značajne osobe == Inače, ravnanje po HE nije najbolji način za otkriti je li osoba od velikog značaja ili nije. Mnoge osobe imaju članke u HBL-u ili su jednostavno – poznate. Wikipedijina glavna prednost pred tradicionalnim leksikografijama jest da uključuje i popularnu kulturu. Da ne spominjem da baš i nije od koristi brisati poveznice na profesore s dotičnih fakulteta o kojima imamo članke – značajni su time što su profesori koji su zaslužili članke na Wikipediji, a takvih baš i nema puno. Ako ćeš brisati s takvih popisa ubuduće, najbolje bi bilo uklanjati osobe kojima iz članka nije razvidno da se o njima osobito pročulo izvan rodnog grada ([[Eric Johansson]], [[Marta Nikolin]]). <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 14:58, 4. svibnja 2026. (CEST) :Hm, da. I nije prvi put da s ovim imamo problem. Npr. danas u [[Special:Diff/7447935]] s obrazloženjem koje meni ništa ne znači "bez sveopćeg značaja" izbrisani su [[Bela Čikoš Sesija]], [[Julije Knifer]] i sl. Je li to opet po onom kriteriju postojanja članka na drugim wikijima? To je loš kriterij. To si i sam tvrdio kada su ljudi u članke svojevremeno dodavali najpoznatije Hrvate, prema nekom istraživanju prisutnosti na Wikipedijama. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:23, 4. svibnja 2026. (CEST) ::U članku [[Münster]] pod Poznate osobe je 12 plavih imena zamijenjeno s 12 crvenih. Čak je i [[Joseph Ratzinger]] obrisan. Ne vidim razuman razlog. —[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 15:36, 4. svibnja 2026. (CEST) :::Ah tu smo, vidim da je u sažetku uređivanja https://w.wiki/Mcp4. Croxyz već si bio lijepo zamoljen da ne koristiš taj strojni upit, više ti je ljudi argumentiralo zašto se automatski ne može utvrđivati nečija poznatost u gradu. Kako sam maloprije napisao, kada su drugi koristili sličan upit pisao si im "Wikipedija ne može sama sebi biti izvor". [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:52, 4. svibnja 2026. (CEST) :::{{S|Croxyz}}, molim te pojasni čemu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Osijek&diff=next&oldid=7432628 ovo]?! Bez sveopćeg značaja?! Na temelju čega si ti prosudio da oni nemaju sveopći značaj, a praktički svi imaju članak na wikipediji?! Prvo te molim odgovor na ovo, a potom te molim da se suzdržiš od sličnih brisanja. -- [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 4. dana mjeseca svibnja, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 15:57 15:57, 4. svibnja 2026. (CEST) ::::{{s|Runolist}}, mislim da sam tu napravio jezičnu grešku. Naviknut sam na ''Notable people'' s en.wiki. Kod nas je standardiziran oblik ''Poznate osobe'' što nema isto značenje. Notable znači značajan, a ne poznat, što je velika razlika. Ravnao sam se po Hrvatskoj enciklopediji da utvrdim je li osoba ''notable'' (značajna), tj. ispunjava li značajnost za uvrštavanje u Hrvatskoj enciklopediji (uvrštavanje u HE je kriterij značajnosti na hr.wiki), a ne poznata. Svakako možemo vratiti poznate osobe koje nisu od enciklopedijskog značaja za LZMK jer se sekcija zove Poznate, a ne Značajne osobe. Što se tiče Osijeka, odnosno "sveopćeg značaja", tu sam htio svrstati osobe koje su od "sveopćeg značaja", dakle nisu poznate samo kod nas u Hrvatskoj i susjednim zemljama, već i u inozemstvu (tj. tamo su značajne i poznate, a ne opskurne). Nažalost, za to nema boljeg načina od korištenja bota da generira popis osoba jer se za svaki veći grad nađu osobe koje su poznate u inozemstvu, a ne kod nas što često znači da nemaju članke kod nas. Za Osijek je to [[:en:María Baxa]], za Zagreb [[:en:Franjo von Bayros]] i [[:en:Tomaž Šalamun]], za Rijeku [[:en:Mihaly Csikszentmihalyi]], [[:en:David Elazar]] za Sarajevo (da navedem jedan primjer izvan Hrvatske) itd. To koristim samo za gradove i nigdje drugdje kako bi mi olakšalo sastavljanje popisa. Konvencionalni popisi ne mogu uvijek pomoći pri sastavljanju tih popisa, npr. da koristim tražilicu na Hrvatskoj enciklopediji za sastavljanje popisa ''kandidata'', ne bih našao Baxu, Csikszentmihalyija i Elazara. Takve popise sastavljam jer prošli popisi često nisu navodili pojedine poznate osobe, kompletno zamarivali etničke manjine i osobe koje su postale značajne izvan Hrvatske (ovdje je posebice izražajan slučaj kod naroda koji su genocidirani i potjerani, tako sam za mjesta u BiH pronalazio značajne Poljake i, ako se ne varam Čehe, kojih je bilo na tisuće, ako ne desetke tisuća, prije Tita) čime se nametao nacionalistički POV u člancima, npr. u članku o [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Subotica&diff=6102661&oldid=6070568 Subotici] (taj problem postoji i danas u brojnim člancima o bosanskohercegovačkim i srpskim gradovima), bili puni beznačajnih osoba koji su u biti bili popis članaka (s čestim kršenjima NPOV-a) koje je stvorio jedan naš bivši administrator i puni osoba koje su dodale te same osobe kako bi se promovirale (pri pisanju ovog odgovora [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Rijeka&diff=prev&oldid=7449067 naletio sam na ovog] koji je nekako prošao kroz sustav ophođenja, a i sam znaš za nedavni slučaj s Vinkovcima za koji si zatražio provjeru na Meti). ::::{{s|Ponor}}, kada radim ovakve popise s botom uvijek isfiltriram pojedince za koje sumnjam da nisu dovoljno značajni (ovdje govorim prvenstveno o raznim nogometašima i košarkašima) i člancima koji su očito botovski (ili preko čarapa) stavrani na raznim wikijima, tako da se trudim da popisu budu objektivni. Trenutni popis poznatih osoba [[Osijek]]a sadrži novinara koji nigdje nema članak. Gita Šerman Kopljar bi trebala biti [[Gita Šerman-Kopljar]]. Misliš li da stvarno zaslužuje biti na ovakvom popisu, a koliko vidim je glumila u samo 3 filma, od kojih 1 nema članak? Inače, razlog zbog kojeg sam i počeo uređivati članak je što mi je bilo čudno da "Oskar Nemon" nema članak (zapravo se zove [[Oscar Nemon]]). I dalje u članku stoji krivi oblik. Jesam li jasno objasnio sve što sam htio reći? Mislim da stvarno nema boljeg pomagala od ovog, a prethodni popis je (gotovo) uvijek gori naspram mog revidiranog. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:12, 6. svibnja 2026. (CEST) :::::Kao što sam naveo u poruci u idućoj sekciji, za Osijek (i drugdje ako će biti potrebno) ću vratiti prethodno stanje te pokrenuti raspravu, ako je potrebno. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:13, 6. svibnja 2026. (CEST) ::::::Zaboravio sam navesti gore i slučaj [[Ivan Grnja|Ivana Grnje]]. Naveden kao poznata osoba Osijeka, a nikad nije ni igrao u prvoj ligi (kao igrač ne ispunjava kriterije za članak!), dok je kao trener bio 2 godine trenera NK Osijek. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:27, 6. svibnja 2026. (CEST) :::::Croxyz, poznate ili značajne osobe iz Osijeka mogu ali ne moraju biti rođene u Osijeku. Osobe koje ćeš ti naći kao rođene u Osijeku mogle su izaći iz osječkog rodilišta, ali to što su prva 3 dana provele u Osijeku ne čini ih ''osobama iz Osijeka''. Ljudi koji su sastavljali te popise često imaju bolji osjećaj tko je živio, radio, stvarao (...) u Osijeku od bilo kakve skripte za Wikipodatke. Ponavljam jer i dalje tvrdiš da je upit na query.wikidata.org neprikosnoven: kada su ljudi dodavali poznatost osoba po broju članaka o njima na drugim wikijima, ti si to uredno uklanjao. Već ti je bilo rečeno u kafiću da uklanjanje poznatih po kriteriju te pretrage nije dobro. Ona ti može poslužiti za ručno dodavanje, ali nikad ne bi smjela za stvaranje popisa poznatih. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:42, 6. svibnja 2026. (CEST) ::::::I posljednja napomena: tu smo ti @[[Suradnik:Runolist|Runolist]], @[[Suradnik:Jure Grm|Jure Grm]] i ja napisali da si u krivu. [[Special:Diff/7448053/7449089|Ovako nešto]] možeš napraviti tek kada se sa svima dogovoriš, to je pravilo [[WP:KON]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:44, 6. svibnja 2026. (CEST) :::::::{{s|Ponor}}, odlučio sam pričekati nekoliko dana da vidim hoće li se netko od suradnika ovdje javiti u vezi Osijeka. {{s|Runolist}} mi se zahvalio na obrazloženju iznad (ne znam je li mogu linkati zahvalu), no nije ništa ovdje pisao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:09, 11. svibnja 2026. (CEST) ::::::::Bojim se da postoje krupni problemi u metodologiji odabira. Jer su bila obrisana imena čak i najzaslužnijih Osječana o kojima postoje brončani kipovi u najužem centru tog grada: npr. [[Adolf Waldinger]], [[Franjo Krežma]], [https://www.universitas-portal.hr/dani-paje-kolarica-u-osijeku/ Pajo Kolarić]. Moguće je da ne postoji živa osoba koja pamti grad bez tih spomenika, tako davno su postavljeni. Te skulpture kod Osječana izgrađuju povijesno sjećanje na njihov grad. Na glavnom trgu u osječkoj Tvrđi nalazi se od davnina Glazbena škola [[Franjo Kuhač|Franje Kuhača]], a i ta osoba je bila obrisana. Kao i [[Vera Svoboda]], [[Bela Čikoš Sesija]] i mnogi drugi. [[Gita Šerman-Kopljar|Gita Šerman Kopljar]] bila je primarno kazališna diva, a ne filmska glumica. Ona je obilježila desetljeća HNK u Osijeku kao najslavnija osoba po kojoj je taj HNK bio prepoznatljiv. Provjerio sam nasumično na internetu ovih nekoliko imena koja su bila brisana i otišlo mi je na to dosta vremena. Možda je bolje pustiti da u taj popis unose imena neki suradnici koji su za razliku od nas upućeniji u konkretnu temu i koji će s lakoćom prepoznati značajne osobe povezane s dotičnim gradom. Ne može svatko od nas biti stručan baš za svako područje.—[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 17:31, 12. svibnja 2026. (CEST) :::::::::Složit ću se s Artusom. Isprike što se nisam ranije javio, slabo imam vremena popratiti s punom pozornošću, a zahvale šaljem i inače za odgovore kao neku poruku da sam ih doživio na nekoj razini. :P Uglavnom, da, ja ne bih micao osim ako je netko baš očito vrlo slabo značajan. Ako jednom bude zaista previše imena, može se pokrenuti rasprava na SZR oko izoliranja naj-najvažnijih pojedinaca prema više izvora. Nije neka goruća potreba za čišćenjem toga (očite reklame su očite, to nije sporno), pa nema veze ako se rasprava i rastegne. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:13, 12. svibnja 2026. (CEST) ::::::::::Ponovo su masovno brisana imena iako su dosad unisono svi urednici i administratori upozorili da se to ne radi. Nakon što sam gore naveo izvor o znanstvenom skupu povodom 200 godina od rođenja Paje Kolarića, na kojem se vidi i brončani kip u centru grada, ponovo je Kolarić obrisan. U drugom [https://web.archive.org/web/20101204171828/http://essekeri.hr/bio/15-pajo-kolaric izvoru] u članku o Kolariću piše i da jedno čitavo stambeno naselje u Osijeku nosi njegovo ime i da preko sedamdeset godina poznato Slavonsko tamburaško društvo u tom gradu nosi njegovo ime. —[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 08:46, 22. svibnja 2026. (CEST) == Broj stranice i uklanjanje sadržaja == U sažetku uređivanja [[Special:Diff/7448018]] tražiš da se navede točna stranica i dosta toga uklanjaš. Moram te upozoriti da se točna stranica u članku ne traži ni u akademskim citatima, a mi možemo biti sretni ako uopće dobijemo izvor. Često uklanjaš velike dijelove teksta s tim obrazloženjem u zadnje vrijeme. Naše pravilo (prijevod engleskoga) o provjerljivosti i navođenju izvora čak ne nalaže obavezu navođenja izvora, nego je potrebno autorovo znanje da takav izvor negdje postoji. Ako sadržaj nitko ne smatra spornim, što se obilježava i raspravlja, ne treba sve uklanjati ako i nije naveden izvor. Molim te uskladi svoje prestroge kriterije s pravilima projekta, uklanjati s ovakvim trivijalnim razlogom nije u redu. Usput još, u standardu je nenaglašen oblik od nju - je. Imaš to u https://gramatika.hr/pravilo/osobne-zamjenice/25/ [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:03, 4. svibnja 2026. (CEST) : Za manje od dva sata su zaredom obrisani u dvadeset članaka izvori koji potkrepljuju tvrdnje, reference koje sam ja kroz godine unosio u ovu wikipediju. Nameće mi se misao u koju ne želim vjerovati, da je motiv masovnog uzastopnog brisanja suradnik koji je unosio izvore. —[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 15:54, 4. svibnja 2026. (CEST) ::{{s|Ponor}} (i dr.), oprosti(te) ako ne stignem na sve odgovoriti večeras ili slučajno zaboravim na nešto odgovoriti, dobio sam 13 poruka u međuvremenu. Što se tiče tog članka bio mi je izrazito sumnjiv navod da ''Većina kroatista daje prednost licu, dok neki daju prednost osobi.'' Ta tvrdnja mi je bila bizarna jer kroz školski sustav rijetko kad sam čuo za pojam ''lične zamjenice''. Vidio sam da [https://gramatika.hr/pravilo/osobne-zamjenice/25/ Gramatika.hr] koristi osobne zamjenice. Pitao sam {{s|Neptune, the Mystic}}a je li točno da prevladava oblik ''lične zamjenice''. Rekao mi da ne prevladavaju te je pregledao stanje u literaturi koju posjeduje (naravno, to ne uključuje svu postojeću literaturu). U međuvremenu je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Osobne_zamjenice&diff=prev&oldid=7448956 ispravio tvrdnju u članku]. ::<br> ::Prije nego što sam pitao Neptunea, odlučio sam provjeriti što piše u citiranom radu (Branka Tafra: [https://hrcak.srce.hr/clanak/113778 ''Lice i osoba''], Jezik, god., 47., br. 3., 2000., str. 95–105.). Budući da nije bila navedena točna stranica, što je očekivano, jer bi izvor trebao biti provjerljiv, tj. trebala bi postojala mogućnost da čitatelj s lakoćom provjeri točnost tvrdnje, trebao sam čitati čitav rad umjesto jedne stranice. U radu nigdje nisam pronašao tvrdnju koja bi se mogla slagati s "Većina kroatista daje prednost ''licu''". Najbliže toj tvrdnji je sljedeći isječak teksta s početne, 95. str.: {{citat|U 19. je stoljeću ono već bilo u potpunosti izgrađeno; sjetimo se samo nekih dobrih naziva: ''slovnica, glasoslovlje, oblikoslovlje, skladnja, dvoglasac, podmet ...'' Naziv osoba bio je sasvim uobičajen, što je detaljno prikazala S. Ham (1999.), pridružujući se nekim hrvatskim jezikoslovcima koji se zalažu da taj naziv zamijeni dosadašnji naziv lice.}} ::<br> ::No, tu nigdje ne piše da većina kroatista daje prednost licu, već da je ''donedavno'' to bio uobičajeni izraz. Izvor ne spominje kakvo je bilo trenutno stanje u trenutku pisanja. Dakle, u izvoru nije pisalo ono što se tvrdi. Izvor je 27 godina star te se situacija, kako mi tvrdi Neptune, promijenila. ::<br> ::Što se tiče provjerljivosti, na en.wiki sam tijekom godina viđao da suradnici uklanjaju tvrdnje jer nije preciziran izvor, tj. ne navodi se točna stranica. Iznad si mi napisao {{citat|Naše pravilo (prijevod engleskoga) o provjerljivosti i navođenju izvora čak ne nalaže obavezu navođenja izvora, nego je potrebno autorovo znanje da takav izvor negdje postoji.}} Mislim da takva praksa nije dobra. Isti suradnik (Artus) je isti dan kada sam dobio ove poruke na SZR u članku [[Mate Kapović]] [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mate_Kapovi%C4%87&diff=prev&oldid=7447804 dodao] {{citat|Ipak, kako bi ostvario napredovanje u struci, u svojoj ranijoj fazi daje podršku puristici [[Sanda Ham|Sandi Ham]] u proganju široko proširenog u Hrvatskoj termina ''[[Lična zamjenica|lične zamjenice]]'' i forsiranju ''osobnih zamjenica'', što se vidi već i u naslovu njegove disertacije. A prethodno je za mentora svog diplomskog rada odabrao tada najistaknutijeg purista u Zagrebu [[Bulcsú László|Bulcsú Lászlóa]]. U narednom desetljeću Kapović je počeo kritizirati.}} Nije li ovo teško kršenje [[WP:ŽŽO|pravila o životopisima živih osoba]]? Sadržaj nije pokriven izvorom. Da ovo smatram kao "potrebno autorovo znanje da takav izvor negdje postoji"? Ne želim pokretati nikakvu svađu, već ti želim samo ilustrirati zašto mislim da ta praksa nije dobra. Vidim da su mi u člancima poništene izmjene. Vratit ću stanje nakon moje izmjene te svugdje (nadam se da nešto neću slučajno preskočiti) pokrenuti raspravu na SZR. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:06, 5. svibnja 2026. (CEST) :::Obrazloženje uklanjanja bilo je »treba navesti točan izvor, a ne 9 stranica«. Navođenje stranice u citatu ne zahtijeva Nature pa ne trebamo ni mi. Lijepo je već što je naveden izvor. Ako se radi o PDF-u, lako ga se preskenira, a pomaže i ''text search''. Sporan sadržaj možete raspraviti kako god hoćete (stranica za razgovor članka!), ja sam samo prigovorio na nedavne slučajeve kada si uklanjao velike dodatke tražeći »točan broj stranice«. Točan broj stranice možeš pitati suradnika ako je što baš toliko sporno ili teško za naći u referenci. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:54, 6. svibnja 2026. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, pričekat ću do dana da odgovorim ovdje da se drugi ovdje oglase te da možemo kasnije ponovno šročitati sve što je piano. Ipak je 1 ujutro... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:02, 6. svibnja 2026. (CEST) ::::@[[Suradnik:Artus|Artus]] može mrvicu pripaziti na [[WP:n]]eutralnost... i meni se par puta učinilo da je od nekoliko postojećih relevantnih stajališta u člancima više naglasio jedno – nisam upućen u tematiku, ali nekad se već iz ''tôna'' to vidi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:02, 6. svibnja 2026. (CEST) :::::Mogu razumjeti da stil iznošenja podataka može drugoj osobi zazvučati da je tonom pojačano i zahvalan sam za svako skretanje pozornosti u slučaju da to primijete. Zato se nisam suprotstavio da se "napredovanje u struci" izostavi. Međutim, pritom su obrisani i neki pouzdani izvori što kao da je bio okidač za drugog suradnika za pokretanje lavine brisanja izvora u drugim člancima koje sam ranije uređivao jer i sam sada gore spominje taj primjer ("napredovanje u struci"). :::::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune]] je na kraju odlično riješio članak o zamjenicama "ja, ti, on" - skidam kapu! :::::Kada se gore kaže da su jučer u "člancima poništene izmjene", moram reći da kad bi bilo da sam ih samo poništio, to bi trajalo par minuta, ali ja sam jučer uložio, kao što se može vidjeti, pet sati rada i uvijek kooperativno obrazložio svoj postupak s obzirom na navedenu primjedbu. —[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 10:59, 6. svibnja 2026. (CEST) == Druga Liga SRJ == Evo našao sam konačne tablice proljetnog dijela sezone Druge Lige SRJ 1993./94., 1994./95. i 1995./96. [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19940523|page:21 1993./94.], [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19950529|page:21 1994./95.] i [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19960527|page:19 1995./96.] [https://pretraziva.rs/pregled/borba Ovdje] možeš tražiti one tablice iz SFRJ/SRJ/SCG liga koje ih do sad nisi našao, mada je to nepresušan izvor i sigurno nemaš vremena baš toliko da nađeš, ali evo nek se tu nađe [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 13:05, 6. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Jolicnikola}}, znam za Borbu. Imam je na popisu svojih izvora. Koristio sam ju je prethodno više puta za traganje tablica i rezultata, npr. [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.]] Problem je samo u tome što treba jako puno vremena da se pronađe određena tablica jer izlaze na dnevnoj, a ne tjednoj razini. Također, rijetko kad dnevne novine imaju sportsku sekciju na točno određenoj stranici što dodatno otežava bilokakvu potragu. :{{s|Ame71}}, Jolicnikola found complete tables for [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1993./94.]], [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1994./95.]] and [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1995./96.]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:13, 6. svibnja 2026. (CEST) == [[FK Dunav Monoštor]] == Pa kod ''MFL Sombor - 2. razred'' je MFL kratica od ''Međuopštinska fudbalska liga'', pa pisali mi ''MFL Sombor - 2. razred'', ''Međuopćinska liga Sombor - 2. razred'' ili ''2. Međuopćinska liga Sombor'' - mislim da je sasvim svejedno pogledaj * [https://www.srbijasport.net/league/8231-mfl-sombor-2-razred srbijasport.net, ''MFL Sombor 2. razred''] * [https://www.soinfo.org/sombor/sport/tabele/ soinfo.org, ''Tabele''] * [https://sportin.biz/kategorija/fudbal/mol-sombor-2-razred/ sportin.biz, ''MOL Sombor 2.razred''] imaš ovdje primjer kako je liga "jednostavno" promijenila ime * [https://www.srbijasport.net/league/2314-medjuopstinska-liga-sombor-apatin-kula-odzaci srbijasport.net, ''2015/16 - Međuopštinska liga Sombor-Apatin-Kula-Odžaci''] * [https://www.srbijasport.net/league/2881-mfl-sombor-1-razred srbijasport.net, ''2016/17 - MFL Sombor 1. razred''] [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:15, 7. svibnja 2026. (CEST) == Enciklopedija fizičke kulture == super što su [https://efk.lzmk.hr/ je ovako stavili na internet] - imam "fizički" 2. svezak enciklopedije imaš ovo [https://efk.lzmk.hr/web/viewer.html?file=../dodatci/rezultati.pdf rezultati] - to je također iz 2. dijela - i služio sam se time prilikom pisanja pojedinih članaka za prvenstva Jugoslavije (za koje je navedeno) - plus za dosta sportova top3 sa europskih i svjetskih prvenstava,tada aktualni rekordi i svašta nešto - za ex.yu sportaše u manjim sportovima (plivanje, atletika, itd...) - tako možeš lako naći kad su bili prvaci u nečemu (naravno sve do 1976. ili 1977.) [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:15, 7. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, nisam uočio te rezultate. Hvala ti što si ukazao na to. Možda ču večeras pokušati napokon riješiti onu dilemu oko jugoslavenskih prvenstava u hokeju na travi. Također, podsjećam te na [[#2._HNL_1994./95.]]. Nismo nikada riješili taj problem. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:53, 7. svibnja 2026. (CEST) == [[2. HNL 1994./95.]] - nastavak == vezano za članak [[2. HNL 1994./95.]], odnodno, prethodno u [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Croxyz#2._HNL_1994./95. tvom Razgovoru]] [[2. HNL 1994./95.|2. HNL 1994./95. - Sjever]], prema <br> ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'', str. 439 i prema <br> Branko Pleše, Goran Čičin-Mašansker: ''Nogometni klub Slaven Belupo, Koprivnica: 1907. - 2007.'', Koprivnica, 2007., {{ISBN|978-953-55074-0-8}}, str 117-118 napisat ću ti poredak prema ova dvije 1. Mladost 127 Suhopolje 2. Slavonija Požega 3. Slaven Belupo Koprivnica 4. Bjelovar 5. Čakovec - Union 6. Budućnost Hodošan 7. Mladost Cerić 8. Croatia Đakovo 9. Jedinstvo Donji Miholjac 10. Spačva Vinkovci 11. Metalac - OLT Osijek 12. Đakovo 13. Podravina Ludbreg 14. Olimpija Osijek 15. Križevci 16. Valpovka napravio ''copy-paste'' ljestvice iz članka u jedan ''Spreadsheet'' program i ukupna suma se podudara 480 / 196 / 88 / 196 / 742 / 742 /0 [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:13, 8. svibnja 2026. (CEST)9 :{{s|Cybermb}}, oprosti što ti ovako kasno odgovaram. Imao sam mnogo privatnih obaveza, pa na Wikipediji praktički nisam ni bio. Znam da Hrvatski športski almanah ima ispravnu tablicu za Sjever. Bi li u njemu mogao pogledati tablice za Zapad i Jug te vidjeti je li se slažu s našima na Wikipediji? Članak [[2. HNL 1994./95.]], odnosno tablicu/e, svakako treba ispraviti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:05, 11. svibnja 2026. (CEST) Konačno pogledao za ove dvije grupe - poredak i podaci se slažu (gledao po ''Almanahu''), ali imena klubova baš ne: SKUPINA ZAPAD * 3. [[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]] - trebalo bi biti samo ''Sesvete'' (kasnije su igrali kao ''Badel'' (''Badel Sesvete''), pa opet ''Sesvete'', ''Croatia'' su negdje od 1999. ili 2000.) * 4. [[NK Velika Mlaka|Napredak Velika Mlaka]] - po ovome se ''Napredak'' nazivao ''Napredak - DC'' (ili ''Napredak DC'') (dakle '''Napredak - DC Velika Mlaka''') SKUPINA JUG * 4. [[RNK Split]] - tada sigurno nisu imali prefiks ''RNK'', nego ''NK'', pa staviti samo ''Split'' * 10. [[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Ploče]] - tada su bili ''Jadran - NGB'' (ili ''Jadran NGB'', ovisno kako je pisano) - dakle staviti '''Jadran - NGB Ploče''') * 14. [[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] - tada su se zvali ''Zmaj - Euroherc'' - pa staviti '''Zmaj - Euroherc Makarska''' [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:53, 24. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, si namjeravao urediti tablice? Svi podatci se slažu (gol-razlika i sl.)? Bilo bi bolje da se citira taj almanah, no kako ga nemam, ne mogu ga citirati (ne znam brojeve stranica) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:04, 28. svibnja 2026. (CEST) :: dodao sam ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'' i malo uredio :: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:46, 2. lipnja 2026. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, e super. Bi li mogao ispraviti ta pogrešna imena klubova u ostalim člancima? Sigurno se ti pogrešni oblici pojavljuju i drugdje (a čim je jedno ime pogrešno, upitno jesu li sva ostala točna). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:16, 3. lipnja 2026. (CEST) == Makedonska republička liga 1988./89. == [https://www.facebook.com/photo?fbid=1576794957782647 Ovdje] ima i tablica za Makedonsku republičku ligu 1988./89. [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 10:09, 9. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, I saw that this account has additional Macedonian tables. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:48, 11. svibnja 2026. (CEST) == Eee == sha ina [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-28270-43|&#126;2026-28270-43]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-28270-43|talk]]) 22:57, 10. svibnja 2026. (CEST) == Delta Nigera == Poštovani kolega vidim da popravljate [[Delta Nigera|delta Nigera]], bojim se da niste primjetili da se tu ne radi samo o običnoj [[Riječna delta|riječnoj delti]], već i o regiji, a one se kao i države pišu Velikim slovima [[Suradnik:Vitek|vitek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vitek|razgovor]])</small> 22:16, 14. svibnja 2026. (CEST) == Desa (vladar) == :Dobro jutro! [[Datoteka:Face-smile.svg|50px]] Hvala na obavijesti! Ne znam tko je napisao da je [[Desa Vukanović]] jednak Desi vezanom uz Babino Polje. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 09:19, 16. svibnja 2026. (CEST) ::[[Nasilje nad LGBTQ osobama|Uklonio si dio teksta]], [[Datoteka:Face-smile.svg|30px]] pa je sada dodan izvor. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 08:52, 23. svibnja 2026. (CEST) == Main page == I read the Ponor's message. I use <nowiki>Predložak:Glavni</nowiki> to send to a second page (usually when I got the scores, not just the table). But what's the Predložak to use in the second page to send to main page? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:31, 19. svibnja 2026. (CEST) :I don't know. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:11, 20. svibnja 2026. (CEST) == Upornost. == Koji je cilj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Kre%C5%A1evo&diff=next&oldid=7460990 ove] tvoje upornosti? Vrlo rado ću ukloniti sve ovakve izmjene kojima se ne mijenja ništa u članku.—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 22:30, 27. svibnja 2026. (CEST) : [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Ponor&diff=prev&oldid=7473830] Meni se nije pričinilo da nema isprike za neosnovane napade. : Kao što sam već rekao, sasvim je nevažno kakav je običaj na nekim drugim jezičnim inačicama Wikipedije što bi ti kao dugogodišnji suradnik trebao znati. To nije argument kako bi mi trebali ili ne bi trebali raditi. : Uopće mi nije problem da se piše bez skraćenica i sam sam to radio (samo jedan [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nogometno_prvenstvo_Herceg-Bosne_%E2%80%93_3._liga%C5%A1ki_rang_1997./98.&diff=prev&oldid=6649128 primjer]) iako se s takvim načinom ne slažem, ali sam iz poštovanja prema kolegi {{ping|Cybermb}} i njegovom radu, što je ovdje nekima očito nepoznat pojam, radio prema njegovom stilu. Zato očekujem da se tako postupa i s mojim radom - s poštovanjem. Ako netko ispravlja samo skraćenice bez ikakvog drugog konkretnog doprinosa, osim što to po pravilima ove Wikipedije nije dozvoljeno, to smatram nepoštivanjem tuđeg rada jer se ispravlja nešto što nije ni pogrešno, ni gramatički netočno, a nije ni nevažan detalj. : Zašto smatram da je navođenje skraćenica itekako bitno? Skraćenice ili prefiksi nisu neki nebitni dodatak nego su sastavni dio službenog naziva kluba. Argument da se "prefiksi" kroz povijest mijenjaju zapravo ide u prilog njihovu navođenju, a ne izostavljanju. Ako su se mijenjali, onda je riječ o relevantnoj informaciji koju je potrebno ispravno navoditi, a ne izostavljati. Cilj bi trebao biti da su podaci točni i potkrijepljeni izvorima, a ne da ih se izbriše jer je tako lakše. Davno mi je jedan iskusniji i pametniji kolega rekao kako nitko ne kaže da je enciklopedizam lagan. :) Još bi i shvatio da se radi o nekim spornim nazivima klubova i možda ovakav pristup ima smisla za klubove od prije 100 godina za koje nije sigurno koji su naziv nosili, ali za ostale klubove to baš ne drži vodu. Taj "prefiks" kod mnogih klubova je važan dio klupskog identiteta ("Mora biti hrvatski i mora biti Zrinjski") i nije tu samo tako za ukras. Osim toga skraćenice, posebice kod bosanskohercegovačkih i hrvatskih klubova, su bitni i kod razlikovanja klubova jer samo jedno slovo i to je odmah drugi klub. Hoće li sutra Mehmedu Alispahiću pisati da je trenirao Šibenik i Šibenik ili HNK Šibenik i GNK Šibenik - dva potpuno različita kluba?! —[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 23:43, 5. lipnja 2026. (CEST) == Interwiki == Molim te nemoj ukloniti nove interwiki-linkove ili premjesti ih do wikidate, koja se nažalost ne da urediti neprijavljenim korisnicima. Pozdrav, --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-32409-65|&#126;2026-32409-65]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-32409-65|talk]]) 23:14, 30. svibnja 2026. (CEST) :[[Suradnik:~2026-32409-65|~2026-32409-65]], te dvije izmjene sam uklonio kako bih mogao dodati linkove na sve ostale projekte. Također sam dodao i infookvire za te dvije vrste. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:19, 30. svibnja 2026. (CEST) == Kup Jugoslavije 1990./91. == [https://smallpdf.com/file#s=3c851300-0784-428b-975e-28404be8e7fc Svi rezultati sa strijelcima, brojem gledatelja, sucima, jedanaestercima i ostalome] Kupa Jugoslavije 1990./91., preuzeti sa [https://hrnogomet.com/competition/index.php?id=UV88rCLLQUpgd&category=eF34wE3CqI&roundAbbr=R32 HRnogomet.com] [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 11:14, 31. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}} above there are reports for [[Kup maršala Tita 1990./91.]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:54, 31. svibnja 2026. (CEST) == Območne lige == I think [[Regionalne nogometne lige 1979./80.]] should be renamed [[Slovenske regionalne nogometne lige 1979./80.]], as there were other regional leagues in Yugoslavia. I called "Območne lige" to avoid homonyms. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 12:25, 4. lipnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, yeah this is a good idea. I'll rename them. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:11, 4. lipnja 2026. (CEST) == Tranvaj u Osijeku i sve ostalo == Prije svega, cijenim trud svakog suradnika koji besplatno odvaja svoje vrijeme za ovaj projekt, bez vas Wikipedija ne bi ni zaživjela, ni preživjela. Međutim, ponekad je, usprkos pravilima o striktnom navođenju izvora, svim mogućim pravilima i uputama, potrebno dva ili više puta razmisliti prije uklanjanja neke od inačica. Neki se je suradnik, možda manje iskusan, ipak potrudio pa bi možda bilo obzirnije uputiti ga kako ići naprijed prije uklanjanja njegovih izmjena. Radi projekta i novih ili manje iskusnih suradnika pokušaj biti malo sporiji na okidaču. Svi smo volonteri i svojim radom doprinosimo ovom nevjerojatnom projektu. Lijepo te pozdravljam i nadam se da ćeš ovo razumjeti kao iskren kolegin savjet, a ne napad.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 01:40, 11. lipnja 2026. (CEST) :{{s|Tulkas Astaldo}}, gledam sada povijest izmjena. Izgleda da sam greškom uklonio tu izmjenu prilikom uklanjanja [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tramvajski_prijevoz_u_Osijeku&diff=7442254&oldid=7346170 ovih]. Promjene broja tramvaja uvijek ophodim kada je riječ o stranim zemljama, no za Hrvatsku uklanjam jer se sjećam da je ranije bilo nekih problema (koji članak/članci je/su u pitanju, ne sjećam se). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 09:11, 11. lipnja 2026. (CEST) == Grb Dražoevića == Pozdrav! Grb nisam pravio, već sam ga preuzeo sa stranice koja je navedena u opisu slike. Što se tiče dijelova grba, oprostit ćete mi što nisam heraldičar pa se ne razumijem najbolje, ali koliko mi je poznato moguće je grb prikazivati u punoj formi ili samo sa štitom. To ne smatram greškom, jer je više takvih grbova na wikipediji i van nje. Što se tiče, prvoga polja, tu se pretpostavljam, radi o grešci autora, jer koliko mi je poznato treba ići prvo srebrno polje. Lp [[Suradnik:Walter9|Walter9]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Walter9|razgovor]])</small> 01:24, 26. lipnja 2026. (CEST) :{{s|Walter9}}, ne pišem ti ja, već [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Walter9&diff=prev&oldid=7489149 neki neprijavljeni suradnik]. Samo sam prebacio poruku s vrha na dno tvoje stranice za razgovor. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:28, 26. lipnja 2026. (CEST) == NK Fužinar in 1940./41. == I see [[NK Fužinar]] played in the Maribor patch of [[Slovenska_nogometna_liga_1940./41.#Pokal_Slovenije_1941.|Pokal Slovenije 1941]] as "Slovan Guštanj". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 02:43, 2. srpnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, so I did a little bit of additional research. The text could be correct, although we have no reason to believe it's true since we don't have a source. In the 1940./41. article I made [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Slovenska_nogometna_liga_1940./41.&diff=prev&oldid=7497528 this change] since it's specifically stated on [https://nkmura.si/arhiv-sezon/obdobje-1940-1949/1940-1941/lestvice Mura's site] that it's the eastern group of 1. razred. From my experience I can say that a lot of unsourced information from that period is false. Take a look at [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Niži_rangovi_koji_nedostaju]]. We have multiple clubs playing in the same ZNP competition, multiple clubs achieving the same league position etc. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:04, 2. srpnja 2026. (CEST) == Help == Hello, can you help me to improve [[Genocid nad Gazi|this]] article. Thank you! [[Suradnik:جودت|جودت]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:جودت|razgovor]])</small> 18:57, 6. srpnja 2026. (CEST) :Sadly I don't have the time. I see that in the meantime another user has contirbuted to it. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:55, 8. srpnja 2026. (CEST) == RE: NK Bjelovar == kako je bilo na [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#NK_Bjelovar mom Ragovoru ] klubovi iz [[Bjelovar]]a spomenuti u ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj 1880–1980.'', Zagreb, 1983., str. 82 <br> (''Bjelovar'', nogometni savez općine) Aktivni klubovi * ''Bjelovar'', NK - 1950. (''Bjelovarski'' ŠK - 1908., BGŠK - 1920., ''Bjelovar'', FD - 1945., ''B. Bakić'' - 1947.) * ''Česma'', NK - 1957. * ''Sloga'', NK - 1956. Klubovi koji su prestali postojati: * ''Adria'', NŠK - 1911. * BAŠK, Bjelovarski akdemski ŠK - 1914. * ''Croatia'', NŠK - 1911. * ''Hrvat'', akademski ferijalni klub - 1909. * ''Hrvatski Sokol'', NŠK - 1908. * ''Jugoslavija'', ŠK - 1930. * ''Lokomotiva'', NK - 1955. (''Željezničar'', FD - 1949.) * ''Orao'', NŠK - 1910. * ''Oxford'', NŠK - 1910. * ''Radnik'', NK - 1951. * ''Slaven'', NK - x * ''Slaven'', HŠK - 1924. * ''Slavija'' - 1939. * ''Šparta'', srednjoškolski ŠK - 1908. * ''Viktorija'', ŠK - 1921. po ovome 1908. u Bjelovaru imamo: * "Bjelovarski ŠK" * NŠK "Hrvatski Sokol" * srednjoškolski ŠK "Šparta" * ''Oxford'' - po ovome je iz 1910. negdje iza objave knjige (1980.-ih, sad da ne tražim godinu), su se ''Bjelovar'' i ''Česma'' spojili u ''BSK-Česma'', pa poslije je to današnji ''[[NK Bjelovar|NK "Bjelovar"]]'' [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:26, 7. srpnja 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, dodah te podatke za NK Bjelovar u članku [[NK Bjelovar]]. Uspio sam s Bjelovarskom listu pronaći godinu fuzije i godinu preimenovanja u NK Bjelovar. Ako ću imati vremena dopunit ću članak s informacijama iz članaka iz Povijesti sporta te Frntićevim člancima u Bjelovarskom listu. Ako ne stignem, dopunit ću članak za oko dva tjedna. Inače vidim da je prema knjizi Sto godina ogometa u Hrvatskoj 1880–1980 i [https://semafor.hns.family/klubovi/1398/nk-sloga-bjelovar/ HNS-u] Sloga Bjelovar osnovana 1956., dok naš članak [[NK Sloga Bjelovar]], koji citira Nogometni leksikon, navodi 1922. kao godinu osnutka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:05, 8. srpnja 2026. (CEST) == Strmendolac == Gospodine Croxyz, tražim objašnjenje zašto ste uklonili sve podatke o stanovništvu mjesta u doba Osmanlijske vladavine. Trebam li priložiti faksimile iz NAS-a ili DAZD-a? [[Suradnik:Profešur|Profešur]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Profešur|razgovor]])</small> 10:31, 13. srpnja 2026. (CEST) == Crna poljarica == izvor? Google je Vaš prijatelj [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-43603-26|&#126;2026-43603-26]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-43603-26|talk]]) 12:46, 8. kolovoza 2026. (CEST) == Dragan Vulin? == https://hr.wikipedia.org/wiki/Dragan_Vulin stranica ne odgovara pravilu WP:KRTE , osoba nikada nije bila saborski zastupnik niti istaknuti političar kako ste navodili prema pravilima WP:KRTE i prijašnjim primjerima uklanjali stranice, stranicu je osobno vidljivo iz povijesti uređivanja radio DVulin " 12:32, 23. srpnja 2016. Dvulin " Što onda sad s ovom stranicom uređivao ju je i urednik [[Suradnik:Ponor|''ponor'']]? Brisati? Nije relevantna jer ne ispunjava kriterije o političarima. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 09:39, 10. kolovoza 2026. (CEST) :Zamjenici gradonačelnika ispunjavaju kriterije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:42, 10. kolovoza 2026. (CEST) ::Zanimljivo! Prije nekoliko mjeseci zamjenici župana nisu ispunjavali kriterije a zamjenici gradonačenika ispunjavaju, no što onda s ovom stranicom koja je vidljivo uređivana kao osobna s obzirom da piše da je DVulin uđređivao i kreirao. To je sukladno pravilu? [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:46, 10. kolovoza 2026. (CEST) == Mahaut == Želim ti ugodan ostatak ljeta, Cro! [[Mahaut|Hvala]] ti! — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 08:43, 18. kolovoza 2026. (CEST) == Kuga u Splitu == Hvala, pogledat ću. [[Suradnik:Walter9|Walter9]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Walter9|razgovor]])</small> 17:03, 18. kolovoza 2026. (CEST) == Makedonska republička liga == Preostale sezone makedonske republičke lige: [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1672099391585536 1986/87], [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1576384864490323 1987/88] i [https://www.facebook.com/photo?fbid=1673421254786683 1989/90] [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 19:24, 18. kolovoza 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, three new Macedonian tables have appeared. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:32, 18. kolovoza 2026. (CEST) ::{{s|Jolicnikola}} Done. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 04:35, 19. kolovoza 2026. (CEST) == [[Bitka kod Konjščine 1545.]] == U Predložak:Bitke Hrvata i Osmanlija ne možda, nego svakako treba dodati cijeli niz novih članaka. Ja sam već nedavno primijetio da na tom predlošku ima dosta posla i ja se namjeravam uključiti, koliko mi to zbog poslovnih i privatnih obveza bude dozvoljavalo vrijeme. Apropo tog predloška, ja sam pred puno godina na engleskoj wiki napisao razmjerno veliki predložak "Template:Wars and battles involving Croatia" u kojem su obuhvaćeni svi hrvatski ratovi i skoro sve značajnije hrvatske bitke u povijesti. Predložak je po meni bio jako koristan ya orijentaciju čitatelja Wikipedije zbog svoje sveobuhvatnosti. Međutim, upravo nedavno (ako si bio na enwiki, možda si primijetio) se na taj predložak okomio naš vrli kolega Joy, administrator na enwiki, koji inače dugi niz godina vedri i oblači tamo, uključujući teme vezane za Hrvatsku, najčešće preusmjeravajući ili spajajući članke i gdje treba i gdje ne treba, ali sada je prevršio svaku mjeru, kada je, bez obzira na moje protivljenje, i bez obzira na njegova neuvjerljiva, nerazumljiva ili nesuvisla obrazloženja, uz potporu još jednog tamošnjeg admina, neopravdano isposlovao brisanje tog predloška. Budući da se Joy povremeno uključuje i na hrwiki, ja se samo nadam da ovaj predložak neće doživjeti istu sudbinu. Da li se slažeš? Pozdrav, --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 19:13, 20. kolovoya 2026. (CEST) :{{s|Silverije}}, nemam pristup računalu ovih dana, pa ne uređujem Wiki. Za en.wiki nisam još gledao, no razmatrao sam malo ideju popunjavanja predloška. Postoji jedan problem: što ulazi u predložak? Govorimo li samo o hrvatskom teritoriju (ako da, govorimo li o RH ili hrvatskim povijesnim zemljama)? Gledamo li i bitke gdje su sudjelovali Hrvati (kako njih definiramo? Zapovjednik? Barem jedna vojna jedinica? Je li npr. opsada Kisega valjana?)? Uključujemo li i Hrvate kao narod (razni pobune naroda koji je živio pod osmanskim teritorijem)? Uključujemo li i Bosnu koja se historiografski ne vodi kao nekakva hrvatska država? Što sa silnim graničnim sukobima? Uključujemo li pljačkaše pojode raznih hajdučkih družina protiv Osmanlija? Ima tu svačega. Moj ti je savjet da pogledaš u kojim sve člancima (i kategorijama) se navode Osmansko Carstvo, raznorazni članci o ratovima s Osmanlijama i sl. Naravno, ima svačega što nije pokriveno. Mislim da se čak i Jelačić negdje sukobio s Turcima. Mislim da bi pd pomoći mogao i biti Atlas of Southeast Europe (izdavač Brill) kojeg možeš besplatno downloadati preko The Wikipedia Library. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:57, 22. kolovoza 2026. (CEST) ::{{s|Croxyz}}, hvala na odgovoru. Dvojbe oko popunjavanja predloška su svakako prisutne i logične. Postoji razlika u nazivu predloška u odnosu na uklonjeni engleski predložak, jer u engleskom naslovu je stajalo ˇRatovi i bitke koji su uključivali Hrvatskuˇ, dakle barem neku hrvatsku postrojbu kao dio cjelokupne kršćanske vojske koja se borila protiv turske vojske. U našem predlošku (bez obzira na razliku u nazivu predloška i njegov naslov: Bitke Hrvata i Osmanlija, odnosno Hrvatsko−osmanski ratovi) prostor za članke koji bi ušli u predložak je sužen, jer proizlazi da Hrvati, odnosno vojska Hrvatskog Kraljevstva mora biti dominantna u bitkama, odnosno ratovima, a ne samo sudjelovati s nekom postrojbom. Drugo, pitanje teritorija koje si postavio je takvo da odgovor glasi: oboje, i današnji teritorij RH i hrvatske povijesne zemlje. Današnji teritorij zato jer i u Istri i u Dalmaciji (koje su bile pod Mletcima), kao i vojne krajine (izravno pod bečkom upravom) itd. u bitkama su sudjelovali velikim dijelom Hrvati. Na primjer, kod oslobođenja Cetingrada 1790. habsburška postrojna se zvala Hrvatski armijski korpus. Hrvatske povijesne zemlje naprosto zato jer su u to vrijeme bile u sastavu Hrvatskog Kraljevstva (naravno, u personalnoj uniji s Ugarskom). Pa tako sve bitke na današnjem teritoriji BiH, koje su se tada odvijale na teritoriju Hrvatskog Kraljevstva su hrvatske, a ne bosanske bitke. To pravilo vrijedi i na engleskoj i na njemačkoj Wikipediji. Primjeri su Bitka za Bihać 1592., Opsada Krupe 1565 (danas Bosanska Krupa), Opsada Šturlića 1788. i slično. Isto bi vrijedilo i za bitke (opsade) kod Petrovaradina, Slankamena itd., jer je cijeli Srijem pripadao Hrvatskoj, a ne samo zapadni dio, dok je danas istočni u Srbiji. Uključiti treba i pogranične sukobe i bitke hajdučkih družina, ako su bile na hrvatskoj granici ili su u njima sudjelovali hajduci iz Hrvatske. Dvojbe mogu postojati npr. kod Kiszega, Kosovog polja i sličnih bitaka na područjima koja nisu ili nikad nisu bila u sastavu Hrvatske, premda su u takvim bitkama sudjelovali Hrvati u manjem ili većem broju. To bi se trebalo još raspraviti. ::Zamolio bih te da još jednom pogledaš što sam napisao za članak Pokolj fratara u Hercegovini, pa da završimo s njim, da ne bude više osporenosti točnosti podataka. Pozdrav, --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 01:15, 25. kolovoza 2026. (CEST) :::{{s|Silverije}}, problem kod tih hajduka i dr. neregularnih (civilnih) jedinica jest manjak dokumentacije, tj. rijetko se spominju u povijesnim izvorima i literaturi. Dovoljno je bilo da neki pojedinac okupi nekoliko seljaka iz svog (i eventualno susjednih sela) s kojim bi otišli u pohod na dan ili nekoliko dana preko granice. Nekad bi stvarno uspjeli napraviti neki značajni pothvat, poput ubojstva nekog bitnog Turčina ili paljenja čitavog grada ili vojnog tabora. Naravno, uvijek je prisutan problem enciklopedijske značajnosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:28, 25. kolovoza 2026. (CEST) ::::{{s|Croxyz}}, u vezi Pokolja fratara u Hercegovini već sam prije napisao da izvor iz časopisa Motrišta spominje ´montirane sudske procese´ u SAŽETKU i da nema broja stranice. Ja nemam taj časopis, odnosno cijeli njegov tekst, da bih mogao navesti stranicu. Zar sažetak nije dovoljno dobar izvor? --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 00:23, 27. kolovoza 2026. (CEST) == Pokušajte popraviti uvod 🇧🇦🇭🇷 == https://sh.wikipedia.org/wiki/Sergej_Jakirovi%C4%87 [[Suradnik:Эльдар Шукоров|Эльдар Шукоров]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Эльдар Шукоров|razgovor]])</small> 13:08, 25. kolovoza 2026. (CEST) :{{s|Эльдар Шукоров}}, nastojim ne uređivati taj projekt iz više razloga. Jedan od važnijih razloga je želja velikog broja suradnika tog projekta da Wikipedija na hrvatskom prestane postojati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:12, 26. kolovoza 2026. (CEST) ::🤔 [[Suradnik:Эльдар Шукоров|Эльдар Шукоров]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Эльдар Шукоров|razgovor]])</small> 21:00, 1. listopada 2026. (CEST) == Molba za savjet oko članaka == Pozdrav! Napisali ste da članci još nisu spremni za punu objavu. Uređivali smo dvije stranice: 1. [[Nacrt:Augustin Zubac (stariji)|https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:Augustin_Zubac_(stariji)]] 2. [[Nacrt:Župa sv. Blaža Gradnići|https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:%C5%BDupa_sv._Bla%C5%BEa_Gradni%C4%87i]] https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Augustin_Zubac_(stariji)&redirect=no Možete li mi, molim vas, reći što bi se još trebalo doraditi i na što bi trebao obratiti pozornost? Ako je ipak sve u redu, možete li te Nacrte prebaciti u samostalne stranice? Hvala! [[Suradnik:LAPTOPBIH|LAPTOPBIH]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:LAPTOPBIH|razgovor]])</small> 16:23, 27. kolovoza 2026. (CEST) :{{s|LAPTOPBIH}}, bez da čitam članke, vidim da imaju dosta problema, kao što su citiranje Wikipedije kao izvor (Wikipedija ne može sama sebi biti izvor, [[WP:NI]]) te da su članci pisani uz pomoć umjetne inteligencije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:49, 27. kolovoza 2026. (CEST) ::Ispravljeno. Molim pregled i, ako je dobro, prebacivanje Nacrta u stranicu. Hvala. Lp. [[Suradnik:LAPTOPBIH|LAPTOPBIH]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:LAPTOPBIH|razgovor]])</small> 13:07, 28. kolovoza 2026. (CEST) == HAJDUK 2 == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Hajduk_Split_II&accountJustCreated=1 https://semafor.hns.family/klubovi/96404/hnk-hajduk-ii/ molim zaštitu/upozorenje za vandalizme imena tulkas, ako nastavi [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-46893-05|&#126;2026-46893-05]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-46893-05|talk]]) 14:24, 28. kolovoza 2026. (CEST) :{{s|Loptač01}} (ako si to ti), nisam administrator pa ne mogu štiti članke, tj. onemogućiti njihovo uređivanje. {{s|Tulkas Astaldo}} nije vandal, već je odmah uočio da nešto ne štima s izmjenama, pa ih je dobornamjerno uklonio. Vrijednost <nowiki>[[3. NL – Jug]]</nowiki> se ne može koristiti za paramter "trenutačna sezona". To odmah dovodi do ''pucanja'' predloška (na dnu predloška se kraj nogometne lopte prikazuje <nowiki> [[3. NL – Jug|Trenutačna sezona]]</nowiki>. Parametar trenutačna sezona koristi se za navođenje sezone u kojoj se klub trenutno natječe (bez navođenja uglastih zagrada), primjerice HNL 2026./27. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:24, 29. kolovoza 2026. (CEST) == Lubiana league == I noticed that [[Ljubljanska nogometna liga 1959./60.]] already existed as [[Podsavezna nogometna liga Ljubljana 1959./60.]]. Do you think I've to rename all the "Ljubljanska nogometna liga" pages to "Podsavezna nogometna liga Ljubljana"? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:29, 28. kolovoza 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, can you check which name do Delo and other contemporary Slovenian newspapers use? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:28, 29. kolovoza 2026. (CEST) ::In Delo I can't find anything below the Regionalna/Območna liga (except the Ljubljana cup is called "Pokal NZS"). In the slovenian page of [[:sl: Nogometni klub Bela krajina|NK Bela krajina]], they say the club was member of "Ljubljanski podzvezni ligi". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 07:03, 29. kolovoza 2026. (CEST) :::{{s|Ame71}}, apparently in 1960 there was a sports weekly newspaper called Polet. On [https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-31GMJSNN bottom right of page 7] there's the final table for ''prvenstvo celjske nogometne podzveze'' which was won by Olimp Celje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:24, 29. kolovoza 2026. (CEST) ::::{{s|Ame71}}, have you encountered [https://slo-nogomet.net/forum/viewtopic.php?sid=b1c518381b7dc9181ad5c8866d02be48&start=195&t=348 this] before? There's a Slovenian ligaški vremeplov. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:33, 29. kolovoza 2026. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I found the final table for Ljubljanski podsavez in [https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-JGJR6MW3 Polet]. They call it "NPL" and "ljubljanski podzvezi". Honestly I don't know what to name the articles. Possibly Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:38, 29. kolovoza 2026. (CEST) ::::::I'll rename the pages "Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza". Slovenian ligaški vremeplov is very interesting, after finishing with the 1951-1991 seasons, I'll improve them with this site. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 08:19, 30. kolovoza 2026. (CEST) :::::::After discussions with {{s|Cybermb}}, we agreed to rename "Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza" to "Liga MNZ Ljubljana" from the 1974/75 season onwards. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 07:08, 15. rujna 2026. (CEST) == Prvenstvo RSK u nogometu == Kolega Milan Gulić i moja malenkost smo nedavno objavili članak o drugom prvenstvu Republike Srpske Krajine u nogometu, sezona 1993/1994 (https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/2%202026/09%20Gulic,%20Stambolija%20243-272.pdf). Vidim da ste citirali naš članak o prvom prvenstvu i objavili odličan tekst na Wikipediji, pa sam samo htio da vas obavijestim, ukoliko biste željeli, na osnovu podataka iz našeg teksta, takođe napisati i članak na wikipediji o drugom prvenstvu RSK u nogometu. Pozdrav, Nebojša Stambolija [[Posebno:Doprinosi/~2026-50362-16|~2026-50362-16]] ([[Razgovor sa suradnikom:~2026-50362-16|talk]]) 10:35, 18. rujna 2026. (CEST) :Hvala na biranim riječima! Ovih dana trenutno proširujem članak o [[HAŠK|HAŠK-u]], a i uočio sam niz grešaka u člancima o [[Sokolski stadion u Maksimiru|Sokolskom stadion u Maksimiru]] i [[Stadion Maksimir|današnjem maksimirskom stadionu]], stoga ću svakako napisati članak [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu 1993./94.]], najvjerojatnije u narednih mjesec dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:02, 18. rujna 2026. (CEST) ::Napisah članke [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu 1993./94.]], [[Kup Republike Srpske Krajine u nogometu]], [[Kup Republike Srpske Krajine u nogometu 1993./94.]] i [[Superkup Republike Srpske i Republike Srpske Krajine 1994.]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:12, 23. rujna 2026. (CEST) == Broj stranice i uklanjanje sadržaja (2) == Dobio sam poštom pritužbu na jedno tvoje postupanje, ali na to ću tek doći. Kada sam prije par minuta otvorio nedavne promjene dočekao me tvoj sažetak [[Special:Diff/7593855/7605190| uklanjanja referenciranog teksta]] u kojem iopet tražiš da se navede točna stranica u periodici. Prije nešto vremena na ovoj istoj stranici pod ovim istim naslovom molio sam te da to ne činiš. Ne postoji pravilo o uklanjanju sadržaja ako nije navedena točna stranica u znanstvenom radu; čak i pravilo o provjerljivosti ne traži izričito naveden izvor, tek da se takav izvor mora moći negdje naći. Postoji međutim pravilo da se [[WP: UREĐIVANJE|prije uklanjanja svega stvari pokuša popraviti]]. To je za Wikipediju jako važno pravilo, pozivamo ga izravno iz Pet stupova. Činiš veliku štetu uklanjanjem nečijeg rada radi sitnica na kojima ne inzistira ni jedan Nature npr. <u>Zato ću te sada zamoliti da u prvoj rečenici odgovora na ovu napišeš da tuđi rad više nećeš uklanjati ako izvori nisu navedeni (po TVOJOJ mjeri).</u> Ljudi gube volju uređivati kada im se na tako grub način uklanjanja sav rad. Molim te da jako paziš na nove suradnike, a i to molim po N-ti već put. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:11, 23. rujna 2026. (CEST) :{{s|Ponor}}, kod patroliranja uvijek pokušam prvo popraviti članak. U većinu slučaja pregledavam što se navodi u izvoru. Kako da za Žirovčića pregledavam točnost uvodnog paragrafa, ako suradnik citira 20 stranica, a većina tih riječi se ni ne pojavljuje u radu pri CTRL + F? Kad već spominješ navođenje točne stranice rada, [[Special:Diff/7602662|prije 4 dana sam zamolio]] jednog jako dobrog novaka, po mom osobnom mišljenju jednog od najboljih tijekom ljeta, da ubuduće navodi točne stranice rada koje citira. Koliko vidim, suradnik je poslušao savjet te je počeo mijenjati raspone stranica u točne stranice što naravno olakšava [[WP:PRO|provjerljivost]] članka. :<br> :Što se tiče Varaždinskih baroknih večeri višestruko sam tražio suradnika da navede izvor za svoju tvrdnju. Vidio sam da je na nečim stranicama za razgovor vrijeđao suradnike jer nisu gledali vanjsku poveznicu. Nedavno mi je jedan administrator preporučio da s takvim agresivnim novacima (kao i tvorcima ovih novih promotivnih AI-članaka) izbjegavam komunikaciju. Nakon što sam vidio komentar, odlučio sam samo pogledati tu vanjsku poveznicu na koju se suradnik poziva. U njoj piše: :[https://vbv.hr/ Do sada su zemlje partneri bili '''Slovačka''', Njemačka, Češka, Poljska, '''Izrael''', Austrija, Ruska Federacija, Italija, Francuska, Španjolska, Mađarska, Japan, Švedska, Slovenija, Irska, Švicarska i Portugal.] :U suradnikovoj izmjeni ne navode se Slovačka i Izrael. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vara%C5%BEdinske_barokne_ve%C4%8Deri&diff=prev&oldid=7605169 Dakle, netočna je zadnja izmjena u kojoj se tvrdi da je od 2009.] festival održan u sljedećim državama: Češka, Njemačka, Poljska, Austrija, Rusija, Italija, Francuska, Španjolska, Mađarska, Japan, Švedska, Slovenija, Irska, Švicarska, Portugal, Belgija. :Također, možeš uočiti da redoslijed država nije ispravan. Na kraju suradnikovog popisa nalazi se Belgija, a na početku Slovačka. Ako je zadnji festival bio u Slovačkoj (nisam provjeravao), onda bi Belgija trebala ići na poletku. :<br> :Što se tiče [[Gianna Apostolski]] pri nastanku to je bio čisti AI generated članak kakve viđam svakodnevno u nedavnim promjenama. Taj članak sam, kao i druge AI članke ili najvjerojatnije predložio za brzo brisanje ili ga premjestio u Nacrt s predloškom UI-članak. Taj članak je posljednjih dana premještan višestruko pod različita imena i imenske prostore te mu se tako izgubila povijest uređivanja (nisam administrator, pa ne mogu vidjeti izmjene u obrisanim člancima niti vratiti njihove povijesti izmjena). Ako mi ne vjeruješ pregledaj. Inače sada imamo [[Gianna Apostolski]] i [[Nacrt:Gianna Apostolski]]. Nema smisla imati dva članka. Koliko mi je poznato, novaci (a i ophoditelji?) ne bi smjeli fizički moći premjestiti članke iz imenskog prostora Nacrt: u GIP. Zbog toga i postoji [[Wikipedija:Zahtjev za premještanje stranice]]. Administrator (ili ophoditelj?) treba odobriti premještanje te ga sam izvesti. :<br> :Inače, nedavno sam pokrenuo jednu raspravu vezanu za sadržaj pojedinih članaka. Raspravom se nije mogao uspostaviti konzensus te sam odlučio odgodoiti interakciju kako ne bi slučajno prekršio pravilo 3RR i/ili pravilo o uređivačkom ratu. Stoga sam odlučio zamoliti dva administratora da pregledaju raspravu kao treća, neutralna strana. Još uvijek čekam da se oglase na SZR jer znam da zadnjih mjesec dana imaju previše obaveza u privatnom životu, stoga ne stižu gotovo pa uopće uređivati Wikipediju, kao i skoro svaki drugi administrator na projektoru. Ni jednom ni drugom se nisu svidjele izmjene druge strane. :<br> :Posljednjih nekoliko tjedana, ako ne mjesec dana, izuzev zadnjih nekoliko dana jer nam se vratio Tulkas Astaldo, praktički sam bio jedini ophoditelj na cijelom projektu. Od početka mjeseca napravio sam [https://xtools.wmcloud.org/patrollerstats/hr.wikipedia.org/2026-09-01/2026-09-23 3196 od 3593 ophodnji]. Razmatrao sam da u Kafiću pokrenem rasprave oko trenutnog stanja s patroliranjem + pokretanje rasprave o automatskom brisanju AI generated članaka, no od tih rasprava sam odustao jer znam da nam je i Kafić ''mrtav'' zadnjih nekolikom mjeseci. Ozbiljno sam ovih dana razmatrao da jednostavno trajno napustim Wikipediju te sam napisao svoja zadnja dva velika oproštajna članka (kako bi Englezi rekli ''[[:en:swan song]]''). Jednostavno ne mogu nikog više na Wikipediji tražiti za tuđe mišljenje ili pomoć, bilo riječ o patroliranju, sadržaju, pomoć u istraživanju i sl. Što ćemo onda s Varaždinskim baroknim večerima? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:26, 23. rujna 2026. (CEST) ::{{s|Ponor}}, također zamolio bih te da predložiš dva članka tjedna za 46. i 52. tjedan jer po pravilima ne smijem predlagati članke za te tjedne. Prijedlozi su već trebali biti izneseni do prije 3 tjedna. Pokrenuo sam raspravu u Kafiću oko toga, no samo se Runolist odazvao na nju predloživši jedan članak za članak tjedna. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:50, 23. rujna 2026. (CEST) ::Odgovorit ću na sve kada odgovoriš na ono što sam zapravo tražio od tebe. Podcrtano je. Moram, kao administrator, imati obećanje da nećeš uklanjati trud suradnika samo zato što ti se ne sviđa kako navode izvore iz periodike. Ja takav zahtjev na izvore ne vidim u pravilima, ne vidim na wikijima, a uklanjanje cijelih izmjena zbog toga smatram pretjerivanjem. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:06, 7. listopada 2026. (CEST) == Trener RNK Split == https://en.wikipedia.org/wiki/Dragutin_%C4%8Celi%C4%87 kako popraviti krivo prezime na svim člancima osim hr [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 00:34, 29. rujna 2026. (CEST) :{{s|Loptač01}}, ako si na računalu, ispod ovog 8 languages (gornji desni kut) nalaze se tri okomita kvadrata. Klikneš na njih, pa na Move. Promijeniš naslov članka u željeni te navedeš razloge promjene i/ili izvore (npr. HNS Semafor). Isti postupak vrijedi i za ostale jezike samo što umjesto engleske riječi Move piše odgovarajuća riječ ili izraz na tom jeziku. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:36, 29. rujna 2026. (CEST) == Uklonjen sadržaj == Zašto je uklonjen dio koji se bavio problematičnim stranama omladinskih radnih akcija? Kako je moguće da je to neenciklopedijski sadržaj ako je tekst izvučen iz izvora koji su već navedeni u članku? [[Posebno:Doprinosi/~2026-52511-57|~2026-52511-57]] ([[Razgovor sa suradnikom:~2026-52511-57|talk]]) 16:29, 30. rujna 2026. (CEST) :Izmjena za izvore navodi nepotpisani članak nekog web-portala što svakako nije pouzdan izvor ([[WP:VI]]) te Wikipediju ([[WP:NI]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:23, 1. listopada 2026. (CEST) == Preuzimanje slike == Pošto runolist nije aktivan nekoliko dana, smijem li preuzimati sliku odavdje https://www.zg-nadbiskupija.hr/1688-1694/3674 , i kakva su pravila što se toga tiče. [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 21:18, 30. rujna 2026. (CEST) :{{s|Lovro.milas}}, ne znam točno pravila oko tih autorskih prava. Sam portret je u javnom vlasništvu, no ne znam je li Zagrebačka nadbiskupija (ili netko drugi) ima autorska prava nad fotografijom portreta. Autorska prava najbolje zna {{s|Ivi104}}, no koliko vidim, nije aktivan na Wikipediji kao nekoć. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:16, 1. listopada 2026. (CEST) ::Također vidim da si uređivao [[Mihovil Mandić]]. Trebalo bi svakako srediti stil u tom članku (npr. ''Komunistički režim je u Mihovilu Mandiću vidio brata premijera NDH čija je krv bila na njihovim rukama.''). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:19, 1. listopada 2026. (CEST) == LLM == Kako bi ti postupio s [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Amon16 ovim izmjenama]? Ja naginjem poništavanju jer je sve pisano AI-jem. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:49, 6. listopada 2026. (CEST) :Također.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 12:17, 7. listopada 2026. (CEST) ::{{s|Tulkas Astaldo}}, trebalo bi onda brisati i taj novostvoreni članak, a ja nemam administratorske ovlasti pa ga ne mogu brisati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:22, 7. listopada 2026. (CEST) :Popričati sa suradnikom, dati upute, provjeriti o čemu se radi. Vrijedi li kod nas [[WP:NGN]]? Ne znam bi li LLM navodio izvore (s ponavljanjem navoda) kako to vidim u tim člancima. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:51, 7. listopada 2026. (CEST) ::{{s|Ponor}}, u Kafiću su svi negativni nastrojeni prema LLM člancima. A isti slučaj je i na [[:en:Wikipedia:Writing articles with large language models|Wikipediji na engleskom jeziku]] (''The use of large language models (LLMs) to generate or rewrite article content is strictly prohibited''). Pitao sam {{s|Tulkas Astaldo|Tulkasa}} za mišljenje o spomenutim člancima jer je nakon mene, najaktivniji ophoditelj. Znam iz iskustva da te navode izvora također generira LLM. Uostalom, zaista misliš da je suradnik u četiri i pol sata [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Drugi_svjetski_rat_u_Jugoslaviji&diff=prev&oldid=7613876 dodao sve ove izvore i napisao sav ovaj tekst]? Članak je narastao za 119 KB. To je malo manje od 30 KB po satu. Ta razina produktivnosti usporediva je s legendom o nastanku knjige [[Codex Gigas]]. Meni kao iskusnom suradniku treba oko sat vremena za 5 KB. Ja čisto sumnjam da će itko od nas provesti sate provjeravajući točnosti svake tvrdnje za te kontroverzne teme. Upravo iz članaka te tematike nastaju kontroverze vezane za naš projekt. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:08, 7. listopada 2026. (CEST) :::{{s|Ponor}}, LLM radi što mu se kaže [[Slika:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:12, 7. listopada 2026. (CEST) :::Moguće je napisati i pet članaka u sat vremena AKO se uređuje offline i samo kopira u wiki. Ne znam, zato kažem da se prvo pita suradnika. Hajde, ja ću, već sam namjeravao. Molim te ne diraj te članke. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:13, 7. listopada 2026. (CEST) :::Croxyz, filter je tvoju izmjenu [[Special:Diff/7611324]] označio s LLM. Vrijede li za sve ista pravila o LLM-u? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:37, 7. listopada 2026. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, moje članke ne generira LLM. Koristio sam ChatGPT da pokušam odgonetnuti koji izvor donosi točnu informaciju jer mi Google nije bio od koristi, a bilo je 2 ujutro. Zbog neslaganja izvora tražio sam poimenični popis poginulih članova. Brojni mediji su ove godine izvještavali o 77 igrača, no to nije točno. Nije točna ni [https://core.ac.uk/download/pdf/74362305.pdf Mudražijina] (str. 337.) tvrdnja: ''padlo kar 77 članov kluba, 9 pa jih je bilo odlikovanih z redom narodnega heroja'' (od 9 narodnih heroja nisu svi bili nogometaši, već su neki bili funkcioneri). [https://ueaeprints.uea.ac.uk/id/eprint/40335/1/VELEZ_MOSTAR_FOOTBALL_CLUB___.pdf Mills] (str. 112.) navodi ''Following this statement the book lists a further 77 footballers and 21 functionaries who died during the course of the war as Partisan fighters or camp inmates, whilst noting that a further six members had already lost their lives in forced labour camps before the war had even begun.'' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:02, 7. listopada 2026. (CEST) :::::Ispravak za Mudražiju: tvrdi da je poginulo 77 članova, dakle taj broj uključuje i nogometaše i funkcionere. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:04, 7. listopada 2026. (CEST) ::::::{{s|Ponor}}, hoćeš pregledati svaki od tih AI članaka ili ćemo ih ja i/ili Tulkas morati poophoditi? Ne vjerujem LLM-ovima što se tiče Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:43, 7. listopada 2026. (CEST) :::::::Ponor: "Molim te ne diraj te članke." [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:53, 7. listopada 2026. (CEST) ::::::::{{s|Ponor}}, samo pitah hoćeš li ih ti poophoditi ili ćemo ih morati mi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:54, 7. listopada 2026. (CEST) :::::::::Ono što sam slučajnim izborom provjerio u tim člancima, pisalo je u izvorima. Naravno da ću još pregledati i raditi sa suradnikom na nedostatcima ako ih nađem. Ovo je prvi put u puno godina da netko uopće dira te članke i moramo biti sretni što je to tako. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:28, 8. listopada 2026. (CEST) :::Bok svima! Htio bih se uključiti u raspravu jer razumijem vaše brige i skepsu. Kad netko u kratkom vremenu toliko proširi nekoliko članaka, a pritom koristi LLM, sasvim je normalno pitati se koliko je to stvarno provjereno. Pogotovo kad se radi o ovim temama, gdje i jedna pogrešno prenesena tvrdnja može napraviti problem. :::Shvaćam i da sam se možda malo zaletio. Krenuo sam pun volje, a vi ste odjednom dobili hrpu novog teksta i izvora koje treba pregledati. Malo sam vas zatrpao i razumijem da nije jednostavno pratiti sve te izmjene, pogotovo dok ih još dorađujem. :::Zato ću sada usporiti i prvo se posvetiti člancima koje sam već obrađivao, bez započinjanja novih prerada ili stvaranja novih članaka. Jastrebarsko, Stara Gradiška, Momčilo Đujić, Ante Vrban i ostali još trebaju doradu. Sljedeće dane namjeravam posvetiti tome da ih postupno dovedem na razinu do koje sam sada došao s člankom [[Koncentracijski logor Sisak]]. :::Kad završim svoj dio provjere i budem prilično siguran da je pojedini članak spreman za ozbiljan pregled drugih suradnika, javit ću u Kafiću i staviti poveznicu. Tako možete pregledati zaokruženu verziju, bez ganjanja hrpe izvora nakon svake moje dorade. :::Za sada bih vas zato zamolio da detaljno pogledate baš Sisak. Prođite tekst, pogledajte izvore, usporedite s ranijom verzijom i recite mi otvoreno što mislite. Je li vam takva obrada prihvatljiva? Je li to razina na kojoj biste voljeli vidjeti i ostale članke? Ako nešto ne valja, pokažite mi gdje pa ćemo provjeriti i popraviti. :::LLM mi pomaže u radu, a ja otvaram izvore, čitam ih i uspoređujem s napisanim. Članak prođe dosta dorada prije nego što ga objavim. Naravno da mi može promaknuti pogreška i za ono što objavim odgovaram ja. :::Meni je stvarno stalo do ovoga. U tim člancima ima toliko zapuštenih dijelova, rupa i tvrdnji koje godinama stoje bez dobre podloge, a mnogi upravo preko njih prvi put uče o toj povijesti. Volio bih da nekome možemo mirno preporučiti članak na hrvatskoj Wikipediji i znati da će dobiti razumljiv prikaz iza kojeg stoji ozbiljna literatura. Sisak je primjer koliko se može napraviti i do koje razine kad se jednoj temi stvarno posvetiš, a imam volje nastaviti. :::Ako imate savjet kako da vam olakšam praćenje i provjeru izmjena, samo recite. Rado možemo popričati o načinu rada i dogovoriti što bi svima bolje odgovaralo. Mislim da je dobra komunikacija temelj da ovo stvarno krene naprijed. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 15:17, 8. listopada 2026. (CEST) == Nacrt:Siniša Koprivnjak – molba za ponovnu procjenu == Poštovani Croxyz, javljam se u vezi s oznakom za brisanje koju ste 6. listopada postavili na [[Nacrt:Siniša Koprivnjak]]. Razumijem razlog – prva verzija bila je napisana uz pomoć AI alata i nisam znao da to nije u zakonu sa pravilima pošto sve što je pisalo je istina i imam više izvora koji su to potvrdili Dana 7. listopada nacrt sam ponovno napisao sam i ogulio sam ga. Zadržao sam samo podatke potkrijepljene neovisnim izvorima (Jutarnji list, 24sata, tportal, Blic, Story, Hello!, Wish te intervjui na HRT 4 i Novoj TV), a uklonio puno toga što mogu potvrdit raznim izvorima. Na stranici za razgovor o nacrtu naveo sam i da sam u sukobu interesa, jer je riječ o meni. Molio bih Vas da, kad stignete, pogledate trenutnu verziju i procijenite je li oznaka za brisanje još potrebna. Ako nacrt i dalje ne zadovoljava kriterije, rado ću poslušati konkretne savjete što ispraviti ili maknuti. Hvala na vremenu i trudu. [[Suradnik:Sans39|Sans39]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sans39|razgovor]])</small> 12:45, 8. listopada 2026. (CEST) == Asia Express == Zašto ste mi obrisali Natjecatelje i Format emisije na Wikipediji? [[Suradnik:Lp7137|Lp7137]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lp7137|razgovor]])</small> 16:31, 8. listopada 2026. (CEST) ibkuj0kqmrahd295y920gsz3iu6yjyf 0 786177 7615524 7229797 2026-10-09T11:14:58Z Moon1238 258470 7615524 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{Infookvir političar |ime = Rafael Correa |slika = Rafael Correa 2017-2.jpg |datum rođenja = {{birth date and age|1963|4|6|}} |datum smrti = |stranka = {{ubl|[[PAIS Alliance]] (do 2018.)|[[Citizen Revolution Movement]] (nakon 2018.)}} |alma mater = {{ubl|[[Universidad Católica de Santiago de Guayaquil|Katoličko sveučilište Guayaquila]] ([[Bachelor of Arts|BA]])|[[Université catholique de Louvain|UCLouvain]] ([[Master of Arts|MA]])|[[University of Illinois at Urbana–Champaign]] ([[Master of Science|MS]], [[PhD]])}} |nasljednik = [[Lenín Moreno]] |potpredsjednik6 = {{ubl|Lenín Moreno<br />(2007. – 2013.)|[[Jorge Glas]]<br />(2013. – 2017.)}} |predsjednik6 = Alfredo Palacio }} '''Rafael Vicente Correa Delgado''' ([[6. travnja]] [[1963.]]) je [[Ekvador|ekvadorski]] političar i ekonomist koji je bio 45. predsjednik Ekvadora od [[2007.]] do [[2017.]] godine. Correa, vođa političkog pokreta PAIS Alliance od njegova osnutka do [[2017.]], [[Demokratski socijalizam|demokratski je socijalist]], a njegova se administracija usredotočila na provedbu [[Politička ljevica|ljevičarskih]] politika. Na međunarodnoj razini, obnašao je dužnost ''privremenog'' predsjednika [[UNASUR|UNASUR-a]]. Od [[2017.]] godine živi s obitelji u [[Belgija|Belgiji]]. Rođen u [[Mestici|mestičkoj]] obitelji niže srednje klase u [[Guayaquil|Guayaquilu]], Correa je studirao ekonomiju na Sveučilištu Católica de Santiago de Guayaquil, Sveučilištu u Louvainu (UClouvain) i Sveučilištu Illinois, gdje je i doktorirao. Vrativši se u Ekvador, [[2005.]] godine postao je ministar gospodarstva, uspješno lobirajući u Kongresu za povećanje potrošnje na zdravstvene i obrazovne projekte. Correa je pobijedio na predsjedničkim izborima 2006. godine na platformi u kojoj je kritizirao etablirane političke elite. Preuzevši dužnost u siječnju [[2007.]], nastojao se odmaknuti od ekvadorskog [[Neoliberalizam|neoliberalnog]] ekonomskog modela smanjenjem utjecaja [[Svjetska banka|Svjetske banke]] i [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnog monetarnog fonda]]. Nadgledao je uvođenje novog ustava te je ponovno izabran 2009. i 2013. godine. {{GLAVNIRASPORED:Correa, Rafael}} [[Kategorija:Ekvadorski političari]] [[Kategorija:Predsjednici]] [[Kategorija:Ekonomisti]] q65w0ymtloxtk05ee1bcjz3owyukrcr 0 789277 7615450 7612795 2026-10-09T05:50:24Z CyberMB vol2 172176 /* Povezani članci */ 7615450 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza <br> Provincija | sezona = 1935./36. | slika = | opis = | država = {{Z|JUG|0000}} [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Jugoslavija]] | stupanj lige = Podsavez (II.) | prvaci = [[RSFD Sloga Vinkovci|Sloga Vinkovci]] | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 29 (21) | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1934./35.|1934./35.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1936./37.|1936./37.]] }} Natjecanje za prvenstvo ''Provincije'' [[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]] u sezoni 1935./36. <br> Prvak je bio klub ''[[RSFD Sloga Vinkovci|"Sloga"]]'' iz [[Vinkovci|Vinkovaca]]. == Sustav natjecanja == 29 klubova je bilo ždrijebano u sedam skupina – ''Župa'' (prije ili tijekom natjecanja je odustalo nekoliko klubova). Natjecanje po župama je igrano dvostrukim ligaškim sustavom. <br> U završnicu (doigravanje) za prvaka ''Provincije'' su se plasirali prvaci ''župa'', te je igrana po dvostrukom kup-sustavu. <br> Prvak ''Provincije'' je ostvario plasman u ''I. razred prvenstva'' ''[[Osječki nogometni podsavez|Osječkog podsaveza]]''. == Natjecanje po župama == {| | || |- |colspan="2"| === I. župa === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[NK Šparta Beli Manastir|Šparta Beli Manastir]] ||8 ||8 ||0 ||0 ||36 ||3 ||16 |- |2. ||align="left"|[[NK Jadran Šećerana|Jadran Branjin Vrh]] ||8 ||5 ||0 ||3 ||16 ||10 ||10 |- |3. ||align="left"|[[NK Belje Kneževo|Belje Kneževo]] ||8 ||5 ||0 ||3 ||20 ||14 ||10 |- |4. ||align="left"|[[ŠK Baranja Darda|Baranja Darda]] ||8 ||2 ||0 ||6 ||9 ||23 ||4 |- |5. ||align="left"|[[NK Zmaj Zmajevac|Zmaj Zmajevac]] ||8 ||0 ||0 ||8 ||0 ||31 ||0 |} * ''Zmaj'' iz [[Zmajevac|Zmajevca]] odustao tijekom natjecanja |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BAR !!BELJ !!JAD !!ŠPA !!ZMAJ |- |'''BAR ||align="left"|Baranja Darda ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''BELJ ||align="left"|Belje Kneževo || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''JAD ||align="left"|Jadran Branjin Vrh || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''ŠPA ||align="left"|Šparta Beli Manastir || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ZMAJ ||align="left"|Zmaj Zmajevac || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="7"| |- |colspan="7" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' – utakmice od 1. do 5. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine – utakmice od 6. do 10. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' – nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> – iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> – poništena ili brisana utakmica <br> p – utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. – rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. – nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |colspan="2"| === II. župa === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[HNK Borovo Vukovar|BATA Borovo]] ||2 ||2 ||0 ||0 ||8 ||0 ||4 |- |2. ||align="left"|[[ŠK Šparta Vukovar|Šparta Vukovar]] ||2 ||0 ||0 ||2 ||0 ||8 ||0 |- | ||align="left"|Fruškogorac Šid ||colspan="7"|<small> ''odustali od natjecanja |- | ||align="left"|RZ Šidski SK Šid ||colspan="7"|<small> ''odustali od natjecanja |} * [[Borovo Naselje|Borovo]] (kasnije Borovo Naselje) – danas dio naselja [[Vukovar]] * klubovi s područja današnje [[Srbija|Srbije]]: ''Fruškogorac'' i ''RZ Šidski SK'' iz [[Šid]]a * ''Fruškogorac'' i ''RZ Šidski SK'' iz [[Šid]]a odustali uoči početka sezone |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BATA !!ŠPA !!<s> ''FRU !!<s> ''RZŠSK |- |'''BATA ||align="left"|BATA Borovo ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''ŠPA ||align="left"|Šparta Vukovar || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |<s> '''''FRU ||align="left"|<s> ''Fruškogorac Šid || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |<s> '''''RZŠSK ||align="left"|<s> ''RZ Šidski SK Šid || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="6"| |- |colspan="6" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' – 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine – 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' – nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> – iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> – poništena ili brisana utakmica <br> p – utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. – rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. – nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |colspan="2"| === III. župa === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|Konkordija Brčko ||4 ||4 ||0 ||0 ||12 ||0 ||8 |- |2. ||align="left"|Građanski Brčko ||4 ||2 ||0 ||2 ||6 ||6 ||4 |- |3. ||align="left"|Šimšir Orašje ||4 ||0 ||0 ||4 ||0 ||12 ||0 |} * svi klubovi s područja današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] * ''Šimšir'' iz [[Orašje|Orašja]] odustao tijekom natjecanja |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!GRA !!KON !!ŠIM |- |'''GRA ||align="left"|Građanski Brčko ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''KON ||align="left"|Konkordija Brčko || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ŠIM ||align="left"|Šimšir Orašje || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="5"| |- |colspan="5" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' – 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine – 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' – nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> – iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> – poništena ili brisana utakmica <br> p – utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. – rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. – nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |colspan="2"| === IV. župa === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[RSFD Sloga Vinkovci|Sloga Vinkovci]] ||10 ||8 ||0 ||2 ||25 ||8 ||16 |- |2. ||align="left"|[[ŠK Certissa Đakovo|Certissa Đakovo]] ||10 ||7 ||0 ||3 ||28 ||15 ||14 |- |3. ||align="left"|[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalija Vinkovci]] ||10 ||5 ||1 ||4 ||19 ||17 ||11 |- |4. ||align="left"|[[ŠK Građanski Đakovo|Građanski Đakovo]] ||10 ||5 ||0 ||5 ||22 ||16 ||10 |- |5. ||align="left"|[[HNK Vinkovci|ŽAK Vinkovci]] ||10 ||4 ||1 ||5 ||17 ||18 ||9 |- |6. ||align="left"|[[NK Obrtna omladina Vinkovci|Obrtna omladina Vinkovci]] ||10 ||0 ||0 ||10 ||6 ||43 ||0 |} |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!CER !!CIB !!GRA !!OBO !!SLO !!ŽAK |- |'''CER ||align="left"|Certissa Đakovo ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''CIB ||align="left"|Cibalija Vinkovci || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''GRA ||align="left"|Građanski Đakovo || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''OBO ||align="left"|Obrtna omladina Vinkovci || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''SLO ||align="left"|Sloga Vinkovci || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ŽAK ||align="left"|ŽAK Vinkovci || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="8"| |- |colspan="8" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' – 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine – 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' – nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> – iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> – poništena ili brisana utakmica <br> p – utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. – rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. – nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |colspan="2"| === V. župa === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Građanski Donji Miholjac]] ||2 ||1 ||0 ||1 ||3 ||2 ||2 |- |2. ||align="left"|[[NK Valpovka Valpovo|Jovalija Valpovo]] ||2 ||1 ||0 ||1 ||2 ||3 ||2 |- | ||align="left"|[[ŠK Željezničarski Belišće|Željeznički ŠK Belišće]] ||colspan="7"|<small> ''odustali od natjecanja |- | ||align="left"|[[NK Belišće|Radnički Belišće]] ||colspan="7"|<small> ''odustali od natjecanja |- | ||align="left"|[[ŠK Zanatlija Valpovo|Zanatlija Valpovo]] ||colspan="7"|<small> ''odustali od natjecanja |} * ''Željeznićki ŠK'' i ''Radnički'' iz [[Belišće|Belišća]] te ''Zanatlija'' iz [[Valpovo|Valpova]] odustali uoči početka sezone |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!GRA !!JOV !!<s> ''RAD !!<s> ''ZAN !!<s> ''ŽELJ |- |'''GRA ||align="left"|Građanski Donji Miholjac ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''JOV ||align="left"|Jovalija Valpovo || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |<s> '''''RAD ||align="left"|<s> ''Radnički Belišće || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |<s> '''''ZAN ||align="left"|<s> ''Zanatlija Valpovo || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |<s> '''''ŽELJ ||align="left"|<s> ''Željeznički ŠK Belišće || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="7"| |- |colspan="7" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' – 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine – 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' – nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> – iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> – poništena ili brisana utakmica <br> p – utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. – rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. – nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |colspan="2"| === VI. župa === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[NK Radnički Požega|Radnički Slavonska Požega]] ||4 ||4 ||0 ||0 ||11 ||2 ||8 |- |2. ||align="left"|Građanski Slavonska Požega ||4 ||2 ||0 ||2 ||8 ||4 ||6 |- |3. ||align="left"|Trgovački Slavonska Požega ||4 ||0 ||0 ||4 ||0 ||12 ||0 |- !colspan="9"| |- ! !!''UKUPNO ||''12 ||''6 ||''0 ||''6 ||''19 ||''18 || |- |} * ljestvica sadrži ukupno nepodudarajuće sume za postignute i primljene golove * Slavonska Požega – tadašnji naziv za naselje [[Požega|Požega]] * ''Trgovački'' iz [[Požega|Slavonske Požege]] odustao tijekom natjecanja |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!GRA !!RAD !!TRG |- |'''GRA ||align="left"|Građanski Slavonska Požega ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''RAD ||align="left"|Radnički Slavonska Požega || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''TRG ||align="left"|Trgovački Slavonska Požega || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="7"| |- |colspan="7" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' – 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine – 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' – nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> – iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> – poništena ili brisana utakmica <br> p – utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. – rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. – nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |colspan="2"| === VII. župa === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|1. JŠK Građanski Podravska Slatina || || || || || || || |- | ||align="left"|[[VGŠK Virovitica|Virovitički Građanski ŠK Virovitica]] ||colspan="7"|<small> ''odustali od natjecanja |- | ||align="left"|[[NK Đurđenovac|Taninpila (Đurđenovac – Sušine)]] ||colspan="7"|<small> ''odustali od natjecanja |- |} * Podravska Slatina – tadašnji naziv za naselje [[Slatina]] * ''Virovitički Građanski ŠK'' i ''Taninpila'' odustali uoči početka sezone * ''1. JŠK Građanski'' proglašen prvakom župe |valign="top"| |- |- |} == Za prvaka Provincije == === Sudionici === U natjecanje ''za prvaka Provincije'' su se plasirali prvaci ''Župa''. {| class="wikitable" !župa !!klub !!napomene |- |I. župa ||[[NK Šparta Beli Manastir|Šparta Beli Manastir]] || |- |II. župa ||[[HNK Borovo Vukovar|BATA Borovo]] ||<small> [[Borovo Naselje|Borovo]] (kasnije Borovo Naselje) – danas dio naselja [[Vukovar]] |- |III. župa ||Konkordija Brčko || |- |IV. župa ||[[RSFD Sloga Vinkovci|Sloga Vinkovci]] || |- |V. župa ||[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Građanski Donji Miholjac]] || |- |VI. župa ||[[NK Radnički Požega|Radnički Slavonska Požega]] ||<small> Slavonska Požega – tadašnji naziv za naselje [[Požega|Požega]] |- |VII. župa ||<s> 1. JŠK Građanski Podravska Slatina ||<small> odustali od natjecanja <br> Podravska Slatina – tadašnji naziv za naselje [[Slatina]] |- |} === Rezultati === Igrano od kolovoza do listopada 1936. godine. <br> <small> '''podebljan rezultat''' – domaća utakmica za 1. klub u paru <br> rezultat normalne debljine – gostujuća utakmica za 1. klub u paru </small> ; I. kolo {| class="wikitable" style="font-size: 90%" |- !datumi !!par !!rezultati !!napomene |- |<small> 2. kolovoza 1936. <br> 9. kolovoza 1936. ||'''Radnički Slavonska Požega''' – Građanski Donji Miholjac ||<center> '''3:0 p.f''' <br> 3:0 p.f ||<small> ''Radnički'' prošao bez borbe |- |<small> 2. kolovoza 1936. <br> 9. kolovoza 1936. ||BATA Borovo – '''Šparta Beli Manastir''' ||<center> '''1:3''' <br> 0:3 ||<small> |- |<small> 16. kolovoza 1936. <br> 23. kolovoza 1936. ||'''Sloga Vinkovci''' – Konkordija Brčko ||<center> '''6:0''' <br> 3:0 ||<small> |- |} ; Poluzavršnica {| class="wikitable" style="font-size: 90%" |- !datumi !!par !!rezultati !!napomene |- |<small> 6. rujna 1936. <br> 20. rujna 1936. ||Šparta Beli Manastir – '''Sloga Vinkovci''' ||<center> '''3:3''' <br> 2:5 ||<small> |- |} ; Završnica {| class="wikitable" style="font-size: 90%" |- !datumi !!par !!rezultati !!napomene |- |<small> 27. rujna 1936. <br> 11. listopada 1936. ||'''Sloga Vinkovci''' – Radnički Slavonska Požega ||<center> '''3:1 <br> 2:1 ||<small> ''Sloga'' prvak ''Provincije ONP'' te ostvarili plasman u ''I. razred'' |- |} == Povezani članci == * [[Osječki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. razred 1935./36.]] * [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – II. razred 1935./36.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 407–409. {{izvori}} </small> {{Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (1923./24. – 1940./41.)}} [[Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|1935-36 Osijek provincija]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1935-36 Osijek provincija]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1935./36.|Osijek provincija]] 7dadii4iw1v0nxj413daeo6aklvhsmy 0 789599 7615174 7614663 2026-10-08T12:44:42Z Amon16 121913 Dopunjen prikaz Siska II; dodane kronologije po izvorima i tablice brojki, prošireni iskazi svjedoka; precizirani prijevoz, datumi, reference i javne polemike te ispravljene poveznice. 7615174 wikitext text/x-wiki {{Infookvir | iznad = Koncentracijski logor Sisak | iznadstil = font-size:115%; | podzaglavlje = Sabirni i tranzitni objekti te dječji logor | bodystil = width: 23em; | paramstil = width: 37%; | zaglavljestil = background: #e5e5e5; | slika = {{Lokacijska karta|NDH|label=Sisak|lat=45.48|long=16.37|width=300|float=center|caption=}} | opis = Položaj [[Sisak|Siska]] na karti [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. | slika2 = [[Datoteka:Sisak Ustasha concentration camp for children.jpg|300px|alt=Crno-bijela fotografija male djece koja leže na podu u baraci.]] | opis2 = Djeca na podu barake u sisačkom dječjem logoru. | zaglavlje1 = Opći podatci | param2 = Lokacija | vrijednost2 = [[Sisak]], [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]<br />(danas [[Hrvatska]]) | param3 = Razdoblje različitih objekata | vrijednost3 = 1941.–1945. (različiti sabirni i tranzitni objekti)<ref name="skil_caprag">Škiljan, Filip (2014). Organizirana prisilna iseljavanja Srba iz NDH. Zagreb: Srpsko narodno vijeće. ISBN 978-953-7442-13-2. [https://snv.hr/wp-content/uploads/2020/12/skiljan.pdf Mrežni izvor]. Relevantno mjesto: str. 137–140.</ref><ref name="Byford2023" details="str. 39." /> | param4 = Uprava | vrijednost4 = [[Datoteka:Flag of Germany (1935–1945).svg|22px|border|alt=Zastava nacističke Njemačke]] [[Treći Reich|Njemačka]] (tranzitni logori, do 1944.)<br />[[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|22px|border|alt=Zastava NDH]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] (dječji logor i sabirni objekti; kasnije i tranzitni logori)<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /><ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> | param5 = Prijašnja namjena prostora | vrijednost5 = Tvornica, skladišta, Sokolana, škola i samostanske prostorije<ref name="jusp_intro">Javna ustanova Spomen područje Jasenovac. »Djeca u logorima NDH«, odjeljci »Logor u Sisku« i »Spašavanje djece«. Pristupljeno 2. listopada 2026. [https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 Mrežni izvor].</ref><ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> | zaglavlje6 = Dječji logor | param7 = Službeni naziv | vrijednost7 = Prihvatilište za djecu izbjeglica | param8 = Djelovanje | vrijednost8 = 3. kolovoza 1942. – početak 1943.<br />Zatvaranje: 8. siječnja prema Mataušić (2022.), odnosno 8. veljače prema Mataušić (2024.)<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 223, bilješka 850; na str. 227 spominje se veljača." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171, bilješka 25." /> | param9 = Upravitelj | vrijednost9 = [[Antun Najžar]]<ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> | param10 = Zatočenici | vrijednost10 = Djeca, pretežito [[Srbi|srpske]] nacionalnosti<ref name="Fumic2011" details="str. 57." /> | param11 = Broj djece | vrijednost11 = 5000–7000 prema JUSP-u Jasenovac<ref name="jusp_intro" /> | param12 = Broj umrle djece | vrijednost12 = 1152 prema popisu umrlih za 1942.; JUSP navodi i 1631 (vidi tekst)<ref name="jusp_intro" /> }} '''Koncentracijski logor Sisak''' naziv je za sabirne i tranzitne logorske objekte te dječji logor koji su tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] djelovali u [[Sisak|Sisku]], na području [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] (NDH). Objekti su imali različite namjene i nisu svi djelovali istodobno. Iz ranijeg logora u Capragu vlasti NDH prisilno su iseljavale Srbe u okupiranu Srbiju.<ref name="skil_caprag" /> Kasniji sabirni i tranzitni logori služili i odvajanju stanovništva za [[Prisilni rad|prisilni rad]] u Njemačkoj.<ref name="Dizdar1990" details="str. 108–109." /> S deportacijama i razdvajanjem obitelji bio je povezan dječji logor, službeno nazvan ''Prihvatilište za djecu izbjeglica''.<ref name="Matausic2022" details="str. 213–214." /> Dječji logor otvoren je 3. kolovoza 1942., a prestao je djelovati početkom 1943. Nataša Mataušić završetak rada u kronologiji iz 2022. datira 8. siječnja, dok u radu iz 2024. posljednji transport navodi 8. veljače.<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 223, bilješka 850; na str. 227 spominje se veljača." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171, bilješka 25." /> Njime je upravljao liječnik [[Antun Najžar]].<ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /> U Sisak su dovođena djeca iz drugih ustaških logora i djeca odvojena od roditelja koji su slani na prisilni rad.<ref name="Matausic2022" details="str. 213–214." /> Bila su pretežito [[Srbi|srpske]] nacionalnosti, a velik dio potjecao je s [[Kozara|Kozare]] i drugih područja zahvaćenih vojnim operacijama i progonom stanovništva.<ref name="Fumic2011" details="str. 57." /> Kroz dječji logor prošlo je nekoliko tisuća djece. Zbog gladi, bolesti i neprimjerenih uvjeta boravka umrlo ih je više od tisuću. Spomen područje Jasenovac navodi podatak mrtvozornika o 1152 umrla djeteta te podatak o 1631 umrlom djetetu.<ref name="jusp_intro" /> Dio djece spašen je premještanjem u druge ustanove, predajom roditeljima i rodbini ili smještajem u obitelji. U pomoći su sudjelovali [[Diana Budisavljević]], njezini suradnici, djelatnici [[Hrvatski Crveni križ|Hrvatskoga Crvenog križa]], pojedini državni službenici, liječnici, crkvene ustanove i građani.<ref name="jusp_intro" /> Najžar je nakon rata osuđen zbog ratnog zločina i pogubljen u rujnu 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176." /> U Sisku su podignuta spomen-obilježja zatočenoj i umrloj djeci.<ref name="lead_memorial">Stiftung Denkmal für die ermordeten Juden Europas. »Sisak Children’s Concentration Camp Memorial«. Memorialmuseums, odjeljak »Remembrance«. Pristupljeno 2. listopada 2026. [https://www.memorialmuseums.org/memorialmuseum/sisak-childrens-concentration-camp-memorial?locale=en Mrežni izvor].</ref> U novijim javnim polemikama osporavali su se logorski karakter ustanove i odgovornost uprave, a različito su prikazivane i zasluge za spašavanje djece. Te tvrdnje obrađuje i povjesničarka Nataša Mataušić u svojim radovima.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, bilješke 806–807, i str. 221." /><ref name="Matausic2024" details="str. 176–181." /> == Povijesni kontekst == [[Ustaše|Ustaška organizacija]], koju je predvodio [[Ante Pavelić]], nastala je u političkim sukobima u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] i nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura|šestosiječanjske diktature]]. Cilj joj je bio rušenje Jugoslavije i stvaranje neovisne hrvatske države. Koristila se nasilnim i terorističkim metodama te dobivala potporu [[Fašistička Italija|fašističke Italije]].<ref name="background_interwar">»Ustaše«. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 3. listopada 2026. [https://enciklopedija.hr/clanak/ustase Mrežni izvor].</ref> Nakon [[Travanjski rat|napada sila Osovine na Jugoslaviju]] 6. travnja 1941. i sloma jugoslavenske vojske, zemlja je podijeljena između okupacijskih vlasti i država povezanih s Osovinom. [[Slavko Kvaternik]] proglasio je NDH 10. travnja. Na njezinu je čelu bio Pavelić, a njezin je opstanak ovisio o Njemačkoj i Italiji. Uspostavljena je jednostranačka totalitarna diktatura. Vlasti su provodile progon i masovne likvidacije Srba te donijele rasne zakonske odredbe protiv [[Židovi|Židova]] i [[Romi|Roma]].<ref name="background_invasion">United States Holocaust Memorial Museum. »World War II: Key Dates«. Holocaust Encyclopedia, zapis za 6. travnja 1941. Pristupljeno 3. listopada 2026. [https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/world-war-ii-key-dates Mrežni izvor].</ref><ref name="background_ndh">»Nezavisna Država Hrvatska«. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 3. listopada 2026. [https://enciklopedija.hr/clanak/nezavisna-drzava-hrvatska Mrežni izvor].</ref> Ustaške vlasti izgradile su mrežu koncentracijskih logora za zatočenje i ubijanje pripadnika progonjenih skupina i političkih protivnika režima. Najveći je bio [[Koncentracijski logor Jasenovac|jasenovački logorski kompleks]], u čijem je sastavu djelovao i [[Sabirni logor Stara Gradiška|logor Stara Gradiška]].<ref name="background_camps">United States Holocaust Memorial Museum. »Jasenovac«. Holocaust Encyclopedia, uvodni odjeljak o vlastima NDH i logorskom sustavu. Pristupljeno 3. listopada 2026. [https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/jasenovac Mrežni izvor].</ref> Na sisačkom području logori su djelovali već 1941. Prema istraživanju Filipa Škiljana, iseljenički logor u Capragu, oko pet kilometara od tadašnjeg Siska, osnovan je početkom srpnja 1941. i djelovao je do kraja rujna. Nalazio se uz željezničku prugu Zagreb–Beograd. Bio je jedno od sabirališta iz kojih su vlasti NDH organizirano prisilno iseljavale Srbe u okupiranu Srbiju. Prvi organizirani transport iz Capraga otpremljen je 1. kolovoza 1941.<ref name="skil_caprag" /> == Sabirni i tranzitni logori == Prema [[Nataša Mataušić|Nataši Mataušić]], ustaški sabirni logor u nekadašnjoj Teslićevoj Staklani započeo je s radom 9. srpnja 1942. Ondje su zatočene srpske obitelji s Kozare, [[Banovina|Banije]], [[Kordun|Korduna]], [[Moslavina|Moslavine]] i [[Slavonija|Slavonije]]. Radno sposobni odrasli odvođeni su na prisilni rad, a njihova su djeca ostajala u Sisku.<ref name="Matausic2024" details="str. 166." /><ref name="Matausic2022" details="str. 214: uspostava sabirnog logora i odvajanje djece od roditelja odvedenih na prisilni rad." /> Nazivi ''Sisak I'' i ''Sisak II'' u literaturi se ne odnose uvijek na iste objekte i razdoblja. Joseph Robert White u enciklopediji Američkoga memorijalnog muzeja holokausta nazivom ''Sisak I'' označava tranzitni logor, a ''Sisak II'' logor za žene i djecu koje su vlasti smatrale nesposobnima za prisilni rad. Početak djelovanja tako opisanih logora datira 3. kolovoza 1941., a prijelaz tranzitnog logora pod upravu NDH u travanj 1944.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> [[Zdravko Dizdar]] njemačke logore Sisak I i Sisak II opisuje kao objekte organizirane u siječnju 1943., u Staklani i Pecari. Prema njegovu istraživanju, njemačka uprava trajala je do 17. svibnja 1944., nakon čega su logori objedinjeni pod ustaškom upravom povezanom s Jasenovcem.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98 i 108–109: njemački logori od siječnja 1943. te njihovo objedinjavanje pod ustaškom upravom 17. svibnja 1944." /> White navodi da su u tranzitnom logoru bili zatočeni Srbi, Bošnjaci i Romi namijenjeni prisilnom radu u [[Treći Reich|Reichu]]. Dio je upućivan u logor na beogradskom [[Sajmište (logor)|Sajmištu]]. Na temelju uzorka kartica Međunarodne službe traženja spominje i kasnije boravke zatočenika u [[Auschwitz|Auschwitzu]], [[Koncentracijski logor Dachau|Dachauu]], [[Koncentracijski logor Mauthausen|Mauthausenu]] i drugim njemačkim logorima.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> U bilješci njemačke komisije od 16. siječnja 1943. predviđeni su kapaciteti od 5000 mjesta za tranzitni logor Sisak I i 1500 za rezervni logor Sisak II. Dokument razmatra razvrstavanje zatočenika i njihovo upućivanje na rad u Njemačku ili u njemačke posebne logore. Za sisačke objekte predviđa njemačku upravu, sudjelovanje organa Službe sigurnosti i stražu vojnih žandara. Te brojke označavaju planirani kapacitet, a ne ukupan broj zatočenika.<ref name="wall_plan">»Zabeleška komisije nemačkog opunomoćenog generala u NDH od 16. januara 1943. o razvrstavanju talaca i pohapšenog stanovništva na grupe i upućivanju na rad u Nemačku ili nemačke specijalne logore u Osijeku, Zemunu i Sisku«. Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, dokument 11. Objavljeni prijevod njemačkog dokumenta. [https://znaci.org/zb/4_12_3_11.htm Mrežni izvor].</ref> U Dizdarovu opisu njemačkoga logorskog sustava Sisak I nalazio se u bivšoj Teslićevoj tvornici stakla, a Sisak II u bivšoj tvornici likera, Pecari, približno 750 metara dalje. Sisak II obuhvaćao je i „Karantenu”, skupinu drvenih baraka podignutih 1942. u kojima su bile smještene žene i djeca. Bio je povezan sa Staklanom, ograđen dvostrukom bodljikavom žicom i osiguran četirima zidanim bunkerima na uglovima.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /> Prema izvještaju koji prenosi Dizdar, krajem srpnja 1943. u oba je njemačka logora bilo ukupno 1868 zatočenika. Djeca su dovođena s roditeljima ili zasebno, u skupinama. Glad, bolesti i naporan rad osobito su pogađali djecu i starije zatočenike. Većina zatočenika odvođena je na prisilni rad u Njemačku, a među ostalim odredištima bili su Jasenovac i Stara Gradiška. Podatci o broju zatočenika i njihovoj daljnjoj sudbini u tom se prikazu odnose na oba logora zajedno.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /> Za razdoblje od 25. siječnja 1943. do 15. siječnja 1945. Dizdar iz dokumenata Zemaljske komisije prenosi zajedničku procjenu za njemačke logore i logor pod kasnijom ustaškom upravom: oko 10.000 odraslih i oko 2000 djece. Navodi i oko 2500 stradalih, ali taj podatak obuhvaća smrti u sisačkim i drugim logorima te na prisilnom radu u zemlji i inozemstvu. Ne odnosi se samo na umrle u Sisku.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109; autor prenosi zajedničke procjene Zemaljske komisije za razdoblje 25. siječnja 1943. – 15. siječnja 1945., uključujući stradanje nakon odvođenja iz Siska." /> Tranzitni logor u Staklani prestao je djelovati u siječnju 1945. Jovan Byford navodi da je zgrada zatim pretvorena u vojarnu ustaških postrojbi. Zatočenje stanovnika Siska na tom mjestu u posljednjim tjednima rata pripada kasnijim događajima.<ref name="Byford2023" details="str. 39." /> == Kronologija prema pojedinim izvorima == White i Dizdar razlikuju se u nazivima logora i pojedinim datumima. Sljedeći pregledi odvojeno prikazuju njihove navode. Na dječji logor i njemačke tranzitne objekte ne odnose se ista razdoblja djelovanja. {| class="wikitable" |+ Kronologija prema Josephu Robertu Whiteu (2018.) ! Datum !! Događaj u autorovu prikazu |- | 3. kolovoza 1941. || Početak rada logora koje autor označava kao Sisak I i Sisak II.<ref name="White2018" details="str. 73: u izvorniku je navedena 1941. godina." /> |- | 29. srpnja 1942. || Dolazak prvoga transporta djece iz Mlake.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |- | 8. siječnja 1943. || Zatvaranje dječjeg logora i premještanje preostale djece u Zagreb.<ref name="White2018" details="str. 75." /> |- | Travanj 1944. || Predaja uprave nad tranzitnim logorom Sisak I vlastima NDH.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> |- | Siječanj 1945. || Zatvaranje logora za odrasle; autor navodi odvođenje preostalih zatočenika u Jasenovac.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |} {| class="wikitable" |+ Kronologija prema Zdravku Dizdaru (1990.) ! Datum !! Događaj u autorovu prikazu |- | 3. kolovoza 1942. || Osnutak dječjeg logora i dolazak prvoga transporta iz Mlake.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 8. siječnja 1943. || Zatvaranje dječjeg logora nakon odlaska posljednje skupine djece u Zagreb.<ref name="Dizdar1990" details="str. 104." /> |- | Siječanj 1943. || Osnivanje njemačkih logora Sisak I u Staklani i Sisak II u Pecari.<ref name="Dizdar1990" details="str. 108–109." /> |- | 17. svibnja 1944. || Preuzimanje i objedinjavanje njemačkih logora pod ustaškom upravom.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98 i 109." /> |- | 15. siječnja 1945. || Raspuštanje ustaškoga sabirnog logora; autor navodi puštanje preostalih 300 zatočenika.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98." /> |} == Dječji logor == === Dolazak djece i razdvajanje obitelji === [[Datoteka:Children in Sisak concentration camp.jpg|thumb|right|upright=0.9|alt=Crno-bijela fotografija skupine djece ispred logorske barake.|Djeca ispred barake u sisačkom logoru.]] Neposredan kontekst nastanka dječjeg logora bila je [[Bitka na Kozari|ofenziva na Kozari]] u lipnju i srpnju 1942. Operacijom protiv partizanskih snaga na Kozari i Prosari zapovijedala je njemačka vojska, uz sudjelovanje domobranskih i ustaških postrojbi NDH. Zarobljen je velik broj civila, većinom Srba. Vlasti NDH i njemački predstavnici planirali su njihovo upućivanje u logore i izdvajanje radne snage. Sudbina djece bila je povezana s tim deportacijama i razdvajanjem obitelji.<ref name="baric_kozara">Barić, Nikica (2016). »Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece«. ''Pilar'', XI (22/2), str. 53–111. [https://hrcak.srce.hr/187790 Mrežni izvor]. Relevantna mjesta: str. 53–55, 63–64 i 96.</ref> Ministarstvo udružbe NDH, nadležno za socijalnu skrb, uspostavilo je dječje prihvatilište 3. kolovoza 1942. U Sisak su dovođena djeca iz ustaških sabirnih logora u [[Mlaka (Jasenovac)|Mlaki]], Jablancu i [[Košutarica|Košutarici]] te iz Stare Gradiške. Istodobno su primana djeca iz sisačkoga sabirnog logora, odvojena od roditelja upućenih na prisilni rad.<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 213–214." /> Spomen područje Jasenovac navodi prisilno odvajanje djece od zatočenih majki i njihovo dovođenje iz više logorskih objekata.<ref name="jusp_intro" /> Prema izvještaju nadzornika Ministarstva udružbe Franje Perše od 7. kolovoza 1942., djeca su iz Mlake i Jablanca do Jasenovca prevožena seoskim kolima jer je put bio preuzak i loš za druga prijevozna sredstva. Put iz Mlake trajao je tri do četiri sata, a iz Jablanca šest sati. U pratnji su bile sestre Crvenoga križa koje su se brinule o prehrani djece na putu.<ref name="Matausic2022" details="dokument 1, str. 230–231: izvještaj Franje Perše Ministarstvu udružbe od 7. kolovoza 1942. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-223, MUP NDH, kut. 10." /> Diana Budisavljević u zapisima s početka kolovoza opisuje dopremanje djece kolima iz Mlake i njihov ukrcaj u vagone u Jasenovcu. U zapisu od 3. kolovoza 1942. navodi dolazak u Sisak. Većina djece ostala je u gradu, dok su dojenčad te mala, slaba ili bolesna djeca nastavila prema Zagrebu u dva vagona. Bilježi kašnjenje mlijeka i odvođenje djece pješice u Sokolanu koje je vodio [[Kamilo Brössler|Kamilo Bresler]].<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 85–86, zapisi od 2. do 4. kolovoza 1942." /> === Uprava i logorski objekti === Prihvatilište je formalno bilo u nadležnosti Ministarstva udružbe, a prema Mataušić stvarnu je upravu imala [[Ustaška nadzorna služba]]. Upravitelj Antun Najžar odlučivao je o osoblju, nabavi i rashodima. U iskazu od 25. veljače 1946. opisao je svoj položaj riječima: »bez mog znanja i odobrenja nije se smelo niti moglo raspolagati novcem logora«.<ref name="Matausic2024" details="str. 178, bilješka 60: autoričin prijenos Najžarova iskaza od 25. veljače 1946." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> U iskazu Dragice Habazin Andrašević je naveden kao zapovjednik logora u Staklani, u kojem su bili zatočeni roditelji djece smještene u dječjim objektima.<ref name="Matausic2022" details="dokument 7, str. 246: iskaz Dragice Habazin od 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis." /> Djeca su bila raspoređena u više zgrada. Među objektima se navode Staklana, Pecara, Solana Reis i prostorije samostana sestara sv. Vinka.<ref name="jusp_intro" /> Dječja skrb odvijala se i u Sokolani te školi u Novom Sisku, prenamijenjenima za smještaj i liječenje. Takav raspored značio je da uvjeti nisu bili jednaki u svim zgradama. Jana Koch opisala je školsku polikliniku kao improviziranu bolnicu, u staroj zgradi ograđenoj žicom, s ustaškom stražom i zastavom Crvenoga križa.<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Učitelj [[Ante Dumbović]] bio je povjerenik Ministarstva udružbe za smještaj djece, u dokumentima nazvan ''kolonizacijom''. Vodio je popise pristigle, umrle, vraćene i udomljene djece. Njegovi izvještaji i kartoteka važni su izvori za rekonstrukciju rada logora i pojedinačnih sudbina.<ref name="Matausic2024" details="str. 168 i 175." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> === Smještaj, prehrana i higijena === Djeca su u Sisak stizala iscrpljena, pothranjena i bolesna. Smještaj, prehrana i zdravstvena skrb nisu odgovarali njihovu broju i potrebama. Ivan Fumić opisuje djecu na podu ili slami, često bez odgovarajuće odjeće, te hranu koja nije bila prilagođena njihovoj dobi.<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Nataša Mataušić u analizi dokumentacije navodi da su djeca danima ležala na istoj slami zagađenoj izmetom, dok su u skladištima postojale plahte, pokrivači i druge potrepštine koje im nisu bile dostupne. Opisuje i krađe hrane i odjeće te propuste u raspodjeli i njezi.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> U zapisu od 6. kolovoza 1942. Diana Budisavljević opisuje teškoće pri kupanju i raskuživanju. Nije bilo prostorije u kojoj bi okupana djeca čekala odjeću: »Morala su gola van«. Dodaje da je vrijeme bilo oblačno i da je puhao hladan vjetar.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 92, zapis od 6. kolovoza 1942." /> O uvjetima u Sokolani svjedočio je Đuro Vidović, zemljoradnik iz Križa kraj Petrinje, koji je u kolovozu 1942. došao preuzeti jedno dijete. U iskazu pred komisijom za ratne zločine od 23. siječnja 1946. opisao je podove na kojima su djeca ležala te naknadno dopunio svoje riječi kako bi naglasio da su prljavštini bila izložena i starija djeca:<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /> <blockquote>»Djeca su bila smještena po sobama sokolane i ležala su na podovima na kojima je bilo vrlo malo a na mjestima gotovo ni malo slame a osim toga prostorije su bile vrlo neuredne i nisu bile čišćene te je bilo i dječjih izmetina a manja mala djeca su bila i zamazana tim izmetinama.– Ispravljam ne samo da su mala djeca bila zamazana od izmetina nego su bila i velika a bila su zamazana usljed toga što su ležala sa malom djecom od godine pa na više koja su i njih istovremeno zamazali a niti jedni nIsu imali prilike da se očiste a niti je zato pružana mogućnost a o tom izgleda uprava logora kao i osoblje koje je posluživalo djecu nije vodilo brige.–«<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /></blockquote> Vidović je opisao dječji plač i traženje kruha te podjelu hrane kojoj je osobno prisustvovao. U istom iskazu naveo je raspored obroka i teškoće zbog premalo posuđa:<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /> <blockquote>»Pored toga što su djeca bila zamazana mnogo su plakala i vikala a istovremeno i tražila kruha koga nisu dobivala iz čega zaključujem da je ishrana te djece bila vrlo slaba gotovo nikakova, dok su djeca zapomagala i tražila kruha.– Imao sam prilike vidjeti jedamput kada je djelena hrana i to prije podne u 9 sati kojom prilikom djeci je djelana hrana koja se sastojala od neke prozirne juhe sa nekoliko komadića sasvim siguran nisam dali repe ili makarone glavno bijelo je bilo te jednim komadićem kruha koji nikako nije bio teži od 3-4 dkg. Takvu hranu djeca su dobivala dnevno dva puta i to u 9 sati izjutra i u 4 sata poslijepodne, – Kod djeljenja hrane nije se moglo pravilno raspodijeliti niti su mogla sva djeca dobiti obzirom da je bila nestašica u porcijama i žlicama tako da si od 3-7 djece jeli iz jedne porcije.–«<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /></blockquote> Prema njegovu iskazu, građani i seljaci pokušavali su djeci donijeti kruh, sir i voće, ali su ih osoblje i naoružana straža sprečavali uz obrazloženje da bi se djeca mogla razboljeti.<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /> U istom je iskazu naveo da je pred Sokolanu vidio dolazak mrtvačkih kola, utovar približno deset dječjih lijesova i njihov odvoz na groblje.<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /> Joso Stanić u poratnom iskazu opisao je djecu uz Kupu koju je, prema svojem sjećanju, vidio 17. ili 18. kolovoza 1942. Mataušić prenosi sljedeći odlomak njegova iskaza: <blockquote>»... tek nekako 17 ili 18 (kolovoza 1942., op.a.) ponovno sam otišao u Sisak sa biciklom te taman prilikom ulaska u Sisak t.j. kada sam došao na zidani kupski most vidio sam jedan strahoviti prozor koji me je prosto zaprepastio. Naime od sokolane kao i od škole sa druge strane Kupe razišlo se ne znam ni koliko broj ali veliki broj djece niz obalu Kupe polu gola i bosa sa željom da se okupaju odnosno pošto su na to bili prisiljeni od svojih čuvara. Djeca su bila tako izmučena od kojih je bilo i velik broj upravo posve male djece neobično su mnogo vikala i plakala te zapomažući tražeći hrane i dozivajući svoje majke. Dakle, prizor upravo je toliko bio strašan da se neda uopće ničim opisati da bi se mogla dobiti jasna slika o strahovitom prizoru koji se pojavio pred svakim onim koji je slučajno tada naišao tuda...«<ref name="Matausic2024" details="str. 174 i 180, bilješke 40 i 65: autoričin prijenos iskaza Jose Stanića, saslušanog u siječnju 1946. pred Okružnom komisijom za ratne zločine Banije u bolnici u Petrinji. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, ZB-KONF-4/380. Trotočke, dopuna „(kolovoza 1942., op.a.)” i oblik „prozor” potječu iz objavljenog prijepisa. Prenesen je cijeli ondje citirani odlomak." /></blockquote> Sestra Crvenoga križa [[Jana Koch]] obišla je logorske objekte u rujnu 1942. U opisu koji prenosi Fumić navela je približno 160 bolesne djece na podu improvizirane bolnice, bez primjerene njege. U Solani je zatekla hladan i vlažan betonski prostor, djecu s ranama i krastama te nedostatak hrane. Zabilježila je: »Premda je već davno prošlo tri sata poslije podne, djeca tog dana još ništa nisu jela.«<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Dragica Habazin, sestra Crvenoga križa, u iskazu pred Zemaljskom komisijom od 5. prosinca 1945. opisala je rad s djecom nakon dolaska u rujnu 1942. Govorila je o pretrpanoj drvenoj baraci na kupalištu Teslić. Navela je da je među djecom bilo zaraznih bolesti te da se, zahvaljujući radu Crvenoga križa, prehrana nakon dolaska sestara donekle poboljšala. O osnovnoj njezi i pokušaju da dojenčad ponovno dođe do svojih majki izjavila je:<ref name="Matausic2022" details="dokument 7, str. 245–247, osobito str. 246: zapisnik saslušanja Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /> <blockquote>»U čitavom logoru bio je samo jedan zahod, pa su djeca obavljala nuždu sva na otvorenom na livadi, a ona manja, koja nisu mogla ići, ta su obavljala nuždu pod sebe, a mi smo ih čistili. Mi smo zatražile od ustaškog zastavnika Andraševića, koji je bio zapovjednik logora u Sisku na staklani, gdje su bili zatočenici, roditelji u našem logoru nalazeće se djece, da nam dade majke od kod nas zatočene djece, da svoju djecu doje. No on nam to nije dozvolio.«<ref name="Matausic2022" details="dokument 7, str. 245–247, osobito str. 246: zapisnik saslušanja Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /></blockquote> === Zdravstvena skrb i postupanje uprave === Prema Mataušić, broj liječnika i pomoćnog osoblja bio je premalen za broj djece i težinu njihova stanja. Troje liječnika koji su radili s bolesnom djecom i sami su se razboljeli, a zamjene nisu poslane. Autorica kao dodatne probleme navodi nedovoljnu higijenu pri hranjenju te premještanje i miješanje bolesne i zdrave djece.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> Redovnica Mirna Mastanjević, koja je u samostanskim prostorijama prvih desetak dana pomagala pri hranjenju, na saslušanju 22. veljače 1946. opisala je uporabu istih bočica i lončića za više djece. Njezin opis povezuje nedostatak opreme s izostankom dezinfekcije:<ref name="Matausic2022" details="dokument 10, str. 251–252: zapisnik saslušanja Mirne Mastanjević od 22. veljače 1946. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-378/4. Znak „x” u prvoj rečenici nalazi se u objavljenom prijepisu." /> <blockquote>»U mjesecu augustu 1942 dopremljena su djeca x pohvatana po ustašama te smještena u prostorije našeg zabavišta i time je osnovan jedan dio dječjeg logora i kod nas. Prvih 10 dana ja sam pomagala osoblju koje je radilo kod te djece. Moj rad se sastojao u tome što sam prilikom hranjenja te djece pomagala ženama koje su hranile djecu te sam i ja hranila tu djecu. Prilikom hranjenja te djece zapazila sam da nema dovoljan broj bočica za dojenčad iz kojih su dojenčad hranili kao što nije bilo dovoljno niti lončića iz kojih su hranili djecu od 1-3 god. a koja su djeca bila smještena kod nas. Bočice kao i lončići nakon što bi iz istih jelo jedno dijete bili bi oprani u jednoj vodi i nisu ničim bili dezificirani iako je to moralo se činiti obzirom da je bilo bolesne djece te je postojala mogućnost prenosa zaraze na ostalu djecu.«<ref name="Matausic2022" details="dokument 10, str. 251–252: zapisnik saslušanja Mirne Mastanjević od 22. veljače 1946. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-378/4. Znak „x” u prvoj rečenici nalazi se u objavljenom prijepisu." /></blockquote> Upravitelj Antun Najžar u izvještaju Ministarstvu udružbe i Ministarstvu zdravstva od 7. rujna 1942. i sam je opisao golu djecu bez pokrivača, spavanje na slami te Sokolanu bez prozora. Veliku smrtnost povezivao je s hladnoćom, zarazama, promjenom prehrane i iscrpljenošću djece prije dolaska. Istodobno je tvrdio da su liječenje i prehrana bili primjereni te navodio cijepljenje, lijekove i infuzije. Opisao je i premještanje najteže bolesne djece iz Sokolane u školsku zgradu.<ref name="Matausic2022" details="dokument 5, izvještaj Antuna Najžara Ministarstvu udružbe i Ministarstvu zdravstva od 7. rujna 1942., str. 238–241. Nadnevak je preuzet iz tijela dokumenta; oznaka iznad prijepisa glasi 07.07.1942. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-226, MZU NDH, Glavno ravnateljstvo udružbe, broj 71023-I-2-1942. (61832), kut. 147." /> Liječnik Lazar Margulies, koji je radio s djecom, u iskazu od 24. srpnja 1945. kritizirao je upravo postupanje sa zarazom. Mataušić prenosi njegovu izjavu o upozorenjima koja je uputio Najžaru:<ref name="Matausic2022" details="str. 238, bilješka 883. Autorica citira zapisnik saslušanja liječnika Lazara Marguliesa pred komisijom za utvrđivanje ratnih zločina u Osijeku, 24. srpnja 1945. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/377. U citatu stoji Stari Sisak; Najžarov izvještaj i autoričin prikaz govore o školi u Novom Sisku." /> <blockquote>»Najviše krivim dr. Najžara što je, kada je, izbio pjegavac u ‘Sokolani’ umjesto da je tu zgradu izolirao, odnosno djecu i personal premjestio na izolirano mjesto, dao je nalog da se sve smjesti u t. zv. ‘bolnicu’ u školi u Starom Sisku, gdje pjegavca uopće dotle nije bilo i ako je od mene u dva maha bio upozoren da to mora imati katastrofalnih posljedica.«<ref name="Matausic2022" details="str. 238, bilješka 883. Autorica citira zapisnik saslušanja liječnika Lazara Marguliesa pred komisijom za utvrđivanje ratnih zločina u Osijeku, 24. srpnja 1945. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/377. U citatu stoji Stari Sisak; Najžarov izvještaj i autoričin prikaz govore o školi u Novom Sisku." /></blockquote> Julka Štajcer, koja je radila u Pučkoj školi Sisak–Novi, na saslušanju 21. veljače 1946. govorila je o Najžarovim obilascima i stanju djece. Mataušić prenosi sljedeći odlomak njezina iskaza: <blockquote>»U toku dva mjeseca koliko sam boravila u logoru, koliko se ja sjećam, svega dva puta je došao dr. Najžar kao šef logora na pregled. Svaki put kada je došao samo je prošao kroz sobe i pogledao djecu. Iza pregleda dr. Najžara nisam osjetila nikakvih promjena u pogledu poboljšanja hrane, izmjene slame, savijesnijeg liječničkog pregleda, pružanja veće liječničke pomoći i lijekova itd. mada se osjećala potreba da se u tom pravcu nešto poduzme, a što je svakako ja vjerujem morao poduzeti dr. Najžar.«<ref name="Matausic2024" details="str. 174 i 179–180, bilješke 43 i 64: autoričin prijenos iskaza Julke Štajcer od 21. veljače 1946. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1722, AFŽ-log.-23/38. Oblik „savijesnijeg” i sintaksa citata preneseni su iz objavljenog prijepisa." /></blockquote> Marija Miščević, zaposlena u kupalištu „Teslić”, opisala je postupanje s djecom nakon kupanja. U objavljenom odlomku njezina iskaza koji prenosi Mataušić stoji: <blockquote>»Prilikom dopremanja djece u kupalište (...) vidjela sam, kako žene koje su radile na kupanju te djece, djecu nakon kupanja golu meću ležati ne cement. Sve su to bila mala djeca. Djeca su ostajala ležati ne cementu po nekoliko sati, dok se ne okupaju sva, a zatim su vožena u dječji logor. Rukovodioc kod tog posla bio je Dr. Najžar, koji je sve to vidio i nije poduzimao ništa da se djeca ne stavljaju na cement. Nisam se usudila prići dr. Najžaru i moliti ga da spriječi to, da djece leže na cementu zbog toga što je dr. Najžar bio vrlo surov i grub čovjek.«<ref name="Matausic2024" details="str. 180, bilješka 66: autoričin prijenos iskaza Marije Miščević. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, ZB-KONF, 4/384, kut. 154. Oznaka (...) te oblici „ne cement”, „ne cementu” i „da djece leže” nalaze se u objavljenom prijepisu. Prenesen je cijeli ondje citirani odlomak, a ne potpuni arhivski zapisnik." /></blockquote> Velika smrtnost bila je predmet i službenog dopisivanja. Salih Kulović, pročelnik odjela Ministarstva udružbe, 17. rujna 1942. zatražio je od Ministarstva zdravstva komisijski pregled. Tražio je utvrđivanje razloga smrtnosti, mjera za njezino smanjenje i zaštite stanovništva Siska od širenja zaraznih bolesti.<ref name="Matausic2022" details="str. 217–218 i dokument 4, str. 236–237: dopis Saliha Kulovića Ministarstvu zdravstva, 17. rujna 1942." /> Teško stanje djece opisala je i liječnica Olga Bošnjaković, koja ih je preuzimala nakon prijevoza u Zagreb. U sjećanju koje Mataušić prenosi iz izdanja iz 1955. navela je ospice praćene teškim upalama pluća, difteriju i hripavac, uz pothranjenost, iscrpljenost i kožne bolesti. Njezin se opis odnosi na djecu dopremljenu iz Siska u rujnu i listopadu 1942.<ref name="Matausic2022" details="str. 223, bilješka 852. Autorica prenosi sjećanje liječnice Olge Bošnjaković objavljeno u knjizi Žene Hrvatske u NOB-i, II, Zagreb, 1955., str. 390. Navod se odnosi na djecu primljenu u Zagrebu." /> Habazin je opisala i ometanje rada te prijetnje sestarskom osoblju. Njezin iskaz bilježi i pojedinačnu Najžarovu suradnju: navela je da je uz njegovu susretljivost uspjela predati skupinu starije djece rodbini i stanovnicima Crkvenoga Boka.<ref name="Matausic2022" details="dokument 7, str. 245–247, osobito str. 246: zapisnik saslušanja Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /> === Svjedočanstva o obilasku logora === Prema prikazu Nataše Mataušić, u listopadu 1942., nakon ustaške akcije u selima [[Crkveni Bok]], Strmen i Ivanjski Bok, sisački logor posjetio je njemački opunomoćeni general [[Edmund Glaise von Horstenau]]. U njegovoj pratnji bio je ustaški dužnosnik [[Erih Lisak|Erich Lisak]]. Mataušić prenosi sljedeći odlomak iz Horstenauovih zapisa; objašnjenja u zagradama njezine su napomene:<ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /> <blockquote>»…Nakon toga otišli smo u koncentracijski logor koji je bio smješten u nekoj tvornici (tvornici stakla „Teslić i drug”, op.a.). Užasne prilike. Malo muškaraca, mnogo žena i djece bez dovoljno odjeće, noću leže na kamenu, ucviljeni su, kukaju i plaču. ‘Zapovjednik logora’ (dr. Antun Najžar, op.a.) – usprkos kasnijoj Poglavnikovoj povoljnoj ocjeni, običan lupež, ignorirao sam ga, ali sam zato svojoj ustaškoj pratnji rekao: ‘U ovakvim prilikama čovjeku dođe da povraća… samo da povraća, moja gospodo.’ A ono najstrašnije: dvorana uz čiji uzdužni zid na oskudnoj slami, koju su zacijelo bacili ovamo samo zbog moje ‘inspekcije’ leži oko 50 gole djece, dijelom već mrtve, a dijelom na umoru!«<ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /></blockquote> Mataušić s tim obilaskom povezuje i opis Rudrefa Štegera, koji je pregledu prisustvovao kao pripadnik štaba I. domobranskog zbora u Sisku. Njegov tekst izričito smješta pregled u Staklanu, s odvojenim prostorima za djecu, žene i muškarce. O dijelu u kojem su bila djeca napisao je:<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /> <blockquote>»U prvom logoru bila su dijeca u barakama razvrstana po sobama i po godinama, tako, da su deca do 1. godine ležala na slami u očajnom stanju. U barakama strašan zadah i nečistoča jer su djeca vršila nuždu u sobi. Ovom prilikom njemački general obratio se Lisaku sa ovim rečima: „to je vaša kultura, trebali bi reći Poglavniku, da sam dojde ovamo, pa da bi on vidi ovu strahotu.” Nato je Lisaku pripala muka, tako da je otišao u svoj vagon na stanicu.«<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /></blockquote> Naslov objavljenoga Štegerova zapisa smješta opisane događaje u studeni 1942., dok Mataušić u svojem prikazu posjet datira u listopad.<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /><ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /> === Spašavanje i udomljavanje === Izvlačenje djece iz logora bilo je povezano s radom Diane Budisavljević i njezinih suradnika. U prijevozu, prihvatu i smještaju sudjelovali su Kamilo Bresler iz Ministarstva udružbe, članice Hrvatskoga Crvenog križa, Odbor Narodne pomoći i [[Caritas Zagrebačke nadbiskupije]], uz obitelji iz Siska, Zagreba i drugih mjesta.<ref name="jusp_intro" /> Liječnik Ivo Pedišić u sjećanjima objavljenima 1967. opisao je organiziranje pomoći u sisačkoj bolnici, dopremu hrane i mlijeka te davanje lijekova. Mataušić iz njegovih sjećanja prenosi odlomak o udomljavanju i pomoći stanovništva:<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 848. Autorica citira: Pedišić, Ivo (1967). »Humanitarni ilegalni rad sisačke bolnice 1941–1945. godine«. ''Putovi revolucije'', 9, str. 234–243. Prenesen je cijeli odlomak koji navodi Mataušić, a ne cjelovita izvorna sjećanja." /> <blockquote>»Pozvali smo seljake iz sela Posavine da u svoje obitelji preuzmu na čuvanje i na ishranu djecu. Odaziv je bio velik, a osim toga seljaci su dovažali dnevno mlijeko, brašno, odjeću za djecu, sve besplatno.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 848. Autorica citira: Pedišić, Ivo (1967). »Humanitarni ilegalni rad sisačke bolnice 1941–1945. godine«. ''Putovi revolucije'', 9, str. 234–243. Prenesen je cijeli odlomak koji navodi Mataušić, a ne cjelovita izvorna sjećanja." /></blockquote> Kako je izgledalo preuzimanje djece pokazuje iskaz Stjepana Begića iz Križa kraj Petrinje, dan Okružnoj komisiji za ratne zločine Banije 20. siječnja 1946. Mataušić iz zapisnika prenosi dva odlomka. U prvome Begić opisuje kako je u jesen 1942. doznao za djecu u sisačkom logoru:<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849. Autorica citira zapisnik Okružne komisije za ratne zločine Banije od 20. siječnja 1946. o saslušanju Stjepana Begića iz Križa, kotar Petrinja. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Prenesena su oba odlomka koje autorica citira; nije riječ o cjelovitom izvornom zapisniku." /> <blockquote>»1942. godine u jesen primijetio sam da moji seljani dovode iz Siska neku djecu pravoslavnu po svojim kućama, a koja su do tada bila u dječjem logoru u Sisku, odakle su ih ustaške vlasti izdavale ljudima koji su ih htjeli primiti. U mome selu sva djeca i muška i ženska koja su tako bila dovedena iz Siska bila su sposobna da nešto privrijede kod kuće jer su bila stara od 12 do 14 godina.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849. Autorica citira zapisnik Okružne komisije za ratne zločine Banije od 20. siječnja 1946. o saslušanju Stjepana Begića iz Križa, kotar Petrinja. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Prenesena su oba odlomka koje autorica citira; nije riječ o cjelovitom izvornom zapisniku." /></blockquote> Prema Mataušić, Begić je poimenično naveo jedanaest obitelji koje su preuzele djecu. Zatim je opisao vlastiti odlazak u Sisak i preuzimanje brata i sestre: <blockquote>»Po dolasku u Sisak pronašao sam kancelariju učitelja Dumbovića kome sam izrazio želju da mi dade dva dječaka, jednog za mene i jednog za mog brata. Na moje traženje Dumbović mi je izdao pismeno jedan akt upućen na ime zapovjednika logora ‘Staklana’, s tim da mi taj zapovjednik izda 2 dječaka. Na ‘Staklani’ taj sam akt predao nekom ustaškom oficiru koji je tamo izdao nalog ustašama koji su čuvali logor da mi izdaju djecu. Kod odabiranja nisam uzeo dva dječaka kako sam tražio, već dječaka i djevojčicu – brata i sestru, jer su me molili da ih ne rastavim, nego povedem zajedno što sam ja rado učinio. Kada sam dobio toga dječaka i djevojčicu doveo sam ih kod Dumbovića koji ih je proveo kroz svoje knjige te meni izdao potrebne isprave za djecu, a ja sam zatim djecu poveo kući u Križ kod Petrinje… Mjesec dana iza kako sam doveo djecu kući došao je neki njihov rođak s odobrenjem, ne znam od koga, da ih ima pravo uzeti sebi, što je i učinio.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849. Autorica citira zapisnik Okružne komisije za ratne zločine Banije od 20. siječnja 1946. o saslušanju Stjepana Begića iz Križa, kotar Petrinja. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Prenesena su oba odlomka koje autorica citira; nije riječ o cjelovitom izvornom zapisniku." /></blockquote> Mataušić u razgovoru za ''Novi list'' ističe ulogu obitelji iz Siska i okolice, od kojih su neke prihvaćale po dvoje ili troje djece. Navodi potporu zagrebačkog nadbiskupa [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]] udomljavanju i njegovu poslanicu župnim uredima od 24. kolovoza 1942. Caritas i župni uredi sudjelovali su u organiziranju smještaja. Istodobno opisuje protivljenje ustaških vlasti Dumbovićevu radu: zbog udomljavanja bez odobrenja pokrenuta je istraga, a izdavanje djece bilo je zabranjeno. Nakon Breslerove intervencije dopušten je smještaj u hrvatske katoličke obitelji.<ref name="duka_foster">Duka, Zdenko (5. studenoga 2018). »SKANDALOZNA REVIZIJA POVIJESTI Evo kakav užas je bio sisački logor za djecu, a sad bi ga negirali«. Novi list. Izjave Nataše Mataušić. [https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/skandalozna-revizija-povijesti-evo-kakav-uzas-je-bio-sisacki-logor-za-djecu-a-sad-bi-ga-negirali/ Mrežni izvor].</ref> U izvještaju Ministarstvu udružbe od 25. rujna 1942. Dumbović je naveo 662 djece predane roditeljima i 1193 predane obiteljima na prehranu. Dokument bilježi stanje na određeni dan; ti podatci ne predstavljaju konačan broj spašene djece tijekom cijeloga rada logora.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> === Evidencija i očuvanje identiteta === Uz liječenje i smještaj trebalo je sačuvati podatke o djeci kako bi ih roditelji i rodbina mogli pronaći. Dio najmlađe djece nije znao svoje ime i prezime.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 244–245: izvještaj Ante Dumbovića od 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis." /> Diana Budisavljević vodila je kartoteku djece i prepisivala podatke iz transportnih popisa. U dnevniku od 14. i 17. kolovoza 1942. opisuje izradu kartoteke za Ministarstvo udružbe te ponovno sređivanje popisa koji više nisu bili razvrstani prema transportima.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 94, zapisi od 14. i 17. kolovoza 1942." /> U zapisu od 4. kolovoza 1942., u kojem izričito spominje Sisak, uspoređuje metalne i kartonske oznake. Navodi: »Brojevi na kartonima su se često rastrgali ili uprljali i postali nečitki.« Gubitak čitljive oznake otežavao je kasnije povezivanje djeteta s njegovim podatcima.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 87, zapis od 4. kolovoza 1942." /> Dumbović je u izvještaju od 25. rujna upozorio Ministarstvo da se mala djeca ne odvajaju od starije braće i sestara prije nego što se pribave podatci za popis. Napisao je: »slobodan sam upozoriti naslov, da malu djecu do tri i četiri godine ne rastavi od starije braće«. U istom je dokumentu naveo fotografiranje približno četiristo djece radi prepoznavanja; među fotografiranima bilo je i umrle djece.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> Rad na podatcima nastavio se i početkom 1943. Diana Budisavljević 22. siječnja 1943. bilježi da je ponovno posudila cijelu sisačku kartoteku kako bi provjerila podatke, »pogotovo s obzirom na bezimenu djecu«.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 117, zapis od 22. siječnja 1943." /> === Zatvaranje dječjeg logora === Prema kronologiji transporta koju Mataušić donosi u radu iz 2022., dječji logor prestao je djelovati 8. siječnja 1943., kada je posljednja skupina od desetero djece premještena u Zagreb.<ref name="Matausic2022" details="str. 223, bilješka 850." /> Na drugome mjestu istoga rada autorica posljednji transport smješta u veljaču, a u radu iz 2024. navodi 8. veljače 1943.<ref name="Matausic2022" details="str. 227." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171, bilješka 25." /> Briga o djeci smještenoj u obitelji nastavila se i poslije toga. Dumbović je u izvještaju od 17. siječnja 1944. opisao poslove svojega povjereništva: predaju djece roditeljima ili rodbini, izdavanje potvrda, upućivanje na liječenje, obavještavanje roditelja o boravištu djece i promjenu udomitelja kada je bila potrebna. Naveo je da je na području grada i kotara na prehrani ostalo oko tisuću djece.<ref name="Matausic2022" details="dokument 9, str. 249–251: izvještaj Ante Dumbovića o radu Povjereničtva za smještaj, nadzor i skrb izbjegličke djece u Sisku, 17. siječnja 1944. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> === Broj djece i umrlih === Podatci o broju djece potječu iz sačuvanih evidencija, ratnih izvještaja i kasnijih prikaza. Uz broj je zato važno razlikovati vrijeme nastanka podatka i razdoblje koje obuhvaća. {| class="wikitable" |+ Podatci o broju djece u dječjem logoru ! Broj !! Izvor podatka !! Vrsta i obuhvat |- | Oko 4722 || Zdravko Dizdar || Autorov podatak o broju djece u logoru potkraj rujna 1942.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 5607 || Dva izvorna abecedna kazala, prema Nataši Mataušić || Djeca zabilježena u sačuvanim kazalima prihvatilišta.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješke 838–839." /> |- | Više od 7000 || Ante Dumbović, iskaz iz veljače 1946. || Njegov navod o djeci pristigloj do kraja listopada 1942.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješka 840; dokument 13, str. 257." /> |- | 6954 || Ante Dumbović, prikaz iz 1977. || Ukupan broj koji navodi u kasnijem prikazu rada prihvatilišta.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješka 841; dokument 17, str. 278–279." /> |- | 5000–7000 || JUSP Jasenovac || Raspon naveden u prikazu dječjeg logora.<ref name="jusp_intro" /> |} Podatci o umrlima također imaju različit obuhvat. Popis od 1152 umrle djece za 1942. Dumbović je predao komisiji za utvrđivanje ratnih zločina. Prema njegovu iskazu, sastavljao ga je na temelju potvrda o smrti koje je izdavao gradski fizik David Eckstein. U sačuvanoj evidenciji bilježeni su datum i mjesto smrti te transportni broj.<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843; str. 226–227, bilješka 862; dokument 13, str. 257." /> {| class="wikitable" |+ Podatci i procjene o umrloj djeci ! Broj !! Izvor podatka !! Razdoblje i obuhvat |- | 956 || Dumbovićev izvještaj Ministarstvu udružbe || Stanje na dan 25. rujna 1942. Za 201 dijete bilo je poznato ime, a 755 bilo je evidentirano kao nepoznato.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> |- | 1152 || Popis umrlih prema Ecksteinovim potvrdama, koji je Dumbović predao komisiji || Popis za 1942., prema Dumbovićevu poratnom iskazu. Broj navodi i JUSP Jasenovac.<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843; str. 226–227, bilješka 862; dokument 13, str. 257." /><ref name="jusp_intro" /> |- | 1631 || Zemaljska komisija, prema Zdravku Dizdaru || Dizdar podatak prenosi kao broj umrlih do kraja rujna 1942.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 1631 || JUSP Jasenovac || Naveden uz broj 1152, bez pobližeg objašnjenja podloge i vremenskog obuhvata više brojke.<ref name="jusp_intro" /> |- | Oko 1800 || Zdravko Dizdar || Procjena ukupnog stradanja djece u njegovu prikazu sisačkoga dječjeg logora.<ref name="Dizdar1990" details="str. 104." /> |} Utvrđivanje identiteta bilo je zaseban problem. Dumbovićev izvještaj od 25. rujna, uz podatke o nepoznatoj djeci, sadržavao je prijedloge za njihovo bolje označavanje i prikupljanje podataka.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> == Nasljeđe == === Sudbina preživjele djece === Dio djece spašene udomljavanjem ponovno je bio izložen ustaškom progonu potkraj rata. Byford opisuje četrnaestogodišnjega Milu Đaniša, kojega je u Lukavcu Posavskom udomila Mara Žindarić. Početkom travnja 1945. odveden je u Jasenovac i nije se vratio. Četrnaestogodišnji Trifun Vujasin uhićen je 1. svibnja sa svojim udomiteljem Stjepanom Kovačem. Kovač je pušten, a dječakovo je tijelo pronađeno uz Kupu nakon oslobođenja Siska. Byford te slučajeve povezuje s ponovnim progonom srpske djece u posljednjem mjesecu rata.<ref name="Byford2023" details="str. 44–45." /> Božo Judaš, rođen u obitelji Subotić iz Miloševa Brda, u intervjuu objavljenom 2019. opisao je kako je kao malo dijete iz sisačkoga logora dospio u obitelj u Petrinji. Budući da se nije znalo njegovo ime, dobio je novo ime i prezime. S preživjelim bratom, sestrama i stričevima ponovno se povezao tek u odrasloj dobi. Zadržao je prezime Judaš zbog već izdanih obiteljskih dokumenata i privrženosti ljudima koji su ga odgojili. Sudbina njegove mlađe sestre Rose, s kojom je bio doveden u Sisak, u vrijeme intervjua još nije bila poznata.<ref name="judas_2019">Kiš Terbovc, Patricia (25. siječnja 2019.). »[https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zadar/forum/oca-su-mi-ubili-bracu-i-sestre-bacili-u-logor-a-mene-je-greskom-posvojio-vozac-autobusa-zivot-mi-je-spasila-mala-crvena-haljina-586055 Oca su mi ubili, braću i sestre bacili u logor…]«. Jutarnji list; preneseno u Slobodnoj Dalmaciji, s oznakom autora »JL«. Intervju s Božom Judašem, odjeljci o njegovu imenu i susretu s obitelji.</ref> Nevenka Končar, također preživjela zatočenica sisačkoga dječjeg logora, odrasla je u udomiteljskim obiteljima i dječjim domovima, a poslije se zaposlila u sisačkoj Željezari. Bila je predsjednica sekcije preživjelih logoraša u Sisku i sudjelovala u obnovi komemoracija za stradalu djecu.<ref name="koncar_zivot">Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust (5. studenoga 2024.). »[https://centartolerancije.hr/2024/11/05/antisemitizam-holokaust-stradanja-proslost-u-sadasnjosti-povijesni-revizionizam-poricanje-i-iskrivljavanje-holokausta/ Antisemitizam, holokaust, stradanja – Prošlost u sadašnjosti: Povijesni revizionizam, poricanje i iskrivljavanje holokausta]«. Odjeljak »Podaci o sudionicima prvog panela – preživjelima«, biografska bilješka o Nevenki Končar.</ref> === Poslijeratni postupak protiv upravitelja === Prema radu Nataše Mataušić iz 2024., Okružni sud Banije u Sisku osudio je Najžara 31. svibnja 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176, bilješke 50–51. Datum 31. svibnja naveden je uz uputnicu na sudski spis; u radu iste autorice iz 2022., str. 215, bilješka 812, stoji 15. svibnja 1946." /> zbog ratnog zločina na dvadeset godina lišenja slobode s prisilnim radom i deset godina gubitka političkih i građanskih prava, osim roditeljskih. Vrhovni sud [[Narodna Republika Hrvatska|Narodne Republike Hrvatske]] zamijenio je tu kaznu smrtnom. Kazna je izvršena 18. rujna 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176, osobito bilj. 51." /> === Spomen-obilježja i javno sjećanje === Byford navodi da su žrtve sisačkoga logora, uključujući srpsku djecu odvojenu od roditelja, dobivale razmjerno malo pozornosti u poslijeratnom javnom sjećanju do 1970-ih. To povezuje s prvenstvom koje je u tadašnjoj kulturi sjećanja imalo obilježavanje oružane borbe i otpora.<ref name="Byford2023" details="str. 19." /> Sjećanje na zatočenu i umrlu djecu obilježeno je na više mjesta. Prema portalu Memorialmuseums, na jednu od zgrada nekadašnjeg logora 1960. postavljena je spomen-ploča. Ukradena je 1991., a poslije obnovljena. Portal opisuje i spomen-fontanu s djecom u igri te spomen-područje uz groblje Viktorovac.<ref name="lead_memorial" /> Spomen-fontanu ''Nedovršene igre'' izradila je kiparica [[Gabrijela Kolar]]. ''Hrvatski biografski leksikon'' djelo datira u 1963. i opisuje ga kao kompoziciju brončanih figura djece u igri u parku pred domom kulture.<ref name="hbl_kolar">Šeparović, Ana (2009). »Kolar, Gabrijela«. Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 2. listopada 2026. [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kolar-gabrijela Mrežni izvor].</ref> Dječje spomen-groblje pejzažno je uređeno 1974. Skulpturalno obilježje izradila je [[Milena Lah]], a idejno rješenje prostora arhitektica [[Mira Halambek-Wenzler]].<ref name="tz_cemetery">Turistička zajednica grada Siska. »Kulturno-povijesni spomenici«, odjeljak »Dječje spomen-groblje«. Pristupljeno 2. listopada 2026. [https://tzg-sisak.hr/kulturno-povijesni-spomenici/ Mrežni izvor].</ref> Prema portalu Memorialmuseums, na prostoru nasuprot groblju Viktorovac djeca iz logora bila su pokopana u masovnu grobnicu. To mjesto obilježava devet kružnih kamenih ploča.<ref name="lead_memorial" /> Gradsko vijeće Siska 6. listopada 2017. donijelo je odluku o imenovanju Parka Diane Budisavljević. Odluka se odnosi na prostor sa spomen-pločom stradaloj djeci južno od sisačkoga groblja.<ref name="park_name">Gradsko vijeće Grada Siska (6. listopada 2017). »Odluka o imenovanju Parka Diane Budisavljević«. Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije 25/2017, str. 1162, čl. 1–4. [https://glasila.hr/upload_data/site_files/sgsmz2517.pdf Mrežni izvor].</ref> === Crkveno sjećanje === Na svibanjskom zasjedanju 2022. Sveti arhijerejski sabor [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne crkve]] pribrojio je svetima djecu stradalu u Jastrebarskom i Sisku kao djecu mučenike jastrebarske i sisačke. Odluka je objavljena u priopćenju Sabora 23. svibnja.<ref name="canonization">Čalija, Jelena (24. svibnja 2022). »Сабор СПЦ унео у Диптихе светих децу мученике јастребарске и сисачке«. Politika. [https://www.politika.rs/scc/clanak/508018/sabor-spc-uneo-u-diptihe-svetih-decu-mucenike-jastrebarske-i-sisacke Mrežni izvor].</ref> Katolički biskupi Zagrebačke metropolije u otvorenom pismu patrijarhu [[Porfirije (patrijarh srpski)|Porfiriju]] od 25. srpnja 2022. osporili su povijesne navode u prijedlogu kanonizacije i prikaz uloge katoličkih redovnica te istaknuli njihov doprinos spašavanju djece.<ref name="catholic_letter">Biskupi Zagrebačke metropolije (25. srpnja 2022.). »[https://ika.hkm.hr/novosti/otvoreno-pismo-biskupa-zagrebacke-crkvene-pokrajine-patrijarhu-porfiriju/ Otvoreno pismo biskupa Zagrebačke metropolije patrijarhu Porfiriju]«. Informativna katolička agencija. Hrvatski izvornik pisma, točke 1–4. Pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Historiografija i suvremene interpretacije == Nataša Mataušić u radu iz 2022., u kojem objavljuje i analizira dokumente o sisačkoj ustanovi, zaključuje da je ona, unatoč službenom nazivu prihvatilišta, bila logor za djecu.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, uključujući bilješku 806." /> U razmatranju poratnih iskaza uzima u obzir okolnosti saslušanja i mogućnost osobnih sukoba među svjedocima, ali zaključuje da opisana neprimjerena prehrana, higijena i zdravstvena skrb pokazuju teško zanemarivanje djece.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> U Sisku je 30. studenoga 2018., u organizaciji Sisačke biskupije, Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, održan skup o zbrinjavanju kozaračke djece. U objavljenom priopćenju naglašena je humanitarna uloga Crkve, Crvenoga križa i državnih ustanova. Smrtnost je objašnjena bolestima, glađu i teškim ratnim okolnostima, a iznesena je i tvrdnja da ne postoje dokumenti koji bi dokazivali nasilno ubijanje ili mučenje djece.<ref name="fhs_2018">Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu (3. prosinca 2018). »[https://www.fhs.unizg.hr/obavijesti?%40=21qyb Održan znanstveni skup ‘Zbrinjavanje kozaračke djece i dječje prihvatilište u Sisku 1942. – 1943.’]«. Izvještaj i priopćenje sa skupa održanog 30. studenoga 2018.; navodi o smrtnosti, nasilnom ubijanju i mučenju preneseni su kao tvrdnje priopćenja. Pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> Skupu je prethodila javna polemika između Vlatke Vukelić, koja je osporavala označavanje ustanove koncentracijskim logorom, i Mataušić, koja je taj opis branila.<ref name="duka_foster" /> Mataušić se u radu iz 2024. posebno osvrnula na pokušaje prikazivanja Najžara kao spasitelja djece i žrtve poratnog sudskog postupka. Uspoređujući njegove izvještaje s iskazima liječnika, zaposlenica i drugih svjedoka, odbacuje takvu interpretaciju. Njegovu upravljačku odgovornost povezuje s propustima u organizaciji liječenja, premještanjem zaražene djece među ostalu djecu i izostankom poboljšanja uvjeta. Takve reinterpretacije njegova djelovanja opisuje kao [[Povijesni revizionizam|povijesni revizionizam]].<ref name="Matausic2024" details="str. 176–181." /> Rasprave obuhvaćaju i prikazivanje akcije spašavanja. Prema Mataušić, u poslijeratnom je javnom prikazu potisnuta uloga Diane Budisavljević, a objavljivanje njezina dnevnika pridonijelo je ponovnom prepoznavanju njezina rada. Autorica kritizira i kasnije interpretacije koje zasluge za spašavanje prvenstveno pripisuju Paveliću ili Stepincu.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, bilješke 806–807, i str. 221." /> Njezin je dnevnik objavljen 2002. u časopisu ''Fontes'', a 2003. kao zasebna knjiga u izdanju Hrvatskoga državnog arhiva i Javne ustanove Spomen područje Jasenovac.<ref name="Budisavljevic2002" /><ref name="DnevnikKatalog2003">Muzejski dokumentacijski centar. [https://katalog.mdc.hr/en/Search/?Filters%5BnakladniciEn%5D=Javna+ustanova+Spomen-podru%C4%8Dje+Jasenovac&amp;Filters%5BtemeEn%5D=Povijest&amp;PageIndex=1 Kataložni zapis: ''Dnevnik Diane Budisavljević: 1941.–1945.''], urednik Josip Kolanović. Zagreb: Hrvatski državni arhiv; Jasenovac: Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac, 2003.</ref> == Vidi također == * [[Sabirni logor Jastrebarsko]] * [[Koncentracijski logor Jasenovac]] * [[Diana Budisavljević]] == Izvori == <references> <ref name="Matausic2022">Mataušić, Nataša (2022). »[https://hrcak.srce.hr/307769 Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića (dokumenti)]«. ''Zbornik Janković'', VI (7), str. 212–281. DOI: [https://doi.org/10.47325/zj.6.7.2 10.47325/zj.6.7.2].</ref> <ref name="Budisavljevic2002">Budisavljević, Diana (2002). »[https://hrcak.srce.hr/54981 Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945.]«. ''Fontes: izvori za hrvatsku povijest'', 8, str. 13–171. Hrvatski prijevod Silvije Szabo. Izdanje u časopisu; zasebno knjižno izdanje objavljeno je 2003.</ref> <ref name="Matausic2024">Mataušić, Nataša (2024). »Liječnik Antun Najžar, zločinac ili spasitelj srpske djece u „Prihvatilištu za djecu izbjeglica” u Sisku?«. U zborniku 80 godina od pojma genocid — Studija slučaja: Genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Beograd: Muzej žrtava genocida, str. 165–184. DOI: 10.58378/ZRK.1.2024.MAT.165-184. [https://www.muzejgenocida.rs/images/zbornik-2024/14.%20Nata%C5%A1a%20Matau%C5%A1i%C4%87.pdf Mrežni izvor].</ref> <ref name="Byford2023">Byford, Jovan (2023). »Rescuing the ‘Sava victims’ from oblivion and denial: History and memory of the last Ustasha crime in Sisak«. Tragovi 6 (2), str. 7–53. DOI: 10.52328/t.6.2.1. Engleska inačica u repozitoriju The Open University. [https://oro.open.ac.uk/94735/1/Tragovi_god6br2_JovanByford_EN.pdf Mrežni izvor].</ref> <ref name="White2018">White, Joseph Robert (2018). »Sisak I and II«. U: Geoffrey P. Megargee i Joseph R. White (ur.), The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945, sv. III: Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany. Bloomington: Indiana University Press, str. 73–75. ISBN 978-0-253-02386-5. [https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf Mrežni izvor].</ref> <ref name="Fumic2011">Fumić, Ivan (2011). Djeca — žrtve ustaškog režima. Zagreb: Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske. ISBN 978-953-7587-09-3. [https://znaci.org/00003/563.pdf Mrežni izvor].</ref> <ref name="Dizdar1990">Dizdar, Zdravko (1990). »Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata 1941—1945. godine«. Časopis za suvremenu povijest 22 (1–2), str. 83–110. [https://hrcak.srce.hr/190520 Mrežni izvor].</ref> </references> == Vanjske poveznice == * [https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 Djeca u logorima NDH], Spomen područje Jasenovac * [https://hrcak.srce.hr/307769 Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića], rad s objavljenim prijepisima dokumenata * [https://hrcak.srce.hr/54981 Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945.], izdanje u časopisu ''Fontes'' * [https://www.memorialmuseums.org/memorialmuseum/sisak-childrens-concentration-camp-memorial?locale=en Spomen-obilježja dječjeg logora u Sisku], Memorialmuseums * [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Sisak_concentration_camp Fotografije sisačkoga logora na Zajedničkom poslužitelju] [[Kategorija:Sisak]] [[Kategorija:Logori u NDH]] 631rex4ha7h1anb2z9v0oemd6hslk2i 7615265 7615174 2026-10-08T14:29:26Z Amon16 121913 Stilska dorada članka radi prirodnijeg i čitljivijeg teksta; očuvani podatci, citati i izvori. Bibliografski zapisi uređeni citatnim predlošcima. 7615265 wikitext text/x-wiki {{Infookvir | iznad = Koncentracijski logor Sisak | iznadstil = font-size:115%; | podzaglavlje = Sabirni i tranzitni objekti te dječji logor | bodystil = width: 23em; | paramstil = width: 37%; | zaglavljestil = background: #e5e5e5; | slika = {{Lokacijska karta|NDH|label=Sisak|lat=45.48|long=16.37|width=300|float=center|caption=}} | opis = Položaj [[Sisak|Siska]] na karti [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. | slika2 = [[Datoteka:Sisak Ustasha concentration camp for children.jpg|300px|alt=Crno-bijela fotografija male djece koja leže na podu u baraci.]] | opis2 = Djeca na podu barake u sisačkom dječjem logoru. | zaglavlje1 = Opći podatci | param2 = Lokacija | vrijednost2 = [[Sisak]], [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]<br />(danas [[Hrvatska]]) | param3 = Razdoblje različitih objekata | vrijednost3 = 1941.–1945. (različiti sabirni i tranzitni objekti)<ref name="skil_caprag">{{Citiranje knjige |last=Škiljan |first=Filip |year=2014 |title=Organizirana prisilna iseljavanja Srba iz NDH |place=Zagreb |publisher=Srpsko narodno vijeće |isbn=978-953-7442-13-2 |url=https://snv.hr/wp-content/uploads/2020/12/skiljan.pdf}} Relevantno mjesto: str. 137–140.</ref><ref name="Byford2023" details="str. 39." /> | param4 = Uprava | vrijednost4 = [[Datoteka:Flag of Germany (1935–1945).svg|22px|border|alt=Zastava nacističke Njemačke]] [[Treći Reich|Njemačka]] (tranzitni logori, do 1944.)<br />[[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|22px|border|alt=Zastava NDH]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] (dječji logor i sabirni objekti; kasnije i tranzitni logori)<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /><ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> | param5 = Prijašnja namjena prostora | vrijednost5 = Tvornica, skladišta, Sokolana, škola i samostanske prostorije<ref name="jusp_intro">{{Citiranje weba |author=Javna ustanova Spomen područje Jasenovac |title=Djeca u logorima NDH |url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljci »Logor u Sisku« i »Spašavanje djece«.</ref><ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> | zaglavlje6 = Dječji logor | param7 = Službeni naziv | vrijednost7 = Prihvatilište za djecu izbjeglica | param8 = Djelovanje | vrijednost8 = 3. kolovoza 1942. – početak 1943.<br />Zatvaranje: 8. siječnja prema Mataušić (2022.), odnosno 8. veljače prema Mataušić (2024.)<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 223, bilješka 850; na str. 227 spominje se veljača." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171, bilješka 25." /> | param9 = Upravitelj | vrijednost9 = [[Antun Najžar]]<ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> | param10 = Zatočenici | vrijednost10 = Djeca, pretežito [[Srbi|srpske]] nacionalnosti<ref name="Fumic2011" details="str. 57." /> | param11 = Broj djece | vrijednost11 = 5000–7000 prema JUSP-u Jasenovac<ref name="jusp_intro" /> | param12 = Broj umrle djece | vrijednost12 = 1152 prema popisu umrlih za 1942.; JUSP navodi i 1631 (vidi tekst)<ref name="jusp_intro" /> }} '''Koncentracijski logor Sisak''' naziv je za sabirne i tranzitne logore te dječji logor koji su tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] djelovali u [[Sisak|Sisku]], tada na području [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] (NDH). Nisu svi bili otvoreni u isto vrijeme niti su imali jednaku namjenu. Iz ranijeg logora u Capragu vlasti NDH prisilno su iseljavale Srbe u okupiranu Srbiju,<ref name="skil_caprag" /> dok su kasniji sabirni i tranzitni logori služili i za odvajanje stanovništva koje je upućivano na [[Prisilni rad|prisilni rad]] u Njemačku.<ref name="Dizdar1990" details="str. 108–109." /> S tim deportacijama i razdvajanjem obitelji bio je povezan i dječji logor, službeno nazvan ''Prihvatilište za djecu izbjeglica''.<ref name="Matausic2022" details="str. 213–214." /> Dječji logor otvoren je 3. kolovoza 1942., a vodio ga je liječnik [[Antun Najžar]].<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 223, bilješka 850; na str. 227 spominje se veljača." /><ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /> U njega su dovođena djeca iz drugih ustaških logora te ona odvojena od roditelja koji su slani na prisilni rad.<ref name="Matausic2022" details="str. 213–214." /> Većinom su bila [[Srbi|srpske]] nacionalnosti, pri čemu je velik dio potjecao s [[Kozara|Kozare]] i drugih područja zahvaćenih vojnim operacijama i progonom stanovništva.<ref name="Fumic2011" details="str. 57." /> Logor je prestao djelovati početkom 1943., no podatci o završetku njegova rada razlikuju se među radovima Nataše Mataušić: u kronologiji iz 2022. navodi 8. siječnja kao datum zatvaranja, dok u radu iz 2024. posljednji transport djece datira 8. veljače.<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 223, bilješka 850; na str. 227 spominje se veljača." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171, bilješka 25." /> Kroz dječji logor prošlo je nekoliko tisuća djece, od kojih je više od tisuću umrlo zbog gladi, bolesti i neprimjerenih uvjeta boravka. Spomen područje Jasenovac navodi podatak mrtvozornika o 1152 umrla djeteta te podatak o 1631 umrlom djetetu.<ref name="jusp_intro" /> Dio djece spašen je premještanjem u druge ustanove, predajom roditeljima i rodbini ili smještajem u obitelji. U tome su sudjelovali [[Diana Budisavljević]] i njezini suradnici, djelatnici [[Hrvatski Crveni križ|Hrvatskoga Crvenog križa]], pojedini državni službenici, liječnici, crkvene ustanove i građani.<ref name="jusp_intro" /> Nakon rata Najžar je osuđen zbog ratnog zločina i pogubljen u rujnu 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176." /> U Sisku su podignuta spomen-obilježja zatočenoj i umrloj djeci.<ref name="lead_memorial">{{Citiranje weba |author=Stiftung Denkmal für die ermordeten Juden Europas |title=Sisak Children’s Concentration Camp Memorial |work=Memorialmuseums |url=https://www.memorialmuseums.org/memorialmuseum/sisak-childrens-concentration-camp-memorial?locale=en |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljak »Remembrance«.</ref> U novijim javnim polemikama osporavalo se da je ustanova bila logor i dovodila se u pitanje odgovornost njezine uprave, dok su se zasluge za spašavanje djece različito prikazivale. Tim se tvrdnjama u svojim radovima bavi i povjesničarka Nataša Mataušić.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, bilješke 806–807, i str. 221." /><ref name="Matausic2024" details="str. 176–181." /> == Povijesni kontekst == [[Ustaše|Ustaška organizacija]] nastala je u političkim sukobima u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura|šestosiječanjske diktature]]. Predvodio ju je [[Ante Pavelić]], a cilj joj je bio srušiti Jugoslaviju i stvoriti neovisnu hrvatsku državu. Za ostvarenje toga cilja koristila se nasilnim i terorističkim metodama, uz potporu [[Fašistička Italija|fašističke Italije]].<ref name="background_interwar">{{Citiranje weba |title=Ustaše |work=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://enciklopedija.hr/clanak/ustase |accessdate=3. listopada 2026.}}</ref> [[Travanjski rat|Napad sila Osovine na Jugoslaviju]] 6. travnja 1941. doveo je do sloma jugoslavenske vojske i podjele zemlje između okupacijskih vlasti i država povezanih s Osovinom. [[Slavko Kvaternik]] proglasio je NDH 10. travnja, a na njezino je čelo došao Pavelić. U NDH, čiji je opstanak ovisio o Njemačkoj i Italiji, uspostavljena je jednostranačka totalitarna diktatura; vlasti su provodile progon i masovne likvidacije Srba te donijele rasne zakonske odredbe protiv [[Židovi|Židova]] i [[Romi|Roma]].<ref name="background_invasion">{{Citiranje weba |author=United States Holocaust Memorial Museum |title=World War II: Key Dates |work=Holocaust Encyclopedia |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/world-war-ii-key-dates |accessdate=3. listopada 2026.}} Zapis za 6. travnja 1941.</ref><ref name="background_ndh">{{Citiranje weba |title=Nezavisna Država Hrvatska |work=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://enciklopedija.hr/clanak/nezavisna-drzava-hrvatska |accessdate=3. listopada 2026.}}</ref> Ustaške vlasti izgradile su mrežu koncentracijskih logora za zatočenje i ubijanje pripadnika progonjenih skupina i političkih protivnika režima. Najveći je bio [[Koncentracijski logor Jasenovac|jasenovački logorski kompleks]], u čijem je sastavu djelovao i [[Sabirni logor Stara Gradiška|logor Stara Gradiška]].<ref name="background_camps">{{Citiranje weba |author=United States Holocaust Memorial Museum |title=Jasenovac |work=Holocaust Encyclopedia |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/jasenovac |accessdate=3. listopada 2026.}} Uvodni odjeljak o vlastima NDH i logorskom sustavu.</ref> Na sisačkom području logori su postojali već 1941. Prema istraživanju Filipa Škiljana, iseljenički logor u Capragu otvoren je početkom srpnja 1941. i radio je do kraja rujna. Logor se nalazio uz željezničku prugu Zagreb–Beograd, oko pet kilometara od tadašnjeg Siska, i bio je jedno od sabirališta iz kojih su vlasti NDH organizirano prisilno iseljavale Srbe u okupiranu Srbiju. Prvi organizirani transport iz Capraga otpremljen je 1. kolovoza 1941.<ref name="skil_caprag" /> == Sabirni i tranzitni logori == Ustaški sabirni logor u nekadašnjoj Teslićevoj Staklani počeo je raditi 9. srpnja 1942., kako navodi [[Nataša Mataušić]]. U njemu su zatočene srpske obitelji s Kozare, [[Banovina|Banije]], [[Kordun|Korduna]], [[Moslavina|Moslavine]] i [[Slavonija|Slavonije]], a zatim su radno sposobni odrasli odvođeni na prisilni rad, dok su njihova djeca ostajala u Sisku.<ref name="Matausic2024" details="str. 166." /><ref name="Matausic2022" details="str. 214: uspostava sabirnog logora i odvajanje djece od roditelja odvedenih na prisilni rad." /> Nazivi ''Sisak I'' i ''Sisak II'' u literaturi ne označavaju uvijek iste objekte ni ista razdoblja. Joseph Robert White u enciklopediji Američkoga memorijalnog muzeja holokausta nazivom ''Sisak I'' označava tranzitni logor, a nazivom ''Sisak II'' logor za žene i djecu koje su vlasti smatrale nesposobnima za prisilni rad. Početak njihova rada smješta na 3. kolovoza 1941., a prijelaz tranzitnog logora pod upravu NDH u travanj 1944.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> Drukčiji prikaz daje [[Zdravko Dizdar]], koji njemačke logore Sisak I i Sisak II smješta u Staklanu i Pecaru, a njihovo osnivanje u siječanj 1943. U njegovu prikazu njemačka uprava trajala je do 17. svibnja 1944., kada su logori objedinjeni pod ustaškom upravom povezanom s Jasenovcem.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98 i 108–109: njemački logori od siječnja 1943. te njihovo objedinjavanje pod ustaškom upravom 17. svibnja 1944." /> U tranzitnom su logoru, prema Whiteovu opisu, bili zatočeni Srbi, Bošnjaci i Romi namijenjeni prisilnom radu u [[Treći Reich|Reichu]], a dio ih je odveden u logor na beogradskom [[Sajmište (logor)|Sajmištu]]. Na temelju uzorka kartica Međunarodne službe traženja White spominje i kasnije boravke zatočenika u [[Auschwitz|Auschwitzu]], [[Koncentracijski logor Dachau|Dachauu]], [[Koncentracijski logor Mauthausen|Mauthausenu]] i drugim njemačkim logorima.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> O planovima za sisačke logore govori bilješka njemačke komisije od 16. siječnja 1943. U njoj je predviđeno 5000 mjesta za tranzitni logor Sisak I i 1500 za rezervni logor Sisak II, što označava planirani kapacitet, a ne ukupan broj zatočenika koji su kroz njih prošli. Komisija je razmatrala njihovo razvrstavanje i upućivanje na rad u Njemačku ili u njemačke posebne logore. Za sisačke je objekte predvidjela njemačku upravu, sudjelovanje organa Službe sigurnosti i stražu vojnih žandara.<ref name="wall_plan">»Zabeleška komisije nemačkog opunomoćenog generala u NDH od 16. januara 1943. o razvrstavanju talaca i pohapšenog stanovništva na grupe i upućivanju na rad u Nemačku ili nemačke specijalne logore u Osijeku, Zemunu i Sisku«. Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, dokument 11. Objavljeni prijevod njemačkog dokumenta. [https://znaci.org/zb/4_12_3_11.htm Mrežni izvor].</ref> Dizdar smješta njemački logor Sisak I u bivšu Teslićevu tvornicu stakla, a Sisak II u bivšu tvornicu likera, Pecaru, udaljenu približno 750 metara. Sastavni dio Siska II bila je i „Karantena”, skupina drvenih baraka podignutih 1942. u kojima su boravile žene i djeca. Logor je bio povezan sa Staklanom, a osiguravali su ga dvostruka bodljikava žica i četiri zidana bunkera na uglovima.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /> Izvještaj koji prenosi Dizdar bilježi ukupno 1868 zatočenika u oba njemačka logora krajem srpnja 1943. Djeca su u logore dovođena s roditeljima ili u zasebnim skupinama. Glad, bolesti i naporan rad osobito su pogađali njih i starije zatočenike. Većina zatočenika odvođena je na prisilni rad u Njemačku, dok su među ostalim odredištima bili Jasenovac i Stara Gradiška. Ti se podatci o broju zatočenika i njihovoj daljnjoj sudbini odnose na oba logora zajedno.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /> Dizdar za razdoblje od 25. siječnja 1943. do 15. siječnja 1945. prenosi procjenu Zemaljske komisije o približno 10.000 odraslih i oko 2000 djece. To je zajednički podatak za njemačke logore i logor koji je poslije bio pod ustaškom upravom. Njegov podatak o približno 2500 stradalih obuhvaća smrti u sisačkim i drugim logorima te na prisilnom radu u zemlji i inozemstvu, pa se ne odnosi samo na umrle u Sisku.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109; autor prenosi zajedničke procjene Zemaljske komisije za razdoblje 25. siječnja 1943. – 15. siječnja 1945., uključujući stradanje nakon odvođenja iz Siska." /> Tranzitni logor u Staklani prestao je djelovati u siječnju 1945., nakon čega je zgrada, prema Jovanu Byfordu, pretvorena u vojarnu ustaških postrojbi. Zatočenje stanovnika Siska na istome mjestu u posljednjim tjednima rata pripada tom kasnijem razdoblju.<ref name="Byford2023" details="str. 39." /> == Kronologija prema pojedinim izvorima == Budući da White i Dizdar različito rabe nazive logora i navode različite datume pojedinih događaja, njihove su kronologije prikazane odvojeno. Razdoblje rada dječjeg logora pritom treba razlikovati od razdoblja djelovanja njemačkih tranzitnih logora. {| class="wikitable" |+ Kronologija prema Josephu Robertu Whiteu (2018.) ! Datum !! Događaj u autorovu prikazu |- | 3. kolovoza 1941. || Početak rada logora koje autor označava kao Sisak I i Sisak II.<ref name="White2018" details="str. 73: u izvorniku je navedena 1941. godina." /> |- | 29. srpnja 1942. || Dolazak prvoga transporta djece iz Mlake.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |- | 8. siječnja 1943. || Zatvaranje dječjeg logora i premještanje preostale djece u Zagreb.<ref name="White2018" details="str. 75." /> |- | Travanj 1944. || Predaja uprave nad tranzitnim logorom Sisak I vlastima NDH.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> |- | Siječanj 1945. || Zatvaranje logora za odrasle; autor navodi odvođenje preostalih zatočenika u Jasenovac.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |} {| class="wikitable" |+ Kronologija prema Zdravku Dizdaru (1990.) ! Datum !! Događaj u autorovu prikazu |- | 3. kolovoza 1942. || Osnutak dječjeg logora i dolazak prvoga transporta iz Mlake.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 8. siječnja 1943. || Zatvaranje dječjeg logora nakon odlaska posljednje skupine djece u Zagreb.<ref name="Dizdar1990" details="str. 104." /> |- | Siječanj 1943. || Osnivanje njemačkih logora Sisak I u Staklani i Sisak II u Pecari.<ref name="Dizdar1990" details="str. 108–109." /> |- | 17. svibnja 1944. || Preuzimanje i objedinjavanje njemačkih logora pod ustaškom upravom.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98 i 109." /> |- | 15. siječnja 1945. || Raspuštanje ustaškoga sabirnog logora; autor navodi puštanje preostalih 300 zatočenika.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98." /> |} == Dječji logor == === Dolazak djece i razdvajanje obitelji === [[Datoteka:Children in Sisak concentration camp.jpg|thumb|right|upright=0.9|alt=Crno-bijela fotografija skupine djece ispred logorske barake.|Djeca ispred barake u sisačkom logoru.]] Osnivanju dječjeg logora prethodila je [[Bitka na Kozari|ofenziva na Kozari]] u lipnju i srpnju 1942. Njemačka vojska, uz sudjelovanje domobranskih i ustaških postrojbi NDH, vodila je operaciju protiv partizanskih snaga na Kozari i Prosari, tijekom koje je zarobljen velik broj civila, većinom Srba. Vlasti NDH i njemački predstavnici planirali su zatočene civile uputiti u logore i među njima izdvojiti radnu snagu. Deportacije su tako bile praćene razdvajanjem obitelji, s kojim je bila povezana i sudbina djece.<ref name="baric_kozara">{{Citiranje časopisa |last=Barić |first=Nikica |year=2016 |title=Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece |journal=Pilar |volume=XI |issue=22/2 |pages=53–111 |url=https://hrcak.srce.hr/187790}} Relevantna mjesta: str. 53–55, 63–64 i 96.</ref> Ministarstvo udružbe NDH, koje je bilo nadležno za socijalnu skrb, otvorilo je dječje prihvatilište u Sisku 3. kolovoza 1942. Onamo su stizala djeca iz ustaških sabirnih logora u [[Mlaka (Jasenovac)|Mlaki]], Jablancu i [[Košutarica|Košutarici]] te iz Stare Gradiške. Primana su i djeca iz samoga sisačkog sabirnog logora, odvojena od roditelja upućenih na prisilni rad.<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 213–214." /> Spomen područje Jasenovac također opisuje dovođenje djece iz više logorskih objekata i njihovo prisilno odvajanje od zatočenih majki.<ref name="jusp_intro" /> Put djece iz Mlake i Jablanca do Jasenovca opisao je nadzornik Ministarstva udružbe Franjo Perše u izvještaju od 7. kolovoza 1942. Prevozila su se seoskim kolima jer je put bio preuzak i loš za druga prijevozna sredstva; iz Mlake je vožnja trajala tri do četiri sata, a iz Jablanca šest. Pratile su ih sestre Crvenoga križa, koje su se putem brinule o njihovoj prehrani.<ref name="Matausic2022" details="dokument 1, str. 230–231: izvještaj Franje Perše Ministarstvu udružbe od 7. kolovoza 1942. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-223, MUP NDH, kut. 10." /> Diana Budisavljević u svojim je zapisima s početka kolovoza opisala kako su djeca kolima dopremana iz Mlake, a zatim u Jasenovcu ukrcavana u vagone. Dolazak u Sisak zabilježila je 3. kolovoza 1942.: većina djece ostala je u gradu, dok su dojenčad te mala, slaba ili bolesna djeca u dva vagona nastavila prema Zagrebu. Pri prihvatu u Sisku mlijeko je kasnilo, a djecu je pješice u Sokolanu odveo [[Kamilo Brössler|Kamilo Bresler]].<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 85–86, zapisi od 2. do 4. kolovoza 1942." /> === Uprava i logorski objekti === Iako je prihvatilište formalno bilo u nadležnosti Ministarstva udružbe, prema Mataušić njime je stvarno upravljala [[Ustaška nadzorna služba]]. O osoblju, nabavi i rashodima odlučivao je upravitelj Antun Najžar, koji je u iskazu od 25. veljače 1946. svoje ovlasti opisao riječima: »bez mog znanja i odobrenja nije se smelo niti moglo raspolagati novcem logora«.<ref name="Matausic2024" details="str. 178, bilješka 60: autoričin prijenos Najžarova iskaza od 25. veljače 1946." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> Prema iskazu Dragice Habazin, roditelji djece smještene u dječjim objektima bili su zatočeni u logoru u Staklani, kojim je zapovijedao Andrašević.<ref name="Matausic2022" details="dokument 7, str. 246: iskaz Dragice Habazin od 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis." /> Djeca su bila smještena na više mjesta u gradu, među kojima se navode Staklana, Pecara, Solana Reis i prostorije samostana sestara sv. Vinka.<ref name="jusp_intro" /> Za njihov smještaj i liječenje prenamijenjene su i Sokolana te škola u Novom Sisku. Uvjeti su se razlikovali od zgrade do zgrade: školsku polikliniku Jana Koch opisala je kao improviziranu bolnicu u staroj zgradi ograđenoj žicom, s ustaškom stražom i zastavom Crvenoga križa.<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Učitelj [[Ante Dumbović]] bio je povjerenik Ministarstva udružbe za smještaj djece, u dokumentima nazvan ''kolonizacijom'', i vodio je popise pristigle, umrle, vraćene i udomljene djece. Njegovi izvještaji i kartoteka važni su za istraživanje rada logora, ali i za praćenje sudbine pojedinoga djeteta.<ref name="Matausic2024" details="str. 168 i 175." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> === Smještaj, prehrana i higijena === Već pri dolasku u Sisak djeca su bila iscrpljena, pothranjena i bolesna, a ondje ih nisu čekali smještaj, prehrana i zdravstvena skrb koji bi odgovarali njihovu broju i potrebama. Ivan Fumić opisuje kako su ležala na podu ili slami, često bez odgovarajuće odjeće, i dobivala hranu neprilagođenu svojoj dobi.<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Nataša Mataušić, koja je analizirala dokumentaciju o logoru, navodi da su djeca danima ležala na istoj slami zagađenoj izmetom, premda je u skladištima bilo plahti, pokrivača i drugih potrepština koje im nisu bile dostupne. Opisuje i krađe hrane i odjeće te propuste u raspodjeli i njezi.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> O teškoćama pri kupanju i raskuživanju Diana Budisavljević pisala je 6. kolovoza 1942. Okupana djeca nisu imala prostoriju u kojoj bi čekala odjeću: »Morala su gola van«, zabilježila je, uz napomenu da je vrijeme bilo oblačno i da je puhao hladan vjetar.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 92, zapis od 6. kolovoza 1942." /> Đuro Vidović, zemljoradnik iz Križa kraj Petrinje, vidio je uvjete u Sokolani kada je u kolovozu 1942. došao preuzeti jedno dijete. Pred komisijom za ratne zločine 23. siječnja 1946. opisao je podove na kojima su djeca ležala. Pritom je dopunio vlastiti iskaz kako bi naglasio da su u prljavštini ležala i starija djeca:<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /> <blockquote>»Djeca su bila smještena po sobama sokolane i ležala su na podovima na kojima je bilo vrlo malo a na mjestima gotovo ni malo slame a osim toga prostorije su bile vrlo neuredne i nisu bile čišćene te je bilo i dječjih izmetina a manja mala djeca su bila i zamazana tim izmetinama.– Ispravljam ne samo da su mala djeca bila zamazana od izmetina nego su bila i velika a bila su zamazana usljed toga što su ležala sa malom djecom od godine pa na više koja su i njih istovremeno zamazali a niti jedni nIsu imali prilike da se očiste a niti je zato pružana mogućnost a o tom izgleda uprava logora kao i osoblje koje je posluživalo djecu nije vodilo brige.–«<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /></blockquote> Vidović se u istom iskazu prisjetio i djece koja su plakala i tražila kruh. Opisujući podjelu hrane kojoj je osobno prisustvovao, naveo je kada su djeca dobivala obroke i kako su zbog premalo posuđa morala jesti iz zajedničkih porcija:<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /> <blockquote>»Pored toga što su djeca bila zamazana mnogo su plakala i vikala a istovremeno i tražila kruha koga nisu dobivala iz čega zaključujem da je ishrana te djece bila vrlo slaba gotovo nikakova, dok su djeca zapomagala i tražila kruha.– Imao sam prilike vidjeti jedamput kada je djelena hrana i to prije podne u 9 sati kojom prilikom djeci je djelana hrana koja se sastojala od neke prozirne juhe sa nekoliko komadića sasvim siguran nisam dali repe ili makarone glavno bijelo je bilo te jednim komadićem kruha koji nikako nije bio teži od 3-4 dkg. Takvu hranu djeca su dobivala dnevno dva puta i to u 9 sati izjutra i u 4 sata poslijepodne, – Kod djeljenja hrane nije se moglo pravilno raspodijeliti niti su mogla sva djeca dobiti obzirom da je bila nestašica u porcijama i žlicama tako da si od 3-7 djece jeli iz jedne porcije.–«<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /></blockquote> Prema Vidovićevim riječima, građani i seljaci pokušavali su donijeti djeci kruh, sir i voće, no osoblje i naoružana straža to su sprečavali, tvrdeći da bi se djeca mogla razboljeti.<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /> Ispričao je i da je pred Sokolanom vidio mrtvačka kola u koja je utovareno približno deset dječjih lijesova, nakon čega su odvezena na groblje.<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /> Djecu na obali Kupe Joso Stanić opisao je u poratnom iskazu koji prenosi Mataušić. Prema njegovu sjećanju, vidio ih je 17. ili 18. kolovoza 1942., pri ulasku u Sisak: <blockquote>»... tek nekako 17 ili 18 (kolovoza 1942., op.a.) ponovno sam otišao u Sisak sa biciklom te taman prilikom ulaska u Sisak t.j. kada sam došao na zidani kupski most vidio sam jedan strahoviti prozor koji me je prosto zaprepastio. Naime od sokolane kao i od škole sa druge strane Kupe razišlo se ne znam ni koliko broj ali veliki broj djece niz obalu Kupe polu gola i bosa sa željom da se okupaju odnosno pošto su na to bili prisiljeni od svojih čuvara. Djeca su bila tako izmučena od kojih je bilo i velik broj upravo posve male djece neobično su mnogo vikala i plakala te zapomažući tražeći hrane i dozivajući svoje majke. Dakle, prizor upravo je toliko bio strašan da se neda uopće ničim opisati da bi se mogla dobiti jasna slika o strahovitom prizoru koji se pojavio pred svakim onim koji je slučajno tada naišao tuda...«<ref name="Matausic2024" details="str. 174 i 180, bilješke 40 i 65: autoričin prijenos iskaza Jose Stanića, saslušanog u siječnju 1946. pred Okružnom komisijom za ratne zločine Banije u bolnici u Petrinji. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, ZB-KONF-4/380. Trotočke, dopuna „(kolovoza 1942., op.a.)” i oblik „prozor” potječu iz objavljenog prijepisa. Prenesen je cijeli ondje citirani odlomak." /></blockquote> Kada je u rujnu 1942. obilazila logorske objekte, sestra Crvenoga križa [[Jana Koch]] zatekla je približno 160 bolesne djece na podu improvizirane bolnice, bez primjerene njege. U njezinu opisu, koji prenosi Fumić, Solana je bila hladan i vlažan betonski prostor u kojem su boravila djeca s ranama i krastama. Nedostajalo je i hrane: »Premda je već davno prošlo tri sata poslije podne, djeca tog dana još ništa nisu jela.«<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Dragica Habazin, također sestra Crvenoga križa, radila je s djecom od rujna 1942. Na saslušanju pred Zemaljskom komisijom 5. prosinca 1945. prisjetila se pretrpane drvene barake na kupalištu Teslić i zaraznih bolesti među djecom. Prema njezinu iskazu, rad Crvenoga križa i dolazak sestara donijeli su određeno poboljšanje prehrane. O svakodnevnoj njezi i pokušaju da dojenčad ponovno dođe do svojih majki rekla je:<ref name="Matausic2022" details="dokument 7, str. 245–247, osobito str. 246: zapisnik saslušanja Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /> <blockquote>»U čitavom logoru bio je samo jedan zahod, pa su djeca obavljala nuždu sva na otvorenom na livadi, a ona manja, koja nisu mogla ići, ta su obavljala nuždu pod sebe, a mi smo ih čistili. Mi smo zatražile od ustaškog zastavnika Andraševića, koji je bio zapovjednik logora u Sisku na staklani, gdje su bili zatočenici, roditelji u našem logoru nalazeće se djece, da nam dade majke od kod nas zatočene djece, da svoju djecu doje. No on nam to nije dozvolio.«<ref name="Matausic2022" details="dokument 7, str. 245–247, osobito str. 246: zapisnik saslušanja Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /></blockquote> === Zdravstvena skrb i postupanje uprave === Za toliki broj djece i težinu njihova stanja, prema Mataušić, nije bilo dovoljno liječnika ni pomoćnog osoblja. Troje liječnika koji su radili s bolesnom djecom i samo se razboljelo, a zamjene nisu poslane. Uz taj manjak osoblja upozorava na nedovoljnu higijenu pri hranjenju i na premještanje djece pri kojem su se bolesna miješala sa zdravom.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> Kako je izgledalo hranjenje u samostanskim prostorijama opisala je redovnica Mirna Mastanjević, koja je ondje pomagala prvih desetak dana. Na saslušanju 22. veljače 1946. objasnila je da nije bilo dovoljno bočica i lončića te da su se iz istih posuda hranila različita djeca, bez dezinfekcije između hranjenja:<ref name="Matausic2022" details="dokument 10, str. 251–252: zapisnik saslušanja Mirne Mastanjević od 22. veljače 1946. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-378/4. Znak „x” u prvoj rečenici nalazi se u objavljenom prijepisu." /> <blockquote>»U mjesecu augustu 1942 dopremljena su djeca x pohvatana po ustašama te smještena u prostorije našeg zabavišta i time je osnovan jedan dio dječjeg logora i kod nas. Prvih 10 dana ja sam pomagala osoblju koje je radilo kod te djece. Moj rad se sastojao u tome što sam prilikom hranjenja te djece pomagala ženama koje su hranile djecu te sam i ja hranila tu djecu. Prilikom hranjenja te djece zapazila sam da nema dovoljan broj bočica za dojenčad iz kojih su dojenčad hranili kao što nije bilo dovoljno niti lončića iz kojih su hranili djecu od 1-3 god. a koja su djeca bila smještena kod nas. Bočice kao i lončići nakon što bi iz istih jelo jedno dijete bili bi oprani u jednoj vodi i nisu ničim bili dezificirani iako je to moralo se činiti obzirom da je bilo bolesne djece te je postojala mogućnost prenosa zaraze na ostalu djecu.«<ref name="Matausic2022" details="dokument 10, str. 251–252: zapisnik saslušanja Mirne Mastanjević od 22. veljače 1946. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-378/4. Znak „x” u prvoj rečenici nalazi se u objavljenom prijepisu." /></blockquote> O goloj djeci bez pokrivača, spavanju na slami i Sokolani bez prozora pisao je i sam upravitelj Antun Najžar. U izvještaju koji je 7. rujna 1942. uputio Ministarstvu udružbe i Ministarstvu zdravstva veliku je smrtnost pripisivao hladnoći, zarazama, promjeni prehrane i iscrpljenosti djece prije dolaska. Pritom je tvrdio da su liječenje i prehrana bili primjereni, navodeći cijepljenje, lijekove i infuzije, a opisao je i premještanje najteže bolesne djece iz Sokolane u školsku zgradu.<ref name="Matausic2022" details="dokument 5, izvještaj Antuna Najžara Ministarstvu udružbe i Ministarstvu zdravstva od 7. rujna 1942., str. 238–241. Nadnevak je preuzet iz tijela dokumenta; oznaka iznad prijepisa glasi 07.07.1942. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-226, MZU NDH, Glavno ravnateljstvo udružbe, broj 71023-I-2-1942. (61832), kut. 147." /> Upravo je premještanje djece u uvjetima zaraze kritizirao liječnik Lazar Margulies, koji je s njima radio. Na saslušanju 24. srpnja 1945. govorio je o upozorenjima upućenima Najžaru, a Mataušić prenosi njegove riječi:<ref name="Matausic2022" details="str. 238, bilješka 883. Autorica citira zapisnik saslušanja liječnika Lazara Marguliesa pred komisijom za utvrđivanje ratnih zločina u Osijeku, 24. srpnja 1945. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/377. U citatu stoji Stari Sisak; Najžarov izvještaj i autoričin prikaz govore o školi u Novom Sisku." /> <blockquote>»Najviše krivim dr. Najžara što je, kada je, izbio pjegavac u ‘Sokolani’ umjesto da je tu zgradu izolirao, odnosno djecu i personal premjestio na izolirano mjesto, dao je nalog da se sve smjesti u t. zv. ‘bolnicu’ u školi u Starom Sisku, gdje pjegavca uopće dotle nije bilo i ako je od mene u dva maha bio upozoren da to mora imati katastrofalnih posljedica.«<ref name="Matausic2022" details="str. 238, bilješka 883. Autorica citira zapisnik saslušanja liječnika Lazara Marguliesa pred komisijom za utvrđivanje ratnih zločina u Osijeku, 24. srpnja 1945. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/377. U citatu stoji Stari Sisak; Najžarov izvještaj i autoričin prikaz govore o školi u Novom Sisku." /></blockquote> O Najžarovim obilascima govorila je i Julka Štajcer, zaposlena u Pučkoj školi Sisak–Novi. U iskazu od 21. veljače 1946., koji prenosi Mataušić, opisala je stanje djece i izostanak poboljšanja nakon njegovih posjeta: <blockquote>»U toku dva mjeseca koliko sam boravila u logoru, koliko se ja sjećam, svega dva puta je došao dr. Najžar kao šef logora na pregled. Svaki put kada je došao samo je prošao kroz sobe i pogledao djecu. Iza pregleda dr. Najžara nisam osjetila nikakvih promjena u pogledu poboljšanja hrane, izmjene slame, savijesnijeg liječničkog pregleda, pružanja veće liječničke pomoći i lijekova itd. mada se osjećala potreba da se u tom pravcu nešto poduzme, a što je svakako ja vjerujem morao poduzeti dr. Najžar.«<ref name="Matausic2024" details="str. 174 i 179–180, bilješke 43 i 64: autoričin prijenos iskaza Julke Štajcer od 21. veljače 1946. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1722, AFŽ-log.-23/38. Oblik „savijesnijeg” i sintaksa citata preneseni su iz objavljenog prijepisa." /></blockquote> Marija Miščević, zaposlena u kupalištu „Teslić”, svjedočila je o postupanju s djecom nakon kupanja. U odlomku iskaza koji je objavila Mataušić opisala je i Najžarovu prisutnost: <blockquote>»Prilikom dopremanja djece u kupalište (...) vidjela sam, kako žene koje su radile na kupanju te djece, djecu nakon kupanja golu meću ležati ne cement. Sve su to bila mala djeca. Djeca su ostajala ležati ne cementu po nekoliko sati, dok se ne okupaju sva, a zatim su vožena u dječji logor. Rukovodioc kod tog posla bio je Dr. Najžar, koji je sve to vidio i nije poduzimao ništa da se djeca ne stavljaju na cement. Nisam se usudila prići dr. Najžaru i moliti ga da spriječi to, da djece leže na cementu zbog toga što je dr. Najžar bio vrlo surov i grub čovjek.«<ref name="Matausic2024" details="str. 180, bilješka 66: autoričin prijenos iskaza Marije Miščević. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, ZB-KONF, 4/384, kut. 154. Oznaka (...) te oblici „ne cement”, „ne cementu” i „da djece leže” nalaze se u objavljenom prijepisu. Prenesen je cijeli ondje citirani odlomak, a ne potpuni arhivski zapisnik." /></blockquote> Zbog velike smrtnosti Salih Kulović, pročelnik odjela Ministarstva udružbe, obratio se 17. rujna 1942. Ministarstvu zdravstva sa zahtjevom za komisijski pregled. U zahtjevu je tražio da se utvrdi zašto djeca umiru, što treba poduzeti da se smrtnost smanji i kako zaštititi stanovništvo Siska od širenja zaraznih bolesti.<ref name="Matausic2022" details="str. 217–218 i dokument 4, str. 236–237: dopis Saliha Kulovića Ministarstvu zdravstva, 17. rujna 1942." /> O teškom stanju djece govorila je i liječnica Olga Bošnjaković, koja je u Zagrebu preuzimala djecu dopremljenu iz Siska u rujnu i listopadu 1942. U sjećanju objavljenom 1955., koje prenosi Mataušić, opisala je ospice praćene teškim upalama pluća, difteriju i hripavac te pothranjenost, iscrpljenost i kožne bolesti.<ref name="Matausic2022" details="str. 223, bilješka 852. Autorica prenosi sjećanje liječnice Olge Bošnjaković objavljeno u knjizi Žene Hrvatske u NOB-i, II, Zagreb, 1955., str. 390. Navod se odnosi na djecu primljenu u Zagrebu." /> Dragica Habazin u svojem je iskazu opisala ometanje rada i prijetnje sestrama, ali je navela i slučaj u kojem je Najžar surađivao s njima. Uz njegovu susretljivost uspjela je, kako je ispričala, skupinu starije djece predati rodbini i stanovnicima Crkvenoga Boka.<ref name="Matausic2022" details="dokument 7, str. 245–247, osobito str. 246: zapisnik saslušanja Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /> === Svjedočanstva o obilasku logora === Njemački opunomoćeni general [[Edmund Glaise von Horstenau]] posjetio je sisački logor u pratnji ustaškog dužnosnika [[Erih Lisak|Ericha Lisaka]]. Nataša Mataušić posjet smješta u listopad 1942., nakon ustaške akcije u selima [[Crkveni Bok]], Strmen i Ivanjski Bok, i prenosi sljedeći odlomak iz Horstenauovih zapisa. Objašnjenja u zagradama njezine su napomene:<ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /> <blockquote>»…Nakon toga otišli smo u koncentracijski logor koji je bio smješten u nekoj tvornici (tvornici stakla „Teslić i drug”, op.a.). Užasne prilike. Malo muškaraca, mnogo žena i djece bez dovoljno odjeće, noću leže na kamenu, ucviljeni su, kukaju i plaču. ‘Zapovjednik logora’ (dr. Antun Najžar, op.a.) – usprkos kasnijoj Poglavnikovoj povoljnoj ocjeni, običan lupež, ignorirao sam ga, ali sam zato svojoj ustaškoj pratnji rekao: ‘U ovakvim prilikama čovjeku dođe da povraća… samo da povraća, moja gospodo.’ A ono najstrašnije: dvorana uz čiji uzdužni zid na oskudnoj slami, koju su zacijelo bacili ovamo samo zbog moje ‘inspekcije’ leži oko 50 gole djece, dijelom već mrtve, a dijelom na umoru!«<ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /></blockquote> S tim obilaskom Mataušić povezuje i zapis Rudrefa Štegera, pripadnika štaba I. domobranskog zbora u Sisku koji je prisustvovao pregledu logora. Šteger izričito navodi da se pregled odvijao u Staklani i opisuje odvojene prostore za djecu, žene i muškarce. O prostoru u kojem su bila djeca napisao je:<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /> <blockquote>»U prvom logoru bila su dijeca u barakama razvrstana po sobama i po godinama, tako, da su deca do 1. godine ležala na slami u očajnom stanju. U barakama strašan zadah i nečistoča jer su djeca vršila nuždu u sobi. Ovom prilikom njemački general obratio se Lisaku sa ovim rečima: „to je vaša kultura, trebali bi reći Poglavniku, da sam dojde ovamo, pa da bi on vidi ovu strahotu.” Nato je Lisaku pripala muka, tako da je otišao u svoj vagon na stanicu.«<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /></blockquote> Datumi u tim prikazima razlikuju se: u naslovu objavljenoga Štegerova zapisa navodi se studeni 1942., dok Mataušić posjet datira u listopad.<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /><ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /> === Spašavanje i udomljavanje === Djeca su iz logora izlazila uz pomoć Diane Budisavljević i njezinih suradnika, a u njihovu prijevozu, prihvatu i smještaju sudjelovali su Kamilo Bresler iz Ministarstva udružbe, članice Hrvatskoga Crvenog križa, Odbor Narodne pomoći i [[Caritas Zagrebačke nadbiskupije]]. Djecu su prihvaćale i obitelji iz Siska, Zagreba i drugih mjesta.<ref name="jusp_intro" /> O tome kako se pomoć organizirala u sisačkoj bolnici pisao je liječnik Ivo Pedišić u sjećanjima objavljenima 1967. Uz dopremu hrane i mlijeka te davanje lijekova opisao je i udomljavanje djece i pomoć stanovništva. Mataušić iz njegovih sjećanja prenosi sljedeći odlomak:<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 848. Autorica citira: Pedišić, Ivo (1967). »Humanitarni ilegalni rad sisačke bolnice 1941–1945. godine«. ''Putovi revolucije'', 9, str. 234–243. Prenesen je cijeli odlomak koji navodi Mataušić, a ne cjelovita izvorna sjećanja." /> <blockquote>»Pozvali smo seljake iz sela Posavine da u svoje obitelji preuzmu na čuvanje i na ishranu djecu. Odaziv je bio velik, a osim toga seljaci su dovažali dnevno mlijeko, brašno, odjeću za djecu, sve besplatno.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 848. Autorica citira: Pedišić, Ivo (1967). »Humanitarni ilegalni rad sisačke bolnice 1941–1945. godine«. ''Putovi revolucije'', 9, str. 234–243. Prenesen je cijeli odlomak koji navodi Mataušić, a ne cjelovita izvorna sjećanja." /></blockquote> Preuzimanje djece opisao je i Stjepan Begić iz Križa kraj Petrinje u iskazu koji je 20. siječnja 1946. dao Okružnoj komisiji za ratne zločine Banije. U prvome od dvaju odlomaka koje Mataušić prenosi iz zapisnika Begić govori kako je u jesen 1942. doznao za djecu u sisačkom logoru:<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849. Autorica citira zapisnik Okružne komisije za ratne zločine Banije od 20. siječnja 1946. o saslušanju Stjepana Begića iz Križa, kotar Petrinja. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Prenesena su oba odlomka koje autorica citira; nije riječ o cjelovitom izvornom zapisniku." /> <blockquote>»1942. godine u jesen primijetio sam da moji seljani dovode iz Siska neku djecu pravoslavnu po svojim kućama, a koja su do tada bila u dječjem logoru u Sisku, odakle su ih ustaške vlasti izdavale ljudima koji su ih htjeli primiti. U mome selu sva djeca i muška i ženska koja su tako bila dovedena iz Siska bila su sposobna da nešto privrijede kod kuće jer su bila stara od 12 do 14 godina.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849. Autorica citira zapisnik Okružne komisije za ratne zločine Banije od 20. siječnja 1946. o saslušanju Stjepana Begića iz Križa, kotar Petrinja. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Prenesena su oba odlomka koje autorica citira; nije riječ o cjelovitom izvornom zapisniku." /></blockquote> Begić je, prema Mataušić, poimenično naveo jedanaest obitelji koje su preuzele djecu, a zatim opisao kako je i sam otišao u Sisak te poveo kući dječaka i djevojčicu, brata i sestru: <blockquote>»Po dolasku u Sisak pronašao sam kancelariju učitelja Dumbovića kome sam izrazio želju da mi dade dva dječaka, jednog za mene i jednog za mog brata. Na moje traženje Dumbović mi je izdao pismeno jedan akt upućen na ime zapovjednika logora ‘Staklana’, s tim da mi taj zapovjednik izda 2 dječaka. Na ‘Staklani’ taj sam akt predao nekom ustaškom oficiru koji je tamo izdao nalog ustašama koji su čuvali logor da mi izdaju djecu. Kod odabiranja nisam uzeo dva dječaka kako sam tražio, već dječaka i djevojčicu – brata i sestru, jer su me molili da ih ne rastavim, nego povedem zajedno što sam ja rado učinio. Kada sam dobio toga dječaka i djevojčicu doveo sam ih kod Dumbovića koji ih je proveo kroz svoje knjige te meni izdao potrebne isprave za djecu, a ja sam zatim djecu poveo kući u Križ kod Petrinje… Mjesec dana iza kako sam doveo djecu kući došao je neki njihov rođak s odobrenjem, ne znam od koga, da ih ima pravo uzeti sebi, što je i učinio.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849. Autorica citira zapisnik Okružne komisije za ratne zločine Banije od 20. siječnja 1946. o saslušanju Stjepana Begića iz Križa, kotar Petrinja. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Prenesena su oba odlomka koje autorica citira; nije riječ o cjelovitom izvornom zapisniku." /></blockquote> U razgovoru za ''Novi list'' Mataušić ističe ulogu obitelji iz Siska i okolice, od kojih su neke prihvaćale po dvoje ili troje djece. Udomljavanje je podupirao i zagrebački nadbiskup [[Alojzije Stepinac|Alojzije Stepinac]], čiju poslanicu župnim uredima od 24. kolovoza 1942. autorica navodi u razgovoru. U organiziranju smještaja sudjelovali su Caritas i župni uredi. No udomljavanje je nailazilo i na protivljenje ustaških vlasti. Mataušić opisuje kako je zbog Dumbovićeva rada na udomljavanju bez odobrenja pokrenuta istraga i zabranjeno izdavanje djece; nakon Breslerove intervencije dopušten je njihov smještaj u hrvatske katoličke obitelji.<ref name="duka_foster">{{Citiranje novina |last=Duka |first=Zdenko |date=5. studenoga 2018. |title=SKANDALOZNA REVIZIJA POVIJESTI Evo kakav užas je bio sisački logor za djecu, a sad bi ga negirali |newspaper=Novi list |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/skandalozna-revizija-povijesti-evo-kakav-uzas-je-bio-sisacki-logor-za-djecu-a-sad-bi-ga-negirali/}} Izjave Nataše Mataušić.</ref> Dumbović je u izvještaju Ministarstvu udružbe od 25. rujna 1942. zabilježio da je roditeljima predano 662 djece, a obiteljima na prehranu njih 1193. Budući da izvještaj opisuje stanje toga dana, iz tih se podataka ne može iščitati konačan broj spašene djece tijekom cijeloga rada logora.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> === Evidencija i očuvanje identiteta === Uz liječenje i pronalaženje smještaja trebalo je sačuvati i podatke koji bi roditeljima i rodbini omogućili da pronađu djecu. Među najmlađima bilo je djece koja nisu znala svoje ime i prezime.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 244–245: izvještaj Ante Dumbovića od 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis." /> Diana Budisavljević vodila je kartoteku djece i u nju prepisivala podatke iz transportnih popisa. Dnevnički zapisi od 14. i 17. kolovoza 1942. opisuju taj rad za Ministarstvo udružbe, ali i ponovno sređivanje popisa koji više nisu bili razvrstani prema transportima.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 94, zapisi od 14. i 17. kolovoza 1942." /> Poteškoće su stvarale i oznake koje su djeca nosila. U zapisu od 4. kolovoza 1942. Budisavljević izričito spominje Sisak i uspoređuje metalne i kartonske oznake: »Brojevi na kartonima su se često rastrgali ili uprljali i postali nečitki.« Bez čitljive oznake bilo je teže kasnije povezati dijete s njegovim podatcima.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 87, zapis od 4. kolovoza 1942." /> Dumbović je u izvještaju od 25. rujna upozorio Ministarstvo na važnost toga da mala djeca ostanu uz stariju braću i sestre dok se ne pribave podatci za popis: »slobodan sam upozoriti naslov, da malu djecu do tri i četiri godine ne rastavi od starije braće«. U istom je dokumentu naveo i da je radi prepoznavanja fotografirano približno četiristo djece, među kojima je bilo i umrle djece.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> Sređivanje podataka nastavilo se i početkom 1943., kada je Diana Budisavljević ponovno posudila cijelu sisačku kartoteku. U zapisu od 22. siječnja objašnjava da je htjela provjeriti podatke, »pogotovo s obzirom na bezimenu djecu«.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 117, zapis od 22. siječnja 1943." /> === Zatvaranje dječjeg logora === Završetak rada dječjeg logora Mataušić u svojim radovima različito datira. Prema kronologiji transporta objavljenoj 2022., logor je prestao djelovati 8. siječnja 1943., kada je posljednja skupina od desetero djece premještena u Zagreb.<ref name="Matausic2022" details="str. 223, bilješka 850." /> Međutim, na drugome mjestu istoga rada posljednji transport smješta u veljaču, a u radu iz 2024. navodi datum 8. veljače 1943.<ref name="Matausic2022" details="str. 227." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171, bilješka 25." /> Nakon zatvaranja logora Dumbovićevo je povjereništvo nastavilo rad s djecom smještenom u obitelji. Dumbović je 17. siječnja 1944. izvijestio da je na području grada i kotara na prehrani ostalo oko tisuću djece. Njegovo povjereništvo i dalje ih je predavalo roditeljima ili rodbini, izdavalo potvrde i upućivalo djecu na liječenje. U izvještaju je opisao i obavještavanje roditelja o tome gdje im se djeca nalaze te promjenu udomitelja kada je bila potrebna.<ref name="Matausic2022" details="dokument 9, str. 249–251: izvještaj Ante Dumbovića o radu Povjereničtva za smještaj, nadzor i skrb izbjegličke djece u Sisku, 17. siječnja 1944. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> === Broj djece i umrlih === O broju djece u logoru govore sačuvane evidencije, ratni izvještaji i kasniji prikazi. Ti se podatci odnose na različita razdoblja, pa je uz svaki broj važno navesti kada je zabilježen i što obuhvaća. {| class="wikitable" |+ Podatci o broju djece u dječjem logoru ! Broj !! Izvor podatka !! Vrsta i obuhvat |- | Oko 4722 || Zdravko Dizdar || Autorov podatak o broju djece u logoru potkraj rujna 1942.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 5607 || Dva izvorna abecedna kazala, prema Nataši Mataušić || Djeca zabilježena u sačuvanim kazalima prihvatilišta.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješke 838–839." /> |- | Više od 7000 || Ante Dumbović, iskaz iz veljače 1946. || Njegov navod o djeci pristigloj do kraja listopada 1942.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješka 840; dokument 13, str. 257." /> |- | 6954 || Ante Dumbović, prikaz iz 1977. || Ukupan broj koji navodi u kasnijem prikazu rada prihvatilišta.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješka 841; dokument 17, str. 278–279." /> |- | 5000–7000 || JUSP Jasenovac || Raspon naveden u prikazu dječjeg logora.<ref name="jusp_intro" /> |} Različit obuhvat imaju i podatci o umrlima. Dumbović je komisiji za utvrđivanje ratnih zločina predao popis 1152 djece umrle tijekom 1942., koji je, prema vlastitom iskazu, sastavljao na temelju potvrda o smrti gradskog fizika Davida Ecksteina. Sačuvana evidencija bilježi datum i mjesto smrti djece te njihov transportni broj.<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843; str. 226–227, bilješka 862; dokument 13, str. 257." /> {| class="wikitable" |+ Podatci i procjene o umrloj djeci ! Broj !! Izvor podatka !! Razdoblje i obuhvat |- | 956 || Dumbovićev izvještaj Ministarstvu udružbe || Stanje na dan 25. rujna 1942. Za 201 dijete bilo je poznato ime, a 755 bilo je evidentirano kao nepoznato.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> |- | 1152 || Popis umrlih prema Ecksteinovim potvrdama, koji je Dumbović predao komisiji || Popis za 1942., prema Dumbovićevu poratnom iskazu. Broj navodi i JUSP Jasenovac.<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843; str. 226–227, bilješka 862; dokument 13, str. 257." /><ref name="jusp_intro" /> |- | 1631 || Zemaljska komisija, prema Zdravku Dizdaru || Dizdar podatak prenosi kao broj umrlih do kraja rujna 1942.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 1631 || JUSP Jasenovac || Naveden uz broj 1152, bez pobližeg objašnjenja podloge i vremenskog obuhvata više brojke.<ref name="jusp_intro" /> |- | Oko 1800 || Zdravko Dizdar || Procjena ukupnog stradanja djece u njegovu prikazu sisačkoga dječjeg logora.<ref name="Dizdar1990" details="str. 104." /> |} Uz brojčane podatke zaseban je problem ostalo utvrđivanje identiteta djece. Dumbović je u izvještaju od 25. rujna, uz podatke o nepoznatoj djeci, iznio prijedloge kako poboljšati njihovo označavanje i prikupljanje podataka.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> == Nasljeđe == === Sudbina preživjele djece === Neka djeca spašena udomljavanjem ponovno su se našla na udaru ustaškog progona potkraj rata. Byford opisuje sudbine dvojice četrnaestogodišnjaka: Mile Đaniša, kojega je u Lukavcu Posavskom udomila Mara Žindarić, i Trifuna Vujasina, udomljenog kod Stjepana Kovača. Đaniš je početkom travnja 1945. odveden u Jasenovac i nije se vratio, dok je Vujasin 1. svibnja uhićen zajedno s Kovačem. Njegov je udomitelj pušten, a dječakovo tijelo pronađeno je uz Kupu nakon oslobođenja Siska. Byford oba slučaja povezuje s ponovnim progonom srpske djece u posljednjem mjesecu rata.<ref name="Byford2023" details="str. 44–45." /> Božo Judaš, rođen u obitelji Subotić iz Miloševa Brda, u intervjuu objavljenom 2019. ispričao je kako je kao malo dijete iz sisačkoga logora dospio u obitelj u Petrinji. Dobio je novo ime i prezime jer se njegovo dotadašnje ime nije znalo. S preživjelim bratom, sestrama i stričevima ponovno se povezao tek kao odrastao čovjek, ali je zadržao prezime Judaš zbog već izdanih obiteljskih dokumenata i privrženosti ljudima koji su ga odgojili. U vrijeme intervjua sudbina njegove mlađe sestre Rose, s kojom je bio doveden u Sisak, još nije bila poznata.<ref name="judas_2019">{{Citiranje novina |last=Kiš Terbovc |first=Patricia |date=25. siječnja 2019. |title=Oca su mi ubili, braću i sestre bacili u logor… |newspaper=Jutarnji list |url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zadar/forum/oca-su-mi-ubili-bracu-i-sestre-bacili-u-logor-a-mene-je-greskom-posvojio-vozac-autobusa-zivot-mi-je-spasila-mala-crvena-haljina-586055}} Preneseno u Slobodnoj Dalmaciji, s oznakom autora »JL«. Intervju s Božom Judašem, odjeljci o njegovu imenu i susretu s obitelji.</ref> Među preživjelom djecom bila je i Nevenka Končar. Odrasla je u udomiteljskim obiteljima i dječjim domovima, a poslije se zaposlila u sisačkoj Željezari. Kao predsjednica sekcije preživjelih logoraša u Sisku sudjelovala je u obnovi komemoracija za stradalu djecu.<ref name="koncar_zivot">{{Citiranje weba |author=Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust |date=5. studenoga 2024. |title=Antisemitizam, holokaust, stradanja – Prošlost u sadašnjosti: Povijesni revizionizam, poricanje i iskrivljavanje holokausta |url=https://centartolerancije.hr/2024/11/05/antisemitizam-holokaust-stradanja-proslost-u-sadasnjosti-povijesni-revizionizam-poricanje-i-iskrivljavanje-holokausta/}} Odjeljak »Podaci o sudionicima prvog panela – preživjelima«, biografska bilješka o Nevenki Končar.</ref> === Poslijeratni postupak protiv upravitelja === Okružni sud Banije u Sisku osudio je Najžara zbog ratnog zločina na dvadeset godina lišenja slobode s prisilnim radom. Presuda je, prema radu Nataše Mataušić iz 2024., donesena 31. svibnja 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176, bilješke 50–51. Datum 31. svibnja naveden je uz uputnicu na sudski spis; u radu iste autorice iz 2022., str. 215, bilješka 812, stoji 15. svibnja 1946." /> Uz zatvorsku kaznu izrečeno mu je i deset godina gubitka političkih i građanskih prava, osim roditeljskih. Vrhovni sud [[Narodna Republika Hrvatska|Narodne Republike Hrvatske]] zatim je kaznu zamijenio smrtnom, koja je izvršena 18. rujna 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176, osobito bilj. 51." /> === Spomen-obilježja i javno sjećanje === Prema Byfordu, žrtvama sisačkoga logora, među njima i srpskoj djeci odvojenoj od roditelja, do 1970-ih se u poslijeratnom javnom sjećanju posvećivalo razmjerno malo pozornosti. To povezuje s prednošću koju je tada imalo obilježavanje oružane borbe i otpora.<ref name="Byford2023" details="str. 19." /> Na zatočenu i umrlu djecu podsjeća više spomen-obilježja. Na jednu od zgrada nekadašnjeg logora 1960. postavljena je spomen-ploča, koja je ukradena 1991. i poslije obnovljena. Portal Memorialmuseums uz nju opisuje i spomen-fontanu s djecom u igri te spomen-područje uz groblje Viktorovac.<ref name="lead_memorial" /> Spomen-fontana ''Nedovršene igre'', rad kiparice [[Gabrijela Kolar|Gabrijele Kolar]], prikazuje brončane figure djece u igri u parku pred domom kulture. ''Hrvatski biografski leksikon'' nastanak djela datira u 1963.<ref name="hbl_kolar">{{Citiranje weba |last=Šeparović |first=Ana |year=2009 |title=Kolar, Gabrijela |work=Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/kolar-gabrijela |accessdate=2. listopada 2026.}}</ref> Dječje spomen-groblje pejzažno je uređeno 1974. prema idejnom rješenju arhitektice [[Mira Halambek-Wenzler|Mire Halambek-Wenzler]], uz skulpturalno obilježje koje je izradila [[Milena Lah]].<ref name="tz_cemetery">{{Citiranje weba |author=Turistička zajednica grada Siska |title=Kulturno-povijesni spomenici |url=https://tzg-sisak.hr/kulturno-povijesni-spomenici/ |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljak »Dječje spomen-groblje«.</ref> Na prostoru nasuprot groblju Viktorovac nalazi se devet kružnih kamenih ploča koje označavaju mjesto masovne grobnice djece iz logora, kako ga opisuje portal Memorialmuseums.<ref name="lead_memorial" /> Prostor sa spomen-pločom stradaloj djeci južno od sisačkoga groblja dobio je naziv Park Diane Budisavljević odlukom Gradskog vijeća Siska od 6. listopada 2017.<ref name="park_name">Gradsko vijeće Grada Siska (6. listopada 2017). »Odluka o imenovanju Parka Diane Budisavljević«. Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije 25/2017, str. 1162, čl. 1–4. [https://glasila.hr/upload_data/site_files/sgsmz2517.pdf Mrežni izvor].</ref> === Crkveno sjećanje === Sveti arhijerejski sabor [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne crkve]] na svibanjskom je zasjedanju 2022. pribrojio svetima djecu stradalu u Jastrebarskom i Sisku kao djecu mučenike jastrebarske i sisačke. Odluka je objavljena u saborskom priopćenju 23. svibnja.<ref name="canonization">{{Citiranje novina |last=Čalija |first=Jelena |date=24. svibnja 2022. |title=Сабор СПЦ унео у Диптихе светих децу мученике јастребарске и сисачке |newspaper=Politika |url=https://www.politika.rs/scc/clanak/508018/sabor-spc-uneo-u-diptihe-svetih-decu-mucenike-jastrebarske-i-sisacke}}</ref> Na povijesne navode u prijedlogu kanonizacije osvrnuli su se katolički biskupi Zagrebačke metropolije u otvorenom pismu patrijarhu [[Porfirije (patrijarh srpski)|Porfiriju]] od 25. srpnja 2022. Osporili su te navode i prikaz uloge katoličkih redovnica, ističući njihov doprinos spašavanju djece.<ref name="catholic_letter">{{Citiranje weba |author=Biskupi Zagrebačke metropolije |date=25. srpnja 2022. |title=Otvoreno pismo biskupa Zagrebačke metropolije patrijarhu Porfiriju |work=Informativna katolička agencija |url=https://ika.hkm.hr/novosti/otvoreno-pismo-biskupa-zagrebacke-crkvene-pokrajine-patrijarhu-porfiriju/ |accessdate=8. listopada 2026.}} Hrvatski izvornik pisma, točke 1–4.</ref> == Historiografija i suvremene interpretacije == Nataša Mataušić u radu iz 2022. objavljuje i analizira dokumente o sisačkoj ustanovi te zaključuje da je ona, unatoč službenom nazivu prihvatilišta, bila logor za djecu.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, uključujući bilješku 806." /> Poratne iskaze razmatra uzimajući u obzir okolnosti saslušanja i mogućnost osobnih sukoba među svjedocima. I uz te ograde, opise neprimjerene prehrane, higijene i zdravstvene skrbi smatra pokazateljima teškog zanemarivanja djece.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> Drukčiji prikaz iznesen je u priopćenju sa skupa o zbrinjavanju kozaračke djece, održanog u Sisku 30. studenoga 2018. u organizaciji Sisačke biskupije, Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. U njemu je naglašena humanitarna uloga Crkve, Crvenoga križa i državnih ustanova, a smrtnost je objašnjena bolestima, glađu i teškim ratnim okolnostima. Iznesena je i tvrdnja da ne postoje dokumenti koji bi dokazivali nasilno ubijanje ili mučenje djece.<ref name="fhs_2018">{{Citiranje weba |author=Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu |date=3. prosinca 2018. |title=Održan znanstveni skup ‘Zbrinjavanje kozaračke djece i dječje prihvatilište u Sisku 1942. – 1943.’ |url=https://www.fhs.unizg.hr/obavijesti?%40=21qyb |accessdate=8. listopada 2026.}} Izvještaj i priopćenje sa skupa održanog 30. studenoga 2018.; navodi o smrtnosti, nasilnom ubijanju i mučenju preneseni su kao tvrdnje priopćenja.</ref> Skupu je prethodila javna polemika Vlatke Vukelić i Mataušić: Vukelić je osporavala označavanje ustanove koncentracijskim logorom, dok je Mataušić taj opis branila.<ref name="duka_foster" /> Mataušić se u radu iz 2024. posebno bavi pokušajima prikazivanja Najžara kao spasitelja djece i žrtve poratnog sudskog postupka. Takvo tumačenje odbacuje na temelju usporedbe njegovih izvještaja s iskazima liječnika, zaposlenica i drugih svjedoka. Njegovu odgovornost kao upravitelja vidi u propustima u organizaciji liječenja, premještanju zaražene djece među ostalu djecu i izostanku poboljšanja uvjeta. Takvo prikazivanje Najžara kao spasitelja i žrtve poratnog postupka opisuje kao [[Povijesni revizionizam|povijesni revizionizam]].<ref name="Matausic2024" details="str. 176–181." /> Predmet rasprava postale su i zasluge za spašavanje djece. Prema Mataušić, uloga Diane Budisavljević bila je potisnuta u poslijeratnom javnom prikazu, a objavljivanje njezina dnevnika pomoglo je da njezin rad ponovno bude prepoznat. Autorica kritizira i kasnija tumačenja koja zasluge za spašavanje prvenstveno pripisuju Paveliću ili Stepincu.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, bilješke 806–807, i str. 221." /> Dnevnik Diane Budisavljević objavljen je 2002. u časopisu ''Fontes'', a godinu poslije, 2003., i kao zasebna knjiga u izdanju Hrvatskoga državnog arhiva i Javne ustanove Spomen područje Jasenovac.<ref name="Budisavljevic2002" /><ref name="DnevnikKatalog2003">Muzejski dokumentacijski centar. [https://katalog.mdc.hr/en/Search/?Filters%5BnakladniciEn%5D=Javna+ustanova+Spomen-podru%C4%8Dje+Jasenovac&amp;Filters%5BtemeEn%5D=Povijest&amp;PageIndex=1 Kataložni zapis: ''Dnevnik Diane Budisavljević: 1941.–1945.''], urednik Josip Kolanović. Zagreb: Hrvatski državni arhiv; Jasenovac: Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac, 2003.</ref> == Vidi također == * [[Sabirni logor Jastrebarsko]] * [[Koncentracijski logor Jasenovac]] * [[Diana Budisavljević]] == Izvori == <references> <ref name="Matausic2022">{{Citiranje časopisa |last=Mataušić |first=Nataša |year=2022 |title=Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića (dokumenti) |journal=Zbornik Janković |volume=VI |issue=7 |pages=212–281 |doi=10.47325/zj.6.7.2 |url=https://hrcak.srce.hr/307769}}</ref> <ref name="Budisavljevic2002">{{Citiranje časopisa |last=Budisavljević |first=Diana |year=2002 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945. |journal=Fontes: izvori za hrvatsku povijest |volume=8 |pages=13–171 |url=https://hrcak.srce.hr/54981}} Hrvatski prijevod Silvije Szabo. Izdanje u časopisu; zasebno knjižno izdanje objavljeno je 2003.</ref> <ref name="Matausic2024">{{Citiranje knjige |last=Mataušić |first=Nataša |year=2024 |chapter=Liječnik Antun Najžar, zločinac ili spasitelj srpske djece u „Prihvatilištu za djecu izbjeglica” u Sisku? |title=80 godina od pojma genocid — Studija slučaja: Genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj |place=Beograd |publisher=Muzej žrtava genocida |pages=165–184 |doi=10.58378/ZRK.1.2024.MAT.165-184 |chapter-url=https://www.muzejgenocida.rs/images/zbornik-2024/14.%20Nata%C5%A1a%20Matau%C5%A1i%C4%87.pdf}}</ref> <ref name="Byford2023">{{Citiranje časopisa |last=Byford |first=Jovan |year=2023 |title=Rescuing the ‘Sava victims’ from oblivion and denial: History and memory of the last Ustasha crime in Sisak |journal=Tragovi |volume=6 |issue=2 |pages=7–53 |doi=10.52328/t.6.2.1 |url=https://oro.open.ac.uk/94735/1/Tragovi_god6br2_JovanByford_EN.pdf}} Engleska inačica u repozitoriju The Open University.</ref> <ref name="White2018">{{Citiranje knjige |last=White |first=Joseph Robert |year=2018 |chapter=Sisak I and II |editor-last=Megargee |editor-first=Geoffrey P. |editor2-last=White |editor2-first=Joseph R. |title=The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945 |volume=III: Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany |place=Bloomington |publisher=Indiana University Press |pages=73–75 |isbn=978-0-253-02386-5 |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf}}</ref> <ref name="Fumic2011">{{Citiranje knjige |last=Fumić |first=Ivan |year=2011 |title=Djeca — žrtve ustaškog režima |place=Zagreb |publisher=Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske |isbn=978-953-7587-09-3 |url=https://znaci.org/00003/563.pdf}}</ref> <ref name="Dizdar1990">{{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |year=1990 |title=Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata 1941—1945. godine |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=22 |issue=1–2 |pages=83–110 |url=https://hrcak.srce.hr/190520}}</ref> </references> == Vanjske poveznice == * [https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 Djeca u logorima NDH], Spomen područje Jasenovac * [https://hrcak.srce.hr/307769 Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića], rad s objavljenim prijepisima dokumenata * [https://hrcak.srce.hr/54981 Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945.], izdanje u časopisu ''Fontes'' * [https://www.memorialmuseums.org/memorialmuseum/sisak-childrens-concentration-camp-memorial?locale=en Spomen-obilježja dječjeg logora u Sisku], Memorialmuseums * [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Sisak_concentration_camp Fotografije sisačkoga logora na Zajedničkom poslužitelju] [[Kategorija:Sisak]] [[Kategorija:Logori u NDH]] qpv6uuu2wstjsx4kis2tynufixx3pa5 7615273 7615265 2026-10-08T14:52:05Z Amon16 121913 Dodan odjeljak Literatura s korištenim knjigama, znanstvenim radovima i objavljenim izvorima. 7615273 wikitext text/x-wiki {{Infookvir | iznad = Koncentracijski logor Sisak | iznadstil = font-size:115%; | podzaglavlje = Sabirni i tranzitni objekti te dječji logor | bodystil = width: 23em; | paramstil = width: 37%; | zaglavljestil = background: #e5e5e5; | slika = {{Lokacijska karta|NDH|label=Sisak|lat=45.48|long=16.37|width=300|float=center|caption=}} | opis = Položaj [[Sisak|Siska]] na karti [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. | slika2 = [[Datoteka:Sisak Ustasha concentration camp for children.jpg|300px|alt=Crno-bijela fotografija male djece koja leže na podu u baraci.]] | opis2 = Djeca na podu barake u sisačkom dječjem logoru. | zaglavlje1 = Opći podatci | param2 = Lokacija | vrijednost2 = [[Sisak]], [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]<br />(danas [[Hrvatska]]) | param3 = Razdoblje različitih objekata | vrijednost3 = 1941.–1945. (različiti sabirni i tranzitni objekti)<ref name="skil_caprag">{{Citiranje knjige |last=Škiljan |first=Filip |year=2014 |title=Organizirana prisilna iseljavanja Srba iz NDH |place=Zagreb |publisher=Srpsko narodno vijeće |isbn=978-953-7442-13-2 |url=https://snv.hr/wp-content/uploads/2020/12/skiljan.pdf}} Relevantno mjesto: str. 137–140.</ref><ref name="Byford2023" details="str. 39." /> | param4 = Uprava | vrijednost4 = [[Datoteka:Flag of Germany (1935–1945).svg|22px|border|alt=Zastava nacističke Njemačke]] [[Treći Reich|Njemačka]] (tranzitni logori, do 1944.)<br />[[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|22px|border|alt=Zastava NDH]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] (dječji logor i sabirni objekti; kasnije i tranzitni logori)<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /><ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> | param5 = Prijašnja namjena prostora | vrijednost5 = Tvornica, skladišta, Sokolana, škola i samostanske prostorije<ref name="jusp_intro">{{Citiranje weba |author=Javna ustanova Spomen područje Jasenovac |title=Djeca u logorima NDH |url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljci »Logor u Sisku« i »Spašavanje djece«.</ref><ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> | zaglavlje6 = Dječji logor | param7 = Službeni naziv | vrijednost7 = Prihvatilište za djecu izbjeglica | param8 = Djelovanje | vrijednost8 = 3. kolovoza 1942. – početak 1943.<br />Zatvaranje: 8. siječnja prema Mataušić (2022.), odnosno 8. veljače prema Mataušić (2024.)<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 223, bilješka 850; na str. 227 spominje se veljača." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171, bilješka 25." /> | param9 = Upravitelj | vrijednost9 = [[Antun Najžar]]<ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> | param10 = Zatočenici | vrijednost10 = Djeca, pretežito [[Srbi|srpske]] nacionalnosti<ref name="Fumic2011" details="str. 57." /> | param11 = Broj djece | vrijednost11 = 5000–7000 prema JUSP-u Jasenovac<ref name="jusp_intro" /> | param12 = Broj umrle djece | vrijednost12 = 1152 prema popisu umrlih za 1942.; JUSP navodi i 1631 (vidi tekst)<ref name="jusp_intro" /> }} '''Koncentracijski logor Sisak''' naziv je za sabirne i tranzitne logore te dječji logor koji su tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] djelovali u [[Sisak|Sisku]], tada na području [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] (NDH). Nisu svi bili otvoreni u isto vrijeme niti su imali jednaku namjenu. Iz ranijeg logora u Capragu vlasti NDH prisilno su iseljavale Srbe u okupiranu Srbiju,<ref name="skil_caprag" /> dok su kasniji sabirni i tranzitni logori služili i za odvajanje stanovništva koje je upućivano na [[Prisilni rad|prisilni rad]] u Njemačku.<ref name="Dizdar1990" details="str. 108–109." /> S tim deportacijama i razdvajanjem obitelji bio je povezan i dječji logor, službeno nazvan ''Prihvatilište za djecu izbjeglica''.<ref name="Matausic2022" details="str. 213–214." /> Dječji logor otvoren je 3. kolovoza 1942., a vodio ga je liječnik [[Antun Najžar]].<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 223, bilješka 850; na str. 227 spominje se veljača." /><ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /> U njega su dovođena djeca iz drugih ustaških logora te ona odvojena od roditelja koji su slani na prisilni rad.<ref name="Matausic2022" details="str. 213–214." /> Većinom su bila [[Srbi|srpske]] nacionalnosti, pri čemu je velik dio potjecao s [[Kozara|Kozare]] i drugih područja zahvaćenih vojnim operacijama i progonom stanovništva.<ref name="Fumic2011" details="str. 57." /> Logor je prestao djelovati početkom 1943., no podatci o završetku njegova rada razlikuju se među radovima Nataše Mataušić: u kronologiji iz 2022. navodi 8. siječnja kao datum zatvaranja, dok u radu iz 2024. posljednji transport djece datira 8. veljače.<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 223, bilješka 850; na str. 227 spominje se veljača." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171, bilješka 25." /> Kroz dječji logor prošlo je nekoliko tisuća djece, od kojih je više od tisuću umrlo zbog gladi, bolesti i neprimjerenih uvjeta boravka. Spomen područje Jasenovac navodi podatak mrtvozornika o 1152 umrla djeteta te podatak o 1631 umrlom djetetu.<ref name="jusp_intro" /> Dio djece spašen je premještanjem u druge ustanove, predajom roditeljima i rodbini ili smještajem u obitelji. U tome su sudjelovali [[Diana Budisavljević]] i njezini suradnici, djelatnici [[Hrvatski Crveni križ|Hrvatskoga Crvenog križa]], pojedini državni službenici, liječnici, crkvene ustanove i građani.<ref name="jusp_intro" /> Nakon rata Najžar je osuđen zbog ratnog zločina i pogubljen u rujnu 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176." /> U Sisku su podignuta spomen-obilježja zatočenoj i umrloj djeci.<ref name="lead_memorial">{{Citiranje weba |author=Stiftung Denkmal für die ermordeten Juden Europas |title=Sisak Children’s Concentration Camp Memorial |work=Memorialmuseums |url=https://www.memorialmuseums.org/memorialmuseum/sisak-childrens-concentration-camp-memorial?locale=en |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljak »Remembrance«.</ref> U novijim javnim polemikama osporavalo se da je ustanova bila logor i dovodila se u pitanje odgovornost njezine uprave, dok su se zasluge za spašavanje djece različito prikazivale. Tim se tvrdnjama u svojim radovima bavi i povjesničarka Nataša Mataušić.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, bilješke 806–807, i str. 221." /><ref name="Matausic2024" details="str. 176–181." /> == Povijesni kontekst == [[Ustaše|Ustaška organizacija]] nastala je u političkim sukobima u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura|šestosiječanjske diktature]]. Predvodio ju je [[Ante Pavelić]], a cilj joj je bio srušiti Jugoslaviju i stvoriti neovisnu hrvatsku državu. Za ostvarenje toga cilja koristila se nasilnim i terorističkim metodama, uz potporu [[Fašistička Italija|fašističke Italije]].<ref name="background_interwar">{{Citiranje weba |title=Ustaše |work=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://enciklopedija.hr/clanak/ustase |accessdate=3. listopada 2026.}}</ref> [[Travanjski rat|Napad sila Osovine na Jugoslaviju]] 6. travnja 1941. doveo je do sloma jugoslavenske vojske i podjele zemlje između okupacijskih vlasti i država povezanih s Osovinom. [[Slavko Kvaternik]] proglasio je NDH 10. travnja, a na njezino je čelo došao Pavelić. U NDH, čiji je opstanak ovisio o Njemačkoj i Italiji, uspostavljena je jednostranačka totalitarna diktatura; vlasti su provodile progon i masovne likvidacije Srba te donijele rasne zakonske odredbe protiv [[Židovi|Židova]] i [[Romi|Roma]].<ref name="background_invasion">{{Citiranje weba |author=United States Holocaust Memorial Museum |title=World War II: Key Dates |work=Holocaust Encyclopedia |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/world-war-ii-key-dates |accessdate=3. listopada 2026.}} Zapis za 6. travnja 1941.</ref><ref name="background_ndh">{{Citiranje weba |title=Nezavisna Država Hrvatska |work=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://enciklopedija.hr/clanak/nezavisna-drzava-hrvatska |accessdate=3. listopada 2026.}}</ref> Ustaške vlasti izgradile su mrežu koncentracijskih logora za zatočenje i ubijanje pripadnika progonjenih skupina i političkih protivnika režima. Najveći je bio [[Koncentracijski logor Jasenovac|jasenovački logorski kompleks]], u čijem je sastavu djelovao i [[Sabirni logor Stara Gradiška|logor Stara Gradiška]].<ref name="background_camps">{{Citiranje weba |author=United States Holocaust Memorial Museum |title=Jasenovac |work=Holocaust Encyclopedia |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/jasenovac |accessdate=3. listopada 2026.}} Uvodni odjeljak o vlastima NDH i logorskom sustavu.</ref> Na sisačkom području logori su postojali već 1941. Prema istraživanju Filipa Škiljana, iseljenički logor u Capragu otvoren je početkom srpnja 1941. i radio je do kraja rujna. Logor se nalazio uz željezničku prugu Zagreb–Beograd, oko pet kilometara od tadašnjeg Siska, i bio je jedno od sabirališta iz kojih su vlasti NDH organizirano prisilno iseljavale Srbe u okupiranu Srbiju. Prvi organizirani transport iz Capraga otpremljen je 1. kolovoza 1941.<ref name="skil_caprag" /> == Sabirni i tranzitni logori == Ustaški sabirni logor u nekadašnjoj Teslićevoj Staklani počeo je raditi 9. srpnja 1942., kako navodi [[Nataša Mataušić]]. U njemu su zatočene srpske obitelji s Kozare, [[Banovina|Banije]], [[Kordun|Korduna]], [[Moslavina|Moslavine]] i [[Slavonija|Slavonije]], a zatim su radno sposobni odrasli odvođeni na prisilni rad, dok su njihova djeca ostajala u Sisku.<ref name="Matausic2024" details="str. 166." /><ref name="Matausic2022" details="str. 214: uspostava sabirnog logora i odvajanje djece od roditelja odvedenih na prisilni rad." /> Nazivi ''Sisak I'' i ''Sisak II'' u literaturi ne označavaju uvijek iste objekte ni ista razdoblja. Joseph Robert White u enciklopediji Američkoga memorijalnog muzeja holokausta nazivom ''Sisak I'' označava tranzitni logor, a nazivom ''Sisak II'' logor za žene i djecu koje su vlasti smatrale nesposobnima za prisilni rad. Početak njihova rada smješta na 3. kolovoza 1941., a prijelaz tranzitnog logora pod upravu NDH u travanj 1944.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> Drukčiji prikaz daje [[Zdravko Dizdar]], koji njemačke logore Sisak I i Sisak II smješta u Staklanu i Pecaru, a njihovo osnivanje u siječanj 1943. U njegovu prikazu njemačka uprava trajala je do 17. svibnja 1944., kada su logori objedinjeni pod ustaškom upravom povezanom s Jasenovcem.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98 i 108–109: njemački logori od siječnja 1943. te njihovo objedinjavanje pod ustaškom upravom 17. svibnja 1944." /> U tranzitnom su logoru, prema Whiteovu opisu, bili zatočeni Srbi, Bošnjaci i Romi namijenjeni prisilnom radu u [[Treći Reich|Reichu]], a dio ih je odveden u logor na beogradskom [[Sajmište (logor)|Sajmištu]]. Na temelju uzorka kartica Međunarodne službe traženja White spominje i kasnije boravke zatočenika u [[Auschwitz|Auschwitzu]], [[Koncentracijski logor Dachau|Dachauu]], [[Koncentracijski logor Mauthausen|Mauthausenu]] i drugim njemačkim logorima.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> O planovima za sisačke logore govori bilješka njemačke komisije od 16. siječnja 1943. U njoj je predviđeno 5000 mjesta za tranzitni logor Sisak I i 1500 za rezervni logor Sisak II, što označava planirani kapacitet, a ne ukupan broj zatočenika koji su kroz njih prošli. Komisija je razmatrala njihovo razvrstavanje i upućivanje na rad u Njemačku ili u njemačke posebne logore. Za sisačke je objekte predvidjela njemačku upravu, sudjelovanje organa Službe sigurnosti i stražu vojnih žandara.<ref name="wall_plan">»Zabeleška komisije nemačkog opunomoćenog generala u NDH od 16. januara 1943. o razvrstavanju talaca i pohapšenog stanovništva na grupe i upućivanju na rad u Nemačku ili nemačke specijalne logore u Osijeku, Zemunu i Sisku«. Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, dokument 11. Objavljeni prijevod njemačkog dokumenta. [https://znaci.org/zb/4_12_3_11.htm Mrežni izvor].</ref> Dizdar smješta njemački logor Sisak I u bivšu Teslićevu tvornicu stakla, a Sisak II u bivšu tvornicu likera, Pecaru, udaljenu približno 750 metara. Sastavni dio Siska II bila je i „Karantena”, skupina drvenih baraka podignutih 1942. u kojima su boravile žene i djeca. Logor je bio povezan sa Staklanom, a osiguravali su ga dvostruka bodljikava žica i četiri zidana bunkera na uglovima.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /> Izvještaj koji prenosi Dizdar bilježi ukupno 1868 zatočenika u oba njemačka logora krajem srpnja 1943. Djeca su u logore dovođena s roditeljima ili u zasebnim skupinama. Glad, bolesti i naporan rad osobito su pogađali njih i starije zatočenike. Većina zatočenika odvođena je na prisilni rad u Njemačku, dok su među ostalim odredištima bili Jasenovac i Stara Gradiška. Ti se podatci o broju zatočenika i njihovoj daljnjoj sudbini odnose na oba logora zajedno.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /> Dizdar za razdoblje od 25. siječnja 1943. do 15. siječnja 1945. prenosi procjenu Zemaljske komisije o približno 10.000 odraslih i oko 2000 djece. To je zajednički podatak za njemačke logore i logor koji je poslije bio pod ustaškom upravom. Njegov podatak o približno 2500 stradalih obuhvaća smrti u sisačkim i drugim logorima te na prisilnom radu u zemlji i inozemstvu, pa se ne odnosi samo na umrle u Sisku.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109; autor prenosi zajedničke procjene Zemaljske komisije za razdoblje 25. siječnja 1943. – 15. siječnja 1945., uključujući stradanje nakon odvođenja iz Siska." /> Tranzitni logor u Staklani prestao je djelovati u siječnju 1945., nakon čega je zgrada, prema Jovanu Byfordu, pretvorena u vojarnu ustaških postrojbi. Zatočenje stanovnika Siska na istome mjestu u posljednjim tjednima rata pripada tom kasnijem razdoblju.<ref name="Byford2023" details="str. 39." /> == Kronologija prema pojedinim izvorima == Budući da White i Dizdar različito rabe nazive logora i navode različite datume pojedinih događaja, njihove su kronologije prikazane odvojeno. Razdoblje rada dječjeg logora pritom treba razlikovati od razdoblja djelovanja njemačkih tranzitnih logora. {| class="wikitable" |+ Kronologija prema Josephu Robertu Whiteu (2018.) ! Datum !! Događaj u autorovu prikazu |- | 3. kolovoza 1941. || Početak rada logora koje autor označava kao Sisak I i Sisak II.<ref name="White2018" details="str. 73: u izvorniku je navedena 1941. godina." /> |- | 29. srpnja 1942. || Dolazak prvoga transporta djece iz Mlake.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |- | 8. siječnja 1943. || Zatvaranje dječjeg logora i premještanje preostale djece u Zagreb.<ref name="White2018" details="str. 75." /> |- | Travanj 1944. || Predaja uprave nad tranzitnim logorom Sisak I vlastima NDH.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> |- | Siječanj 1945. || Zatvaranje logora za odrasle; autor navodi odvođenje preostalih zatočenika u Jasenovac.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |} {| class="wikitable" |+ Kronologija prema Zdravku Dizdaru (1990.) ! Datum !! Događaj u autorovu prikazu |- | 3. kolovoza 1942. || Osnutak dječjeg logora i dolazak prvoga transporta iz Mlake.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 8. siječnja 1943. || Zatvaranje dječjeg logora nakon odlaska posljednje skupine djece u Zagreb.<ref name="Dizdar1990" details="str. 104." /> |- | Siječanj 1943. || Osnivanje njemačkih logora Sisak I u Staklani i Sisak II u Pecari.<ref name="Dizdar1990" details="str. 108–109." /> |- | 17. svibnja 1944. || Preuzimanje i objedinjavanje njemačkih logora pod ustaškom upravom.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98 i 109." /> |- | 15. siječnja 1945. || Raspuštanje ustaškoga sabirnog logora; autor navodi puštanje preostalih 300 zatočenika.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98." /> |} == Dječji logor == === Dolazak djece i razdvajanje obitelji === [[Datoteka:Children in Sisak concentration camp.jpg|thumb|right|upright=0.9|alt=Crno-bijela fotografija skupine djece ispred logorske barake.|Djeca ispred barake u sisačkom logoru.]] Osnivanju dječjeg logora prethodila je [[Bitka na Kozari|ofenziva na Kozari]] u lipnju i srpnju 1942. Njemačka vojska, uz sudjelovanje domobranskih i ustaških postrojbi NDH, vodila je operaciju protiv partizanskih snaga na Kozari i Prosari, tijekom koje je zarobljen velik broj civila, većinom Srba. Vlasti NDH i njemački predstavnici planirali su zatočene civile uputiti u logore i među njima izdvojiti radnu snagu. Deportacije su tako bile praćene razdvajanjem obitelji, s kojim je bila povezana i sudbina djece.<ref name="baric_kozara">{{Citiranje časopisa |last=Barić |first=Nikica |year=2016 |title=Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece |journal=Pilar |volume=XI |issue=22/2 |pages=53–111 |url=https://hrcak.srce.hr/187790}} Relevantna mjesta: str. 53–55, 63–64 i 96.</ref> Ministarstvo udružbe NDH, koje je bilo nadležno za socijalnu skrb, otvorilo je dječje prihvatilište u Sisku 3. kolovoza 1942. Onamo su stizala djeca iz ustaških sabirnih logora u [[Mlaka (Jasenovac)|Mlaki]], Jablancu i [[Košutarica|Košutarici]] te iz Stare Gradiške. Primana su i djeca iz samoga sisačkog sabirnog logora, odvojena od roditelja upućenih na prisilni rad.<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 213–214." /> Spomen područje Jasenovac također opisuje dovođenje djece iz više logorskih objekata i njihovo prisilno odvajanje od zatočenih majki.<ref name="jusp_intro" /> Put djece iz Mlake i Jablanca do Jasenovca opisao je nadzornik Ministarstva udružbe Franjo Perše u izvještaju od 7. kolovoza 1942. Prevozila su se seoskim kolima jer je put bio preuzak i loš za druga prijevozna sredstva; iz Mlake je vožnja trajala tri do četiri sata, a iz Jablanca šest. Pratile su ih sestre Crvenoga križa, koje su se putem brinule o njihovoj prehrani.<ref name="Matausic2022" details="dokument 1, str. 230–231: izvještaj Franje Perše Ministarstvu udružbe od 7. kolovoza 1942. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-223, MUP NDH, kut. 10." /> Diana Budisavljević u svojim je zapisima s početka kolovoza opisala kako su djeca kolima dopremana iz Mlake, a zatim u Jasenovcu ukrcavana u vagone. Dolazak u Sisak zabilježila je 3. kolovoza 1942.: većina djece ostala je u gradu, dok su dojenčad te mala, slaba ili bolesna djeca u dva vagona nastavila prema Zagrebu. Pri prihvatu u Sisku mlijeko je kasnilo, a djecu je pješice u Sokolanu odveo [[Kamilo Brössler|Kamilo Bresler]].<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 85–86, zapisi od 2. do 4. kolovoza 1942." /> === Uprava i logorski objekti === Iako je prihvatilište formalno bilo u nadležnosti Ministarstva udružbe, prema Mataušić njime je stvarno upravljala [[Ustaška nadzorna služba]]. O osoblju, nabavi i rashodima odlučivao je upravitelj Antun Najžar, koji je u iskazu od 25. veljače 1946. svoje ovlasti opisao riječima: »bez mog znanja i odobrenja nije se smelo niti moglo raspolagati novcem logora«.<ref name="Matausic2024" details="str. 178, bilješka 60: autoričin prijenos Najžarova iskaza od 25. veljače 1946." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> Prema iskazu Dragice Habazin, roditelji djece smještene u dječjim objektima bili su zatočeni u logoru u Staklani, kojim je zapovijedao Andrašević.<ref name="Matausic2022" details="dokument 7, str. 246: iskaz Dragice Habazin od 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis." /> Djeca su bila smještena na više mjesta u gradu, među kojima se navode Staklana, Pecara, Solana Reis i prostorije samostana sestara sv. Vinka.<ref name="jusp_intro" /> Za njihov smještaj i liječenje prenamijenjene su i Sokolana te škola u Novom Sisku. Uvjeti su se razlikovali od zgrade do zgrade: školsku polikliniku Jana Koch opisala je kao improviziranu bolnicu u staroj zgradi ograđenoj žicom, s ustaškom stražom i zastavom Crvenoga križa.<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Učitelj [[Ante Dumbović]] bio je povjerenik Ministarstva udružbe za smještaj djece, u dokumentima nazvan ''kolonizacijom'', i vodio je popise pristigle, umrle, vraćene i udomljene djece. Njegovi izvještaji i kartoteka važni su za istraživanje rada logora, ali i za praćenje sudbine pojedinoga djeteta.<ref name="Matausic2024" details="str. 168 i 175." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> === Smještaj, prehrana i higijena === Već pri dolasku u Sisak djeca su bila iscrpljena, pothranjena i bolesna, a ondje ih nisu čekali smještaj, prehrana i zdravstvena skrb koji bi odgovarali njihovu broju i potrebama. Ivan Fumić opisuje kako su ležala na podu ili slami, često bez odgovarajuće odjeće, i dobivala hranu neprilagođenu svojoj dobi.<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Nataša Mataušić, koja je analizirala dokumentaciju o logoru, navodi da su djeca danima ležala na istoj slami zagađenoj izmetom, premda je u skladištima bilo plahti, pokrivača i drugih potrepština koje im nisu bile dostupne. Opisuje i krađe hrane i odjeće te propuste u raspodjeli i njezi.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> O teškoćama pri kupanju i raskuživanju Diana Budisavljević pisala je 6. kolovoza 1942. Okupana djeca nisu imala prostoriju u kojoj bi čekala odjeću: »Morala su gola van«, zabilježila je, uz napomenu da je vrijeme bilo oblačno i da je puhao hladan vjetar.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 92, zapis od 6. kolovoza 1942." /> Đuro Vidović, zemljoradnik iz Križa kraj Petrinje, vidio je uvjete u Sokolani kada je u kolovozu 1942. došao preuzeti jedno dijete. Pred komisijom za ratne zločine 23. siječnja 1946. opisao je podove na kojima su djeca ležala. Pritom je dopunio vlastiti iskaz kako bi naglasio da su u prljavštini ležala i starija djeca:<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /> <blockquote>»Djeca su bila smještena po sobama sokolane i ležala su na podovima na kojima je bilo vrlo malo a na mjestima gotovo ni malo slame a osim toga prostorije su bile vrlo neuredne i nisu bile čišćene te je bilo i dječjih izmetina a manja mala djeca su bila i zamazana tim izmetinama.– Ispravljam ne samo da su mala djeca bila zamazana od izmetina nego su bila i velika a bila su zamazana usljed toga što su ležala sa malom djecom od godine pa na više koja su i njih istovremeno zamazali a niti jedni nIsu imali prilike da se očiste a niti je zato pružana mogućnost a o tom izgleda uprava logora kao i osoblje koje je posluživalo djecu nije vodilo brige.–«<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /></blockquote> Vidović se u istom iskazu prisjetio i djece koja su plakala i tražila kruh. Opisujući podjelu hrane kojoj je osobno prisustvovao, naveo je kada su djeca dobivala obroke i kako su zbog premalo posuđa morala jesti iz zajedničkih porcija:<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /> <blockquote>»Pored toga što su djeca bila zamazana mnogo su plakala i vikala a istovremeno i tražila kruha koga nisu dobivala iz čega zaključujem da je ishrana te djece bila vrlo slaba gotovo nikakova, dok su djeca zapomagala i tražila kruha.– Imao sam prilike vidjeti jedamput kada je djelena hrana i to prije podne u 9 sati kojom prilikom djeci je djelana hrana koja se sastojala od neke prozirne juhe sa nekoliko komadića sasvim siguran nisam dali repe ili makarone glavno bijelo je bilo te jednim komadićem kruha koji nikako nije bio teži od 3-4 dkg. Takvu hranu djeca su dobivala dnevno dva puta i to u 9 sati izjutra i u 4 sata poslijepodne, – Kod djeljenja hrane nije se moglo pravilno raspodijeliti niti su mogla sva djeca dobiti obzirom da je bila nestašica u porcijama i žlicama tako da si od 3-7 djece jeli iz jedne porcije.–«<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /></blockquote> Prema Vidovićevim riječima, građani i seljaci pokušavali su donijeti djeci kruh, sir i voće, no osoblje i naoružana straža to su sprečavali, tvrdeći da bi se djeca mogla razboljeti.<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /> Ispričao je i da je pred Sokolanom vidio mrtvačka kola u koja je utovareno približno deset dječjih lijesova, nakon čega su odvezena na groblje.<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /> Djecu na obali Kupe Joso Stanić opisao je u poratnom iskazu koji prenosi Mataušić. Prema njegovu sjećanju, vidio ih je 17. ili 18. kolovoza 1942., pri ulasku u Sisak: <blockquote>»... tek nekako 17 ili 18 (kolovoza 1942., op.a.) ponovno sam otišao u Sisak sa biciklom te taman prilikom ulaska u Sisak t.j. kada sam došao na zidani kupski most vidio sam jedan strahoviti prozor koji me je prosto zaprepastio. Naime od sokolane kao i od škole sa druge strane Kupe razišlo se ne znam ni koliko broj ali veliki broj djece niz obalu Kupe polu gola i bosa sa željom da se okupaju odnosno pošto su na to bili prisiljeni od svojih čuvara. Djeca su bila tako izmučena od kojih je bilo i velik broj upravo posve male djece neobično su mnogo vikala i plakala te zapomažući tražeći hrane i dozivajući svoje majke. Dakle, prizor upravo je toliko bio strašan da se neda uopće ničim opisati da bi se mogla dobiti jasna slika o strahovitom prizoru koji se pojavio pred svakim onim koji je slučajno tada naišao tuda...«<ref name="Matausic2024" details="str. 174 i 180, bilješke 40 i 65: autoričin prijenos iskaza Jose Stanića, saslušanog u siječnju 1946. pred Okružnom komisijom za ratne zločine Banije u bolnici u Petrinji. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, ZB-KONF-4/380. Trotočke, dopuna „(kolovoza 1942., op.a.)” i oblik „prozor” potječu iz objavljenog prijepisa. Prenesen je cijeli ondje citirani odlomak." /></blockquote> Kada je u rujnu 1942. obilazila logorske objekte, sestra Crvenoga križa [[Jana Koch]] zatekla je približno 160 bolesne djece na podu improvizirane bolnice, bez primjerene njege. U njezinu opisu, koji prenosi Fumić, Solana je bila hladan i vlažan betonski prostor u kojem su boravila djeca s ranama i krastama. Nedostajalo je i hrane: »Premda je već davno prošlo tri sata poslije podne, djeca tog dana još ništa nisu jela.«<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Dragica Habazin, također sestra Crvenoga križa, radila je s djecom od rujna 1942. Na saslušanju pred Zemaljskom komisijom 5. prosinca 1945. prisjetila se pretrpane drvene barake na kupalištu Teslić i zaraznih bolesti među djecom. Prema njezinu iskazu, rad Crvenoga križa i dolazak sestara donijeli su određeno poboljšanje prehrane. O svakodnevnoj njezi i pokušaju da dojenčad ponovno dođe do svojih majki rekla je:<ref name="Matausic2022" details="dokument 7, str. 245–247, osobito str. 246: zapisnik saslušanja Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /> <blockquote>»U čitavom logoru bio je samo jedan zahod, pa su djeca obavljala nuždu sva na otvorenom na livadi, a ona manja, koja nisu mogla ići, ta su obavljala nuždu pod sebe, a mi smo ih čistili. Mi smo zatražile od ustaškog zastavnika Andraševića, koji je bio zapovjednik logora u Sisku na staklani, gdje su bili zatočenici, roditelji u našem logoru nalazeće se djece, da nam dade majke od kod nas zatočene djece, da svoju djecu doje. No on nam to nije dozvolio.«<ref name="Matausic2022" details="dokument 7, str. 245–247, osobito str. 246: zapisnik saslušanja Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /></blockquote> === Zdravstvena skrb i postupanje uprave === Za toliki broj djece i težinu njihova stanja, prema Mataušić, nije bilo dovoljno liječnika ni pomoćnog osoblja. Troje liječnika koji su radili s bolesnom djecom i samo se razboljelo, a zamjene nisu poslane. Uz taj manjak osoblja upozorava na nedovoljnu higijenu pri hranjenju i na premještanje djece pri kojem su se bolesna miješala sa zdravom.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> Kako je izgledalo hranjenje u samostanskim prostorijama opisala je redovnica Mirna Mastanjević, koja je ondje pomagala prvih desetak dana. Na saslušanju 22. veljače 1946. objasnila je da nije bilo dovoljno bočica i lončića te da su se iz istih posuda hranila različita djeca, bez dezinfekcije između hranjenja:<ref name="Matausic2022" details="dokument 10, str. 251–252: zapisnik saslušanja Mirne Mastanjević od 22. veljače 1946. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-378/4. Znak „x” u prvoj rečenici nalazi se u objavljenom prijepisu." /> <blockquote>»U mjesecu augustu 1942 dopremljena su djeca x pohvatana po ustašama te smještena u prostorije našeg zabavišta i time je osnovan jedan dio dječjeg logora i kod nas. Prvih 10 dana ja sam pomagala osoblju koje je radilo kod te djece. Moj rad se sastojao u tome što sam prilikom hranjenja te djece pomagala ženama koje su hranile djecu te sam i ja hranila tu djecu. Prilikom hranjenja te djece zapazila sam da nema dovoljan broj bočica za dojenčad iz kojih su dojenčad hranili kao što nije bilo dovoljno niti lončića iz kojih su hranili djecu od 1-3 god. a koja su djeca bila smještena kod nas. Bočice kao i lončići nakon što bi iz istih jelo jedno dijete bili bi oprani u jednoj vodi i nisu ničim bili dezificirani iako je to moralo se činiti obzirom da je bilo bolesne djece te je postojala mogućnost prenosa zaraze na ostalu djecu.«<ref name="Matausic2022" details="dokument 10, str. 251–252: zapisnik saslušanja Mirne Mastanjević od 22. veljače 1946. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-378/4. Znak „x” u prvoj rečenici nalazi se u objavljenom prijepisu." /></blockquote> O goloj djeci bez pokrivača, spavanju na slami i Sokolani bez prozora pisao je i sam upravitelj Antun Najžar. U izvještaju koji je 7. rujna 1942. uputio Ministarstvu udružbe i Ministarstvu zdravstva veliku je smrtnost pripisivao hladnoći, zarazama, promjeni prehrane i iscrpljenosti djece prije dolaska. Pritom je tvrdio da su liječenje i prehrana bili primjereni, navodeći cijepljenje, lijekove i infuzije, a opisao je i premještanje najteže bolesne djece iz Sokolane u školsku zgradu.<ref name="Matausic2022" details="dokument 5, izvještaj Antuna Najžara Ministarstvu udružbe i Ministarstvu zdravstva od 7. rujna 1942., str. 238–241. Nadnevak je preuzet iz tijela dokumenta; oznaka iznad prijepisa glasi 07.07.1942. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-226, MZU NDH, Glavno ravnateljstvo udružbe, broj 71023-I-2-1942. (61832), kut. 147." /> Upravo je premještanje djece u uvjetima zaraze kritizirao liječnik Lazar Margulies, koji je s njima radio. Na saslušanju 24. srpnja 1945. govorio je o upozorenjima upućenima Najžaru, a Mataušić prenosi njegove riječi:<ref name="Matausic2022" details="str. 238, bilješka 883. Autorica citira zapisnik saslušanja liječnika Lazara Marguliesa pred komisijom za utvrđivanje ratnih zločina u Osijeku, 24. srpnja 1945. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/377. U citatu stoji Stari Sisak; Najžarov izvještaj i autoričin prikaz govore o školi u Novom Sisku." /> <blockquote>»Najviše krivim dr. Najžara što je, kada je, izbio pjegavac u ‘Sokolani’ umjesto da je tu zgradu izolirao, odnosno djecu i personal premjestio na izolirano mjesto, dao je nalog da se sve smjesti u t. zv. ‘bolnicu’ u školi u Starom Sisku, gdje pjegavca uopće dotle nije bilo i ako je od mene u dva maha bio upozoren da to mora imati katastrofalnih posljedica.«<ref name="Matausic2022" details="str. 238, bilješka 883. Autorica citira zapisnik saslušanja liječnika Lazara Marguliesa pred komisijom za utvrđivanje ratnih zločina u Osijeku, 24. srpnja 1945. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/377. U citatu stoji Stari Sisak; Najžarov izvještaj i autoričin prikaz govore o školi u Novom Sisku." /></blockquote> O Najžarovim obilascima govorila je i Julka Štajcer, zaposlena u Pučkoj školi Sisak–Novi. U iskazu od 21. veljače 1946., koji prenosi Mataušić, opisala je stanje djece i izostanak poboljšanja nakon njegovih posjeta: <blockquote>»U toku dva mjeseca koliko sam boravila u logoru, koliko se ja sjećam, svega dva puta je došao dr. Najžar kao šef logora na pregled. Svaki put kada je došao samo je prošao kroz sobe i pogledao djecu. Iza pregleda dr. Najžara nisam osjetila nikakvih promjena u pogledu poboljšanja hrane, izmjene slame, savijesnijeg liječničkog pregleda, pružanja veće liječničke pomoći i lijekova itd. mada se osjećala potreba da se u tom pravcu nešto poduzme, a što je svakako ja vjerujem morao poduzeti dr. Najžar.«<ref name="Matausic2024" details="str. 174 i 179–180, bilješke 43 i 64: autoričin prijenos iskaza Julke Štajcer od 21. veljače 1946. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1722, AFŽ-log.-23/38. Oblik „savijesnijeg” i sintaksa citata preneseni su iz objavljenog prijepisa." /></blockquote> Marija Miščević, zaposlena u kupalištu „Teslić”, svjedočila je o postupanju s djecom nakon kupanja. U odlomku iskaza koji je objavila Mataušić opisala je i Najžarovu prisutnost: <blockquote>»Prilikom dopremanja djece u kupalište (...) vidjela sam, kako žene koje su radile na kupanju te djece, djecu nakon kupanja golu meću ležati ne cement. Sve su to bila mala djeca. Djeca su ostajala ležati ne cementu po nekoliko sati, dok se ne okupaju sva, a zatim su vožena u dječji logor. Rukovodioc kod tog posla bio je Dr. Najžar, koji je sve to vidio i nije poduzimao ništa da se djeca ne stavljaju na cement. Nisam se usudila prići dr. Najžaru i moliti ga da spriječi to, da djece leže na cementu zbog toga što je dr. Najžar bio vrlo surov i grub čovjek.«<ref name="Matausic2024" details="str. 180, bilješka 66: autoričin prijenos iskaza Marije Miščević. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, ZB-KONF, 4/384, kut. 154. Oznaka (...) te oblici „ne cement”, „ne cementu” i „da djece leže” nalaze se u objavljenom prijepisu. Prenesen je cijeli ondje citirani odlomak, a ne potpuni arhivski zapisnik." /></blockquote> Zbog velike smrtnosti Salih Kulović, pročelnik odjela Ministarstva udružbe, obratio se 17. rujna 1942. Ministarstvu zdravstva sa zahtjevom za komisijski pregled. U zahtjevu je tražio da se utvrdi zašto djeca umiru, što treba poduzeti da se smrtnost smanji i kako zaštititi stanovništvo Siska od širenja zaraznih bolesti.<ref name="Matausic2022" details="str. 217–218 i dokument 4, str. 236–237: dopis Saliha Kulovića Ministarstvu zdravstva, 17. rujna 1942." /> O teškom stanju djece govorila je i liječnica Olga Bošnjaković, koja je u Zagrebu preuzimala djecu dopremljenu iz Siska u rujnu i listopadu 1942. U sjećanju objavljenom 1955., koje prenosi Mataušić, opisala je ospice praćene teškim upalama pluća, difteriju i hripavac te pothranjenost, iscrpljenost i kožne bolesti.<ref name="Matausic2022" details="str. 223, bilješka 852. Autorica prenosi sjećanje liječnice Olge Bošnjaković objavljeno u knjizi Žene Hrvatske u NOB-i, II, Zagreb, 1955., str. 390. Navod se odnosi na djecu primljenu u Zagrebu." /> Dragica Habazin u svojem je iskazu opisala ometanje rada i prijetnje sestrama, ali je navela i slučaj u kojem je Najžar surađivao s njima. Uz njegovu susretljivost uspjela je, kako je ispričala, skupinu starije djece predati rodbini i stanovnicima Crkvenoga Boka.<ref name="Matausic2022" details="dokument 7, str. 245–247, osobito str. 246: zapisnik saslušanja Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /> === Svjedočanstva o obilasku logora === Njemački opunomoćeni general [[Edmund Glaise von Horstenau]] posjetio je sisački logor u pratnji ustaškog dužnosnika [[Erih Lisak|Ericha Lisaka]]. Nataša Mataušić posjet smješta u listopad 1942., nakon ustaške akcije u selima [[Crkveni Bok]], Strmen i Ivanjski Bok, i prenosi sljedeći odlomak iz Horstenauovih zapisa. Objašnjenja u zagradama njezine su napomene:<ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /> <blockquote>»…Nakon toga otišli smo u koncentracijski logor koji je bio smješten u nekoj tvornici (tvornici stakla „Teslić i drug”, op.a.). Užasne prilike. Malo muškaraca, mnogo žena i djece bez dovoljno odjeće, noću leže na kamenu, ucviljeni su, kukaju i plaču. ‘Zapovjednik logora’ (dr. Antun Najžar, op.a.) – usprkos kasnijoj Poglavnikovoj povoljnoj ocjeni, običan lupež, ignorirao sam ga, ali sam zato svojoj ustaškoj pratnji rekao: ‘U ovakvim prilikama čovjeku dođe da povraća… samo da povraća, moja gospodo.’ A ono najstrašnije: dvorana uz čiji uzdužni zid na oskudnoj slami, koju su zacijelo bacili ovamo samo zbog moje ‘inspekcije’ leži oko 50 gole djece, dijelom već mrtve, a dijelom na umoru!«<ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /></blockquote> S tim obilaskom Mataušić povezuje i zapis Rudrefa Štegera, pripadnika štaba I. domobranskog zbora u Sisku koji je prisustvovao pregledu logora. Šteger izričito navodi da se pregled odvijao u Staklani i opisuje odvojene prostore za djecu, žene i muškarce. O prostoru u kojem su bila djeca napisao je:<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /> <blockquote>»U prvom logoru bila su dijeca u barakama razvrstana po sobama i po godinama, tako, da su deca do 1. godine ležala na slami u očajnom stanju. U barakama strašan zadah i nečistoča jer su djeca vršila nuždu u sobi. Ovom prilikom njemački general obratio se Lisaku sa ovim rečima: „to je vaša kultura, trebali bi reći Poglavniku, da sam dojde ovamo, pa da bi on vidi ovu strahotu.” Nato je Lisaku pripala muka, tako da je otišao u svoj vagon na stanicu.«<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /></blockquote> Datumi u tim prikazima razlikuju se: u naslovu objavljenoga Štegerova zapisa navodi se studeni 1942., dok Mataušić posjet datira u listopad.<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /><ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /> === Spašavanje i udomljavanje === Djeca su iz logora izlazila uz pomoć Diane Budisavljević i njezinih suradnika, a u njihovu prijevozu, prihvatu i smještaju sudjelovali su Kamilo Bresler iz Ministarstva udružbe, članice Hrvatskoga Crvenog križa, Odbor Narodne pomoći i [[Caritas Zagrebačke nadbiskupije]]. Djecu su prihvaćale i obitelji iz Siska, Zagreba i drugih mjesta.<ref name="jusp_intro" /> O tome kako se pomoć organizirala u sisačkoj bolnici pisao je liječnik Ivo Pedišić u sjećanjima objavljenima 1967. Uz dopremu hrane i mlijeka te davanje lijekova opisao je i udomljavanje djece i pomoć stanovništva. Mataušić iz njegovih sjećanja prenosi sljedeći odlomak:<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 848. Autorica citira: Pedišić, Ivo (1967). »Humanitarni ilegalni rad sisačke bolnice 1941–1945. godine«. ''Putovi revolucije'', 9, str. 234–243. Prenesen je cijeli odlomak koji navodi Mataušić, a ne cjelovita izvorna sjećanja." /> <blockquote>»Pozvali smo seljake iz sela Posavine da u svoje obitelji preuzmu na čuvanje i na ishranu djecu. Odaziv je bio velik, a osim toga seljaci su dovažali dnevno mlijeko, brašno, odjeću za djecu, sve besplatno.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 848. Autorica citira: Pedišić, Ivo (1967). »Humanitarni ilegalni rad sisačke bolnice 1941–1945. godine«. ''Putovi revolucije'', 9, str. 234–243. Prenesen je cijeli odlomak koji navodi Mataušić, a ne cjelovita izvorna sjećanja." /></blockquote> Preuzimanje djece opisao je i Stjepan Begić iz Križa kraj Petrinje u iskazu koji je 20. siječnja 1946. dao Okružnoj komisiji za ratne zločine Banije. U prvome od dvaju odlomaka koje Mataušić prenosi iz zapisnika Begić govori kako je u jesen 1942. doznao za djecu u sisačkom logoru:<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849. Autorica citira zapisnik Okružne komisije za ratne zločine Banije od 20. siječnja 1946. o saslušanju Stjepana Begića iz Križa, kotar Petrinja. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Prenesena su oba odlomka koje autorica citira; nije riječ o cjelovitom izvornom zapisniku." /> <blockquote>»1942. godine u jesen primijetio sam da moji seljani dovode iz Siska neku djecu pravoslavnu po svojim kućama, a koja su do tada bila u dječjem logoru u Sisku, odakle su ih ustaške vlasti izdavale ljudima koji su ih htjeli primiti. U mome selu sva djeca i muška i ženska koja su tako bila dovedena iz Siska bila su sposobna da nešto privrijede kod kuće jer su bila stara od 12 do 14 godina.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849. Autorica citira zapisnik Okružne komisije za ratne zločine Banije od 20. siječnja 1946. o saslušanju Stjepana Begića iz Križa, kotar Petrinja. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Prenesena su oba odlomka koje autorica citira; nije riječ o cjelovitom izvornom zapisniku." /></blockquote> Begić je, prema Mataušić, poimenično naveo jedanaest obitelji koje su preuzele djecu, a zatim opisao kako je i sam otišao u Sisak te poveo kući dječaka i djevojčicu, brata i sestru: <blockquote>»Po dolasku u Sisak pronašao sam kancelariju učitelja Dumbovića kome sam izrazio želju da mi dade dva dječaka, jednog za mene i jednog za mog brata. Na moje traženje Dumbović mi je izdao pismeno jedan akt upućen na ime zapovjednika logora ‘Staklana’, s tim da mi taj zapovjednik izda 2 dječaka. Na ‘Staklani’ taj sam akt predao nekom ustaškom oficiru koji je tamo izdao nalog ustašama koji su čuvali logor da mi izdaju djecu. Kod odabiranja nisam uzeo dva dječaka kako sam tražio, već dječaka i djevojčicu – brata i sestru, jer su me molili da ih ne rastavim, nego povedem zajedno što sam ja rado učinio. Kada sam dobio toga dječaka i djevojčicu doveo sam ih kod Dumbovića koji ih je proveo kroz svoje knjige te meni izdao potrebne isprave za djecu, a ja sam zatim djecu poveo kući u Križ kod Petrinje… Mjesec dana iza kako sam doveo djecu kući došao je neki njihov rođak s odobrenjem, ne znam od koga, da ih ima pravo uzeti sebi, što je i učinio.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849. Autorica citira zapisnik Okružne komisije za ratne zločine Banije od 20. siječnja 1946. o saslušanju Stjepana Begića iz Križa, kotar Petrinja. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Prenesena su oba odlomka koje autorica citira; nije riječ o cjelovitom izvornom zapisniku." /></blockquote> U razgovoru za ''Novi list'' Mataušić ističe ulogu obitelji iz Siska i okolice, od kojih su neke prihvaćale po dvoje ili troje djece. Udomljavanje je podupirao i zagrebački nadbiskup [[Alojzije Stepinac|Alojzije Stepinac]], čiju poslanicu župnim uredima od 24. kolovoza 1942. autorica navodi u razgovoru. U organiziranju smještaja sudjelovali su Caritas i župni uredi. No udomljavanje je nailazilo i na protivljenje ustaških vlasti. Mataušić opisuje kako je zbog Dumbovićeva rada na udomljavanju bez odobrenja pokrenuta istraga i zabranjeno izdavanje djece; nakon Breslerove intervencije dopušten je njihov smještaj u hrvatske katoličke obitelji.<ref name="duka_foster">{{Citiranje novina |last=Duka |first=Zdenko |date=5. studenoga 2018. |title=SKANDALOZNA REVIZIJA POVIJESTI Evo kakav užas je bio sisački logor za djecu, a sad bi ga negirali |newspaper=Novi list |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/skandalozna-revizija-povijesti-evo-kakav-uzas-je-bio-sisacki-logor-za-djecu-a-sad-bi-ga-negirali/}} Izjave Nataše Mataušić.</ref> Dumbović je u izvještaju Ministarstvu udružbe od 25. rujna 1942. zabilježio da je roditeljima predano 662 djece, a obiteljima na prehranu njih 1193. Budući da izvještaj opisuje stanje toga dana, iz tih se podataka ne može iščitati konačan broj spašene djece tijekom cijeloga rada logora.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> === Evidencija i očuvanje identiteta === Uz liječenje i pronalaženje smještaja trebalo je sačuvati i podatke koji bi roditeljima i rodbini omogućili da pronađu djecu. Među najmlađima bilo je djece koja nisu znala svoje ime i prezime.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 244–245: izvještaj Ante Dumbovića od 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis." /> Diana Budisavljević vodila je kartoteku djece i u nju prepisivala podatke iz transportnih popisa. Dnevnički zapisi od 14. i 17. kolovoza 1942. opisuju taj rad za Ministarstvo udružbe, ali i ponovno sređivanje popisa koji više nisu bili razvrstani prema transportima.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 94, zapisi od 14. i 17. kolovoza 1942." /> Poteškoće su stvarale i oznake koje su djeca nosila. U zapisu od 4. kolovoza 1942. Budisavljević izričito spominje Sisak i uspoređuje metalne i kartonske oznake: »Brojevi na kartonima su se često rastrgali ili uprljali i postali nečitki.« Bez čitljive oznake bilo je teže kasnije povezati dijete s njegovim podatcima.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 87, zapis od 4. kolovoza 1942." /> Dumbović je u izvještaju od 25. rujna upozorio Ministarstvo na važnost toga da mala djeca ostanu uz stariju braću i sestre dok se ne pribave podatci za popis: »slobodan sam upozoriti naslov, da malu djecu do tri i četiri godine ne rastavi od starije braće«. U istom je dokumentu naveo i da je radi prepoznavanja fotografirano približno četiristo djece, među kojima je bilo i umrle djece.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> Sređivanje podataka nastavilo se i početkom 1943., kada je Diana Budisavljević ponovno posudila cijelu sisačku kartoteku. U zapisu od 22. siječnja objašnjava da je htjela provjeriti podatke, »pogotovo s obzirom na bezimenu djecu«.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 117, zapis od 22. siječnja 1943." /> === Zatvaranje dječjeg logora === Završetak rada dječjeg logora Mataušić u svojim radovima različito datira. Prema kronologiji transporta objavljenoj 2022., logor je prestao djelovati 8. siječnja 1943., kada je posljednja skupina od desetero djece premještena u Zagreb.<ref name="Matausic2022" details="str. 223, bilješka 850." /> Međutim, na drugome mjestu istoga rada posljednji transport smješta u veljaču, a u radu iz 2024. navodi datum 8. veljače 1943.<ref name="Matausic2022" details="str. 227." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171, bilješka 25." /> Nakon zatvaranja logora Dumbovićevo je povjereništvo nastavilo rad s djecom smještenom u obitelji. Dumbović je 17. siječnja 1944. izvijestio da je na području grada i kotara na prehrani ostalo oko tisuću djece. Njegovo povjereništvo i dalje ih je predavalo roditeljima ili rodbini, izdavalo potvrde i upućivalo djecu na liječenje. U izvještaju je opisao i obavještavanje roditelja o tome gdje im se djeca nalaze te promjenu udomitelja kada je bila potrebna.<ref name="Matausic2022" details="dokument 9, str. 249–251: izvještaj Ante Dumbovića o radu Povjereničtva za smještaj, nadzor i skrb izbjegličke djece u Sisku, 17. siječnja 1944. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> === Broj djece i umrlih === O broju djece u logoru govore sačuvane evidencije, ratni izvještaji i kasniji prikazi. Ti se podatci odnose na različita razdoblja, pa je uz svaki broj važno navesti kada je zabilježen i što obuhvaća. {| class="wikitable" |+ Podatci o broju djece u dječjem logoru ! Broj !! Izvor podatka !! Vrsta i obuhvat |- | Oko 4722 || Zdravko Dizdar || Autorov podatak o broju djece u logoru potkraj rujna 1942.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 5607 || Dva izvorna abecedna kazala, prema Nataši Mataušić || Djeca zabilježena u sačuvanim kazalima prihvatilišta.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješke 838–839." /> |- | Više od 7000 || Ante Dumbović, iskaz iz veljače 1946. || Njegov navod o djeci pristigloj do kraja listopada 1942.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješka 840; dokument 13, str. 257." /> |- | 6954 || Ante Dumbović, prikaz iz 1977. || Ukupan broj koji navodi u kasnijem prikazu rada prihvatilišta.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješka 841; dokument 17, str. 278–279." /> |- | 5000–7000 || JUSP Jasenovac || Raspon naveden u prikazu dječjeg logora.<ref name="jusp_intro" /> |} Različit obuhvat imaju i podatci o umrlima. Dumbović je komisiji za utvrđivanje ratnih zločina predao popis 1152 djece umrle tijekom 1942., koji je, prema vlastitom iskazu, sastavljao na temelju potvrda o smrti gradskog fizika Davida Ecksteina. Sačuvana evidencija bilježi datum i mjesto smrti djece te njihov transportni broj.<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843; str. 226–227, bilješka 862; dokument 13, str. 257." /> {| class="wikitable" |+ Podatci i procjene o umrloj djeci ! Broj !! Izvor podatka !! Razdoblje i obuhvat |- | 956 || Dumbovićev izvještaj Ministarstvu udružbe || Stanje na dan 25. rujna 1942. Za 201 dijete bilo je poznato ime, a 755 bilo je evidentirano kao nepoznato.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> |- | 1152 || Popis umrlih prema Ecksteinovim potvrdama, koji je Dumbović predao komisiji || Popis za 1942., prema Dumbovićevu poratnom iskazu. Broj navodi i JUSP Jasenovac.<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843; str. 226–227, bilješka 862; dokument 13, str. 257." /><ref name="jusp_intro" /> |- | 1631 || Zemaljska komisija, prema Zdravku Dizdaru || Dizdar podatak prenosi kao broj umrlih do kraja rujna 1942.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 1631 || JUSP Jasenovac || Naveden uz broj 1152, bez pobližeg objašnjenja podloge i vremenskog obuhvata više brojke.<ref name="jusp_intro" /> |- | Oko 1800 || Zdravko Dizdar || Procjena ukupnog stradanja djece u njegovu prikazu sisačkoga dječjeg logora.<ref name="Dizdar1990" details="str. 104." /> |} Uz brojčane podatke zaseban je problem ostalo utvrđivanje identiteta djece. Dumbović je u izvještaju od 25. rujna, uz podatke o nepoznatoj djeci, iznio prijedloge kako poboljšati njihovo označavanje i prikupljanje podataka.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> == Nasljeđe == === Sudbina preživjele djece === Neka djeca spašena udomljavanjem ponovno su se našla na udaru ustaškog progona potkraj rata. Byford opisuje sudbine dvojice četrnaestogodišnjaka: Mile Đaniša, kojega je u Lukavcu Posavskom udomila Mara Žindarić, i Trifuna Vujasina, udomljenog kod Stjepana Kovača. Đaniš je početkom travnja 1945. odveden u Jasenovac i nije se vratio, dok je Vujasin 1. svibnja uhićen zajedno s Kovačem. Njegov je udomitelj pušten, a dječakovo tijelo pronađeno je uz Kupu nakon oslobođenja Siska. Byford oba slučaja povezuje s ponovnim progonom srpske djece u posljednjem mjesecu rata.<ref name="Byford2023" details="str. 44–45." /> Božo Judaš, rođen u obitelji Subotić iz Miloševa Brda, u intervjuu objavljenom 2019. ispričao je kako je kao malo dijete iz sisačkoga logora dospio u obitelj u Petrinji. Dobio je novo ime i prezime jer se njegovo dotadašnje ime nije znalo. S preživjelim bratom, sestrama i stričevima ponovno se povezao tek kao odrastao čovjek, ali je zadržao prezime Judaš zbog već izdanih obiteljskih dokumenata i privrženosti ljudima koji su ga odgojili. U vrijeme intervjua sudbina njegove mlađe sestre Rose, s kojom je bio doveden u Sisak, još nije bila poznata.<ref name="judas_2019">{{Citiranje novina |last=Kiš Terbovc |first=Patricia |date=25. siječnja 2019. |title=Oca su mi ubili, braću i sestre bacili u logor… |newspaper=Jutarnji list |url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zadar/forum/oca-su-mi-ubili-bracu-i-sestre-bacili-u-logor-a-mene-je-greskom-posvojio-vozac-autobusa-zivot-mi-je-spasila-mala-crvena-haljina-586055}} Preneseno u Slobodnoj Dalmaciji, s oznakom autora »JL«. Intervju s Božom Judašem, odjeljci o njegovu imenu i susretu s obitelji.</ref> Među preživjelom djecom bila je i Nevenka Končar. Odrasla je u udomiteljskim obiteljima i dječjim domovima, a poslije se zaposlila u sisačkoj Željezari. Kao predsjednica sekcije preživjelih logoraša u Sisku sudjelovala je u obnovi komemoracija za stradalu djecu.<ref name="koncar_zivot">{{Citiranje weba |author=Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust |date=5. studenoga 2024. |title=Antisemitizam, holokaust, stradanja – Prošlost u sadašnjosti: Povijesni revizionizam, poricanje i iskrivljavanje holokausta |url=https://centartolerancije.hr/2024/11/05/antisemitizam-holokaust-stradanja-proslost-u-sadasnjosti-povijesni-revizionizam-poricanje-i-iskrivljavanje-holokausta/}} Odjeljak »Podaci o sudionicima prvog panela – preživjelima«, biografska bilješka o Nevenki Končar.</ref> === Poslijeratni postupak protiv upravitelja === Okružni sud Banije u Sisku osudio je Najžara zbog ratnog zločina na dvadeset godina lišenja slobode s prisilnim radom. Presuda je, prema radu Nataše Mataušić iz 2024., donesena 31. svibnja 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176, bilješke 50–51. Datum 31. svibnja naveden je uz uputnicu na sudski spis; u radu iste autorice iz 2022., str. 215, bilješka 812, stoji 15. svibnja 1946." /> Uz zatvorsku kaznu izrečeno mu je i deset godina gubitka političkih i građanskih prava, osim roditeljskih. Vrhovni sud [[Narodna Republika Hrvatska|Narodne Republike Hrvatske]] zatim je kaznu zamijenio smrtnom, koja je izvršena 18. rujna 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176, osobito bilj. 51." /> === Spomen-obilježja i javno sjećanje === Prema Byfordu, žrtvama sisačkoga logora, među njima i srpskoj djeci odvojenoj od roditelja, do 1970-ih se u poslijeratnom javnom sjećanju posvećivalo razmjerno malo pozornosti. To povezuje s prednošću koju je tada imalo obilježavanje oružane borbe i otpora.<ref name="Byford2023" details="str. 19." /> Na zatočenu i umrlu djecu podsjeća više spomen-obilježja. Na jednu od zgrada nekadašnjeg logora 1960. postavljena je spomen-ploča, koja je ukradena 1991. i poslije obnovljena. Portal Memorialmuseums uz nju opisuje i spomen-fontanu s djecom u igri te spomen-područje uz groblje Viktorovac.<ref name="lead_memorial" /> Spomen-fontana ''Nedovršene igre'', rad kiparice [[Gabrijela Kolar|Gabrijele Kolar]], prikazuje brončane figure djece u igri u parku pred domom kulture. ''Hrvatski biografski leksikon'' nastanak djela datira u 1963.<ref name="hbl_kolar">{{Citiranje weba |last=Šeparović |first=Ana |year=2009 |title=Kolar, Gabrijela |work=Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/kolar-gabrijela |accessdate=2. listopada 2026.}}</ref> Dječje spomen-groblje pejzažno je uređeno 1974. prema idejnom rješenju arhitektice [[Mira Halambek-Wenzler|Mire Halambek-Wenzler]], uz skulpturalno obilježje koje je izradila [[Milena Lah]].<ref name="tz_cemetery">{{Citiranje weba |author=Turistička zajednica grada Siska |title=Kulturno-povijesni spomenici |url=https://tzg-sisak.hr/kulturno-povijesni-spomenici/ |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljak »Dječje spomen-groblje«.</ref> Na prostoru nasuprot groblju Viktorovac nalazi se devet kružnih kamenih ploča koje označavaju mjesto masovne grobnice djece iz logora, kako ga opisuje portal Memorialmuseums.<ref name="lead_memorial" /> Prostor sa spomen-pločom stradaloj djeci južno od sisačkoga groblja dobio je naziv Park Diane Budisavljević odlukom Gradskog vijeća Siska od 6. listopada 2017.<ref name="park_name">Gradsko vijeće Grada Siska (6. listopada 2017). »Odluka o imenovanju Parka Diane Budisavljević«. Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije 25/2017, str. 1162, čl. 1–4. [https://glasila.hr/upload_data/site_files/sgsmz2517.pdf Mrežni izvor].</ref> === Crkveno sjećanje === Sveti arhijerejski sabor [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne crkve]] na svibanjskom je zasjedanju 2022. pribrojio svetima djecu stradalu u Jastrebarskom i Sisku kao djecu mučenike jastrebarske i sisačke. Odluka je objavljena u saborskom priopćenju 23. svibnja.<ref name="canonization">{{Citiranje novina |last=Čalija |first=Jelena |date=24. svibnja 2022. |title=Сабор СПЦ унео у Диптихе светих децу мученике јастребарске и сисачке |newspaper=Politika |url=https://www.politika.rs/scc/clanak/508018/sabor-spc-uneo-u-diptihe-svetih-decu-mucenike-jastrebarske-i-sisacke}}</ref> Na povijesne navode u prijedlogu kanonizacije osvrnuli su se katolički biskupi Zagrebačke metropolije u otvorenom pismu patrijarhu [[Porfirije (patrijarh srpski)|Porfiriju]] od 25. srpnja 2022. Osporili su te navode i prikaz uloge katoličkih redovnica, ističući njihov doprinos spašavanju djece.<ref name="catholic_letter">{{Citiranje weba |author=Biskupi Zagrebačke metropolije |date=25. srpnja 2022. |title=Otvoreno pismo biskupa Zagrebačke metropolije patrijarhu Porfiriju |work=Informativna katolička agencija |url=https://ika.hkm.hr/novosti/otvoreno-pismo-biskupa-zagrebacke-crkvene-pokrajine-patrijarhu-porfiriju/ |accessdate=8. listopada 2026.}} Hrvatski izvornik pisma, točke 1–4.</ref> == Historiografija i suvremene interpretacije == Nataša Mataušić u radu iz 2022. objavljuje i analizira dokumente o sisačkoj ustanovi te zaključuje da je ona, unatoč službenom nazivu prihvatilišta, bila logor za djecu.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, uključujući bilješku 806." /> Poratne iskaze razmatra uzimajući u obzir okolnosti saslušanja i mogućnost osobnih sukoba među svjedocima. I uz te ograde, opise neprimjerene prehrane, higijene i zdravstvene skrbi smatra pokazateljima teškog zanemarivanja djece.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> Drukčiji prikaz iznesen je u priopćenju sa skupa o zbrinjavanju kozaračke djece, održanog u Sisku 30. studenoga 2018. u organizaciji Sisačke biskupije, Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. U njemu je naglašena humanitarna uloga Crkve, Crvenoga križa i državnih ustanova, a smrtnost je objašnjena bolestima, glađu i teškim ratnim okolnostima. Iznesena je i tvrdnja da ne postoje dokumenti koji bi dokazivali nasilno ubijanje ili mučenje djece.<ref name="fhs_2018">{{Citiranje weba |author=Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu |date=3. prosinca 2018. |title=Održan znanstveni skup ‘Zbrinjavanje kozaračke djece i dječje prihvatilište u Sisku 1942. – 1943.’ |url=https://www.fhs.unizg.hr/obavijesti?%40=21qyb |accessdate=8. listopada 2026.}} Izvještaj i priopćenje sa skupa održanog 30. studenoga 2018.; navodi o smrtnosti, nasilnom ubijanju i mučenju preneseni su kao tvrdnje priopćenja.</ref> Skupu je prethodila javna polemika Vlatke Vukelić i Mataušić: Vukelić je osporavala označavanje ustanove koncentracijskim logorom, dok je Mataušić taj opis branila.<ref name="duka_foster" /> Mataušić se u radu iz 2024. posebno bavi pokušajima prikazivanja Najžara kao spasitelja djece i žrtve poratnog sudskog postupka. Takvo tumačenje odbacuje na temelju usporedbe njegovih izvještaja s iskazima liječnika, zaposlenica i drugih svjedoka. Njegovu odgovornost kao upravitelja vidi u propustima u organizaciji liječenja, premještanju zaražene djece među ostalu djecu i izostanku poboljšanja uvjeta. Takvo prikazivanje Najžara kao spasitelja i žrtve poratnog postupka opisuje kao [[Povijesni revizionizam|povijesni revizionizam]].<ref name="Matausic2024" details="str. 176–181." /> Predmet rasprava postale su i zasluge za spašavanje djece. Prema Mataušić, uloga Diane Budisavljević bila je potisnuta u poslijeratnom javnom prikazu, a objavljivanje njezina dnevnika pomoglo je da njezin rad ponovno bude prepoznat. Autorica kritizira i kasnija tumačenja koja zasluge za spašavanje prvenstveno pripisuju Paveliću ili Stepincu.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, bilješke 806–807, i str. 221." /> Dnevnik Diane Budisavljević objavljen je 2002. u časopisu ''Fontes'', a godinu poslije, 2003., i kao zasebna knjiga u izdanju Hrvatskoga državnog arhiva i Javne ustanove Spomen područje Jasenovac.<ref name="Budisavljevic2002" /><ref name="DnevnikKatalog2003">Muzejski dokumentacijski centar. [https://katalog.mdc.hr/en/Search/?Filters%5BnakladniciEn%5D=Javna+ustanova+Spomen-podru%C4%8Dje+Jasenovac&amp;Filters%5BtemeEn%5D=Povijest&amp;PageIndex=1 Kataložni zapis: ''Dnevnik Diane Budisavljević: 1941.–1945.''], urednik Josip Kolanović. Zagreb: Hrvatski državni arhiv; Jasenovac: Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac, 2003.</ref> == Vidi također == * [[Sabirni logor Jastrebarsko]] * [[Koncentracijski logor Jasenovac]] * [[Diana Budisavljević]] == Izvori == <references> <ref name="Matausic2022">{{Citiranje časopisa |last=Mataušić |first=Nataša |year=2022 |title=Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića (dokumenti) |journal=Zbornik Janković |volume=VI |issue=7 |pages=212–281 |doi=10.47325/zj.6.7.2 |url=https://hrcak.srce.hr/307769}}</ref> <ref name="Budisavljevic2002">{{Citiranje časopisa |last=Budisavljević |first=Diana |year=2002 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945. |journal=Fontes: izvori za hrvatsku povijest |volume=8 |pages=13–171 |url=https://hrcak.srce.hr/54981}} Hrvatski prijevod Silvije Szabo. Izdanje u časopisu; zasebno knjižno izdanje objavljeno je 2003.</ref> <ref name="Matausic2024">{{Citiranje knjige |last=Mataušić |first=Nataša |year=2024 |chapter=Liječnik Antun Najžar, zločinac ili spasitelj srpske djece u „Prihvatilištu za djecu izbjeglica” u Sisku? |title=80 godina od pojma genocid — Studija slučaja: Genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj |place=Beograd |publisher=Muzej žrtava genocida |pages=165–184 |doi=10.58378/ZRK.1.2024.MAT.165-184 |chapter-url=https://www.muzejgenocida.rs/images/zbornik-2024/14.%20Nata%C5%A1a%20Matau%C5%A1i%C4%87.pdf}}</ref> <ref name="Byford2023">{{Citiranje časopisa |last=Byford |first=Jovan |year=2023 |title=Rescuing the ‘Sava victims’ from oblivion and denial: History and memory of the last Ustasha crime in Sisak |journal=Tragovi |volume=6 |issue=2 |pages=7–53 |doi=10.52328/t.6.2.1 |url=https://oro.open.ac.uk/94735/1/Tragovi_god6br2_JovanByford_EN.pdf}} Engleska inačica u repozitoriju The Open University.</ref> <ref name="White2018">{{Citiranje knjige |last=White |first=Joseph Robert |year=2018 |chapter=Sisak I and II |editor-last=Megargee |editor-first=Geoffrey P. |editor2-last=White |editor2-first=Joseph R. |title=The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945 |volume=III: Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany |place=Bloomington |publisher=Indiana University Press |pages=73–75 |isbn=978-0-253-02386-5 |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf}}</ref> <ref name="Fumic2011">{{Citiranje knjige |last=Fumić |first=Ivan |year=2011 |title=Djeca — žrtve ustaškog režima |place=Zagreb |publisher=Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske |isbn=978-953-7587-09-3 |url=https://znaci.org/00003/563.pdf}}</ref> <ref name="Dizdar1990">{{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |year=1990 |title=Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata 1941—1945. godine |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=22 |issue=1–2 |pages=83–110 |url=https://hrcak.srce.hr/190520}}</ref> </references> == Literatura == === Knjige i znanstveni radovi === * {{Citiranje časopisa |last=Barić |first=Nikica |year=2016 |title=Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece |journal=Pilar |volume=XI |issue=22/2 |pages=53–111 |url=https://hrcak.srce.hr/187790 |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Byford |first=Jovan |year=2023 |title=Rescuing the ‘Sava victims’ from oblivion and denial: History and memory of the last Ustasha crime in Sisak |journal=Tragovi |volume=6 |issue=2 |pages=7–53 |doi=10.52328/t.6.2.1 |url=https://oro.open.ac.uk/94735/1/Tragovi_god6br2_JovanByford_EN.pdf |ref=none}} Engleska inačica rada u repozitoriju The Open University. * {{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |year=1990 |title=Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata 1941—1945. godine |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=22 |issue=1–2 |pages=83–110 |url=https://hrcak.srce.hr/190520 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Fumić |first=Ivan |year=2011 |title=Djeca — žrtve ustaškog režima |place=Zagreb |publisher=Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske |isbn=978-953-7587-09-3 |url=https://znaci.org/00003/563.pdf |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Mataušić |first=Nataša |year=2022 |title=Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića (dokumenti) |journal=Zbornik Janković |volume=VI |issue=7 |pages=212–281 |doi=10.47325/zj.6.7.2 |url=https://hrcak.srce.hr/307769 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Mataušić |first=Nataša |year=2024 |chapter=Liječnik Antun Najžar, zločinac ili spasitelj srpske djece u „Prihvatilištu za djecu izbjeglica” u Sisku? |title=80 godina od pojma genocid — Studija slučaja: Genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj |place=Beograd |publisher=Muzej žrtava genocida |pages=165–184 |doi=10.58378/ZRK.1.2024.MAT.165-184 |chapter-url=https://www.muzejgenocida.rs/images/zbornik-2024/14.%20Nata%C5%A1a%20Matau%C5%A1i%C4%87.pdf |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Škiljan |first=Filip |year=2014 |title=Organizirana prisilna iseljavanja Srba iz NDH |place=Zagreb |publisher=Srpsko narodno vijeće |isbn=978-953-7442-13-2 |url=https://snv.hr/wp-content/uploads/2020/12/skiljan.pdf |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=White |first=Joseph Robert |year=2018 |chapter=Sisak I and II |editor-last=Megargee |editor-first=Geoffrey P. |editor2-last=White |editor2-first=Joseph R. |title=The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945 |volume=III: Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany |place=Bloomington |publisher=Indiana University Press |pages=73–75 |isbn=978-0-253-02386-5 |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf |ref=none}} === Objavljeni izvori === * {{Citiranje časopisa |last=Budisavljević |first=Diana |year=2002 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945. |journal=Fontes: izvori za hrvatsku povijest |volume=8 |pages=13–171 |url=https://hrcak.srce.hr/54981 |ref=none}} Hrvatski prijevod Silvije Szabo. == Vanjske poveznice == * [https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 Djeca u logorima NDH], Spomen područje Jasenovac * [https://hrcak.srce.hr/307769 Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića], rad s objavljenim prijepisima dokumenata * [https://hrcak.srce.hr/54981 Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945.], izdanje u časopisu ''Fontes'' * [https://www.memorialmuseums.org/memorialmuseum/sisak-childrens-concentration-camp-memorial?locale=en Spomen-obilježja dječjeg logora u Sisku], Memorialmuseums * [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Sisak_concentration_camp Fotografije sisačkoga logora na Zajedničkom poslužitelju] [[Kategorija:Sisak]] [[Kategorija:Logori u NDH]] oz1opz57pxwnw09hlvg2v5t60p5zj4o 7615286 7615273 2026-10-08T15:54:33Z Amon16 121913 Dopunjen historiografski pregled prikazom objavljenih tumačenja, neslaganja o smrtnosti i procjene poratnih iskaza, dopunjen iskaz Dragice Habazin o Najžarovoj suradnji pri predaji djece. 7615286 wikitext text/x-wiki {{Infookvir | iznad = Koncentracijski logor Sisak | iznadstil = font-size:115%; | podzaglavlje = Sabirni i tranzitni objekti te dječji logor | bodystil = width: 23em; | paramstil = width: 37%; | zaglavljestil = background: #e5e5e5; | slika = {{Lokacijska karta|NDH|label=Sisak|lat=45.48|long=16.37|width=300|float=center|caption=}} | opis = Položaj [[Sisak|Siska]] na karti [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. | slika2 = [[Datoteka:Sisak Ustasha concentration camp for children.jpg|300px|alt=Crno-bijela fotografija male djece koja leže na podu u baraci.]] | opis2 = Djeca na podu barake u sisačkom dječjem logoru. | zaglavlje1 = Opći podatci | param2 = Lokacija | vrijednost2 = [[Sisak]], [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]<br />(danas [[Hrvatska]]) | param3 = Razdoblje različitih objekata | vrijednost3 = 1941.–1945. (različiti sabirni i tranzitni objekti)<ref name="skil_caprag">{{Citiranje knjige |last=Škiljan |first=Filip |year=2014 |title=Organizirana prisilna iseljavanja Srba iz NDH |place=Zagreb |publisher=Srpsko narodno vijeće |isbn=978-953-7442-13-2 |url=https://snv.hr/wp-content/uploads/2020/12/skiljan.pdf}} Relevantno mjesto: str. 137–140.</ref><ref name="Byford2023" details="str. 39." /> | param4 = Uprava | vrijednost4 = [[Datoteka:Flag of Germany (1935–1945).svg|22px|border|alt=Zastava nacističke Njemačke]] [[Treći Reich|Njemačka]] (tranzitni logori, do 1944.)<br />[[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|22px|border|alt=Zastava NDH]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] (dječji logor i sabirni objekti; kasnije i tranzitni logori)<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /><ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> | param5 = Prijašnja namjena prostora | vrijednost5 = Tvornica, skladišta, Sokolana, škola i samostanske prostorije<ref name="jusp_intro">{{Citiranje weba |author=Javna ustanova Spomen područje Jasenovac |title=Djeca u logorima NDH |url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljci »Logor u Sisku« i »Spašavanje djece«.</ref><ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> | zaglavlje6 = Dječji logor | param7 = Službeni naziv | vrijednost7 = Prihvatilište za djecu izbjeglica | param8 = Djelovanje | vrijednost8 = 3. kolovoza 1942. – početak 1943.<br />Zatvaranje: 8. siječnja prema Mataušić (2022.), odnosno 8. veljače prema Mataušić (2024.)<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 223, bilješka 850; na str. 227 spominje se veljača." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171, bilješka 25." /> | param9 = Upravitelj | vrijednost9 = [[Antun Najžar]]<ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> | param10 = Zatočenici | vrijednost10 = Djeca, pretežito [[Srbi|srpske]] nacionalnosti<ref name="Fumic2011" details="str. 57." /> | param11 = Broj djece | vrijednost11 = 5000–7000 prema JUSP-u Jasenovac<ref name="jusp_intro" /> | param12 = Broj umrle djece | vrijednost12 = 1152 prema popisu umrlih za 1942.; JUSP navodi i 1631 (vidi tekst)<ref name="jusp_intro" /> }} '''Koncentracijski logor Sisak''' naziv je za sabirne i tranzitne logore te dječji logor koji su tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] djelovali u [[Sisak|Sisku]], tada na području [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] (NDH). Nisu svi bili otvoreni u isto vrijeme niti su imali jednaku namjenu. Iz ranijeg logora u Capragu vlasti NDH prisilno su iseljavale Srbe u okupiranu Srbiju,<ref name="skil_caprag" /> dok su kasniji sabirni i tranzitni logori služili i za odvajanje stanovništva koje je upućivano na [[Prisilni rad|prisilni rad]] u Njemačku.<ref name="Dizdar1990" details="str. 108–109." /> S tim deportacijama i razdvajanjem obitelji bio je povezan i dječji logor, službeno nazvan ''Prihvatilište za djecu izbjeglica''.<ref name="Matausic2022" details="str. 213–214." /> Dječji logor otvoren je 3. kolovoza 1942., a vodio ga je liječnik [[Antun Najžar]].<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 223, bilješka 850; na str. 227 spominje se veljača." /><ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /> U njega su dovođena djeca iz drugih ustaških logora te ona odvojena od roditelja koji su slani na prisilni rad.<ref name="Matausic2022" details="str. 213–214." /> Većinom su bila [[Srbi|srpske]] nacionalnosti, pri čemu je velik dio potjecao s [[Kozara|Kozare]] i drugih područja zahvaćenih vojnim operacijama i progonom stanovništva.<ref name="Fumic2011" details="str. 57." /> Logor je prestao djelovati početkom 1943.<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 223, bilješka 850; na str. 227 spominje se veljača." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171, bilješka 25." /> Kroz dječji logor prošlo je nekoliko tisuća djece, od kojih je više od tisuću umrlo zbog gladi, bolesti i neprimjerenih uvjeta boravka. Spomen područje Jasenovac navodi podatak mrtvozornika o 1152 umrla djeteta te podatak o 1631 umrlom djetetu.<ref name="jusp_intro" /> Dio djece spašen je premještanjem u druge ustanove, predajom roditeljima i rodbini ili smještajem u obitelji. U tome su sudjelovali [[Diana Budisavljević]] i njezini suradnici, djelatnici [[Hrvatski Crveni križ|Hrvatskoga Crvenog križa]], pojedini državni službenici, liječnici, crkvene ustanove i građani.<ref name="jusp_intro" /> Nakon rata Najžar je osuđen zbog ratnog zločina i pogubljen u rujnu 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176." /> U Sisku su podignuta spomen-obilježja zatočenoj i umrloj djeci.<ref name="lead_memorial">{{Citiranje weba |author=Stiftung Denkmal für die ermordeten Juden Europas |title=Sisak Children’s Concentration Camp Memorial |work=Memorialmuseums |url=https://www.memorialmuseums.org/memorialmuseum/sisak-childrens-concentration-camp-memorial?locale=en |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljak »Remembrance«.</ref> U novijim javnim polemikama osporavalo se da je ustanova bila logor i dovodila se u pitanje odgovornost njezine uprave, dok su se zasluge za spašavanje djece različito prikazivale.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, bilješke 806–807, i str. 221." /><ref name="Matausic2024" details="str. 176–181." /> == Povijesni kontekst == [[Ustaše|Ustaška organizacija]] nastala je u političkim sukobima u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura|šestosiječanjske diktature]]. Predvodio ju je [[Ante Pavelić]], a cilj joj je bio srušiti Jugoslaviju i stvoriti neovisnu hrvatsku državu. Za ostvarenje toga cilja koristila se nasilnim i terorističkim metodama, uz potporu [[Fašistička Italija|fašističke Italije]].<ref name="background_interwar">{{Citiranje weba |title=Ustaše |work=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://enciklopedija.hr/clanak/ustase |accessdate=3. listopada 2026.}}</ref> [[Travanjski rat|Napad sila Osovine na Jugoslaviju]] 6. travnja 1941. doveo je do sloma jugoslavenske vojske i podjele zemlje između okupacijskih vlasti i država povezanih s Osovinom. [[Slavko Kvaternik]] proglasio je NDH 10. travnja, a na njezino je čelo došao Pavelić. U NDH, čiji je opstanak ovisio o Njemačkoj i Italiji, uspostavljena je jednostranačka totalitarna diktatura; vlasti su provodile progon i masovne likvidacije Srba te donijele rasne zakonske odredbe protiv [[Židovi|Židova]] i [[Romi|Roma]].<ref name="background_invasion">{{Citiranje weba |author=United States Holocaust Memorial Museum |title=World War II: Key Dates |work=Holocaust Encyclopedia |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/world-war-ii-key-dates |accessdate=3. listopada 2026.}} Zapis za 6. travnja 1941.</ref><ref name="background_ndh">{{Citiranje weba |title=Nezavisna Država Hrvatska |work=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://enciklopedija.hr/clanak/nezavisna-drzava-hrvatska |accessdate=3. listopada 2026.}}</ref> Ustaške vlasti izgradile su mrežu koncentracijskih logora za zatočenje i ubijanje pripadnika progonjenih skupina i političkih protivnika režima. Najveći je bio [[Koncentracijski logor Jasenovac|jasenovački logorski kompleks]], u čijem je sastavu djelovao i [[Sabirni logor Stara Gradiška|logor Stara Gradiška]].<ref name="background_camps">{{Citiranje weba |author=United States Holocaust Memorial Museum |title=Jasenovac |work=Holocaust Encyclopedia |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/jasenovac |accessdate=3. listopada 2026.}} Uvodni odjeljak o vlastima NDH i logorskom sustavu.</ref> Na sisačkom području logori su postojali već 1941. Iseljenički logor u Capragu otvoren je početkom srpnja 1941. i radio je do kraja rujna. Logor se nalazio uz željezničku prugu Zagreb–Beograd, oko pet kilometara od tadašnjeg Siska, i bio je jedno od sabirališta iz kojih su vlasti NDH organizirano prisilno iseljavale Srbe u okupiranu Srbiju. Prvi organizirani transport iz Capraga otpremljen je 1. kolovoza 1941.<ref name="skil_caprag" /> == Sabirni i tranzitni logori == Ustaški sabirni logor u nekadašnjoj Teslićevoj Staklani počeo je raditi 9. srpnja 1942., kako navodi [[Nataša Mataušić]]. U njemu su zatočene srpske obitelji s Kozare, [[Banovina|Banije]], [[Kordun|Korduna]], [[Moslavina|Moslavine]] i [[Slavonija|Slavonije]], a zatim su radno sposobni odrasli odvođeni na prisilni rad, dok su njihova djeca ostajala u Sisku.<ref name="Matausic2024" details="str. 166." /><ref name="Matausic2022" details="str. 214: uspostava sabirnog logora i odvajanje djece od roditelja odvedenih na prisilni rad." /> Nazivi ''Sisak I'' i ''Sisak II'' u literaturi ne označavaju uvijek iste objekte ni ista razdoblja. Joseph Robert White u enciklopediji Američkoga memorijalnog muzeja holokausta nazivom ''Sisak I'' označava tranzitni logor, a nazivom ''Sisak II'' logor za žene i djecu koje su vlasti smatrale nesposobnima za prisilni rad. Početak njihova rada smješta na 3. kolovoza 1941., a prijelaz tranzitnog logora pod upravu NDH u travanj 1944.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> Drukčiji prikaz daje [[Zdravko Dizdar]], koji njemačke logore Sisak I i Sisak II smješta u Staklanu i Pecaru, a njihovo osnivanje u siječanj 1943. U njegovu prikazu njemačka uprava trajala je do 17. svibnja 1944., kada su logori objedinjeni pod ustaškom upravom povezanom s Jasenovcem.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98 i 108–109: njemački logori od siječnja 1943. te njihovo objedinjavanje pod ustaškom upravom 17. svibnja 1944." /> U tranzitnom su logoru, prema Whiteovu opisu, bili zatočeni Srbi, Bošnjaci i Romi namijenjeni prisilnom radu u [[Treći Reich|Reichu]], a dio ih je odveden u logor na beogradskom [[Sajmište (logor)|Sajmištu]]. Na temelju uzorka kartica Međunarodne službe traženja White spominje i kasnije boravke zatočenika u [[Auschwitz|Auschwitzu]], [[Koncentracijski logor Dachau|Dachauu]], [[Koncentracijski logor Mauthausen|Mauthausenu]] i drugim njemačkim logorima.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> O planovima za sisačke logore govori bilješka njemačke komisije od 16. siječnja 1943. U njoj je predviđeno 5000 mjesta za tranzitni logor Sisak I i 1500 za rezervni logor Sisak II, što označava planirani kapacitet, a ne ukupan broj zatočenika koji su kroz njih prošli. Komisija je razmatrala njihovo razvrstavanje i upućivanje na rad u Njemačku ili u njemačke posebne logore. Za sisačke je objekte predvidjela njemačku upravu, sudjelovanje organa Službe sigurnosti i stražu vojnih žandara.<ref name="wall_plan">»Zabeleška komisije nemačkog opunomoćenog generala u NDH od 16. januara 1943. o razvrstavanju talaca i pohapšenog stanovništva na grupe i upućivanju na rad u Nemačku ili nemačke specijalne logore u Osijeku, Zemunu i Sisku«. Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, dokument 11. Objavljeni prijevod njemačkog dokumenta. [https://znaci.org/zb/4_12_3_11.htm Mrežni izvor].</ref> Dizdar smješta njemački logor Sisak I u bivšu Teslićevu tvornicu stakla, a Sisak II u bivšu tvornicu likera, Pecaru, udaljenu približno 750 metara. Sastavni dio Siska II bila je i „Karantena”, skupina drvenih baraka podignutih 1942. u kojima su boravile žene i djeca. Logor je bio povezan sa Staklanom, a osiguravali su ga dvostruka bodljikava žica i četiri zidana bunkera na uglovima.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /> Izvještaj koji prenosi Dizdar bilježi ukupno 1868 zatočenika u oba njemačka logora krajem srpnja 1943. Djeca su u logore dovođena s roditeljima ili u zasebnim skupinama. Glad, bolesti i naporan rad osobito su pogađali njih i starije zatočenike. Većina zatočenika odvođena je na prisilni rad u Njemačku, dok su među ostalim odredištima bili Jasenovac i Stara Gradiška. Ti se podatci o broju zatočenika i njihovoj daljnjoj sudbini odnose na oba logora zajedno.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /> Dizdar za razdoblje od 25. siječnja 1943. do 15. siječnja 1945. prenosi procjenu Zemaljske komisije o približno 10.000 odraslih i oko 2000 djece. To je zajednički podatak za njemačke logore i logor koji je poslije bio pod ustaškom upravom. Njegov podatak o približno 2500 stradalih obuhvaća smrti u sisačkim i drugim logorima te na prisilnom radu u zemlji i inozemstvu, pa se ne odnosi samo na umrle u Sisku.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109; autor prenosi zajedničke procjene Zemaljske komisije za razdoblje 25. siječnja 1943. – 15. siječnja 1945., uključujući stradanje nakon odvođenja iz Siska." /> Tranzitni logor u Staklani prestao je djelovati u siječnju 1945., nakon čega je zgrada pretvorena u vojarnu ustaških postrojbi. Zatočenje stanovnika Siska na istome mjestu u posljednjim tjednima rata pripada tom kasnijem razdoblju.<ref name="Byford2023" details="str. 39." /> == Kronologija prema pojedinim izvorima == Budući da White i Dizdar različito rabe nazive logora i navode različite datume pojedinih događaja, njihove su kronologije prikazane odvojeno. Razdoblje rada dječjeg logora pritom treba razlikovati od razdoblja djelovanja njemačkih tranzitnih logora. {| class="wikitable" |+ Kronologija prema Josephu Robertu Whiteu (2018.) ! Datum !! Događaj u autorovu prikazu |- | 3. kolovoza 1941. || Početak rada logora koje autor označava kao Sisak I i Sisak II.<ref name="White2018" details="str. 73: u izvorniku je navedena 1941. godina." /> |- | 29. srpnja 1942. || Dolazak prvoga transporta djece iz Mlake.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |- | 8. siječnja 1943. || Zatvaranje dječjeg logora i premještanje preostale djece u Zagreb.<ref name="White2018" details="str. 75." /> |- | Travanj 1944. || Predaja uprave nad tranzitnim logorom Sisak I vlastima NDH.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> |- | Siječanj 1945. || Zatvaranje logora za odrasle; autor navodi odvođenje preostalih zatočenika u Jasenovac.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |} {| class="wikitable" |+ Kronologija prema Zdravku Dizdaru (1990.) ! Datum !! Događaj u autorovu prikazu |- | 3. kolovoza 1942. || Osnutak dječjeg logora i dolazak prvoga transporta iz Mlake.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 8. siječnja 1943. || Zatvaranje dječjeg logora nakon odlaska posljednje skupine djece u Zagreb.<ref name="Dizdar1990" details="str. 104." /> |- | Siječanj 1943. || Osnivanje njemačkih logora Sisak I u Staklani i Sisak II u Pecari.<ref name="Dizdar1990" details="str. 108–109." /> |- | 17. svibnja 1944. || Preuzimanje i objedinjavanje njemačkih logora pod ustaškom upravom.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98 i 109." /> |- | 15. siječnja 1945. || Raspuštanje ustaškoga sabirnog logora; autor navodi puštanje preostalih 300 zatočenika.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98." /> |} == Dječji logor == === Dolazak djece i razdvajanje obitelji === [[Datoteka:Children in Sisak concentration camp.jpg|thumb|right|upright=0.9|alt=Crno-bijela fotografija skupine djece ispred logorske barake.|Djeca ispred barake u sisačkom logoru.]] Osnivanju dječjeg logora prethodila je [[Bitka na Kozari|ofenziva na Kozari]] u lipnju i srpnju 1942. Njemačka vojska, uz sudjelovanje domobranskih i ustaških postrojbi NDH, vodila je operaciju protiv partizanskih snaga na Kozari i Prosari, tijekom koje je zarobljen velik broj civila, većinom Srba. Vlasti NDH i njemački predstavnici planirali su zatočene civile uputiti u logore i među njima izdvojiti radnu snagu. Deportacije su tako bile praćene razdvajanjem obitelji, s kojim je bila povezana i sudbina djece.<ref name="baric_kozara">{{Citiranje časopisa |last=Barić |first=Nikica |year=2016 |title=Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece |journal=Pilar |volume=XI |issue=22/2 |pages=53–111 |url=https://hrcak.srce.hr/187790}} Relevantna mjesta: str. 53–55, 63–64 i 96.</ref> Ministarstvo udružbe NDH, koje je bilo nadležno za socijalnu skrb, otvorilo je dječje prihvatilište u Sisku 3. kolovoza 1942. Onamo su stizala djeca iz ustaških sabirnih logora u [[Mlaka (Jasenovac)|Mlaki]], Jablancu i [[Košutarica|Košutarici]] te iz Stare Gradiške. Primana su i djeca iz samoga sisačkog sabirnog logora, odvojena od roditelja upućenih na prisilni rad.<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 213–214." /> Spomen područje Jasenovac također opisuje dovođenje djece iz više logorskih objekata i njihovo prisilno odvajanje od zatočenih majki.<ref name="jusp_intro" /> Put djece iz Mlake i Jablanca do Jasenovca opisao je nadzornik Ministarstva udružbe Franjo Perše u izvještaju od 7. kolovoza 1942. Prevozila su se seoskim kolima jer je put bio preuzak i loš za druga prijevozna sredstva; iz Mlake je vožnja trajala tri do četiri sata, a iz Jablanca šest. Pratile su ih sestre Crvenoga križa, koje su se putem brinule o njihovoj prehrani.<ref name="Matausic2022" details="dokument 1, str. 230–231: izvještaj Franje Perše Ministarstvu udružbe od 7. kolovoza 1942. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-223, MUP NDH, kut. 10." /> Diana Budisavljević u svojim je zapisima s početka kolovoza opisala kako su djeca kolima dopremana iz Mlake, a zatim u Jasenovcu ukrcavana u vagone. Dolazak u Sisak zabilježila je 3. kolovoza 1942.: većina djece ostala je u gradu, dok su dojenčad te mala, slaba ili bolesna djeca u dva vagona nastavila prema Zagrebu. Pri prihvatu u Sisku mlijeko je kasnilo, a djecu je pješice u Sokolanu odveo [[Kamilo Brössler|Kamilo Bresler]].<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 85–86, zapisi od 2. do 4. kolovoza 1942." /> === Uprava i logorski objekti === Iako je prihvatilište formalno bilo u nadležnosti Ministarstva udružbe, prema Mataušić njime je stvarno upravljala [[Ustaška nadzorna služba]]. O osoblju, nabavi i rashodima odlučivao je upravitelj Antun Najžar, koji je u iskazu od 25. veljače 1946. svoje ovlasti opisao riječima: »bez mog znanja i odobrenja nije se smelo niti moglo raspolagati novcem logora«.<ref name="Matausic2024" details="str. 178, bilješka 60: autoričin prijenos Najžarova iskaza od 25. veljače 1946." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> Prema iskazu Dragice Habazin, roditelji djece smještene u dječjim objektima bili su zatočeni u logoru u Staklani, kojim je zapovijedao Andrašević.<ref name="Matausic2022" details="dokument 7, str. 246: iskaz Dragice Habazin od 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis." /> Djeca su bila smještena na više mjesta u gradu, među kojima se navode Staklana, Pecara, Solana Reis i prostorije samostana sestara sv. Vinka.<ref name="jusp_intro" /> Za njihov smještaj i liječenje prenamijenjene su i Sokolana te škola u Novom Sisku. Uvjeti su se razlikovali od zgrade do zgrade: školsku polikliniku Jana Koch opisala je kao improviziranu bolnicu u staroj zgradi ograđenoj žicom, s ustaškom stražom i zastavom Crvenoga križa.<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Učitelj [[Ante Dumbović]] bio je povjerenik Ministarstva udružbe za smještaj djece, u dokumentima nazvan ''kolonizacijom'', i vodio je popise pristigle, umrle, vraćene i udomljene djece. Njegovi izvještaji i kartoteka važni su za istraživanje rada logora, ali i za praćenje sudbine pojedinoga djeteta.<ref name="Matausic2024" details="str. 168 i 175." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> === Smještaj, prehrana i higijena === Već pri dolasku u Sisak djeca su bila iscrpljena, pothranjena i bolesna, a ondje ih nisu čekali smještaj, prehrana i zdravstvena skrb koji bi odgovarali njihovu broju i potrebama. Ležala su na podu ili slami, često bez odgovarajuće odjeće, i dobivala hranu neprilagođenu svojoj dobi.<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Prema Mataušić, djeca su danima ležala na istoj slami zagađenoj izmetom, premda je u skladištima bilo plahti, pokrivača i drugih potrepština koje im nisu bile dostupne. Opisuje i krađe hrane i odjeće te propuste u raspodjeli i njezi.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> O teškoćama pri kupanju i raskuživanju Diana Budisavljević pisala je 6. kolovoza 1942. Okupana djeca nisu imala prostoriju u kojoj bi čekala odjeću: »Morala su gola van«, zabilježila je, uz napomenu da je vrijeme bilo oblačno i da je puhao hladan vjetar.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 92, zapis od 6. kolovoza 1942." /> Đuro Vidović, zemljoradnik iz Križa kraj Petrinje, vidio je uvjete u Sokolani kada je u kolovozu 1942. došao preuzeti jedno dijete. Pred komisijom za ratne zločine 23. siječnja 1946. opisao je podove na kojima su djeca ležala. Pritom je dopunio vlastiti iskaz kako bi naglasio da su u prljavštini ležala i starija djeca:<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /> <blockquote>»Djeca su bila smještena po sobama sokolane i ležala su na podovima na kojima je bilo vrlo malo a na mjestima gotovo ni malo slame a osim toga prostorije su bile vrlo neuredne i nisu bile čišćene te je bilo i dječjih izmetina a manja mala djeca su bila i zamazana tim izmetinama.– Ispravljam ne samo da su mala djeca bila zamazana od izmetina nego su bila i velika a bila su zamazana usljed toga što su ležala sa malom djecom od godine pa na više koja su i njih istovremeno zamazali a niti jedni nIsu imali prilike da se očiste a niti je zato pružana mogućnost a o tom izgleda uprava logora kao i osoblje koje je posluživalo djecu nije vodilo brige.–«<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /></blockquote> Vidović se u istom iskazu prisjetio i djece koja su plakala i tražila kruh. Opisujući podjelu hrane kojoj je osobno prisustvovao, naveo je kada su djeca dobivala obroke i kako su zbog premalo posuđa morala jesti iz zajedničkih porcija:<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /> <blockquote>»Pored toga što su djeca bila zamazana mnogo su plakala i vikala a istovremeno i tražila kruha koga nisu dobivala iz čega zaključujem da je ishrana te djece bila vrlo slaba gotovo nikakova, dok su djeca zapomagala i tražila kruha.– Imao sam prilike vidjeti jedamput kada je djelena hrana i to prije podne u 9 sati kojom prilikom djeci je djelana hrana koja se sastojala od neke prozirne juhe sa nekoliko komadića sasvim siguran nisam dali repe ili makarone glavno bijelo je bilo te jednim komadićem kruha koji nikako nije bio teži od 3-4 dkg. Takvu hranu djeca su dobivala dnevno dva puta i to u 9 sati izjutra i u 4 sata poslijepodne, – Kod djeljenja hrane nije se moglo pravilno raspodijeliti niti su mogla sva djeca dobiti obzirom da je bila nestašica u porcijama i žlicama tako da si od 3-7 djece jeli iz jedne porcije.–«<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /></blockquote> Prema Vidovićevim riječima, građani i seljaci pokušavali su donijeti djeci kruh, sir i voće, no osoblje i naoružana straža to su sprečavali, tvrdeći da bi se djeca mogla razboljeti.<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /> Ispričao je i da je pred Sokolanom vidio mrtvačka kola u koja je utovareno približno deset dječjih lijesova, nakon čega su odvezena na groblje.<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /> Djecu na obali Kupe Joso Stanić opisao je u poratnom iskazu koji prenosi Mataušić. Prema njegovu sjećanju, vidio ih je 17. ili 18. kolovoza 1942., pri ulasku u Sisak: <blockquote>»... tek nekako 17 ili 18 (kolovoza 1942., op.a.) ponovno sam otišao u Sisak sa biciklom te taman prilikom ulaska u Sisak t.j. kada sam došao na zidani kupski most vidio sam jedan strahoviti prozor koji me je prosto zaprepastio. Naime od sokolane kao i od škole sa druge strane Kupe razišlo se ne znam ni koliko broj ali veliki broj djece niz obalu Kupe polu gola i bosa sa željom da se okupaju odnosno pošto su na to bili prisiljeni od svojih čuvara. Djeca su bila tako izmučena od kojih je bilo i velik broj upravo posve male djece neobično su mnogo vikala i plakala te zapomažući tražeći hrane i dozivajući svoje majke. Dakle, prizor upravo je toliko bio strašan da se neda uopće ničim opisati da bi se mogla dobiti jasna slika o strahovitom prizoru koji se pojavio pred svakim onim koji je slučajno tada naišao tuda...«<ref name="Matausic2024" details="str. 174 i 180, bilješke 40 i 65: autoričin prijenos iskaza Jose Stanića, saslušanog u siječnju 1946. pred Okružnom komisijom za ratne zločine Banije u bolnici u Petrinji. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, ZB-KONF-4/380. Trotočke, dopuna „(kolovoza 1942., op.a.)” i oblik „prozor” potječu iz objavljenog prijepisa. Prenesen je cijeli ondje citirani odlomak." /></blockquote> Kada je u rujnu 1942. obilazila logorske objekte, sestra Crvenoga križa [[Jana Koch]] zatekla je približno 160 bolesne djece na podu improvizirane bolnice, bez primjerene njege. U njezinu opisu, koji prenosi Fumić, Solana je bila hladan i vlažan betonski prostor u kojem su boravila djeca s ranama i krastama. Nedostajalo je i hrane: »Premda je već davno prošlo tri sata poslije podne, djeca tog dana još ništa nisu jela.«<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Dragica Habazin, također sestra Crvenoga križa, radila je s djecom od rujna 1942. Na saslušanju pred Zemaljskom komisijom 5. prosinca 1945. prisjetila se pretrpane drvene barake na kupalištu Teslić i zaraznih bolesti među djecom. Prema njezinu iskazu, rad Crvenoga križa i dolazak sestara donijeli su određeno poboljšanje prehrane. O svakodnevnoj njezi i pokušaju da dojenčad ponovno dođe do svojih majki rekla je:<ref name="Matausic2022" details="dokument 7, str. 245–247, osobito str. 246: zapisnik saslušanja Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /> <blockquote>»U čitavom logoru bio je samo jedan zahod, pa su djeca obavljala nuždu sva na otvorenom na livadi, a ona manja, koja nisu mogla ići, ta su obavljala nuždu pod sebe, a mi smo ih čistili. Mi smo zatražile od ustaškog zastavnika Andraševića, koji je bio zapovjednik logora u Sisku na staklani, gdje su bili zatočenici, roditelji u našem logoru nalazeće se djece, da nam dade majke od kod nas zatočene djece, da svoju djecu doje. No on nam to nije dozvolio.«<ref name="Matausic2022" details="dokument 7, str. 245–247, osobito str. 246: zapisnik saslušanja Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /></blockquote> === Zdravstvena skrb i postupanje uprave === Za toliki broj djece i težinu njihova stanja, prema Mataušić, nije bilo dovoljno liječnika ni pomoćnog osoblja. Troje liječnika koji su radili s bolesnom djecom i samo se razboljelo, a zamjene nisu poslane. Uz taj manjak osoblja upozorava na nedovoljnu higijenu pri hranjenju i na premještanje djece pri kojem su se bolesna miješala sa zdravom.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> Kako je izgledalo hranjenje u samostanskim prostorijama opisala je redovnica Mirna Mastanjević, koja je ondje pomagala prvih desetak dana. Na saslušanju 22. veljače 1946. objasnila je da nije bilo dovoljno bočica i lončića te da su se iz istih posuda hranila različita djeca, bez dezinfekcije između hranjenja:<ref name="Matausic2022" details="dokument 10, str. 251–252: zapisnik saslušanja Mirne Mastanjević od 22. veljače 1946. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-378/4. Znak „x” u prvoj rečenici nalazi se u objavljenom prijepisu." /> <blockquote>»U mjesecu augustu 1942 dopremljena su djeca x pohvatana po ustašama te smještena u prostorije našeg zabavišta i time je osnovan jedan dio dječjeg logora i kod nas. Prvih 10 dana ja sam pomagala osoblju koje je radilo kod te djece. Moj rad se sastojao u tome što sam prilikom hranjenja te djece pomagala ženama koje su hranile djecu te sam i ja hranila tu djecu. Prilikom hranjenja te djece zapazila sam da nema dovoljan broj bočica za dojenčad iz kojih su dojenčad hranili kao što nije bilo dovoljno niti lončića iz kojih su hranili djecu od 1-3 god. a koja su djeca bila smještena kod nas. Bočice kao i lončići nakon što bi iz istih jelo jedno dijete bili bi oprani u jednoj vodi i nisu ničim bili dezificirani iako je to moralo se činiti obzirom da je bilo bolesne djece te je postojala mogućnost prenosa zaraze na ostalu djecu.«<ref name="Matausic2022" details="dokument 10, str. 251–252: zapisnik saslušanja Mirne Mastanjević od 22. veljače 1946. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-378/4. Znak „x” u prvoj rečenici nalazi se u objavljenom prijepisu." /></blockquote> O goloj djeci bez pokrivača, spavanju na slami i Sokolani bez prozora pisao je i sam upravitelj Antun Najžar. U izvještaju koji je 7. rujna 1942. uputio Ministarstvu udružbe i Ministarstvu zdravstva veliku je smrtnost pripisivao hladnoći, zarazama, promjeni prehrane i iscrpljenosti djece prije dolaska. Pritom je tvrdio da su liječenje i prehrana bili primjereni, navodeći cijepljenje, lijekove i infuzije, a opisao je i premještanje najteže bolesne djece iz Sokolane u školsku zgradu.<ref name="Matausic2022" details="dokument 5, izvještaj Antuna Najžara Ministarstvu udružbe i Ministarstvu zdravstva od 7. rujna 1942., str. 238–241. Nadnevak je preuzet iz tijela dokumenta; oznaka iznad prijepisa glasi 07.07.1942. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-226, MZU NDH, Glavno ravnateljstvo udružbe, broj 71023-I-2-1942. (61832), kut. 147." /> Upravo je premještanje djece u uvjetima zaraze kritizirao liječnik Lazar Margulies, koji je s njima radio. Na saslušanju 24. srpnja 1945. govorio je o upozorenjima upućenima Najžaru, a Mataušić prenosi njegove riječi:<ref name="Matausic2022" details="str. 238, bilješka 883. Autorica citira zapisnik saslušanja liječnika Lazara Marguliesa pred komisijom za utvrđivanje ratnih zločina u Osijeku, 24. srpnja 1945. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/377. U citatu stoji Stari Sisak; Najžarov izvještaj i autoričin prikaz govore o školi u Novom Sisku." /> <blockquote>»Najviše krivim dr. Najžara što je, kada je, izbio pjegavac u ‘Sokolani’ umjesto da je tu zgradu izolirao, odnosno djecu i personal premjestio na izolirano mjesto, dao je nalog da se sve smjesti u t. zv. ‘bolnicu’ u školi u Starom Sisku, gdje pjegavca uopće dotle nije bilo i ako je od mene u dva maha bio upozoren da to mora imati katastrofalnih posljedica.«<ref name="Matausic2022" details="str. 238, bilješka 883. Autorica citira zapisnik saslušanja liječnika Lazara Marguliesa pred komisijom za utvrđivanje ratnih zločina u Osijeku, 24. srpnja 1945. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/377. U citatu stoji Stari Sisak; Najžarov izvještaj i autoričin prikaz govore o školi u Novom Sisku." /></blockquote> O Najžarovim obilascima govorila je i Julka Štajcer, zaposlena u Pučkoj školi Sisak–Novi. U iskazu od 21. veljače 1946. opisala je stanje djece i izostanak poboljšanja nakon njegovih posjeta: <blockquote>»U toku dva mjeseca koliko sam boravila u logoru, koliko se ja sjećam, svega dva puta je došao dr. Najžar kao šef logora na pregled. Svaki put kada je došao samo je prošao kroz sobe i pogledao djecu. Iza pregleda dr. Najžara nisam osjetila nikakvih promjena u pogledu poboljšanja hrane, izmjene slame, savijesnijeg liječničkog pregleda, pružanja veće liječničke pomoći i lijekova itd. mada se osjećala potreba da se u tom pravcu nešto poduzme, a što je svakako ja vjerujem morao poduzeti dr. Najžar.«<ref name="Matausic2024" details="str. 174 i 179–180, bilješke 43 i 64: autoričin prijenos iskaza Julke Štajcer od 21. veljače 1946. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1722, AFŽ-log.-23/38. Oblik „savijesnijeg” i sintaksa citata preneseni su iz objavljenog prijepisa." /></blockquote> Marija Miščević, zaposlena u kupalištu „Teslić”, svjedočila je o postupanju s djecom nakon kupanja. U objavljenom odlomku iskaza opisala je i Najžarovu prisutnost: <blockquote>»Prilikom dopremanja djece u kupalište (...) vidjela sam, kako žene koje su radile na kupanju te djece, djecu nakon kupanja golu meću ležati ne cement. Sve su to bila mala djeca. Djeca su ostajala ležati ne cementu po nekoliko sati, dok se ne okupaju sva, a zatim su vožena u dječji logor. Rukovodioc kod tog posla bio je Dr. Najžar, koji je sve to vidio i nije poduzimao ništa da se djeca ne stavljaju na cement. Nisam se usudila prići dr. Najžaru i moliti ga da spriječi to, da djece leže na cementu zbog toga što je dr. Najžar bio vrlo surov i grub čovjek.«<ref name="Matausic2024" details="str. 180, bilješka 66: autoričin prijenos iskaza Marije Miščević. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, ZB-KONF, 4/384, kut. 154. Oznaka (...) te oblici „ne cement”, „ne cementu” i „da djece leže” nalaze se u objavljenom prijepisu. Prenesen je cijeli ondje citirani odlomak, a ne potpuni arhivski zapisnik." /></blockquote> Zbog velike smrtnosti Salih Kulović, pročelnik odjela Ministarstva udružbe, obratio se 17. rujna 1942. Ministarstvu zdravstva sa zahtjevom za komisijski pregled. U zahtjevu je tražio da se utvrdi zašto djeca umiru, što treba poduzeti da se smrtnost smanji i kako zaštititi stanovništvo Siska od širenja zaraznih bolesti.<ref name="Matausic2022" details="str. 217–218 i dokument 4, str. 236–237: dopis Saliha Kulovića Ministarstvu zdravstva, 17. rujna 1942." /> O teškom stanju djece govorila je i liječnica Olga Bošnjaković, koja je u Zagrebu preuzimala djecu dopremljenu iz Siska u rujnu i listopadu 1942. U sjećanju objavljenom 1955., koje prenosi Mataušić, opisala je ospice praćene teškim upalama pluća, difteriju i hripavac te pothranjenost, iscrpljenost i kožne bolesti.<ref name="Matausic2022" details="str. 223, bilješka 852. Autorica prenosi sjećanje liječnice Olge Bošnjaković objavljeno u knjizi Žene Hrvatske u NOB-i, II, Zagreb, 1955., str. 390. Navod se odnosi na djecu primljenu u Zagrebu." /> === Svjedočanstva o obilasku logora === Njemački opunomoćeni general [[Edmund Glaise von Horstenau]] posjetio je sisački logor u pratnji ustaškog dužnosnika [[Erih Lisak|Ericha Lisaka]]. Nataša Mataušić posjet smješta u listopad 1942., nakon ustaške akcije u selima [[Crkveni Bok]], Strmen i Ivanjski Bok, i prenosi sljedeći odlomak iz Horstenauovih zapisa. Objašnjenja u zagradama njezine su napomene:<ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /> <blockquote>»…Nakon toga otišli smo u koncentracijski logor koji je bio smješten u nekoj tvornici (tvornici stakla „Teslić i drug”, op.a.). Užasne prilike. Malo muškaraca, mnogo žena i djece bez dovoljno odjeće, noću leže na kamenu, ucviljeni su, kukaju i plaču. ‘Zapovjednik logora’ (dr. Antun Najžar, op.a.) – usprkos kasnijoj Poglavnikovoj povoljnoj ocjeni, običan lupež, ignorirao sam ga, ali sam zato svojoj ustaškoj pratnji rekao: ‘U ovakvim prilikama čovjeku dođe da povraća… samo da povraća, moja gospodo.’ A ono najstrašnije: dvorana uz čiji uzdužni zid na oskudnoj slami, koju su zacijelo bacili ovamo samo zbog moje ‘inspekcije’ leži oko 50 gole djece, dijelom već mrtve, a dijelom na umoru!«<ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /></blockquote> S tim obilaskom Mataušić povezuje i zapis Rudrefa Štegera, pripadnika štaba I. domobranskog zbora u Sisku koji je prisustvovao pregledu logora. Šteger izričito navodi da se pregled odvijao u Staklani i opisuje odvojene prostore za djecu, žene i muškarce. O prostoru u kojem su bila djeca napisao je:<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /> <blockquote>»U prvom logoru bila su dijeca u barakama razvrstana po sobama i po godinama, tako, da su deca do 1. godine ležala na slami u očajnom stanju. U barakama strašan zadah i nečistoča jer su djeca vršila nuždu u sobi. Ovom prilikom njemački general obratio se Lisaku sa ovim rečima: „to je vaša kultura, trebali bi reći Poglavniku, da sam dojde ovamo, pa da bi on vidi ovu strahotu.” Nato je Lisaku pripala muka, tako da je otišao u svoj vagon na stanicu.«<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /></blockquote> Datumi u tim prikazima razlikuju se: u naslovu objavljenoga Štegerova zapisa navodi se studeni 1942., dok Mataušić posjet datira u listopad.<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /><ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /> === Spašavanje i udomljavanje === Djeca su iz logora izlazila uz pomoć Diane Budisavljević i njezinih suradnika, a u njihovu prijevozu, prihvatu i smještaju sudjelovali su Kamilo Bresler iz Ministarstva udružbe, članice Hrvatskoga Crvenog križa, Odbor Narodne pomoći i [[Caritas Zagrebačke nadbiskupije]]. Djecu su prihvaćale i obitelji iz Siska, Zagreba i drugih mjesta.<ref name="jusp_intro" /> Dragica Habazin, sestra Crvenoga križa, u iskazu od 5. prosinca 1945. opisala je i Najžarovu suradnju pri predaji djece. Navela je da je uz njegovu susretljivost oko 400 djece, u dobi od 12 do 15 godina, uspjela predati rodbini i stanovnicima Crkvenoga Boka. U istom je iskazu opisala oskudnu prehranu, ometanje rada i prijetnje sestrama, a poboljšanje prehrane pripisala Crvenomu križu.<ref name="Matausic2022" details="dokument 7, str. 245–247, osobito str. 246: zapisnik saslušanja Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /> O tome kako se pomoć organizirala u sisačkoj bolnici pisao je liječnik Ivo Pedišić u sjećanjima objavljenima 1967. Uz dopremu hrane i mlijeka te davanje lijekova opisao je i udomljavanje djece i pomoć stanovništva. Mataušić iz njegovih sjećanja prenosi sljedeći odlomak:<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 848. Autorica citira: Pedišić, Ivo (1967). »Humanitarni ilegalni rad sisačke bolnice 1941–1945. godine«. ''Putovi revolucije'', 9, str. 234–243. Prenesen je cijeli odlomak koji navodi Mataušić, a ne cjelovita izvorna sjećanja." /> <blockquote>»Pozvali smo seljake iz sela Posavine da u svoje obitelji preuzmu na čuvanje i na ishranu djecu. Odaziv je bio velik, a osim toga seljaci su dovažali dnevno mlijeko, brašno, odjeću za djecu, sve besplatno.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 848. Autorica citira: Pedišić, Ivo (1967). »Humanitarni ilegalni rad sisačke bolnice 1941–1945. godine«. ''Putovi revolucije'', 9, str. 234–243. Prenesen je cijeli odlomak koji navodi Mataušić, a ne cjelovita izvorna sjećanja." /></blockquote> Preuzimanje djece opisao je i Stjepan Begić iz Križa kraj Petrinje u iskazu koji je 20. siječnja 1946. dao Okružnoj komisiji za ratne zločine Banije. U prvome od dvaju odlomaka koje Mataušić prenosi iz zapisnika Begić govori kako je u jesen 1942. doznao za djecu u sisačkom logoru:<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849. Autorica citira zapisnik Okružne komisije za ratne zločine Banije od 20. siječnja 1946. o saslušanju Stjepana Begića iz Križa, kotar Petrinja. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Prenesena su oba odlomka koje autorica citira; nije riječ o cjelovitom izvornom zapisniku." /> <blockquote>»1942. godine u jesen primijetio sam da moji seljani dovode iz Siska neku djecu pravoslavnu po svojim kućama, a koja su do tada bila u dječjem logoru u Sisku, odakle su ih ustaške vlasti izdavale ljudima koji su ih htjeli primiti. U mome selu sva djeca i muška i ženska koja su tako bila dovedena iz Siska bila su sposobna da nešto privrijede kod kuće jer su bila stara od 12 do 14 godina.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849. Autorica citira zapisnik Okružne komisije za ratne zločine Banije od 20. siječnja 1946. o saslušanju Stjepana Begića iz Križa, kotar Petrinja. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Prenesena su oba odlomka koje autorica citira; nije riječ o cjelovitom izvornom zapisniku." /></blockquote> Begić je poimenično naveo jedanaest obitelji koje su preuzele djecu, a zatim opisao kako je i sam otišao u Sisak te poveo kući dječaka i djevojčicu, brata i sestru: <blockquote>»Po dolasku u Sisak pronašao sam kancelariju učitelja Dumbovića kome sam izrazio želju da mi dade dva dječaka, jednog za mene i jednog za mog brata. Na moje traženje Dumbović mi je izdao pismeno jedan akt upućen na ime zapovjednika logora ‘Staklana’, s tim da mi taj zapovjednik izda 2 dječaka. Na ‘Staklani’ taj sam akt predao nekom ustaškom oficiru koji je tamo izdao nalog ustašama koji su čuvali logor da mi izdaju djecu. Kod odabiranja nisam uzeo dva dječaka kako sam tražio, već dječaka i djevojčicu – brata i sestru, jer su me molili da ih ne rastavim, nego povedem zajedno što sam ja rado učinio. Kada sam dobio toga dječaka i djevojčicu doveo sam ih kod Dumbovića koji ih je proveo kroz svoje knjige te meni izdao potrebne isprave za djecu, a ja sam zatim djecu poveo kući u Križ kod Petrinje… Mjesec dana iza kako sam doveo djecu kući došao je neki njihov rođak s odobrenjem, ne znam od koga, da ih ima pravo uzeti sebi, što je i učinio.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849. Autorica citira zapisnik Okružne komisije za ratne zločine Banije od 20. siječnja 1946. o saslušanju Stjepana Begića iz Križa, kotar Petrinja. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Prenesena su oba odlomka koje autorica citira; nije riječ o cjelovitom izvornom zapisniku." /></blockquote> U razgovoru za ''Novi list'' Mataušić ističe ulogu obitelji iz Siska i okolice, od kojih su neke prihvaćale po dvoje ili troje djece. Udomljavanje je podupirao i zagrebački nadbiskup [[Alojzije Stepinac|Alojzije Stepinac]], čiju poslanicu župnim uredima od 24. kolovoza 1942. autorica navodi u razgovoru. U organiziranju smještaja sudjelovali su Caritas i župni uredi. No udomljavanje je nailazilo i na protivljenje ustaških vlasti. Mataušić opisuje kako je zbog Dumbovićeva rada na udomljavanju bez odobrenja pokrenuta istraga i zabranjeno izdavanje djece; nakon Breslerove intervencije dopušten je njihov smještaj u hrvatske katoličke obitelji.<ref name="duka_foster">{{Citiranje novina |last=Duka |first=Zdenko |date=5. studenoga 2018. |title=SKANDALOZNA REVIZIJA POVIJESTI Evo kakav užas je bio sisački logor za djecu, a sad bi ga negirali |newspaper=Novi list |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/skandalozna-revizija-povijesti-evo-kakav-uzas-je-bio-sisacki-logor-za-djecu-a-sad-bi-ga-negirali/}} Izjave Nataše Mataušić.</ref> Dumbović je u izvještaju Ministarstvu udružbe od 25. rujna 1942. zabilježio da je roditeljima predano 662 djece, a obiteljima na prehranu njih 1193. Budući da izvještaj opisuje stanje toga dana, iz tih se podataka ne može iščitati konačan broj spašene djece tijekom cijeloga rada logora.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> === Evidencija i očuvanje identiteta === Uz liječenje i pronalaženje smještaja trebalo je sačuvati i podatke koji bi roditeljima i rodbini omogućili da pronađu djecu. Među najmlađima bilo je djece koja nisu znala svoje ime i prezime.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 244–245: izvještaj Ante Dumbovića od 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis." /> Diana Budisavljević vodila je kartoteku djece i u nju prepisivala podatke iz transportnih popisa. Dnevnički zapisi od 14. i 17. kolovoza 1942. opisuju taj rad za Ministarstvo udružbe, ali i ponovno sređivanje popisa koji više nisu bili razvrstani prema transportima.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 94, zapisi od 14. i 17. kolovoza 1942." /> Poteškoće su stvarale i oznake koje su djeca nosila. U zapisu od 4. kolovoza 1942. Budisavljević izričito spominje Sisak i uspoređuje metalne i kartonske oznake: »Brojevi na kartonima su se često rastrgali ili uprljali i postali nečitki.« Bez čitljive oznake bilo je teže kasnije povezati dijete s njegovim podatcima.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 87, zapis od 4. kolovoza 1942." /> Dumbović je u izvještaju od 25. rujna upozorio Ministarstvo na važnost toga da mala djeca ostanu uz stariju braću i sestre dok se ne pribave podatci za popis: »slobodan sam upozoriti naslov, da malu djecu do tri i četiri godine ne rastavi od starije braće«. U istom je dokumentu naveo i da je radi prepoznavanja fotografirano približno četiristo djece, među kojima je bilo i umrle djece.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> Sređivanje podataka nastavilo se i početkom 1943., kada je Diana Budisavljević ponovno posudila cijelu sisačku kartoteku. U zapisu od 22. siječnja objašnjava da je htjela provjeriti podatke, »pogotovo s obzirom na bezimenu djecu«.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 117, zapis od 22. siječnja 1943." /> === Zatvaranje dječjeg logora === Završetak rada dječjeg logora Mataušić u svojim radovima različito datira. Prema kronologiji transporta objavljenoj 2022., logor je prestao djelovati 8. siječnja 1943., kada je posljednja skupina od desetero djece premještena u Zagreb.<ref name="Matausic2022" details="str. 223, bilješka 850." /> Međutim, na drugome mjestu istoga rada posljednji transport smješta u veljaču, a u radu iz 2024. navodi datum 8. veljače 1943.<ref name="Matausic2022" details="str. 227." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171, bilješka 25." /> Nakon zatvaranja logora Dumbovićevo je povjereništvo nastavilo rad s djecom smještenom u obitelji. Dumbović je 17. siječnja 1944. izvijestio da je na području grada i kotara na prehrani ostalo oko tisuću djece. Njegovo povjereništvo i dalje ih je predavalo roditeljima ili rodbini, izdavalo potvrde i upućivalo djecu na liječenje. U izvještaju je opisao i obavještavanje roditelja o tome gdje im se djeca nalaze te promjenu udomitelja kada je bila potrebna.<ref name="Matausic2022" details="dokument 9, str. 249–251: izvještaj Ante Dumbovića o radu Povjereničtva za smještaj, nadzor i skrb izbjegličke djece u Sisku, 17. siječnja 1944. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> === Broj djece i umrlih === O broju djece u logoru govore sačuvane evidencije, ratni izvještaji i kasniji prikazi. Ti se podatci odnose na različita razdoblja, pa je uz svaki broj važno navesti kada je zabilježen i što obuhvaća. {| class="wikitable" |+ Podatci o broju djece u dječjem logoru ! Broj !! Izvor podatka !! Vrsta i obuhvat |- | Oko 4722 || Zdravko Dizdar || Autorov podatak o broju djece u logoru potkraj rujna 1942.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 5607 || Dva izvorna abecedna kazala, prema Nataši Mataušić || Djeca zabilježena u sačuvanim kazalima prihvatilišta.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješke 838–839." /> |- | Više od 7000 || Ante Dumbović, iskaz iz veljače 1946. || Njegov navod o djeci pristigloj do kraja listopada 1942.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješka 840; dokument 13, str. 257." /> |- | 6954 || Ante Dumbović, prikaz iz 1977. || Ukupan broj koji navodi u kasnijem prikazu rada prihvatilišta.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješka 841; dokument 17, str. 278–279." /> |- | 5000–7000 || JUSP Jasenovac || Raspon naveden u prikazu dječjeg logora.<ref name="jusp_intro" /> |} Različit obuhvat imaju i podatci o umrlima. Dumbović je komisiji za utvrđivanje ratnih zločina predao popis 1152 djece umrle tijekom 1942., koji je, prema vlastitom iskazu, sastavljao na temelju potvrda o smrti gradskog fizika Davida Ecksteina. Sačuvana evidencija bilježi datum i mjesto smrti djece te njihov transportni broj.<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843; str. 226–227, bilješka 862; dokument 13, str. 257." /> {| class="wikitable" |+ Podatci i procjene o umrloj djeci ! Broj !! Izvor podatka !! Razdoblje i obuhvat |- | 956 || Dumbovićev izvještaj Ministarstvu udružbe || Stanje na dan 25. rujna 1942. Za 201 dijete bilo je poznato ime, a 755 bilo je evidentirano kao nepoznato.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> |- | 1152 || Popis umrlih prema Ecksteinovim potvrdama, koji je Dumbović predao komisiji || Popis za 1942., prema Dumbovićevu poratnom iskazu. Broj navodi i JUSP Jasenovac.<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843; str. 226–227, bilješka 862; dokument 13, str. 257." /><ref name="jusp_intro" /> |- | 1631 || Zemaljska komisija, prema Zdravku Dizdaru || Dizdar podatak prenosi kao broj umrlih do kraja rujna 1942.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 1631 || JUSP Jasenovac || Naveden uz broj 1152, bez pobližeg objašnjenja podloge i vremenskog obuhvata više brojke.<ref name="jusp_intro" /> |- | Oko 1800 || Zdravko Dizdar || Procjena ukupnog stradanja djece u njegovu prikazu sisačkoga dječjeg logora.<ref name="Dizdar1990" details="str. 104." /> |} Uz brojčane podatke zaseban je problem ostalo utvrđivanje identiteta djece. Dumbović je u izvještaju od 25. rujna, uz podatke o nepoznatoj djeci, iznio prijedloge kako poboljšati njihovo označavanje i prikupljanje podataka.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> == Nasljeđe == === Sudbina preživjele djece === Neka djeca spašena udomljavanjem ponovno su se našla na udaru ustaškog progona potkraj rata. Među njima bila su dvojica četrnaestogodišnjaka: Mile Đaniš, kojega je u Lukavcu Posavskom udomila Mara Žindarić, i Trifun Vujasin, udomljen kod Stjepana Kovača. Đaniš je početkom travnja 1945. odveden u Jasenovac i nije se vratio, dok je Vujasin 1. svibnja uhićen zajedno s Kovačem. Njegov je udomitelj pušten, a dječakovo tijelo pronađeno je uz Kupu nakon oslobođenja Siska. Byford oba slučaja povezuje s ponovnim progonom srpske djece u posljednjem mjesecu rata.<ref name="Byford2023" details="str. 44–45." /> Božo Judaš, rođen u obitelji Subotić iz Miloševa Brda, u intervjuu objavljenom 2019. ispričao je kako je kao malo dijete iz sisačkoga logora dospio u obitelj u Petrinji. Dobio je novo ime i prezime jer se njegovo dotadašnje ime nije znalo. S preživjelim bratom, sestrama i stričevima ponovno se povezao tek kao odrastao čovjek, ali je zadržao prezime Judaš zbog već izdanih obiteljskih dokumenata i privrženosti ljudima koji su ga odgojili. U vrijeme intervjua sudbina njegove mlađe sestre Rose, s kojom je bio doveden u Sisak, još nije bila poznata.<ref name="judas_2019">{{Citiranje novina |last=Kiš Terbovc |first=Patricia |date=25. siječnja 2019. |title=Oca su mi ubili, braću i sestre bacili u logor… |newspaper=Jutarnji list |url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zadar/forum/oca-su-mi-ubili-bracu-i-sestre-bacili-u-logor-a-mene-je-greskom-posvojio-vozac-autobusa-zivot-mi-je-spasila-mala-crvena-haljina-586055}} Preneseno u Slobodnoj Dalmaciji, s oznakom autora »JL«. Intervju s Božom Judašem, odjeljci o njegovu imenu i susretu s obitelji.</ref> Među preživjelom djecom bila je i Nevenka Končar. Odrasla je u udomiteljskim obiteljima i dječjim domovima, a poslije se zaposlila u sisačkoj Željezari. Kao predsjednica sekcije preživjelih logoraša u Sisku sudjelovala je u obnovi komemoracija za stradalu djecu.<ref name="koncar_zivot">{{Citiranje weba |author=Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust |date=5. studenoga 2024. |title=Antisemitizam, holokaust, stradanja – Prošlost u sadašnjosti: Povijesni revizionizam, poricanje i iskrivljavanje holokausta |url=https://centartolerancije.hr/2024/11/05/antisemitizam-holokaust-stradanja-proslost-u-sadasnjosti-povijesni-revizionizam-poricanje-i-iskrivljavanje-holokausta/}} Odjeljak »Podaci o sudionicima prvog panela – preživjelima«, biografska bilješka o Nevenki Končar.</ref> === Poslijeratni postupak protiv upravitelja === Okružni sud Banije u Sisku osudio je Najžara zbog ratnog zločina na dvadeset godina lišenja slobode s prisilnim radom. Presuda je, prema radu Nataše Mataušić iz 2024., donesena 31. svibnja 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176, bilješke 50–51. Datum 31. svibnja naveden je uz uputnicu na sudski spis; u radu iste autorice iz 2022., str. 215, bilješka 812, stoji 15. svibnja 1946." /> Uz zatvorsku kaznu izrečeno mu je i deset godina gubitka političkih i građanskih prava, osim roditeljskih. Vrhovni sud [[Narodna Republika Hrvatska|Narodne Republike Hrvatske]] zatim je kaznu zamijenio smrtnom, koja je izvršena 18. rujna 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176, osobito bilj. 51." /> === Spomen-obilježja i javno sjećanje === Prema Byfordu, žrtvama sisačkoga logora, među njima i srpskoj djeci odvojenoj od roditelja, do 1970-ih se u poslijeratnom javnom sjećanju posvećivalo razmjerno malo pozornosti. To povezuje s prednošću koju je tada imalo obilježavanje oružane borbe i otpora.<ref name="Byford2023" details="str. 19." /> Na zatočenu i umrlu djecu podsjeća više spomen-obilježja. Na jednu od zgrada nekadašnjeg logora 1960. postavljena je spomen-ploča, koja je ukradena 1991. i poslije obnovljena. Na stradalu djecu podsjećaju i spomen-fontana s djecom u igri te spomen-područje uz groblje Viktorovac.<ref name="lead_memorial" /> Spomen-fontana ''Nedovršene igre'', rad kiparice [[Gabrijela Kolar|Gabrijele Kolar]], prikazuje brončane figure djece u igri u parku pred domom kulture. ''Hrvatski biografski leksikon'' nastanak djela datira u 1963.<ref name="hbl_kolar">{{Citiranje weba |last=Šeparović |first=Ana |year=2009 |title=Kolar, Gabrijela |work=Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/kolar-gabrijela |accessdate=2. listopada 2026.}}</ref> Dječje spomen-groblje pejzažno je uređeno 1974. prema idejnom rješenju arhitektice [[Mira Halambek-Wenzler|Mire Halambek-Wenzler]], uz skulpturalno obilježje koje je izradila [[Milena Lah]].<ref name="tz_cemetery">{{Citiranje weba |author=Turistička zajednica grada Siska |title=Kulturno-povijesni spomenici |url=https://tzg-sisak.hr/kulturno-povijesni-spomenici/ |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljak »Dječje spomen-groblje«.</ref> Na prostoru nasuprot groblju Viktorovac nalazi se devet kružnih kamenih ploča koje označavaju mjesto masovne grobnice djece iz logora.<ref name="lead_memorial" /> Prostor sa spomen-pločom stradaloj djeci južno od sisačkoga groblja dobio je naziv Park Diane Budisavljević odlukom Gradskog vijeća Siska od 6. listopada 2017.<ref name="park_name">Gradsko vijeće Grada Siska (6. listopada 2017). »Odluka o imenovanju Parka Diane Budisavljević«. Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije 25/2017, str. 1162, čl. 1–4. [https://glasila.hr/upload_data/site_files/sgsmz2517.pdf Mrežni izvor].</ref> === Crkveno sjećanje === Sveti arhijerejski sabor [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne crkve]] na svibanjskom je zasjedanju 2022. pribrojio svetima djecu stradalu u Jastrebarskom i Sisku kao djecu mučenike jastrebarske i sisačke. Odluka je objavljena u saborskom priopćenju 23. svibnja.<ref name="canonization">{{Citiranje novina |last=Čalija |first=Jelena |date=24. svibnja 2022. |title=Сабор СПЦ унео у Диптихе светих децу мученике јастребарске и сисачке |newspaper=Politika |url=https://www.politika.rs/scc/clanak/508018/sabor-spc-uneo-u-diptihe-svetih-decu-mucenike-jastrebarske-i-sisacke}}</ref> Na povijesne navode u prijedlogu kanonizacije osvrnuli su se katolički biskupi Zagrebačke metropolije u otvorenom pismu patrijarhu [[Porfirije (patrijarh srpski)|Porfiriju]] od 25. srpnja 2022. Osporili su te navode i prikaz uloge katoličkih redovnica, ističući njihov doprinos spašavanju djece.<ref name="catholic_letter">{{Citiranje weba |author=Biskupi Zagrebačke metropolije |date=25. srpnja 2022. |title=Otvoreno pismo biskupa Zagrebačke metropolije patrijarhu Porfiriju |work=Informativna katolička agencija |url=https://ika.hkm.hr/novosti/otvoreno-pismo-biskupa-zagrebacke-crkvene-pokrajine-patrijarhu-porfiriju/ |accessdate=8. listopada 2026.}} Hrvatski izvornik pisma, točke 1–4.</ref> == Historiografija i suvremene interpretacije == Dnevnik Diane Budisavljević objavljen je 2002. u časopisu ''Fontes'', a godinu poslije, 2003., i kao zasebna knjiga u izdanju Hrvatskoga državnog arhiva i Javne ustanove Spomen područje Jasenovac.<ref name="Budisavljevic2002" /><ref name="DnevnikKatalog2003">Muzejski dokumentacijski centar. [https://katalog.mdc.hr/en/Search/?Filters%5BnakladniciEn%5D=Javna+ustanova+Spomen-podru%C4%8Dje+Jasenovac&amp;Filters%5BtemeEn%5D=Povijest&amp;PageIndex=1 Kataložni zapis: ''Dnevnik Diane Budisavljević: 1941.–1945.''], urednik Josip Kolanović. Zagreb: Hrvatski državni arhiv; Jasenovac: Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac, 2003.</ref> Prema Nataši Mataušić, uloga Diane Budisavljević bila je potisnuta u poslijeratnom javnom prikazu, a objavljivanje njezina dnevnika pomoglo je da njezin rad ponovno bude prepoznat. Autorica kritizira i kasnija tumačenja koja zasluge za spašavanje prvenstveno pripisuju Paveliću ili Stepincu.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, bilješke 806–807, i str. 221." /> Nikica Barić u istraživanju sudbine zarobljenika, civila i djece s Kozare naglašava da su preuzimanje djece iz logora i njihov kasniji smještaj organizirale vlasti NDH. Priznajući humanitarne zasluge Diane Budisavljević, osporava prikaz njezine akcije kao pothvata provedenog mimo odobrenja režima.<ref name="baric_kozara" details="str. 109–110." /> U javnoj polemici iz 2020. dodatno je razjasnio da Dianine ciljeve razlikuje od državnih planova, koje povezuje s odvajanjem djece od roditelja i brisanjem njihova srpskog identiteta.<ref name="BaricOdgovor2020">{{Citiranje weba |last=Barić |first=Nikica |year=2020 |title=Odgovor dr. sc. Nikice Barića na navode Silvestra Milete |website=Hrvatski institut za povijest |url=https://www.isp.hr/odgovor-dr-sc-nikice-barica-na-navode-silvestra-milete/ |accessdate=8. listopada 2026.}} Autorski odgovor u javnoj polemici.</ref> O karakteru same ustanove raspravljalo se i na skupu o zbrinjavanju kozaračke djece, održanom u Sisku 30. studenoga 2018. u organizaciji Sisačke biskupije, Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. U priopćenju sa skupa naglašena je humanitarna uloga Crkve, Crvenoga križa i državnih ustanova, a smrtnost je objašnjena bolestima, glađu i teškim ratnim okolnostima. Iznesena je i tvrdnja da ne postoje dokumenti koji bi dokazivali nasilno ubijanje ili mučenje djece.<ref name="fhs_2018">{{Citiranje weba |author=Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu |date=3. prosinca 2018. |title=Održan znanstveni skup ‘Zbrinjavanje kozaračke djece i dječje prihvatilište u Sisku 1942. – 1943.’ |url=https://www.fhs.unizg.hr/obavijesti?%40=21qyb |accessdate=8. listopada 2026.}} Izvještaj i priopćenje sa skupa održanog 30. studenoga 2018.; navodi o smrtnosti, nasilnom ubijanju i mučenju preneseni su kao tvrdnje priopćenja.</ref> Skupu je prethodila javna polemika Vlatke Vukelić i Mataušić: Vukelić je osporavala označavanje ustanove koncentracijskim logorom, dok je Mataušić taj opis branila.<ref name="duka_foster" /> Igor Vukić i Ilija Kuzman u radu objavljenom u časopisu ''Pilar'' (2021.) zastupaju tumačenje da je djeci pružana zdravstvena skrb primjerena ratnim okolnostima i mogućnostima tadašnje medicine. Visoku smrtnost objašnjavaju teškim stanjem djece pri dolasku, zaraznim bolestima i nepovoljnim uvjetima smještaja, a kasniji pad broja umrlih povezuju s poboljšanjem prehrane i organizacije skrbi. Zbog toga osporavaju naziv dječji logor. U razmatranju Najžarove odgovornosti prenose i kritički iskaz liječnika Lazara Marguliesa, ali iznose pretpostavku da je na njegovo svjedočenje mogao utjecati strah od vlastitoga kaznenog progona. Uz to navode svjedočenja povoljna za Najžara.<ref name="VukicKuzman2021">{{Citiranje časopisa |last=Vukić |first=Igor |last2=Kuzman |first2=Ilija |year=2021 |title=Neke spoznaje o zbrinjavanju i zdravstvenoj skrbi djece s Kozare u prihvatilištima 1942. godine |journal=Pilar |volume=XVI |issue=31 (1) |pages=67–102 |doi=10.5559/pi.16.31.03 |url=https://hrcak.srce.hr/276005}} Posebno str. 84–89, 95–97 i 100–101.</ref> Mataušić u radu iz 2022. objavljuje i analizira dokumente o sisačkoj ustanovi te zaključuje da je ona, unatoč službenom nazivu prihvatilišta, bila logor za djecu.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, uključujući bilješku 806." /> Pri razmatranju poratnih iskaza uzima u obzir mogućnost osobnih sukoba među svjedocima, kao i mogućnost da su saslušanja vođena uz već oblikovan zaključak o karakteru ustanove i krivnji upravitelja. I uz te ograde, opise neprimjerene prehrane, higijene i zdravstvene skrbi smatra pokazateljima teškog zanemarivanja djece. Kasnije smanjenje smrtnosti povezuje s premještanjem djece u Zagreb, a ne s poboljšanjem skrbi u Sisku.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> U radu iz 2024. Mataušić se posebno bavi pokušajima prikazivanja Najžara kao spasitelja djece i žrtve poratnog sudskog postupka. Među publikacijama koje kritizira navodi i rad Vukića i Kuzmana, a podrobnije se osvrće na javne tvrdnje Vlatke Vukelić. Uspoređujući Najžarove izvještaje s iskazima liječnika, zaposlenica i drugih svjedoka, zaključuje da je kao upravitelj odgovoran za propuste u organizaciji liječenja, premještanje zaražene djece među ostalu djecu i izostanak poboljšanja uvjeta. Pokušaje njegova prikazivanja kao spasitelja i žrtve poratnog postupka opisuje kao [[Povijesni revizionizam|povijesni revizionizam]].<ref name="Matausic2024" details="str. 176–181; rad Vukića i Kuzmana naveden je na str. 176, u bilješci 52." /> == Vidi također == * [[Sabirni logor Jastrebarsko]] * [[Koncentracijski logor Jasenovac]] * [[Diana Budisavljević]] == Izvori == <references> <ref name="Matausic2022">{{Citiranje časopisa |last=Mataušić |first=Nataša |year=2022 |title=Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića (dokumenti) |journal=Zbornik Janković |volume=VI |issue=7 |pages=212–281 |doi=10.47325/zj.6.7.2 |url=https://hrcak.srce.hr/307769}}</ref> <ref name="Budisavljevic2002">{{Citiranje časopisa |last=Budisavljević |first=Diana |year=2002 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945. |journal=Fontes: izvori za hrvatsku povijest |volume=8 |pages=13–171 |url=https://hrcak.srce.hr/54981}} Hrvatski prijevod Silvije Szabo. Izdanje u časopisu; zasebno knjižno izdanje objavljeno je 2003.</ref> <ref name="Matausic2024">{{Citiranje knjige |last=Mataušić |first=Nataša |year=2024 |chapter=Liječnik Antun Najžar, zločinac ili spasitelj srpske djece u „Prihvatilištu za djecu izbjeglica” u Sisku? |title=80 godina od pojma genocid — Studija slučaja: Genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj |place=Beograd |publisher=Muzej žrtava genocida |pages=165–184 |doi=10.58378/ZRK.1.2024.MAT.165-184 |chapter-url=https://www.muzejgenocida.rs/images/zbornik-2024/14.%20Nata%C5%A1a%20Matau%C5%A1i%C4%87.pdf}}</ref> <ref name="Byford2023">{{Citiranje časopisa |last=Byford |first=Jovan |year=2023 |title=Rescuing the ‘Sava victims’ from oblivion and denial: History and memory of the last Ustasha crime in Sisak |journal=Tragovi |volume=6 |issue=2 |pages=7–53 |doi=10.52328/t.6.2.1 |url=https://oro.open.ac.uk/94735/1/Tragovi_god6br2_JovanByford_EN.pdf}} Engleska inačica u repozitoriju The Open University.</ref> <ref name="White2018">{{Citiranje knjige |last=White |first=Joseph Robert |year=2018 |chapter=Sisak I and II |editor-last=Megargee |editor-first=Geoffrey P. |editor2-last=White |editor2-first=Joseph R. |title=The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945 |volume=III: Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany |place=Bloomington |publisher=Indiana University Press |pages=73–75 |isbn=978-0-253-02386-5 |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf}}</ref> <ref name="Fumic2011">{{Citiranje knjige |last=Fumić |first=Ivan |year=2011 |title=Djeca — žrtve ustaškog režima |place=Zagreb |publisher=Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske |isbn=978-953-7587-09-3 |url=https://znaci.org/00003/563.pdf}}</ref> <ref name="Dizdar1990">{{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |year=1990 |title=Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata 1941—1945. godine |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=22 |issue=1–2 |pages=83–110 |url=https://hrcak.srce.hr/190520}}</ref> </references> == Literatura == * {{Citiranje časopisa |last=Barić |first=Nikica |year=2016 |title=Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece |journal=Pilar |volume=XI |issue=22/2 |pages=53–111 |url=https://hrcak.srce.hr/187790 |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Byford |first=Jovan |year=2023 |title=Rescuing the ‘Sava victims’ from oblivion and denial: History and memory of the last Ustasha crime in Sisak |journal=Tragovi |volume=6 |issue=2 |pages=7–53 |doi=10.52328/t.6.2.1 |url=https://oro.open.ac.uk/94735/1/Tragovi_god6br2_JovanByford_EN.pdf |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |year=1990 |title=Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata 1941—1945. godine |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=22 |issue=1–2 |pages=83–110 |url=https://hrcak.srce.hr/190520 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Fumić |first=Ivan |year=2011 |title=Djeca — žrtve ustaškog režima |place=Zagreb |publisher=Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske |isbn=978-953-7587-09-3 |url=https://znaci.org/00003/563.pdf |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Mataušić |first=Nataša |year=2022 |title=Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića (dokumenti) |journal=Zbornik Janković |volume=VI |issue=7 |pages=212–281 |doi=10.47325/zj.6.7.2 |url=https://hrcak.srce.hr/307769 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Mataušić |first=Nataša |year=2024 |chapter=Liječnik Antun Najžar, zločinac ili spasitelj srpske djece u „Prihvatilištu za djecu izbjeglica” u Sisku? |title=80 godina od pojma genocid — Studija slučaja: Genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj |place=Beograd |publisher=Muzej žrtava genocida |pages=165–184 |doi=10.58378/ZRK.1.2024.MAT.165-184 |chapter-url=https://www.muzejgenocida.rs/images/zbornik-2024/14.%20Nata%C5%A1a%20Matau%C5%A1i%C4%87.pdf |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Škiljan |first=Filip |year=2014 |title=Organizirana prisilna iseljavanja Srba iz NDH |place=Zagreb |publisher=Srpsko narodno vijeće |isbn=978-953-7442-13-2 |url=https://snv.hr/wp-content/uploads/2020/12/skiljan.pdf |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Vukić |first=Igor |last2=Kuzman |first2=Ilija |year=2021 |title=Neke spoznaje o zbrinjavanju i zdravstvenoj skrbi djece s Kozare u prihvatilištima 1942. godine |journal=Pilar |volume=XVI |issue=31 (1) |pages=67–102 |doi=10.5559/pi.16.31.03 |url=https://hrcak.srce.hr/276005 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=White |first=Joseph Robert |year=2018 |chapter=Sisak I and II |editor-last=Megargee |editor-first=Geoffrey P. |editor2-last=White |editor2-first=Joseph R. |title=The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945 |volume=III: Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany |place=Bloomington |publisher=Indiana University Press |pages=73–75 |isbn=978-0-253-02386-5 |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf |ref=none}} === Objavljeni izvori === * {{Citiranje časopisa |last=Budisavljević |first=Diana |year=2002 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945. |journal=Fontes: izvori za hrvatsku povijest |volume=8 |pages=13–171 |url=https://hrcak.srce.hr/54981 |ref=none}} Hrvatski prijevod Silvije Szabo. == Vanjske poveznice == * [https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 Djeca u logorima NDH], Spomen područje Jasenovac * [https://hrcak.srce.hr/307769 Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića], rad s objavljenim prijepisima dokumenata * [https://hrcak.srce.hr/54981 Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945.], izdanje u časopisu ''Fontes'' * [https://www.memorialmuseums.org/memorialmuseum/sisak-childrens-concentration-camp-memorial?locale=en Spomen-obilježja dječjeg logora u Sisku], Memorialmuseums * [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Sisak_concentration_camp Fotografije sisačkoga logora na Zajedničkom poslužitelju] [[Kategorija:Sisak]] [[Kategorija:Logori u NDH]] 2ztl72mfjn8usxghk68lxfdjesj3po6 7615287 7615286 2026-10-08T16:06:23Z Amon16 121913 Dopunjen prikaz priopćenja sa skupa iz 2018. njegovim navodom o padu smrtnosti do kraja 1942. 7615287 wikitext text/x-wiki {{Infookvir | iznad = Koncentracijski logor Sisak | iznadstil = font-size:115%; | podzaglavlje = Sabirni i tranzitni objekti te dječji logor | bodystil = width: 23em; | paramstil = width: 37%; | zaglavljestil = background: #e5e5e5; | slika = {{Lokacijska karta|NDH|label=Sisak|lat=45.48|long=16.37|width=300|float=center|caption=}} | opis = Položaj [[Sisak|Siska]] na karti [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. | slika2 = [[Datoteka:Sisak Ustasha concentration camp for children.jpg|300px|alt=Crno-bijela fotografija male djece koja leže na podu u baraci.]] | opis2 = Djeca na podu barake u sisačkom dječjem logoru. | zaglavlje1 = Opći podatci | param2 = Lokacija | vrijednost2 = [[Sisak]], [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]<br />(danas [[Hrvatska]]) | param3 = Razdoblje različitih objekata | vrijednost3 = 1941.–1945. (različiti sabirni i tranzitni objekti)<ref name="skil_caprag">{{Citiranje knjige |last=Škiljan |first=Filip |year=2014 |title=Organizirana prisilna iseljavanja Srba iz NDH |place=Zagreb |publisher=Srpsko narodno vijeće |isbn=978-953-7442-13-2 |url=https://snv.hr/wp-content/uploads/2020/12/skiljan.pdf}} Relevantno mjesto: str. 137–140.</ref><ref name="Byford2023" details="str. 39." /> | param4 = Uprava | vrijednost4 = [[Datoteka:Flag of Germany (1935–1945).svg|22px|border|alt=Zastava nacističke Njemačke]] [[Treći Reich|Njemačka]] (tranzitni logori, do 1944.)<br />[[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|22px|border|alt=Zastava NDH]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] (dječji logor i sabirni objekti; kasnije i tranzitni logori)<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /><ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> | param5 = Prijašnja namjena prostora | vrijednost5 = Tvornica, skladišta, Sokolana, škola i samostanske prostorije<ref name="jusp_intro">{{Citiranje weba |author=Javna ustanova Spomen područje Jasenovac |title=Djeca u logorima NDH |url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljci »Logor u Sisku« i »Spašavanje djece«.</ref><ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> | zaglavlje6 = Dječji logor | param7 = Službeni naziv | vrijednost7 = Prihvatilište za djecu izbjeglica | param8 = Djelovanje | vrijednost8 = 3. kolovoza 1942. – početak 1943.<br />Zatvaranje: 8. siječnja prema Mataušić (2022.), odnosno 8. veljače prema Mataušić (2024.)<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 223, bilješka 850; na str. 227 spominje se veljača." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171, bilješka 25." /> | param9 = Upravitelj | vrijednost9 = [[Antun Najžar]]<ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> | param10 = Zatočenici | vrijednost10 = Djeca, pretežito [[Srbi|srpske]] nacionalnosti<ref name="Fumic2011" details="str. 57." /> | param11 = Broj djece | vrijednost11 = 5000–7000 prema JUSP-u Jasenovac<ref name="jusp_intro" /> | param12 = Broj umrle djece | vrijednost12 = 1152 prema popisu umrlih za 1942.; JUSP navodi i 1631 (vidi tekst)<ref name="jusp_intro" /> }} '''Koncentracijski logor Sisak''' naziv je za sabirne i tranzitne logore te dječji logor koji su tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] djelovali u [[Sisak|Sisku]], tada na području [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] (NDH). Nisu svi bili otvoreni u isto vrijeme niti su imali jednaku namjenu. Iz ranijeg logora u Capragu vlasti NDH prisilno su iseljavale Srbe u okupiranu Srbiju,<ref name="skil_caprag" /> dok su kasniji sabirni i tranzitni logori služili i za odvajanje stanovništva koje je upućivano na [[Prisilni rad|prisilni rad]] u Njemačku.<ref name="Dizdar1990" details="str. 108–109." /> S tim deportacijama i razdvajanjem obitelji bio je povezan i dječji logor, službeno nazvan ''Prihvatilište za djecu izbjeglica''.<ref name="Matausic2022" details="str. 213–214." /> Dječji logor otvoren je 3. kolovoza 1942., a vodio ga je liječnik [[Antun Najžar]].<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 223, bilješka 850; na str. 227 spominje se veljača." /><ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /> U njega su dovođena djeca iz drugih ustaških logora te ona odvojena od roditelja koji su slani na prisilni rad.<ref name="Matausic2022" details="str. 213–214." /> Većinom su bila [[Srbi|srpske]] nacionalnosti, pri čemu je velik dio potjecao s [[Kozara|Kozare]] i drugih područja zahvaćenih vojnim operacijama i progonom stanovništva.<ref name="Fumic2011" details="str. 57." /> Logor je prestao djelovati početkom 1943.<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 223, bilješka 850; na str. 227 spominje se veljača." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171, bilješka 25." /> Kroz dječji logor prošlo je nekoliko tisuća djece, od kojih je više od tisuću umrlo zbog gladi, bolesti i neprimjerenih uvjeta boravka. Spomen područje Jasenovac navodi podatak mrtvozornika o 1152 umrla djeteta te podatak o 1631 umrlom djetetu.<ref name="jusp_intro" /> Dio djece spašen je premještanjem u druge ustanove, predajom roditeljima i rodbini ili smještajem u obitelji. U tome su sudjelovali [[Diana Budisavljević]] i njezini suradnici, djelatnici [[Hrvatski Crveni križ|Hrvatskoga Crvenog križa]], pojedini državni službenici, liječnici, crkvene ustanove i građani.<ref name="jusp_intro" /> Nakon rata Najžar je osuđen zbog ratnog zločina i pogubljen u rujnu 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176." /> U Sisku su podignuta spomen-obilježja zatočenoj i umrloj djeci.<ref name="lead_memorial">{{Citiranje weba |author=Stiftung Denkmal für die ermordeten Juden Europas |title=Sisak Children’s Concentration Camp Memorial |work=Memorialmuseums |url=https://www.memorialmuseums.org/memorialmuseum/sisak-childrens-concentration-camp-memorial?locale=en |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljak »Remembrance«.</ref> U novijim javnim polemikama osporavalo se da je ustanova bila logor i dovodila se u pitanje odgovornost njezine uprave, dok su se zasluge za spašavanje djece različito prikazivale.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, bilješke 806–807, i str. 221." /><ref name="Matausic2024" details="str. 176–181." /> == Povijesni kontekst == [[Ustaše|Ustaška organizacija]] nastala je u političkim sukobima u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura|šestosiječanjske diktature]]. Predvodio ju je [[Ante Pavelić]], a cilj joj je bio srušiti Jugoslaviju i stvoriti neovisnu hrvatsku državu. Za ostvarenje toga cilja koristila se nasilnim i terorističkim metodama, uz potporu [[Fašistička Italija|fašističke Italije]].<ref name="background_interwar">{{Citiranje weba |title=Ustaše |work=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://enciklopedija.hr/clanak/ustase |accessdate=3. listopada 2026.}}</ref> [[Travanjski rat|Napad sila Osovine na Jugoslaviju]] 6. travnja 1941. doveo je do sloma jugoslavenske vojske i podjele zemlje između okupacijskih vlasti i država povezanih s Osovinom. [[Slavko Kvaternik]] proglasio je NDH 10. travnja, a na njezino je čelo došao Pavelić. U NDH, čiji je opstanak ovisio o Njemačkoj i Italiji, uspostavljena je jednostranačka totalitarna diktatura; vlasti su provodile progon i masovne likvidacije Srba te donijele rasne zakonske odredbe protiv [[Židovi|Židova]] i [[Romi|Roma]].<ref name="background_invasion">{{Citiranje weba |author=United States Holocaust Memorial Museum |title=World War II: Key Dates |work=Holocaust Encyclopedia |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/world-war-ii-key-dates |accessdate=3. listopada 2026.}} Zapis za 6. travnja 1941.</ref><ref name="background_ndh">{{Citiranje weba |title=Nezavisna Država Hrvatska |work=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://enciklopedija.hr/clanak/nezavisna-drzava-hrvatska |accessdate=3. listopada 2026.}}</ref> Ustaške vlasti izgradile su mrežu koncentracijskih logora za zatočenje i ubijanje pripadnika progonjenih skupina i političkih protivnika režima. Najveći je bio [[Koncentracijski logor Jasenovac|jasenovački logorski kompleks]], u čijem je sastavu djelovao i [[Sabirni logor Stara Gradiška|logor Stara Gradiška]].<ref name="background_camps">{{Citiranje weba |author=United States Holocaust Memorial Museum |title=Jasenovac |work=Holocaust Encyclopedia |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/jasenovac |accessdate=3. listopada 2026.}} Uvodni odjeljak o vlastima NDH i logorskom sustavu.</ref> Na sisačkom području logori su postojali već 1941. Iseljenički logor u Capragu otvoren je početkom srpnja 1941. i radio je do kraja rujna. Logor se nalazio uz željezničku prugu Zagreb–Beograd, oko pet kilometara od tadašnjeg Siska, i bio je jedno od sabirališta iz kojih su vlasti NDH organizirano prisilno iseljavale Srbe u okupiranu Srbiju. Prvi organizirani transport iz Capraga otpremljen je 1. kolovoza 1941.<ref name="skil_caprag" /> == Sabirni i tranzitni logori == Ustaški sabirni logor u nekadašnjoj Teslićevoj Staklani počeo je raditi 9. srpnja 1942., kako navodi [[Nataša Mataušić]]. U njemu su zatočene srpske obitelji s Kozare, [[Banovina|Banije]], [[Kordun|Korduna]], [[Moslavina|Moslavine]] i [[Slavonija|Slavonije]], a zatim su radno sposobni odrasli odvođeni na prisilni rad, dok su njihova djeca ostajala u Sisku.<ref name="Matausic2024" details="str. 166." /><ref name="Matausic2022" details="str. 214: uspostava sabirnog logora i odvajanje djece od roditelja odvedenih na prisilni rad." /> Nazivi ''Sisak I'' i ''Sisak II'' u literaturi ne označavaju uvijek iste objekte ni ista razdoblja. Joseph Robert White u enciklopediji Američkoga memorijalnog muzeja holokausta nazivom ''Sisak I'' označava tranzitni logor, a nazivom ''Sisak II'' logor za žene i djecu koje su vlasti smatrale nesposobnima za prisilni rad. Početak njihova rada smješta na 3. kolovoza 1941., a prijelaz tranzitnog logora pod upravu NDH u travanj 1944.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> Drukčiji prikaz daje [[Zdravko Dizdar]], koji njemačke logore Sisak I i Sisak II smješta u Staklanu i Pecaru, a njihovo osnivanje u siječanj 1943. U njegovu prikazu njemačka uprava trajala je do 17. svibnja 1944., kada su logori objedinjeni pod ustaškom upravom povezanom s Jasenovcem.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98 i 108–109: njemački logori od siječnja 1943. te njihovo objedinjavanje pod ustaškom upravom 17. svibnja 1944." /> U tranzitnom su logoru, prema Whiteovu opisu, bili zatočeni Srbi, Bošnjaci i Romi namijenjeni prisilnom radu u [[Treći Reich|Reichu]], a dio ih je odveden u logor na beogradskom [[Sajmište (logor)|Sajmištu]]. Na temelju uzorka kartica Međunarodne službe traženja White spominje i kasnije boravke zatočenika u [[Auschwitz|Auschwitzu]], [[Koncentracijski logor Dachau|Dachauu]], [[Koncentracijski logor Mauthausen|Mauthausenu]] i drugim njemačkim logorima.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> O planovima za sisačke logore govori bilješka njemačke komisije od 16. siječnja 1943. U njoj je predviđeno 5000 mjesta za tranzitni logor Sisak I i 1500 za rezervni logor Sisak II, što označava planirani kapacitet, a ne ukupan broj zatočenika koji su kroz njih prošli. Komisija je razmatrala njihovo razvrstavanje i upućivanje na rad u Njemačku ili u njemačke posebne logore. Za sisačke je objekte predvidjela njemačku upravu, sudjelovanje organa Službe sigurnosti i stražu vojnih žandara.<ref name="wall_plan">»Zabeleška komisije nemačkog opunomoćenog generala u NDH od 16. januara 1943. o razvrstavanju talaca i pohapšenog stanovništva na grupe i upućivanju na rad u Nemačku ili nemačke specijalne logore u Osijeku, Zemunu i Sisku«. Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, dokument 11. Objavljeni prijevod njemačkog dokumenta. [https://znaci.org/zb/4_12_3_11.htm Mrežni izvor].</ref> Dizdar smješta njemački logor Sisak I u bivšu Teslićevu tvornicu stakla, a Sisak II u bivšu tvornicu likera, Pecaru, udaljenu približno 750 metara. Sastavni dio Siska II bila je i „Karantena”, skupina drvenih baraka podignutih 1942. u kojima su boravile žene i djeca. Logor je bio povezan sa Staklanom, a osiguravali su ga dvostruka bodljikava žica i četiri zidana bunkera na uglovima.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /> Izvještaj koji prenosi Dizdar bilježi ukupno 1868 zatočenika u oba njemačka logora krajem srpnja 1943. Djeca su u logore dovođena s roditeljima ili u zasebnim skupinama. Glad, bolesti i naporan rad osobito su pogađali njih i starije zatočenike. Većina zatočenika odvođena je na prisilni rad u Njemačku, dok su među ostalim odredištima bili Jasenovac i Stara Gradiška. Ti se podatci o broju zatočenika i njihovoj daljnjoj sudbini odnose na oba logora zajedno.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /> Dizdar za razdoblje od 25. siječnja 1943. do 15. siječnja 1945. prenosi procjenu Zemaljske komisije o približno 10.000 odraslih i oko 2000 djece. To je zajednički podatak za njemačke logore i logor koji je poslije bio pod ustaškom upravom. Njegov podatak o približno 2500 stradalih obuhvaća smrti u sisačkim i drugim logorima te na prisilnom radu u zemlji i inozemstvu, pa se ne odnosi samo na umrle u Sisku.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109; autor prenosi zajedničke procjene Zemaljske komisije za razdoblje 25. siječnja 1943. – 15. siječnja 1945., uključujući stradanje nakon odvođenja iz Siska." /> Tranzitni logor u Staklani prestao je djelovati u siječnju 1945., nakon čega je zgrada pretvorena u vojarnu ustaških postrojbi. Zatočenje stanovnika Siska na istome mjestu u posljednjim tjednima rata pripada tom kasnijem razdoblju.<ref name="Byford2023" details="str. 39." /> == Kronologija prema pojedinim izvorima == Budući da White i Dizdar različito rabe nazive logora i navode različite datume pojedinih događaja, njihove su kronologije prikazane odvojeno. Razdoblje rada dječjeg logora pritom treba razlikovati od razdoblja djelovanja njemačkih tranzitnih logora. {| class="wikitable" |+ Kronologija prema Josephu Robertu Whiteu (2018.) ! Datum !! Događaj u autorovu prikazu |- | 3. kolovoza 1941. || Početak rada logora koje autor označava kao Sisak I i Sisak II.<ref name="White2018" details="str. 73: u izvorniku je navedena 1941. godina." /> |- | 29. srpnja 1942. || Dolazak prvoga transporta djece iz Mlake.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |- | 8. siječnja 1943. || Zatvaranje dječjeg logora i premještanje preostale djece u Zagreb.<ref name="White2018" details="str. 75." /> |- | Travanj 1944. || Predaja uprave nad tranzitnim logorom Sisak I vlastima NDH.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> |- | Siječanj 1945. || Zatvaranje logora za odrasle; autor navodi odvođenje preostalih zatočenika u Jasenovac.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |} {| class="wikitable" |+ Kronologija prema Zdravku Dizdaru (1990.) ! Datum !! Događaj u autorovu prikazu |- | 3. kolovoza 1942. || Osnutak dječjeg logora i dolazak prvoga transporta iz Mlake.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 8. siječnja 1943. || Zatvaranje dječjeg logora nakon odlaska posljednje skupine djece u Zagreb.<ref name="Dizdar1990" details="str. 104." /> |- | Siječanj 1943. || Osnivanje njemačkih logora Sisak I u Staklani i Sisak II u Pecari.<ref name="Dizdar1990" details="str. 108–109." /> |- | 17. svibnja 1944. || Preuzimanje i objedinjavanje njemačkih logora pod ustaškom upravom.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98 i 109." /> |- | 15. siječnja 1945. || Raspuštanje ustaškoga sabirnog logora; autor navodi puštanje preostalih 300 zatočenika.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98." /> |} == Dječji logor == === Dolazak djece i razdvajanje obitelji === [[Datoteka:Children in Sisak concentration camp.jpg|thumb|right|upright=0.9|alt=Crno-bijela fotografija skupine djece ispred logorske barake.|Djeca ispred barake u sisačkom logoru.]] Osnivanju dječjeg logora prethodila je [[Bitka na Kozari|ofenziva na Kozari]] u lipnju i srpnju 1942. Njemačka vojska, uz sudjelovanje domobranskih i ustaških postrojbi NDH, vodila je operaciju protiv partizanskih snaga na Kozari i Prosari, tijekom koje je zarobljen velik broj civila, većinom Srba. Vlasti NDH i njemački predstavnici planirali su zatočene civile uputiti u logore i među njima izdvojiti radnu snagu. Deportacije su tako bile praćene razdvajanjem obitelji, s kojim je bila povezana i sudbina djece.<ref name="baric_kozara">{{Citiranje časopisa |last=Barić |first=Nikica |year=2016 |title=Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece |journal=Pilar |volume=XI |issue=22/2 |pages=53–111 |url=https://hrcak.srce.hr/187790}} Relevantna mjesta: str. 53–55, 63–64 i 96.</ref> Ministarstvo udružbe NDH, koje je bilo nadležno za socijalnu skrb, otvorilo je dječje prihvatilište u Sisku 3. kolovoza 1942. Onamo su stizala djeca iz ustaških sabirnih logora u [[Mlaka (Jasenovac)|Mlaki]], Jablancu i [[Košutarica|Košutarici]] te iz Stare Gradiške. Primana su i djeca iz samoga sisačkog sabirnog logora, odvojena od roditelja upućenih na prisilni rad.<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 213–214." /> Spomen područje Jasenovac također opisuje dovođenje djece iz više logorskih objekata i njihovo prisilno odvajanje od zatočenih majki.<ref name="jusp_intro" /> Put djece iz Mlake i Jablanca do Jasenovca opisao je nadzornik Ministarstva udružbe Franjo Perše u izvještaju od 7. kolovoza 1942. Prevozila su se seoskim kolima jer je put bio preuzak i loš za druga prijevozna sredstva; iz Mlake je vožnja trajala tri do četiri sata, a iz Jablanca šest. Pratile su ih sestre Crvenoga križa, koje su se putem brinule o njihovoj prehrani.<ref name="Matausic2022" details="dokument 1, str. 230–231: izvještaj Franje Perše Ministarstvu udružbe od 7. kolovoza 1942. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-223, MUP NDH, kut. 10." /> Diana Budisavljević u svojim je zapisima s početka kolovoza opisala kako su djeca kolima dopremana iz Mlake, a zatim u Jasenovcu ukrcavana u vagone. Dolazak u Sisak zabilježila je 3. kolovoza 1942.: većina djece ostala je u gradu, dok su dojenčad te mala, slaba ili bolesna djeca u dva vagona nastavila prema Zagrebu. Pri prihvatu u Sisku mlijeko je kasnilo, a djecu je pješice u Sokolanu odveo [[Kamilo Brössler|Kamilo Bresler]].<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 85–86, zapisi od 2. do 4. kolovoza 1942." /> === Uprava i logorski objekti === Iako je prihvatilište formalno bilo u nadležnosti Ministarstva udružbe, prema Mataušić njime je stvarno upravljala [[Ustaška nadzorna služba]]. O osoblju, nabavi i rashodima odlučivao je upravitelj Antun Najžar, koji je u iskazu od 25. veljače 1946. svoje ovlasti opisao riječima: »bez mog znanja i odobrenja nije se smelo niti moglo raspolagati novcem logora«.<ref name="Matausic2024" details="str. 178, bilješka 60: autoričin prijenos Najžarova iskaza od 25. veljače 1946." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> Prema iskazu Dragice Habazin, roditelji djece smještene u dječjim objektima bili su zatočeni u logoru u Staklani, kojim je zapovijedao Andrašević.<ref name="Matausic2022" details="dokument 7, str. 246: iskaz Dragice Habazin od 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis." /> Djeca su bila smještena na više mjesta u gradu, među kojima se navode Staklana, Pecara, Solana Reis i prostorije samostana sestara sv. Vinka.<ref name="jusp_intro" /> Za njihov smještaj i liječenje prenamijenjene su i Sokolana te škola u Novom Sisku. Uvjeti su se razlikovali od zgrade do zgrade: školsku polikliniku Jana Koch opisala je kao improviziranu bolnicu u staroj zgradi ograđenoj žicom, s ustaškom stražom i zastavom Crvenoga križa.<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Učitelj [[Ante Dumbović]] bio je povjerenik Ministarstva udružbe za smještaj djece, u dokumentima nazvan ''kolonizacijom'', i vodio je popise pristigle, umrle, vraćene i udomljene djece. Njegovi izvještaji i kartoteka važni su za istraživanje rada logora, ali i za praćenje sudbine pojedinoga djeteta.<ref name="Matausic2024" details="str. 168 i 175." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> === Smještaj, prehrana i higijena === Već pri dolasku u Sisak djeca su bila iscrpljena, pothranjena i bolesna, a ondje ih nisu čekali smještaj, prehrana i zdravstvena skrb koji bi odgovarali njihovu broju i potrebama. Ležala su na podu ili slami, često bez odgovarajuće odjeće, i dobivala hranu neprilagođenu svojoj dobi.<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Prema Mataušić, djeca su danima ležala na istoj slami zagađenoj izmetom, premda je u skladištima bilo plahti, pokrivača i drugih potrepština koje im nisu bile dostupne. Opisuje i krađe hrane i odjeće te propuste u raspodjeli i njezi.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> O teškoćama pri kupanju i raskuživanju Diana Budisavljević pisala je 6. kolovoza 1942. Okupana djeca nisu imala prostoriju u kojoj bi čekala odjeću: »Morala su gola van«, zabilježila je, uz napomenu da je vrijeme bilo oblačno i da je puhao hladan vjetar.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 92, zapis od 6. kolovoza 1942." /> Đuro Vidović, zemljoradnik iz Križa kraj Petrinje, vidio je uvjete u Sokolani kada je u kolovozu 1942. došao preuzeti jedno dijete. Pred komisijom za ratne zločine 23. siječnja 1946. opisao je podove na kojima su djeca ležala. Pritom je dopunio vlastiti iskaz kako bi naglasio da su u prljavštini ležala i starija djeca:<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /> <blockquote>»Djeca su bila smještena po sobama sokolane i ležala su na podovima na kojima je bilo vrlo malo a na mjestima gotovo ni malo slame a osim toga prostorije su bile vrlo neuredne i nisu bile čišćene te je bilo i dječjih izmetina a manja mala djeca su bila i zamazana tim izmetinama.– Ispravljam ne samo da su mala djeca bila zamazana od izmetina nego su bila i velika a bila su zamazana usljed toga što su ležala sa malom djecom od godine pa na više koja su i njih istovremeno zamazali a niti jedni nIsu imali prilike da se očiste a niti je zato pružana mogućnost a o tom izgleda uprava logora kao i osoblje koje je posluživalo djecu nije vodilo brige.–«<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /></blockquote> Vidović se u istom iskazu prisjetio i djece koja su plakala i tražila kruh. Opisujući podjelu hrane kojoj je osobno prisustvovao, naveo je kada su djeca dobivala obroke i kako su zbog premalo posuđa morala jesti iz zajedničkih porcija:<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /> <blockquote>»Pored toga što su djeca bila zamazana mnogo su plakala i vikala a istovremeno i tražila kruha koga nisu dobivala iz čega zaključujem da je ishrana te djece bila vrlo slaba gotovo nikakova, dok su djeca zapomagala i tražila kruha.– Imao sam prilike vidjeti jedamput kada je djelena hrana i to prije podne u 9 sati kojom prilikom djeci je djelana hrana koja se sastojala od neke prozirne juhe sa nekoliko komadića sasvim siguran nisam dali repe ili makarone glavno bijelo je bilo te jednim komadićem kruha koji nikako nije bio teži od 3-4 dkg. Takvu hranu djeca su dobivala dnevno dva puta i to u 9 sati izjutra i u 4 sata poslijepodne, – Kod djeljenja hrane nije se moglo pravilno raspodijeliti niti su mogla sva djeca dobiti obzirom da je bila nestašica u porcijama i žlicama tako da si od 3-7 djece jeli iz jedne porcije.–«<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /></blockquote> Prema Vidovićevim riječima, građani i seljaci pokušavali su donijeti djeci kruh, sir i voće, no osoblje i naoružana straža to su sprečavali, tvrdeći da bi se djeca mogla razboljeti.<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /> Ispričao je i da je pred Sokolanom vidio mrtvačka kola u koja je utovareno približno deset dječjih lijesova, nakon čega su odvezena na groblje.<ref name="Matausic2022" details="dokument 15, zapisnik iskaza Đure Vidovića od 23. siječnja 1946., str. 266–269, ovdje str. 267–268. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Citiran je objavljeni prijepis. Neobično pisanje riječi „nIsu” preneseno je iz objavljenog prijepisa." /> Djecu na obali Kupe Joso Stanić opisao je u poratnom iskazu koji prenosi Mataušić. Prema njegovu sjećanju, vidio ih je 17. ili 18. kolovoza 1942., pri ulasku u Sisak: <blockquote>»... tek nekako 17 ili 18 (kolovoza 1942., op.a.) ponovno sam otišao u Sisak sa biciklom te taman prilikom ulaska u Sisak t.j. kada sam došao na zidani kupski most vidio sam jedan strahoviti prozor koji me je prosto zaprepastio. Naime od sokolane kao i od škole sa druge strane Kupe razišlo se ne znam ni koliko broj ali veliki broj djece niz obalu Kupe polu gola i bosa sa željom da se okupaju odnosno pošto su na to bili prisiljeni od svojih čuvara. Djeca su bila tako izmučena od kojih je bilo i velik broj upravo posve male djece neobično su mnogo vikala i plakala te zapomažući tražeći hrane i dozivajući svoje majke. Dakle, prizor upravo je toliko bio strašan da se neda uopće ničim opisati da bi se mogla dobiti jasna slika o strahovitom prizoru koji se pojavio pred svakim onim koji je slučajno tada naišao tuda...«<ref name="Matausic2024" details="str. 174 i 180, bilješke 40 i 65: autoričin prijenos iskaza Jose Stanića, saslušanog u siječnju 1946. pred Okružnom komisijom za ratne zločine Banije u bolnici u Petrinji. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, ZB-KONF-4/380. Trotočke, dopuna „(kolovoza 1942., op.a.)” i oblik „prozor” potječu iz objavljenog prijepisa. Prenesen je cijeli ondje citirani odlomak." /></blockquote> Kada je u rujnu 1942. obilazila logorske objekte, sestra Crvenoga križa [[Jana Koch]] zatekla je približno 160 bolesne djece na podu improvizirane bolnice, bez primjerene njege. U njezinu opisu, koji prenosi Fumić, Solana je bila hladan i vlažan betonski prostor u kojem su boravila djeca s ranama i krastama. Nedostajalo je i hrane: »Premda je već davno prošlo tri sata poslije podne, djeca tog dana još ništa nisu jela.«<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Dragica Habazin, također sestra Crvenoga križa, radila je s djecom od rujna 1942. Na saslušanju pred Zemaljskom komisijom 5. prosinca 1945. prisjetila se pretrpane drvene barake na kupalištu Teslić i zaraznih bolesti među djecom. Prema njezinu iskazu, rad Crvenoga križa i dolazak sestara donijeli su određeno poboljšanje prehrane. O svakodnevnoj njezi i pokušaju da dojenčad ponovno dođe do svojih majki rekla je:<ref name="Matausic2022" details="dokument 7, str. 245–247, osobito str. 246: zapisnik saslušanja Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /> <blockquote>»U čitavom logoru bio je samo jedan zahod, pa su djeca obavljala nuždu sva na otvorenom na livadi, a ona manja, koja nisu mogla ići, ta su obavljala nuždu pod sebe, a mi smo ih čistili. Mi smo zatražile od ustaškog zastavnika Andraševića, koji je bio zapovjednik logora u Sisku na staklani, gdje su bili zatočenici, roditelji u našem logoru nalazeće se djece, da nam dade majke od kod nas zatočene djece, da svoju djecu doje. No on nam to nije dozvolio.«<ref name="Matausic2022" details="dokument 7, str. 245–247, osobito str. 246: zapisnik saslušanja Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /></blockquote> === Zdravstvena skrb i postupanje uprave === Za toliki broj djece i težinu njihova stanja, prema Mataušić, nije bilo dovoljno liječnika ni pomoćnog osoblja. Troje liječnika koji su radili s bolesnom djecom i samo se razboljelo, a zamjene nisu poslane. Uz taj manjak osoblja upozorava na nedovoljnu higijenu pri hranjenju i na premještanje djece pri kojem su se bolesna miješala sa zdravom.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> Kako je izgledalo hranjenje u samostanskim prostorijama opisala je redovnica Mirna Mastanjević, koja je ondje pomagala prvih desetak dana. Na saslušanju 22. veljače 1946. objasnila je da nije bilo dovoljno bočica i lončića te da su se iz istih posuda hranila različita djeca, bez dezinfekcije između hranjenja:<ref name="Matausic2022" details="dokument 10, str. 251–252: zapisnik saslušanja Mirne Mastanjević od 22. veljače 1946. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-378/4. Znak „x” u prvoj rečenici nalazi se u objavljenom prijepisu." /> <blockquote>»U mjesecu augustu 1942 dopremljena su djeca x pohvatana po ustašama te smještena u prostorije našeg zabavišta i time je osnovan jedan dio dječjeg logora i kod nas. Prvih 10 dana ja sam pomagala osoblju koje je radilo kod te djece. Moj rad se sastojao u tome što sam prilikom hranjenja te djece pomagala ženama koje su hranile djecu te sam i ja hranila tu djecu. Prilikom hranjenja te djece zapazila sam da nema dovoljan broj bočica za dojenčad iz kojih su dojenčad hranili kao što nije bilo dovoljno niti lončića iz kojih su hranili djecu od 1-3 god. a koja su djeca bila smještena kod nas. Bočice kao i lončići nakon što bi iz istih jelo jedno dijete bili bi oprani u jednoj vodi i nisu ničim bili dezificirani iako je to moralo se činiti obzirom da je bilo bolesne djece te je postojala mogućnost prenosa zaraze na ostalu djecu.«<ref name="Matausic2022" details="dokument 10, str. 251–252: zapisnik saslušanja Mirne Mastanjević od 22. veljače 1946. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-378/4. Znak „x” u prvoj rečenici nalazi se u objavljenom prijepisu." /></blockquote> O goloj djeci bez pokrivača, spavanju na slami i Sokolani bez prozora pisao je i sam upravitelj Antun Najžar. U izvještaju koji je 7. rujna 1942. uputio Ministarstvu udružbe i Ministarstvu zdravstva veliku je smrtnost pripisivao hladnoći, zarazama, promjeni prehrane i iscrpljenosti djece prije dolaska. Pritom je tvrdio da su liječenje i prehrana bili primjereni, navodeći cijepljenje, lijekove i infuzije, a opisao je i premještanje najteže bolesne djece iz Sokolane u školsku zgradu.<ref name="Matausic2022" details="dokument 5, izvještaj Antuna Najžara Ministarstvu udružbe i Ministarstvu zdravstva od 7. rujna 1942., str. 238–241. Nadnevak je preuzet iz tijela dokumenta; oznaka iznad prijepisa glasi 07.07.1942. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-226, MZU NDH, Glavno ravnateljstvo udružbe, broj 71023-I-2-1942. (61832), kut. 147." /> Upravo je premještanje djece u uvjetima zaraze kritizirao liječnik Lazar Margulies, koji je s njima radio. Na saslušanju 24. srpnja 1945. govorio je o upozorenjima upućenima Najžaru, a Mataušić prenosi njegove riječi:<ref name="Matausic2022" details="str. 238, bilješka 883. Autorica citira zapisnik saslušanja liječnika Lazara Marguliesa pred komisijom za utvrđivanje ratnih zločina u Osijeku, 24. srpnja 1945. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/377. U citatu stoji Stari Sisak; Najžarov izvještaj i autoričin prikaz govore o školi u Novom Sisku." /> <blockquote>»Najviše krivim dr. Najžara što je, kada je, izbio pjegavac u ‘Sokolani’ umjesto da je tu zgradu izolirao, odnosno djecu i personal premjestio na izolirano mjesto, dao je nalog da se sve smjesti u t. zv. ‘bolnicu’ u školi u Starom Sisku, gdje pjegavca uopće dotle nije bilo i ako je od mene u dva maha bio upozoren da to mora imati katastrofalnih posljedica.«<ref name="Matausic2022" details="str. 238, bilješka 883. Autorica citira zapisnik saslušanja liječnika Lazara Marguliesa pred komisijom za utvrđivanje ratnih zločina u Osijeku, 24. srpnja 1945. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/377. U citatu stoji Stari Sisak; Najžarov izvještaj i autoričin prikaz govore o školi u Novom Sisku." /></blockquote> O Najžarovim obilascima govorila je i Julka Štajcer, zaposlena u Pučkoj školi Sisak–Novi. U iskazu od 21. veljače 1946. opisala je stanje djece i izostanak poboljšanja nakon njegovih posjeta: <blockquote>»U toku dva mjeseca koliko sam boravila u logoru, koliko se ja sjećam, svega dva puta je došao dr. Najžar kao šef logora na pregled. Svaki put kada je došao samo je prošao kroz sobe i pogledao djecu. Iza pregleda dr. Najžara nisam osjetila nikakvih promjena u pogledu poboljšanja hrane, izmjene slame, savijesnijeg liječničkog pregleda, pružanja veće liječničke pomoći i lijekova itd. mada se osjećala potreba da se u tom pravcu nešto poduzme, a što je svakako ja vjerujem morao poduzeti dr. Najžar.«<ref name="Matausic2024" details="str. 174 i 179–180, bilješke 43 i 64: autoričin prijenos iskaza Julke Štajcer od 21. veljače 1946. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1722, AFŽ-log.-23/38. Oblik „savijesnijeg” i sintaksa citata preneseni su iz objavljenog prijepisa." /></blockquote> Marija Miščević, zaposlena u kupalištu „Teslić”, svjedočila je o postupanju s djecom nakon kupanja. U objavljenom odlomku iskaza opisala je i Najžarovu prisutnost: <blockquote>»Prilikom dopremanja djece u kupalište (...) vidjela sam, kako žene koje su radile na kupanju te djece, djecu nakon kupanja golu meću ležati ne cement. Sve su to bila mala djeca. Djeca su ostajala ležati ne cementu po nekoliko sati, dok se ne okupaju sva, a zatim su vožena u dječji logor. Rukovodioc kod tog posla bio je Dr. Najžar, koji je sve to vidio i nije poduzimao ništa da se djeca ne stavljaju na cement. Nisam se usudila prići dr. Najžaru i moliti ga da spriječi to, da djece leže na cementu zbog toga što je dr. Najžar bio vrlo surov i grub čovjek.«<ref name="Matausic2024" details="str. 180, bilješka 66: autoričin prijenos iskaza Marije Miščević. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, ZB-KONF, 4/384, kut. 154. Oznaka (...) te oblici „ne cement”, „ne cementu” i „da djece leže” nalaze se u objavljenom prijepisu. Prenesen je cijeli ondje citirani odlomak, a ne potpuni arhivski zapisnik." /></blockquote> Zbog velike smrtnosti Salih Kulović, pročelnik odjela Ministarstva udružbe, obratio se 17. rujna 1942. Ministarstvu zdravstva sa zahtjevom za komisijski pregled. U zahtjevu je tražio da se utvrdi zašto djeca umiru, što treba poduzeti da se smrtnost smanji i kako zaštititi stanovništvo Siska od širenja zaraznih bolesti.<ref name="Matausic2022" details="str. 217–218 i dokument 4, str. 236–237: dopis Saliha Kulovića Ministarstvu zdravstva, 17. rujna 1942." /> O teškom stanju djece govorila je i liječnica Olga Bošnjaković, koja je u Zagrebu preuzimala djecu dopremljenu iz Siska u rujnu i listopadu 1942. U sjećanju objavljenom 1955., koje prenosi Mataušić, opisala je ospice praćene teškim upalama pluća, difteriju i hripavac te pothranjenost, iscrpljenost i kožne bolesti.<ref name="Matausic2022" details="str. 223, bilješka 852. Autorica prenosi sjećanje liječnice Olge Bošnjaković objavljeno u knjizi Žene Hrvatske u NOB-i, II, Zagreb, 1955., str. 390. Navod se odnosi na djecu primljenu u Zagrebu." /> === Svjedočanstva o obilasku logora === Njemački opunomoćeni general [[Edmund Glaise von Horstenau]] posjetio je sisački logor u pratnji ustaškog dužnosnika [[Erih Lisak|Ericha Lisaka]]. Nataša Mataušić posjet smješta u listopad 1942., nakon ustaške akcije u selima [[Crkveni Bok]], Strmen i Ivanjski Bok, i prenosi sljedeći odlomak iz Horstenauovih zapisa. Objašnjenja u zagradama njezine su napomene:<ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /> <blockquote>»…Nakon toga otišli smo u koncentracijski logor koji je bio smješten u nekoj tvornici (tvornici stakla „Teslić i drug”, op.a.). Užasne prilike. Malo muškaraca, mnogo žena i djece bez dovoljno odjeće, noću leže na kamenu, ucviljeni su, kukaju i plaču. ‘Zapovjednik logora’ (dr. Antun Najžar, op.a.) – usprkos kasnijoj Poglavnikovoj povoljnoj ocjeni, običan lupež, ignorirao sam ga, ali sam zato svojoj ustaškoj pratnji rekao: ‘U ovakvim prilikama čovjeku dođe da povraća… samo da povraća, moja gospodo.’ A ono najstrašnije: dvorana uz čiji uzdužni zid na oskudnoj slami, koju su zacijelo bacili ovamo samo zbog moje ‘inspekcije’ leži oko 50 gole djece, dijelom već mrtve, a dijelom na umoru!«<ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /></blockquote> S tim obilaskom Mataušić povezuje i zapis Rudrefa Štegera, pripadnika štaba I. domobranskog zbora u Sisku koji je prisustvovao pregledu logora. Šteger izričito navodi da se pregled odvijao u Staklani i opisuje odvojene prostore za djecu, žene i muškarce. O prostoru u kojem su bila djeca napisao je:<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /> <blockquote>»U prvom logoru bila su dijeca u barakama razvrstana po sobama i po godinama, tako, da su deca do 1. godine ležala na slami u očajnom stanju. U barakama strašan zadah i nečistoča jer su djeca vršila nuždu u sobi. Ovom prilikom njemački general obratio se Lisaku sa ovim rečima: „to je vaša kultura, trebali bi reći Poglavniku, da sam dojde ovamo, pa da bi on vidi ovu strahotu.” Nato je Lisaku pripala muka, tako da je otišao u svoj vagon na stanicu.«<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /></blockquote> Datumi u tim prikazima razlikuju se: u naslovu objavljenoga Štegerova zapisa navodi se studeni 1942., dok Mataušić posjet datira u listopad.<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /><ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /> === Spašavanje i udomljavanje === Djeca su iz logora izlazila uz pomoć Diane Budisavljević i njezinih suradnika, a u njihovu prijevozu, prihvatu i smještaju sudjelovali su Kamilo Bresler iz Ministarstva udružbe, članice Hrvatskoga Crvenog križa, Odbor Narodne pomoći i [[Caritas Zagrebačke nadbiskupije]]. Djecu su prihvaćale i obitelji iz Siska, Zagreba i drugih mjesta.<ref name="jusp_intro" /> Dragica Habazin, sestra Crvenoga križa, u iskazu od 5. prosinca 1945. opisala je i Najžarovu suradnju pri predaji djece. Navela je da je uz njegovu susretljivost oko 400 djece, u dobi od 12 do 15 godina, uspjela predati rodbini i stanovnicima Crkvenoga Boka. U istom je iskazu opisala oskudnu prehranu, ometanje rada i prijetnje sestrama, a poboljšanje prehrane pripisala Crvenomu križu.<ref name="Matausic2022" details="dokument 7, str. 245–247, osobito str. 246: zapisnik saslušanja Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /> O tome kako se pomoć organizirala u sisačkoj bolnici pisao je liječnik Ivo Pedišić u sjećanjima objavljenima 1967. Uz dopremu hrane i mlijeka te davanje lijekova opisao je i udomljavanje djece i pomoć stanovništva. Mataušić iz njegovih sjećanja prenosi sljedeći odlomak:<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 848. Autorica citira: Pedišić, Ivo (1967). »Humanitarni ilegalni rad sisačke bolnice 1941–1945. godine«. ''Putovi revolucije'', 9, str. 234–243. Prenesen je cijeli odlomak koji navodi Mataušić, a ne cjelovita izvorna sjećanja." /> <blockquote>»Pozvali smo seljake iz sela Posavine da u svoje obitelji preuzmu na čuvanje i na ishranu djecu. Odaziv je bio velik, a osim toga seljaci su dovažali dnevno mlijeko, brašno, odjeću za djecu, sve besplatno.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 848. Autorica citira: Pedišić, Ivo (1967). »Humanitarni ilegalni rad sisačke bolnice 1941–1945. godine«. ''Putovi revolucije'', 9, str. 234–243. Prenesen je cijeli odlomak koji navodi Mataušić, a ne cjelovita izvorna sjećanja." /></blockquote> Preuzimanje djece opisao je i Stjepan Begić iz Križa kraj Petrinje u iskazu koji je 20. siječnja 1946. dao Okružnoj komisiji za ratne zločine Banije. U prvome od dvaju odlomaka koje Mataušić prenosi iz zapisnika Begić govori kako je u jesen 1942. doznao za djecu u sisačkom logoru:<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849. Autorica citira zapisnik Okružne komisije za ratne zločine Banije od 20. siječnja 1946. o saslušanju Stjepana Begića iz Križa, kotar Petrinja. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Prenesena su oba odlomka koje autorica citira; nije riječ o cjelovitom izvornom zapisniku." /> <blockquote>»1942. godine u jesen primijetio sam da moji seljani dovode iz Siska neku djecu pravoslavnu po svojim kućama, a koja su do tada bila u dječjem logoru u Sisku, odakle su ih ustaške vlasti izdavale ljudima koji su ih htjeli primiti. U mome selu sva djeca i muška i ženska koja su tako bila dovedena iz Siska bila su sposobna da nešto privrijede kod kuće jer su bila stara od 12 do 14 godina.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849. Autorica citira zapisnik Okružne komisije za ratne zločine Banije od 20. siječnja 1946. o saslušanju Stjepana Begića iz Križa, kotar Petrinja. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Prenesena su oba odlomka koje autorica citira; nije riječ o cjelovitom izvornom zapisniku." /></blockquote> Begić je poimenično naveo jedanaest obitelji koje su preuzele djecu, a zatim opisao kako je i sam otišao u Sisak te poveo kući dječaka i djevojčicu, brata i sestru: <blockquote>»Po dolasku u Sisak pronašao sam kancelariju učitelja Dumbovića kome sam izrazio želju da mi dade dva dječaka, jednog za mene i jednog za mog brata. Na moje traženje Dumbović mi je izdao pismeno jedan akt upućen na ime zapovjednika logora ‘Staklana’, s tim da mi taj zapovjednik izda 2 dječaka. Na ‘Staklani’ taj sam akt predao nekom ustaškom oficiru koji je tamo izdao nalog ustašama koji su čuvali logor da mi izdaju djecu. Kod odabiranja nisam uzeo dva dječaka kako sam tražio, već dječaka i djevojčicu – brata i sestru, jer su me molili da ih ne rastavim, nego povedem zajedno što sam ja rado učinio. Kada sam dobio toga dječaka i djevojčicu doveo sam ih kod Dumbovića koji ih je proveo kroz svoje knjige te meni izdao potrebne isprave za djecu, a ja sam zatim djecu poveo kući u Križ kod Petrinje… Mjesec dana iza kako sam doveo djecu kući došao je neki njihov rođak s odobrenjem, ne znam od koga, da ih ima pravo uzeti sebi, što je i učinio.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849. Autorica citira zapisnik Okružne komisije za ratne zločine Banije od 20. siječnja 1946. o saslušanju Stjepana Begića iz Križa, kotar Petrinja. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Prenesena su oba odlomka koje autorica citira; nije riječ o cjelovitom izvornom zapisniku." /></blockquote> U razgovoru za ''Novi list'' Mataušić ističe ulogu obitelji iz Siska i okolice, od kojih su neke prihvaćale po dvoje ili troje djece. Udomljavanje je podupirao i zagrebački nadbiskup [[Alojzije Stepinac|Alojzije Stepinac]], čiju poslanicu župnim uredima od 24. kolovoza 1942. autorica navodi u razgovoru. U organiziranju smještaja sudjelovali su Caritas i župni uredi. No udomljavanje je nailazilo i na protivljenje ustaških vlasti. Mataušić opisuje kako je zbog Dumbovićeva rada na udomljavanju bez odobrenja pokrenuta istraga i zabranjeno izdavanje djece; nakon Breslerove intervencije dopušten je njihov smještaj u hrvatske katoličke obitelji.<ref name="duka_foster">{{Citiranje novina |last=Duka |first=Zdenko |date=5. studenoga 2018. |title=SKANDALOZNA REVIZIJA POVIJESTI Evo kakav užas je bio sisački logor za djecu, a sad bi ga negirali |newspaper=Novi list |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/skandalozna-revizija-povijesti-evo-kakav-uzas-je-bio-sisacki-logor-za-djecu-a-sad-bi-ga-negirali/}} Izjave Nataše Mataušić.</ref> Dumbović je u izvještaju Ministarstvu udružbe od 25. rujna 1942. zabilježio da je roditeljima predano 662 djece, a obiteljima na prehranu njih 1193. Budući da izvještaj opisuje stanje toga dana, iz tih se podataka ne može iščitati konačan broj spašene djece tijekom cijeloga rada logora.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> === Evidencija i očuvanje identiteta === Uz liječenje i pronalaženje smještaja trebalo je sačuvati i podatke koji bi roditeljima i rodbini omogućili da pronađu djecu. Među najmlađima bilo je djece koja nisu znala svoje ime i prezime.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 244–245: izvještaj Ante Dumbovića od 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis." /> Diana Budisavljević vodila je kartoteku djece i u nju prepisivala podatke iz transportnih popisa. Dnevnički zapisi od 14. i 17. kolovoza 1942. opisuju taj rad za Ministarstvo udružbe, ali i ponovno sređivanje popisa koji više nisu bili razvrstani prema transportima.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 94, zapisi od 14. i 17. kolovoza 1942." /> Poteškoće su stvarale i oznake koje su djeca nosila. U zapisu od 4. kolovoza 1942. Budisavljević izričito spominje Sisak i uspoređuje metalne i kartonske oznake: »Brojevi na kartonima su se često rastrgali ili uprljali i postali nečitki.« Bez čitljive oznake bilo je teže kasnije povezati dijete s njegovim podatcima.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 87, zapis od 4. kolovoza 1942." /> Dumbović je u izvještaju od 25. rujna upozorio Ministarstvo na važnost toga da mala djeca ostanu uz stariju braću i sestre dok se ne pribave podatci za popis: »slobodan sam upozoriti naslov, da malu djecu do tri i četiri godine ne rastavi od starije braće«. U istom je dokumentu naveo i da je radi prepoznavanja fotografirano približno četiristo djece, među kojima je bilo i umrle djece.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> Sređivanje podataka nastavilo se i početkom 1943., kada je Diana Budisavljević ponovno posudila cijelu sisačku kartoteku. U zapisu od 22. siječnja objašnjava da je htjela provjeriti podatke, »pogotovo s obzirom na bezimenu djecu«.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 117, zapis od 22. siječnja 1943." /> === Zatvaranje dječjeg logora === Završetak rada dječjeg logora Mataušić u svojim radovima različito datira. Prema kronologiji transporta objavljenoj 2022., logor je prestao djelovati 8. siječnja 1943., kada je posljednja skupina od desetero djece premještena u Zagreb.<ref name="Matausic2022" details="str. 223, bilješka 850." /> Međutim, na drugome mjestu istoga rada posljednji transport smješta u veljaču, a u radu iz 2024. navodi datum 8. veljače 1943.<ref name="Matausic2022" details="str. 227." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171, bilješka 25." /> Nakon zatvaranja logora Dumbovićevo je povjereništvo nastavilo rad s djecom smještenom u obitelji. Dumbović je 17. siječnja 1944. izvijestio da je na području grada i kotara na prehrani ostalo oko tisuću djece. Njegovo povjereništvo i dalje ih je predavalo roditeljima ili rodbini, izdavalo potvrde i upućivalo djecu na liječenje. U izvještaju je opisao i obavještavanje roditelja o tome gdje im se djeca nalaze te promjenu udomitelja kada je bila potrebna.<ref name="Matausic2022" details="dokument 9, str. 249–251: izvještaj Ante Dumbovića o radu Povjereničtva za smještaj, nadzor i skrb izbjegličke djece u Sisku, 17. siječnja 1944. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> === Broj djece i umrlih === O broju djece u logoru govore sačuvane evidencije, ratni izvještaji i kasniji prikazi. Ti se podatci odnose na različita razdoblja, pa je uz svaki broj važno navesti kada je zabilježen i što obuhvaća. {| class="wikitable" |+ Podatci o broju djece u dječjem logoru ! Broj !! Izvor podatka !! Vrsta i obuhvat |- | Oko 4722 || Zdravko Dizdar || Autorov podatak o broju djece u logoru potkraj rujna 1942.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 5607 || Dva izvorna abecedna kazala, prema Nataši Mataušić || Djeca zabilježena u sačuvanim kazalima prihvatilišta.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješke 838–839." /> |- | Više od 7000 || Ante Dumbović, iskaz iz veljače 1946. || Njegov navod o djeci pristigloj do kraja listopada 1942.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješka 840; dokument 13, str. 257." /> |- | 6954 || Ante Dumbović, prikaz iz 1977. || Ukupan broj koji navodi u kasnijem prikazu rada prihvatilišta.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješka 841; dokument 17, str. 278–279." /> |- | 5000–7000 || JUSP Jasenovac || Raspon naveden u prikazu dječjeg logora.<ref name="jusp_intro" /> |} Različit obuhvat imaju i podatci o umrlima. Dumbović je komisiji za utvrđivanje ratnih zločina predao popis 1152 djece umrle tijekom 1942., koji je, prema vlastitom iskazu, sastavljao na temelju potvrda o smrti gradskog fizika Davida Ecksteina. Sačuvana evidencija bilježi datum i mjesto smrti djece te njihov transportni broj.<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843; str. 226–227, bilješka 862; dokument 13, str. 257." /> {| class="wikitable" |+ Podatci i procjene o umrloj djeci ! Broj !! Izvor podatka !! Razdoblje i obuhvat |- | 956 || Dumbovićev izvještaj Ministarstvu udružbe || Stanje na dan 25. rujna 1942. Za 201 dijete bilo je poznato ime, a 755 bilo je evidentirano kao nepoznato.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> |- | 1152 || Popis umrlih prema Ecksteinovim potvrdama, koji je Dumbović predao komisiji || Popis za 1942., prema Dumbovićevu poratnom iskazu. Broj navodi i JUSP Jasenovac.<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843; str. 226–227, bilješka 862; dokument 13, str. 257." /><ref name="jusp_intro" /> |- | 1631 || Zemaljska komisija, prema Zdravku Dizdaru || Dizdar podatak prenosi kao broj umrlih do kraja rujna 1942.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 1631 || JUSP Jasenovac || Naveden uz broj 1152, bez pobližeg objašnjenja podloge i vremenskog obuhvata više brojke.<ref name="jusp_intro" /> |- | Oko 1800 || Zdravko Dizdar || Procjena ukupnog stradanja djece u njegovu prikazu sisačkoga dječjeg logora.<ref name="Dizdar1990" details="str. 104." /> |} Uz brojčane podatke zaseban je problem ostalo utvrđivanje identiteta djece. Dumbović je u izvještaju od 25. rujna, uz podatke o nepoznatoj djeci, iznio prijedloge kako poboljšati njihovo označavanje i prikupljanje podataka.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> == Nasljeđe == === Sudbina preživjele djece === Neka djeca spašena udomljavanjem ponovno su se našla na udaru ustaškog progona potkraj rata. Među njima bila su dvojica četrnaestogodišnjaka: Mile Đaniš, kojega je u Lukavcu Posavskom udomila Mara Žindarić, i Trifun Vujasin, udomljen kod Stjepana Kovača. Đaniš je početkom travnja 1945. odveden u Jasenovac i nije se vratio, dok je Vujasin 1. svibnja uhićen zajedno s Kovačem. Njegov je udomitelj pušten, a dječakovo tijelo pronađeno je uz Kupu nakon oslobođenja Siska. Byford oba slučaja povezuje s ponovnim progonom srpske djece u posljednjem mjesecu rata.<ref name="Byford2023" details="str. 44–45." /> Božo Judaš, rođen u obitelji Subotić iz Miloševa Brda, u intervjuu objavljenom 2019. ispričao je kako je kao malo dijete iz sisačkoga logora dospio u obitelj u Petrinji. Dobio je novo ime i prezime jer se njegovo dotadašnje ime nije znalo. S preživjelim bratom, sestrama i stričevima ponovno se povezao tek kao odrastao čovjek, ali je zadržao prezime Judaš zbog već izdanih obiteljskih dokumenata i privrženosti ljudima koji su ga odgojili. U vrijeme intervjua sudbina njegove mlađe sestre Rose, s kojom je bio doveden u Sisak, još nije bila poznata.<ref name="judas_2019">{{Citiranje novina |last=Kiš Terbovc |first=Patricia |date=25. siječnja 2019. |title=Oca su mi ubili, braću i sestre bacili u logor… |newspaper=Jutarnji list |url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zadar/forum/oca-su-mi-ubili-bracu-i-sestre-bacili-u-logor-a-mene-je-greskom-posvojio-vozac-autobusa-zivot-mi-je-spasila-mala-crvena-haljina-586055}} Preneseno u Slobodnoj Dalmaciji, s oznakom autora »JL«. Intervju s Božom Judašem, odjeljci o njegovu imenu i susretu s obitelji.</ref> Među preživjelom djecom bila je i Nevenka Končar. Odrasla je u udomiteljskim obiteljima i dječjim domovima, a poslije se zaposlila u sisačkoj Željezari. Kao predsjednica sekcije preživjelih logoraša u Sisku sudjelovala je u obnovi komemoracija za stradalu djecu.<ref name="koncar_zivot">{{Citiranje weba |author=Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust |date=5. studenoga 2024. |title=Antisemitizam, holokaust, stradanja – Prošlost u sadašnjosti: Povijesni revizionizam, poricanje i iskrivljavanje holokausta |url=https://centartolerancije.hr/2024/11/05/antisemitizam-holokaust-stradanja-proslost-u-sadasnjosti-povijesni-revizionizam-poricanje-i-iskrivljavanje-holokausta/}} Odjeljak »Podaci o sudionicima prvog panela – preživjelima«, biografska bilješka o Nevenki Končar.</ref> === Poslijeratni postupak protiv upravitelja === Okružni sud Banije u Sisku osudio je Najžara zbog ratnog zločina na dvadeset godina lišenja slobode s prisilnim radom. Presuda je, prema radu Nataše Mataušić iz 2024., donesena 31. svibnja 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176, bilješke 50–51. Datum 31. svibnja naveden je uz uputnicu na sudski spis; u radu iste autorice iz 2022., str. 215, bilješka 812, stoji 15. svibnja 1946." /> Uz zatvorsku kaznu izrečeno mu je i deset godina gubitka političkih i građanskih prava, osim roditeljskih. Vrhovni sud [[Narodna Republika Hrvatska|Narodne Republike Hrvatske]] zatim je kaznu zamijenio smrtnom, koja je izvršena 18. rujna 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176, osobito bilj. 51." /> === Spomen-obilježja i javno sjećanje === Prema Byfordu, žrtvama sisačkoga logora, među njima i srpskoj djeci odvojenoj od roditelja, do 1970-ih se u poslijeratnom javnom sjećanju posvećivalo razmjerno malo pozornosti. To povezuje s prednošću koju je tada imalo obilježavanje oružane borbe i otpora.<ref name="Byford2023" details="str. 19." /> Na zatočenu i umrlu djecu podsjeća više spomen-obilježja. Na jednu od zgrada nekadašnjeg logora 1960. postavljena je spomen-ploča, koja je ukradena 1991. i poslije obnovljena. Na stradalu djecu podsjećaju i spomen-fontana s djecom u igri te spomen-područje uz groblje Viktorovac.<ref name="lead_memorial" /> Spomen-fontana ''Nedovršene igre'', rad kiparice [[Gabrijela Kolar|Gabrijele Kolar]], prikazuje brončane figure djece u igri u parku pred domom kulture. ''Hrvatski biografski leksikon'' nastanak djela datira u 1963.<ref name="hbl_kolar">{{Citiranje weba |last=Šeparović |first=Ana |year=2009 |title=Kolar, Gabrijela |work=Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/kolar-gabrijela |accessdate=2. listopada 2026.}}</ref> Dječje spomen-groblje pejzažno je uređeno 1974. prema idejnom rješenju arhitektice [[Mira Halambek-Wenzler|Mire Halambek-Wenzler]], uz skulpturalno obilježje koje je izradila [[Milena Lah]].<ref name="tz_cemetery">{{Citiranje weba |author=Turistička zajednica grada Siska |title=Kulturno-povijesni spomenici |url=https://tzg-sisak.hr/kulturno-povijesni-spomenici/ |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljak »Dječje spomen-groblje«.</ref> Na prostoru nasuprot groblju Viktorovac nalazi se devet kružnih kamenih ploča koje označavaju mjesto masovne grobnice djece iz logora.<ref name="lead_memorial" /> Prostor sa spomen-pločom stradaloj djeci južno od sisačkoga groblja dobio je naziv Park Diane Budisavljević odlukom Gradskog vijeća Siska od 6. listopada 2017.<ref name="park_name">Gradsko vijeće Grada Siska (6. listopada 2017). »Odluka o imenovanju Parka Diane Budisavljević«. Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije 25/2017, str. 1162, čl. 1–4. [https://glasila.hr/upload_data/site_files/sgsmz2517.pdf Mrežni izvor].</ref> === Crkveno sjećanje === Sveti arhijerejski sabor [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne crkve]] na svibanjskom je zasjedanju 2022. pribrojio svetima djecu stradalu u Jastrebarskom i Sisku kao djecu mučenike jastrebarske i sisačke. Odluka je objavljena u saborskom priopćenju 23. svibnja.<ref name="canonization">{{Citiranje novina |last=Čalija |first=Jelena |date=24. svibnja 2022. |title=Сабор СПЦ унео у Диптихе светих децу мученике јастребарске и сисачке |newspaper=Politika |url=https://www.politika.rs/scc/clanak/508018/sabor-spc-uneo-u-diptihe-svetih-decu-mucenike-jastrebarske-i-sisacke}}</ref> Na povijesne navode u prijedlogu kanonizacije osvrnuli su se katolički biskupi Zagrebačke metropolije u otvorenom pismu patrijarhu [[Porfirije (patrijarh srpski)|Porfiriju]] od 25. srpnja 2022. Osporili su te navode i prikaz uloge katoličkih redovnica, ističući njihov doprinos spašavanju djece.<ref name="catholic_letter">{{Citiranje weba |author=Biskupi Zagrebačke metropolije |date=25. srpnja 2022. |title=Otvoreno pismo biskupa Zagrebačke metropolije patrijarhu Porfiriju |work=Informativna katolička agencija |url=https://ika.hkm.hr/novosti/otvoreno-pismo-biskupa-zagrebacke-crkvene-pokrajine-patrijarhu-porfiriju/ |accessdate=8. listopada 2026.}} Hrvatski izvornik pisma, točke 1–4.</ref> == Historiografija i suvremene interpretacije == Dnevnik Diane Budisavljević objavljen je 2002. u časopisu ''Fontes'', a godinu poslije, 2003., i kao zasebna knjiga u izdanju Hrvatskoga državnog arhiva i Javne ustanove Spomen područje Jasenovac.<ref name="Budisavljevic2002" /><ref name="DnevnikKatalog2003">Muzejski dokumentacijski centar. [https://katalog.mdc.hr/en/Search/?Filters%5BnakladniciEn%5D=Javna+ustanova+Spomen-podru%C4%8Dje+Jasenovac&amp;Filters%5BtemeEn%5D=Povijest&amp;PageIndex=1 Kataložni zapis: ''Dnevnik Diane Budisavljević: 1941.–1945.''], urednik Josip Kolanović. Zagreb: Hrvatski državni arhiv; Jasenovac: Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac, 2003.</ref> Prema Nataši Mataušić, uloga Diane Budisavljević bila je potisnuta u poslijeratnom javnom prikazu, a objavljivanje njezina dnevnika pomoglo je da njezin rad ponovno bude prepoznat. Autorica kritizira i kasnija tumačenja koja zasluge za spašavanje prvenstveno pripisuju Paveliću ili Stepincu.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, bilješke 806–807, i str. 221." /> Nikica Barić u istraživanju sudbine zarobljenika, civila i djece s Kozare naglašava da su preuzimanje djece iz logora i njihov kasniji smještaj organizirale vlasti NDH. Priznajući humanitarne zasluge Diane Budisavljević, osporava prikaz njezine akcije kao pothvata provedenog mimo odobrenja režima.<ref name="baric_kozara" details="str. 109–110." /> U javnoj polemici iz 2020. dodatno je razjasnio da Dianine ciljeve razlikuje od državnih planova, koje povezuje s odvajanjem djece od roditelja i brisanjem njihova srpskog identiteta.<ref name="BaricOdgovor2020">{{Citiranje weba |last=Barić |first=Nikica |year=2020 |title=Odgovor dr. sc. Nikice Barića na navode Silvestra Milete |website=Hrvatski institut za povijest |url=https://www.isp.hr/odgovor-dr-sc-nikice-barica-na-navode-silvestra-milete/ |accessdate=8. listopada 2026.}} Autorski odgovor u javnoj polemici.</ref> O karakteru same ustanove raspravljalo se i na skupu o zbrinjavanju kozaračke djece, održanom u Sisku 30. studenoga 2018. u organizaciji Sisačke biskupije, Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. U priopćenju sa skupa naglašena je humanitarna uloga Crkve, Crvenoga križa i državnih ustanova, a smrtnost je objašnjena bolestima, glađu i teškim ratnim okolnostima. U priopćenju se također navodi da je smrtnost u početku bila vrlo visoka, dok su do kraja 1942. bilježeni samo pojedinačni smrtni slučajevi, a iznesena je i tvrdnja da ne postoje dokumenti koji bi dokazivali nasilno ubijanje ili mučenje djece.<ref name="fhs_2018">{{Citiranje weba |author=Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu |date=3. prosinca 2018. |title=Održan znanstveni skup ‘Zbrinjavanje kozaračke djece i dječje prihvatilište u Sisku 1942. – 1943.’ |url=https://www.fhs.unizg.hr/obavijesti?%40=21qyb |accessdate=8. listopada 2026.}} Izvještaj i priopćenje sa skupa održanog 30. studenoga 2018.; navodi o smrtnosti, nasilnom ubijanju i mučenju preneseni su kao tvrdnje priopćenja.</ref> Skupu je prethodila javna polemika Vlatke Vukelić i Mataušić: Vukelić je osporavala označavanje ustanove koncentracijskim logorom, dok je Mataušić taj opis branila.<ref name="duka_foster" /> Igor Vukić i Ilija Kuzman u radu objavljenom u časopisu ''Pilar'' (2021.) zastupaju tumačenje da je djeci pružana zdravstvena skrb primjerena ratnim okolnostima i mogućnostima tadašnje medicine. Visoku smrtnost objašnjavaju teškim stanjem djece pri dolasku, zaraznim bolestima i nepovoljnim uvjetima smještaja, a kasniji pad broja umrlih povezuju s poboljšanjem prehrane i organizacije skrbi. Zbog toga osporavaju naziv dječji logor. U razmatranju Najžarove odgovornosti prenose i kritički iskaz liječnika Lazara Marguliesa, ali iznose pretpostavku da je na njegovo svjedočenje mogao utjecati strah od vlastitoga kaznenog progona. Uz to navode svjedočenja povoljna za Najžara.<ref name="VukicKuzman2021">{{Citiranje časopisa |last=Vukić |first=Igor |last2=Kuzman |first2=Ilija |year=2021 |title=Neke spoznaje o zbrinjavanju i zdravstvenoj skrbi djece s Kozare u prihvatilištima 1942. godine |journal=Pilar |volume=XVI |issue=31 (1) |pages=67–102 |doi=10.5559/pi.16.31.03 |url=https://hrcak.srce.hr/276005}} Posebno str. 84–89, 95–97 i 100–101.</ref> Mataušić u radu iz 2022. objavljuje i analizira dokumente o sisačkoj ustanovi te zaključuje da je ona, unatoč službenom nazivu prihvatilišta, bila logor za djecu.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, uključujući bilješku 806." /> Pri razmatranju poratnih iskaza uzima u obzir mogućnost osobnih sukoba među svjedocima, kao i mogućnost da su saslušanja vođena uz već oblikovan zaključak o karakteru ustanove i krivnji upravitelja. I uz te ograde, opise neprimjerene prehrane, higijene i zdravstvene skrbi smatra pokazateljima teškog zanemarivanja djece. Kasnije smanjenje smrtnosti povezuje s premještanjem djece u Zagreb, a ne s poboljšanjem skrbi u Sisku.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> U radu iz 2024. Mataušić se posebno bavi pokušajima prikazivanja Najžara kao spasitelja djece i žrtve poratnog sudskog postupka. Među publikacijama koje kritizira navodi i rad Vukića i Kuzmana, a podrobnije se osvrće na javne tvrdnje Vlatke Vukelić. Uspoređujući Najžarove izvještaje s iskazima liječnika, zaposlenica i drugih svjedoka, zaključuje da je kao upravitelj odgovoran za propuste u organizaciji liječenja, premještanje zaražene djece među ostalu djecu i izostanak poboljšanja uvjeta. Pokušaje njegova prikazivanja kao spasitelja i žrtve poratnog postupka opisuje kao [[Povijesni revizionizam|povijesni revizionizam]].<ref name="Matausic2024" details="str. 176–181; rad Vukića i Kuzmana naveden je na str. 176, u bilješci 52." /> == Vidi također == * [[Sabirni logor Jastrebarsko]] * [[Koncentracijski logor Jasenovac]] * [[Diana Budisavljević]] == Izvori == <references> <ref name="Matausic2022">{{Citiranje časopisa |last=Mataušić |first=Nataša |year=2022 |title=Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića (dokumenti) |journal=Zbornik Janković |volume=VI |issue=7 |pages=212–281 |doi=10.47325/zj.6.7.2 |url=https://hrcak.srce.hr/307769}}</ref> <ref name="Budisavljevic2002">{{Citiranje časopisa |last=Budisavljević |first=Diana |year=2002 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945. |journal=Fontes: izvori za hrvatsku povijest |volume=8 |pages=13–171 |url=https://hrcak.srce.hr/54981}} Hrvatski prijevod Silvije Szabo. Izdanje u časopisu; zasebno knjižno izdanje objavljeno je 2003.</ref> <ref name="Matausic2024">{{Citiranje knjige |last=Mataušić |first=Nataša |year=2024 |chapter=Liječnik Antun Najžar, zločinac ili spasitelj srpske djece u „Prihvatilištu za djecu izbjeglica” u Sisku? |title=80 godina od pojma genocid — Studija slučaja: Genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj |place=Beograd |publisher=Muzej žrtava genocida |pages=165–184 |doi=10.58378/ZRK.1.2024.MAT.165-184 |chapter-url=https://www.muzejgenocida.rs/images/zbornik-2024/14.%20Nata%C5%A1a%20Matau%C5%A1i%C4%87.pdf}}</ref> <ref name="Byford2023">{{Citiranje časopisa |last=Byford |first=Jovan |year=2023 |title=Rescuing the ‘Sava victims’ from oblivion and denial: History and memory of the last Ustasha crime in Sisak |journal=Tragovi |volume=6 |issue=2 |pages=7–53 |doi=10.52328/t.6.2.1 |url=https://oro.open.ac.uk/94735/1/Tragovi_god6br2_JovanByford_EN.pdf}} Engleska inačica u repozitoriju The Open University.</ref> <ref name="White2018">{{Citiranje knjige |last=White |first=Joseph Robert |year=2018 |chapter=Sisak I and II |editor-last=Megargee |editor-first=Geoffrey P. |editor2-last=White |editor2-first=Joseph R. |title=The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945 |volume=III: Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany |place=Bloomington |publisher=Indiana University Press |pages=73–75 |isbn=978-0-253-02386-5 |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf}}</ref> <ref name="Fumic2011">{{Citiranje knjige |last=Fumić |first=Ivan |year=2011 |title=Djeca — žrtve ustaškog režima |place=Zagreb |publisher=Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske |isbn=978-953-7587-09-3 |url=https://znaci.org/00003/563.pdf}}</ref> <ref name="Dizdar1990">{{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |year=1990 |title=Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata 1941—1945. godine |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=22 |issue=1–2 |pages=83–110 |url=https://hrcak.srce.hr/190520}}</ref> </references> == Literatura == * {{Citiranje časopisa |last=Barić |first=Nikica |year=2016 |title=Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece |journal=Pilar |volume=XI |issue=22/2 |pages=53–111 |url=https://hrcak.srce.hr/187790 |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Byford |first=Jovan |year=2023 |title=Rescuing the ‘Sava victims’ from oblivion and denial: History and memory of the last Ustasha crime in Sisak |journal=Tragovi |volume=6 |issue=2 |pages=7–53 |doi=10.52328/t.6.2.1 |url=https://oro.open.ac.uk/94735/1/Tragovi_god6br2_JovanByford_EN.pdf |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |year=1990 |title=Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata 1941—1945. godine |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=22 |issue=1–2 |pages=83–110 |url=https://hrcak.srce.hr/190520 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Fumić |first=Ivan |year=2011 |title=Djeca — žrtve ustaškog režima |place=Zagreb |publisher=Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske |isbn=978-953-7587-09-3 |url=https://znaci.org/00003/563.pdf |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Mataušić |first=Nataša |year=2022 |title=Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića (dokumenti) |journal=Zbornik Janković |volume=VI |issue=7 |pages=212–281 |doi=10.47325/zj.6.7.2 |url=https://hrcak.srce.hr/307769 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Mataušić |first=Nataša |year=2024 |chapter=Liječnik Antun Najžar, zločinac ili spasitelj srpske djece u „Prihvatilištu za djecu izbjeglica” u Sisku? |title=80 godina od pojma genocid — Studija slučaja: Genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj |place=Beograd |publisher=Muzej žrtava genocida |pages=165–184 |doi=10.58378/ZRK.1.2024.MAT.165-184 |chapter-url=https://www.muzejgenocida.rs/images/zbornik-2024/14.%20Nata%C5%A1a%20Matau%C5%A1i%C4%87.pdf |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Škiljan |first=Filip |year=2014 |title=Organizirana prisilna iseljavanja Srba iz NDH |place=Zagreb |publisher=Srpsko narodno vijeće |isbn=978-953-7442-13-2 |url=https://snv.hr/wp-content/uploads/2020/12/skiljan.pdf |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Vukić |first=Igor |last2=Kuzman |first2=Ilija |year=2021 |title=Neke spoznaje o zbrinjavanju i zdravstvenoj skrbi djece s Kozare u prihvatilištima 1942. godine |journal=Pilar |volume=XVI |issue=31 (1) |pages=67–102 |doi=10.5559/pi.16.31.03 |url=https://hrcak.srce.hr/276005 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=White |first=Joseph Robert |year=2018 |chapter=Sisak I and II |editor-last=Megargee |editor-first=Geoffrey P. |editor2-last=White |editor2-first=Joseph R. |title=The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945 |volume=III: Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany |place=Bloomington |publisher=Indiana University Press |pages=73–75 |isbn=978-0-253-02386-5 |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf |ref=none}} === Objavljeni izvori === * {{Citiranje časopisa |last=Budisavljević |first=Diana |year=2002 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945. |journal=Fontes: izvori za hrvatsku povijest |volume=8 |pages=13–171 |url=https://hrcak.srce.hr/54981 |ref=none}} Hrvatski prijevod Silvije Szabo. == Vanjske poveznice == * [https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 Djeca u logorima NDH], Spomen područje Jasenovac * [https://hrcak.srce.hr/307769 Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića], rad s objavljenim prijepisima dokumenata * [https://hrcak.srce.hr/54981 Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945.], izdanje u časopisu ''Fontes'' * [https://www.memorialmuseums.org/memorialmuseum/sisak-childrens-concentration-camp-memorial?locale=en Spomen-obilježja dječjeg logora u Sisku], Memorialmuseums * [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Sisak_concentration_camp Fotografije sisačkoga logora na Zajedničkom poslužitelju] [[Kategorija:Sisak]] [[Kategorija:Logori u NDH]] r5q3vg90kjkufshtmrfhbzjcp4n34k8 7615290 7615287 2026-10-08T16:29:51Z Amon16 121913 Precizirani izvori za udomljavanje i Dumbovićev rad; uklonjena ponavljanja u tekstu i bilješkama uz očuvanje svjedočanstava. 7615290 wikitext text/x-wiki {{Infookvir | iznad = Koncentracijski logor Sisak | iznadstil = font-size:115%; | podzaglavlje = Sabirni i tranzitni objekti te dječji logor | bodystil = width: 23em; | paramstil = width: 37%; | zaglavljestil = background: #e5e5e5; | slika = {{Lokacijska karta|NDH|label=Sisak|lat=45.48|long=16.37|width=300|float=center|caption=}} | opis = Položaj [[Sisak|Siska]] na karti [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. | slika2 = [[Datoteka:Sisak Ustasha concentration camp for children.jpg|300px|alt=Crno-bijela fotografija male djece koja leže na podu u baraci.]] | opis2 = Djeca na podu barake u sisačkom dječjem logoru. | zaglavlje1 = Opći podatci | param2 = Lokacija | vrijednost2 = [[Sisak]], [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]<br />(danas [[Hrvatska]]) | param3 = Razdoblje različitih objekata | vrijednost3 = 1941.–1945. (različiti sabirni i tranzitni objekti)<ref name="skil_caprag">{{Citiranje knjige |last=Škiljan |first=Filip |year=2014 |title=Organizirana prisilna iseljavanja Srba iz NDH |place=Zagreb |publisher=Srpsko narodno vijeće |isbn=978-953-7442-13-2 |url=https://snv.hr/wp-content/uploads/2020/12/skiljan.pdf}} Relevantno mjesto: str. 137–140.</ref><ref name="Byford2023" details="str. 39." /> | param4 = Uprava | vrijednost4 = [[Datoteka:Flag of Germany (1935–1945).svg|22px|border|alt=Zastava nacističke Njemačke]] [[Treći Reich|Njemačka]] (tranzitni logori, do 1944.)<br />[[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|22px|border|alt=Zastava NDH]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] (dječji logor i sabirni objekti; kasnije i tranzitni logori)<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /><ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> | param5 = Prijašnja namjena prostora | vrijednost5 = Tvornica, skladišta, Sokolana, škola i samostanske prostorije<ref name="jusp_intro">{{Citiranje weba |author=Javna ustanova Spomen područje Jasenovac |title=Djeca u logorima NDH |url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljci »Logor u Sisku« i »Spašavanje djece«.</ref><ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> | zaglavlje6 = Dječji logor | param7 = Službeni naziv | vrijednost7 = Prihvatilište za djecu izbjeglica | param8 = Djelovanje | vrijednost8 = 3. kolovoza 1942. – početak 1943.<br />Zatvaranje: 8. siječnja prema Mataušić (2022.), odnosno 8. veljače prema Mataušić (2024.)<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 223, bilješka 850; na str. 227 spominje se veljača." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171, bilješka 25." /> | param9 = Upravitelj | vrijednost9 = [[Antun Najžar]]<ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> | param10 = Zatočenici | vrijednost10 = Djeca, pretežito [[Srbi|srpske]] nacionalnosti<ref name="Fumic2011" details="str. 57." /> | param11 = Broj djece | vrijednost11 = 5000–7000 prema JUSP-u Jasenovac<ref name="jusp_intro" /> | param12 = Broj umrle djece | vrijednost12 = 1152 prema popisu umrlih za 1942.; JUSP navodi i 1631 (vidi tekst)<ref name="jusp_intro" /> }} '''Koncentracijski logor Sisak''' naziv je za sabirne i tranzitne logore te dječji logor koji su tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] djelovali u [[Sisak|Sisku]], tada na području [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] (NDH). Nisu svi bili otvoreni u isto vrijeme niti su imali jednaku namjenu. Iz ranijeg logora u Capragu vlasti NDH prisilno su iseljavale Srbe u okupiranu Srbiju,<ref name="skil_caprag" /> dok su kasniji sabirni i tranzitni logori služili i za odvajanje stanovništva koje je upućivano na [[Prisilni rad|prisilni rad]] u Njemačku.<ref name="Dizdar1990" details="str. 108–109." /> S tim deportacijama i razdvajanjem obitelji bio je povezan i dječji logor, službeno nazvan ''Prihvatilište za djecu izbjeglica''.<ref name="Matausic2022" details="str. 213–214." /> Dječji logor otvoren je 3. kolovoza 1942., a vodio ga je liječnik [[Antun Najžar]].<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 223, bilješka 850; na str. 227 spominje se veljača." /><ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /> U njega su dovođena djeca iz drugih ustaških logora te ona odvojena od roditelja koji su slani na prisilni rad.<ref name="Matausic2022" details="str. 213–214." /> Većinom su bila [[Srbi|srpske]] nacionalnosti, pri čemu je velik dio potjecao s [[Kozara|Kozare]] i drugih područja zahvaćenih vojnim operacijama i progonom stanovništva.<ref name="Fumic2011" details="str. 57." /> Logor je prestao djelovati početkom 1943.<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 223, bilješka 850; na str. 227 spominje se veljača." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171, bilješka 25." /> Kroz dječji logor prošlo je nekoliko tisuća djece, od kojih je više od tisuću umrlo zbog gladi, bolesti i neprimjerenih uvjeta boravka. Spomen područje Jasenovac navodi podatak mrtvozornika o 1152 umrla djeteta te podatak o 1631 umrlom djetetu.<ref name="jusp_intro" /> Dio djece spašen je premještanjem u druge ustanove, predajom roditeljima i rodbini ili smještajem u obitelji. U tome su sudjelovali [[Diana Budisavljević]] i njezini suradnici, djelatnici [[Hrvatski Crveni križ|Hrvatskoga Crvenog križa]], pojedini državni službenici, liječnici, crkvene ustanove i građani.<ref name="jusp_intro" /> Nakon rata Najžar je osuđen zbog ratnog zločina i pogubljen u rujnu 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176." /> U Sisku su podignuta spomen-obilježja zatočenoj i umrloj djeci.<ref name="lead_memorial">{{Citiranje weba |author=Stiftung Denkmal für die ermordeten Juden Europas |title=Sisak Children’s Concentration Camp Memorial |work=Memorialmuseums |url=https://www.memorialmuseums.org/memorialmuseum/sisak-childrens-concentration-camp-memorial?locale=en |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljak »Remembrance«.</ref> U novijim javnim polemikama osporavalo se da je ustanova bila logor i dovodila se u pitanje odgovornost njezine uprave, dok su se zasluge za spašavanje djece različito prikazivale.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, bilješke 806–807, i str. 221." /><ref name="Matausic2024" details="str. 176–181." /> == Povijesni kontekst == [[Ustaše|Ustaška organizacija]] nastala je u političkim sukobima u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura|šestosiječanjske diktature]]. Predvodio ju je [[Ante Pavelić]], a cilj joj je bio srušiti Jugoslaviju i stvoriti neovisnu hrvatsku državu. Za ostvarenje toga cilja koristila se nasilnim i terorističkim metodama, uz potporu [[Fašistička Italija|fašističke Italije]].<ref name="background_interwar">{{Citiranje weba |title=Ustaše |work=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://enciklopedija.hr/clanak/ustase |accessdate=3. listopada 2026.}}</ref> [[Travanjski rat|Napad sila Osovine na Jugoslaviju]] 6. travnja 1941. doveo je do sloma jugoslavenske vojske i podjele zemlje između okupacijskih vlasti i država povezanih s Osovinom. [[Slavko Kvaternik]] proglasio je NDH 10. travnja, a na njezino je čelo došao Pavelić. U NDH, čiji je opstanak ovisio o Njemačkoj i Italiji, uspostavljena je jednostranačka totalitarna diktatura; vlasti su provodile progon i masovne likvidacije Srba te donijele rasne zakonske odredbe protiv [[Židovi|Židova]] i [[Romi|Roma]].<ref name="background_invasion">{{Citiranje weba |author=United States Holocaust Memorial Museum |title=World War II: Key Dates |work=Holocaust Encyclopedia |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/world-war-ii-key-dates |accessdate=3. listopada 2026.}} Zapis za 6. travnja 1941.</ref><ref name="background_ndh">{{Citiranje weba |title=Nezavisna Država Hrvatska |work=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://enciklopedija.hr/clanak/nezavisna-drzava-hrvatska |accessdate=3. listopada 2026.}}</ref> Ustaške vlasti izgradile su mrežu koncentracijskih logora za zatočenje i ubijanje pripadnika progonjenih skupina i političkih protivnika režima. Najveći je bio [[Koncentracijski logor Jasenovac|jasenovački logorski kompleks]], u čijem je sastavu djelovao i [[Sabirni logor Stara Gradiška|logor Stara Gradiška]].<ref name="background_camps">{{Citiranje weba |author=United States Holocaust Memorial Museum |title=Jasenovac |work=Holocaust Encyclopedia |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/jasenovac |accessdate=3. listopada 2026.}} Uvodni odjeljak o vlastima NDH i logorskom sustavu.</ref> Na sisačkom području logori su postojali već 1941. Iseljenički logor u Capragu otvoren je početkom srpnja 1941. i radio je do kraja rujna. Logor se nalazio uz željezničku prugu Zagreb–Beograd, oko pet kilometara od tadašnjeg Siska, i bio je jedno od sabirališta iz kojih su vlasti NDH organizirano prisilno iseljavale Srbe u okupiranu Srbiju. Prvi organizirani transport iz Capraga otpremljen je 1. kolovoza 1941.<ref name="skil_caprag" /> == Sabirni i tranzitni logori == Ustaški sabirni logor u nekadašnjoj Teslićevoj Staklani počeo je raditi 9. srpnja 1942., kako navodi [[Nataša Mataušić]]. U njemu su zatočene srpske obitelji s Kozare, [[Banovina|Banije]], [[Kordun|Korduna]], [[Moslavina|Moslavine]] i [[Slavonija|Slavonije]], a zatim su radno sposobni odrasli odvođeni na prisilni rad, dok su njihova djeca ostajala u Sisku.<ref name="Matausic2024" details="str. 166." /><ref name="Matausic2022" details="str. 214: uspostava sabirnog logora i odvajanje djece od roditelja odvedenih na prisilni rad." /> Nazivi ''Sisak I'' i ''Sisak II'' u literaturi ne označavaju uvijek iste objekte ni ista razdoblja. Joseph Robert White u enciklopediji Američkoga memorijalnog muzeja holokausta nazivom ''Sisak I'' označava tranzitni logor, a nazivom ''Sisak II'' logor za žene i djecu koje su vlasti smatrale nesposobnima za prisilni rad. Početak njihova rada smješta na 3. kolovoza 1941., a prijelaz tranzitnog logora pod upravu NDH u travanj 1944.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> Drukčiji prikaz daje [[Zdravko Dizdar]], koji njemačke logore Sisak I i Sisak II smješta u Staklanu i Pecaru, a njihovo osnivanje u siječanj 1943. U njegovu prikazu njemačka uprava trajala je do 17. svibnja 1944., kada su logori objedinjeni pod ustaškom upravom povezanom s Jasenovcem.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98 i 108–109: njemački logori od siječnja 1943. te njihovo objedinjavanje pod ustaškom upravom 17. svibnja 1944." /> U tranzitnom su logoru, prema Whiteovu opisu, bili zatočeni Srbi, Bošnjaci i Romi namijenjeni prisilnom radu u [[Treći Reich|Reichu]], a dio ih je odveden u logor na beogradskom [[Sajmište (logor)|Sajmištu]]. Na temelju uzorka kartica Međunarodne službe traženja White spominje i kasnije boravke zatočenika u [[Auschwitz|Auschwitzu]], [[Koncentracijski logor Dachau|Dachauu]], [[Koncentracijski logor Mauthausen|Mauthausenu]] i drugim njemačkim logorima.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> O planovima za sisačke logore govori bilješka njemačke komisije od 16. siječnja 1943. U njoj je predviđeno 5000 mjesta za tranzitni logor Sisak I i 1500 za rezervni logor Sisak II, što označava planirani kapacitet, a ne ukupan broj zatočenika koji su kroz njih prošli. Komisija je razmatrala njihovo razvrstavanje i upućivanje na rad u Njemačku ili u njemačke posebne logore. Za sisačke je objekte predvidjela njemačku upravu, sudjelovanje organa Službe sigurnosti i stražu vojnih žandara.<ref name="wall_plan">»Zabeleška komisije nemačkog opunomoćenog generala u NDH od 16. januara 1943. o razvrstavanju talaca i pohapšenog stanovništva na grupe i upućivanju na rad u Nemačku ili nemačke specijalne logore u Osijeku, Zemunu i Sisku«. Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, dokument 11. Objavljeni prijevod njemačkog dokumenta. [https://znaci.org/zb/4_12_3_11.htm Mrežni izvor].</ref> Dizdar smješta njemački logor Sisak I u bivšu Teslićevu tvornicu stakla, a Sisak II u bivšu tvornicu likera, Pecaru, udaljenu približno 750 metara. Sastavni dio Siska II bila je i „Karantena”, skupina drvenih baraka podignutih 1942. u kojima su boravile žene i djeca. Logor je bio povezan sa Staklanom, a osiguravali su ga dvostruka bodljikava žica i četiri zidana bunkera na uglovima.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /> Izvještaj koji prenosi Dizdar bilježi ukupno 1868 zatočenika u oba njemačka logora krajem srpnja 1943. Djeca su u logore dovođena s roditeljima ili u zasebnim skupinama. Glad, bolesti i naporan rad osobito su pogađali njih i starije zatočenike. Većina zatočenika odvođena je na prisilni rad u Njemačku, dok su među ostalim odredištima bili Jasenovac i Stara Gradiška. Ti se podatci o broju zatočenika i njihovoj daljnjoj sudbini odnose na oba logora zajedno.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /> Dizdar za razdoblje od 25. siječnja 1943. do 15. siječnja 1945. prenosi procjenu Zemaljske komisije o približno 10.000 odraslih i oko 2000 djece. To je zajednički podatak za njemačke logore i logor koji je poslije bio pod ustaškom upravom. Njegov podatak o približno 2500 stradalih obuhvaća smrti u sisačkim i drugim logorima te na prisilnom radu u zemlji i inozemstvu, pa se ne odnosi samo na umrle u Sisku.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109; autor prenosi zajedničke procjene Zemaljske komisije za razdoblje 25. siječnja 1943. – 15. siječnja 1945., uključujući stradanje nakon odvođenja iz Siska." /> Tranzitni logor u Staklani prestao je djelovati u siječnju 1945., nakon čega je zgrada pretvorena u vojarnu ustaških postrojbi. Zatočenje stanovnika Siska na istome mjestu u posljednjim tjednima rata pripada tom kasnijem razdoblju.<ref name="Byford2023" details="str. 39." /> == Kronologija prema pojedinim izvorima == Budući da White i Dizdar različito rabe nazive logora i navode različite datume pojedinih događaja, njihove su kronologije prikazane odvojeno. Razdoblje rada dječjeg logora pritom treba razlikovati od razdoblja djelovanja njemačkih tranzitnih logora. {| class="wikitable" |+ Kronologija prema Josephu Robertu Whiteu (2018.) ! Datum !! Događaj u autorovu prikazu |- | 3. kolovoza 1941. || Početak rada logora koje autor označava kao Sisak I i Sisak II.<ref name="White2018" details="str. 73: u izvorniku je navedena 1941. godina." /> |- | 29. srpnja 1942. || Dolazak prvoga transporta djece iz Mlake.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |- | 8. siječnja 1943. || Zatvaranje dječjeg logora i premještanje preostale djece u Zagreb.<ref name="White2018" details="str. 75." /> |- | Travanj 1944. || Predaja uprave nad tranzitnim logorom Sisak I vlastima NDH.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> |- | Siječanj 1945. || Zatvaranje logora za odrasle; autor navodi odvođenje preostalih zatočenika u Jasenovac.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |} {| class="wikitable" |+ Kronologija prema Zdravku Dizdaru (1990.) ! Datum !! Događaj u autorovu prikazu |- | 3. kolovoza 1942. || Osnutak dječjeg logora i dolazak prvoga transporta iz Mlake.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 8. siječnja 1943. || Zatvaranje dječjeg logora nakon odlaska posljednje skupine djece u Zagreb.<ref name="Dizdar1990" details="str. 104." /> |- | Siječanj 1943. || Osnivanje njemačkih logora Sisak I u Staklani i Sisak II u Pecari.<ref name="Dizdar1990" details="str. 108–109." /> |- | 17. svibnja 1944. || Preuzimanje i objedinjavanje njemačkih logora pod ustaškom upravom.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98 i 109." /> |- | 15. siječnja 1945. || Raspuštanje ustaškoga sabirnog logora; autor navodi puštanje preostalih 300 zatočenika.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98." /> |} == Dječji logor == === Dolazak djece i razdvajanje obitelji === [[Datoteka:Children in Sisak concentration camp.jpg|thumb|right|upright=0.9|alt=Crno-bijela fotografija skupine djece ispred logorske barake.|Djeca ispred barake u sisačkom logoru.]] Osnivanju dječjeg logora prethodila je [[Bitka na Kozari|ofenziva na Kozari]] u lipnju i srpnju 1942. Njemačka vojska, uz sudjelovanje domobranskih i ustaških postrojbi NDH, vodila je operaciju protiv partizanskih snaga na Kozari i Prosari, tijekom koje je zarobljen velik broj civila, većinom Srba. Vlasti NDH i njemački predstavnici planirali su zatočene civile uputiti u logore i među njima izdvojiti radnu snagu. Deportacije su tako bile praćene razdvajanjem obitelji, s kojim je bila povezana i sudbina djece.<ref name="baric_kozara">{{Citiranje časopisa |last=Barić |first=Nikica |year=2016 |title=Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece |journal=Pilar |volume=XI |issue=22/2 |pages=53–111 |url=https://hrcak.srce.hr/187790}} Relevantna mjesta: str. 53–55, 63–64 i 96.</ref> Ministarstvo udružbe NDH, koje je bilo nadležno za socijalnu skrb, otvorilo je dječje prihvatilište u Sisku 3. kolovoza 1942. Onamo su stizala djeca iz ustaških sabirnih logora u [[Mlaka (Jasenovac)|Mlaki]], Jablancu i [[Košutarica|Košutarici]] te iz Stare Gradiške. Primana su i djeca iz samoga sisačkog sabirnog logora, odvojena od roditelja upućenih na prisilni rad.<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 213–214." /> Spomen područje Jasenovac također opisuje dovođenje djece iz više logorskih objekata i njihovo prisilno odvajanje od zatočenih majki.<ref name="jusp_intro" /> Put djece iz Mlake i Jablanca do Jasenovca opisao je nadzornik Ministarstva udružbe Franjo Perše u izvještaju od 7. kolovoza 1942. Prevozila su se seoskim kolima jer je put bio preuzak i loš za druga prijevozna sredstva; iz Mlake je vožnja trajala tri do četiri sata, a iz Jablanca šest. Pratile su ih sestre Crvenoga križa, koje su se putem brinule o njihovoj prehrani.<ref name="Matausic2022" details="dokument 1, str. 230–231: izvještaj Franje Perše Ministarstvu udružbe od 7. kolovoza 1942. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-223, MUP NDH, kut. 10." /> Diana Budisavljević u svojim je zapisima s početka kolovoza opisala kako su djeca kolima dopremana iz Mlake, a zatim u Jasenovcu ukrcavana u vagone. Dolazak u Sisak zabilježila je 3. kolovoza 1942.: većina djece ostala je u gradu, dok su dojenčad te mala, slaba ili bolesna djeca u dva vagona nastavila prema Zagrebu. Pri prihvatu u Sisku mlijeko je kasnilo, a djecu je pješice u Sokolanu odveo [[Kamilo Brössler|Kamilo Bresler]].<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 85–86, zapisi od 2. do 4. kolovoza 1942." /> === Uprava i logorski objekti === Iako je prihvatilište formalno bilo u nadležnosti Ministarstva udružbe, prema Mataušić njime je stvarno upravljala [[Ustaška nadzorna služba]]. O osoblju, nabavi i rashodima odlučivao je upravitelj Antun Najžar, koji je u iskazu od 25. veljače 1946. svoje ovlasti opisao riječima: »bez mog znanja i odobrenja nije se smelo niti moglo raspolagati novcem logora«.<ref name="Matausic2024" details="str. 178, bilješka 60: autoričin prijenos Najžarova iskaza od 25. veljače 1946." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> Prema iskazu Dragice Habazin, roditelji djece smještene u dječjim objektima bili su zatočeni u logoru u Staklani, kojim je zapovijedao Andrašević.<ref name="Matausic2022" details="dokument 7, str. 246: iskaz Dragice Habazin od 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis." /> Djeca su bila smještena na više mjesta u gradu, među kojima se navode Staklana, Pecara, Solana Reis i prostorije samostana sestara sv. Vinka.<ref name="jusp_intro" /> Za njihov smještaj i liječenje prenamijenjene su i Sokolana te škola u Novom Sisku. Uvjeti su se razlikovali od zgrade do zgrade: školsku polikliniku Jana Koch opisala je kao improviziranu bolnicu u staroj zgradi ograđenoj žicom, s ustaškom stražom i zastavom Crvenoga križa.<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Učitelj [[Ante Dumbović]] bio je povjerenik Ministarstva udružbe za smještaj djece, u dokumentima nazvan ''kolonizacijom'', i vodio je popise pristigle, umrle, vraćene i udomljene djece. Njegovi izvještaji i kartoteka važni su za istraživanje rada logora, ali i za praćenje sudbine pojedinoga djeteta.<ref name="Matausic2024" details="str. 168 i 175." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> === Smještaj, prehrana i higijena === Već pri dolasku u Sisak djeca su bila iscrpljena, pothranjena i bolesna, a ondje ih nisu čekali smještaj, prehrana i zdravstvena skrb koji bi odgovarali njihovu broju i potrebama. Ležala su na podu ili slami, često bez odgovarajuće odjeće, i dobivala hranu neprilagođenu svojoj dobi.<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Prema Mataušić, djeca su danima ležala na istoj slami zagađenoj izmetom, premda je u skladištima bilo plahti, pokrivača i drugih potrepština koje im nisu bile dostupne. Opisuje i krađe hrane i odjeće te propuste u raspodjeli i njezi.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> O teškoćama pri kupanju i raskuživanju Diana Budisavljević pisala je 6. kolovoza 1942. Okupana djeca nisu imala prostoriju u kojoj bi čekala odjeću: »Morala su gola van«, zabilježila je, uz napomenu da je vrijeme bilo oblačno i da je puhao hladan vjetar.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 92, zapis od 6. kolovoza 1942." /> Đuro Vidović, zemljoradnik iz Križa kraj Petrinje, vidio je uvjete u Sokolani kada je u kolovozu 1942. došao preuzeti jedno dijete. O onome što je zatekao svjedočio je pred komisijom za ratne zločine 23. siječnja 1946.: <blockquote>»Djeca su bila smještena po sobama sokolane i ležala su na podovima na kojima je bilo vrlo malo a na mjestima gotovo ni malo slame a osim toga prostorije su bile vrlo neuredne i nisu bile čišćene te je bilo i dječjih izmetina a manja mala djeca su bila i zamazana tim izmetinama.– Ispravljam ne samo da su mala djeca bila zamazana od izmetina nego su bila i velika a bila su zamazana usljed toga što su ležala sa malom djecom od godine pa na više koja su i njih istovremeno zamazali a niti jedni nIsu imali prilike da se očiste a niti je zato pružana mogućnost a o tom izgleda uprava logora kao i osoblje koje je posluživalo djecu nije vodilo brige.–«<ref name="Matausic2022" details="str. 267–268, dokument 15: iskaz Đure Vidovića od 23. siječnja 1946. Objavljeni prijepis; signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Oblik „nIsu” nalazi se u prijepisu." /></blockquote> U istom iskazu Vidović je opisao i podjelu hrane kojoj je prisustvovao: <blockquote>»Pored toga što su djeca bila zamazana mnogo su plakala i vikala a istovremeno i tražila kruha koga nisu dobivala iz čega zaključujem da je ishrana te djece bila vrlo slaba gotovo nikakova, dok su djeca zapomagala i tražila kruha.– Imao sam prilike vidjeti jedamput kada je djelena hrana i to prije podne u 9 sati kojom prilikom djeci je djelana hrana koja se sastojala od neke prozirne juhe sa nekoliko komadića sasvim siguran nisam dali repe ili makarone glavno bijelo je bilo te jednim komadićem kruha koji nikako nije bio teži od 3-4 dkg. Takvu hranu djeca su dobivala dnevno dva puta i to u 9 sati izjutra i u 4 sata poslijepodne, – Kod djeljenja hrane nije se moglo pravilno raspodijeliti niti su mogla sva djeca dobiti obzirom da je bila nestašica u porcijama i žlicama tako da si od 3-7 djece jeli iz jedne porcije.–«<ref name="Matausic2022" details="str. 267–268, dokument 15: iskaz Đure Vidovića od 23. siječnja 1946. Objavljeni prijepis; signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Oblik „nIsu” nalazi se u prijepisu." /></blockquote> Prema Vidovićevim riječima, građani i seljaci pokušavali su donijeti djeci kruh, sir i voće, no osoblje i naoružana straža to su sprečavali, tvrdeći da bi se djeca mogla razboljeti.<ref name="Matausic2022" details="str. 267–268, dokument 15: iskaz Đure Vidovića od 23. siječnja 1946. Objavljeni prijepis; signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Oblik „nIsu” nalazi se u prijepisu." /> Ispričao je i da je pred Sokolanom vidio mrtvačka kola u koja je utovareno približno deset dječjih lijesova, nakon čega su odvezena na groblje.<ref name="Matausic2022" details="str. 267–268, dokument 15: iskaz Đure Vidovića od 23. siječnja 1946. Objavljeni prijepis; signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380. Oblik „nIsu” nalazi se u prijepisu." /> Djecu na obali Kupe Joso Stanić opisao je u poratnom iskazu koji prenosi Mataušić. Prema njegovu sjećanju, vidio ih je 17. ili 18. kolovoza 1942., pri ulasku u Sisak: <blockquote>»... tek nekako 17 ili 18 (kolovoza 1942., op.a.) ponovno sam otišao u Sisak sa biciklom te taman prilikom ulaska u Sisak t.j. kada sam došao na zidani kupski most vidio sam jedan strahoviti prozor koji me je prosto zaprepastio. Naime od sokolane kao i od škole sa druge strane Kupe razišlo se ne znam ni koliko broj ali veliki broj djece niz obalu Kupe polu gola i bosa sa željom da se okupaju odnosno pošto su na to bili prisiljeni od svojih čuvara. Djeca su bila tako izmučena od kojih je bilo i velik broj upravo posve male djece neobično su mnogo vikala i plakala te zapomažući tražeći hrane i dozivajući svoje majke. Dakle, prizor upravo je toliko bio strašan da se neda uopće ničim opisati da bi se mogla dobiti jasna slika o strahovitom prizoru koji se pojavio pred svakim onim koji je slučajno tada naišao tuda...«<ref name="Matausic2024" details="str. 174 i 180, bilješke 40 i 65: autoričin prijenos iskaza Jose Stanića, saslušanog u siječnju 1946. pred Okružnom komisijom za ratne zločine Banije u bolnici u Petrinji. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, ZB-KONF-4/380. Trotočke, dopuna „(kolovoza 1942., op.a.)” i oblik „prozor” potječu iz objavljenog prijepisa. Prenesen je cijeli ondje citirani odlomak." /></blockquote> Kada je u rujnu 1942. obilazila logorske objekte, sestra Crvenoga križa [[Jana Koch]] zatekla je približno 160 bolesne djece na podu improvizirane bolnice, bez primjerene njege. U njezinu opisu, koji prenosi Fumić, Solana je bila hladan i vlažan betonski prostor u kojem su boravila djeca s ranama i krastama. Nedostajalo je i hrane: »Premda je već davno prošlo tri sata poslije podne, djeca tog dana još ništa nisu jela.«<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Dragica Habazin, također sestra Crvenoga križa, radila je s djecom od rujna 1942. Na saslušanju pred Zemaljskom komisijom 5. prosinca 1945. prisjetila se pretrpane drvene barake na kupalištu Teslić i zaraznih bolesti među djecom. Prema njezinu iskazu, rad Crvenoga križa i dolazak sestara donijeli su određeno poboljšanje prehrane. O svakodnevnoj njezi i pokušaju da dojenčad ponovno dođe do svojih majki rekla je: <blockquote>»U čitavom logoru bio je samo jedan zahod, pa su djeca obavljala nuždu sva na otvorenom na livadi, a ona manja, koja nisu mogla ići, ta su obavljala nuždu pod sebe, a mi smo ih čistili. Mi smo zatražile od ustaškog zastavnika Andraševića, koji je bio zapovjednik logora u Sisku na staklani, gdje su bili zatočenici, roditelji u našem logoru nalazeće se djece, da nam dade majke od kod nas zatočene djece, da svoju djecu doje. No on nam to nije dozvolio.«<ref name="Matausic2022" details="str. 246, dokument 7: iskaz Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis; signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /></blockquote> === Zdravstvena skrb i postupanje uprave === Za toliki broj djece i težinu njihova stanja, prema Mataušić, nije bilo dovoljno liječnika ni pomoćnog osoblja. Troje liječnika koji su radili s bolesnom djecom i samo se razboljelo, a zamjene nisu poslane. Uz taj manjak osoblja upozorava na nedovoljnu higijenu pri hranjenju i na premještanje djece pri kojem su se bolesna miješala sa zdravom.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> Redovnica Mirna Mastanjević prvih je desetak dana pomagala pri hranjenju djece u samostanskim prostorijama. O tom je radu svjedočila na saslušanju 22. veljače 1946.: <blockquote>»U mjesecu augustu 1942 dopremljena su djeca x pohvatana po ustašama te smještena u prostorije našeg zabavišta i time je osnovan jedan dio dječjeg logora i kod nas. Prvih 10 dana ja sam pomagala osoblju koje je radilo kod te djece. Moj rad se sastojao u tome što sam prilikom hranjenja te djece pomagala ženama koje su hranile djecu te sam i ja hranila tu djecu. Prilikom hranjenja te djece zapazila sam da nema dovoljan broj bočica za dojenčad iz kojih su dojenčad hranili kao što nije bilo dovoljno niti lončića iz kojih su hranili djecu od 1-3 god. a koja su djeca bila smještena kod nas. Bočice kao i lončići nakon što bi iz istih jelo jedno dijete bili bi oprani u jednoj vodi i nisu ničim bili dezificirani iako je to moralo se činiti obzirom da je bilo bolesne djece te je postojala mogućnost prenosa zaraze na ostalu djecu.«<ref name="Matausic2022" details="str. 251–252, dokument 10: iskaz Mirne Mastanjević od 22. veljače 1946. Objavljeni prijepis; signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-378/4. Znak „x” nalazi se u prijepisu." /></blockquote> O goloj djeci bez pokrivača, spavanju na slami i Sokolani bez prozora pisao je i sam upravitelj Antun Najžar. U izvještaju koji je 7. rujna 1942. uputio Ministarstvu udružbe i Ministarstvu zdravstva veliku je smrtnost pripisivao hladnoći, zarazama, promjeni prehrane i iscrpljenosti djece prije dolaska. Pritom je tvrdio da su liječenje i prehrana bili primjereni, navodeći cijepljenje, lijekove i infuzije, a opisao je i premještanje najteže bolesne djece iz Sokolane u školsku zgradu.<ref name="Matausic2022" details="dokument 5, izvještaj Antuna Najžara Ministarstvu udružbe i Ministarstvu zdravstva od 7. rujna 1942., str. 238–241. Nadnevak je preuzet iz tijela dokumenta; oznaka iznad prijepisa glasi 07.07.1942. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-226, MZU NDH, Glavno ravnateljstvo udružbe, broj 71023-I-2-1942. (61832), kut. 147." /> Upravo je premještanje djece u uvjetima zaraze kritizirao liječnik Lazar Margulies, koji je s njima radio. Na saslušanju 24. srpnja 1945. govorio je o upozorenjima upućenima Najžaru, a Mataušić prenosi njegove riječi: <blockquote>»Najviše krivim dr. Najžara što je, kada je, izbio pjegavac u ‘Sokolani’ umjesto da je tu zgradu izolirao, odnosno djecu i personal premjestio na izolirano mjesto, dao je nalog da se sve smjesti u t. zv. ‘bolnicu’ u školi u Starom Sisku, gdje pjegavca uopće dotle nije bilo i ako je od mene u dva maha bio upozoren da to mora imati katastrofalnih posljedica.«<ref name="Matausic2022" details="str. 238, bilješka 883. Autorica citira zapisnik saslušanja liječnika Lazara Marguliesa pred komisijom za utvrđivanje ratnih zločina u Osijeku, 24. srpnja 1945. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/377. U citatu stoji Stari Sisak; Najžarov izvještaj i autoričin prikaz govore o školi u Novom Sisku." /></blockquote> O Najžarovim obilascima govorila je i Julka Štajcer, zaposlena u Pučkoj školi Sisak–Novi. U iskazu od 21. veljače 1946. opisala je stanje djece i izostanak poboljšanja nakon njegovih posjeta: <blockquote>»U toku dva mjeseca koliko sam boravila u logoru, koliko se ja sjećam, svega dva puta je došao dr. Najžar kao šef logora na pregled. Svaki put kada je došao samo je prošao kroz sobe i pogledao djecu. Iza pregleda dr. Najžara nisam osjetila nikakvih promjena u pogledu poboljšanja hrane, izmjene slame, savijesnijeg liječničkog pregleda, pružanja veće liječničke pomoći i lijekova itd. mada se osjećala potreba da se u tom pravcu nešto poduzme, a što je svakako ja vjerujem morao poduzeti dr. Najžar.«<ref name="Matausic2024" details="str. 174 i 179–180, bilješke 43 i 64: autoričin prijenos iskaza Julke Štajcer od 21. veljače 1946. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1722, AFŽ-log.-23/38. Oblik „savijesnijeg” i sintaksa citata preneseni su iz objavljenog prijepisa." /></blockquote> Marija Miščević, zaposlena u kupalištu „Teslić”, svjedočila je o postupanju s djecom nakon kupanja: <blockquote>»Prilikom dopremanja djece u kupalište (...) vidjela sam, kako žene koje su radile na kupanju te djece, djecu nakon kupanja golu meću ležati ne cement. Sve su to bila mala djeca. Djeca su ostajala ležati ne cementu po nekoliko sati, dok se ne okupaju sva, a zatim su vožena u dječji logor. Rukovodioc kod tog posla bio je Dr. Najžar, koji je sve to vidio i nije poduzimao ništa da se djeca ne stavljaju na cement. Nisam se usudila prići dr. Najžaru i moliti ga da spriječi to, da djece leže na cementu zbog toga što je dr. Najžar bio vrlo surov i grub čovjek.«<ref name="Matausic2024" details="str. 180, bilješka 66: autoričin prijenos iskaza Marije Miščević. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, ZB-KONF, 4/384, kut. 154. Oznaka (...) te oblici „ne cement”, „ne cementu” i „da djece leže” nalaze se u objavljenom prijepisu. Prenesen je cijeli ondje citirani odlomak, a ne potpuni arhivski zapisnik." /></blockquote> Zbog velike smrtnosti Salih Kulović, pročelnik odjela Ministarstva udružbe, obratio se 17. rujna 1942. Ministarstvu zdravstva sa zahtjevom za komisijski pregled. U zahtjevu je tražio da se utvrdi zašto djeca umiru, što treba poduzeti da se smrtnost smanji i kako zaštititi stanovništvo Siska od širenja zaraznih bolesti.<ref name="Matausic2022" details="str. 217–218 i dokument 4, str. 236–237: dopis Saliha Kulovića Ministarstvu zdravstva, 17. rujna 1942." /> O teškom stanju djece govorila je i liječnica Olga Bošnjaković, koja je u Zagrebu preuzimala djecu dopremljenu iz Siska u rujnu i listopadu 1942. U sjećanju objavljenom 1955., koje prenosi Mataušić, opisala je ospice praćene teškim upalama pluća, difteriju i hripavac te pothranjenost, iscrpljenost i kožne bolesti.<ref name="Matausic2022" details="str. 223, bilješka 852. Autorica prenosi sjećanje liječnice Olge Bošnjaković objavljeno u knjizi Žene Hrvatske u NOB-i, II, Zagreb, 1955., str. 390. Navod se odnosi na djecu primljenu u Zagrebu." /> === Svjedočanstva o obilasku logora === Njemački opunomoćeni general [[Edmund Glaise von Horstenau]] posjetio je sisački logor u pratnji ustaškog dužnosnika [[Erih Lisak|Ericha Lisaka]]. Nataša Mataušić posjet smješta u listopad 1942., nakon ustaške akcije u selima [[Crkveni Bok]], Strmen i Ivanjski Bok, i prenosi sljedeći odlomak iz Horstenauovih zapisa. Objašnjenja u zagradama njezine su napomene: <blockquote>»…Nakon toga otišli smo u koncentracijski logor koji je bio smješten u nekoj tvornici (tvornici stakla „Teslić i drug”, op.a.). Užasne prilike. Malo muškaraca, mnogo žena i djece bez dovoljno odjeće, noću leže na kamenu, ucviljeni su, kukaju i plaču. ‘Zapovjednik logora’ (dr. Antun Najžar, op.a.) – usprkos kasnijoj Poglavnikovoj povoljnoj ocjeni, običan lupež, ignorirao sam ga, ali sam zato svojoj ustaškoj pratnji rekao: ‘U ovakvim prilikama čovjeku dođe da povraća… samo da povraća, moja gospodo.’ A ono najstrašnije: dvorana uz čiji uzdužni zid na oskudnoj slami, koju su zacijelo bacili ovamo samo zbog moje ‘inspekcije’ leži oko 50 gole djece, dijelom već mrtve, a dijelom na umoru!«<ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /></blockquote> S tim obilaskom Mataušić povezuje i zapis Rudrefa Štegera, pripadnika štaba I. domobranskog zbora u Sisku koji je prisustvovao pregledu logora. Šteger izričito navodi da se pregled odvijao u Staklani i opisuje odvojene prostore za djecu, žene i muškarce. O prostoru u kojem su bila djeca napisao je: <blockquote>»U prvom logoru bila su dijeca u barakama razvrstana po sobama i po godinama, tako, da su deca do 1. godine ležala na slami u očajnom stanju. U barakama strašan zadah i nečistoča jer su djeca vršila nuždu u sobi. Ovom prilikom njemački general obratio se Lisaku sa ovim rečima: „to je vaša kultura, trebali bi reći Poglavniku, da sam dojde ovamo, pa da bi on vidi ovu strahotu.” Nato je Lisaku pripala muka, tako da je otišao u svoj vagon na stanicu.«<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /></blockquote> Datumi u tim prikazima razlikuju se: u naslovu objavljenoga Štegerova zapisa navodi se studeni 1942., dok Mataušić posjet datira u listopad.<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /><ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /> === Spašavanje i udomljavanje === Djeca su iz logora izlazila uz pomoć Diane Budisavljević i njezinih suradnika, a u njihovu prijevozu, prihvatu i smještaju sudjelovali su Kamilo Bresler iz Ministarstva udružbe, članice Hrvatskoga Crvenog križa, Odbor Narodne pomoći i [[Caritas Zagrebačke nadbiskupije]]. Djecu su prihvaćale i obitelji iz Siska, Zagreba i drugih mjesta.<ref name="jusp_intro" /> Dragica Habazin, sestra Crvenoga križa, u iskazu od 5. prosinca 1945. opisala je i Najžarovu suradnju pri predaji djece. Navela je da je uz njegovu susretljivost oko 400 djece, u dobi od 12 do 15 godina, uspjela predati rodbini i stanovnicima Crkvenoga Boka. U istom je iskazu opisala oskudnu prehranu, ometanje rada i prijetnje sestrama, a poboljšanje prehrane pripisala Crvenomu križu.<ref name="Matausic2022" details="str. 246, dokument 7: iskaz Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis; signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /> Liječnik Ivo Pedišić u sjećanjima objavljenima 1967. opisao je pomoć koju je organizirala sisačka bolnica. Mataušić prenosi njegov zapis o odazivu stanovnika okolnih sela: <blockquote>»Pozvali smo seljake iz sela Posavine da u svoje obitelji preuzmu na čuvanje i na ishranu djecu. Odaziv je bio velik, a osim toga seljaci su dovažali dnevno mlijeko, brašno, odjeću za djecu, sve besplatno.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 848: odlomak iz sjećanja Ive Pedišića, »Humanitarni ilegalni rad sisačke bolnice 1941–1945. godine«, ''Putovi revolucije'', 9 (1967.), str. 234–243, prema prijenosu autorice." /></blockquote> Preuzimanje djece opisao je i Stjepan Begić iz Križa kraj Petrinje u iskazu koji je 20. siječnja 1946. dao Okružnoj komisiji za ratne zločine Banije. U prvome od dvaju odlomaka koje Mataušić prenosi iz zapisnika Begić govori kako je u jesen 1942. doznao za djecu u sisačkom logoru: <blockquote>»1942. godine u jesen primijetio sam da moji seljani dovode iz Siska neku djecu pravoslavnu po svojim kućama, a koja su do tada bila u dječjem logoru u Sisku, odakle su ih ustaške vlasti izdavale ljudima koji su ih htjeli primiti. U mome selu sva djeca i muška i ženska koja su tako bila dovedena iz Siska bila su sposobna da nešto privrijede kod kuće jer su bila stara od 12 do 14 godina.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849: dva odlomka iskaza Stjepana Begića pred Okružnom komisijom za ratne zločine Banije, 20. siječnja 1946., prema prijenosu autorice. Signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380." /></blockquote> Nakon što je poimenično naveo jedanaest obitelji koje su preuzele djecu, Begić je opisao i vlastiti odlazak u Sisak: <blockquote>»Po dolasku u Sisak pronašao sam kancelariju učitelja Dumbovića kome sam izrazio želju da mi dade dva dječaka, jednog za mene i jednog za mog brata. Na moje traženje Dumbović mi je izdao pismeno jedan akt upućen na ime zapovjednika logora ‘Staklana’, s tim da mi taj zapovjednik izda 2 dječaka. Na ‘Staklani’ taj sam akt predao nekom ustaškom oficiru koji je tamo izdao nalog ustašama koji su čuvali logor da mi izdaju djecu. Kod odabiranja nisam uzeo dva dječaka kako sam tražio, već dječaka i djevojčicu – brata i sestru, jer su me molili da ih ne rastavim, nego povedem zajedno što sam ja rado učinio. Kada sam dobio toga dječaka i djevojčicu doveo sam ih kod Dumbovića koji ih je proveo kroz svoje knjige te meni izdao potrebne isprave za djecu, a ja sam zatim djecu poveo kući u Križ kod Petrinje… Mjesec dana iza kako sam doveo djecu kući došao je neki njihov rođak s odobrenjem, ne znam od koga, da ih ima pravo uzeti sebi, što je i učinio.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849: dva odlomka iskaza Stjepana Begića pred Okružnom komisijom za ratne zločine Banije, 20. siječnja 1946., prema prijenosu autorice. Signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380." /></blockquote> Ministar udružbe [[Lovro Sušić]] odredio je 23. kolovoza 1942. da se djeca premještena iz logora u prihvatilišta vraćaju roditeljima ako za to nema političkih zapreka ili predaju hrvatskim i katoličkim obiteljima, a po potrebi smještaju u dječje domove. Zdrava djeca trebala su biti predana odmah, a bolesna nakon zdravstveno-zaštitnog roka. Provedba je povjerena Kamilu Bresleru, uz suradnju s crkvenim i dobrotvornim ustanovama, posebno Caritasom i Hrvatskim Crvenim križem.<ref name="baric_kozara" details="str. 107–108: odluka ministra udružbe od 23. kolovoza 1942. o daljnjem smještaju djece iz prihvatilišta." /> Udomljavanje je podupirao i zagrebački nadbiskup [[Alojzije Stepinac]], čiju poslanicu župnim uredima od 24. kolovoza 1942. Mataušić navodi u razgovoru za ''Novi list''.<ref name="duka_foster">{{Citiranje novina |last=Duka |first=Zdenko |date=5. studenoga 2018. |title=SKANDALOZNA REVIZIJA POVIJESTI Evo kakav užas je bio sisački logor za djecu, a sad bi ga negirali |newspaper=Novi list |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/skandalozna-revizija-povijesti-evo-kakav-uzas-je-bio-sisacki-logor-za-djecu-a-sad-bi-ga-negirali/}} Izjave Nataše Mataušić.</ref> Vraćanje djece obiteljima nailazilo je i na prepreke. Dumbović je u izvještaju Zemaljskoj komisiji od 8. veljače 1946. opisao kako ga je ustaški logornik Roko Faget pozvao na odgovornost zbog predaje djece roditeljima i rodbini. Nakon razgovora s Breslerom u Zagrebu doznao je da je Ustaška nadzorna služba zabranila daljnje vraćanje djece roditeljima. Prema vlastitom iskazu, nastavio je predavati djecu, ali pojedinačno umjesto u većim skupinama.<ref name="Matausic2022" details="dokument 13, str. 255–256: izvještaj Ante Dumbovića Zemaljskoj komisiji od 8. veljače 1946., objavljeni prijepis." /> Dumbović je u izvještaju Ministarstvu udružbe od 25. rujna 1942. zabilježio da je roditeljima predano 662 djece, a obiteljima na prehranu njih 1193. Budući da izvještaj opisuje stanje toga dana, iz tih se podataka ne može iščitati konačan broj spašene djece tijekom cijeloga rada logora.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> === Evidencija i očuvanje identiteta === Uz liječenje i pronalaženje smještaja trebalo je sačuvati i podatke koji bi roditeljima i rodbini omogućili da pronađu djecu. Među najmlađima bilo je djece koja nisu znala svoje ime i prezime.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 244–245: izvještaj Ante Dumbovića od 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis." /> Diana Budisavljević vodila je kartoteku djece i u nju prepisivala podatke iz transportnih popisa. Dnevnički zapisi od 14. i 17. kolovoza 1942. opisuju taj rad za Ministarstvo udružbe, ali i ponovno sređivanje popisa koji više nisu bili razvrstani prema transportima.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 94, zapisi od 14. i 17. kolovoza 1942." /> Poteškoće su stvarale i oznake koje su djeca nosila. U zapisu od 4. kolovoza 1942. Budisavljević izričito spominje Sisak i uspoređuje metalne i kartonske oznake: »Brojevi na kartonima su se često rastrgali ili uprljali i postali nečitki.« Bez čitljive oznake bilo je teže kasnije povezati dijete s njegovim podatcima.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 87, zapis od 4. kolovoza 1942." /> Dumbović je u izvještaju od 25. rujna upozorio Ministarstvo na važnost toga da mala djeca ostanu uz stariju braću i sestre dok se ne pribave podatci za popis: »slobodan sam upozoriti naslov, da malu djecu do tri i četiri godine ne rastavi od starije braće«. U istom je dokumentu naveo i da je radi prepoznavanja fotografirano približno četiristo djece, među kojima je bilo i umrle djece.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> Sređivanje podataka nastavilo se i početkom 1943., kada je Diana Budisavljević ponovno posudila cijelu sisačku kartoteku. U zapisu od 22. siječnja objašnjava da je htjela provjeriti podatke, »pogotovo s obzirom na bezimenu djecu«.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 117, zapis od 22. siječnja 1943." /> === Zatvaranje dječjeg logora === Završetak rada dječjeg logora Mataušić u svojim radovima različito datira. Prema kronologiji transporta objavljenoj 2022., logor je prestao djelovati 8. siječnja 1943., kada je posljednja skupina od desetero djece premještena u Zagreb.<ref name="Matausic2022" details="str. 223, bilješka 850." /> Međutim, na drugome mjestu istoga rada posljednji transport smješta u veljaču, a u radu iz 2024. navodi datum 8. veljače 1943.<ref name="Matausic2022" details="str. 227." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171, bilješka 25." /> Nakon zatvaranja logora Dumbovićevo je povjereništvo nastavilo rad s djecom smještenom u obitelji. Dumbović je 17. siječnja 1944. izvijestio da je na području grada i kotara na prehrani ostalo oko tisuću djece. Njegovo povjereništvo i dalje ih je predavalo roditeljima ili rodbini, izdavalo potvrde i upućivalo djecu na liječenje. U izvještaju je opisao i obavještavanje roditelja o tome gdje im se djeca nalaze te promjenu udomitelja kada je bila potrebna.<ref name="Matausic2022" details="dokument 9, str. 249–251: izvještaj Ante Dumbovića o radu Povjereničtva za smještaj, nadzor i skrb izbjegličke djece u Sisku, 17. siječnja 1944. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> === Broj djece i umrlih === O broju djece u logoru govore sačuvane evidencije, ratni izvještaji i kasniji prikazi. Ti se podatci odnose na različita razdoblja, pa je uz svaki broj važno navesti kada je zabilježen i što obuhvaća. {| class="wikitable" |+ Podatci o broju djece u dječjem logoru ! Broj !! Izvor podatka !! Vrsta i obuhvat |- | Oko 4722 || Zdravko Dizdar || Autorov podatak o broju djece u logoru potkraj rujna 1942.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 5607 || Dva izvorna abecedna kazala, prema Nataši Mataušić || Djeca zabilježena u sačuvanim kazalima prihvatilišta.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješke 838–839." /> |- | Više od 7000 || Ante Dumbović, iskaz iz veljače 1946. || Njegov navod o djeci pristigloj do kraja listopada 1942.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješka 840; dokument 13, str. 257." /> |- | 6954 || Ante Dumbović, prikaz iz 1977. || Ukupan broj koji navodi u kasnijem prikazu rada prihvatilišta.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješka 841; dokument 17, str. 278–279." /> |- | 5000–7000 || JUSP Jasenovac || Raspon naveden u prikazu dječjeg logora.<ref name="jusp_intro" /> |} Izvori se razlikuju i u podatcima o umrloj djeci. Dumbović je komisiji za utvrđivanje ratnih zločina predao popis 1152 djece umrle tijekom 1942., koji je, prema vlastitom iskazu, sastavljao na temelju potvrda o smrti gradskog fizika Davida Ecksteina. Sačuvana evidencija bilježi datum i mjesto smrti djece te njihov transportni broj.<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843; str. 226–227, bilješka 862; dokument 13, str. 257." /> {| class="wikitable" |+ Podatci i procjene o umrloj djeci ! Broj !! Izvor podatka !! Razdoblje i obuhvat |- | 956 || Dumbovićev izvještaj Ministarstvu udružbe || Stanje na dan 25. rujna 1942. Za 201 dijete bilo je poznato ime, a 755 bilo je evidentirano kao nepoznato.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> |- | 1152 || Popis umrlih prema Ecksteinovim potvrdama, koji je Dumbović predao komisiji || Popis za 1942., prema Dumbovićevu poratnom iskazu. Broj navodi i JUSP Jasenovac.<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843; str. 226–227, bilješka 862; dokument 13, str. 257." /><ref name="jusp_intro" /> |- | 1631 || Zemaljska komisija, prema Zdravku Dizdaru || Dizdar podatak prenosi kao broj umrlih do kraja rujna 1942.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 1631 || JUSP Jasenovac || Naveden uz broj 1152, bez pobližeg objašnjenja podloge i vremenskog obuhvata više brojke.<ref name="jusp_intro" /> |- | Oko 1800 || Zdravko Dizdar || Procjena ukupnog stradanja djece u njegovu prikazu sisačkoga dječjeg logora.<ref name="Dizdar1990" details="str. 104." /> |} Uz brojčane podatke zaseban je problem ostalo utvrđivanje identiteta djece. Dumbović je u izvještaju od 25. rujna, uz podatke o nepoznatoj djeci, iznio prijedloge kako poboljšati njihovo označavanje i prikupljanje podataka.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> == Nasljeđe == === Sudbina preživjele djece === Neka djeca spašena udomljavanjem ponovno su se našla na udaru ustaškog progona potkraj rata. Među njima bila su dvojica četrnaestogodišnjaka: Mile Đaniš, kojega je u Lukavcu Posavskom udomila Mara Žindarić, i Trifun Vujasin, udomljen kod Stjepana Kovača. Đaniš je početkom travnja 1945. odveden u Jasenovac i nije se vratio, dok je Vujasin 1. svibnja uhićen zajedno s Kovačem. Njegov je udomitelj pušten, a dječakovo tijelo pronađeno je uz Kupu nakon oslobođenja Siska. Byford oba slučaja povezuje s ponovnim progonom srpske djece u posljednjem mjesecu rata.<ref name="Byford2023" details="str. 44–45." /> Božo Judaš, rođen u obitelji Subotić iz Miloševa Brda, u intervjuu objavljenom 2019. ispričao je kako je kao malo dijete iz sisačkoga logora dospio u obitelj u Petrinji. Dobio je novo ime i prezime jer se njegovo dotadašnje ime nije znalo. S preživjelim bratom, sestrama i stričevima ponovno se povezao tek kao odrastao čovjek, ali je zadržao prezime Judaš zbog već izdanih obiteljskih dokumenata i privrženosti ljudima koji su ga odgojili. U vrijeme intervjua sudbina njegove mlađe sestre Rose, s kojom je bio doveden u Sisak, još nije bila poznata.<ref name="judas_2019">{{Citiranje novina |last=Kiš Terbovc |first=Patricia |date=25. siječnja 2019. |title=Oca su mi ubili, braću i sestre bacili u logor… |newspaper=Jutarnji list |url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zadar/forum/oca-su-mi-ubili-bracu-i-sestre-bacili-u-logor-a-mene-je-greskom-posvojio-vozac-autobusa-zivot-mi-je-spasila-mala-crvena-haljina-586055}} Preneseno u Slobodnoj Dalmaciji, s oznakom autora »JL«. Intervju s Božom Judašem, odjeljci o njegovu imenu i susretu s obitelji.</ref> Među preživjelom djecom bila je i Nevenka Končar. Odrasla je u udomiteljskim obiteljima i dječjim domovima, a poslije se zaposlila u sisačkoj Željezari. Kao predsjednica sekcije preživjelih logoraša u Sisku sudjelovala je u obnovi komemoracija za stradalu djecu.<ref name="koncar_zivot">{{Citiranje weba |author=Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust |date=5. studenoga 2024. |title=Antisemitizam, holokaust, stradanja – Prošlost u sadašnjosti: Povijesni revizionizam, poricanje i iskrivljavanje holokausta |url=https://centartolerancije.hr/2024/11/05/antisemitizam-holokaust-stradanja-proslost-u-sadasnjosti-povijesni-revizionizam-poricanje-i-iskrivljavanje-holokausta/}} Odjeljak »Podaci o sudionicima prvog panela – preživjelima«, biografska bilješka o Nevenki Končar.</ref> === Poslijeratni postupak protiv upravitelja === Okružni sud Banije u Sisku osudio je Najžara zbog ratnog zločina na dvadeset godina lišenja slobode s prisilnim radom. Presuda je, prema radu Nataše Mataušić iz 2024., donesena 31. svibnja 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176, bilješke 50–51. Datum 31. svibnja naveden je uz uputnicu na sudski spis; u radu iste autorice iz 2022., str. 215, bilješka 812, stoji 15. svibnja 1946." /> Uz zatvorsku kaznu izrečeno mu je i deset godina gubitka političkih i građanskih prava, osim roditeljskih. Vrhovni sud [[Narodna Republika Hrvatska|Narodne Republike Hrvatske]] zatim je kaznu zamijenio smrtnom, koja je izvršena 18. rujna 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176, osobito bilj. 51." /> === Spomen-obilježja i javno sjećanje === Prema Byfordu, žrtvama sisačkoga logora, među njima i srpskoj djeci odvojenoj od roditelja, do 1970-ih se u poslijeratnom javnom sjećanju posvećivalo razmjerno malo pozornosti. To povezuje s prednošću koju je tada imalo obilježavanje oružane borbe i otpora.<ref name="Byford2023" details="str. 19." /> Na zatočenu i umrlu djecu podsjeća više spomen-obilježja. Na jednu od zgrada nekadašnjeg logora 1960. postavljena je spomen-ploča, koja je ukradena 1991. i poslije obnovljena. Na stradalu djecu podsjećaju i spomen-fontana s djecom u igri te spomen-područje uz groblje Viktorovac.<ref name="lead_memorial" /> Spomen-fontana ''Nedovršene igre'', rad kiparice [[Gabrijela Kolar|Gabrijele Kolar]], prikazuje brončane figure djece u igri u parku pred domom kulture. ''Hrvatski biografski leksikon'' nastanak djela datira u 1963.<ref name="hbl_kolar">{{Citiranje weba |last=Šeparović |first=Ana |year=2009 |title=Kolar, Gabrijela |work=Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/kolar-gabrijela |accessdate=2. listopada 2026.}}</ref> Dječje spomen-groblje pejzažno je uređeno 1974. prema idejnom rješenju arhitektice [[Mira Halambek-Wenzler|Mire Halambek-Wenzler]], uz skulpturalno obilježje koje je izradila [[Milena Lah]].<ref name="tz_cemetery">{{Citiranje weba |author=Turistička zajednica grada Siska |title=Kulturno-povijesni spomenici |url=https://tzg-sisak.hr/kulturno-povijesni-spomenici/ |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljak »Dječje spomen-groblje«.</ref> Na prostoru nasuprot groblju Viktorovac nalazi se devet kružnih kamenih ploča koje označavaju mjesto masovne grobnice djece iz logora.<ref name="lead_memorial" /> Prostor sa spomen-pločom stradaloj djeci južno od sisačkoga groblja dobio je naziv Park Diane Budisavljević odlukom Gradskog vijeća Siska od 6. listopada 2017.<ref name="park_name">Gradsko vijeće Grada Siska (6. listopada 2017). »Odluka o imenovanju Parka Diane Budisavljević«. Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije 25/2017, str. 1162, čl. 1–4. [https://glasila.hr/upload_data/site_files/sgsmz2517.pdf Mrežni izvor].</ref> === Crkveno sjećanje === Sveti arhijerejski sabor [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne crkve]] na svibanjskom je zasjedanju 2022. pribrojio svetima djecu stradalu u Jastrebarskom i Sisku kao djecu mučenike jastrebarske i sisačke. Odluka je objavljena u saborskom priopćenju 23. svibnja.<ref name="canonization">{{Citiranje novina |last=Čalija |first=Jelena |date=24. svibnja 2022. |title=Сабор СПЦ унео у Диптихе светих децу мученике јастребарске и сисачке |newspaper=Politika |url=https://www.politika.rs/scc/clanak/508018/sabor-spc-uneo-u-diptihe-svetih-decu-mucenike-jastrebarske-i-sisacke}}</ref> Na povijesne navode u prijedlogu kanonizacije osvrnuli su se katolički biskupi Zagrebačke metropolije u otvorenom pismu patrijarhu [[Porfirije (patrijarh srpski)|Porfiriju]] od 25. srpnja 2022. Osporili su te navode i prikaz uloge katoličkih redovnica, ističući njihov doprinos spašavanju djece.<ref name="catholic_letter">{{Citiranje weba |author=Biskupi Zagrebačke metropolije |date=25. srpnja 2022. |title=Otvoreno pismo biskupa Zagrebačke metropolije patrijarhu Porfiriju |work=Informativna katolička agencija |url=https://ika.hkm.hr/novosti/otvoreno-pismo-biskupa-zagrebacke-crkvene-pokrajine-patrijarhu-porfiriju/ |accessdate=8. listopada 2026.}} Hrvatski izvornik pisma, točke 1–4.</ref> == Historiografija i suvremene interpretacije == Dnevnik Diane Budisavljević objavljen je 2002. u časopisu ''Fontes'', a godinu poslije, 2003., i kao zasebna knjiga u izdanju Hrvatskoga državnog arhiva i Javne ustanove Spomen područje Jasenovac.<ref name="Budisavljevic2002" /><ref name="DnevnikKatalog2003">Muzejski dokumentacijski centar. [https://katalog.mdc.hr/en/Search/?Filters%5BnakladniciEn%5D=Javna+ustanova+Spomen-podru%C4%8Dje+Jasenovac&amp;Filters%5BtemeEn%5D=Povijest&amp;PageIndex=1 Kataložni zapis: ''Dnevnik Diane Budisavljević: 1941.–1945.''], urednik Josip Kolanović. Zagreb: Hrvatski državni arhiv; Jasenovac: Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac, 2003.</ref> Prema Nataši Mataušić, uloga Diane Budisavljević bila je potisnuta u poslijeratnom javnom prikazu, a objavljivanje njezina dnevnika pomoglo je da njezin rad ponovno bude prepoznat. Autorica kritizira i kasnija tumačenja koja zasluge za spašavanje prvenstveno pripisuju Paveliću ili Stepincu.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, bilješke 806–807, i str. 221." /> Nikica Barić u istraživanju sudbine zarobljenika, civila i djece s Kozare naglašava da su preuzimanje djece iz logora i njihov kasniji smještaj organizirale vlasti NDH. Priznajući humanitarne zasluge Diane Budisavljević, osporava prikaz njezine akcije kao pothvata provedenog mimo odobrenja režima.<ref name="baric_kozara" details="str. 109–110." /> U javnoj polemici iz 2020. dodatno je razjasnio da Dianine ciljeve razlikuje od državnih planova, koje povezuje s odvajanjem djece od roditelja i brisanjem njihova srpskog identiteta.<ref name="BaricOdgovor2020">{{Citiranje weba |last=Barić |first=Nikica |year=2020 |title=Odgovor dr. sc. Nikice Barića na navode Silvestra Milete |website=Hrvatski institut za povijest |url=https://www.isp.hr/odgovor-dr-sc-nikice-barica-na-navode-silvestra-milete/ |accessdate=8. listopada 2026.}} Autorski odgovor u javnoj polemici.</ref> O karakteru same ustanove raspravljalo se i na skupu o zbrinjavanju kozaračke djece, održanom u Sisku 30. studenoga 2018. u organizaciji Sisačke biskupije, Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. U priopćenju sa skupa naglašena je humanitarna uloga Crkve, Crvenoga križa i državnih ustanova, a smrtnost je objašnjena bolestima, glađu i teškim ratnim okolnostima. U priopćenju se također navodi da je smrtnost u početku bila vrlo visoka, dok su do kraja 1942. bilježeni samo pojedinačni smrtni slučajevi. Iznesena je i tvrdnja da ne postoje dokumenti koji bi dokazivali nasilno ubijanje ili mučenje djece.<ref name="fhs_2018">{{Citiranje weba |author=Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu |date=3. prosinca 2018. |title=Održan znanstveni skup ‘Zbrinjavanje kozaračke djece i dječje prihvatilište u Sisku 1942. – 1943.’ |url=https://www.fhs.unizg.hr/obavijesti?%40=21qyb |accessdate=8. listopada 2026.}} Izvještaj i priopćenje sa skupa održanog 30. studenoga 2018.; navodi o smrtnosti, nasilnom ubijanju i mučenju preneseni su kao tvrdnje priopćenja.</ref> Skupu je prethodila javna polemika Vlatke Vukelić i Mataušić: Vukelić je osporavala označavanje ustanove koncentracijskim logorom, dok je Mataušić taj opis branila.<ref name="duka_foster" /> Igor Vukić i Ilija Kuzman u radu objavljenom u časopisu ''Pilar'' (2021.) zastupaju tumačenje da je djeci pružana zdravstvena skrb primjerena ratnim okolnostima i mogućnostima tadašnje medicine. Visoku smrtnost objašnjavaju teškim stanjem djece pri dolasku, zaraznim bolestima i nepovoljnim uvjetima smještaja, a kasniji pad broja umrlih povezuju s poboljšanjem prehrane i organizacije skrbi. Zbog toga osporavaju naziv dječji logor. U razmatranju Najžarove odgovornosti prenose i kritički iskaz liječnika Lazara Marguliesa, ali iznose pretpostavku da je na njegovo svjedočenje mogao utjecati strah od vlastitoga kaznenog progona. Uz to navode svjedočenja povoljna za Najžara.<ref name="VukicKuzman2021">{{Citiranje časopisa |last=Vukić |first=Igor |last2=Kuzman |first2=Ilija |year=2021 |title=Neke spoznaje o zbrinjavanju i zdravstvenoj skrbi djece s Kozare u prihvatilištima 1942. godine |journal=Pilar |volume=XVI |issue=31 (1) |pages=67–102 |doi=10.5559/pi.16.31.03 |url=https://hrcak.srce.hr/276005}} Posebno str. 84–89, 95–97 i 100–101.</ref> Mataušić u radu iz 2022. objavljuje i analizira dokumente o sisačkoj ustanovi te zaključuje da je ona, unatoč službenom nazivu prihvatilišta, bila logor za djecu.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, uključujući bilješku 806." /> Pri razmatranju poratnih iskaza uzima u obzir mogućnost osobnih sukoba među svjedocima, kao i mogućnost da su saslušanja vođena uz već oblikovan zaključak o karakteru ustanove i krivnji upravitelja. I uz te ograde, opise neprimjerene prehrane, higijene i zdravstvene skrbi smatra pokazateljima teškog zanemarivanja djece. Kasnije smanjenje smrtnosti povezuje s premještanjem djece u Zagreb, a ne s poboljšanjem skrbi u Sisku.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> U radu iz 2024. Mataušić se posebno bavi pokušajima prikazivanja Najžara kao spasitelja djece i žrtve poratnog sudskog postupka. Među publikacijama koje kritizira navodi i rad Vukića i Kuzmana, a podrobnije se osvrće na javne tvrdnje Vlatke Vukelić. Uspoređujući Najžarove izvještaje s iskazima liječnika, zaposlenica i drugih svjedoka, zaključuje da je kao upravitelj odgovoran za propuste u organizaciji liječenja, premještanje zaražene djece među ostalu djecu i izostanak poboljšanja uvjeta. Pokušaje njegova prikazivanja kao spasitelja i žrtve poratnog postupka opisuje kao [[Povijesni revizionizam|povijesni revizionizam]].<ref name="Matausic2024" details="str. 176–181; rad Vukića i Kuzmana naveden je na str. 176, u bilješci 52." /> == Vidi također == * [[Sabirni logor Jastrebarsko]] * [[Koncentracijski logor Jasenovac]] * [[Diana Budisavljević]] == Izvori == <references> <ref name="Matausic2022">{{Citiranje časopisa |last=Mataušić |first=Nataša |year=2022 |title=Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića (dokumenti) |journal=Zbornik Janković |volume=VI |issue=7 |pages=212–281 |doi=10.47325/zj.6.7.2 |url=https://hrcak.srce.hr/307769}}</ref> <ref name="Budisavljevic2002">{{Citiranje časopisa |last=Budisavljević |first=Diana |year=2002 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945. |journal=Fontes: izvori za hrvatsku povijest |volume=8 |pages=13–171 |url=https://hrcak.srce.hr/54981}} Hrvatski prijevod Silvije Szabo. Izdanje u časopisu; zasebno knjižno izdanje objavljeno je 2003.</ref> <ref name="Matausic2024">{{Citiranje knjige |last=Mataušić |first=Nataša |year=2024 |chapter=Liječnik Antun Najžar, zločinac ili spasitelj srpske djece u „Prihvatilištu za djecu izbjeglica” u Sisku? |title=80 godina od pojma genocid — Studija slučaja: Genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj |place=Beograd |publisher=Muzej žrtava genocida |pages=165–184 |doi=10.58378/ZRK.1.2024.MAT.165-184 |chapter-url=https://www.muzejgenocida.rs/images/zbornik-2024/14.%20Nata%C5%A1a%20Matau%C5%A1i%C4%87.pdf}}</ref> <ref name="Byford2023">{{Citiranje časopisa |last=Byford |first=Jovan |year=2023 |title=Rescuing the ‘Sava victims’ from oblivion and denial: History and memory of the last Ustasha crime in Sisak |journal=Tragovi |volume=6 |issue=2 |pages=7–53 |doi=10.52328/t.6.2.1 |url=https://oro.open.ac.uk/94735/1/Tragovi_god6br2_JovanByford_EN.pdf}} Engleska inačica u repozitoriju The Open University.</ref> <ref name="White2018">{{Citiranje knjige |last=White |first=Joseph Robert |year=2018 |chapter=Sisak I and II |editor-last=Megargee |editor-first=Geoffrey P. |editor2-last=White |editor2-first=Joseph R. |title=The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945 |volume=III: Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany |place=Bloomington |publisher=Indiana University Press |pages=73–75 |isbn=978-0-253-02386-5 |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf}}</ref> <ref name="Fumic2011">{{Citiranje knjige |last=Fumić |first=Ivan |year=2011 |title=Djeca — žrtve ustaškog režima |place=Zagreb |publisher=Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske |isbn=978-953-7587-09-3 |url=https://znaci.org/00003/563.pdf}}</ref> <ref name="Dizdar1990">{{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |year=1990 |title=Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata 1941—1945. godine |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=22 |issue=1–2 |pages=83–110 |url=https://hrcak.srce.hr/190520}}</ref> </references> == Literatura == * {{Citiranje časopisa |last=Barić |first=Nikica |year=2016 |title=Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece |journal=Pilar |volume=XI |issue=22/2 |pages=53–111 |url=https://hrcak.srce.hr/187790 |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Byford |first=Jovan |year=2023 |title=Rescuing the ‘Sava victims’ from oblivion and denial: History and memory of the last Ustasha crime in Sisak |journal=Tragovi |volume=6 |issue=2 |pages=7–53 |doi=10.52328/t.6.2.1 |url=https://oro.open.ac.uk/94735/1/Tragovi_god6br2_JovanByford_EN.pdf |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |year=1990 |title=Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata 1941—1945. godine |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=22 |issue=1–2 |pages=83–110 |url=https://hrcak.srce.hr/190520 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Fumić |first=Ivan |year=2011 |title=Djeca — žrtve ustaškog režima |place=Zagreb |publisher=Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske |isbn=978-953-7587-09-3 |url=https://znaci.org/00003/563.pdf |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Mataušić |first=Nataša |year=2022 |title=Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića (dokumenti) |journal=Zbornik Janković |volume=VI |issue=7 |pages=212–281 |doi=10.47325/zj.6.7.2 |url=https://hrcak.srce.hr/307769 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Mataušić |first=Nataša |year=2024 |chapter=Liječnik Antun Najžar, zločinac ili spasitelj srpske djece u „Prihvatilištu za djecu izbjeglica” u Sisku? |title=80 godina od pojma genocid — Studija slučaja: Genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj |place=Beograd |publisher=Muzej žrtava genocida |pages=165–184 |doi=10.58378/ZRK.1.2024.MAT.165-184 |chapter-url=https://www.muzejgenocida.rs/images/zbornik-2024/14.%20Nata%C5%A1a%20Matau%C5%A1i%C4%87.pdf |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Škiljan |first=Filip |year=2014 |title=Organizirana prisilna iseljavanja Srba iz NDH |place=Zagreb |publisher=Srpsko narodno vijeće |isbn=978-953-7442-13-2 |url=https://snv.hr/wp-content/uploads/2020/12/skiljan.pdf |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Vukić |first=Igor |last2=Kuzman |first2=Ilija |year=2021 |title=Neke spoznaje o zbrinjavanju i zdravstvenoj skrbi djece s Kozare u prihvatilištima 1942. godine |journal=Pilar |volume=XVI |issue=31 (1) |pages=67–102 |doi=10.5559/pi.16.31.03 |url=https://hrcak.srce.hr/276005 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=White |first=Joseph Robert |year=2018 |chapter=Sisak I and II |editor-last=Megargee |editor-first=Geoffrey P. |editor2-last=White |editor2-first=Joseph R. |title=The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945 |volume=III: Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany |place=Bloomington |publisher=Indiana University Press |pages=73–75 |isbn=978-0-253-02386-5 |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf |ref=none}} === Objavljeni izvori === * {{Citiranje časopisa |last=Budisavljević |first=Diana |year=2002 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945. |journal=Fontes: izvori za hrvatsku povijest |volume=8 |pages=13–171 |url=https://hrcak.srce.hr/54981 |ref=none}} Hrvatski prijevod Silvije Szabo. == Vanjske poveznice == * [https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 Djeca u logorima NDH], Spomen područje Jasenovac * [https://hrcak.srce.hr/307769 Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića], rad s objavljenim prijepisima dokumenata * [https://hrcak.srce.hr/54981 Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945.], izdanje u časopisu ''Fontes'' * [https://www.memorialmuseums.org/memorialmuseum/sisak-childrens-concentration-camp-memorial?locale=en Spomen-obilježja dječjeg logora u Sisku], Memorialmuseums * [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Sisak_concentration_camp Fotografije sisačkoga logora na Zajedničkom poslužitelju] [[Kategorija:Sisak]] [[Kategorija:Logori u NDH]] oowbw33j121he3golfi6mnftua69m3m 7615301 7615290 2026-10-08T17:06:52Z Amon16 121913 Ciljana dorada nakon provjere izvora: precizirani datumi zatvaranja i udomljavanje, dopunjeni atribuirani navodi o injekcijama te ispravljeni osobno ime i reference. 7615301 wikitext text/x-wiki {{Infookvir | iznad = Koncentracijski logor Sisak | iznadstil = font-size:115%; | podzaglavlje = Sabirni i tranzitni objekti te dječji logor | bodystil = width: 23em; | paramstil = width: 37%; | zaglavljestil = background: #e5e5e5; | slika = {{Lokacijska karta|NDH|label=Sisak|lat=45.48|long=16.37|width=300|float=center|caption=}} | opis = Položaj [[Sisak|Siska]] na karti [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. | slika2 = [[Datoteka:Sisak Ustasha concentration camp for children.jpg|300px|alt=Crno-bijela fotografija male djece koja leže na podu u baraci.]] | opis2 = Djeca na podu barake u sisačkom dječjem logoru. | zaglavlje1 = Opći podatci | param2 = Lokacija | vrijednost2 = [[Sisak]], [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]<br />(danas [[Hrvatska]]) | param3 = Razdoblje različitih objekata | vrijednost3 = 1941.–1945. (različiti sabirni i tranzitni objekti)<ref name="skil_caprag">{{Citiranje knjige |last=Škiljan |first=Filip |year=2014 |title=Organizirana prisilna iseljavanja Srba iz NDH |place=Zagreb |publisher=Srpsko narodno vijeće |isbn=978-953-7442-13-2 |url=https://snv.hr/wp-content/uploads/2020/12/skiljan.pdf}} Relevantno mjesto: str. 137–140.</ref><ref name="Byford2023" details="str. 39." /> | param4 = Uprava | vrijednost4 = [[Datoteka:Flag of Germany (1935–1945).svg|22px|border|alt=Zastava nacističke Njemačke]] [[Treći Reich|Njemačka]] (tranzitni logori, do 1944.)<br />[[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|22px|border|alt=Zastava NDH]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] (dječji logor i sabirni objekti; kasnije i tranzitni logori)<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /><ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> | param5 = Prijašnja namjena prostora | vrijednost5 = Tvornica, skladišta, Sokolana, škola i samostanske prostorije<ref name="jusp_intro">{{Citiranje weba |author=Javna ustanova Spomen područje Jasenovac |title=Djeca u logorima NDH |url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljci »Logor u Sisku« i »Spašavanje djece«.</ref><ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> | zaglavlje6 = Dječji logor | param7 = Službeni naziv | vrijednost7 = Prihvatilište za djecu izbjeglica | param8 = Djelovanje | vrijednost8 = 3. kolovoza 1942. – početak 1943.<ref name="Matausic2022" details="str. 214, 223 i 227; bilješka 850." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171–173, bilješke 25 i 31." /> | param9 = Upravitelj | vrijednost9 = [[Antun Najžar]]<ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> | param10 = Zatočenici | vrijednost10 = Djeca, pretežito [[Srbi|srpske]] nacionalnosti<ref name="Fumic2011" details="str. 57." /> | param11 = Broj djece | vrijednost11 = 5000–7000 prema JUSP-u Jasenovac<ref name="jusp_intro" /> | param12 = Broj umrle djece | vrijednost12 = 1152 prema popisu umrlih za 1942.; JUSP navodi i 1631 (vidi tekst)<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843." /><ref name="jusp_intro" /> }} Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] u [[Sisak|Sisku]], tada na području [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] (NDH), djelovalo je više sabirnih i tranzitnih logora te dječji logor. Nisu svi bili otvoreni u isto vrijeme niti su imali jednaku namjenu. Iz ranijeg logora u Capragu vlasti NDH prisilno su iseljavale Srbe u okupiranu Srbiju,<ref name="skil_caprag" /> dok su kasniji sabirni i tranzitni logori služili i za odvajanje stanovništva koje je upućivano na [[Prisilni rad|prisilni rad]] u Njemačku.<ref name="Dizdar1990" details="str. 108–109." /> S tim deportacijama i razdvajanjem obitelji bio je povezan i dječji logor, službeno nazvan ''Prihvatilište za djecu izbjeglica''.<ref name="Matausic2022" details="str. 213–214." /> Dječji logor otvoren je 3. kolovoza 1942., a vodio ga je liječnik [[Antun Najžar]].<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 223, bilješka 850; na str. 227 spominje se veljača." /><ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /> U njega su dovođena djeca iz drugih ustaških logora te ona odvojena od roditelja koji su slani na prisilni rad.<ref name="Matausic2022" details="str. 213–214." /> Većinom su bila [[Srbi|srpske]] nacionalnosti, pri čemu je velik dio potjecao s [[Kozara|Kozare]] i drugih područja zahvaćenih vojnim operacijama i progonom stanovništva.<ref name="Fumic2011" details="str. 57." /> Logor je prestao djelovati početkom 1943.<ref name="Matausic2022" details="str. 223 i 227; bilješka 850." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171–173, bilješke 25 i 31." /> Kroz dječji logor prošlo je nekoliko tisuća djece, od kojih je više od tisuću umrlo zbog gladi, bolesti i neprimjerenih uvjeta boravka. Spomen područje Jasenovac navodi podatak mrtvozornika o 1152 umrla djeteta te podatak o 1631 umrlom djetetu.<ref name="jusp_intro" /> Dio djece spašen je premještanjem u druge ustanove, predajom roditeljima i rodbini ili smještajem u obitelji. U tome su sudjelovali [[Diana Budisavljević]] i njezini suradnici, djelatnici [[Hrvatski Crveni križ|Hrvatskoga Crvenog križa]], pojedini državni službenici, liječnici, crkvene ustanove i građani.<ref name="jusp_intro" /> Nakon rata Najžar je osuđen zbog ratnog zločina i pogubljen u rujnu 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176." /> U Sisku su podignuta spomen-obilježja zatočenoj i umrloj djeci.<ref name="lead_memorial">{{Citiranje weba |author=Stiftung Denkmal für die ermordeten Juden Europas |title=Sisak Children’s Concentration Camp Memorial |work=Memorialmuseums |url=https://www.memorialmuseums.org/memorialmuseum/sisak-childrens-concentration-camp-memorial?locale=en |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljak »Remembrance«.</ref> U novijim javnim polemikama osporavalo se da je ustanova bila logor i dovodila se u pitanje odgovornost njezine uprave, dok su se zasluge za spašavanje djece različito prikazivale.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, bilješke 806–807, i str. 221." /><ref name="Matausic2024" details="str. 176–181." /> == Povijesni kontekst == [[Ustaše|Ustaška organizacija]] nastala je u političkim sukobima u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura|šestosiječanjske diktature]]. Predvodio ju je [[Ante Pavelić]], a cilj joj je bio srušiti Jugoslaviju i stvoriti neovisnu hrvatsku državu. Za ostvarenje toga cilja koristila se nasilnim i terorističkim metodama, uz potporu [[Fašistička Italija|fašističke Italije]].<ref name="background_interwar">{{Citiranje weba |title=Ustaše |work=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://enciklopedija.hr/clanak/ustase |accessdate=3. listopada 2026.}}</ref> [[Travanjski rat|Napad sila Osovine na Jugoslaviju]] 6. travnja 1941. doveo je do sloma jugoslavenske vojske i podjele zemlje između okupacijskih vlasti i država povezanih s Osovinom. [[Slavko Kvaternik]] proglasio je NDH 10. travnja, a na njezino je čelo došao Pavelić. U NDH, čiji je opstanak ovisio o Njemačkoj i Italiji, uspostavljena je jednostranačka totalitarna diktatura; vlasti su provodile progon i masovne likvidacije Srba te donijele rasne zakonske odredbe protiv [[Židovi|Židova]] i [[Romi|Roma]].<ref name="background_invasion">{{Citiranje weba |author=United States Holocaust Memorial Museum |title=World War II: Key Dates |work=Holocaust Encyclopedia |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/world-war-ii-key-dates |accessdate=3. listopada 2026.}} Zapis za 6. travnja 1941.</ref><ref name="background_ndh">{{Citiranje weba |title=Nezavisna Država Hrvatska |work=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://enciklopedija.hr/clanak/nezavisna-drzava-hrvatska |accessdate=3. listopada 2026.}}</ref> Ustaške vlasti izgradile su mrežu koncentracijskih logora za zatočenje i ubijanje pripadnika progonjenih skupina i političkih protivnika režima. Najveći je bio [[Koncentracijski logor Jasenovac|jasenovački logorski kompleks]], u čijem je sastavu djelovao i [[Sabirni logor Stara Gradiška|logor Stara Gradiška]].<ref name="background_camps">{{Citiranje weba |author=United States Holocaust Memorial Museum |title=Jasenovac |work=Holocaust Encyclopedia |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/jasenovac |accessdate=3. listopada 2026.}} Uvodni odjeljak o vlastima NDH i logorskom sustavu.</ref> Na sisačkom području logori su postojali već 1941. Iseljenički logor u Capragu otvoren je početkom srpnja 1941. i radio je do kraja rujna. Logor se nalazio uz željezničku prugu Zagreb–Beograd, oko pet kilometara od tadašnjeg Siska, i bio je jedno od sabirališta iz kojih su vlasti NDH organizirano prisilno iseljavale Srbe u okupiranu Srbiju. Prvi organizirani transport iz Capraga otpremljen je 1. kolovoza 1941.<ref name="skil_caprag" /> == Sabirni i tranzitni logori == Ustaški sabirni logor u nekadašnjoj Teslićevoj Staklani počeo je raditi 9. srpnja 1942., kako navodi [[Nataša Mataušić]]. U njemu su zatočene srpske obitelji s Kozare, [[Banovina|Banije]], [[Kordun|Korduna]], [[Moslavina|Moslavine]] i [[Slavonija|Slavonije]], a zatim su radno sposobni odrasli odvođeni na prisilni rad, dok su njihova djeca ostajala u Sisku.<ref name="Matausic2024" details="str. 166." /><ref name="Matausic2022" details="str. 214: uspostava sabirnog logora i odvajanje djece od roditelja odvedenih na prisilni rad." /> Nazivi ''Sisak I'' i ''Sisak II'' u literaturi ne označavaju uvijek iste objekte ni ista razdoblja. Joseph Robert White u enciklopediji Američkoga memorijalnog muzeja holokausta nazivom ''Sisak I'' označava tranzitni logor, a nazivom ''Sisak II'' logor za žene i djecu koje su vlasti smatrale nesposobnima za prisilni rad. Početak njihova rada smješta na 3. kolovoza 1941., a prijelaz tranzitnog logora pod upravu NDH u travanj 1944.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> Drukčiji prikaz daje [[Zdravko Dizdar]], koji njemačke logore Sisak I i Sisak II smješta u Staklanu i Pecaru, a njihovo osnivanje u siječanj 1943. U njegovu prikazu njemačka uprava trajala je do 17. svibnja 1944., kada su logori objedinjeni pod ustaškom upravom povezanom s Jasenovcem.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98 i 108–109: njemački logori od siječnja 1943. te njihovo objedinjavanje pod ustaškom upravom 17. svibnja 1944." /> U tranzitnom su logoru, prema Whiteovu opisu, bili zatočeni Srbi, Bošnjaci i Romi namijenjeni prisilnom radu u [[Treći Reich|Reichu]], a dio ih je odveden u logor na beogradskom [[Sajmište (logor)|Sajmištu]]. Na temelju uzorka kartica Međunarodne službe traženja White spominje i kasnije boravke zatočenika u [[Auschwitz|Auschwitzu]], [[Koncentracijski logor Dachau|Dachauu]], [[Koncentracijski logor Mauthausen|Mauthausenu]] i drugim njemačkim logorima.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> O planovima za sisačke logore govori bilješka njemačke komisije od 16. siječnja 1943. U njoj je predviđeno 5000 mjesta za tranzitni logor Sisak I i 1500 za rezervni logor Sisak II, što označava planirani kapacitet, a ne ukupan broj zatočenika koji su kroz njih prošli. Komisija je razmatrala njihovo razvrstavanje i upućivanje na rad u Njemačku ili u njemačke posebne logore. Za sisačke je objekte predvidjela njemačku upravu, sudjelovanje organa Službe sigurnosti i stražu vojnih žandara.<ref name="wall_plan">»Zabeleška komisije nemačkog opunomoćenog generala u NDH od 16. januara 1943. o razvrstavanju talaca i pohapšenog stanovništva na grupe i upućivanju na rad u Nemačku ili nemačke specijalne logore u Osijeku, Zemunu i Sisku«. Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, dokument 11. Objavljeni prijevod njemačkog dokumenta. [https://znaci.org/zb/4_12_3_11.htm Mrežni izvor].</ref> Dizdar smješta njemački logor Sisak I u bivšu Teslićevu tvornicu stakla, a Sisak II u bivšu tvornicu likera, Pecaru, udaljenu približno 750 metara. Sastavni dio Siska II bila je i „Karantena”, skupina drvenih baraka podignutih 1942. u kojima su boravile žene i djeca. Logor je bio povezan sa Staklanom, a osiguravali su ga dvostruka bodljikava žica i četiri zidana bunkera na uglovima.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /> Izvještaj koji prenosi Dizdar bilježi ukupno 1868 zatočenika u oba njemačka logora krajem srpnja 1943. Djeca su u logore dovođena s roditeljima ili u zasebnim skupinama. Glad, bolesti i naporan rad osobito su pogađali njih i starije zatočenike. Većina zatočenika odvođena je na prisilni rad u Njemačku, dok su među ostalim odredištima bili Jasenovac i Stara Gradiška. Ti se podatci o broju zatočenika i njihovoj daljnjoj sudbini odnose na oba logora zajedno.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /> Dizdar za razdoblje od 25. siječnja 1943. do 15. siječnja 1945. prenosi procjenu Zemaljske komisije o približno 10.000 odraslih i oko 2000 djece. To je zajednički podatak za njemačke logore i logor koji je poslije bio pod ustaškom upravom. Njegov podatak o približno 2500 stradalih obuhvaća smrti u sisačkim i drugim logorima te na prisilnom radu u zemlji i inozemstvu, pa se ne odnosi samo na umrle u Sisku.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109; autor prenosi zajedničke procjene Zemaljske komisije za razdoblje 25. siječnja 1943. – 15. siječnja 1945., uključujući stradanje nakon odvođenja iz Siska." /> Tranzitni logor u Staklani prestao je djelovati u siječnju 1945., nakon čega je zgrada pretvorena u vojarnu ustaških postrojbi. Zatočenje stanovnika Siska na istome mjestu u posljednjim tjednima rata pripada tom kasnijem razdoblju.<ref name="Byford2023" details="str. 39." /> == Kronologija prema pojedinim izvorima == Budući da White i Dizdar različito rabe nazive logora i navode različite datume pojedinih događaja, njihove su kronologije prikazane odvojeno. Razdoblje rada dječjeg logora pritom treba razlikovati od razdoblja djelovanja njemačkih tranzitnih logora. {| class="wikitable" |+ Kronologija prema Josephu Robertu Whiteu (2018.) ! Datum !! Događaj u autorovu prikazu |- | 3. kolovoza 1941. || Početak rada logora koje autor označava kao Sisak I i Sisak II.<ref name="White2018" details="str. 73: u izvorniku je navedena 1941. godina." /> |- | 29. srpnja 1942. || Dolazak prvoga transporta djece iz Mlake.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |- | 8. siječnja 1943. || Zatvaranje dječjeg logora i premještanje preostale djece u Zagreb.<ref name="White2018" details="str. 75." /> |- | Travanj 1944. || Predaja uprave nad tranzitnim logorom Sisak I vlastima NDH.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> |- | Siječanj 1945. || Zatvaranje logora za odrasle; autor navodi odvođenje preostalih zatočenika u Jasenovac.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |} {| class="wikitable" |+ Kronologija prema Zdravku Dizdaru (1990.) ! Datum !! Događaj u autorovu prikazu |- | 3. kolovoza 1942. || Osnutak dječjeg logora i dolazak prvoga transporta iz Mlake.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 8. siječnja 1943. || Zatvaranje dječjeg logora nakon odlaska posljednje skupine djece u Zagreb.<ref name="Dizdar1990" details="str. 104." /> |- | Siječanj 1943. || Osnivanje njemačkih logora Sisak I u Staklani i Sisak II u Pecari.<ref name="Dizdar1990" details="str. 108–109." /> |- | 17. svibnja 1944. || Preuzimanje i objedinjavanje njemačkih logora pod ustaškom upravom.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98 i 109." /> |- | 15. siječnja 1945. || Raspuštanje ustaškoga sabirnog logora; autor navodi puštanje preostalih 300 zatočenika.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98." /> |} == Dječji logor == === Dolazak djece i razdvajanje obitelji === [[Datoteka:Children in Sisak concentration camp.jpg|thumb|right|upright=0.9|alt=Crno-bijela fotografija skupine djece ispred logorske barake.|Djeca ispred barake u sisačkom logoru.]] Osnivanju dječjeg logora prethodila je [[Bitka na Kozari|ofenziva na Kozari]] u lipnju i srpnju 1942. Njemačka vojska, uz sudjelovanje domobranskih i ustaških postrojbi NDH, vodila je operaciju protiv partizanskih snaga na Kozari i Prosari, tijekom koje je zarobljen velik broj civila, većinom Srba. Vlasti NDH i njemački predstavnici planirali su zatočene civile uputiti u logore i među njima izdvojiti radnu snagu. Deportacije su tako bile praćene razdvajanjem obitelji, s kojim je bila povezana i sudbina djece.<ref name="baric_kozara">{{Citiranje časopisa |last=Barić |first=Nikica |year=2016 |title=Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece |journal=Pilar |volume=XI |issue=22/2 |pages=53–111 |url=https://hrcak.srce.hr/187790}} Relevantna mjesta: str. 53–55, 63–64 i 96.</ref> Ministarstvo udružbe NDH, koje je bilo nadležno za socijalnu skrb, otvorilo je dječje prihvatilište u Sisku 3. kolovoza 1942. Onamo su stizala djeca iz ustaških sabirnih logora u [[Mlaka (Jasenovac)|Mlaki]], Jablancu i [[Košutarica|Košutarici]] te iz Stare Gradiške. Primana su i djeca iz samoga sisačkog sabirnog logora, odvojena od roditelja upućenih na prisilni rad.<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 213–214." /> Spomen područje Jasenovac također opisuje dovođenje djece iz više logorskih objekata i njihovo prisilno odvajanje od zatočenih majki.<ref name="jusp_intro" /> Put djece iz Mlake i Jablanca do Jasenovca opisao je nadzornik Ministarstva udružbe Franjo Perše u izvještaju od 7. kolovoza 1942. Prevozila su se seoskim kolima jer je put bio preuzak i loš za druga prijevozna sredstva; iz Mlake je vožnja trajala tri do četiri sata, a iz Jablanca šest. Pratile su ih sestre Crvenoga križa, koje su se putem brinule o njihovoj prehrani.<ref name="Matausic2022" details="dokument 1, str. 230–231: izvještaj Franje Perše Ministarstvu udružbe od 7. kolovoza 1942. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-223, MUP NDH, kut. 10." /> Diana Budisavljević u svojim je zapisima s početka kolovoza opisala kako su djeca kolima dopremana iz Mlake, a zatim u Jasenovcu ukrcavana u vagone. Dolazak u Sisak zabilježila je 3. kolovoza 1942.: većina djece ostala je u gradu, dok su dojenčad te mala, slaba ili bolesna djeca u dva vagona nastavila prema Zagrebu. Pri prihvatu u Sisku mlijeko je kasnilo, a djecu je pješice u Sokolanu odveo [[Kamilo Brössler|Kamilo Bresler]].<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 85–86, zapisi od 2. do 4. kolovoza 1942." /> === Uprava i logorski objekti === Iako je prihvatilište formalno bilo u nadležnosti Ministarstva udružbe, prema Mataušić njime je stvarno upravljala [[Ustaška nadzorna služba]]. O osoblju, nabavi i rashodima odlučivao je upravitelj Antun Najžar, koji je u iskazu od 25. veljače 1946. svoje ovlasti opisao riječima: »bez mog znanja i odobrenja nije se smelo niti moglo raspolagati novcem logora«.<ref name="Matausic2024" details="str. 178, bilješka 60: autoričin prijenos Najžarova iskaza od 25. veljače 1946." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> Prema iskazu Dragice Habazin, roditelji djece smještene u dječjim objektima bili su zatočeni u logoru u Staklani, kojim je zapovijedao Andrašević.<ref name="Matausic2022" details="dokument 7, str. 246: iskaz Dragice Habazin od 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis." /> Djeca su bila smještena na više mjesta u gradu, među kojima se navode Staklana, Pecara, Solana Reis i prostorije samostana sestara sv. Vinka.<ref name="jusp_intro" /> Za njihov smještaj i liječenje prenamijenjene su i Sokolana te škola u Novom Sisku. Uvjeti su se razlikovali od zgrade do zgrade: školsku polikliniku Jana Koch opisala je kao improviziranu bolnicu u staroj zgradi ograđenoj žicom, s ustaškom stražom i zastavom Crvenoga križa.<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Učitelj [[Ante Dumbović]] bio je povjerenik Ministarstva udružbe za smještaj djece, u dokumentima nazvan ''kolonizacijom'', i vodio je popise pristigle, umrle, vraćene i udomljene djece. Njegovi izvještaji i kartoteka važni su za istraživanje rada logora, ali i za praćenje sudbine pojedinoga djeteta.<ref name="Matausic2024" details="str. 168 i 175." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> === Smještaj, prehrana i higijena === Već pri dolasku u Sisak djeca su bila iscrpljena, pothranjena i bolesna, a ondje ih nisu čekali smještaj, prehrana i zdravstvena skrb koji bi odgovarali njihovu broju i potrebama. Ležala su na podu ili slami, često bez odgovarajuće odjeće, i dobivala hranu neprilagođenu svojoj dobi.<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Prema Mataušić, djeca su danima ležala na istoj slami zagađenoj izmetom, premda je u skladištima bilo plahti, pokrivača i drugih potrepština koje im nisu bile dostupne. Opisuje i krađe hrane i odjeće te propuste u raspodjeli i njezi.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> O teškoćama pri kupanju i raskuživanju Diana Budisavljević pisala je 6. kolovoza 1942. Okupana djeca nisu imala prostoriju u kojoj bi čekala odjeću: »Morala su gola van«, zabilježila je, uz napomenu da je vrijeme bilo oblačno i da je puhao hladan vjetar.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 92, zapis od 6. kolovoza 1942." /> Đuro Vidović, zemljoradnik iz Križa kraj Petrinje, vidio je uvjete u Sokolani kada je u kolovozu 1942. došao preuzeti jedno dijete. O onome što je zatekao svjedočio je pred komisijom za ratne zločine 23. siječnja 1946.: <blockquote>»Djeca su bila smještena po sobama sokolane i ležala su na podovima na kojima je bilo vrlo malo a na mjestima gotovo ni malo slame a osim toga prostorije su bile vrlo neuredne i nisu bile čišćene te je bilo i dječjih izmetina a manja mala djeca su bila i zamazana tim izmetinama.– Ispravljam ne samo da su mala djeca bila zamazana od izmetina nego su bila i velika a bila su zamazana usljed toga što su ležala sa malom djecom od godine pa na više koja su i njih istovremeno zamazali a niti jedni nIsu imali prilike da se očiste a niti je zato pružana mogućnost a o tom izgleda uprava logora kao i osoblje koje je posluživalo djecu nije vodilo brige.–«<ref name="Matausic2022" details="str. 267–268, dokument 15: iskaz Đure Vidovića od 23. siječnja 1946. Objavljeni prijepis; signatura navedena na str. 269: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-380/4. Oblik „nIsu” nalazi se u prijepisu." /></blockquote> U istom iskazu Vidović je opisao i podjelu hrane kojoj je prisustvovao: <blockquote>»Pored toga što su djeca bila zamazana mnogo su plakala i vikala a istovremeno i tražila kruha koga nisu dobivala iz čega zaključujem da je ishrana te djece bila vrlo slaba gotovo nikakova, dok su djeca zapomagala i tražila kruha.– Imao sam prilike vidjeti jedamput kada je djelena hrana i to prije podne u 9 sati kojom prilikom djeci je djelana hrana koja se sastojala od neke prozirne juhe sa nekoliko komadića sasvim siguran nisam dali repe ili makarone glavno bijelo je bilo te jednim komadićem kruha koji nikako nije bio teži od 3-4 dkg. Takvu hranu djeca su dobivala dnevno dva puta i to u 9 sati izjutra i u 4 sata poslijepodne, – Kod djeljenja hrane nije se moglo pravilno raspodijeliti niti su mogla sva djeca dobiti obzirom da je bila nestašica u porcijama i žlicama tako da si od 3-7 djece jeli iz jedne porcije.–«<ref name="Matausic2022" details="str. 267–268, dokument 15: iskaz Đure Vidovića od 23. siječnja 1946. Objavljeni prijepis; signatura navedena na str. 269: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-380/4. Oblik „nIsu” nalazi se u prijepisu." /></blockquote> Prema Vidovićevim riječima, građani i seljaci pokušavali su donijeti djeci kruh, sir i voće, no osoblje i naoružana straža to su sprečavali, tvrdeći da bi se djeca mogla razboljeti.<ref name="Matausic2022" details="str. 267–268, dokument 15: iskaz Đure Vidovića od 23. siječnja 1946. Objavljeni prijepis; signatura navedena na str. 269: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-380/4. Oblik „nIsu” nalazi se u prijepisu." /> Ispričao je i da je pred Sokolanom vidio mrtvačka kola u koja je utovareno približno deset dječjih lijesova, nakon čega su odvezena na groblje.<ref name="Matausic2022" details="str. 267–268, dokument 15: iskaz Đure Vidovića od 23. siječnja 1946. Objavljeni prijepis; signatura navedena na str. 269: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-380/4. Oblik „nIsu” nalazi se u prijepisu." /> Djecu na obali Kupe Joso Stanić opisao je u poratnom iskazu koji prenosi Mataušić. Prema njegovu sjećanju, vidio ih je 17. ili 18. kolovoza 1942., pri ulasku u Sisak: <blockquote>»... tek nekako 17 ili 18 (kolovoza 1942., op.a.) ponovno sam otišao u Sisak sa biciklom te taman prilikom ulaska u Sisak t.j. kada sam došao na zidani kupski most vidio sam jedan strahoviti prozor koji me je prosto zaprepastio. Naime od sokolane kao i od škole sa druge strane Kupe razišlo se ne znam ni koliko broj ali veliki broj djece niz obalu Kupe polu gola i bosa sa željom da se okupaju odnosno pošto su na to bili prisiljeni od svojih čuvara. Djeca su bila tako izmučena od kojih je bilo i velik broj upravo posve male djece neobično su mnogo vikala i plakala te zapomažući tražeći hrane i dozivajući svoje majke. Dakle, prizor upravo je toliko bio strašan da se neda uopće ničim opisati da bi se mogla dobiti jasna slika o strahovitom prizoru koji se pojavio pred svakim onim koji je slučajno tada naišao tuda...«<ref name="Matausic2024" details="str. 174 i 180, bilješke 40 i 65: autoričin prijenos iskaza Jose Stanića, saslušanog u siječnju 1946. pred Okružnom komisijom za ratne zločine Banije u bolnici u Petrinji. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, ZB-KONF-4/380. Trotočke, dopuna „(kolovoza 1942., op.a.)” i oblik „prozor” potječu iz objavljenog prijepisa. Prenesen je cijeli ondje citirani odlomak." /></blockquote> Kada je u rujnu 1942. obilazila logorske objekte, sestra Crvenoga križa [[Jana Koch]] zatekla je približno 160 bolesne djece na podu improvizirane bolnice, bez primjerene njege. U njezinu opisu, koji prenosi Fumić, Solana je bila hladan i vlažan betonski prostor u kojem su boravila djeca s ranama i krastama. Nedostajalo je i hrane: »Premda je već davno prošlo tri sata poslije podne, djeca tog dana još ništa nisu jela.«<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Dragica Habazin, također sestra Crvenoga križa, radila je s djecom od rujna 1942. Na saslušanju pred Zemaljskom komisijom 5. prosinca 1945. prisjetila se pretrpane drvene barake na kupalištu Teslić i zaraznih bolesti među djecom. Prema njezinu iskazu, rad Crvenoga križa i dolazak sestara donijeli su određeno poboljšanje prehrane. O svakodnevnoj njezi i pokušaju da dojenčad ponovno dođe do svojih majki rekla je: <blockquote>»U čitavom logoru bio je samo jedan zahod, pa su djeca obavljala nuždu sva na otvorenom na livadi, a ona manja, koja nisu mogla ići, ta su obavljala nuždu pod sebe, a mi smo ih čistili. Mi smo zatražile od ustaškog zastavnika Andraševića, koji je bio zapovjednik logora u Sisku na staklani, gdje su bili zatočenici, roditelji u našem logoru nalazeće se djece, da nam dade majke od kod nas zatočene djece, da svoju djecu doje. No on nam to nije dozvolio.«<ref name="Matausic2022" details="str. 246, dokument 7: iskaz Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis; signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /></blockquote> === Zdravstvena skrb i postupanje uprave === Za toliki broj djece i težinu njihova stanja, prema Mataušić, nije bilo dovoljno liječnika ni pomoćnog osoblja. Troje liječnika koji su radili s bolesnom djecom i samo se razboljelo, a zamjene nisu poslane. Uz taj manjak osoblja upozorava na nedovoljnu higijenu pri hranjenju i na premještanje djece pri kojem su se bolesna miješala sa zdravom.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> Redovnica Mirna Mastanjević prvih je desetak dana pomagala pri hranjenju djece u samostanskim prostorijama. O tom je radu svjedočila na saslušanju 22. veljače 1946.: <blockquote>»U mjesecu augustu 1942 dopremljena su djeca x pohvatana po ustašama te smještena u prostorije našeg zabavišta i time je osnovan jedan dio dječjeg logora i kod nas. Prvih 10 dana ja sam pomagala osoblju koje je radilo kod te djece. Moj rad se sastojao u tome što sam prilikom hranjenja te djece pomagala ženama koje su hranile djecu te sam i ja hranila tu djecu. Prilikom hranjenja te djece zapazila sam da nema dovoljan broj bočica za dojenčad iz kojih su dojenčad hranili kao što nije bilo dovoljno niti lončića iz kojih su hranili djecu od 1-3 god. a koja su djeca bila smještena kod nas. Bočice kao i lončići nakon što bi iz istih jelo jedno dijete bili bi oprani u jednoj vodi i nisu ničim bili dezificirani iako je to moralo se činiti obzirom da je bilo bolesne djece te je postojala mogućnost prenosa zaraze na ostalu djecu.«<ref name="Matausic2022" details="str. 251–252, dokument 10: iskaz Mirne Mastanjević od 22. veljače 1946. Objavljeni prijepis; signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-378/4. Znak „x” nalazi se u prijepisu." /></blockquote> O goloj djeci bez pokrivača, spavanju na slami i Sokolani bez prozora pisao je i sam upravitelj Antun Najžar. U izvještaju koji je 7. rujna 1942. uputio Ministarstvu udružbe i Ministarstvu zdravstva veliku je smrtnost pripisivao hladnoći, zarazama, promjeni prehrane i iscrpljenosti djece prije dolaska. Pritom je tvrdio da su liječenje i prehrana bili primjereni, navodeći cijepljenje, lijekove i infuzije, a opisao je i premještanje najteže bolesne djece iz Sokolane u školsku zgradu.<ref name="Matausic2022" details="dokument 5, izvještaj Antuna Najžara Ministarstvu udružbe i Ministarstvu zdravstva od 7. rujna 1942., str. 238–241. Nadnevak je preuzet iz tijela dokumenta; oznaka iznad prijepisa glasi 07.07.1942. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-226, MZU NDH, Glavno ravnateljstvo udružbe, broj 71023-I-2-1942. (61832), kut. 147." /> Upravo je premještanje djece u uvjetima zaraze kritizirao liječnik Lazar Margulies, koji je s njima radio. Na saslušanju 24. srpnja 1945. govorio je o upozorenjima upućenima Najžaru, a Mataušić prenosi njegove riječi: <blockquote>»Najviše krivim dr. Najžara što je, kada je, izbio pjegavac u ‘Sokolani’ umjesto da je tu zgradu izolirao, odnosno djecu i personal premjestio na izolirano mjesto, dao je nalog da se sve smjesti u t. zv. ‘bolnicu’ u školi u Starom Sisku, gdje pjegavca uopće dotle nije bilo i ako je od mene u dva maha bio upozoren da to mora imati katastrofalnih posljedica.«<ref name="Matausic2022" details="str. 238, bilješka 883. Autorica citira zapisnik saslušanja liječnika Lazara Marguliesa pred komisijom za utvrđivanje ratnih zločina u Osijeku, 24. srpnja 1945. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/377. U citatu stoji Stari Sisak; Najžarov izvještaj i autoričin prikaz govore o školi u Novom Sisku." /></blockquote> O Najžarovim obilascima govorila je i Julka Štajcer, zaposlena u Pučkoj školi Sisak–Novi. U iskazu od 21. veljače 1946. opisala je stanje djece i izostanak poboljšanja nakon njegovih posjeta: <blockquote>»U toku dva mjeseca koliko sam boravila u logoru, koliko se ja sjećam, svega dva puta je došao dr. Najžar kao šef logora na pregled. Svaki put kada je došao samo je prošao kroz sobe i pogledao djecu. Iza pregleda dr. Najžara nisam osjetila nikakvih promjena u pogledu poboljšanja hrane, izmjene slame, savijesnijeg liječničkog pregleda, pružanja veće liječničke pomoći i lijekova itd. mada se osjećala potreba da se u tom pravcu nešto poduzme, a što je svakako ja vjerujem morao poduzeti dr. Najžar.«<ref name="Matausic2024" details="str. 174 i 179–180, bilješke 43 i 64: autoričin prijenos iskaza Julke Štajcer od 21. veljače 1946. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1722, AFŽ-log.-23/38. Oblik „savijesnijeg” i sintaksa citata preneseni su iz objavljenog prijepisa." /></blockquote> Marija Miščević, zaposlena u kupalištu „Teslić”, svjedočila je o postupanju s djecom nakon kupanja: <blockquote>»Prilikom dopremanja djece u kupalište (...) vidjela sam, kako žene koje su radile na kupanju te djece, djecu nakon kupanja golu meću ležati ne cement. Sve su to bila mala djeca. Djeca su ostajala ležati ne cementu po nekoliko sati, dok se ne okupaju sva, a zatim su vožena u dječji logor. Rukovodioc kod tog posla bio je Dr. Najžar, koji je sve to vidio i nije poduzimao ništa da se djeca ne stavljaju na cement. Nisam se usudila prići dr. Najžaru i moliti ga da spriječi to, da djece leže na cementu zbog toga što je dr. Najžar bio vrlo surov i grub čovjek.«<ref name="Matausic2024" details="str. 180, bilješka 66: autoričin prijenos iskaza Marije Miščević. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, ZB-KONF, 4/384, kut. 154. Oznaka (...) te oblici „ne cement”, „ne cementu” i „da djece leže” nalaze se u objavljenom prijepisu. Prenesen je cijeli ondje citirani odlomak, a ne potpuni arhivski zapisnik." /></blockquote> Zbog velike smrtnosti Salih Kulović, pročelnik odjela Ministarstva udružbe, obratio se 17. rujna 1942. Ministarstvu zdravstva sa zahtjevom za komisijski pregled. U zahtjevu je tražio da se utvrdi zašto djeca umiru, što treba poduzeti da se smrtnost smanji i kako zaštititi stanovništvo Siska od širenja zaraznih bolesti.<ref name="Matausic2022" details="str. 217–218 i dokument 4, str. 236–237: dopis Saliha Kulovića Ministarstvu zdravstva, 17. rujna 1942." /> O teškom stanju djece govorila je i liječnica Olga Bošnjaković, koja je u Zagrebu preuzimala djecu dopremljenu iz Siska u rujnu i listopadu 1942. U sjećanju objavljenom 1955., koje prenosi Mataušić, opisala je ospice praćene teškim upalama pluća, difteriju i hripavac te pothranjenost, iscrpljenost i kožne bolesti.<ref name="Matausic2022" details="str. 223, bilješka 852. Autorica prenosi sjećanje liječnice Olge Bošnjaković objavljeno u knjizi Žene Hrvatske u NOB-i, II, Zagreb, 1955., str. 390. Navod se odnosi na djecu primljenu u Zagrebu." /> White u enciklopediji Američkoga memorijalnog muzeja holokausta navodi da je Najžar pojedinoj srpskoj pravoslavnoj djeci davao smrtonosne injekcije.<ref name="White2018" details="str. 74." /> Velimir Deželić mlađi u nedatiranom iskazu koji objavljuje Mataušić prenosi glasine o umiranju djece nakon injekcija nekog liječnika te navodi da mu pri pokušaju provjere nije bilo dopušteno ni približiti se prihvatilištu.<ref name="Matausic2022" details="dokument 17, str. 275–276: nedatirani iskaz Velimira Deželića." /> Najžar je na saslušanju 18. veljače 1946. tvrdio da su djeci koja su zbog proljeva gubila mnogo tekućine davane injekcije fiziološke otopine. Prema njegovu iskazu, daljnji postupak ustaških vlasti protiv njega prekinut je nakon što je takvo objašnjenje dao sisačkom šefu policije.<ref name="Matausic2022" details="dokument 16, str. 272–273: odgovor na 49. pitanje iz dijela saslušanja održanog 18. veljače 1946." /> === Svjedočanstva o obilasku logora === Njemački opunomoćeni general [[Edmund Glaise von Horstenau]] posjetio je sisački logor u pratnji ustaškog dužnosnika [[Erih Lisak|Ericha Lisaka]]. Nataša Mataušić posjet smješta u listopad 1942., nakon ustaške akcije u selima [[Crkveni Bok]], Strmen i Ivanjski Bok, i prenosi sljedeći odlomak iz Horstenauovih zapisa. Objašnjenja u zagradama, uključujući identifikaciju zapovjednika kao Najžara, autoričine su dopune: <blockquote>»…Nakon toga otišli smo u koncentracijski logor koji je bio smješten u nekoj tvornici (tvornici stakla „Teslić i drug”, op.a.). Užasne prilike. Malo muškaraca, mnogo žena i djece bez dovoljno odjeće, noću leže na kamenu, ucviljeni su, kukaju i plaču. ‘Zapovjednik logora’ (dr. Antun Najžar, op.a.) – usprkos kasnijoj Poglavnikovoj povoljnoj ocjeni, običan lupež, ignorirao sam ga, ali sam zato svojoj ustaškoj pratnji rekao: ‘U ovakvim prilikama čovjeku dođe da povraća… samo da povraća, moja gospodo.’ A ono najstrašnije: dvorana uz čiji uzdužni zid na oskudnoj slami, koju su zacijelo bacili ovamo samo zbog moje ‘inspekcije’ leži oko 50 gole djece, dijelom već mrtve, a dijelom na umoru!«<ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /></blockquote> S tim obilaskom Mataušić povezuje i zapis Rudrefa Štegera, pripadnika štaba I. domobranskog zbora u Sisku koji je prisustvovao pregledu logora. Šteger izričito navodi da se pregled odvijao u Staklani i opisuje odvojene prostore za djecu, žene i muškarce. O prostoru u kojem su bila djeca napisao je: <blockquote>»U prvom logoru bila su dijeca u barakama razvrstana po sobama i po godinama, tako, da su deca do 1. godine ležala na slami u očajnom stanju. U barakama strašan zadah i nečistoča jer su djeca vršila nuždu u sobi. Ovom prilikom njemački general obratio se Lisaku sa ovim rečima: „to je vaša kultura, trebali bi reći Poglavniku, da sam dojde ovamo, pa da bi on vidi ovu strahotu.” Nato je Lisaku pripala muka, tako da je otišao u svoj vagon na stanicu.«<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /></blockquote> Datumi u tim prikazima razlikuju se: u naslovu objavljenoga Štegerova zapisa navodi se studeni 1942., dok Mataušić posjet datira u listopad.<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /><ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /> === Spašavanje i udomljavanje === Djeca su iz logora izlazila uz pomoć Diane Budisavljević i njezinih suradnika, a u njihovu prijevozu, prihvatu i smještaju sudjelovali su Kamilo Bresler iz Ministarstva udružbe, članice Hrvatskoga Crvenog križa, Odbor Narodne pomoći i [[Caritas Zagrebačke nadbiskupije]]. Djecu su prihvaćale i obitelji iz Siska, Zagreba i drugih mjesta.<ref name="jusp_intro" /> Caritasovo udomljavanje djece u samom Sisku Mataušić ocjenjuje neuspješnim, ističući da su djecu ondje udomljavali građani i stanovnici okolnih sela.<ref name="Matausic2022" details="str. 221–222: autoričina ocjena lokalne kolonizacije i pomoć stanovništva." /> Zasebno opisuje prihvat djece nakon premještanja u Zagreb, gdje su smještana u više ustanova, uključujući prostorije Caritasa, a zatim njegovim posredstvom u obitelji.<ref name="Matausic2024" details="str. 172–173: premještanje djece u Zagreb i udomljavanje posredstvom Caritasa." /> Dragica Habazin, sestra Crvenoga križa, u iskazu od 5. prosinca 1945. opisala je i Najžarovu suradnju pri predaji djece. Navela je da je uz njegovu susretljivost oko 400 djece, u dobi od 12 do 15 godina, uspjela predati rodbini i stanovnicima Crkvenoga Boka. U istom je iskazu opisala oskudnu prehranu, ometanje rada i prijetnje sestrama, a poboljšanje prehrane pripisala Crvenomu križu.<ref name="Matausic2022" details="str. 246, dokument 7: iskaz Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis; signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /> Liječnik Ivo Pedišić u sjećanjima objavljenima 1967. opisao je pomoć koju je organizirala sisačka bolnica. Mataušić prenosi njegov zapis o odazivu stanovnika okolnih sela: <blockquote>»Pozvali smo seljake iz sela Posavine da u svoje obitelji preuzmu na čuvanje i na ishranu djecu. Odaziv je bio velik, a osim toga seljaci su dovažali dnevno mlijeko, brašno, odjeću za djecu, sve besplatno.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 848: odlomak iz sjećanja Ive Pedišića, »Humanitarni ilegalni rad sisačke bolnice 1941–1945. godine«, ''Putovi revolucije'', 9 (1967.), str. 234–243, prema prijenosu autorice." /></blockquote> Preuzimanje djece opisao je i Stjepan Begić iz Križa kraj Petrinje u iskazu koji je 20. siječnja 1946. dao Okružnoj komisiji za ratne zločine Banije. U prvome od dvaju odlomaka koje Mataušić prenosi iz zapisnika Begić govori kako je u jesen 1942. doznao za djecu u sisačkom logoru: <blockquote>»1942. godine u jesen primijetio sam da moji seljani dovode iz Siska neku djecu pravoslavnu po svojim kućama, a koja su do tada bila u dječjem logoru u Sisku, odakle su ih ustaške vlasti izdavale ljudima koji su ih htjeli primiti. U mome selu sva djeca i muška i ženska koja su tako bila dovedena iz Siska bila su sposobna da nešto privrijede kod kuće jer su bila stara od 12 do 14 godina.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849: dva odlomka iskaza Stjepana Begića pred Okružnom komisijom za ratne zločine Banije, 20. siječnja 1946., prema prijenosu autorice. Signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380." /></blockquote> Nakon što je poimenično naveo jedanaest obitelji koje su preuzele djecu, Begić je opisao i vlastiti odlazak u Sisak: <blockquote>»Po dolasku u Sisak pronašao sam kancelariju učitelja Dumbovića kome sam izrazio želju da mi dade dva dječaka, jednog za mene i jednog za mog brata. Na moje traženje Dumbović mi je izdao pismeno jedan akt upućen na ime zapovjednika logora ‘Staklana’, s tim da mi taj zapovjednik izda 2 dječaka. Na ‘Staklani’ taj sam akt predao nekom ustaškom oficiru koji je tamo izdao nalog ustašama koji su čuvali logor da mi izdaju djecu. Kod odabiranja nisam uzeo dva dječaka kako sam tražio, već dječaka i djevojčicu – brata i sestru, jer su me molili da ih ne rastavim, nego povedem zajedno što sam ja rado učinio. Kada sam dobio toga dječaka i djevojčicu doveo sam ih kod Dumbovića koji ih je proveo kroz svoje knjige te meni izdao potrebne isprave za djecu, a ja sam zatim djecu poveo kući u Križ kod Petrinje… Mjesec dana iza kako sam doveo djecu kući došao je neki njihov rođak s odobrenjem, ne znam od koga, da ih ima pravo uzeti sebi, što je i učinio.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849: dva odlomka iskaza Stjepana Begića pred Okružnom komisijom za ratne zločine Banije, 20. siječnja 1946., prema prijenosu autorice. Signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380." /></blockquote> Ministar udružbe [[Lovro Sušić]] odredio je 23. kolovoza 1942. da se djeca premještena iz logora u prihvatilišta vraćaju roditeljima ako za to nema političkih zapreka ili predaju hrvatskim i katoličkim obiteljima, a po potrebi smještaju u dječje domove. Zdrava djeca trebala su biti predana odmah, a bolesna nakon zdravstveno-zaštitnog roka. Provedba je povjerena Kamilu Bresleru, uz suradnju s crkvenim i dobrotvornim ustanovama, posebno Caritasom i Hrvatskim Crvenim križem.<ref name="baric_kozara" details="str. 107–108: odluka ministra udružbe od 23. kolovoza 1942. o daljnjem smještaju djece iz prihvatilišta." /> Udomljavanje je podupirao i zagrebački nadbiskup [[Alojzije Stepinac]], čiju poslanicu župnim uredima od 24. kolovoza 1942. Mataušić navodi u razgovoru za ''Novi list''.<ref name="duka_foster">{{Citiranje novina |last=Duka |first=Zdenko |date=5. studenoga 2018. |title=SKANDALOZNA REVIZIJA POVIJESTI Evo kakav užas je bio sisački logor za djecu, a sad bi ga negirali |newspaper=Novi list |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/skandalozna-revizija-povijesti-evo-kakav-uzas-je-bio-sisacki-logor-za-djecu-a-sad-bi-ga-negirali/}} Izjave Nataše Mataušić.</ref> Vraćanje djece obiteljima nailazilo je i na prepreke. Dumbović je u izvještaju Zemaljskoj komisiji od 8. veljače 1946. opisao kako ga je ustaški logornik Roko Faget pozvao na odgovornost zbog predaje djece roditeljima i rodbini. Nakon razgovora s Breslerom u Zagrebu doznao je da je Ustaška nadzorna služba zabranila daljnje vraćanje djece roditeljima. Prema vlastitom iskazu, nastavio je predavati djecu, ali pojedinačno umjesto u većim skupinama.<ref name="Matausic2022" details="dokument 13, str. 255–256: izvještaj Ante Dumbovića Zemaljskoj komisiji od 8. veljače 1946., objavljeni prijepis." /> Dumbović je u izvještaju Ministarstvu udružbe od 25. rujna 1942. zabilježio da je roditeljima predano 662 djece, a obiteljima na prehranu njih 1193. Budući da izvještaj opisuje stanje toga dana, iz tih se podataka ne može iščitati konačan broj spašene djece tijekom cijeloga rada logora.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> === Evidencija i očuvanje identiteta === Uz liječenje i pronalaženje smještaja trebalo je sačuvati i podatke koji bi roditeljima i rodbini omogućili da pronađu djecu. Među najmlađima bilo je djece koja nisu znala svoje ime i prezime.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 244–245: izvještaj Ante Dumbovića od 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis." /> Diana Budisavljević vodila je kartoteku djece i u nju prepisivala podatke iz transportnih popisa. Dnevnički zapisi od 14. i 17. kolovoza 1942. opisuju taj rad za Ministarstvo udružbe, ali i ponovno sređivanje popisa koji više nisu bili razvrstani prema transportima.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 94, zapisi od 14. i 17. kolovoza 1942." /> Poteškoće su stvarale i oznake koje su djeca nosila. U zapisu od 4. kolovoza 1942. Budisavljević izričito spominje Sisak i uspoređuje metalne i kartonske oznake: »Brojevi na kartonima su se često rastrgali ili uprljali i postali nečitki.« Bez čitljive oznake bilo je teže kasnije povezati dijete s njegovim podatcima.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 87, zapis od 4. kolovoza 1942." /> Dumbović je u izvještaju od 25. rujna upozorio Ministarstvo na važnost toga da mala djeca ostanu uz stariju braću i sestre dok se ne pribave podatci za popis: »slobodan sam upozoriti naslov, da malu djecu do tri i četiri godine ne rastavi od starije braće«. U istom je dokumentu naveo i da je radi prepoznavanja fotografirano približno četiristo djece, među kojima je bilo i umrle djece.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> Sređivanje podataka nastavilo se i početkom 1943., kada je Diana Budisavljević ponovno posudila cijelu sisačku kartoteku. U zapisu od 22. siječnja objašnjava da je htjela provjeriti podatke, »pogotovo s obzirom na bezimenu djecu«.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 117, zapis od 22. siječnja 1943." /> === Zatvaranje dječjeg logora === Podatci o završetku rada dječjeg logora nisu posve usklađeni ni unutar pojedinih radova. Mataušić i u radu iz 2022. i u onome iz 2024. navodi da je posljednja skupina od desetero djece stigla u Zagreb 8. siječnja 1943. te da je toga dana prihvatilište ukinuto.<ref name="Matausic2022" details="str. 223, bilješka 850." /><ref name="Matausic2024" details="str. 172–173, bilješka 31." /> Međutim, na drugome mjestu rada iz 2022. posljednji transport smješta u veljaču, dok u biografskoj bilješci o Jani Koch u radu iz 2024. navodi 8. veljače 1943.<ref name="Matausic2022" details="str. 227." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171, bilješka 25." /> Nakon zatvaranja logora Dumbovićevo je povjereništvo nastavilo rad s djecom smještenom u obitelji. Dumbović je 17. siječnja 1944. izvijestio da je na području grada i kotara na prehrani ostalo oko tisuću djece. Njegovo povjereništvo i dalje ih je predavalo roditeljima ili rodbini, izdavalo potvrde i upućivalo djecu na liječenje. U izvještaju je opisao i obavještavanje roditelja o tome gdje im se djeca nalaze te promjenu udomitelja kada je bila potrebna.<ref name="Matausic2022" details="dokument 9, str. 249–251: izvještaj Ante Dumbovića o radu Povjereničtva za smještaj, nadzor i skrb izbjegličke djece u Sisku, 17. siječnja 1944. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> === Broj djece i umrlih === O broju djece u logoru govore sačuvane evidencije, ratni izvještaji i kasniji prikazi. Ti se podatci odnose na različita razdoblja, pa je uz svaki broj važno navesti kada je zabilježen i što obuhvaća. {| class="wikitable" |+ Podatci o broju djece u dječjem logoru ! Broj !! Izvor podatka !! Vrsta i obuhvat |- | Oko 4722 || Zdravko Dizdar || Autorov podatak o broju djece u logoru potkraj rujna 1942.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 5607 || Dva izvorna abecedna kazala, prema Nataši Mataušić || Djeca zabilježena u sačuvanim kazalima prihvatilišta.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješke 838–839." /> |- | Više od 7000 || Ante Dumbović, iskaz iz veljače 1946. || Njegov navod o djeci pristigloj do kraja listopada 1942.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješka 840; dokument 13, str. 257." /> |- | 6954 || Ante Dumbović, prikaz iz 1977. || Ukupan broj koji navodi u kasnijem prikazu rada prihvatilišta.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješka 841; dokument 18, str. 277–279." /> |- | 5000–7000 || JUSP Jasenovac || Raspon naveden u prikazu dječjeg logora.<ref name="jusp_intro" /> |} Izvori se razlikuju i u podatcima o umrloj djeci. Dumbović je komisiji za utvrđivanje ratnih zločina predao popis 1152 djece umrle tijekom 1942., koji je, prema vlastitom iskazu, sastavljao na temelju potvrda o smrti gradskog fizika Davida Ecksteina. Sačuvana evidencija bilježi datum i mjesto smrti djece te njihov transportni broj.<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843; str. 226–227, bilješka 862; dokument 13, str. 257." /> {| class="wikitable" |+ Podatci i procjene o umrloj djeci ! Broj !! Izvor podatka !! Razdoblje i obuhvat |- | 956 || Dumbovićev izvještaj Ministarstvu udružbe || Stanje na dan 25. rujna 1942. Za 201 dijete bilo je poznato ime, a 755 bilo je evidentirano kao nepoznato.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> |- | 1152 || Popis umrlih prema Ecksteinovim potvrdama, koji je Dumbović predao komisiji || Popis za 1942., prema Dumbovićevu poratnom iskazu. Broj navodi i JUSP Jasenovac.<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843; str. 226–227, bilješka 862; dokument 13, str. 257." /><ref name="jusp_intro" /> |- | 1631 || Zemaljska komisija, prema Zdravku Dizdaru || Dizdar podatak prenosi kao broj umrlih do kraja rujna 1942.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 1631 || JUSP Jasenovac || Naveden uz broj 1152, bez pobližeg objašnjenja podloge i vremenskog obuhvata više brojke.<ref name="jusp_intro" /> |- | Oko 1800 || Zdravko Dizdar || Procjena ukupnog stradanja djece u njegovu prikazu sisačkoga dječjeg logora.<ref name="Dizdar1990" details="str. 104." /> |} Uz brojčane podatke zaseban je problem ostalo utvrđivanje identiteta djece. Dumbović je u izvještaju od 25. rujna, uz podatke o nepoznatoj djeci, iznio prijedloge kako poboljšati njihovo označavanje i prikupljanje podataka.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> == Nasljeđe == === Sudbina preživjele djece === Neka djeca spašena udomljavanjem ponovno su se našla na udaru ustaškog progona potkraj rata. Među njima bila su dvojica četrnaestogodišnjaka: Milo Đaniš, kojega je u Lukavcu Posavskom udomila Mara Žindarić, i Trifun Vujasin, udomljen kod Stjepana Kovača. Đaniš je početkom travnja 1945. odveden u Jasenovac i nije se vratio, dok je Vujasin 1. svibnja uhićen zajedno s Kovačem. Njegov je udomitelj pušten, a dječakovo tijelo pronađeno je uz Kupu nakon oslobođenja Siska. Byford oba slučaja povezuje s ponovnim progonom srpske djece u posljednjem mjesecu rata.<ref name="Byford2023" details="str. 44–45." /> Božo Judaš, rođen u obitelji Subotić iz Miloševa Brda, u intervjuu objavljenom 2019. ispričao je kako je kao malo dijete iz sisačkoga logora dospio u obitelj u Petrinji. Dobio je novo ime i prezime jer se njegovo dotadašnje ime nije znalo. S preživjelim bratom, sestrama i stričevima ponovno se povezao tek kao odrastao čovjek, ali je zadržao prezime Judaš zbog već izdanih obiteljskih dokumenata i privrženosti ljudima koji su ga odgojili. U vrijeme intervjua sudbina njegove mlađe sestre Rose, s kojom je bio doveden u Sisak, još nije bila poznata.<ref name="judas_2019">{{Citiranje novina |last=Kiš Terbovc |first=Patricia |date=25. siječnja 2019. |title=Oca su mi ubili, braću i sestre bacili u logor… |newspaper=Jutarnji list |url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zadar/forum/oca-su-mi-ubili-bracu-i-sestre-bacili-u-logor-a-mene-je-greskom-posvojio-vozac-autobusa-zivot-mi-je-spasila-mala-crvena-haljina-586055}} Preneseno u Slobodnoj Dalmaciji, s oznakom autora »JL«. Intervju s Božom Judašem, odjeljci o njegovu imenu i susretu s obitelji.</ref> Među preživjelom djecom bila je i Nevenka Končar. Odrasla je u udomiteljskim obiteljima i dječjim domovima, a poslije se zaposlila u sisačkoj Željezari. Kao predsjednica sekcije preživjelih logoraša u Sisku sudjelovala je u obnovi komemoracija za stradalu djecu.<ref name="koncar_zivot">{{Citiranje weba |author=Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust |date=5. studenoga 2024. |title=Antisemitizam, holokaust, stradanja – Prošlost u sadašnjosti: Povijesni revizionizam, poricanje i iskrivljavanje holokausta |url=https://centartolerancije.hr/2024/11/05/antisemitizam-holokaust-stradanja-proslost-u-sadasnjosti-povijesni-revizionizam-poricanje-i-iskrivljavanje-holokausta/}} Odjeljak »Podaci o sudionicima prvog panela – preživjelima«, biografska bilješka o Nevenki Končar.</ref> === Poslijeratni postupak protiv upravitelja === Okružni sud Banije u Sisku osudio je Najžara zbog ratnog zločina na dvadeset godina lišenja slobode s prisilnim radom. Presuda je, prema radu Nataše Mataušić iz 2024., donesena 31. svibnja 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176, bilješke 50–51. Datum 31. svibnja naveden je uz uputnicu na sudski spis; u radu iste autorice iz 2022., str. 215, bilješka 812, stoji 15. svibnja 1946." /> Uz zatvorsku kaznu izrečeno mu je i deset godina gubitka političkih i građanskih prava, osim roditeljskih. Vrhovni sud [[Narodna Republika Hrvatska|Narodne Republike Hrvatske]] zatim je kaznu zamijenio smrtnom, koja je izvršena 18. rujna 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176, osobito bilj. 51." /> === Spomen-obilježja i javno sjećanje === Prema Byfordu, žrtvama sisačkoga logora, među njima i srpskoj djeci odvojenoj od roditelja, do 1970-ih se u poslijeratnom javnom sjećanju posvećivalo razmjerno malo pozornosti. To povezuje s prednošću koju je tada imalo obilježavanje oružane borbe i otpora.<ref name="Byford2023" details="str. 19." /> Na zatočenu i umrlu djecu podsjeća više spomen-obilježja. Na jednu od zgrada nekadašnjeg logora 1960. postavljena je spomen-ploča, koja je ukradena 1991. i poslije obnovljena. Na stradalu djecu podsjećaju i spomen-fontana s djecom u igri te spomen-područje uz groblje Viktorovac.<ref name="lead_memorial" /> Spomen-fontana ''Nedovršene igre'', rad kiparice [[Gabrijela Kolar|Gabrijele Kolar]], prikazuje brončane figure djece u igri u parku pred domom kulture. ''Hrvatski biografski leksikon'' nastanak djela datira u 1963.<ref name="hbl_kolar">{{Citiranje weba |last=Šeparović |first=Ana |year=2009 |title=Kolar, Gabrijela |work=Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/kolar-gabrijela |accessdate=2. listopada 2026.}}</ref> Dječje spomen-groblje pejzažno je uređeno 1974. prema idejnom rješenju arhitektice [[Mira Halambek-Wenzler|Mire Halambek-Wenzler]], uz skulpturalno obilježje koje je izradila [[Milena Lah]].<ref name="tz_cemetery">{{Citiranje weba |author=Turistička zajednica grada Siska |title=Kulturno-povijesni spomenici |url=https://tzg-sisak.hr/kulturno-povijesni-spomenici/ |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljak »Dječje spomen-groblje«.</ref> Na prostoru nasuprot groblju Viktorovac nalazi se devet kružnih kamenih ploča koje označavaju mjesto masovne grobnice djece iz logora.<ref name="lead_memorial" /> Prostor sa spomen-pločom stradaloj djeci južno od sisačkoga groblja dobio je naziv Park Diane Budisavljević odlukom Gradskog vijeća Siska od 6. listopada 2017.<ref name="park_name">Gradsko vijeće Grada Siska (6. listopada 2017). »Odluka o imenovanju Parka Diane Budisavljević«. Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije 25/2017, str. 1162, čl. 1–4. [https://glasila.hr/upload_data/site_files/sgsmz2517.pdf Mrežni izvor].</ref> === Crkveno sjećanje === Sveti arhijerejski sabor [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne crkve]] na svibanjskom je zasjedanju 2022. pribrojio svetima djecu stradalu u Jastrebarskom i Sisku kao djecu mučenike jastrebarske i sisačke. Odluka je objavljena u saborskom priopćenju 23. svibnja.<ref name="canonization">{{Citiranje novina |last=Čalija |first=Jelena |date=24. svibnja 2022. |title=Сабор СПЦ унео у Диптихе светих децу мученике јастребарске и сисачке |newspaper=Politika |url=https://www.politika.rs/scc/clanak/508018/sabor-spc-uneo-u-diptihe-svetih-decu-mucenike-jastrebarske-i-sisacke}}</ref> Na povijesne navode u prijedlogu kanonizacije osvrnuli su se katolički biskupi Zagrebačke metropolije u otvorenom pismu patrijarhu [[Porfirije (patrijarh srpski)|Porfiriju]] od 25. srpnja 2022. Osporili su te navode i prikaz uloge katoličkih redovnica, ističući njihov doprinos spašavanju djece.<ref name="catholic_letter">{{Citiranje weba |author=Biskupi Zagrebačke metropolije |date=25. srpnja 2022. |title=Otvoreno pismo biskupa Zagrebačke metropolije patrijarhu Porfiriju |work=Informativna katolička agencija |url=https://ika.hkm.hr/novosti/otvoreno-pismo-biskupa-zagrebacke-crkvene-pokrajine-patrijarhu-porfiriju/ |accessdate=8. listopada 2026.}} Hrvatski izvornik pisma, točke 1–4.</ref> == Historiografija i suvremene interpretacije == Dnevnik Diane Budisavljević objavljen je 2002. u časopisu ''Fontes'', a godinu poslije, 2003., i kao zasebna knjiga u izdanju Hrvatskoga državnog arhiva i Javne ustanove Spomen područje Jasenovac.<ref name="Budisavljevic2002" /><ref name="DnevnikKatalog2003">Muzejski dokumentacijski centar. [https://katalog.mdc.hr/en/Search/?Filters%5BnakladniciEn%5D=Javna+ustanova+Spomen-podru%C4%8Dje+Jasenovac&amp;Filters%5BtemeEn%5D=Povijest&amp;PageIndex=1 Kataložni zapis: ''Dnevnik Diane Budisavljević: 1941.–1945.''], urednik Josip Kolanović. Zagreb: Hrvatski državni arhiv; Jasenovac: Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac, 2003.</ref> Prema Nataši Mataušić, uloga Diane Budisavljević bila je potisnuta u poslijeratnom javnom prikazu, a objavljivanje njezina dnevnika pomoglo je da njezin rad ponovno bude prepoznat. Autorica kritizira i kasnija tumačenja koja zasluge za spašavanje prvenstveno pripisuju Paveliću ili Stepincu.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, bilješke 806–807, i str. 221." /> Nikica Barić u istraživanju sudbine zarobljenika, civila i djece s Kozare naglašava da su preuzimanje djece iz logora i njihov kasniji smještaj organizirale vlasti NDH. Priznajući humanitarne zasluge Diane Budisavljević, osporava prikaz njezine akcije kao pothvata provedenog mimo odobrenja režima.<ref name="baric_kozara" details="str. 109–110." /> U javnoj polemici iz 2020. dodatno je razjasnio da Dianine ciljeve razlikuje od državnih planova, koje povezuje s odvajanjem djece od roditelja i brisanjem njihova srpskog identiteta.<ref name="BaricOdgovor2020">{{Citiranje weba |last=Barić |first=Nikica |year=2020 |title=Odgovor dr. sc. Nikice Barića na navode Silvestra Milete |website=Hrvatski institut za povijest |url=https://www.isp.hr/odgovor-dr-sc-nikice-barica-na-navode-silvestra-milete/ |accessdate=8. listopada 2026.}} Autorski odgovor u javnoj polemici.</ref> O karakteru same ustanove raspravljalo se i na skupu o zbrinjavanju kozaračke djece, održanom u Sisku 30. studenoga 2018. u organizaciji Sisačke biskupije, Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. U priopćenju sa skupa naglašena je humanitarna uloga Crkve, Crvenoga križa i državnih ustanova, a smrtnost je objašnjena bolestima, glađu i teškim ratnim okolnostima. U priopćenju se također navodi da je smrtnost u početku bila vrlo visoka, dok su do kraja 1942. bilježeni samo pojedinačni smrtni slučajevi. Iznesena je i tvrdnja da ne postoje dokumenti koji bi dokazivali nasilno ubijanje ili mučenje djece.<ref name="fhs_2018">{{Citiranje weba |author=Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu |date=3. prosinca 2018. |title=Održan znanstveni skup ‘Zbrinjavanje kozaračke djece i dječje prihvatilište u Sisku 1942. – 1943.’ |url=https://www.fhs.unizg.hr/obavijesti?%40=21qyb |accessdate=8. listopada 2026.}} Izvještaj i priopćenje sa skupa održanog 30. studenoga 2018.; navodi o smrtnosti, nasilnom ubijanju i mučenju preneseni su kao tvrdnje priopćenja.</ref> Skupu je prethodila javna polemika Vlatke Vukelić i Mataušić: Vukelić je osporavala označavanje ustanove koncentracijskim logorom, dok je Mataušić taj opis branila.<ref name="duka_foster" /> Igor Vukić i Ilija Kuzman u radu objavljenom u časopisu ''Pilar'' (2021.) zastupaju tumačenje da je djeci pružana zdravstvena skrb primjerena ratnim okolnostima i mogućnostima tadašnje medicine. Visoku smrtnost objašnjavaju teškim stanjem djece pri dolasku, zaraznim bolestima i nepovoljnim uvjetima smještaja, a kasniji pad broja umrlih povezuju s poboljšanjem prehrane i organizacije skrbi. Osporavaju i naziv dječji logor. U razmatranju Najžarove odgovornosti prenose i kritički iskaz liječnika Lazara Marguliesa, ali iznose pretpostavku da je na njegovo svjedočenje mogao utjecati strah od vlastitoga kaznenog progona. Uz to navode svjedočenja povoljna za Najžara.<ref name="VukicKuzman2021">{{Citiranje časopisa |last=Vukić |first=Igor |last2=Kuzman |first2=Ilija |year=2021 |title=Neke spoznaje o zbrinjavanju i zdravstvenoj skrbi djece s Kozare u prihvatilištima 1942. godine |journal=Pilar |volume=XVI |issue=31 (1) |pages=67–102 |doi=10.5559/pi.16.31.03 |url=https://hrcak.srce.hr/276005}} Posebno str. 84–89, 95–97 i 100–101.</ref> Mataušić u radu iz 2022. objavljuje i analizira dokumente o sisačkoj ustanovi te zaključuje da je ona, unatoč službenom nazivu prihvatilišta, bila logor za djecu.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, uključujući bilješku 806." /> Pri razmatranju poratnih iskaza uzima u obzir mogućnost osobnih sukoba među svjedocima, kao i mogućnost da su saslušanja vođena uz već oblikovan zaključak o karakteru ustanove i krivnji upravitelja. I uz te ograde, opise neprimjerene prehrane, higijene i zdravstvene skrbi smatra pokazateljima teškog zanemarivanja djece. Kasnije smanjenje smrtnosti povezuje s premještanjem djece u Zagreb, a ne s poboljšanjem skrbi u Sisku.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> U radu iz 2024. Mataušić se posebno bavi pokušajima prikazivanja Najžara kao spasitelja djece i žrtve poratnog sudskog postupka. Među publikacijama koje kritizira navodi i rad Vukića i Kuzmana, a podrobnije se osvrće na javne tvrdnje Vlatke Vukelić. Uspoređujući Najžarove izvještaje s iskazima liječnika, zaposlenica i drugih svjedoka, zaključuje da je kao upravitelj odgovoran za propuste u organizaciji liječenja, premještanje zaražene djece među ostalu djecu i izostanak poboljšanja uvjeta. Pokušaje njegova prikazivanja kao spasitelja i žrtve poratnog postupka opisuje kao [[Povijesni revizionizam|povijesni revizionizam]].<ref name="Matausic2024" details="str. 176–181; rad Vukića i Kuzmana naveden je na str. 176, u bilješci 52." /> == Vidi također == * [[Sabirni logor Jastrebarsko]] * [[Koncentracijski logor Jasenovac]] * [[Diana Budisavljević]] == Izvori == <references> <ref name="Matausic2022">{{Citiranje časopisa |last=Mataušić |first=Nataša |year=2022 |title=Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića (dokumenti) |journal=Zbornik Janković |volume=VI |issue=7 |pages=212–281 |doi=10.47325/zj.6.7.2 |url=https://hrcak.srce.hr/307769}}</ref> <ref name="Budisavljevic2002">{{Citiranje časopisa |last=Budisavljević |first=Diana |year=2002 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945. |journal=Fontes: izvori za hrvatsku povijest |volume=8 |pages=13–171 |url=https://hrcak.srce.hr/54981}} Hrvatski prijevod Silvije Szabo. Izdanje u časopisu; zasebno knjižno izdanje objavljeno je 2003.</ref> <ref name="Matausic2024">{{Citiranje knjige |last=Mataušić |first=Nataša |year=2024 |chapter=Liječnik Antun Najžar, zločinac ili spasitelj srpske djece u „Prihvatilištu za djecu izbjeglica” u Sisku? |title=80 godina od pojma genocid — Studija slučaja: Genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj |place=Beograd |publisher=Muzej žrtava genocida |pages=165–184 |doi=10.58378/ZRK.1.2024.MAT.165-184 |chapter-url=https://www.muzejgenocida.rs/images/zbornik-2024/14.%20Nata%C5%A1a%20Matau%C5%A1i%C4%87.pdf}}</ref> <ref name="Byford2023">{{Citiranje časopisa |last=Byford |first=Jovan |year=2023 |title=Rescuing the ‘Sava victims’ from oblivion and denial: History and memory of the last Ustasha crime in Sisak |journal=Tragovi |volume=6 |issue=2 |pages=7–53 |doi=10.52328/t.6.2.1 |url=https://oro.open.ac.uk/94735/1/Tragovi_god6br2_JovanByford_EN.pdf}} Engleska inačica u repozitoriju The Open University.</ref> <ref name="White2018">{{Citiranje knjige |last=White |first=Joseph Robert |year=2018 |chapter=Sisak I and II |editor-last=Megargee |editor-first=Geoffrey P. |editor2-last=White |editor2-first=Joseph R. |title=The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945 |volume=III: Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany |place=Bloomington |publisher=Indiana University Press |pages=73–75 |isbn=978-0-253-02386-5 |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf}}</ref> <ref name="Fumic2011">{{Citiranje knjige |last=Fumić |first=Ivan |year=2011 |title=Djeca — žrtve ustaškog režima |place=Zagreb |publisher=Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske |isbn=978-953-7587-09-3 |url=https://znaci.org/00003/563.pdf}}</ref> <ref name="Dizdar1990">{{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |year=1990 |title=Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata 1941—1945. godine |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=22 |issue=1–2 |pages=83–110 |url=https://hrcak.srce.hr/190520}}</ref> </references> == Literatura == * {{Citiranje časopisa |last=Barić |first=Nikica |year=2016 |title=Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece |journal=Pilar |volume=XI |issue=22/2 |pages=53–111 |url=https://hrcak.srce.hr/187790 |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Byford |first=Jovan |year=2023 |title=Rescuing the ‘Sava victims’ from oblivion and denial: History and memory of the last Ustasha crime in Sisak |journal=Tragovi |volume=6 |issue=2 |pages=7–53 |doi=10.52328/t.6.2.1 |url=https://oro.open.ac.uk/94735/1/Tragovi_god6br2_JovanByford_EN.pdf |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |year=1990 |title=Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata 1941—1945. godine |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=22 |issue=1–2 |pages=83–110 |url=https://hrcak.srce.hr/190520 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Fumić |first=Ivan |year=2011 |title=Djeca — žrtve ustaškog režima |place=Zagreb |publisher=Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske |isbn=978-953-7587-09-3 |url=https://znaci.org/00003/563.pdf |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Mataušić |first=Nataša |year=2022 |title=Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića (dokumenti) |journal=Zbornik Janković |volume=VI |issue=7 |pages=212–281 |doi=10.47325/zj.6.7.2 |url=https://hrcak.srce.hr/307769 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Mataušić |first=Nataša |year=2024 |chapter=Liječnik Antun Najžar, zločinac ili spasitelj srpske djece u „Prihvatilištu za djecu izbjeglica” u Sisku? |title=80 godina od pojma genocid — Studija slučaja: Genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj |place=Beograd |publisher=Muzej žrtava genocida |pages=165–184 |doi=10.58378/ZRK.1.2024.MAT.165-184 |chapter-url=https://www.muzejgenocida.rs/images/zbornik-2024/14.%20Nata%C5%A1a%20Matau%C5%A1i%C4%87.pdf |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Škiljan |first=Filip |year=2014 |title=Organizirana prisilna iseljavanja Srba iz NDH |place=Zagreb |publisher=Srpsko narodno vijeće |isbn=978-953-7442-13-2 |url=https://snv.hr/wp-content/uploads/2020/12/skiljan.pdf |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Vukić |first=Igor |last2=Kuzman |first2=Ilija |year=2021 |title=Neke spoznaje o zbrinjavanju i zdravstvenoj skrbi djece s Kozare u prihvatilištima 1942. godine |journal=Pilar |volume=XVI |issue=31 (1) |pages=67–102 |doi=10.5559/pi.16.31.03 |url=https://hrcak.srce.hr/276005 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=White |first=Joseph Robert |year=2018 |chapter=Sisak I and II |editor-last=Megargee |editor-first=Geoffrey P. |editor2-last=White |editor2-first=Joseph R. |title=The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945 |volume=III: Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany |place=Bloomington |publisher=Indiana University Press |pages=73–75 |isbn=978-0-253-02386-5 |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf |ref=none}} === Objavljeni izvori === * {{Citiranje časopisa |last=Budisavljević |first=Diana |year=2002 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945. |journal=Fontes: izvori za hrvatsku povijest |volume=8 |pages=13–171 |url=https://hrcak.srce.hr/54981 |ref=none}} Hrvatski prijevod Silvije Szabo. == Vanjske poveznice == * [https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 Djeca u logorima NDH], Spomen područje Jasenovac * [https://hrcak.srce.hr/307769 Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića], rad s objavljenim prijepisima dokumenata * [https://hrcak.srce.hr/54981 Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945.], izdanje u časopisu ''Fontes'' * [https://www.memorialmuseums.org/memorialmuseum/sisak-childrens-concentration-camp-memorial?locale=en Spomen-obilježja dječjeg logora u Sisku], Memorialmuseums * [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Sisak_concentration_camp Fotografije sisačkoga logora na Zajedničkom poslužitelju] [[Kategorija:Sisak]] [[Kategorija:Logori u NDH]] a24se0i2trghpypttdmnn0n8ulzg4ht 7615372 7615301 2026-10-08T19:50:04Z Amon16 121913 Dopunjeni podatci o transportima, spašavanju, identifikaciji i sudbinama djece; precizirana predaja kartoteke prema Dnevniku Diane Budisavljević, proširene tablice i literatura te dodane dvije slike. 7615372 wikitext text/x-wiki {{Infookvir | iznad = Koncentracijski logor Sisak | iznadstil = font-size:115%; | podzaglavlje = Sabirni i tranzitni objekti te dječji logor | bodystil = width: 23em; | paramstil = width: 37%; | zaglavljestil = background: #e5e5e5; | slika = {{Lokacijska karta|NDH|label=Sisak|lat=45.48|long=16.37|width=300|float=center|caption=}} | opis = Položaj [[Sisak|Siska]] na karti [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. | slika2 = [[Datoteka:Sisak Ustasha concentration camp for children.jpg|300px|alt=Crno-bijela fotografija male djece koja leže na podu u baraci.]] | opis2 = Djeca na podu barake u sisačkom dječjem logoru. | zaglavlje1 = Opći podatci | param2 = Lokacija | vrijednost2 = [[Sisak]], [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]<br />(danas [[Hrvatska]]) | param3 = Razdoblje različitih objekata | vrijednost3 = 1941.–1945. (različiti sabirni i tranzitni objekti)<ref name="skil_caprag">{{Citiranje knjige |last=Škiljan |first=Filip |year=2014 |title=Organizirana prisilna iseljavanja Srba iz NDH |place=Zagreb |publisher=Srpsko narodno vijeće |isbn=978-953-7442-13-2 |url=https://snv.hr/wp-content/uploads/2020/12/skiljan.pdf}} Relevantno mjesto: str. 137–140.</ref><ref name="Byford2023" details="str. 39." /> | param4 = Uprava | vrijednost4 = [[Datoteka:Flag of Germany (1935–1945).svg|22px|border|alt=Zastava nacističke Njemačke]] [[Treći Reich|Njemačka]] (tranzitni logori, do 1944.)<br />[[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|22px|border|alt=Zastava NDH]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] (dječji logor i sabirni objekti; kasnije i tranzitni logori)<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /><ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> | param5 = Prijašnja namjena prostora | vrijednost5 = Tvornica, skladišta, Sokolana, škola i samostanske prostorije<ref name="jusp_intro">{{Citiranje weba |author=Javna ustanova Spomen područje Jasenovac |title=Djeca u logorima NDH |url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljci »Logor u Sisku« i »Spašavanje djece«.</ref><ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> | zaglavlje6 = Dječji logor | param7 = Službeni naziv | vrijednost7 = Prihvatilište za djecu izbjeglica | param8 = Djelovanje | vrijednost8 = 3. kolovoza 1942. – početak 1943.<ref name="Matausic2022" details="str. 214, 223 i 227; bilješka 850." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171–173, bilješke 25 i 31." /> | param9 = Upravitelj | vrijednost9 = [[Antun Najžar]]<ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> | param10 = Zatočenici | vrijednost10 = Djeca, pretežito [[Srbi|srpske]] nacionalnosti<ref name="Fumic2011" details="str. 57." /> | param11 = Broj djece | vrijednost11 = 5000–7000 prema JUSP-u Jasenovac<ref name="jusp_intro" /> | param12 = Broj umrle djece | vrijednost12 = 1152 prema popisu umrlih za 1942.; JUSP navodi i 1631 (vidi tekst)<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843." /><ref name="jusp_intro" /> }} Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] u [[Sisak|Sisku]], tada na području [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] (NDH), djelovalo je više sabirnih i tranzitnih logora te dječji logor. Nisu svi bili otvoreni u isto vrijeme niti su imali jednaku namjenu. Iz ranijeg logora u Capragu vlasti NDH prisilno su iseljavale Srbe u okupiranu Srbiju,<ref name="skil_caprag" /> dok su kasniji sabirni i tranzitni logori služili i za odvajanje stanovništva koje je upućivano na [[Prisilni rad|prisilni rad]] u Njemačku.<ref name="Dizdar1990" details="str. 108–109." /> S tim deportacijama i razdvajanjem obitelji bio je povezan i dječji logor, službeno nazvan ''Prihvatilište za djecu izbjeglica''.<ref name="Matausic2022" details="str. 213–214." /> Dječji logor otvoren je 3. kolovoza 1942., a vodio ga je liječnik [[Antun Najžar]].<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 223, bilješka 850; na str. 227 spominje se veljača." /><ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /> U njega su dovođena djeca iz drugih ustaških logora te ona odvojena od roditelja koji su slani na prisilni rad.<ref name="Matausic2022" details="str. 213–214." /> Većinom su bila [[Srbi|srpske]] nacionalnosti, pri čemu je velik dio potjecao s [[Kozara|Kozare]] i drugih područja zahvaćenih vojnim operacijama i progonom stanovništva.<ref name="Fumic2011" details="str. 57." /> Logor je prestao djelovati početkom 1943.<ref name="Matausic2022" details="str. 223 i 227; bilješka 850." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171–173, bilješke 25 i 31." /> Kroz dječji logor prošlo je nekoliko tisuća djece, od kojih je više od tisuću umrlo zbog gladi, bolesti i neprimjerenih uvjeta boravka. Spomen područje Jasenovac navodi podatak mrtvozornika o 1152 umrla djeteta te podatak o 1631 umrlom djetetu.<ref name="jusp_intro" /> Dio djece spašen je premještanjem u druge ustanove, predajom roditeljima i rodbini ili smještajem u obitelji. U tome su sudjelovali [[Diana Budisavljević]] i njezini suradnici, djelatnici [[Hrvatski Crveni križ|Hrvatskoga Crvenog križa]], pojedini državni službenici, liječnici, crkvene ustanove i građani.<ref name="jusp_intro" /> Nakon rata Najžar je osuđen zbog ratnog zločina i pogubljen u rujnu 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176." /> U Sisku su podignuta spomen-obilježja zatočenoj i umrloj djeci.<ref name="lead_memorial">{{Citiranje weba |author=Stiftung Denkmal für die ermordeten Juden Europas |title=Sisak Children’s Concentration Camp Memorial |work=Memorialmuseums |url=https://www.memorialmuseums.org/memorialmuseum/sisak-childrens-concentration-camp-memorial?locale=en |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljak »Remembrance«.</ref> U novijim javnim polemikama osporavalo se da je ustanova bila logor i dovodila se u pitanje odgovornost njezine uprave, dok su se zasluge za spašavanje djece različito prikazivale.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, bilješke 806–807, i str. 221." /><ref name="Matausic2024" details="str. 176–181." /> == Povijesni kontekst == [[Ustaše|Ustaška organizacija]] nastala je u političkim sukobima u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura|šestosiječanjske diktature]]. Predvodio ju je [[Ante Pavelić]], a cilj joj je bio srušiti Jugoslaviju i stvoriti neovisnu hrvatsku državu. Za ostvarenje toga cilja koristila se nasilnim i terorističkim metodama, uz potporu [[Fašistička Italija|fašističke Italije]].<ref name="background_interwar">{{Citiranje weba |title=Ustaše |work=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://enciklopedija.hr/clanak/ustase |accessdate=3. listopada 2026.}}</ref> [[Travanjski rat|Napad sila Osovine na Jugoslaviju]] 6. travnja 1941. doveo je do sloma jugoslavenske vojske i podjele zemlje između okupacijskih vlasti i država povezanih s Osovinom. [[Slavko Kvaternik]] proglasio je NDH 10. travnja, a na njezino je čelo došao Pavelić. U NDH, čiji je opstanak ovisio o Njemačkoj i Italiji, uspostavljena je jednostranačka totalitarna diktatura; vlasti su provodile progon i masovne likvidacije Srba te donijele rasne zakonske odredbe protiv [[Židovi|Židova]] i [[Romi|Roma]].<ref name="background_invasion">{{Citiranje weba |author=United States Holocaust Memorial Museum |title=World War II: Key Dates |work=Holocaust Encyclopedia |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/world-war-ii-key-dates |accessdate=3. listopada 2026.}} Zapis za 6. travnja 1941.</ref><ref name="background_ndh">{{Citiranje weba |title=Nezavisna Država Hrvatska |work=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://enciklopedija.hr/clanak/nezavisna-drzava-hrvatska |accessdate=3. listopada 2026.}}</ref> Ustaške vlasti izgradile su mrežu koncentracijskih logora za zatočenje i ubijanje pripadnika progonjenih skupina i političkih protivnika režima. Najveći je bio [[Koncentracijski logor Jasenovac|jasenovački logorski kompleks]], u čijem je sastavu djelovao i [[Sabirni logor Stara Gradiška|logor Stara Gradiška]].<ref name="background_camps">{{Citiranje weba |author=United States Holocaust Memorial Museum |title=Jasenovac |work=Holocaust Encyclopedia |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/jasenovac |accessdate=3. listopada 2026.}} Uvodni odjeljak o vlastima NDH i logorskom sustavu.</ref> [[Datoteka:Serbian women and children in Daruvar.jpg|mini|desno|260px|alt=Skupina žena i djece na otvorenom.|Srpske žene i djeca s Kozare u logoru u [[Daruvar|Daruvaru]] 1942.]] Na sisačkom području logori su postojali već 1941. Iseljenički logor u Capragu otvoren je početkom srpnja 1941. i radio je do kraja rujna. Logor se nalazio uz željezničku prugu Zagreb–Beograd, oko pet kilometara od tadašnjeg Siska, i bio je jedno od sabirališta iz kojih su vlasti NDH organizirano prisilno iseljavale Srbe u okupiranu Srbiju. Prvi organizirani transport iz Capraga otpremljen je 1. kolovoza 1941.<ref name="skil_caprag" /> == Sabirni i tranzitni logori == Ustaški sabirni logor u nekadašnjoj Teslićevoj Staklani počeo je raditi 9. srpnja 1942., kako navodi [[Nataša Mataušić]]. U njemu su zatočene srpske obitelji s Kozare, [[Banovina|Banije]], [[Kordun|Korduna]], [[Moslavina|Moslavine]] i [[Slavonija|Slavonije]], a zatim su radno sposobni odrasli odvođeni na prisilni rad, dok su njihova djeca ostajala u Sisku.<ref name="Matausic2024" details="str. 166." /><ref name="Matausic2022" details="str. 214: uspostava sabirnog logora i odvajanje djece od roditelja odvedenih na prisilni rad." /> Nazivi ''Sisak I'' i ''Sisak II'' u literaturi ne označavaju uvijek iste objekte ni ista razdoblja. Joseph Robert White u enciklopediji Američkoga memorijalnog muzeja holokausta nazivom ''Sisak I'' označava tranzitni logor, a nazivom ''Sisak II'' logor za žene i djecu koje su vlasti smatrale nesposobnima za prisilni rad. Početak njihova rada smješta na 3. kolovoza 1941., a prijelaz tranzitnog logora pod upravu NDH u travanj 1944.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> Drukčiji prikaz daje [[Zdravko Dizdar]], koji njemačke logore Sisak I i Sisak II smješta u Staklanu i Pecaru, a njihovo osnivanje u siječanj 1943. U njegovu prikazu njemačka uprava trajala je do 17. svibnja 1944., kada su logori objedinjeni pod ustaškom upravom povezanom s Jasenovcem.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98 i 108–109: njemački logori od siječnja 1943. te njihovo objedinjavanje pod ustaškom upravom 17. svibnja 1944." /> U tranzitnom su logoru, prema Whiteovu opisu, bili zatočeni Srbi, Bošnjaci i Romi namijenjeni prisilnom radu u [[Treći Reich|Reichu]], a dio ih je odveden u logor na beogradskom [[Sajmište (logor)|Sajmištu]]. Na temelju uzorka kartica Međunarodne službe traženja White spominje i kasnije boravke zatočenika u [[Augsburg|Augsburgu]], [[Auschwitz|Auschwitzu]], [[Koncentracijski logor Dachau|Dachauu]], [[Koncentracijski logor Mauthausen|Mauthausenu]] i Salzgitteru. Dio zatočenika, prema njegovu prikazu, upućen je i u njemačke logore u okupiranoj [[Norveška|Norveškoj]].<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> O planovima za sisačke logore govori bilješka njemačke komisije od 16. siječnja 1943. U njoj je predviđeno 5000 mjesta za tranzitni logor Sisak I i 1500 za rezervni logor Sisak II, što označava planirani kapacitet, a ne ukupan broj zatočenika koji su kroz njih prošli. Komisija je razmatrala njihovo razvrstavanje i upućivanje na rad u Njemačku ili u njemačke posebne logore. Za sisačke je objekte predvidjela njemačku upravu, sudjelovanje organa Službe sigurnosti i stražu vojnih žandara.<ref name="wall_plan">»Zabeleška komisije nemačkog opunomoćenog generala u NDH od 16. januara 1943. o razvrstavanju talaca i pohapšenog stanovništva na grupe i upućivanju na rad u Nemačku ili nemačke specijalne logore u Osijeku, Zemunu i Sisku«. Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, dokument 11. Objavljeni prijevod njemačkog dokumenta. [https://znaci.org/zb/4_12_3_11.htm Mrežni izvor].</ref> Dizdar smješta njemački logor Sisak I u bivšu Teslićevu tvornicu stakla, a Sisak II u bivšu tvornicu likera, Pecaru, udaljenu približno 750 metara. Sastavni dio Siska II bila je i „Karantena”, skupina drvenih baraka podignutih 1942. u kojima su boravile žene i djeca. Logor je bio povezan sa Staklanom, a osiguravali su ga dvostruka bodljikava žica i četiri zidana bunkera na uglovima.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /> Izvještaj koji prenosi Dizdar bilježi ukupno 1868 zatočenika u oba njemačka logora krajem srpnja 1943. Djeca su u logore dovođena s roditeljima ili u zasebnim skupinama. Glad, bolesti i naporan rad osobito su pogađali njih i starije zatočenike. Većina zatočenika odvođena je na prisilni rad u Njemačku, dok su među ostalim odredištima bili Jasenovac i Stara Gradiška. Ti se podatci o broju zatočenika i njihovoj daljnjoj sudbini odnose na oba logora zajedno.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /> Dizdar za razdoblje od 25. siječnja 1943. do 15. siječnja 1945. prenosi procjenu Zemaljske komisije o približno 10.000 odraslih i oko 2000 djece. To je zajednički podatak za njemačke logore i logor koji je poslije bio pod ustaškom upravom. Njegov podatak o približno 2500 stradalih obuhvaća smrti u sisačkim i drugim logorima te na prisilnom radu u zemlji i inozemstvu, pa se ne odnosi samo na umrle u Sisku.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109; autor prenosi zajedničke procjene Zemaljske komisije za razdoblje 25. siječnja 1943. – 15. siječnja 1945., uključujući stradanje nakon odvođenja iz Siska." /> Tranzitni logor u Staklani prestao je djelovati u siječnju 1945., nakon čega je zgrada pretvorena u vojarnu ustaških postrojbi. Zatočenje stanovnika Siska na istome mjestu u posljednjim tjednima rata pripada tom kasnijem razdoblju.<ref name="Byford2023" details="str. 39." /> == Kronologija prema pojedinim izvorima == Budući da White i Dizdar različito rabe nazive logora i navode različite datume pojedinih događaja, njihove su kronologije prikazane odvojeno. Razdoblje rada dječjeg logora pritom treba razlikovati od razdoblja djelovanja njemačkih tranzitnih logora. {| class="wikitable" |+ Kronologija prema Josephu Robertu Whiteu (2018.) ! Datum !! Događaj u autorovu prikazu |- | 3. kolovoza 1941. || Početak rada logora koje autor označava kao Sisak I i Sisak II.<ref name="White2018" details="str. 73: u izvorniku je navedena 1941. godina." /> |- | 29. srpnja 1942. || Dolazak prvoga transporta djece iz Mlake.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |- | 8. siječnja 1943. || Zatvaranje dječjeg logora i premještanje preostale djece u Zagreb.<ref name="White2018" details="str. 75." /> |- | Travanj 1944. || Predaja uprave nad tranzitnim logorom Sisak I vlastima NDH.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> |- | Siječanj 1945. || Zatvaranje logora za odrasle; autor navodi odvođenje preostalih zatočenika u Jasenovac.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |} {| class="wikitable" |+ Kronologija prema Zdravku Dizdaru (1990.) ! Datum !! Događaj u autorovu prikazu |- | 3. kolovoza 1942. || Osnutak dječjeg logora i dolazak prvoga transporta iz Mlake.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 8. siječnja 1943. || Zatvaranje dječjeg logora nakon odlaska posljednje skupine djece u Zagreb.<ref name="Dizdar1990" details="str. 104." /> |- | Siječanj 1943. || Osnivanje njemačkih logora Sisak I u Staklani i Sisak II u Pecari.<ref name="Dizdar1990" details="str. 108–109." /> |- | 17. svibnja 1944. || Preuzimanje i objedinjavanje njemačkih logora pod ustaškom upravom.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98 i 109." /> |- | 15. siječnja 1945. || Raspuštanje ustaškoga sabirnog logora; autor navodi puštanje preostalih 300 zatočenika.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98." /> |} == Dječji logor == === Dolazak djece i razdvajanje obitelji === [[Datoteka:Children in Sisak concentration camp.jpg|thumb|right|upright=0.9|alt=Crno-bijela fotografija skupine djece ispred logorske barake.|Djeca ispred barake u sisačkom logoru.]] Osnivanju dječjeg logora prethodila je [[Bitka na Kozari|ofenziva na Kozari]] u lipnju i srpnju 1942. Njemačka vojska, uz sudjelovanje domobranskih i ustaških postrojbi NDH, vodila je operaciju protiv partizanskih snaga na Kozari i Prosari, tijekom koje je zarobljen velik broj civila, većinom Srba. Vlasti NDH i njemački predstavnici planirali su zatočene civile uputiti u logore i među njima izdvojiti radnu snagu. Deportacije su tako bile praćene razdvajanjem obitelji, s kojim je bila povezana i sudbina djece.<ref name="baric_kozara">{{Citiranje časopisa |last=Barić |first=Nikica |year=2016 |title=Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece |journal=Pilar |volume=XI |issue=22/2 |pages=53–111 |url=https://hrcak.srce.hr/187790}} Relevantna mjesta: str. 53–55, 63–64 i 96.</ref> Ministarstvo udružbe NDH, koje je bilo nadležno za socijalnu skrb, otvorilo je dječje prihvatilište u Sisku 3. kolovoza 1942. Onamo su stizala djeca iz ustaških sabirnih logora u [[Mlaka (Jasenovac)|Mlaki]], Jablancu i [[Košutarica|Košutarici]] te iz Stare Gradiške. Primana su i djeca iz samoga sisačkog sabirnog logora, odvojena od roditelja upućenih na prisilni rad.<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 213–214." /> Spomen područje Jasenovac također opisuje dovođenje djece iz više logorskih objekata i njihovo prisilno odvajanje od zatočenih majki.<ref name="jusp_intro" /> Put djece iz Mlake i Jablanca do Jasenovca opisao je nadzornik Ministarstva udružbe Franjo Perše u izvještaju od 7. kolovoza 1942. Prevozila su se seoskim kolima jer je put bio preuzak i loš za druga prijevozna sredstva; iz Mlake je vožnja trajala tri do četiri sata, a iz Jablanca šest. Pratile su ih sestre Crvenoga križa, koje su se putem brinule o njihovoj prehrani.<ref name="Matausic2022" details="dokument 1, str. 230–231: izvještaj Franje Perše Ministarstvu udružbe od 7. kolovoza 1942. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-223, MUP NDH, kut. 10." /> Diana Budisavljević u svojim je zapisima s početka kolovoza opisala kako su djeca kolima dopremana iz Mlake, a zatim u Jasenovcu ukrcavana u vagone. Dolazak u Sisak zabilježila je 3. kolovoza 1942. Pri prihvatu je mlijeko kasnilo, a djecu je pješice u Sokolanu odveo [[Kamilo Brössler|Kamilo Bresler]].<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 85–86, zapisi od 2. do 4. kolovoza 1942." /> U tom je transportu bilo 906 djece, od kojih je 800 ostalo u Sisku; dojenčad te mala, slaba ili bolesna djeca u dva vagona nastavila su prema Zagrebu. Sljedećega dana iz Stare Gradiške stiglo je još 650 djece u pratnji ustaških vojnika.<ref name="Matausic2024" details="str. 167–168, uključujući bilješku 15: transporti 3. i 4. kolovoza 1942." /> Paul R. Bartrop i Eve E. Grimm među zatočenom djecom, uz srpsku, navode i židovsku i romsku djecu.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, dio o Sisku." /> === Uprava i logorski objekti === Iako je prihvatilište formalno bilo u nadležnosti Ministarstva udružbe, prema Mataušić njime je stvarno upravljala [[Ustaška nadzorna služba]]. O osoblju, nabavi i rashodima odlučivao je upravitelj Antun Najžar, koji je u iskazu od 25. veljače 1946. svoje ovlasti opisao riječima: »bez mog znanja i odobrenja nije se smelo niti moglo raspolagati novcem logora«.<ref name="Matausic2024" details="str. 178, bilješka 60: autoričin prijenos Najžarova iskaza od 25. veljače 1946." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> Prema iskazu Dragice Habazin, roditelji djece smještene u dječjim objektima bili su zatočeni u logoru u Staklani, kojim je zapovijedao Andrašević.<ref name="Matausic2022" details="dokument 7, str. 246: iskaz Dragice Habazin od 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis." /> Djeca su bila smještena na više mjesta u gradu, među kojima se navode Staklana, Pecara, Solana Reis i prostorije samostana sestara sv. Vinka.<ref name="jusp_intro" /> Za njihov smještaj i liječenje prenamijenjene su i Sokolana te škola u Novom Sisku. Uvjeti su se razlikovali od zgrade do zgrade: školsku polikliniku Jana Koch opisala je kao improviziranu bolnicu u staroj zgradi ograđenoj žicom, s ustaškom stražom i zastavom Crvenoga križa.<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Prema Whiteovu opisu, u samostanu su boravila djeca stara najviše tri godine, a u Solani četverogodišnjaci i petogodišnjaci.<ref name="White2018" details="str. 74." /> Učitelj [[Ante Dumbović]] bio je povjerenik Ministarstva udružbe za smještaj djece, u dokumentima nazvan ''kolonizacijom'', i vodio je popise pristigle, umrle, vraćene i udomljene djece. Njegovi izvještaji i kartoteka važni su za istraživanje rada logora, ali i za praćenje sudbine pojedinoga djeteta.<ref name="Matausic2024" details="str. 168 i 175." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> === Smještaj, prehrana i higijena === Već pri dolasku u Sisak djeca su bila iscrpljena, pothranjena i bolesna, a ondje ih nisu čekali smještaj, prehrana i zdravstvena skrb koji bi odgovarali njihovu broju i potrebama. Ležala su na podu ili slami, često bez odgovarajuće odjeće, i dobivala hranu neprilagođenu svojoj dobi.<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Prema Mataušić, djeca su danima ležala na istoj slami zagađenoj izmetom, premda je u skladištima bilo plahti, pokrivača i drugih potrepština koje im nisu bile dostupne. Opisuje i krađe hrane i odjeće te propuste u raspodjeli i njezi.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> O teškoćama pri kupanju i raskuživanju Diana Budisavljević pisala je 6. kolovoza 1942. Okupana djeca nisu imala prostoriju u kojoj bi čekala odjeću: »Morala su gola van«, zabilježila je, uz napomenu da je vrijeme bilo oblačno i da je puhao hladan vjetar.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 92, zapis od 6. kolovoza 1942." /> Đuro Vidović, zemljoradnik iz Križa kraj Petrinje, vidio je uvjete u Sokolani kada je u kolovozu 1942. došao preuzeti jedno dijete. O onome što je zatekao svjedočio je pred komisijom za ratne zločine 23. siječnja 1946.: <blockquote>»Djeca su bila smještena po sobama sokolane i ležala su na podovima na kojima je bilo vrlo malo a na mjestima gotovo ni malo slame a osim toga prostorije su bile vrlo neuredne i nisu bile čišćene te je bilo i dječjih izmetina a manja mala djeca su bila i zamazana tim izmetinama.– Ispravljam ne samo da su mala djeca bila zamazana od izmetina nego su bila i velika a bila su zamazana usljed toga što su ležala sa malom djecom od godine pa na više koja su i njih istovremeno zamazali a niti jedni nIsu imali prilike da se očiste a niti je zato pružana mogućnost a o tom izgleda uprava logora kao i osoblje koje je posluživalo djecu nije vodilo brige.–«<ref name="Matausic2022" details="str. 267–268, dokument 15: iskaz Đure Vidovića od 23. siječnja 1946. Objavljeni prijepis; signatura navedena na str. 269: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-380/4. Oblik „nIsu” nalazi se u prijepisu." /></blockquote> U istom iskazu Vidović je opisao i podjelu hrane kojoj je prisustvovao: <blockquote>»Pored toga što su djeca bila zamazana mnogo su plakala i vikala a istovremeno i tražila kruha koga nisu dobivala iz čega zaključujem da je ishrana te djece bila vrlo slaba gotovo nikakova, dok su djeca zapomagala i tražila kruha.– Imao sam prilike vidjeti jedamput kada je djelena hrana i to prije podne u 9 sati kojom prilikom djeci je djelana hrana koja se sastojala od neke prozirne juhe sa nekoliko komadića sasvim siguran nisam dali repe ili makarone glavno bijelo je bilo te jednim komadićem kruha koji nikako nije bio teži od 3-4 dkg. Takvu hranu djeca su dobivala dnevno dva puta i to u 9 sati izjutra i u 4 sata poslijepodne, – Kod djeljenja hrane nije se moglo pravilno raspodijeliti niti su mogla sva djeca dobiti obzirom da je bila nestašica u porcijama i žlicama tako da si od 3-7 djece jeli iz jedne porcije.–«<ref name="Matausic2022" details="str. 267–268, dokument 15: iskaz Đure Vidovića od 23. siječnja 1946. Objavljeni prijepis; signatura navedena na str. 269: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-380/4. Oblik „nIsu” nalazi se u prijepisu." /></blockquote> Prema Vidovićevim riječima, građani i seljaci pokušavali su donijeti djeci kruh, sir i voće, no osoblje i naoružana straža to su sprečavali, tvrdeći da bi se djeca mogla razboljeti.<ref name="Matausic2022" details="str. 267–268, dokument 15: iskaz Đure Vidovića od 23. siječnja 1946. Objavljeni prijepis; signatura navedena na str. 269: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-380/4. Oblik „nIsu” nalazi se u prijepisu." /> Ispričao je i da je pred Sokolanom vidio mrtvačka kola u koja je utovareno približno deset dječjih lijesova, nakon čega su odvezena na groblje.<ref name="Matausic2022" details="str. 267–268, dokument 15: iskaz Đure Vidovića od 23. siječnja 1946. Objavljeni prijepis; signatura navedena na str. 269: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-380/4. Oblik „nIsu” nalazi se u prijepisu." /> Bartrop i Grimm navode da paketi s hranom koje je slao Crveni križ nisu stizali do djece te da je broj umrlih dosezao i četrdesetero u danu.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o prehrani, umiranju i spašavanju djece u Sisku." /> Djecu na obali Kupe Joso Stanić opisao je u poratnom iskazu koji prenosi Mataušić. Prema njegovu sjećanju, vidio ih je 17. ili 18. kolovoza 1942., pri ulasku u Sisak: <blockquote>»... tek nekako 17 ili 18 (kolovoza 1942., op.a.) ponovno sam otišao u Sisak sa biciklom te taman prilikom ulaska u Sisak t.j. kada sam došao na zidani kupski most vidio sam jedan strahoviti prozor koji me je prosto zaprepastio. Naime od sokolane kao i od škole sa druge strane Kupe razišlo se ne znam ni koliko broj ali veliki broj djece niz obalu Kupe polu gola i bosa sa željom da se okupaju odnosno pošto su na to bili prisiljeni od svojih čuvara. Djeca su bila tako izmučena od kojih je bilo i velik broj upravo posve male djece neobično su mnogo vikala i plakala te zapomažući tražeći hrane i dozivajući svoje majke. Dakle, prizor upravo je toliko bio strašan da se neda uopće ničim opisati da bi se mogla dobiti jasna slika o strahovitom prizoru koji se pojavio pred svakim onim koji je slučajno tada naišao tuda...«<ref name="Matausic2024" details="str. 174 i 180, bilješke 40 i 65: autoričin prijenos iskaza Jose Stanića, saslušanog u siječnju 1946. pred Okružnom komisijom za ratne zločine Banije u bolnici u Petrinji. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, ZB-KONF-4/380. Trotočke, dopuna „(kolovoza 1942., op.a.)” i oblik „prozor” potječu iz objavljenog prijepisa. Prenesen je cijeli ondje citirani odlomak." /></blockquote> Kada je u rujnu 1942. obilazila logorske objekte, sestra Crvenoga križa [[Jana Koch]] zatekla je približno 160 bolesne djece na podu improvizirane bolnice, bez primjerene njege. U njezinu opisu, koji prenosi Fumić, Solana je bila hladan i vlažan betonski prostor u kojem su boravila djeca s ranama i krastama. Nedostajalo je i hrane: »Premda je već davno prošlo tri sata poslije podne, djeca tog dana još ništa nisu jela.«<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> White opisuje rujanski obilazak u kojem su sudjelovale Koch, Vera Luketić i njezina majka Dragica Habazin, povezane s Hrvatskim Crvenim križem. Prema njegovu prikazu, Najžar je u razgovoru s njima odbacio navode o patnji djece, izdvojivši tek bolesnu djecu smještenu u školi.<ref name="White2018" details="str. 74." /> Dragica Habazin, također sestra Crvenoga križa, radila je s djecom od rujna 1942. Na saslušanju pred Zemaljskom komisijom 5. prosinca 1945. prisjetila se pretrpane drvene barake na kupalištu Teslić i zaraznih bolesti među djecom. Prema njezinu iskazu, rad Crvenoga križa i dolazak sestara donijeli su određeno poboljšanje prehrane. O svakodnevnoj njezi i pokušaju da dojenčad ponovno dođe do svojih majki rekla je: <blockquote>»U čitavom logoru bio je samo jedan zahod, pa su djeca obavljala nuždu sva na otvorenom na livadi, a ona manja, koja nisu mogla ići, ta su obavljala nuždu pod sebe, a mi smo ih čistili. Mi smo zatražile od ustaškog zastavnika Andraševića, koji je bio zapovjednik logora u Sisku na staklani, gdje su bili zatočenici, roditelji u našem logoru nalazeće se djece, da nam dade majke od kod nas zatočene djece, da svoju djecu doje. No on nam to nije dozvolio.«<ref name="Matausic2022" details="str. 246, dokument 7: iskaz Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis; signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /></blockquote> Sjećanje na glad i odvajanje od majke sačuvala je i Radojka Rahimić, čiji je iskaz Birgit Mair objavila u istraživanju ratnih iskustava bosanskih Roma. U razgovoru vođenom 2005. Rahimić se prisjetila da je u Sisku provela približno tjedan dana i da su dobivali vrlo malo hrane. Majka joj je davala vlastiti obrok, sama ne jedući ništa, sve dok djeca nisu odvojena od majki i upućena u Zagreb.<ref name="Mair2010" details="str. 177 i 181–182: istraživanje iz 2005. i iskaz Radojke Rahimić o boravku u Sisku." /> === Zdravstvena skrb i postupanje uprave === Za toliki broj djece i težinu njihova stanja, prema Mataušić, nije bilo dovoljno liječnika ni pomoćnog osoblja. Troje liječnika koji su radili s bolesnom djecom i samo se razboljelo, a zamjene nisu poslane. Uz taj manjak osoblja upozorava na nedovoljnu higijenu pri hranjenju i na premještanje djece pri kojem su se bolesna miješala sa zdravom.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> Redovnica Mirna Mastanjević prvih je desetak dana pomagala pri hranjenju djece u samostanskim prostorijama. O tom je radu svjedočila na saslušanju 22. veljače 1946.: <blockquote>»U mjesecu augustu 1942 dopremljena su djeca x pohvatana po ustašama te smještena u prostorije našeg zabavišta i time je osnovan jedan dio dječjeg logora i kod nas. Prvih 10 dana ja sam pomagala osoblju koje je radilo kod te djece. Moj rad se sastojao u tome što sam prilikom hranjenja te djece pomagala ženama koje su hranile djecu te sam i ja hranila tu djecu. Prilikom hranjenja te djece zapazila sam da nema dovoljan broj bočica za dojenčad iz kojih su dojenčad hranili kao što nije bilo dovoljno niti lončića iz kojih su hranili djecu od 1-3 god. a koja su djeca bila smještena kod nas. Bočice kao i lončići nakon što bi iz istih jelo jedno dijete bili bi oprani u jednoj vodi i nisu ničim bili dezificirani iako je to moralo se činiti obzirom da je bilo bolesne djece te je postojala mogućnost prenosa zaraze na ostalu djecu.«<ref name="Matausic2022" details="str. 251–252, dokument 10: iskaz Mirne Mastanjević od 22. veljače 1946. Objavljeni prijepis; signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-378/4. Znak „x” nalazi se u prijepisu." /></blockquote> O goloj djeci bez pokrivača, spavanju na slami i Sokolani bez prozora pisao je i sam upravitelj Antun Najžar. U izvještaju koji je 7. rujna 1942. uputio Ministarstvu udružbe i Ministarstvu zdravstva veliku je smrtnost pripisivao hladnoći, zarazama, promjeni prehrane i iscrpljenosti djece prije dolaska. Pritom je tvrdio da su liječenje i prehrana bili primjereni, navodeći cijepljenje, lijekove i infuzije, a opisao je i premještanje najteže bolesne djece iz Sokolane u školsku zgradu.<ref name="Matausic2022" details="dokument 5, izvještaj Antuna Najžara Ministarstvu udružbe i Ministarstvu zdravstva od 7. rujna 1942., str. 238–241. Nadnevak je preuzet iz tijela dokumenta; oznaka iznad prijepisa glasi 07.07.1942. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-226, MZU NDH, Glavno ravnateljstvo udružbe, broj 71023-I-2-1942. (61832), kut. 147." /> Upravo je premještanje djece u uvjetima zaraze kritizirao liječnik Lazar Margulies, koji je s njima radio. Na saslušanju 24. srpnja 1945. govorio je o upozorenjima upućenima Najžaru, a Mataušić prenosi njegove riječi: <blockquote>»Najviše krivim dr. Najžara što je, kada je, izbio pjegavac u ‘Sokolani’ umjesto da je tu zgradu izolirao, odnosno djecu i personal premjestio na izolirano mjesto, dao je nalog da se sve smjesti u t. zv. ‘bolnicu’ u školi u Starom Sisku, gdje pjegavca uopće dotle nije bilo i ako je od mene u dva maha bio upozoren da to mora imati katastrofalnih posljedica.«<ref name="Matausic2022" details="str. 238, bilješka 883. Autorica citira zapisnik saslušanja liječnika Lazara Marguliesa pred komisijom za utvrđivanje ratnih zločina u Osijeku, 24. srpnja 1945. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/377. U citatu stoji Stari Sisak; Najžarov izvještaj i autoričin prikaz govore o školi u Novom Sisku." /></blockquote> O Najžarovim obilascima govorila je i Julka Štajcer, zaposlena u Pučkoj školi Sisak–Novi. U iskazu od 21. veljače 1946. opisala je stanje djece i izostanak poboljšanja nakon njegovih posjeta: <blockquote>»U toku dva mjeseca koliko sam boravila u logoru, koliko se ja sjećam, svega dva puta je došao dr. Najžar kao šef logora na pregled. Svaki put kada je došao samo je prošao kroz sobe i pogledao djecu. Iza pregleda dr. Najžara nisam osjetila nikakvih promjena u pogledu poboljšanja hrane, izmjene slame, savijesnijeg liječničkog pregleda, pružanja veće liječničke pomoći i lijekova itd. mada se osjećala potreba da se u tom pravcu nešto poduzme, a što je svakako ja vjerujem morao poduzeti dr. Najžar.«<ref name="Matausic2024" details="str. 174 i 179–180, bilješke 43 i 64: autoričin prijenos iskaza Julke Štajcer od 21. veljače 1946. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1722, AFŽ-log.-23/38. Oblik „savijesnijeg” i sintaksa citata preneseni su iz objavljenog prijepisa." /></blockquote> Marija Miščević, zaposlena u kupalištu „Teslić”, svjedočila je o postupanju s djecom nakon kupanja: <blockquote>»Prilikom dopremanja djece u kupalište (...) vidjela sam, kako žene koje su radile na kupanju te djece, djecu nakon kupanja golu meću ležati ne cement. Sve su to bila mala djeca. Djeca su ostajala ležati ne cementu po nekoliko sati, dok se ne okupaju sva, a zatim su vožena u dječji logor. Rukovodioc kod tog posla bio je Dr. Najžar, koji je sve to vidio i nije poduzimao ništa da se djeca ne stavljaju na cement. Nisam se usudila prići dr. Najžaru i moliti ga da spriječi to, da djece leže na cementu zbog toga što je dr. Najžar bio vrlo surov i grub čovjek.«<ref name="Matausic2024" details="str. 180, bilješka 66: autoričin prijenos iskaza Marije Miščević. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, ZB-KONF, 4/384, kut. 154. Oznaka (...) te oblici „ne cement”, „ne cementu” i „da djece leže” nalaze se u objavljenom prijepisu. Prenesen je cijeli ondje citirani odlomak, a ne potpuni arhivski zapisnik." /></blockquote> Zbog velike smrtnosti Salih Kulović, pročelnik odjela Ministarstva udružbe, obratio se 17. rujna 1942. Ministarstvu zdravstva sa zahtjevom za komisijski pregled. U zahtjevu je tražio da se utvrdi zašto djeca umiru, što treba poduzeti da se smrtnost smanji i kako zaštititi stanovništvo Siska od širenja zaraznih bolesti.<ref name="Matausic2022" details="str. 217–218 i dokument 4, str. 236–237: dopis Saliha Kulovića Ministarstvu zdravstva, 17. rujna 1942." /> O teškom stanju djece govorila je i liječnica Olga Bošnjaković, koja je u Zagrebu preuzimala djecu dopremljenu iz Siska u rujnu i listopadu 1942. U sjećanju objavljenom 1955., koje prenosi Mataušić, opisala je ospice praćene teškim upalama pluća, difteriju i hripavac te pothranjenost, iscrpljenost i kožne bolesti.<ref name="Matausic2022" details="str. 223, bilješka 852. Autorica prenosi sjećanje liječnice Olge Bošnjaković objavljeno u knjizi Žene Hrvatske u NOB-i, II, Zagreb, 1955., str. 390. Navod se odnosi na djecu primljenu u Zagrebu." /> White u enciklopediji Američkoga memorijalnog muzeja holokausta navodi da je Najžar pojedinoj srpskoj pravoslavnoj djeci davao smrtonosne injekcije.<ref name="White2018" details="str. 74." /> Velimir Deželić mlađi u nedatiranom iskazu koji objavljuje Mataušić prenosi glasine o umiranju djece nakon injekcija nekog liječnika te navodi da mu pri pokušaju provjere nije bilo dopušteno ni približiti se prihvatilištu.<ref name="Matausic2022" details="dokument 17, str. 275–276: nedatirani iskaz Velimira Deželića." /> Najžar je na saslušanju 18. veljače 1946. tvrdio da su djeci koja su zbog proljeva gubila mnogo tekućine davane injekcije fiziološke otopine. Prema njegovu iskazu, daljnji postupak ustaških vlasti protiv njega prekinut je nakon što je takvo objašnjenje dao sisačkom šefu policije.<ref name="Matausic2022" details="dokument 16, str. 272–273: odgovor na 49. pitanje iz dijela saslušanja održanog 18. veljače 1946." /> === Svjedočanstva o obilasku logora === Njemački opunomoćeni general [[Edmund Glaise von Horstenau]] posjetio je sisački logor u pratnji ustaškog dužnosnika [[Erih Lisak|Ericha Lisaka]]. Nataša Mataušić posjet smješta u listopad 1942., nakon ustaške akcije u selima [[Crkveni Bok]], Strmen i Ivanjski Bok, i prenosi sljedeći odlomak iz Horstenauovih zapisa. Objašnjenja u zagradama, uključujući identifikaciju zapovjednika kao Najžara, autoričine su dopune: <blockquote>»…Nakon toga otišli smo u koncentracijski logor koji je bio smješten u nekoj tvornici (tvornici stakla „Teslić i drug”, op.a.). Užasne prilike. Malo muškaraca, mnogo žena i djece bez dovoljno odjeće, noću leže na kamenu, ucviljeni su, kukaju i plaču. ‘Zapovjednik logora’ (dr. Antun Najžar, op.a.) – usprkos kasnijoj Poglavnikovoj povoljnoj ocjeni, običan lupež, ignorirao sam ga, ali sam zato svojoj ustaškoj pratnji rekao: ‘U ovakvim prilikama čovjeku dođe da povraća… samo da povraća, moja gospodo.’ A ono najstrašnije: dvorana uz čiji uzdužni zid na oskudnoj slami, koju su zacijelo bacili ovamo samo zbog moje ‘inspekcije’ leži oko 50 gole djece, dijelom već mrtve, a dijelom na umoru!«<ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /></blockquote> S tim obilaskom Mataušić povezuje i zapis Rudrefa Štegera, pripadnika štaba I. domobranskog zbora u Sisku koji je prisustvovao pregledu logora. Šteger izričito navodi da se pregled odvijao u Staklani i opisuje odvojene prostore za djecu, žene i muškarce. O prostoru u kojem su bila djeca napisao je: <blockquote>»U prvom logoru bila su dijeca u barakama razvrstana po sobama i po godinama, tako, da su deca do 1. godine ležala na slami u očajnom stanju. U barakama strašan zadah i nečistoča jer su djeca vršila nuždu u sobi. Ovom prilikom njemački general obratio se Lisaku sa ovim rečima: „to je vaša kultura, trebali bi reći Poglavniku, da sam dojde ovamo, pa da bi on vidi ovu strahotu.” Nato je Lisaku pripala muka, tako da je otišao u svoj vagon na stanicu.«<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /></blockquote> Datumi u tim prikazima razlikuju se: u naslovu objavljenoga Štegerova zapisa navodi se studeni 1942., dok Mataušić posjet datira u listopad.<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /><ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /> === Spašavanje i udomljavanje === Djeca su iz logora izlazila uz pomoć Diane Budisavljević i njezinih suradnika, a u njihovu prijevozu, prihvatu i smještaju sudjelovali su Kamilo Bresler iz Ministarstva udružbe, članice Hrvatskoga Crvenog križa, Odbor Narodne pomoći i [[Caritas Zagrebačke nadbiskupije]]. Djecu su prihvaćale i obitelji iz Siska, Zagreba i drugih mjesta.<ref name="jusp_intro" /> Caritasovo udomljavanje djece u samom Sisku Mataušić ocjenjuje neuspješnim, ističući da su djecu ondje udomljavali građani i stanovnici okolnih sela.<ref name="Matausic2022" details="str. 221–222: autoričina ocjena lokalne kolonizacije i pomoć stanovništva." /> Zasebno opisuje prihvat djece nakon premještanja u Zagreb, gdje su smještana u više ustanova, uključujući prostorije Caritasa, a zatim njegovim posredstvom u obitelji.<ref name="Matausic2024" details="str. 172–173: premještanje djece u Zagreb i udomljavanje posredstvom Caritasa." /> Bartrop i Grimm opisuju i tajni rad dobrovoljaca povezanih s komunističkim pokretom otpora. Spasitelji su djelovali pod tajnim imenima i u manjim skupinama, a pomoć se organizirala i iz seoskih kuća i iz plemićkih domova. Djeci su pronalazili smještaj u hrvatskim obiteljima, pri čemu su ona, prema tim autorima, često radila kao kućna posluga ili na gospodarstvima.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o prehrani, umiranju i spašavanju djece u Sisku." /> Dragica Habazin, sestra Crvenoga križa, u iskazu od 5. prosinca 1945. opisala je i Najžarovu suradnju pri predaji djece. Navela je da je uz njegovu susretljivost oko 400 djece, u dobi od 12 do 15 godina, uspjela predati rodbini i stanovnicima Crkvenoga Boka. U istom je iskazu opisala oskudnu prehranu, ometanje rada i prijetnje sestrama, a poboljšanje prehrane pripisala Crvenomu križu.<ref name="Matausic2022" details="str. 246, dokument 7: iskaz Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis; signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /> Liječnik Ivo Pedišić u sjećanjima objavljenima 1967. opisao je pomoć koju je organizirala sisačka bolnica. Mataušić prenosi njegov zapis o odazivu stanovnika okolnih sela: <blockquote>»Pozvali smo seljake iz sela Posavine da u svoje obitelji preuzmu na čuvanje i na ishranu djecu. Odaziv je bio velik, a osim toga seljaci su dovažali dnevno mlijeko, brašno, odjeću za djecu, sve besplatno.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 848: odlomak iz sjećanja Ive Pedišića, »Humanitarni ilegalni rad sisačke bolnice 1941–1945. godine«, ''Putovi revolucije'', 9 (1967.), str. 234–243, prema prijenosu autorice." /></blockquote> Preuzimanje djece opisao je i Stjepan Begić iz Križa kraj Petrinje u iskazu koji je 20. siječnja 1946. dao Okružnoj komisiji za ratne zločine Banije. U prvome od dvaju odlomaka koje Mataušić prenosi iz zapisnika Begić govori kako je u jesen 1942. doznao za djecu u sisačkom logoru: <blockquote>»1942. godine u jesen primijetio sam da moji seljani dovode iz Siska neku djecu pravoslavnu po svojim kućama, a koja su do tada bila u dječjem logoru u Sisku, odakle su ih ustaške vlasti izdavale ljudima koji su ih htjeli primiti. U mome selu sva djeca i muška i ženska koja su tako bila dovedena iz Siska bila su sposobna da nešto privrijede kod kuće jer su bila stara od 12 do 14 godina.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849: dva odlomka iskaza Stjepana Begića pred Okružnom komisijom za ratne zločine Banije, 20. siječnja 1946., prema prijenosu autorice. Signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380." /></blockquote> Nakon što je poimenično naveo jedanaest obitelji koje su preuzele djecu, Begić je opisao i vlastiti odlazak u Sisak: <blockquote>»Po dolasku u Sisak pronašao sam kancelariju učitelja Dumbovića kome sam izrazio želju da mi dade dva dječaka, jednog za mene i jednog za mog brata. Na moje traženje Dumbović mi je izdao pismeno jedan akt upućen na ime zapovjednika logora ‘Staklana’, s tim da mi taj zapovjednik izda 2 dječaka. Na ‘Staklani’ taj sam akt predao nekom ustaškom oficiru koji je tamo izdao nalog ustašama koji su čuvali logor da mi izdaju djecu. Kod odabiranja nisam uzeo dva dječaka kako sam tražio, već dječaka i djevojčicu – brata i sestru, jer su me molili da ih ne rastavim, nego povedem zajedno što sam ja rado učinio. Kada sam dobio toga dječaka i djevojčicu doveo sam ih kod Dumbovića koji ih je proveo kroz svoje knjige te meni izdao potrebne isprave za djecu, a ja sam zatim djecu poveo kući u Križ kod Petrinje… Mjesec dana iza kako sam doveo djecu kući došao je neki njihov rođak s odobrenjem, ne znam od koga, da ih ima pravo uzeti sebi, što je i učinio.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849: dva odlomka iskaza Stjepana Begića pred Okružnom komisijom za ratne zločine Banije, 20. siječnja 1946., prema prijenosu autorice. Signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380." /></blockquote> Ministar udružbe [[Lovro Sušić]] odredio je 23. kolovoza 1942. da se djeca premještena iz logora u prihvatilišta vraćaju roditeljima ako za to nema političkih zapreka ili predaju hrvatskim i katoličkim obiteljima, a po potrebi smještaju u dječje domove. Zdrava djeca trebala su biti predana odmah, a bolesna nakon zdravstveno-zaštitnog roka. Provedba je povjerena Kamilu Bresleru, uz suradnju s crkvenim i dobrotvornim ustanovama, posebno Caritasom i Hrvatskim Crvenim križem.<ref name="baric_kozara" details="str. 107–108: odluka ministra udružbe od 23. kolovoza 1942. o daljnjem smještaju djece iz prihvatilišta." /> Udomljavanje je podupirao i zagrebački nadbiskup [[Alojzije Stepinac]], čiju poslanicu župnim uredima od 24. kolovoza 1942. Mataušić navodi u razgovoru za ''Novi list''.<ref name="duka_foster">{{Citiranje novina |last=Duka |first=Zdenko |date=5. studenoga 2018. |title=SKANDALOZNA REVIZIJA POVIJESTI Evo kakav užas je bio sisački logor za djecu, a sad bi ga negirali |newspaper=Novi list |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/skandalozna-revizija-povijesti-evo-kakav-uzas-je-bio-sisacki-logor-za-djecu-a-sad-bi-ga-negirali/}} Izjave Nataše Mataušić.</ref> U prikazu sudbine djece nakon izlaska iz logora White navodi i da su mnoga krštena u Katoličkoj Crkvi, bilo zbog politike prisilnog preobraćanja u NDH bilo iz praktičnih razloga.<ref name="White2018" details="str. 74." /> Vraćanje djece obiteljima nailazilo je i na prepreke. Dumbović je u izvještaju Zemaljskoj komisiji od 8. veljače 1946. opisao kako ga je ustaški logornik Roko Faget pozvao na odgovornost zbog predaje djece roditeljima i rodbini. Nakon razgovora s Breslerom u Zagrebu doznao je da je Ustaška nadzorna služba zabranila daljnje vraćanje djece roditeljima. Prema vlastitom iskazu, nastavio je predavati djecu, ali pojedinačno umjesto u većim skupinama.<ref name="Matausic2022" details="dokument 13, str. 255–256: izvještaj Ante Dumbovića Zemaljskoj komisiji od 8. veljače 1946., objavljeni prijepis." /> Dumbović je u izvještaju Ministarstvu udružbe od 25. rujna 1942. zabilježio da je roditeljima predano 662 djece, a obiteljima na prehranu njih 1193. Budući da izvještaj opisuje stanje toga dana, iz tih se podataka ne može iščitati konačan broj spašene djece tijekom cijeloga rada logora.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> Bartrop i Grimm u svojem prikazu spašavanja navode približno 2200 djece premještene u Zagreb i 1630 djece koju su prihvatile obitelji u Sisku i okolnim selima.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o prehrani, umiranju i spašavanju djece u Sisku." /> === Evidencija i očuvanje identiteta === Uz liječenje i pronalaženje smještaja trebalo je sačuvati i podatke koji bi roditeljima i rodbini omogućili da pronađu djecu. Među najmlađima bilo je djece koja nisu znala svoje ime i prezime.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 244–245: izvještaj Ante Dumbovića od 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis." /> Diana Budisavljević vodila je kartoteku djece i u nju prepisivala podatke iz transportnih popisa. Dnevnički zapisi od 14. i 17. kolovoza 1942. opisuju taj rad za Ministarstvo udružbe, ali i ponovno sređivanje popisa koji više nisu bili razvrstani prema transportima.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 94, zapisi od 14. i 17. kolovoza 1942." /> Poteškoće su stvarale i oznake koje su djeca nosila. U zapisu od 4. kolovoza 1942. Budisavljević izričito spominje Sisak i uspoređuje metalne i kartonske oznake: »Brojevi na kartonima su se često rastrgali ili uprljali i postali nečitki.« Bez čitljive oznake bilo je teže kasnije povezati dijete s njegovim podatcima.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 87, zapis od 4. kolovoza 1942." /> Dumbović je u rujanskom izvještaju naveo da je dao izraditi 200 limenih brojeva za najmlađu djecu koja nisu znala svoje ime. Upozorio je, međutim, da se bez prikupljenih osobnih podataka ni nakon njihove smrti nije moglo zabilježiti više od broja i oznake nepoznatog djeteta.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 244: oznake i popisivanje djece nepoznata imena." /> Dumbović je u izvještaju od 25. rujna upozorio Ministarstvo na važnost toga da mala djeca ostanu uz stariju braću i sestre dok se ne pribave podatci za popis: »slobodan sam upozoriti naslov, da malu djecu do tri i četiri godine ne rastavi od starije braće«. U istom je dokumentu naveo i da je radi prepoznavanja fotografirano približno četiristo djece, među kojima je bilo i umrle djece.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> Fotografiranje je povjerio sisačkom fotografu Budimskom, koji je prema Mataušić izradio ukupno 755 fotografija namijenjenih kasnijem prepoznavanju djece.<ref name="Matausic2022" details="str. 227: rad fotografa Budimskog." /> Sređivanje podataka nastavilo se i početkom 1943., kada je Diana Budisavljević ponovno posudila cijelu sisačku kartoteku. U zapisu od 22. siječnja objašnjava da je htjela provjeriti podatke, »pogotovo s obzirom na bezimenu djecu«.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 117, zapis od 22. siječnja 1943." /> U zapisu od 11. lipnja 1943. opisala je i potragu za djecom žena koje su zbog bolesti vraćene iz Njemačke i nalazile se u sisačkom logoru. Sestra Crvenoga križa Fabijanić poslala joj je popis njihove djece. Mnogu su djecu uspjeli pronaći, za neku su utvrdili da su umrla, a za mnogu malu djecu nisu mogli dati podatke.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 131, zapis od 11. lipnja 1943." /> Potraga se nastavila i tijekom 1944. U bilješci od 10. veljače Budisavljević se osvrnula na raniji Dumbovićev posjet, kada joj je predao popis bezimene djece evidentirane samo transportnim brojem. Navela je da je uspjela utvrditi imena mnoge od te djece.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 158, zapis od 10. veljače 1944., s naknadnim osvrtom na Dumbovićev posjet." /> === Zatvaranje dječjeg logora === Podatci o završetku rada dječjeg logora nisu posve usklađeni ni unutar pojedinih radova. Mataušić i u radu iz 2022. i u onome iz 2024. navodi da je posljednja skupina od desetero djece stigla u Zagreb 8. siječnja 1943. te da je toga dana prihvatilište ukinuto.<ref name="Matausic2022" details="str. 223, bilješka 850." /><ref name="Matausic2024" details="str. 172–173, bilješka 31." /> Međutim, na drugome mjestu rada iz 2022. posljednji transport smješta u veljaču, dok u biografskoj bilješci o Jani Koch u radu iz 2024. navodi 8. veljače 1943.<ref name="Matausic2022" details="str. 227." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171, bilješka 25." /> White zatvaranje datira 8. siječnja, dok Bartrop i Grimm razdoblje boravka djece određuju od 3. kolovoza 1942. do 8. veljače 1943.<ref name="White2018" details="str. 75." /><ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o broju djece i epidemiji pjegavca u Sisku." /> Nakon zatvaranja logora Dumbovićevo je povjereništvo nastavilo rad s djecom smještenom u obitelji. Dumbović je 17. siječnja 1944. izvijestio da je na području grada i kotara na prehrani ostalo oko tisuću djece. Njegovo povjereništvo i dalje ih je predavalo roditeljima ili rodbini, izdavalo potvrde i upućivalo djecu na liječenje. U izvještaju je opisao i obavještavanje roditelja o tome gdje im se djeca nalaze te promjenu udomitelja kada je bila potrebna.<ref name="Matausic2022" details="dokument 9, str. 249–251: izvještaj Ante Dumbovića o radu Povjereničtva za smještaj, nadzor i skrb izbjegličke djece u Sisku, 17. siječnja 1944. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> === Broj djece i umrlih === O broju djece u logoru govore sačuvane evidencije, ratni izvještaji i kasniji prikazi. Ti se podatci odnose na različita razdoblja, pa je uz svaki broj važno navesti kada je zabilježen i što obuhvaća. {| class="wikitable" |+ Podatci o broju djece u dječjem logoru ! Broj !! Izvor podatka !! Vrsta i obuhvat |- | Oko 4722 || Zdravko Dizdar || Autorov podatak o broju djece u logoru potkraj rujna 1942.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 5607 || Dva izvorna abecedna kazala, prema Nataši Mataušić || Djeca zabilježena u sačuvanim kazalima prihvatilišta.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješke 838–839." /> |- | Više od 7000 || Ante Dumbović, iskaz iz veljače 1946. || Njegov navod o djeci pristigloj do kraja listopada 1942.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješka 840; dokument 13, str. 257." /> |- | 6954 || Ante Dumbović, prikaz iz 1977. || Ukupan broj koji navodi u kasnijem prikazu rada prihvatilišta.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješka 841; dokument 18, str. 277–279." /> |- | 5000–7000 || JUSP Jasenovac || Raspon naveden u prikazu dječjeg logora.<ref name="jusp_intro" /> |- | 7000 || Joseph Robert White || Autorova procjena ukupnog broja djece koja su prošla kroz logor.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |- | 6693 || Paul R. Bartrop i Eve E. Grimm || Ukupan broj djece za razdoblje od 3. kolovoza 1942. do 8. veljače 1943. u njihovu prikazu.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o broju djece i epidemiji pjegavca u Sisku." /> |} Izvori se razlikuju i u podatcima o umrloj djeci. Dumbović je komisiji za utvrđivanje ratnih zločina predao popis 1152 djece umrle tijekom 1942., koji je, prema vlastitom iskazu, sastavljao na temelju potvrda o smrti gradskog fizika Davida Ecksteina. Sačuvana evidencija bilježi datum i mjesto smrti djece te njihov transportni broj.<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843; str. 226–227, bilješka 862; dokument 13, str. 257." /> {| class="wikitable" |+ Podatci i procjene o umrloj djeci ! Broj !! Izvor podatka !! Razdoblje i obuhvat |- | 956 || Dumbovićev izvještaj Ministarstvu udružbe || Stanje na dan 25. rujna 1942. Za 201 dijete bilo je poznato ime, a 755 bilo je evidentirano kao nepoznato.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> |- | 1152 || Popis umrlih prema Ecksteinovim potvrdama, koji je Dumbović predao komisiji || Popis za 1942., prema Dumbovićevu poratnom iskazu. Broj navodi i JUSP Jasenovac.<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843; str. 226–227, bilješka 862; dokument 13, str. 257." /><ref name="jusp_intro" /> |- | 1631 || Zemaljska komisija, prema Zdravku Dizdaru || Dizdar podatak prenosi kao broj umrlih do kraja rujna 1942.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 1631 || JUSP Jasenovac || Naveden uz broj 1152, bez pobližeg objašnjenja podloge i vremenskog obuhvata više brojke.<ref name="jusp_intro" /> |- | Oko 1800 || Zdravko Dizdar || Procjena ukupnog stradanja djece u njegovu prikazu sisačkoga dječjeg logora.<ref name="Dizdar1990" details="str. 104." /> |- | 1200–1600 || Joseph Robert White || Procjena ukupnog broja umrle djece; autor kao uzroke navodi glad, žeđ, pjegavac i zanemarivanje.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |- | 1160–1500 || Paul R. Bartrop i Eve E. Grimm || Autorska procjena smrti povezanih s epidemijom pjegavca. U istom odlomku razdoblje boravka djece određuju od 3. kolovoza 1942. do 8. veljače 1943.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o broju djece i epidemiji pjegavca u Sisku." /> |} Uz brojčane podatke zaseban je problem ostalo utvrđivanje identiteta djece. Dumbović je u izvještaju od 25. rujna, uz podatke o nepoznatoj djeci, iznio prijedloge kako poboljšati njihovo označavanje i prikupljanje podataka.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> == Nasljeđe == === Sudbina preživjele djece === [[Datoteka:Kozarčanka - Milja Marin.jpg|mini|desno|200px|alt=Portret mlade partizanske bolničarke s kapom i puškom na ramenu.|Milja Toroman na fotografiji ''Kozarčanka'' [[Žorž Skrigin|Žorža Skrigina]], snimljenoj u prosincu 1943. Prije pridruživanja partizanima bila je zatočena u Sisku.<ref name="Konjikusic2021" details="str. 158–159." />]] Među zatočenima u Sisku bila je i Milja Toroman, poslije poznata s fotografije ''Kozarčanka''. Kao petnaestogodišnjakinja dovedena je u logor tijekom ofenzive 1942., a zatim odvedena u [[Nürnberg]], gdje je radila u njemačkom domaćinstvu. Nakon povratka u Jugoslaviju pridružila se partizanima kao bolničarka 11. krajiške brigade. [[Žorž Skrigin]] fotografirao ju je u prosincu 1943., a njezin je portret poslije rata objavljivan na razglednicama i u školskim udžbenicima.<ref name="Konjikusic2021" details="str. 158–159." /> Neka djeca spašena udomljavanjem ponovno su se našla na udaru ustaškog progona potkraj rata. Među njima bila su dvojica četrnaestogodišnjaka: Milo Đaniš, kojega je u Lukavcu Posavskom udomila Mara Žindarić, i Trifun Vujasin, udomljen kod Stjepana Kovača. Đaniš je početkom travnja 1945. odveden u Jasenovac i nije se vratio, dok je Vujasin 1. svibnja uhićen zajedno s Kovačem. Njegov je udomitelj pušten, a dječakovo tijelo pronađeno je uz Kupu nakon oslobođenja Siska. Byford oba slučaja povezuje s ponovnim progonom srpske djece u posljednjem mjesecu rata.<ref name="Byford2023" details="str. 44–45." /> Potraga za djecom nastavila se i nakon rata, ali Diana Budisavljević više nije mogla raspolagati evidencijom koju je sastavljala sa suradnicima. Prema njezinu dnevniku, pripadnici [[OZNA|OZNA-e]] 25. svibnja 1945. preuzeli su albume s fotografijama djece, a od njezine suradnice i kopiju kartoteke.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 166–167, zapis od 25. svibnja 1945." /> Glavnu kartoteku predala je 28. svibnja po pisanom nalogu Ministarstva socijalne politike, koji je potpisala [[Tatjana Marinić]]. Uz nju je predala bilježnice za pronalaženje djece nepoznata identiteta i registar fotografija, a svojoj suradnici Vereni Kogoj predložila je da pomogne djelatnicima Ministarstva dok ne nauče raditi s tom građom.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 168–169, zapis od 28. svibnja 1945." /> Bartrop i Grimm navode da javnost nije imala pristup preuzetim evidencijama te u tom kontekstu opisuju neuspjele pokušaje roditelja i djece da se ponovno pronađu.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o poslijeratnom preuzimanju evidencija." /> Budisavljević je u dnevniku objasnila da je i ranije očekivala predaju kartoteke Crvenomu križu ili drugoj ustanovi, ali ju je pogodilo što ona i gospođa Džakula više nisu mogle nastaviti rad na svojoj kartoteci, identificirati najmlađu djecu i povezivati ih s roditeljima. Smatrala je da će zbog toga mnoge majke uzalud tražiti svoju djecu. Verena Kogoj još je neko vrijeme pomagala u Ministarstvu, ali joj je, prema istom zapisu, ubrzo dano do znanja da njezin rad više nije poželjan.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 168–169, zapis od 28. svibnja 1945." /> Božo Judaš, rođen u obitelji Subotić iz Miloševa Brda, u intervjuu objavljenom 2019. ispričao je kako je kao malo dijete iz sisačkoga logora dospio u obitelj u Petrinji. Dobio je novo ime i prezime jer se njegovo dotadašnje ime nije znalo. S preživjelim bratom, sestrama i stričevima ponovno se povezao tek kao odrastao čovjek, ali je zadržao prezime Judaš zbog već izdanih obiteljskih dokumenata i privrženosti ljudima koji su ga odgojili. U vrijeme intervjua sudbina njegove mlađe sestre Rose, s kojom je bio doveden u Sisak, još nije bila poznata.<ref name="judas_2019">{{Citiranje novina |last=Kiš Terbovc |first=Patricia |date=25. siječnja 2019. |title=Oca su mi ubili, braću i sestre bacili u logor… |newspaper=Jutarnji list |url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zadar/forum/oca-su-mi-ubili-bracu-i-sestre-bacili-u-logor-a-mene-je-greskom-posvojio-vozac-autobusa-zivot-mi-je-spasila-mala-crvena-haljina-586055}} Preneseno u Slobodnoj Dalmaciji, s oznakom autora »JL«. Intervju s Božom Judašem, odjeljci o njegovu imenu i susretu s obitelji.</ref> U drugom intervjuu iste godine rekao je da se izjašnjava Hrvatom, povezujući to sa zahvalnošću ocu posvojitelju koji mu je spasio život.<ref name="BIRN2019" /> Među preživjelom djecom bila je i Nevenka Končar. Odrasla je u udomiteljskim obiteljima i dječjim domovima, a poslije se zaposlila u sisačkoj Željezari. Kao predsjednica sekcije preživjelih logoraša u Sisku sudjelovala je u obnovi komemoracija za stradalu djecu.<ref name="koncar_zivot">{{Citiranje weba |author=Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust |date=5. studenoga 2024. |title=Antisemitizam, holokaust, stradanja – Prošlost u sadašnjosti: Povijesni revizionizam, poricanje i iskrivljavanje holokausta |url=https://centartolerancije.hr/2024/11/05/antisemitizam-holokaust-stradanja-proslost-u-sadasnjosti-povijesni-revizionizam-poricanje-i-iskrivljavanje-holokausta/}} Odjeljak »Podaci o sudionicima prvog panela – preživjelima«, biografska bilješka o Nevenki Končar.</ref> === Poslijeratni postupak protiv upravitelja === Okružni sud Banije u Sisku osudio je Najžara zbog ratnog zločina na dvadeset godina lišenja slobode s prisilnim radom. Presuda je, prema radu Nataše Mataušić iz 2024., donesena 31. svibnja 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176, bilješke 50–51. Datum 31. svibnja naveden je uz uputnicu na sudski spis; u radu iste autorice iz 2022., str. 215, bilješka 812, stoji 15. svibnja 1946." /> Uz zatvorsku kaznu izrečeno mu je i deset godina gubitka političkih i građanskih prava, osim roditeljskih. Vrhovni sud [[Narodna Republika Hrvatska|Narodne Republike Hrvatske]] zatim je kaznu zamijenio smrtnom, koja je izvršena 18. rujna 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176, osobito bilj. 51." /> === Spomen-obilježja i javno sjećanje === Prema Byfordu, žrtvama sisačkoga logora, među njima i srpskoj djeci odvojenoj od roditelja, do 1970-ih se u poslijeratnom javnom sjećanju posvećivalo razmjerno malo pozornosti. To povezuje s prednošću koju je tada imalo obilježavanje oružane borbe i otpora.<ref name="Byford2023" details="str. 19." /> Na zatočenu i umrlu djecu podsjeća više spomen-obilježja. Na jednu od zgrada nekadašnjeg logora 1960. postavljena je spomen-ploča, koja je ukradena 1991. i poslije obnovljena. Na stradalu djecu podsjećaju i spomen-fontana s djecom u igri te spomen-područje uz groblje Viktorovac.<ref name="lead_memorial" /> Spomen-fontana ''Nedovršene igre'', rad kiparice [[Gabrijela Kolar|Gabrijele Kolar]], prikazuje brončane figure djece u igri u parku pred domom kulture. ''Hrvatski biografski leksikon'' nastanak djela datira u 1963.<ref name="hbl_kolar">{{Citiranje weba |last=Šeparović |first=Ana |year=2009 |title=Kolar, Gabrijela |work=Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/kolar-gabrijela |accessdate=2. listopada 2026.}}</ref> Skupinu čini sedmero djece koju je kiparica osobno poznavala, među njima i dječak Milan, kojega su njezini roditelji spasili iz logora. Povjesničarka umjetnosti Sanja Horvatinčić povezivanje spomenika s dječjim igralištem tumači željom da se preživjelima i posjetiteljima pruže utjeha i nada.<ref name="BIRN2019" /> Dječje spomen-groblje pejzažno je uređeno 1974. prema idejnom rješenju arhitektice [[Mira Halambek-Wenzler|Mire Halambek-Wenzler]], uz skulpturalno obilježje koje je izradila [[Milena Lah]].<ref name="tz_cemetery">{{Citiranje weba |author=Turistička zajednica grada Siska |title=Kulturno-povijesni spomenici |url=https://tzg-sisak.hr/kulturno-povijesni-spomenici/ |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljak »Dječje spomen-groblje«.</ref> Na prostoru nasuprot groblju Viktorovac nalazi se devet kružnih kamenih ploča koje označavaju mjesto masovne grobnice djece iz logora.<ref name="lead_memorial" /> Prostor sa spomen-pločom stradaloj djeci južno od sisačkoga groblja dobio je naziv Park Diane Budisavljević odlukom Gradskog vijeća Siska od 6. listopada 2017.<ref name="park_name">Gradsko vijeće Grada Siska (6. listopada 2017). »Odluka o imenovanju Parka Diane Budisavljević«. Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije 25/2017, str. 1162, čl. 1–4. [https://glasila.hr/upload_data/site_files/sgsmz2517.pdf Mrežni izvor].</ref> === Crkveno sjećanje === Sveti arhijerejski sabor [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne crkve]] na svibanjskom je zasjedanju 2022. pribrojio svetima djecu stradalu u Jastrebarskom i Sisku kao djecu mučenike jastrebarske i sisačke. Odluka je objavljena u saborskom priopćenju 23. svibnja.<ref name="canonization">{{Citiranje novina |last=Čalija |first=Jelena |date=24. svibnja 2022. |title=Сабор СПЦ унео у Диптихе светих децу мученике јастребарске и сисачке |newspaper=Politika |url=https://www.politika.rs/scc/clanak/508018/sabor-spc-uneo-u-diptihe-svetih-decu-mucenike-jastrebarske-i-sisacke}}</ref> Na povijesne navode u prijedlogu kanonizacije osvrnuli su se katolički biskupi Zagrebačke metropolije u otvorenom pismu patrijarhu [[Porfirije (patrijarh srpski)|Porfiriju]] od 25. srpnja 2022. Osporili su te navode i prikaz uloge katoličkih redovnica, ističući njihov doprinos spašavanju djece.<ref name="catholic_letter">{{Citiranje weba |author=Biskupi Zagrebačke metropolije |date=25. srpnja 2022. |title=Otvoreno pismo biskupa Zagrebačke metropolije patrijarhu Porfiriju |work=Informativna katolička agencija |url=https://ika.hkm.hr/novosti/otvoreno-pismo-biskupa-zagrebacke-crkvene-pokrajine-patrijarhu-porfiriju/ |accessdate=8. listopada 2026.}} Hrvatski izvornik pisma, točke 1–4.</ref> == Historiografija i suvremene interpretacije == Dnevnik Diane Budisavljević objavljen je 2002. u časopisu ''Fontes'', a godinu poslije, 2003., i kao zasebna knjiga u izdanju Hrvatskoga državnog arhiva i Javne ustanove Spomen područje Jasenovac.<ref name="Budisavljevic2002" /><ref name="DnevnikKatalog2003">Muzejski dokumentacijski centar. [https://katalog.mdc.hr/en/Search/?Filters%5BnakladniciEn%5D=Javna+ustanova+Spomen-podru%C4%8Dje+Jasenovac&amp;Filters%5BtemeEn%5D=Povijest&amp;PageIndex=1 Kataložni zapis: ''Dnevnik Diane Budisavljević: 1941.–1945.''], urednik Josip Kolanović. Zagreb: Hrvatski državni arhiv; Jasenovac: Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac, 2003.</ref> Prema Nataši Mataušić, uloga Diane Budisavljević bila je potisnuta u poslijeratnom javnom prikazu, a objavljivanje njezina dnevnika pomoglo je da njezin rad ponovno bude prepoznat. Autorica kritizira i kasnija tumačenja koja zasluge za spašavanje prvenstveno pripisuju Paveliću ili Stepincu.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, bilješke 806–807, i str. 221." /> Nikica Barić u istraživanju sudbine zarobljenika, civila i djece s Kozare naglašava da su preuzimanje djece iz logora i njihov kasniji smještaj organizirale vlasti NDH. Priznajući humanitarne zasluge Diane Budisavljević, osporava prikaz njezine akcije kao pothvata provedenog mimo odobrenja režima.<ref name="baric_kozara" details="str. 109–110." /> U javnoj polemici iz 2020. dodatno je razjasnio da Dianine ciljeve razlikuje od državnih planova, koje povezuje s odvajanjem djece od roditelja i brisanjem njihova srpskog identiteta.<ref name="BaricOdgovor2020">{{Citiranje weba |last=Barić |first=Nikica |year=2020 |title=Odgovor dr. sc. Nikice Barića na navode Silvestra Milete |website=Hrvatski institut za povijest |url=https://www.isp.hr/odgovor-dr-sc-nikice-barica-na-navode-silvestra-milete/ |accessdate=8. listopada 2026.}} Autorski odgovor u javnoj polemici.</ref> O karakteru same ustanove raspravljalo se i na skupu o zbrinjavanju kozaračke djece, održanom u Sisku 30. studenoga 2018. u organizaciji Sisačke biskupije, Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. U priopćenju sa skupa naglašena je humanitarna uloga Crkve, Crvenoga križa i državnih ustanova, a smrtnost je objašnjena bolestima, glađu i teškim ratnim okolnostima. U priopćenju se također navodi da je smrtnost u početku bila vrlo visoka, dok su do kraja 1942. bilježeni samo pojedinačni smrtni slučajevi. Iznesena je i tvrdnja da ne postoje dokumenti koji bi dokazivali nasilno ubijanje ili mučenje djece.<ref name="fhs_2018">{{Citiranje weba |author=Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu |date=3. prosinca 2018. |title=Održan znanstveni skup ‘Zbrinjavanje kozaračke djece i dječje prihvatilište u Sisku 1942. – 1943.’ |url=https://www.fhs.unizg.hr/obavijesti?%40=21qyb |accessdate=8. listopada 2026.}} Izvještaj i priopćenje sa skupa održanog 30. studenoga 2018.; navodi o smrtnosti, nasilnom ubijanju i mučenju preneseni su kao tvrdnje priopćenja.</ref> Skupu je prethodila javna polemika Vlatke Vukelić i Mataušić: Vukelić je osporavala označavanje ustanove koncentracijskim logorom, dok je Mataušić taj opis branila.<ref name="duka_foster" /> Igor Vukić i Ilija Kuzman u radu objavljenom u časopisu ''Pilar'' (2021.) zastupaju tumačenje da je djeci pružana zdravstvena skrb primjerena ratnim okolnostima i mogućnostima tadašnje medicine. Visoku smrtnost objašnjavaju teškim stanjem djece pri dolasku, zaraznim bolestima i nepovoljnim uvjetima smještaja, a kasniji pad broja umrlih povezuju s poboljšanjem prehrane i organizacije skrbi. Osporavaju i naziv dječji logor. U razmatranju Najžarove odgovornosti prenose i kritički iskaz liječnika Lazara Marguliesa, ali iznose pretpostavku da je na njegovo svjedočenje mogao utjecati strah od vlastitoga kaznenog progona. Uz to navode svjedočenja povoljna za Najžara.<ref name="VukicKuzman2021">{{Citiranje časopisa |last=Vukić |first=Igor |last2=Kuzman |first2=Ilija |year=2021 |title=Neke spoznaje o zbrinjavanju i zdravstvenoj skrbi djece s Kozare u prihvatilištima 1942. godine |journal=Pilar |volume=XVI |issue=31 (1) |pages=67–102 |doi=10.5559/pi.16.31.03 |url=https://hrcak.srce.hr/276005}} Posebno str. 84–89, 95–97 i 100–101.</ref> Navode i da je Margulies u svojem iskazu odbacio tvrdnje o nasilju i trovanju djece.<ref name="VukicKuzman2021" details="str. 88, bilješka 81." /> Mataušić u radu iz 2022. objavljuje i analizira dokumente o sisačkoj ustanovi te zaključuje da je ona, unatoč službenom nazivu prihvatilišta, bila logor za djecu.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, uključujući bilješku 806." /> Pri razmatranju poratnih iskaza uzima u obzir mogućnost osobnih sukoba među svjedocima, kao i mogućnost da su saslušanja vođena uz već oblikovan zaključak o karakteru ustanove i krivnji upravitelja. I uz te ograde, opise neprimjerene prehrane, higijene i zdravstvene skrbi smatra pokazateljima teškog zanemarivanja djece. Kasnije smanjenje smrtnosti povezuje s premještanjem djece u Zagreb, a ne s poboljšanjem skrbi u Sisku.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> U radu iz 2024. Mataušić se posebno bavi pokušajima prikazivanja Najžara kao spasitelja djece i žrtve poratnog sudskog postupka. Među publikacijama koje kritizira navodi i rad Vukića i Kuzmana, a podrobnije se osvrće na javne tvrdnje Vlatke Vukelić. Uspoređujući Najžarove izvještaje s iskazima liječnika, zaposlenica i drugih svjedoka, zaključuje da je kao upravitelj odgovoran za propuste u organizaciji liječenja, premještanje zaražene djece među ostalu djecu i izostanak poboljšanja uvjeta. Pokušaje njegova prikazivanja kao spasitelja i žrtve poratnog postupka opisuje kao [[Povijesni revizionizam|povijesni revizionizam]].<ref name="Matausic2024" details="str. 176–181; rad Vukića i Kuzmana naveden je na str. 176, u bilješci 52." /> == Vidi također == * [[Sabirni logor Jastrebarsko]] * [[Koncentracijski logor Jasenovac]] * [[Diana Budisavljević]] == Izvori == <references> <ref name="Matausic2022">{{Citiranje časopisa |last=Mataušić |first=Nataša |year=2022 |title=Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića (dokumenti) |journal=Zbornik Janković |volume=VI |issue=7 |pages=212–281 |doi=10.47325/zj.6.7.2 |url=https://hrcak.srce.hr/307769}}</ref> <ref name="Budisavljevic2002">{{Citiranje časopisa |last=Budisavljević |first=Diana |year=2002 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945. |journal=Fontes: izvori za hrvatsku povijest |volume=8 |pages=13–171 |url=https://hrcak.srce.hr/54981}} Hrvatski prijevod Silvije Szabo. Izdanje u časopisu; zasebno knjižno izdanje objavljeno je 2003.</ref> <ref name="Matausic2024">{{Citiranje knjige |last=Mataušić |first=Nataša |year=2024 |chapter=Liječnik Antun Najžar, zločinac ili spasitelj srpske djece u „Prihvatilištu za djecu izbjeglica” u Sisku? |title=80 godina od pojma genocid — Studija slučaja: Genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj |place=Beograd |publisher=Muzej žrtava genocida |pages=165–184 |doi=10.58378/ZRK.1.2024.MAT.165-184 |chapter-url=https://www.muzejgenocida.rs/images/zbornik-2024/14.%20Nata%C5%A1a%20Matau%C5%A1i%C4%87.pdf}}</ref> <ref name="Byford2023">{{Citiranje časopisa |last=Byford |first=Jovan |year=2023 |title=Rescuing the ‘Sava victims’ from oblivion and denial: History and memory of the last Ustasha crime in Sisak |journal=Tragovi |volume=6 |issue=2 |pages=7–53 |doi=10.52328/t.6.2.1 |url=https://oro.open.ac.uk/94735/1/Tragovi_god6br2_JovanByford_EN.pdf}} Engleska inačica u repozitoriju The Open University.</ref> <ref name="White2018">{{Citiranje knjige |last=White |first=Joseph Robert |year=2018 |chapter=Sisak I and II |editor-last=Megargee |editor-first=Geoffrey P. |editor2-last=White |editor2-first=Joseph R. |title=The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945: Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany |volume=III |place=Bloomington |publisher=Indiana University Press |pages=73–75 |isbn=978-0-253-02386-5 |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf}}</ref> <ref name="Fumic2011">{{Citiranje knjige |last=Fumić |first=Ivan |year=2011 |title=Djeca — žrtve ustaškog režima |place=Zagreb |publisher=Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske |isbn=978-953-7587-09-3 |url=https://znaci.org/00003/563.pdf}}</ref> <ref name="Dizdar1990">{{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |year=1990 |title=Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata 1941—1945. godine |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=22 |issue=1–2 |pages=83–110 |url=https://hrcak.srce.hr/190520}}</ref> <ref name="BartropGrimm2020">{{Citiranje knjige |last=Bartrop |first=Paul R. |last2=Grimm |first2=Eve E. |year=2020 |title=Children of the Holocaust |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1-4408-6853-5 |url=https://www.bloomsbury.com/us/children-of-the-holocaust-9781440868535/ |language=en}}</ref> <ref name="Mair2010">{{Citiranje knjige |last=Mair |first=Birgit |year=2010 |chapter=They Survived Two Wars: Bosnian Roma as Civil War Refugees in Germany |editor-last=von Plato |editor-first=Alexander |editor2-last=Leh |editor2-first=Almut |editor3-last=Thonfeld |editor3-first=Christoph |title=Hitler’s Slaves: Life Stories of Forced Labourers in Nazi-Occupied Europe |publisher=Berghahn Books |pages=177–187 |isbn=978-1-84545-990-1 |doi=10.1515/9781845459901-016 |language=en}}</ref> <ref name="Konjikusic2021">{{Citiranje knjige |last=Konjikušić |first=Davor |year=2021 |title=Rotes Licht: Jugoslawische Partisanenfotografie – Bilder einer sozialen Bewegung 1941–1945 |publisher=Deutscher Kunstverlag |place=Berlin – München |isbn=978-3-422-98639-8 |url=https://www.rosalux.de/fileadmin/rls_uploads/pdfs/sonst_publikationen/10.1515_9783422986398.pdf |language=de}}</ref> <ref name="BIRN2019">{{Citiranje novina |last=Vukobratović |first=Nikola |date=7. kolovoza 2019. |title=Memory Loss: The Campaign to Whitewash Croatia’s WWII Children’s Camps |newspaper=Balkan Insight |url=https://balkaninsight.com/2019/08/07/memory-loss-the-campaign-to-whitewash-croatias-wwii-childrens-camps/ |accessdate=8. listopada 2026.}}</ref> </references> == Literatura == * {{Citiranje časopisa |last=Barić |first=Nikica |year=2016 |title=Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece |journal=Pilar |volume=XI |issue=22/2 |pages=53–111 |url=https://hrcak.srce.hr/187790 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Bartrop |first=Paul R. |last2=Grimm |first2=Eve E. |year=2020 |title=Children of the Holocaust |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1-4408-6853-5 |url=https://www.bloomsbury.com/us/children-of-the-holocaust-9781440868535/ |language=en |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Byford |first=Jovan |year=2023 |title=Rescuing the ‘Sava victims’ from oblivion and denial: History and memory of the last Ustasha crime in Sisak |journal=Tragovi |volume=6 |issue=2 |pages=7–53 |doi=10.52328/t.6.2.1 |url=https://oro.open.ac.uk/94735/1/Tragovi_god6br2_JovanByford_EN.pdf |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |year=1990 |title=Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata 1941—1945. godine |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=22 |issue=1–2 |pages=83–110 |url=https://hrcak.srce.hr/190520 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Fumić |first=Ivan |year=2011 |title=Djeca — žrtve ustaškog režima |place=Zagreb |publisher=Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske |isbn=978-953-7587-09-3 |url=https://znaci.org/00003/563.pdf |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Konjikušić |first=Davor |year=2021 |title=Rotes Licht: Jugoslawische Partisanenfotografie – Bilder einer sozialen Bewegung 1941–1945 |publisher=Deutscher Kunstverlag |place=Berlin – München |isbn=978-3-422-98639-8 |url=https://www.rosalux.de/fileadmin/rls_uploads/pdfs/sonst_publikationen/10.1515_9783422986398.pdf |language=de |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Mair |first=Birgit |year=2010 |chapter=They Survived Two Wars: Bosnian Roma as Civil War Refugees in Germany |editor-last=von Plato |editor-first=Alexander |editor2-last=Leh |editor2-first=Almut |editor3-last=Thonfeld |editor3-first=Christoph |title=Hitler’s Slaves: Life Stories of Forced Labourers in Nazi-Occupied Europe |publisher=Berghahn Books |pages=177–187 |isbn=978-1-84545-990-1 |doi=10.1515/9781845459901-016 |language=en |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Mataušić |first=Nataša |year=2022 |title=Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića (dokumenti) |journal=Zbornik Janković |volume=VI |issue=7 |pages=212–281 |doi=10.47325/zj.6.7.2 |url=https://hrcak.srce.hr/307769 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Mataušić |first=Nataša |year=2024 |chapter=Liječnik Antun Najžar, zločinac ili spasitelj srpske djece u „Prihvatilištu za djecu izbjeglica” u Sisku? |title=80 godina od pojma genocid — Studija slučaja: Genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj |place=Beograd |publisher=Muzej žrtava genocida |pages=165–184 |doi=10.58378/ZRK.1.2024.MAT.165-184 |chapter-url=https://www.muzejgenocida.rs/images/zbornik-2024/14.%20Nata%C5%A1a%20Matau%C5%A1i%C4%87.pdf |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Škiljan |first=Filip |year=2014 |title=Organizirana prisilna iseljavanja Srba iz NDH |place=Zagreb |publisher=Srpsko narodno vijeće |isbn=978-953-7442-13-2 |url=https://snv.hr/wp-content/uploads/2020/12/skiljan.pdf |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Vukić |first=Igor |last2=Kuzman |first2=Ilija |year=2021 |title=Neke spoznaje o zbrinjavanju i zdravstvenoj skrbi djece s Kozare u prihvatilištima 1942. godine |journal=Pilar |volume=XVI |issue=31 (1) |pages=67–102 |doi=10.5559/pi.16.31.03 |url=https://hrcak.srce.hr/276005 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=White |first=Joseph Robert |year=2018 |chapter=Sisak I and II |editor-last=Megargee |editor-first=Geoffrey P. |editor2-last=White |editor2-first=Joseph R. |title=The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945: Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany |volume=III |place=Bloomington |publisher=Indiana University Press |pages=73–75 |isbn=978-0-253-02386-5 |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf |ref=none}} === Objavljeni izvori === * {{Citiranje časopisa |last=Budisavljević |first=Diana |year=2002 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945. |journal=Fontes: izvori za hrvatsku povijest |volume=8 |pages=13–171 |url=https://hrcak.srce.hr/54981 |ref=none}} Hrvatski prijevod Silvije Szabo. == Vanjske poveznice == * [https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 Djeca u logorima NDH], Spomen područje Jasenovac * [https://hrcak.srce.hr/307769 Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića], rad s objavljenim prijepisima dokumenata * [https://hrcak.srce.hr/54981 Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945.], izdanje u časopisu ''Fontes'' * [https://www.memorialmuseums.org/memorialmuseum/sisak-childrens-concentration-camp-memorial?locale=en Spomen-obilježja dječjeg logora u Sisku], Memorialmuseums * [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Sisak_concentration_camp Fotografije sisačkoga logora na Zajedničkom poslužitelju] [[Kategorija:Sisak]] [[Kategorija:Logori u NDH]] kgpaty2gjottwsmhxyt16hbhu44iuuh 7615378 7615372 2026-10-08T19:59:00Z Amon16 121913 Dodana fotografija Diane Budisavljević uz odjeljak o spašavanju i udomljavanju djece. 7615378 wikitext text/x-wiki {{Infookvir | iznad = Koncentracijski logor Sisak | iznadstil = font-size:115%; | podzaglavlje = Sabirni i tranzitni objekti te dječji logor | bodystil = width: 23em; | paramstil = width: 37%; | zaglavljestil = background: #e5e5e5; | slika = {{Lokacijska karta|NDH|label=Sisak|lat=45.48|long=16.37|width=300|float=center|caption=}} | opis = Položaj [[Sisak|Siska]] na karti [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. | slika2 = [[Datoteka:Sisak Ustasha concentration camp for children.jpg|300px|alt=Crno-bijela fotografija male djece koja leže na podu u baraci.]] | opis2 = Djeca na podu barake u sisačkom dječjem logoru. | zaglavlje1 = Opći podatci | param2 = Lokacija | vrijednost2 = [[Sisak]], [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]<br />(danas [[Hrvatska]]) | param3 = Razdoblje različitih objekata | vrijednost3 = 1941.–1945. (različiti sabirni i tranzitni objekti)<ref name="skil_caprag">{{Citiranje knjige |last=Škiljan |first=Filip |year=2014 |title=Organizirana prisilna iseljavanja Srba iz NDH |place=Zagreb |publisher=Srpsko narodno vijeće |isbn=978-953-7442-13-2 |url=https://snv.hr/wp-content/uploads/2020/12/skiljan.pdf}} Relevantno mjesto: str. 137–140.</ref><ref name="Byford2023" details="str. 39." /> | param4 = Uprava | vrijednost4 = [[Datoteka:Flag of Germany (1935–1945).svg|22px|border|alt=Zastava nacističke Njemačke]] [[Treći Reich|Njemačka]] (tranzitni logori, do 1944.)<br />[[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|22px|border|alt=Zastava NDH]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] (dječji logor i sabirni objekti; kasnije i tranzitni logori)<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /><ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> | param5 = Prijašnja namjena prostora | vrijednost5 = Tvornica, skladišta, Sokolana, škola i samostanske prostorije<ref name="jusp_intro">{{Citiranje weba |author=Javna ustanova Spomen područje Jasenovac |title=Djeca u logorima NDH |url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljci »Logor u Sisku« i »Spašavanje djece«.</ref><ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> | zaglavlje6 = Dječji logor | param7 = Službeni naziv | vrijednost7 = Prihvatilište za djecu izbjeglica | param8 = Djelovanje | vrijednost8 = 3. kolovoza 1942. – početak 1943.<ref name="Matausic2022" details="str. 214, 223 i 227; bilješka 850." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171–173, bilješke 25 i 31." /> | param9 = Upravitelj | vrijednost9 = [[Antun Najžar]]<ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> | param10 = Zatočenici | vrijednost10 = Djeca, pretežito [[Srbi|srpske]] nacionalnosti<ref name="Fumic2011" details="str. 57." /> | param11 = Broj djece | vrijednost11 = 5000–7000 prema JUSP-u Jasenovac<ref name="jusp_intro" /> | param12 = Broj umrle djece | vrijednost12 = 1152 prema popisu umrlih za 1942.; JUSP navodi i 1631 (vidi tekst)<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843." /><ref name="jusp_intro" /> }} Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] u [[Sisak|Sisku]], tada na području [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] (NDH), djelovalo je više sabirnih i tranzitnih logora te dječji logor. Nisu svi bili otvoreni u isto vrijeme niti su imali jednaku namjenu. Iz ranijeg logora u Capragu vlasti NDH prisilno su iseljavale Srbe u okupiranu Srbiju,<ref name="skil_caprag" /> dok su kasniji sabirni i tranzitni logori služili i za odvajanje stanovništva koje je upućivano na [[Prisilni rad|prisilni rad]] u Njemačku.<ref name="Dizdar1990" details="str. 108–109." /> S tim deportacijama i razdvajanjem obitelji bio je povezan i dječji logor, službeno nazvan ''Prihvatilište za djecu izbjeglica''.<ref name="Matausic2022" details="str. 213–214." /> Dječji logor otvoren je 3. kolovoza 1942., a vodio ga je liječnik [[Antun Najžar]].<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 223, bilješka 850; na str. 227 spominje se veljača." /><ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /> U njega su dovođena djeca iz drugih ustaških logora te ona odvojena od roditelja koji su slani na prisilni rad.<ref name="Matausic2022" details="str. 213–214." /> Većinom su bila [[Srbi|srpske]] nacionalnosti, pri čemu je velik dio potjecao s [[Kozara|Kozare]] i drugih područja zahvaćenih vojnim operacijama i progonom stanovništva.<ref name="Fumic2011" details="str. 57." /> Logor je prestao djelovati početkom 1943.<ref name="Matausic2022" details="str. 223 i 227; bilješka 850." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171–173, bilješke 25 i 31." /> Kroz dječji logor prošlo je nekoliko tisuća djece, od kojih je više od tisuću umrlo zbog gladi, bolesti i neprimjerenih uvjeta boravka. Spomen područje Jasenovac navodi podatak mrtvozornika o 1152 umrla djeteta te podatak o 1631 umrlom djetetu.<ref name="jusp_intro" /> Dio djece spašen je premještanjem u druge ustanove, predajom roditeljima i rodbini ili smještajem u obitelji. U tome su sudjelovali [[Diana Budisavljević]] i njezini suradnici, djelatnici [[Hrvatski Crveni križ|Hrvatskoga Crvenog križa]], pojedini državni službenici, liječnici, crkvene ustanove i građani.<ref name="jusp_intro" /> Nakon rata Najžar je osuđen zbog ratnog zločina i pogubljen u rujnu 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176." /> U Sisku su podignuta spomen-obilježja zatočenoj i umrloj djeci.<ref name="lead_memorial">{{Citiranje weba |author=Stiftung Denkmal für die ermordeten Juden Europas |title=Sisak Children’s Concentration Camp Memorial |work=Memorialmuseums |url=https://www.memorialmuseums.org/memorialmuseum/sisak-childrens-concentration-camp-memorial?locale=en |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljak »Remembrance«.</ref> U novijim javnim polemikama osporavalo se da je ustanova bila logor i dovodila se u pitanje odgovornost njezine uprave, dok su se zasluge za spašavanje djece različito prikazivale.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, bilješke 806–807, i str. 221." /><ref name="Matausic2024" details="str. 176–181." /> == Povijesni kontekst == [[Ustaše|Ustaška organizacija]] nastala je u političkim sukobima u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura|šestosiječanjske diktature]]. Predvodio ju je [[Ante Pavelić]], a cilj joj je bio srušiti Jugoslaviju i stvoriti neovisnu hrvatsku državu. Za ostvarenje toga cilja koristila se nasilnim i terorističkim metodama, uz potporu [[Fašistička Italija|fašističke Italije]].<ref name="background_interwar">{{Citiranje weba |title=Ustaše |work=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://enciklopedija.hr/clanak/ustase |accessdate=3. listopada 2026.}}</ref> [[Travanjski rat|Napad sila Osovine na Jugoslaviju]] 6. travnja 1941. doveo je do sloma jugoslavenske vojske i podjele zemlje između okupacijskih vlasti i država povezanih s Osovinom. [[Slavko Kvaternik]] proglasio je NDH 10. travnja, a na njezino je čelo došao Pavelić. U NDH, čiji je opstanak ovisio o Njemačkoj i Italiji, uspostavljena je jednostranačka totalitarna diktatura; vlasti su provodile progon i masovne likvidacije Srba te donijele rasne zakonske odredbe protiv [[Židovi|Židova]] i [[Romi|Roma]].<ref name="background_invasion">{{Citiranje weba |author=United States Holocaust Memorial Museum |title=World War II: Key Dates |work=Holocaust Encyclopedia |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/world-war-ii-key-dates |accessdate=3. listopada 2026.}} Zapis za 6. travnja 1941.</ref><ref name="background_ndh">{{Citiranje weba |title=Nezavisna Država Hrvatska |work=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://enciklopedija.hr/clanak/nezavisna-drzava-hrvatska |accessdate=3. listopada 2026.}}</ref> Ustaške vlasti izgradile su mrežu koncentracijskih logora za zatočenje i ubijanje pripadnika progonjenih skupina i političkih protivnika režima. Najveći je bio [[Koncentracijski logor Jasenovac|jasenovački logorski kompleks]], u čijem je sastavu djelovao i [[Sabirni logor Stara Gradiška|logor Stara Gradiška]].<ref name="background_camps">{{Citiranje weba |author=United States Holocaust Memorial Museum |title=Jasenovac |work=Holocaust Encyclopedia |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/jasenovac |accessdate=3. listopada 2026.}} Uvodni odjeljak o vlastima NDH i logorskom sustavu.</ref> [[Datoteka:Serbian women and children in Daruvar.jpg|mini|desno|260px|alt=Skupina žena i djece na otvorenom.|Srpske žene i djeca s Kozare u logoru u [[Daruvar|Daruvaru]] 1942.]] Na sisačkom području logori su postojali već 1941. Iseljenički logor u Capragu otvoren je početkom srpnja 1941. i radio je do kraja rujna. Logor se nalazio uz željezničku prugu Zagreb–Beograd, oko pet kilometara od tadašnjeg Siska, i bio je jedno od sabirališta iz kojih su vlasti NDH organizirano prisilno iseljavale Srbe u okupiranu Srbiju. Prvi organizirani transport iz Capraga otpremljen je 1. kolovoza 1941.<ref name="skil_caprag" /> == Sabirni i tranzitni logori == Ustaški sabirni logor u nekadašnjoj Teslićevoj Staklani počeo je raditi 9. srpnja 1942., kako navodi [[Nataša Mataušić]]. U njemu su zatočene srpske obitelji s Kozare, [[Banovina|Banije]], [[Kordun|Korduna]], [[Moslavina|Moslavine]] i [[Slavonija|Slavonije]], a zatim su radno sposobni odrasli odvođeni na prisilni rad, dok su njihova djeca ostajala u Sisku.<ref name="Matausic2024" details="str. 166." /><ref name="Matausic2022" details="str. 214: uspostava sabirnog logora i odvajanje djece od roditelja odvedenih na prisilni rad." /> Nazivi ''Sisak I'' i ''Sisak II'' u literaturi ne označavaju uvijek iste objekte ni ista razdoblja. Joseph Robert White u enciklopediji Američkoga memorijalnog muzeja holokausta nazivom ''Sisak I'' označava tranzitni logor, a nazivom ''Sisak II'' logor za žene i djecu koje su vlasti smatrale nesposobnima za prisilni rad. Početak njihova rada smješta na 3. kolovoza 1941., a prijelaz tranzitnog logora pod upravu NDH u travanj 1944.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> Drukčiji prikaz daje [[Zdravko Dizdar]], koji njemačke logore Sisak I i Sisak II smješta u Staklanu i Pecaru, a njihovo osnivanje u siječanj 1943. U njegovu prikazu njemačka uprava trajala je do 17. svibnja 1944., kada su logori objedinjeni pod ustaškom upravom povezanom s Jasenovcem.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98 i 108–109: njemački logori od siječnja 1943. te njihovo objedinjavanje pod ustaškom upravom 17. svibnja 1944." /> U tranzitnom su logoru, prema Whiteovu opisu, bili zatočeni Srbi, Bošnjaci i Romi namijenjeni prisilnom radu u [[Treći Reich|Reichu]], a dio ih je odveden u logor na beogradskom [[Sajmište (logor)|Sajmištu]]. Na temelju uzorka kartica Međunarodne službe traženja White spominje i kasnije boravke zatočenika u [[Augsburg|Augsburgu]], [[Auschwitz|Auschwitzu]], [[Koncentracijski logor Dachau|Dachauu]], [[Koncentracijski logor Mauthausen|Mauthausenu]] i Salzgitteru. Dio zatočenika, prema njegovu prikazu, upućen je i u njemačke logore u okupiranoj [[Norveška|Norveškoj]].<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> O planovima za sisačke logore govori bilješka njemačke komisije od 16. siječnja 1943. U njoj je predviđeno 5000 mjesta za tranzitni logor Sisak I i 1500 za rezervni logor Sisak II, što označava planirani kapacitet, a ne ukupan broj zatočenika koji su kroz njih prošli. Komisija je razmatrala njihovo razvrstavanje i upućivanje na rad u Njemačku ili u njemačke posebne logore. Za sisačke je objekte predvidjela njemačku upravu, sudjelovanje organa Službe sigurnosti i stražu vojnih žandara.<ref name="wall_plan">»Zabeleška komisije nemačkog opunomoćenog generala u NDH od 16. januara 1943. o razvrstavanju talaca i pohapšenog stanovništva na grupe i upućivanju na rad u Nemačku ili nemačke specijalne logore u Osijeku, Zemunu i Sisku«. Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, dokument 11. Objavljeni prijevod njemačkog dokumenta. [https://znaci.org/zb/4_12_3_11.htm Mrežni izvor].</ref> Dizdar smješta njemački logor Sisak I u bivšu Teslićevu tvornicu stakla, a Sisak II u bivšu tvornicu likera, Pecaru, udaljenu približno 750 metara. Sastavni dio Siska II bila je i „Karantena”, skupina drvenih baraka podignutih 1942. u kojima su boravile žene i djeca. Logor je bio povezan sa Staklanom, a osiguravali su ga dvostruka bodljikava žica i četiri zidana bunkera na uglovima.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /> Izvještaj koji prenosi Dizdar bilježi ukupno 1868 zatočenika u oba njemačka logora krajem srpnja 1943. Djeca su u logore dovođena s roditeljima ili u zasebnim skupinama. Glad, bolesti i naporan rad osobito su pogađali njih i starije zatočenike. Većina zatočenika odvođena je na prisilni rad u Njemačku, dok su među ostalim odredištima bili Jasenovac i Stara Gradiška. Ti se podatci o broju zatočenika i njihovoj daljnjoj sudbini odnose na oba logora zajedno.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /> Dizdar za razdoblje od 25. siječnja 1943. do 15. siječnja 1945. prenosi procjenu Zemaljske komisije o približno 10.000 odraslih i oko 2000 djece. To je zajednički podatak za njemačke logore i logor koji je poslije bio pod ustaškom upravom. Njegov podatak o približno 2500 stradalih obuhvaća smrti u sisačkim i drugim logorima te na prisilnom radu u zemlji i inozemstvu, pa se ne odnosi samo na umrle u Sisku.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109; autor prenosi zajedničke procjene Zemaljske komisije za razdoblje 25. siječnja 1943. – 15. siječnja 1945., uključujući stradanje nakon odvođenja iz Siska." /> Tranzitni logor u Staklani prestao je djelovati u siječnju 1945., nakon čega je zgrada pretvorena u vojarnu ustaških postrojbi. Zatočenje stanovnika Siska na istome mjestu u posljednjim tjednima rata pripada tom kasnijem razdoblju.<ref name="Byford2023" details="str. 39." /> == Kronologija prema pojedinim izvorima == Budući da White i Dizdar različito rabe nazive logora i navode različite datume pojedinih događaja, njihove su kronologije prikazane odvojeno. Razdoblje rada dječjeg logora pritom treba razlikovati od razdoblja djelovanja njemačkih tranzitnih logora. {| class="wikitable" |+ Kronologija prema Josephu Robertu Whiteu (2018.) ! Datum !! Događaj u autorovu prikazu |- | 3. kolovoza 1941. || Početak rada logora koje autor označava kao Sisak I i Sisak II.<ref name="White2018" details="str. 73: u izvorniku je navedena 1941. godina." /> |- | 29. srpnja 1942. || Dolazak prvoga transporta djece iz Mlake.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |- | 8. siječnja 1943. || Zatvaranje dječjeg logora i premještanje preostale djece u Zagreb.<ref name="White2018" details="str. 75." /> |- | Travanj 1944. || Predaja uprave nad tranzitnim logorom Sisak I vlastima NDH.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> |- | Siječanj 1945. || Zatvaranje logora za odrasle; autor navodi odvođenje preostalih zatočenika u Jasenovac.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |} {| class="wikitable" |+ Kronologija prema Zdravku Dizdaru (1990.) ! Datum !! Događaj u autorovu prikazu |- | 3. kolovoza 1942. || Osnutak dječjeg logora i dolazak prvoga transporta iz Mlake.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 8. siječnja 1943. || Zatvaranje dječjeg logora nakon odlaska posljednje skupine djece u Zagreb.<ref name="Dizdar1990" details="str. 104." /> |- | Siječanj 1943. || Osnivanje njemačkih logora Sisak I u Staklani i Sisak II u Pecari.<ref name="Dizdar1990" details="str. 108–109." /> |- | 17. svibnja 1944. || Preuzimanje i objedinjavanje njemačkih logora pod ustaškom upravom.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98 i 109." /> |- | 15. siječnja 1945. || Raspuštanje ustaškoga sabirnog logora; autor navodi puštanje preostalih 300 zatočenika.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98." /> |} == Dječji logor == === Dolazak djece i razdvajanje obitelji === [[Datoteka:Children in Sisak concentration camp.jpg|thumb|right|upright=0.9|alt=Crno-bijela fotografija skupine djece ispred logorske barake.|Djeca ispred barake u sisačkom logoru.]] Osnivanju dječjeg logora prethodila je [[Bitka na Kozari|ofenziva na Kozari]] u lipnju i srpnju 1942. Njemačka vojska, uz sudjelovanje domobranskih i ustaških postrojbi NDH, vodila je operaciju protiv partizanskih snaga na Kozari i Prosari, tijekom koje je zarobljen velik broj civila, većinom Srba. Vlasti NDH i njemački predstavnici planirali su zatočene civile uputiti u logore i među njima izdvojiti radnu snagu. Deportacije su tako bile praćene razdvajanjem obitelji, s kojim je bila povezana i sudbina djece.<ref name="baric_kozara">{{Citiranje časopisa |last=Barić |first=Nikica |year=2016 |title=Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece |journal=Pilar |volume=XI |issue=22/2 |pages=53–111 |url=https://hrcak.srce.hr/187790}} Relevantna mjesta: str. 53–55, 63–64 i 96.</ref> Ministarstvo udružbe NDH, koje je bilo nadležno za socijalnu skrb, otvorilo je dječje prihvatilište u Sisku 3. kolovoza 1942. Onamo su stizala djeca iz ustaških sabirnih logora u [[Mlaka (Jasenovac)|Mlaki]], Jablancu i [[Košutarica|Košutarici]] te iz Stare Gradiške. Primana su i djeca iz samoga sisačkog sabirnog logora, odvojena od roditelja upućenih na prisilni rad.<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 213–214." /> Spomen područje Jasenovac također opisuje dovođenje djece iz više logorskih objekata i njihovo prisilno odvajanje od zatočenih majki.<ref name="jusp_intro" /> Put djece iz Mlake i Jablanca do Jasenovca opisao je nadzornik Ministarstva udružbe Franjo Perše u izvještaju od 7. kolovoza 1942. Prevozila su se seoskim kolima jer je put bio preuzak i loš za druga prijevozna sredstva; iz Mlake je vožnja trajala tri do četiri sata, a iz Jablanca šest. Pratile su ih sestre Crvenoga križa, koje su se putem brinule o njihovoj prehrani.<ref name="Matausic2022" details="dokument 1, str. 230–231: izvještaj Franje Perše Ministarstvu udružbe od 7. kolovoza 1942. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-223, MUP NDH, kut. 10." /> Diana Budisavljević u svojim je zapisima s početka kolovoza opisala kako su djeca kolima dopremana iz Mlake, a zatim u Jasenovcu ukrcavana u vagone. Dolazak u Sisak zabilježila je 3. kolovoza 1942. Pri prihvatu je mlijeko kasnilo, a djecu je pješice u Sokolanu odveo [[Kamilo Brössler|Kamilo Bresler]].<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 85–86, zapisi od 2. do 4. kolovoza 1942." /> U tom je transportu bilo 906 djece, od kojih je 800 ostalo u Sisku; dojenčad te mala, slaba ili bolesna djeca u dva vagona nastavila su prema Zagrebu. Sljedećega dana iz Stare Gradiške stiglo je još 650 djece u pratnji ustaških vojnika.<ref name="Matausic2024" details="str. 167–168, uključujući bilješku 15: transporti 3. i 4. kolovoza 1942." /> Paul R. Bartrop i Eve E. Grimm među zatočenom djecom, uz srpsku, navode i židovsku i romsku djecu.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, dio o Sisku." /> === Uprava i logorski objekti === Iako je prihvatilište formalno bilo u nadležnosti Ministarstva udružbe, prema Mataušić njime je stvarno upravljala [[Ustaška nadzorna služba]]. O osoblju, nabavi i rashodima odlučivao je upravitelj Antun Najžar, koji je u iskazu od 25. veljače 1946. svoje ovlasti opisao riječima: »bez mog znanja i odobrenja nije se smelo niti moglo raspolagati novcem logora«.<ref name="Matausic2024" details="str. 178, bilješka 60: autoričin prijenos Najžarova iskaza od 25. veljače 1946." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> Prema iskazu Dragice Habazin, roditelji djece smještene u dječjim objektima bili su zatočeni u logoru u Staklani, kojim je zapovijedao Andrašević.<ref name="Matausic2022" details="dokument 7, str. 246: iskaz Dragice Habazin od 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis." /> Djeca su bila smještena na više mjesta u gradu, među kojima se navode Staklana, Pecara, Solana Reis i prostorije samostana sestara sv. Vinka.<ref name="jusp_intro" /> Za njihov smještaj i liječenje prenamijenjene su i Sokolana te škola u Novom Sisku. Uvjeti su se razlikovali od zgrade do zgrade: školsku polikliniku Jana Koch opisala je kao improviziranu bolnicu u staroj zgradi ograđenoj žicom, s ustaškom stražom i zastavom Crvenoga križa.<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Prema Whiteovu opisu, u samostanu su boravila djeca stara najviše tri godine, a u Solani četverogodišnjaci i petogodišnjaci.<ref name="White2018" details="str. 74." /> Učitelj [[Ante Dumbović]] bio je povjerenik Ministarstva udružbe za smještaj djece, u dokumentima nazvan ''kolonizacijom'', i vodio je popise pristigle, umrle, vraćene i udomljene djece. Njegovi izvještaji i kartoteka važni su za istraživanje rada logora, ali i za praćenje sudbine pojedinoga djeteta.<ref name="Matausic2024" details="str. 168 i 175." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> === Smještaj, prehrana i higijena === Već pri dolasku u Sisak djeca su bila iscrpljena, pothranjena i bolesna, a ondje ih nisu čekali smještaj, prehrana i zdravstvena skrb koji bi odgovarali njihovu broju i potrebama. Ležala su na podu ili slami, često bez odgovarajuće odjeće, i dobivala hranu neprilagođenu svojoj dobi.<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Prema Mataušić, djeca su danima ležala na istoj slami zagađenoj izmetom, premda je u skladištima bilo plahti, pokrivača i drugih potrepština koje im nisu bile dostupne. Opisuje i krađe hrane i odjeće te propuste u raspodjeli i njezi.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> O teškoćama pri kupanju i raskuživanju Diana Budisavljević pisala je 6. kolovoza 1942. Okupana djeca nisu imala prostoriju u kojoj bi čekala odjeću: »Morala su gola van«, zabilježila je, uz napomenu da je vrijeme bilo oblačno i da je puhao hladan vjetar.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 92, zapis od 6. kolovoza 1942." /> Đuro Vidović, zemljoradnik iz Križa kraj Petrinje, vidio je uvjete u Sokolani kada je u kolovozu 1942. došao preuzeti jedno dijete. O onome što je zatekao svjedočio je pred komisijom za ratne zločine 23. siječnja 1946.: <blockquote>»Djeca su bila smještena po sobama sokolane i ležala su na podovima na kojima je bilo vrlo malo a na mjestima gotovo ni malo slame a osim toga prostorije su bile vrlo neuredne i nisu bile čišćene te je bilo i dječjih izmetina a manja mala djeca su bila i zamazana tim izmetinama.– Ispravljam ne samo da su mala djeca bila zamazana od izmetina nego su bila i velika a bila su zamazana usljed toga što su ležala sa malom djecom od godine pa na više koja su i njih istovremeno zamazali a niti jedni nIsu imali prilike da se očiste a niti je zato pružana mogućnost a o tom izgleda uprava logora kao i osoblje koje je posluživalo djecu nije vodilo brige.–«<ref name="Matausic2022" details="str. 267–268, dokument 15: iskaz Đure Vidovića od 23. siječnja 1946. Objavljeni prijepis; signatura navedena na str. 269: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-380/4. Oblik „nIsu” nalazi se u prijepisu." /></blockquote> U istom iskazu Vidović je opisao i podjelu hrane kojoj je prisustvovao: <blockquote>»Pored toga što su djeca bila zamazana mnogo su plakala i vikala a istovremeno i tražila kruha koga nisu dobivala iz čega zaključujem da je ishrana te djece bila vrlo slaba gotovo nikakova, dok su djeca zapomagala i tražila kruha.– Imao sam prilike vidjeti jedamput kada je djelena hrana i to prije podne u 9 sati kojom prilikom djeci je djelana hrana koja se sastojala od neke prozirne juhe sa nekoliko komadića sasvim siguran nisam dali repe ili makarone glavno bijelo je bilo te jednim komadićem kruha koji nikako nije bio teži od 3-4 dkg. Takvu hranu djeca su dobivala dnevno dva puta i to u 9 sati izjutra i u 4 sata poslijepodne, – Kod djeljenja hrane nije se moglo pravilno raspodijeliti niti su mogla sva djeca dobiti obzirom da je bila nestašica u porcijama i žlicama tako da si od 3-7 djece jeli iz jedne porcije.–«<ref name="Matausic2022" details="str. 267–268, dokument 15: iskaz Đure Vidovića od 23. siječnja 1946. Objavljeni prijepis; signatura navedena na str. 269: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-380/4. Oblik „nIsu” nalazi se u prijepisu." /></blockquote> Prema Vidovićevim riječima, građani i seljaci pokušavali su donijeti djeci kruh, sir i voće, no osoblje i naoružana straža to su sprečavali, tvrdeći da bi se djeca mogla razboljeti.<ref name="Matausic2022" details="str. 267–268, dokument 15: iskaz Đure Vidovića od 23. siječnja 1946. Objavljeni prijepis; signatura navedena na str. 269: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-380/4. Oblik „nIsu” nalazi se u prijepisu." /> Ispričao je i da je pred Sokolanom vidio mrtvačka kola u koja je utovareno približno deset dječjih lijesova, nakon čega su odvezena na groblje.<ref name="Matausic2022" details="str. 267–268, dokument 15: iskaz Đure Vidovića od 23. siječnja 1946. Objavljeni prijepis; signatura navedena na str. 269: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-380/4. Oblik „nIsu” nalazi se u prijepisu." /> Bartrop i Grimm navode da paketi s hranom koje je slao Crveni križ nisu stizali do djece te da je broj umrlih dosezao i četrdesetero u danu.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o prehrani, umiranju i spašavanju djece u Sisku." /> Djecu na obali Kupe Joso Stanić opisao je u poratnom iskazu koji prenosi Mataušić. Prema njegovu sjećanju, vidio ih je 17. ili 18. kolovoza 1942., pri ulasku u Sisak: <blockquote>»... tek nekako 17 ili 18 (kolovoza 1942., op.a.) ponovno sam otišao u Sisak sa biciklom te taman prilikom ulaska u Sisak t.j. kada sam došao na zidani kupski most vidio sam jedan strahoviti prozor koji me je prosto zaprepastio. Naime od sokolane kao i od škole sa druge strane Kupe razišlo se ne znam ni koliko broj ali veliki broj djece niz obalu Kupe polu gola i bosa sa željom da se okupaju odnosno pošto su na to bili prisiljeni od svojih čuvara. Djeca su bila tako izmučena od kojih je bilo i velik broj upravo posve male djece neobično su mnogo vikala i plakala te zapomažući tražeći hrane i dozivajući svoje majke. Dakle, prizor upravo je toliko bio strašan da se neda uopće ničim opisati da bi se mogla dobiti jasna slika o strahovitom prizoru koji se pojavio pred svakim onim koji je slučajno tada naišao tuda...«<ref name="Matausic2024" details="str. 174 i 180, bilješke 40 i 65: autoričin prijenos iskaza Jose Stanića, saslušanog u siječnju 1946. pred Okružnom komisijom za ratne zločine Banije u bolnici u Petrinji. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, ZB-KONF-4/380. Trotočke, dopuna „(kolovoza 1942., op.a.)” i oblik „prozor” potječu iz objavljenog prijepisa. Prenesen je cijeli ondje citirani odlomak." /></blockquote> Kada je u rujnu 1942. obilazila logorske objekte, sestra Crvenoga križa [[Jana Koch]] zatekla je približno 160 bolesne djece na podu improvizirane bolnice, bez primjerene njege. U njezinu opisu, koji prenosi Fumić, Solana je bila hladan i vlažan betonski prostor u kojem su boravila djeca s ranama i krastama. Nedostajalo je i hrane: »Premda je već davno prošlo tri sata poslije podne, djeca tog dana još ništa nisu jela.«<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> White opisuje rujanski obilazak u kojem su sudjelovale Koch, Vera Luketić i njezina majka Dragica Habazin, povezane s Hrvatskim Crvenim križem. Prema njegovu prikazu, Najžar je u razgovoru s njima odbacio navode o patnji djece, izdvojivši tek bolesnu djecu smještenu u školi.<ref name="White2018" details="str. 74." /> Dragica Habazin, također sestra Crvenoga križa, radila je s djecom od rujna 1942. Na saslušanju pred Zemaljskom komisijom 5. prosinca 1945. prisjetila se pretrpane drvene barake na kupalištu Teslić i zaraznih bolesti među djecom. Prema njezinu iskazu, rad Crvenoga križa i dolazak sestara donijeli su određeno poboljšanje prehrane. O svakodnevnoj njezi i pokušaju da dojenčad ponovno dođe do svojih majki rekla je: <blockquote>»U čitavom logoru bio je samo jedan zahod, pa su djeca obavljala nuždu sva na otvorenom na livadi, a ona manja, koja nisu mogla ići, ta su obavljala nuždu pod sebe, a mi smo ih čistili. Mi smo zatražile od ustaškog zastavnika Andraševića, koji je bio zapovjednik logora u Sisku na staklani, gdje su bili zatočenici, roditelji u našem logoru nalazeće se djece, da nam dade majke od kod nas zatočene djece, da svoju djecu doje. No on nam to nije dozvolio.«<ref name="Matausic2022" details="str. 246, dokument 7: iskaz Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis; signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /></blockquote> Sjećanje na glad i odvajanje od majke sačuvala je i Radojka Rahimić, čiji je iskaz Birgit Mair objavila u istraživanju ratnih iskustava bosanskih Roma. U razgovoru vođenom 2005. Rahimić se prisjetila da je u Sisku provela približno tjedan dana i da su dobivali vrlo malo hrane. Majka joj je davala vlastiti obrok, sama ne jedući ništa, sve dok djeca nisu odvojena od majki i upućena u Zagreb.<ref name="Mair2010" details="str. 177 i 181–182: istraživanje iz 2005. i iskaz Radojke Rahimić o boravku u Sisku." /> === Zdravstvena skrb i postupanje uprave === Za toliki broj djece i težinu njihova stanja, prema Mataušić, nije bilo dovoljno liječnika ni pomoćnog osoblja. Troje liječnika koji su radili s bolesnom djecom i samo se razboljelo, a zamjene nisu poslane. Uz taj manjak osoblja upozorava na nedovoljnu higijenu pri hranjenju i na premještanje djece pri kojem su se bolesna miješala sa zdravom.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> Redovnica Mirna Mastanjević prvih je desetak dana pomagala pri hranjenju djece u samostanskim prostorijama. O tom je radu svjedočila na saslušanju 22. veljače 1946.: <blockquote>»U mjesecu augustu 1942 dopremljena su djeca x pohvatana po ustašama te smještena u prostorije našeg zabavišta i time je osnovan jedan dio dječjeg logora i kod nas. Prvih 10 dana ja sam pomagala osoblju koje je radilo kod te djece. Moj rad se sastojao u tome što sam prilikom hranjenja te djece pomagala ženama koje su hranile djecu te sam i ja hranila tu djecu. Prilikom hranjenja te djece zapazila sam da nema dovoljan broj bočica za dojenčad iz kojih su dojenčad hranili kao što nije bilo dovoljno niti lončića iz kojih su hranili djecu od 1-3 god. a koja su djeca bila smještena kod nas. Bočice kao i lončići nakon što bi iz istih jelo jedno dijete bili bi oprani u jednoj vodi i nisu ničim bili dezificirani iako je to moralo se činiti obzirom da je bilo bolesne djece te je postojala mogućnost prenosa zaraze na ostalu djecu.«<ref name="Matausic2022" details="str. 251–252, dokument 10: iskaz Mirne Mastanjević od 22. veljače 1946. Objavljeni prijepis; signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-378/4. Znak „x” nalazi se u prijepisu." /></blockquote> O goloj djeci bez pokrivača, spavanju na slami i Sokolani bez prozora pisao je i sam upravitelj Antun Najžar. U izvještaju koji je 7. rujna 1942. uputio Ministarstvu udružbe i Ministarstvu zdravstva veliku je smrtnost pripisivao hladnoći, zarazama, promjeni prehrane i iscrpljenosti djece prije dolaska. Pritom je tvrdio da su liječenje i prehrana bili primjereni, navodeći cijepljenje, lijekove i infuzije, a opisao je i premještanje najteže bolesne djece iz Sokolane u školsku zgradu.<ref name="Matausic2022" details="dokument 5, izvještaj Antuna Najžara Ministarstvu udružbe i Ministarstvu zdravstva od 7. rujna 1942., str. 238–241. Nadnevak je preuzet iz tijela dokumenta; oznaka iznad prijepisa glasi 07.07.1942. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-226, MZU NDH, Glavno ravnateljstvo udružbe, broj 71023-I-2-1942. (61832), kut. 147." /> Upravo je premještanje djece u uvjetima zaraze kritizirao liječnik Lazar Margulies, koji je s njima radio. Na saslušanju 24. srpnja 1945. govorio je o upozorenjima upućenima Najžaru, a Mataušić prenosi njegove riječi: <blockquote>»Najviše krivim dr. Najžara što je, kada je, izbio pjegavac u ‘Sokolani’ umjesto da je tu zgradu izolirao, odnosno djecu i personal premjestio na izolirano mjesto, dao je nalog da se sve smjesti u t. zv. ‘bolnicu’ u školi u Starom Sisku, gdje pjegavca uopće dotle nije bilo i ako je od mene u dva maha bio upozoren da to mora imati katastrofalnih posljedica.«<ref name="Matausic2022" details="str. 238, bilješka 883. Autorica citira zapisnik saslušanja liječnika Lazara Marguliesa pred komisijom za utvrđivanje ratnih zločina u Osijeku, 24. srpnja 1945. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/377. U citatu stoji Stari Sisak; Najžarov izvještaj i autoričin prikaz govore o školi u Novom Sisku." /></blockquote> O Najžarovim obilascima govorila je i Julka Štajcer, zaposlena u Pučkoj školi Sisak–Novi. U iskazu od 21. veljače 1946. opisala je stanje djece i izostanak poboljšanja nakon njegovih posjeta: <blockquote>»U toku dva mjeseca koliko sam boravila u logoru, koliko se ja sjećam, svega dva puta je došao dr. Najžar kao šef logora na pregled. Svaki put kada je došao samo je prošao kroz sobe i pogledao djecu. Iza pregleda dr. Najžara nisam osjetila nikakvih promjena u pogledu poboljšanja hrane, izmjene slame, savijesnijeg liječničkog pregleda, pružanja veće liječničke pomoći i lijekova itd. mada se osjećala potreba da se u tom pravcu nešto poduzme, a što je svakako ja vjerujem morao poduzeti dr. Najžar.«<ref name="Matausic2024" details="str. 174 i 179–180, bilješke 43 i 64: autoričin prijenos iskaza Julke Štajcer od 21. veljače 1946. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1722, AFŽ-log.-23/38. Oblik „savijesnijeg” i sintaksa citata preneseni su iz objavljenog prijepisa." /></blockquote> Marija Miščević, zaposlena u kupalištu „Teslić”, svjedočila je o postupanju s djecom nakon kupanja: <blockquote>»Prilikom dopremanja djece u kupalište (...) vidjela sam, kako žene koje su radile na kupanju te djece, djecu nakon kupanja golu meću ležati ne cement. Sve su to bila mala djeca. Djeca su ostajala ležati ne cementu po nekoliko sati, dok se ne okupaju sva, a zatim su vožena u dječji logor. Rukovodioc kod tog posla bio je Dr. Najžar, koji je sve to vidio i nije poduzimao ništa da se djeca ne stavljaju na cement. Nisam se usudila prići dr. Najžaru i moliti ga da spriječi to, da djece leže na cementu zbog toga što je dr. Najžar bio vrlo surov i grub čovjek.«<ref name="Matausic2024" details="str. 180, bilješka 66: autoričin prijenos iskaza Marije Miščević. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, ZB-KONF, 4/384, kut. 154. Oznaka (...) te oblici „ne cement”, „ne cementu” i „da djece leže” nalaze se u objavljenom prijepisu. Prenesen je cijeli ondje citirani odlomak, a ne potpuni arhivski zapisnik." /></blockquote> Zbog velike smrtnosti Salih Kulović, pročelnik odjela Ministarstva udružbe, obratio se 17. rujna 1942. Ministarstvu zdravstva sa zahtjevom za komisijski pregled. U zahtjevu je tražio da se utvrdi zašto djeca umiru, što treba poduzeti da se smrtnost smanji i kako zaštititi stanovništvo Siska od širenja zaraznih bolesti.<ref name="Matausic2022" details="str. 217–218 i dokument 4, str. 236–237: dopis Saliha Kulovića Ministarstvu zdravstva, 17. rujna 1942." /> O teškom stanju djece govorila je i liječnica Olga Bošnjaković, koja je u Zagrebu preuzimala djecu dopremljenu iz Siska u rujnu i listopadu 1942. U sjećanju objavljenom 1955., koje prenosi Mataušić, opisala je ospice praćene teškim upalama pluća, difteriju i hripavac te pothranjenost, iscrpljenost i kožne bolesti.<ref name="Matausic2022" details="str. 223, bilješka 852. Autorica prenosi sjećanje liječnice Olge Bošnjaković objavljeno u knjizi Žene Hrvatske u NOB-i, II, Zagreb, 1955., str. 390. Navod se odnosi na djecu primljenu u Zagrebu." /> White u enciklopediji Američkoga memorijalnog muzeja holokausta navodi da je Najžar pojedinoj srpskoj pravoslavnoj djeci davao smrtonosne injekcije.<ref name="White2018" details="str. 74." /> Velimir Deželić mlađi u nedatiranom iskazu koji objavljuje Mataušić prenosi glasine o umiranju djece nakon injekcija nekog liječnika te navodi da mu pri pokušaju provjere nije bilo dopušteno ni približiti se prihvatilištu.<ref name="Matausic2022" details="dokument 17, str. 275–276: nedatirani iskaz Velimira Deželića." /> Najžar je na saslušanju 18. veljače 1946. tvrdio da su djeci koja su zbog proljeva gubila mnogo tekućine davane injekcije fiziološke otopine. Prema njegovu iskazu, daljnji postupak ustaških vlasti protiv njega prekinut je nakon što je takvo objašnjenje dao sisačkom šefu policije.<ref name="Matausic2022" details="dokument 16, str. 272–273: odgovor na 49. pitanje iz dijela saslušanja održanog 18. veljače 1946." /> === Svjedočanstva o obilasku logora === Njemački opunomoćeni general [[Edmund Glaise von Horstenau]] posjetio je sisački logor u pratnji ustaškog dužnosnika [[Erih Lisak|Ericha Lisaka]]. Nataša Mataušić posjet smješta u listopad 1942., nakon ustaške akcije u selima [[Crkveni Bok]], Strmen i Ivanjski Bok, i prenosi sljedeći odlomak iz Horstenauovih zapisa. Objašnjenja u zagradama, uključujući identifikaciju zapovjednika kao Najžara, autoričine su dopune: <blockquote>»…Nakon toga otišli smo u koncentracijski logor koji je bio smješten u nekoj tvornici (tvornici stakla „Teslić i drug”, op.a.). Užasne prilike. Malo muškaraca, mnogo žena i djece bez dovoljno odjeće, noću leže na kamenu, ucviljeni su, kukaju i plaču. ‘Zapovjednik logora’ (dr. Antun Najžar, op.a.) – usprkos kasnijoj Poglavnikovoj povoljnoj ocjeni, običan lupež, ignorirao sam ga, ali sam zato svojoj ustaškoj pratnji rekao: ‘U ovakvim prilikama čovjeku dođe da povraća… samo da povraća, moja gospodo.’ A ono najstrašnije: dvorana uz čiji uzdužni zid na oskudnoj slami, koju su zacijelo bacili ovamo samo zbog moje ‘inspekcije’ leži oko 50 gole djece, dijelom već mrtve, a dijelom na umoru!«<ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /></blockquote> S tim obilaskom Mataušić povezuje i zapis Rudrefa Štegera, pripadnika štaba I. domobranskog zbora u Sisku koji je prisustvovao pregledu logora. Šteger izričito navodi da se pregled odvijao u Staklani i opisuje odvojene prostore za djecu, žene i muškarce. O prostoru u kojem su bila djeca napisao je: <blockquote>»U prvom logoru bila su dijeca u barakama razvrstana po sobama i po godinama, tako, da su deca do 1. godine ležala na slami u očajnom stanju. U barakama strašan zadah i nečistoča jer su djeca vršila nuždu u sobi. Ovom prilikom njemački general obratio se Lisaku sa ovim rečima: „to je vaša kultura, trebali bi reći Poglavniku, da sam dojde ovamo, pa da bi on vidi ovu strahotu.” Nato je Lisaku pripala muka, tako da je otišao u svoj vagon na stanicu.«<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /></blockquote> Datumi u tim prikazima razlikuju se: u naslovu objavljenoga Štegerova zapisa navodi se studeni 1942., dok Mataušić posjet datira u listopad.<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /><ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /> === Spašavanje i udomljavanje === [[Datoteka:Diana Budisavljević.jpg|mini|desno|200px|alt=Crno-bijeli portret Diane Budisavljević.|[[Diana Budisavljević]], organizatorica akcije pomoći djeci iz ustaških logora.<ref name="jusp_intro" />]] Djeca su iz logora izlazila uz pomoć Diane Budisavljević i njezinih suradnika, a u njihovu prijevozu, prihvatu i smještaju sudjelovali su Kamilo Bresler iz Ministarstva udružbe, članice Hrvatskoga Crvenog križa, Odbor Narodne pomoći i [[Caritas Zagrebačke nadbiskupije]]. Djecu su prihvaćale i obitelji iz Siska, Zagreba i drugih mjesta.<ref name="jusp_intro" /> Caritasovo udomljavanje djece u samom Sisku Mataušić ocjenjuje neuspješnim, ističući da su djecu ondje udomljavali građani i stanovnici okolnih sela.<ref name="Matausic2022" details="str. 221–222: autoričina ocjena lokalne kolonizacije i pomoć stanovništva." /> Zasebno opisuje prihvat djece nakon premještanja u Zagreb, gdje su smještana u više ustanova, uključujući prostorije Caritasa, a zatim njegovim posredstvom u obitelji.<ref name="Matausic2024" details="str. 172–173: premještanje djece u Zagreb i udomljavanje posredstvom Caritasa." /> Bartrop i Grimm opisuju i tajni rad dobrovoljaca povezanih s komunističkim pokretom otpora. Spasitelji su djelovali pod tajnim imenima i u manjim skupinama, a pomoć se organizirala i iz seoskih kuća i iz plemićkih domova. Djeci su pronalazili smještaj u hrvatskim obiteljima, pri čemu su ona, prema tim autorima, često radila kao kućna posluga ili na gospodarstvima.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o prehrani, umiranju i spašavanju djece u Sisku." /> Dragica Habazin, sestra Crvenoga križa, u iskazu od 5. prosinca 1945. opisala je i Najžarovu suradnju pri predaji djece. Navela je da je uz njegovu susretljivost oko 400 djece, u dobi od 12 do 15 godina, uspjela predati rodbini i stanovnicima Crkvenoga Boka. U istom je iskazu opisala oskudnu prehranu, ometanje rada i prijetnje sestrama, a poboljšanje prehrane pripisala Crvenomu križu.<ref name="Matausic2022" details="str. 246, dokument 7: iskaz Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis; signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /> Liječnik Ivo Pedišić u sjećanjima objavljenima 1967. opisao je pomoć koju je organizirala sisačka bolnica. Mataušić prenosi njegov zapis o odazivu stanovnika okolnih sela: <blockquote>»Pozvali smo seljake iz sela Posavine da u svoje obitelji preuzmu na čuvanje i na ishranu djecu. Odaziv je bio velik, a osim toga seljaci su dovažali dnevno mlijeko, brašno, odjeću za djecu, sve besplatno.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 848: odlomak iz sjećanja Ive Pedišića, »Humanitarni ilegalni rad sisačke bolnice 1941–1945. godine«, ''Putovi revolucije'', 9 (1967.), str. 234–243, prema prijenosu autorice." /></blockquote> Preuzimanje djece opisao je i Stjepan Begić iz Križa kraj Petrinje u iskazu koji je 20. siječnja 1946. dao Okružnoj komisiji za ratne zločine Banije. U prvome od dvaju odlomaka koje Mataušić prenosi iz zapisnika Begić govori kako je u jesen 1942. doznao za djecu u sisačkom logoru: <blockquote>»1942. godine u jesen primijetio sam da moji seljani dovode iz Siska neku djecu pravoslavnu po svojim kućama, a koja su do tada bila u dječjem logoru u Sisku, odakle su ih ustaške vlasti izdavale ljudima koji su ih htjeli primiti. U mome selu sva djeca i muška i ženska koja su tako bila dovedena iz Siska bila su sposobna da nešto privrijede kod kuće jer su bila stara od 12 do 14 godina.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849: dva odlomka iskaza Stjepana Begića pred Okružnom komisijom za ratne zločine Banije, 20. siječnja 1946., prema prijenosu autorice. Signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380." /></blockquote> Nakon što je poimenično naveo jedanaest obitelji koje su preuzele djecu, Begić je opisao i vlastiti odlazak u Sisak: <blockquote>»Po dolasku u Sisak pronašao sam kancelariju učitelja Dumbovića kome sam izrazio želju da mi dade dva dječaka, jednog za mene i jednog za mog brata. Na moje traženje Dumbović mi je izdao pismeno jedan akt upućen na ime zapovjednika logora ‘Staklana’, s tim da mi taj zapovjednik izda 2 dječaka. Na ‘Staklani’ taj sam akt predao nekom ustaškom oficiru koji je tamo izdao nalog ustašama koji su čuvali logor da mi izdaju djecu. Kod odabiranja nisam uzeo dva dječaka kako sam tražio, već dječaka i djevojčicu – brata i sestru, jer su me molili da ih ne rastavim, nego povedem zajedno što sam ja rado učinio. Kada sam dobio toga dječaka i djevojčicu doveo sam ih kod Dumbovića koji ih je proveo kroz svoje knjige te meni izdao potrebne isprave za djecu, a ja sam zatim djecu poveo kući u Križ kod Petrinje… Mjesec dana iza kako sam doveo djecu kući došao je neki njihov rođak s odobrenjem, ne znam od koga, da ih ima pravo uzeti sebi, što je i učinio.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849: dva odlomka iskaza Stjepana Begića pred Okružnom komisijom za ratne zločine Banije, 20. siječnja 1946., prema prijenosu autorice. Signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380." /></blockquote> Ministar udružbe [[Lovro Sušić]] odredio je 23. kolovoza 1942. da se djeca premještena iz logora u prihvatilišta vraćaju roditeljima ako za to nema političkih zapreka ili predaju hrvatskim i katoličkim obiteljima, a po potrebi smještaju u dječje domove. Zdrava djeca trebala su biti predana odmah, a bolesna nakon zdravstveno-zaštitnog roka. Provedba je povjerena Kamilu Bresleru, uz suradnju s crkvenim i dobrotvornim ustanovama, posebno Caritasom i Hrvatskim Crvenim križem.<ref name="baric_kozara" details="str. 107–108: odluka ministra udružbe od 23. kolovoza 1942. o daljnjem smještaju djece iz prihvatilišta." /> Udomljavanje je podupirao i zagrebački nadbiskup [[Alojzije Stepinac]], čiju poslanicu župnim uredima od 24. kolovoza 1942. Mataušić navodi u razgovoru za ''Novi list''.<ref name="duka_foster">{{Citiranje novina |last=Duka |first=Zdenko |date=5. studenoga 2018. |title=SKANDALOZNA REVIZIJA POVIJESTI Evo kakav užas je bio sisački logor za djecu, a sad bi ga negirali |newspaper=Novi list |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/skandalozna-revizija-povijesti-evo-kakav-uzas-je-bio-sisacki-logor-za-djecu-a-sad-bi-ga-negirali/}} Izjave Nataše Mataušić.</ref> U prikazu sudbine djece nakon izlaska iz logora White navodi i da su mnoga krštena u Katoličkoj Crkvi, bilo zbog politike prisilnog preobraćanja u NDH bilo iz praktičnih razloga.<ref name="White2018" details="str. 74." /> Vraćanje djece obiteljima nailazilo je i na prepreke. Dumbović je u izvještaju Zemaljskoj komisiji od 8. veljače 1946. opisao kako ga je ustaški logornik Roko Faget pozvao na odgovornost zbog predaje djece roditeljima i rodbini. Nakon razgovora s Breslerom u Zagrebu doznao je da je Ustaška nadzorna služba zabranila daljnje vraćanje djece roditeljima. Prema vlastitom iskazu, nastavio je predavati djecu, ali pojedinačno umjesto u većim skupinama.<ref name="Matausic2022" details="dokument 13, str. 255–256: izvještaj Ante Dumbovića Zemaljskoj komisiji od 8. veljače 1946., objavljeni prijepis." /> Dumbović je u izvještaju Ministarstvu udružbe od 25. rujna 1942. zabilježio da je roditeljima predano 662 djece, a obiteljima na prehranu njih 1193. Budući da izvještaj opisuje stanje toga dana, iz tih se podataka ne može iščitati konačan broj spašene djece tijekom cijeloga rada logora.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> Bartrop i Grimm u svojem prikazu spašavanja navode približno 2200 djece premještene u Zagreb i 1630 djece koju su prihvatile obitelji u Sisku i okolnim selima.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o prehrani, umiranju i spašavanju djece u Sisku." /> === Evidencija i očuvanje identiteta === Uz liječenje i pronalaženje smještaja trebalo je sačuvati i podatke koji bi roditeljima i rodbini omogućili da pronađu djecu. Među najmlađima bilo je djece koja nisu znala svoje ime i prezime.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 244–245: izvještaj Ante Dumbovića od 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis." /> Diana Budisavljević vodila je kartoteku djece i u nju prepisivala podatke iz transportnih popisa. Dnevnički zapisi od 14. i 17. kolovoza 1942. opisuju taj rad za Ministarstvo udružbe, ali i ponovno sređivanje popisa koji više nisu bili razvrstani prema transportima.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 94, zapisi od 14. i 17. kolovoza 1942." /> Poteškoće su stvarale i oznake koje su djeca nosila. U zapisu od 4. kolovoza 1942. Budisavljević izričito spominje Sisak i uspoređuje metalne i kartonske oznake: »Brojevi na kartonima su se često rastrgali ili uprljali i postali nečitki.« Bez čitljive oznake bilo je teže kasnije povezati dijete s njegovim podatcima.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 87, zapis od 4. kolovoza 1942." /> Dumbović je u rujanskom izvještaju naveo da je dao izraditi 200 limenih brojeva za najmlađu djecu koja nisu znala svoje ime. Upozorio je, međutim, da se bez prikupljenih osobnih podataka ni nakon njihove smrti nije moglo zabilježiti više od broja i oznake nepoznatog djeteta.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 244: oznake i popisivanje djece nepoznata imena." /> Dumbović je u izvještaju od 25. rujna upozorio Ministarstvo na važnost toga da mala djeca ostanu uz stariju braću i sestre dok se ne pribave podatci za popis: »slobodan sam upozoriti naslov, da malu djecu do tri i četiri godine ne rastavi od starije braće«. U istom je dokumentu naveo i da je radi prepoznavanja fotografirano približno četiristo djece, među kojima je bilo i umrle djece.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> Fotografiranje je povjerio sisačkom fotografu Budimskom, koji je prema Mataušić izradio ukupno 755 fotografija namijenjenih kasnijem prepoznavanju djece.<ref name="Matausic2022" details="str. 227: rad fotografa Budimskog." /> Sređivanje podataka nastavilo se i početkom 1943., kada je Diana Budisavljević ponovno posudila cijelu sisačku kartoteku. U zapisu od 22. siječnja objašnjava da je htjela provjeriti podatke, »pogotovo s obzirom na bezimenu djecu«.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 117, zapis od 22. siječnja 1943." /> U zapisu od 11. lipnja 1943. opisala je i potragu za djecom žena koje su zbog bolesti vraćene iz Njemačke i nalazile se u sisačkom logoru. Sestra Crvenoga križa Fabijanić poslala joj je popis njihove djece. Mnogu su djecu uspjeli pronaći, za neku su utvrdili da su umrla, a za mnogu malu djecu nisu mogli dati podatke.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 131, zapis od 11. lipnja 1943." /> Potraga se nastavila i tijekom 1944. U bilješci od 10. veljače Budisavljević se osvrnula na raniji Dumbovićev posjet, kada joj je predao popis bezimene djece evidentirane samo transportnim brojem. Navela je da je uspjela utvrditi imena mnoge od te djece.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 158, zapis od 10. veljače 1944., s naknadnim osvrtom na Dumbovićev posjet." /> === Zatvaranje dječjeg logora === Podatci o završetku rada dječjeg logora nisu posve usklađeni ni unutar pojedinih radova. Mataušić i u radu iz 2022. i u onome iz 2024. navodi da je posljednja skupina od desetero djece stigla u Zagreb 8. siječnja 1943. te da je toga dana prihvatilište ukinuto.<ref name="Matausic2022" details="str. 223, bilješka 850." /><ref name="Matausic2024" details="str. 172–173, bilješka 31." /> Međutim, na drugome mjestu rada iz 2022. posljednji transport smješta u veljaču, dok u biografskoj bilješci o Jani Koch u radu iz 2024. navodi 8. veljače 1943.<ref name="Matausic2022" details="str. 227." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171, bilješka 25." /> White zatvaranje datira 8. siječnja, dok Bartrop i Grimm razdoblje boravka djece određuju od 3. kolovoza 1942. do 8. veljače 1943.<ref name="White2018" details="str. 75." /><ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o broju djece i epidemiji pjegavca u Sisku." /> Nakon zatvaranja logora Dumbovićevo je povjereništvo nastavilo rad s djecom smještenom u obitelji. Dumbović je 17. siječnja 1944. izvijestio da je na području grada i kotara na prehrani ostalo oko tisuću djece. Njegovo povjereništvo i dalje ih je predavalo roditeljima ili rodbini, izdavalo potvrde i upućivalo djecu na liječenje. U izvještaju je opisao i obavještavanje roditelja o tome gdje im se djeca nalaze te promjenu udomitelja kada je bila potrebna.<ref name="Matausic2022" details="dokument 9, str. 249–251: izvještaj Ante Dumbovića o radu Povjereničtva za smještaj, nadzor i skrb izbjegličke djece u Sisku, 17. siječnja 1944. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> === Broj djece i umrlih === O broju djece u logoru govore sačuvane evidencije, ratni izvještaji i kasniji prikazi. Ti se podatci odnose na različita razdoblja, pa je uz svaki broj važno navesti kada je zabilježen i što obuhvaća. {| class="wikitable" |+ Podatci o broju djece u dječjem logoru ! Broj !! Izvor podatka !! Vrsta i obuhvat |- | Oko 4722 || Zdravko Dizdar || Autorov podatak o broju djece u logoru potkraj rujna 1942.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 5607 || Dva izvorna abecedna kazala, prema Nataši Mataušić || Djeca zabilježena u sačuvanim kazalima prihvatilišta.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješke 838–839." /> |- | Više od 7000 || Ante Dumbović, iskaz iz veljače 1946. || Njegov navod o djeci pristigloj do kraja listopada 1942.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješka 840; dokument 13, str. 257." /> |- | 6954 || Ante Dumbović, prikaz iz 1977. || Ukupan broj koji navodi u kasnijem prikazu rada prihvatilišta.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješka 841; dokument 18, str. 277–279." /> |- | 5000–7000 || JUSP Jasenovac || Raspon naveden u prikazu dječjeg logora.<ref name="jusp_intro" /> |- | 7000 || Joseph Robert White || Autorova procjena ukupnog broja djece koja su prošla kroz logor.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |- | 6693 || Paul R. Bartrop i Eve E. Grimm || Ukupan broj djece za razdoblje od 3. kolovoza 1942. do 8. veljače 1943. u njihovu prikazu.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o broju djece i epidemiji pjegavca u Sisku." /> |} Izvori se razlikuju i u podatcima o umrloj djeci. Dumbović je komisiji za utvrđivanje ratnih zločina predao popis 1152 djece umrle tijekom 1942., koji je, prema vlastitom iskazu, sastavljao na temelju potvrda o smrti gradskog fizika Davida Ecksteina. Sačuvana evidencija bilježi datum i mjesto smrti djece te njihov transportni broj.<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843; str. 226–227, bilješka 862; dokument 13, str. 257." /> {| class="wikitable" |+ Podatci i procjene o umrloj djeci ! Broj !! Izvor podatka !! Razdoblje i obuhvat |- | 956 || Dumbovićev izvještaj Ministarstvu udružbe || Stanje na dan 25. rujna 1942. Za 201 dijete bilo je poznato ime, a 755 bilo je evidentirano kao nepoznato.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> |- | 1152 || Popis umrlih prema Ecksteinovim potvrdama, koji je Dumbović predao komisiji || Popis za 1942., prema Dumbovićevu poratnom iskazu. Broj navodi i JUSP Jasenovac.<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843; str. 226–227, bilješka 862; dokument 13, str. 257." /><ref name="jusp_intro" /> |- | 1631 || Zemaljska komisija, prema Zdravku Dizdaru || Dizdar podatak prenosi kao broj umrlih do kraja rujna 1942.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 1631 || JUSP Jasenovac || Naveden uz broj 1152, bez pobližeg objašnjenja podloge i vremenskog obuhvata više brojke.<ref name="jusp_intro" /> |- | Oko 1800 || Zdravko Dizdar || Procjena ukupnog stradanja djece u njegovu prikazu sisačkoga dječjeg logora.<ref name="Dizdar1990" details="str. 104." /> |- | 1200–1600 || Joseph Robert White || Procjena ukupnog broja umrle djece; autor kao uzroke navodi glad, žeđ, pjegavac i zanemarivanje.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |- | 1160–1500 || Paul R. Bartrop i Eve E. Grimm || Autorska procjena smrti povezanih s epidemijom pjegavca. U istom odlomku razdoblje boravka djece određuju od 3. kolovoza 1942. do 8. veljače 1943.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o broju djece i epidemiji pjegavca u Sisku." /> |} Uz brojčane podatke zaseban je problem ostalo utvrđivanje identiteta djece. Dumbović je u izvještaju od 25. rujna, uz podatke o nepoznatoj djeci, iznio prijedloge kako poboljšati njihovo označavanje i prikupljanje podataka.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> == Nasljeđe == === Sudbina preživjele djece === [[Datoteka:Kozarčanka - Milja Marin.jpg|mini|desno|200px|alt=Portret mlade partizanske bolničarke s kapom i puškom na ramenu.|Milja Toroman na fotografiji ''Kozarčanka'' [[Žorž Skrigin|Žorža Skrigina]], snimljenoj u prosincu 1943. Prije pridruživanja partizanima bila je zatočena u Sisku.<ref name="Konjikusic2021" details="str. 158–159." />]] Među zatočenima u Sisku bila je i Milja Toroman, poslije poznata s fotografije ''Kozarčanka''. Kao petnaestogodišnjakinja dovedena je u logor tijekom ofenzive 1942., a zatim odvedena u [[Nürnberg]], gdje je radila u njemačkom domaćinstvu. Nakon povratka u Jugoslaviju pridružila se partizanima kao bolničarka 11. krajiške brigade. [[Žorž Skrigin]] fotografirao ju je u prosincu 1943., a njezin je portret poslije rata objavljivan na razglednicama i u školskim udžbenicima.<ref name="Konjikusic2021" details="str. 158–159." /> Neka djeca spašena udomljavanjem ponovno su se našla na udaru ustaškog progona potkraj rata. Među njima bila su dvojica četrnaestogodišnjaka: Milo Đaniš, kojega je u Lukavcu Posavskom udomila Mara Žindarić, i Trifun Vujasin, udomljen kod Stjepana Kovača. Đaniš je početkom travnja 1945. odveden u Jasenovac i nije se vratio, dok je Vujasin 1. svibnja uhićen zajedno s Kovačem. Njegov je udomitelj pušten, a dječakovo tijelo pronađeno je uz Kupu nakon oslobođenja Siska. Byford oba slučaja povezuje s ponovnim progonom srpske djece u posljednjem mjesecu rata.<ref name="Byford2023" details="str. 44–45." /> Potraga za djecom nastavila se i nakon rata, ali Diana Budisavljević više nije mogla raspolagati evidencijom koju je sastavljala sa suradnicima. Prema njezinu dnevniku, pripadnici [[OZNA|OZNA-e]] 25. svibnja 1945. preuzeli su albume s fotografijama djece, a od njezine suradnice i kopiju kartoteke.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 166–167, zapis od 25. svibnja 1945." /> Glavnu kartoteku predala je 28. svibnja po pisanom nalogu Ministarstva socijalne politike, koji je potpisala [[Tatjana Marinić]]. Uz nju je predala bilježnice za pronalaženje djece nepoznata identiteta i registar fotografija, a svojoj suradnici Vereni Kogoj predložila je da pomogne djelatnicima Ministarstva dok ne nauče raditi s tom građom.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 168–169, zapis od 28. svibnja 1945." /> Bartrop i Grimm navode da javnost nije imala pristup preuzetim evidencijama te u tom kontekstu opisuju neuspjele pokušaje roditelja i djece da se ponovno pronađu.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o poslijeratnom preuzimanju evidencija." /> Budisavljević je u dnevniku objasnila da je i ranije očekivala predaju kartoteke Crvenomu križu ili drugoj ustanovi, ali ju je pogodilo što ona i gospođa Džakula više nisu mogle nastaviti rad na svojoj kartoteci, identificirati najmlađu djecu i povezivati ih s roditeljima. Smatrala je da će zbog toga mnoge majke uzalud tražiti svoju djecu. Verena Kogoj još je neko vrijeme pomagala u Ministarstvu, ali joj je, prema istom zapisu, ubrzo dano do znanja da njezin rad više nije poželjan.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 168–169, zapis od 28. svibnja 1945." /> Božo Judaš, rođen u obitelji Subotić iz Miloševa Brda, u intervjuu objavljenom 2019. ispričao je kako je kao malo dijete iz sisačkoga logora dospio u obitelj u Petrinji. Dobio je novo ime i prezime jer se njegovo dotadašnje ime nije znalo. S preživjelim bratom, sestrama i stričevima ponovno se povezao tek kao odrastao čovjek, ali je zadržao prezime Judaš zbog već izdanih obiteljskih dokumenata i privrženosti ljudima koji su ga odgojili. U vrijeme intervjua sudbina njegove mlađe sestre Rose, s kojom je bio doveden u Sisak, još nije bila poznata.<ref name="judas_2019">{{Citiranje novina |last=Kiš Terbovc |first=Patricia |date=25. siječnja 2019. |title=Oca su mi ubili, braću i sestre bacili u logor… |newspaper=Jutarnji list |url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zadar/forum/oca-su-mi-ubili-bracu-i-sestre-bacili-u-logor-a-mene-je-greskom-posvojio-vozac-autobusa-zivot-mi-je-spasila-mala-crvena-haljina-586055}} Preneseno u Slobodnoj Dalmaciji, s oznakom autora »JL«. Intervju s Božom Judašem, odjeljci o njegovu imenu i susretu s obitelji.</ref> U drugom intervjuu iste godine rekao je da se izjašnjava Hrvatom, povezujući to sa zahvalnošću ocu posvojitelju koji mu je spasio život.<ref name="BIRN2019" /> Među preživjelom djecom bila je i Nevenka Končar. Odrasla je u udomiteljskim obiteljima i dječjim domovima, a poslije se zaposlila u sisačkoj Željezari. Kao predsjednica sekcije preživjelih logoraša u Sisku sudjelovala je u obnovi komemoracija za stradalu djecu.<ref name="koncar_zivot">{{Citiranje weba |author=Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust |date=5. studenoga 2024. |title=Antisemitizam, holokaust, stradanja – Prošlost u sadašnjosti: Povijesni revizionizam, poricanje i iskrivljavanje holokausta |url=https://centartolerancije.hr/2024/11/05/antisemitizam-holokaust-stradanja-proslost-u-sadasnjosti-povijesni-revizionizam-poricanje-i-iskrivljavanje-holokausta/}} Odjeljak »Podaci o sudionicima prvog panela – preživjelima«, biografska bilješka o Nevenki Končar.</ref> === Poslijeratni postupak protiv upravitelja === Okružni sud Banije u Sisku osudio je Najžara zbog ratnog zločina na dvadeset godina lišenja slobode s prisilnim radom. Presuda je, prema radu Nataše Mataušić iz 2024., donesena 31. svibnja 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176, bilješke 50–51. Datum 31. svibnja naveden je uz uputnicu na sudski spis; u radu iste autorice iz 2022., str. 215, bilješka 812, stoji 15. svibnja 1946." /> Uz zatvorsku kaznu izrečeno mu je i deset godina gubitka političkih i građanskih prava, osim roditeljskih. Vrhovni sud [[Narodna Republika Hrvatska|Narodne Republike Hrvatske]] zatim je kaznu zamijenio smrtnom, koja je izvršena 18. rujna 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176, osobito bilj. 51." /> === Spomen-obilježja i javno sjećanje === Prema Byfordu, žrtvama sisačkoga logora, među njima i srpskoj djeci odvojenoj od roditelja, do 1970-ih se u poslijeratnom javnom sjećanju posvećivalo razmjerno malo pozornosti. To povezuje s prednošću koju je tada imalo obilježavanje oružane borbe i otpora.<ref name="Byford2023" details="str. 19." /> Na zatočenu i umrlu djecu podsjeća više spomen-obilježja. Na jednu od zgrada nekadašnjeg logora 1960. postavljena je spomen-ploča, koja je ukradena 1991. i poslije obnovljena. Na stradalu djecu podsjećaju i spomen-fontana s djecom u igri te spomen-područje uz groblje Viktorovac.<ref name="lead_memorial" /> Spomen-fontana ''Nedovršene igre'', rad kiparice [[Gabrijela Kolar|Gabrijele Kolar]], prikazuje brončane figure djece u igri u parku pred domom kulture. ''Hrvatski biografski leksikon'' nastanak djela datira u 1963.<ref name="hbl_kolar">{{Citiranje weba |last=Šeparović |first=Ana |year=2009 |title=Kolar, Gabrijela |work=Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/kolar-gabrijela |accessdate=2. listopada 2026.}}</ref> Skupinu čini sedmero djece koju je kiparica osobno poznavala, među njima i dječak Milan, kojega su njezini roditelji spasili iz logora. Povjesničarka umjetnosti Sanja Horvatinčić povezivanje spomenika s dječjim igralištem tumači željom da se preživjelima i posjetiteljima pruže utjeha i nada.<ref name="BIRN2019" /> Dječje spomen-groblje pejzažno je uređeno 1974. prema idejnom rješenju arhitektice [[Mira Halambek-Wenzler|Mire Halambek-Wenzler]], uz skulpturalno obilježje koje je izradila [[Milena Lah]].<ref name="tz_cemetery">{{Citiranje weba |author=Turistička zajednica grada Siska |title=Kulturno-povijesni spomenici |url=https://tzg-sisak.hr/kulturno-povijesni-spomenici/ |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljak »Dječje spomen-groblje«.</ref> Na prostoru nasuprot groblju Viktorovac nalazi se devet kružnih kamenih ploča koje označavaju mjesto masovne grobnice djece iz logora.<ref name="lead_memorial" /> Prostor sa spomen-pločom stradaloj djeci južno od sisačkoga groblja dobio je naziv Park Diane Budisavljević odlukom Gradskog vijeća Siska od 6. listopada 2017.<ref name="park_name">Gradsko vijeće Grada Siska (6. listopada 2017). »Odluka o imenovanju Parka Diane Budisavljević«. Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije 25/2017, str. 1162, čl. 1–4. [https://glasila.hr/upload_data/site_files/sgsmz2517.pdf Mrežni izvor].</ref> === Crkveno sjećanje === Sveti arhijerejski sabor [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne crkve]] na svibanjskom je zasjedanju 2022. pribrojio svetima djecu stradalu u Jastrebarskom i Sisku kao djecu mučenike jastrebarske i sisačke. Odluka je objavljena u saborskom priopćenju 23. svibnja.<ref name="canonization">{{Citiranje novina |last=Čalija |first=Jelena |date=24. svibnja 2022. |title=Сабор СПЦ унео у Диптихе светих децу мученике јастребарске и сисачке |newspaper=Politika |url=https://www.politika.rs/scc/clanak/508018/sabor-spc-uneo-u-diptihe-svetih-decu-mucenike-jastrebarske-i-sisacke}}</ref> Na povijesne navode u prijedlogu kanonizacije osvrnuli su se katolički biskupi Zagrebačke metropolije u otvorenom pismu patrijarhu [[Porfirije (patrijarh srpski)|Porfiriju]] od 25. srpnja 2022. Osporili su te navode i prikaz uloge katoličkih redovnica, ističući njihov doprinos spašavanju djece.<ref name="catholic_letter">{{Citiranje weba |author=Biskupi Zagrebačke metropolije |date=25. srpnja 2022. |title=Otvoreno pismo biskupa Zagrebačke metropolije patrijarhu Porfiriju |work=Informativna katolička agencija |url=https://ika.hkm.hr/novosti/otvoreno-pismo-biskupa-zagrebacke-crkvene-pokrajine-patrijarhu-porfiriju/ |accessdate=8. listopada 2026.}} Hrvatski izvornik pisma, točke 1–4.</ref> == Historiografija i suvremene interpretacije == Dnevnik Diane Budisavljević objavljen je 2002. u časopisu ''Fontes'', a godinu poslije, 2003., i kao zasebna knjiga u izdanju Hrvatskoga državnog arhiva i Javne ustanove Spomen područje Jasenovac.<ref name="Budisavljevic2002" /><ref name="DnevnikKatalog2003">Muzejski dokumentacijski centar. [https://katalog.mdc.hr/en/Search/?Filters%5BnakladniciEn%5D=Javna+ustanova+Spomen-podru%C4%8Dje+Jasenovac&amp;Filters%5BtemeEn%5D=Povijest&amp;PageIndex=1 Kataložni zapis: ''Dnevnik Diane Budisavljević: 1941.–1945.''], urednik Josip Kolanović. Zagreb: Hrvatski državni arhiv; Jasenovac: Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac, 2003.</ref> Prema Nataši Mataušić, uloga Diane Budisavljević bila je potisnuta u poslijeratnom javnom prikazu, a objavljivanje njezina dnevnika pomoglo je da njezin rad ponovno bude prepoznat. Autorica kritizira i kasnija tumačenja koja zasluge za spašavanje prvenstveno pripisuju Paveliću ili Stepincu.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, bilješke 806–807, i str. 221." /> Nikica Barić u istraživanju sudbine zarobljenika, civila i djece s Kozare naglašava da su preuzimanje djece iz logora i njihov kasniji smještaj organizirale vlasti NDH. Priznajući humanitarne zasluge Diane Budisavljević, osporava prikaz njezine akcije kao pothvata provedenog mimo odobrenja režima.<ref name="baric_kozara" details="str. 109–110." /> U javnoj polemici iz 2020. dodatno je razjasnio da Dianine ciljeve razlikuje od državnih planova, koje povezuje s odvajanjem djece od roditelja i brisanjem njihova srpskog identiteta.<ref name="BaricOdgovor2020">{{Citiranje weba |last=Barić |first=Nikica |year=2020 |title=Odgovor dr. sc. Nikice Barića na navode Silvestra Milete |website=Hrvatski institut za povijest |url=https://www.isp.hr/odgovor-dr-sc-nikice-barica-na-navode-silvestra-milete/ |accessdate=8. listopada 2026.}} Autorski odgovor u javnoj polemici.</ref> O karakteru same ustanove raspravljalo se i na skupu o zbrinjavanju kozaračke djece, održanom u Sisku 30. studenoga 2018. u organizaciji Sisačke biskupije, Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. U priopćenju sa skupa naglašena je humanitarna uloga Crkve, Crvenoga križa i državnih ustanova, a smrtnost je objašnjena bolestima, glađu i teškim ratnim okolnostima. U priopćenju se također navodi da je smrtnost u početku bila vrlo visoka, dok su do kraja 1942. bilježeni samo pojedinačni smrtni slučajevi. Iznesena je i tvrdnja da ne postoje dokumenti koji bi dokazivali nasilno ubijanje ili mučenje djece.<ref name="fhs_2018">{{Citiranje weba |author=Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu |date=3. prosinca 2018. |title=Održan znanstveni skup ‘Zbrinjavanje kozaračke djece i dječje prihvatilište u Sisku 1942. – 1943.’ |url=https://www.fhs.unizg.hr/obavijesti?%40=21qyb |accessdate=8. listopada 2026.}} Izvještaj i priopćenje sa skupa održanog 30. studenoga 2018.; navodi o smrtnosti, nasilnom ubijanju i mučenju preneseni su kao tvrdnje priopćenja.</ref> Skupu je prethodila javna polemika Vlatke Vukelić i Mataušić: Vukelić je osporavala označavanje ustanove koncentracijskim logorom, dok je Mataušić taj opis branila.<ref name="duka_foster" /> Igor Vukić i Ilija Kuzman u radu objavljenom u časopisu ''Pilar'' (2021.) zastupaju tumačenje da je djeci pružana zdravstvena skrb primjerena ratnim okolnostima i mogućnostima tadašnje medicine. Visoku smrtnost objašnjavaju teškim stanjem djece pri dolasku, zaraznim bolestima i nepovoljnim uvjetima smještaja, a kasniji pad broja umrlih povezuju s poboljšanjem prehrane i organizacije skrbi. Osporavaju i naziv dječji logor. U razmatranju Najžarove odgovornosti prenose i kritički iskaz liječnika Lazara Marguliesa, ali iznose pretpostavku da je na njegovo svjedočenje mogao utjecati strah od vlastitoga kaznenog progona. Uz to navode svjedočenja povoljna za Najžara.<ref name="VukicKuzman2021">{{Citiranje časopisa |last=Vukić |first=Igor |last2=Kuzman |first2=Ilija |year=2021 |title=Neke spoznaje o zbrinjavanju i zdravstvenoj skrbi djece s Kozare u prihvatilištima 1942. godine |journal=Pilar |volume=XVI |issue=31 (1) |pages=67–102 |doi=10.5559/pi.16.31.03 |url=https://hrcak.srce.hr/276005}} Posebno str. 84–89, 95–97 i 100–101.</ref> Navode i da je Margulies u svojem iskazu odbacio tvrdnje o nasilju i trovanju djece.<ref name="VukicKuzman2021" details="str. 88, bilješka 81." /> Mataušić u radu iz 2022. objavljuje i analizira dokumente o sisačkoj ustanovi te zaključuje da je ona, unatoč službenom nazivu prihvatilišta, bila logor za djecu.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, uključujući bilješku 806." /> Pri razmatranju poratnih iskaza uzima u obzir mogućnost osobnih sukoba među svjedocima, kao i mogućnost da su saslušanja vođena uz već oblikovan zaključak o karakteru ustanove i krivnji upravitelja. I uz te ograde, opise neprimjerene prehrane, higijene i zdravstvene skrbi smatra pokazateljima teškog zanemarivanja djece. Kasnije smanjenje smrtnosti povezuje s premještanjem djece u Zagreb, a ne s poboljšanjem skrbi u Sisku.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> U radu iz 2024. Mataušić se posebno bavi pokušajima prikazivanja Najžara kao spasitelja djece i žrtve poratnog sudskog postupka. Među publikacijama koje kritizira navodi i rad Vukića i Kuzmana, a podrobnije se osvrće na javne tvrdnje Vlatke Vukelić. Uspoređujući Najžarove izvještaje s iskazima liječnika, zaposlenica i drugih svjedoka, zaključuje da je kao upravitelj odgovoran za propuste u organizaciji liječenja, premještanje zaražene djece među ostalu djecu i izostanak poboljšanja uvjeta. Pokušaje njegova prikazivanja kao spasitelja i žrtve poratnog postupka opisuje kao [[Povijesni revizionizam|povijesni revizionizam]].<ref name="Matausic2024" details="str. 176–181; rad Vukića i Kuzmana naveden je na str. 176, u bilješci 52." /> == Vidi također == * [[Sabirni logor Jastrebarsko]] * [[Koncentracijski logor Jasenovac]] * [[Diana Budisavljević]] == Izvori == <references> <ref name="Matausic2022">{{Citiranje časopisa |last=Mataušić |first=Nataša |year=2022 |title=Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića (dokumenti) |journal=Zbornik Janković |volume=VI |issue=7 |pages=212–281 |doi=10.47325/zj.6.7.2 |url=https://hrcak.srce.hr/307769}}</ref> <ref name="Budisavljevic2002">{{Citiranje časopisa |last=Budisavljević |first=Diana |year=2002 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945. |journal=Fontes: izvori za hrvatsku povijest |volume=8 |pages=13–171 |url=https://hrcak.srce.hr/54981}} Hrvatski prijevod Silvije Szabo. Izdanje u časopisu; zasebno knjižno izdanje objavljeno je 2003.</ref> <ref name="Matausic2024">{{Citiranje knjige |last=Mataušić |first=Nataša |year=2024 |chapter=Liječnik Antun Najžar, zločinac ili spasitelj srpske djece u „Prihvatilištu za djecu izbjeglica” u Sisku? |title=80 godina od pojma genocid — Studija slučaja: Genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj |place=Beograd |publisher=Muzej žrtava genocida |pages=165–184 |doi=10.58378/ZRK.1.2024.MAT.165-184 |chapter-url=https://www.muzejgenocida.rs/images/zbornik-2024/14.%20Nata%C5%A1a%20Matau%C5%A1i%C4%87.pdf}}</ref> <ref name="Byford2023">{{Citiranje časopisa |last=Byford |first=Jovan |year=2023 |title=Rescuing the ‘Sava victims’ from oblivion and denial: History and memory of the last Ustasha crime in Sisak |journal=Tragovi |volume=6 |issue=2 |pages=7–53 |doi=10.52328/t.6.2.1 |url=https://oro.open.ac.uk/94735/1/Tragovi_god6br2_JovanByford_EN.pdf}} Engleska inačica u repozitoriju The Open University.</ref> <ref name="White2018">{{Citiranje knjige |last=White |first=Joseph Robert |year=2018 |chapter=Sisak I and II |editor-last=Megargee |editor-first=Geoffrey P. |editor2-last=White |editor2-first=Joseph R. |title=The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945: Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany |volume=III |place=Bloomington |publisher=Indiana University Press |pages=73–75 |isbn=978-0-253-02386-5 |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf}}</ref> <ref name="Fumic2011">{{Citiranje knjige |last=Fumić |first=Ivan |year=2011 |title=Djeca — žrtve ustaškog režima |place=Zagreb |publisher=Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske |isbn=978-953-7587-09-3 |url=https://znaci.org/00003/563.pdf}}</ref> <ref name="Dizdar1990">{{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |year=1990 |title=Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata 1941—1945. godine |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=22 |issue=1–2 |pages=83–110 |url=https://hrcak.srce.hr/190520}}</ref> <ref name="BartropGrimm2020">{{Citiranje knjige |last=Bartrop |first=Paul R. |last2=Grimm |first2=Eve E. |year=2020 |title=Children of the Holocaust |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1-4408-6853-5 |url=https://www.bloomsbury.com/us/children-of-the-holocaust-9781440868535/ |language=en}}</ref> <ref name="Mair2010">{{Citiranje knjige |last=Mair |first=Birgit |year=2010 |chapter=They Survived Two Wars: Bosnian Roma as Civil War Refugees in Germany |editor-last=von Plato |editor-first=Alexander |editor2-last=Leh |editor2-first=Almut |editor3-last=Thonfeld |editor3-first=Christoph |title=Hitler’s Slaves: Life Stories of Forced Labourers in Nazi-Occupied Europe |publisher=Berghahn Books |pages=177–187 |isbn=978-1-84545-990-1 |doi=10.1515/9781845459901-016 |language=en}}</ref> <ref name="Konjikusic2021">{{Citiranje knjige |last=Konjikušić |first=Davor |year=2021 |title=Rotes Licht: Jugoslawische Partisanenfotografie – Bilder einer sozialen Bewegung 1941–1945 |publisher=Deutscher Kunstverlag |place=Berlin – München |isbn=978-3-422-98639-8 |url=https://www.rosalux.de/fileadmin/rls_uploads/pdfs/sonst_publikationen/10.1515_9783422986398.pdf |language=de}}</ref> <ref name="BIRN2019">{{Citiranje novina |last=Vukobratović |first=Nikola |date=7. kolovoza 2019. |title=Memory Loss: The Campaign to Whitewash Croatia’s WWII Children’s Camps |newspaper=Balkan Insight |url=https://balkaninsight.com/2019/08/07/memory-loss-the-campaign-to-whitewash-croatias-wwii-childrens-camps/ |accessdate=8. listopada 2026.}}</ref> </references> == Literatura == * {{Citiranje časopisa |last=Barić |first=Nikica |year=2016 |title=Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece |journal=Pilar |volume=XI |issue=22/2 |pages=53–111 |url=https://hrcak.srce.hr/187790 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Bartrop |first=Paul R. |last2=Grimm |first2=Eve E. |year=2020 |title=Children of the Holocaust |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1-4408-6853-5 |url=https://www.bloomsbury.com/us/children-of-the-holocaust-9781440868535/ |language=en |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Byford |first=Jovan |year=2023 |title=Rescuing the ‘Sava victims’ from oblivion and denial: History and memory of the last Ustasha crime in Sisak |journal=Tragovi |volume=6 |issue=2 |pages=7–53 |doi=10.52328/t.6.2.1 |url=https://oro.open.ac.uk/94735/1/Tragovi_god6br2_JovanByford_EN.pdf |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |year=1990 |title=Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata 1941—1945. godine |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=22 |issue=1–2 |pages=83–110 |url=https://hrcak.srce.hr/190520 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Fumić |first=Ivan |year=2011 |title=Djeca — žrtve ustaškog režima |place=Zagreb |publisher=Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske |isbn=978-953-7587-09-3 |url=https://znaci.org/00003/563.pdf |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Konjikušić |first=Davor |year=2021 |title=Rotes Licht: Jugoslawische Partisanenfotografie – Bilder einer sozialen Bewegung 1941–1945 |publisher=Deutscher Kunstverlag |place=Berlin – München |isbn=978-3-422-98639-8 |url=https://www.rosalux.de/fileadmin/rls_uploads/pdfs/sonst_publikationen/10.1515_9783422986398.pdf |language=de |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Mair |first=Birgit |year=2010 |chapter=They Survived Two Wars: Bosnian Roma as Civil War Refugees in Germany |editor-last=von Plato |editor-first=Alexander |editor2-last=Leh |editor2-first=Almut |editor3-last=Thonfeld |editor3-first=Christoph |title=Hitler’s Slaves: Life Stories of Forced Labourers in Nazi-Occupied Europe |publisher=Berghahn Books |pages=177–187 |isbn=978-1-84545-990-1 |doi=10.1515/9781845459901-016 |language=en |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Mataušić |first=Nataša |year=2022 |title=Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića (dokumenti) |journal=Zbornik Janković |volume=VI |issue=7 |pages=212–281 |doi=10.47325/zj.6.7.2 |url=https://hrcak.srce.hr/307769 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Mataušić |first=Nataša |year=2024 |chapter=Liječnik Antun Najžar, zločinac ili spasitelj srpske djece u „Prihvatilištu za djecu izbjeglica” u Sisku? |title=80 godina od pojma genocid — Studija slučaja: Genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj |place=Beograd |publisher=Muzej žrtava genocida |pages=165–184 |doi=10.58378/ZRK.1.2024.MAT.165-184 |chapter-url=https://www.muzejgenocida.rs/images/zbornik-2024/14.%20Nata%C5%A1a%20Matau%C5%A1i%C4%87.pdf |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Škiljan |first=Filip |year=2014 |title=Organizirana prisilna iseljavanja Srba iz NDH |place=Zagreb |publisher=Srpsko narodno vijeće |isbn=978-953-7442-13-2 |url=https://snv.hr/wp-content/uploads/2020/12/skiljan.pdf |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Vukić |first=Igor |last2=Kuzman |first2=Ilija |year=2021 |title=Neke spoznaje o zbrinjavanju i zdravstvenoj skrbi djece s Kozare u prihvatilištima 1942. godine |journal=Pilar |volume=XVI |issue=31 (1) |pages=67–102 |doi=10.5559/pi.16.31.03 |url=https://hrcak.srce.hr/276005 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=White |first=Joseph Robert |year=2018 |chapter=Sisak I and II |editor-last=Megargee |editor-first=Geoffrey P. |editor2-last=White |editor2-first=Joseph R. |title=The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945: Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany |volume=III |place=Bloomington |publisher=Indiana University Press |pages=73–75 |isbn=978-0-253-02386-5 |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf |ref=none}} === Objavljeni izvori === * {{Citiranje časopisa |last=Budisavljević |first=Diana |year=2002 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945. |journal=Fontes: izvori za hrvatsku povijest |volume=8 |pages=13–171 |url=https://hrcak.srce.hr/54981 |ref=none}} Hrvatski prijevod Silvije Szabo. == Vanjske poveznice == * [https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 Djeca u logorima NDH], Spomen područje Jasenovac * [https://hrcak.srce.hr/307769 Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića], rad s objavljenim prijepisima dokumenata * [https://hrcak.srce.hr/54981 Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945.], izdanje u časopisu ''Fontes'' * [https://www.memorialmuseums.org/memorialmuseum/sisak-childrens-concentration-camp-memorial?locale=en Spomen-obilježja dječjeg logora u Sisku], Memorialmuseums * [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Sisak_concentration_camp Fotografije sisačkoga logora na Zajedničkom poslužitelju] [[Kategorija:Sisak]] [[Kategorija:Logori u NDH]] kuphozsa0sjf7xgqphdzfzpzf2ol0lx 14 790480 7615506 7264944 2026-10-09T10:35:03Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Oplemenjivanje]]; +[[Kategorija:Razmnožavanje životinja]]; +[[Kategorija:Stoka]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615506 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Interakcija ljudi i životinja]] [[Kategorija:Oplemenjivanje]] [[Kategorija:Razmnožavanje životinja]] [[Kategorija:Stoka]] 2cz62om1qpi4adk752ko3eem8dezaxc 14 795536 7615345 7323581 2026-10-08T18:48:05Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Sisavci|Sisavci]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Xenarthra|Xenarthra]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615345 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Xenarthra]] f2e4etm4cxobr0z42t57ge8n5yhseqj 0 796505 7615449 7612512 2026-10-09T05:50:12Z CyberMB vol2 172176 /* Povezani članci */ 7615449 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza <br> II. razred | sezona = 1935./36. | slika = | opis = | država = {{Z|JUG|0000}} [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Jugoslavija]] | stupanj lige = Podsavez (II) | prvaci = <s> [[ŽŠK Makabi Osijek|Makabi Osijek]] <small> (jesnesko) </small> </s> <br> [[SK Viktorija Osijek|Viktorija Osijek]] <small> (proljetno) </small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 5 <small> (jesensko) </small> <br> 5 <small> (proljetno) </small> | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – II. razred 1934./35.|1934./35.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – II. razred 1936./37.|1936./37.]] }} ''II. razred'' prvenstva [[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]] u sezoni 1935./36., igran za klubove s područja [[Osijek]]a. <br> U ovoj sezoni su igrana dva prvenstva. Prvotno je igrano (naknadno nazvano) ''Jesensko prvenstvo'' – početna sezona, koja je prekinuta nakon jesenskog dijela, u skladu s odlukama [[Jugoslavenski nogometni savez|Jugoslavenskog nogometnog saveza]] iz prosinca 1935., te je prvenstvo prekinuto i poništeno. Na proljeće 1936. godine je igrano novo prvenstvo koje je proglašeno službenim. <br> u ''jesenskom prvenstvu'' vodeća momčad u trenutku prekida je bio ''[[ŽŠK Makabi Osijek|"Makabi"]]'' iz [[Osijek]]a, a u ''proljetnom'' (službenom) prvenstvu je prvak bila ''[[SK Viktorija Osijek|"Viktorija"]]'' iz [[Osijek]]a. == Jesensko prvenstvo == === Sustav natjecanja === Pet klubova je igralo jednokružnu ligu (5 kola, 4 utakmice po momčadi). Prekinuto u prosincu 1935. godine. === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod !!1936. proljeće |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[ŽŠK Makabi Osijek|Makabi Osijek]] ||4 ||2 ||2 ||0 ||9 ||4 ||6 ||rowspan="4" bgcolor="WhiteSmoke"|II. razred |- |2. ||align="left"|[[ŠK Gvožđar Osijek|ŽAK Osijek]] ||4 ||2 ||2 ||0 ||7 ||3 ||6 |- |3. ||align="left"|[[ŠK Velebit Osijek|Velebit Osijek]] ||4 ||2 ||1 ||1 ||9 ||4 ||5 |- |4. ||align="left"|[[ŠK Rapid Osijek|Rapid Osijek]] ||4 ||1 ||1 ||2 ||5 ||7 ||3 |- |5. ||align="left"|[[ŠK Radnički Osijek|Radnički Osijek]] ||4 ||0 ||0 ||4 ||0 ||12 ||0 || |- |} * prekinuto odlukom JNS-a * ''Radnički'' po završetku ''jesenskog prvenstva'' brisan iz natjecanja ''ONPS-a'' === Rezultatska križaljka === {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!MAK !!RAD !!RAP !!VEL !!ŽAK |- |'''MAK ||align="left"|Makabi Osijek ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''RAD ||align="left"|Radnički Osijek || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''RAP ||align="left"|Rapid Osijek || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''VEL ||align="left"|Velebit Osijek || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ŽAK ||align="left"|ŽAK Osijek || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="7"| |- |colspan="7" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' – utakmice od 1. do 5. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine – utakmice od 6. do 10. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' – nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> – iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> – poništena ili brisana utakmica <br> p – utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. – rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. – nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> == Proljetno prvenstvo == === Sustav natjecanja === Pet klubova je igralo dvokružnu ligu (10 kola, 8 utakmica po momčadi). === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod !!1936./37. |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[SK Viktorija Osijek|Viktorija Osijek]] ||8 ||7 ||0 ||1 ||20 ||4 ||14 || I. razred |- |2. ||align="left"|[[ŽŠK Makabi Osijek|Makabi Osijek]] ||8 ||3 ||2 ||3 ||9 ||10 ||8 ||rowspan="4"| II. razred |- |3. ||align="left"|[[ŠK Rapid Osijek|Rapid Osijek]] ||8 ||3 ||1 ||4 ||6 ||9 ||7 |- |4. ||align="left"|[[ŠK Gvožđar Osijek|ŽAK Osijek]] ||8 ||2 ||2 ||4 ||7 ||17 ||6 |- |5. ||align="left"|[[ŠK Velebit Osijek|Velebit Osijek]] ||8 ||2 ||1 ||5 ||6 ||9 ||5 |- !colspan="10"| |- ! !!''UKUPNO !!''40 !!''17 !!''6 !!''17 !!''48 !!''49 !! !! |- |} * ljestvica sadrži ukupno netočan zbroj postignutih i primljenih golova === Rezultatska križaljka === {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!MAK !!RAP !!VEL !!VIK !!ŽAK |- |'''MAK ||align="left"|Makabi Osijek ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''RAP ||align="left"|Rapid Osijek || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''VEL ||align="left"|Velebit Osijek || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''VIK ||align="left"|Viktorija Osijek || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ŽAK ||align="left"|ŽAK Osijek || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="7"| |- |colspan="7" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' – utakmice od 1. do 5. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine – utakmice od 6. do 10. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' – nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> – iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> – poništena ili brisana utakmica <br> p – utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. – rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. – nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> == Povezani članci == * [[Osječki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. razred 1935./36.]] * [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1935./36.]] * [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1935./36.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 407–409. * [https://web.archive.org/web/20171105143224/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/67-1935-1936 exyufudbal.in.rs, ''1935-1936''], wayback arhiva {{izvori}} </small> {{Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (1923./24. – 1940./41.)}} [[Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|1935-36 Osijek II r]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1935-36 Osijek II r]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1935./36.|Osijek II r]] l67t6ueaxyq4v3ol1iwlduzc0xzckz2 0 797018 7615136 7354875 2026-10-08T12:04:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615136 wikitext text/x-wiki ''{{Dz|[[Regalije]]|osnovno značenje|članak o=predmetima u slobodnom zidarstvu|naslov=s}}'' [[Slika:FreeMason.jpg|mini|desno|200px|Slobodni zidar sa svim regalijama.]] U [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]], pojam '''regalije''' odnosi se na [[Insignija|vanjska obilježja]] kojima se [[slobodni zidar]] oprema tijekom otvorene [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]], odnosno ritualnog okupljanja, a koja najčešće označavaju [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupanj]] ili [[Časnici masonske lože|dužnost]] koju pojedinac ima unutar lože. Osnovne slobodnozidarske regalije uključuju [[Pregača (slobodno zidarstvo)|pregaču]], bijele [[rukavice]], ovratnik ili lentu te medaljone ili znak pripadnosti. Značajne zbirke slobodnozidarskih regalija čuvaju se mnogim [[Muzej slobodnog zidarstva|muzejima slobodnog zidarstva]], koji posjeduju kolekcije povijesnih i suvremenih predmeta [[Simbolika slobodnog zidarstva|simbolike slobodnog zidarstva]]. == Pregača == {{glavni|Pregača (slobodno zidarstvo)}} {{multiple image | align = right | header = | image1 = Tablier maître Rite écossais rectifié.png | width1 = 175 | caption1 = | image2 = Masonic full dress apron - Past Master as Grand Superintendent of Works Province of Sussex.jpg | width2 = 172 | caption2 = | image3 = Masonic apron - Scottish Master of St Andrew Rectified Scottish Rite.jpg | width3 = 162 | caption3 = | footer = Pregača [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstora]] (lijevo), časnika [[Pokrajinska velika loža|pokrajinske velike lože]] (sredina), jednog višeg stupnja (desno). }} Pregača predstavlja najprepoznatljivije obilježje slobodnog zidara. Njezin simbolizam potječe od operativnih zidara, srednjovjekovnih klesara i graditelja, čije je obrtničko nasljeđe poslužilo kao temelj zidarske simbolike, jednog od ključnih elemenata slobodnog zidarstva. U početku je pregača bila jednostavan komad [[Koža (materijal)|kože]] od teleta ili janjeta, no s vremenom je poprimila ustaljen oblik i dekoraciju. Najprije je bila zaobljenog, srcolikog ili štitastog oblika, a kasnije je poprimila pravokutni izgled, koji je danas najčešći u upotrebi.<ref>{{Citiranje weba|title=Learn about freemasonry: Why do freemasons wear an apron?|url=https://museumfreemasonry.org.uk/blog/learn-about-freemasonry-why-do-freemasons-wear-apron|access-date=2025-04-23|website=museumfreemasonry.org.uk|language=en}}</ref><ref name=":14">{{Citiranje weba|title=The symbolism and design of the masonic apron|url=http://www.themasonictrowel.com/Articles/master_mason/mason_files/the_symbolism_design_masonic_apron.htm|last=Hudspeth|first=C.J.E.|date=1949-06-02|access-date=2025-04-23|website=themasonictrowel.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=Tajne Zanata|publisher=[[Le Droit Humain Hrvatska]]|year=2006.|location=Zagreb|pages=8|url=https://www.slobodnozidarstvo.com/Tajne_Zanata.pdf}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Meaning Behind Masonic Aprons|url=https://www.freemason.com/meaning-masonic-aprons/|access-date=2024-10-24|website=freemason.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Masonic apron: object of transmission, sign of belonging|url=https://www.nos-colonnes.com/en/blogs/our-items/tablier-maconnique-origines|access-date=2025-11-21|date=2025-08-11|website=nos-colonnes.com|language=en}}</ref> Postoji više inačica slobodnozidarske pregače: * U [[Loža (slobodno zidarstvo)|simboličnim ili plavim ložama]], koje dodjeljuju [[Simbolički stupnjevi|tri osnovna stupnja]] (učenik, pomoćnik i majstor), osnovna boja pregače je bijela, s plavim rubom (koji ponekad može biti u posebnim bojama lože). * Pregače [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] i drugih dužnosnika [[Velika loža|velike lože]] često su bogato ukrašene i obrubljene zlatnim galonom. * U [[Slobodnozidarski redovi|tijelima i redovima]] koje njeguje [[Visoki masonski stupnjevi|više stupnjeve]] ili posebne [[Obred (slobodno zidarstvo)|obrede]], pregače nose boje i simbole karakteristične za [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritualni]] sustav kojem pripadaju. Primjerice, u [[Mornar kraljevske arke|Redu mornara kraljevske arke]] pregače su u bojama [[Duga|duge]], kao simbol biblijske priče o [[Noina arka|Noinoj arci]], na kojoj se temelji obred toga reda. == Bijele rukavice == Svaki novoprimljeni [[Učenik (slobodno zidarstvo)|učenik]] slobodnog zidarstva pri inicijaciji dobiva par bijelih [[Rukavice|rukavica]], koje je dužan nositi tijekom otvorenih loža, odnosno ritualnih sastanaka. Bijele rukavice simbol su čistoće misli, riječi i djela, podsjetnik na moralnu i etičku besprijekornost kojoj slobodni zidar treba težiti u svakodnevnom životu. One izražavaju obvezu na poštenje, [[dostojanstvo]] i uzdržanost od nečasnih postupaka, te označavaju duhovnu čistoću i odvojenost od grubih materijalnih poriva. U simboličkom smislu, bijele rukavice predstavljaju nevidljivi pečat časti, kojim se svaki zidar obvezuje da će svaki svoj čin obavljati "čistih ruku i čistog srca".<ref>{{Citiranje weba|title=White gloves – symbol of equality and purity|url=https://masons.au/news/White-gloves-symbol-of-equality-and-purity/|access-date=2025-11-21|date=2024-06-03|website=masons.au|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Why White Gloves?|url=https://www.pglwilts.org.uk/media/files/1550691108ph-why-white-gloves.pdf|access-date=2025-11-21|last=Lee|first=Michael|date=Veljača 2019.|website=pglwilts.org.uk|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Freemasons White Gloves|url=https://esotericfreemasons.com/what-is-freemasonry/freemasons-white-gloves/|access-date=2025-11-21|website=esotericfreemasons.com|language=en}}</ref> == Ovratnik ili lenta == {{multiple image | align = right | header = | image1 = Masonic collar blue Lodge.jpg | width1 = 130 | caption1 = | image2 = Knight Kadosh 30°.jpg | width2 = 97 | caption2 = | image3 = ROS-regalia.jpeg | width3 = 102 | caption3 = | footer = Uobičajni ovratnik u loži (lijevo), ovratnik [[Vitez kadoš|30. stupnja škotskog obreda]] (sredina), lente u [[Kraljevski red Škotske|Kraljevskom redu Škotske]] (desno). }} Ovratnik je široka vrpca koja se nosi oko [[vrat]]a i preko [[rame]]na, a krajevi se spajaju sprijeda u oblik šiljka okrenutog prema dolje. Na tom se mjestu obično nosi zlatni ili srebrni znak, tj. nakit ([[Francuski jezik|fran.]] ''bijou''), koji označava [[Časnici masonske lože|dužnost]] ili [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupanj]] nositelja.<ref>{{Citiranje weba|title=Badges of Brotherhood: Past Master Jewels from the Collections of the Henry W. Coil Library and Museum of Freemasonry|url=https://masonicheritage.org/exhibit-badges-of-brotherhood/|access-date=2025-11-21|website=masonicheritage.org|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20251018080405/https://masonicheritage.org/exhibit-badges-of-brotherhood/|archive-date=18. listopada 2025.|url-status=dead}}</ref><ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Masonic Collars and Sashes|url=https://www.nos-colonnes.com/en/blogs/our-items/masonic-collars-and-sashes|access-date=2025-11-21|date=2023-11-15|website=nos-colonnes.com|language=en}}</ref> U simboličnim ložama, boja vrpce najčešće odgovara boji lože, dok se među tradicionalnim ukrasima često nalaze klas pšenice i grana akacije – oba poznata slobodnozidarska simbola koji označavaju plodnost, obnovu i besmrtnost duše.<ref name=":0"/> Ovratnike nosi [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]] lože te [[Časnici masonske lože|dužnosnici lože]] koji imaju aktivnu ritualnu ulogu. Na njihovim se lentama nalazi alat ili simbol koji označava njihovu dužnost (primjerice kutnik, libela, mač i sl.). Kao i kod ostalih regalia, ovratnik [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] i drugih visokih dužnosnika često su bogato ukrašene i obrubljene zlatom.<ref name=":0"/> U višim stupnjevima [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]], boja i medaljon na ovratniku označavaju stupanj koji je slobodni zidar dosegao. U nekim drugim nadležnostima i obrednim sustavima, umjesto ovratnika nosi se lenta, primjerice u [[Sveti kraljevski luk|Redu svetog kraljevskog luka]] ili u [[Kraljevski red Škotske|Kraljevskom redu Škotske]]. == Medaljoni ili znakovi pripadnosti == {{multiple image | align = right | header = | image1 = British Quatuor Coronati jewel.jpg | width1 = 90 | caption1 = | image2 = Badge, lodge (AM 2001.25.630-1).jpg | width2 = 101 | caption2 = | image3 = Draaginsigne Past Master vrijmetselaarsloge.jpg | width3 = 109 | caption3 = | footer = Medaljoni [[Loža "Quatuor Coronati"|Lože "Quatuor Coronati"]] (lijevo), jednog [[Kapitel ružinog križa|kapitela ružinog križa]] u Hong Kongu (sredina) te bivšeg starješine (desno). }} Medaljon je službena oznaka [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] koja ima simboličku, identitetsku i organizacijsku funkciju. Njegov je oblik u pravilu usklađen s pečatom ili [[grb]]om lože, dok se ikonografski i sadržajno odnosi na ime, obilježja ili programske smjernice same lože. Od 19. stoljeća, većina loža dodjeljuje svojim novo iniciranim članovima posebne medaljone, poznato kao nakit ([[Francuski jezik|fran.]] ''bijou''). Ovaj se emblem nosi na lijevoj strani prsiju, pričvršćen na kratkoj vrpci u bojama lože. U Hrvatskoj se medaljon nosi na modroj vrpci oko vrata. U nekim ložama, [[Starješina (slobodno zidarstvo)|bivši starješina]] prima posebno odličje ili medaljon u obliku visećeg [[kutnik]]a, unutar kojega je [[Tapis|ploča za crtanje]] sa simboličnim prikazom [[Pitagorin poučak|Pitagorina poučka]].<ref>{{Citiranje weba|title=The Jewel of the Past Master|url=https://www.thesquaremagazine.com/mag/article/202112the-jewel-of-the-past-master/|access-date=2025-11-21|website=thesquaremagazine.com|language=en}}</ref> == Vidi još == {{Commonscat-inline|Masonic regalia}} * [[Simbolika slobodnog zidarstva]] == Izvori == {{izvori}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Slobodnozidarski rječnik i koncepti]] 391o224ma8l358mjjm4qod9x26cku7m 5 797250 7615189 7615018 2026-10-08T13:09:15Z Artus 90507 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Kupusari6274628|Kupusari6274628]] ([[User talk:Kupusari6274628|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 7402834 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 14 797564 7615525 7613810 2026-10-09T11:15:10Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Placentalia|Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Afrotheria|Afrotheria]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615525 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Afrotheria]] j9uahpw90rb7p0qn821yxl7bgseiazf 14 797881 7615527 7347689 2026-10-09T11:16:59Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Placentalia|Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Afrotheria|Afrotheria]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615527 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Afrotheria]] fsl4ud7mkc0pgzd682wdu0ofiqrvq3t 0 800880 7615465 7608429 2026-10-09T07:07:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615465 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Stanko Juzbašić | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = | Rodno_ime = Stanko Juzbašić | Pseudonim = | Rođenje = [[1. ožujka]] [[1959.]] | Mjesto rođenja = [[Split]], [[Hrvatska]] | Smrt = | Prebivalište = [[Zagreb]] | Instrument = | Žanr = | Zanimanje = [[skladatelj]] {{·}} [[glazbeni pisac]] {{·}} [[glazbenik]] {{·}} [[tekstopisac]] {{·}} [[producent|glazbeni producent]] {{·}} [[Glazbena obrada|aranžer]] {{·}} [[producent|glazbeni producent]] {{·}} | Djelatno_razdoblje = [[1983.]]-danas | Producentska_kuća = | Angažman = [[Bacači sjenki]] {{·}} [[Haustor]] {{·}} [[Film (glazbeni sastav)]] {{·}} [[Karlowy Vary]] | URL = | nagrade = * [[Marulićevi dani|Marulićeva nagrada]] za najbolju originalnu scensku glazbu * [[Međunarodni festival malih scena|Nagrada Veljko Maričić]] za glazbu predstave | Značajni instrumenti = analogni suptraktivni sintisajzer (Oberheim Ob8) {{·}} [[truba]]{{·}} [[gitara]] }} Stanko Juzbašić je hrvatski skladatelj, glazbenik, pisac glazbenog softvera, intermedialni umjetnik, inženjer elektrotehnike i profesor portugalske književnosti i jezika. <ref>{{Citiranje weba|title=Stanko Juzbašić — HDS|url=https://www.hds.hr/clan/juzbasic-stanko/|access-date=2026-02-07|website=hds.hr}}</ref> ==Životopis== Rođen u Splitu, 01. 03. 1959. godine. Osnovnu i srednju školu – V Gimnaziju – završava u Zagrebu. Po završenom studiju elektrotehnike i portugalskog jezika i književnosti diplomira na Sveučilištu u Zagrebu 1983. Kao stipendist Fulbrightove zaklade izučava algoritamsku kompoziciju na Columbia University Department of Music u New Yorku 1996.–97. Kao samostalni umjetnik skladao je za više od 80 scenskih, koncertnih i muzejsko galerijskih uprizorenja/izvedbi/postava u priznatim prostorima Hrvatske i Europe. Napisao je više programa slobodnog glazbeno edukacijskog softvera, u uporabi na nekoliko sveučilišta u SAD. Surađuje na projektima očuvanja hrvatske glazbene baštine 20. stoljeća. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Član je interdisciplinarne produkcijske platforme i umjetničke skupine [[Bacači sjenki]] s kojom je ostvario više od 100 suradnji i suautorstava u preko 20 zemalja svijeta. ==Nagrade (izbor)== * Marulićeva nagrada za najbolju originalnu scensku glazbu, “Krijesnice” Tene Štivičić (red. Janus Kica, ZKM, 2008.); <ref>{{Citiranje weba|title=Nagrade 18. Marulićevih Dana |url=http://arhiva.hnk-split.hr/2007_2008/18_Marulicevi_dani/index.htm|access-date=2026-02-09|website=arhiva.hnk-split.hr}}</ref> * Nagrada Veljko Maričić za glazbu predstave “Kraljevo”Miroslava Krleže (red. Vito Taufer, HNK IP Zajc Rijeka, 2000.); <ref>{{Citiranje weba|title=Nagrada Veljko Maričić za najbolju scensku glazbu , 2000 |url=https://www.theatrefestival-rijeka.org/ziri-i-nagrade-2000/|access-date=2026-02-08|website=www.theatrefestival-rijeka.org}}</ref> * Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u kategoriji opere, baleta i mjuzikla, baletu “Ne hodi po travi… Padaju anđeli” Faviera i Juzbašića (HNK Zagreb,1998.); <ref>{{Citiranje weba|title=Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u sezoni 1997./1998. |url=http://www.hddu.hr/nagrada-hrvatskog-glumista/dosad-nagradeni/1997-1998.aspx|access-date=2026-02-08|website=www.hddu.hr}}</ref> * Nagrada rektora Sveučilišta u Zagrebu (1982.). ==Izbor nagrada s Bacačima sjenki== * Specijalna nagrada međunarodnog festivala BITEF u Beogradu za predstave “Ex-pozicija” (2007.) i “Odmor od povijesti” (2009.) <ref>{{Citiranje weba |title=Bitefovski kiseonik za društvo |url=https://www.seecult.org/bitefovski-kiseonik-za-drustvo/ |access-date=2026-02-07 |website=seecult.org}}</ref>, <ref>{{Citiranje weba |title=Specijalna nagrada »Bacačima sjenki« |url=https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A20364/Specijalna-nagrada-%C2%BBBacacima-sjenki%C2%AB/ |access-date=2026-02-07 |website=hrvatskarijec.rs}}</ref> * Glavne nagrade međunarodnog festivala PUF u Puli za predstave “Ex-pozicija (2008.) i “Odmor od povijesti” (2010.) <ref>{{Citiranje weba |title=Dodijeljene nagrade za 16. Međunarodni kazališni festival-PUF|url=https://www.regionalexpress.hr/site/more/dodijeljene-nagrade-za-16-meunarodni-kazalini-festival-puf |access-date=2026-02-07 |website=regionalexpress.hr}}</ref>, <ref>{{Citiranje weba |title=Kazališno nebo 15. PUF –a |url=http://kulturistra.hr/2009/07/kazalisno-nebo-15-puf-%E2%80%93a/ |access-date=2026-02-07 |website=hrvatskarijec.rs}}</ref> * Glavna nagrada međunarodnog žirija kritike 'Zmaj” dnevnog lista Avaz na međunarodnom festivalu MESS u Sarajevu za kazališnu trilogiju "Proces grad" (“Odmor od povijesti”, “Ex-pozicija”, “Process in progress”), 2008. godine. ==Izbor važnijih glazbenih radova== * "Karl Markovics & Stanko Juzbašić: Nachtflug" — koncertni recital za pripovjedača i komorni ansambl (tekst: Karl Markovics, prema Antoine de Saint-Exupéryu), Musikverein, Beč, 2025. <ref>{{Citiranje weba|title=Karl Markovics & Stanko Juzbašić: Noćni let |url=https://multimedia.musikverein.at/impressionen/karl-markovics-nachtflug/|access-date=2026-02-07|website=multimedia.musikverein.at}}</ref> , <ref>{{Citiranje weba|title= Noćni let u Musikvereinu|url=https://www.operabase.com/productions/karl-markovics-403920/en|access-date=2026-02-07|website=multimedia.operabase.com}}</ref> * "Ekvinocijo", glazba uprizorenja dramskog djela Iva Vojnovića, [[Dubrovačke ljetne igre]], [[2024.]]; <ref>{{Citiranje weba|title= Četiri nagrade hrvatskoga glumišta za Ekvinocijo! |url=https://www.dubrovnik-festival.hr/novost/cetiri-nagrade-hrvatskoga-glumista-za-ekvinocijo/205|access-date=2026-02-07|website=dubrovnik-festival.hr}}</ref> * "Vitić pleše" – glazba dugometražnog dokumentarnog filma, s Bacačima sjenki 2023; <ref>{{Citiranje weba|title=Vitić pleše — Dani hrvatskog filma (program)|url=https://dhf.hr/program/film/vitic-plese/|access-date=2026-02-07|website=dhf.hr}}</ref>, <ref>{{Citiranje weba|title=Vitić pleše — HAVC |url=https://havc.hr/hrvatski-film/katalog-hrvatskih-filmova/vitic-plese |access-date=2026-02-07|website=havc.hr}}</ref>, * ''Muzej vučedolske kulture'' – zvuk i glazba stalnog postava, [[Vukovar]]/Vučedol, [[2015.]] <ref>{{Citiranje weba |title= GRADSKI MUZEJ VUKOVAR |url=https://mdc.hr/files/pdf/Izvjesca/HR_2001/HR-01_305-313.pdf|access-date=2026-02-07 |website=mdc.hr/}}</ref> , <ref>{{Citiranje weba |title=Vučedol – europski odgovor na egipatske piramide |url=https://www.dnevno.hr/magazin/kultura/vucedol-europski-odgovor-na-egipatske-piramide-816852/ |access-date=2026-02-07 |website=dnevno.hr}}</ref> * "Zvučna gesta — radiofonijska suita za pripovjedača, plesačicu i komorni ansambl", u suautorstvu s Tomislavom Babićem, Anom Horvat i Mirom Kadoićem, prema tekstu A.G. Matoša, s HDS 2014.; * ''Bartleby, der Schreiber'' — koncertni recital za pripovjedača i komorni ansambl (tekst: Karl Markovics, prema Hermanu Melvilleu), [[Beč]], [[2009.]] <ref>{{Citiranje weba|title=Karl Markovics liest Melvilles ''Bartleby''|url=https://www.falter.at/zeitung/20090610/karl-markovics-liest-melvilles-bartleby|access-date=2026-02-07|website=falter.at}}</ref> * "Mein Kampf", glazba uprizorenja dramskog djela George Taborija, Theater in der Josefstadt Beč 2008.; <ref>{{Citiranje weba|title="Mein Kampf", George Tabori, red. Peter Wittenberg|url=https://www.josefstadt.org/programm/stuecke/stueck/mein-kampf.html|access-date=2026-02-09|website=www.josefstadt.org/}}</ref> * "Krijesnice", glazba uprizorenja dramskog djela Tene Štivičić, ZKM 2007.; <ref>{{Citiranje weba|title= "Krijesnice", Tena Štivičić, red. Janusz Kica |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/krijesnice-prva-zkmova-premijera-u-ovoj-kazalisnoj-sezoni/361854.aspx |access-date=2026-02-08|website=www.index.hr}}</ref> * "Simbol boga i kralja", elektronička glazbena instalacija muzejskog postava, 2006.; * "Trg heroja", klavirski kvartet, 2003.; <ref>{{Citiranje weba|title= "Trg heroja", Thomas Bernhard |url=https://www.gavella.hr/predstave/arhiva-predstava/trg-heroja |access-date=2026-02-08|website=www.gavella.hr}}</ref> * "Liliom", glazba scenskog uprizorenja Legende iz predgrađa F. Molnara, za gudače, Theater in der Josefstadt Beč 2002.; <ref>{{Citiranje weba|title="Liliom", Franz Molnar, red. Janusz Kica|url=https://www.josefstadt.org/programm/stuecke/stueck/liliom-2.html|access-date=2026-02-09|website=www.josefstadt.org/}}</ref> * "Uomo e gentiluomo" glazba scenskog uprizorenja drame Eduarda de Filippa, Basel, 1999. * "Ne hodi po travi… …Padaju anđeli", balet, HNK ZG, 1998.; <ref>{{Citiranje weba|title=Favier, Ivan, francuski baletni plesač i koreograf |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/favier-ivan |access-date=2026-02-08|website=www.enciklopedija.hr}}</ref> * "Artifacts", skladba za računalo, 1997.; * "Psiha", glazba opere — libreto Emil Filipčič, prema predlošku Molièrea i Lullyja, SMG, Ljubljana, 1993.; <ref>{{Citiranje weba|title=Emil Filipčič, PSIHA - Opera tragedija balet, red. Vito Taufer|url=https://repertoar.sigledal.org/predstava/580|access-date=2026-02-08|website=repertoar.sigledal.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20260421074721/https://repertoar.sigledal.org/predstava/580|archive-date=21. travnja 2026.|url-status=dead}}</ref> * "Kraljevo", glazba dramske legende — prema M. Krleži, HNK RI 1991. i GDKG 2024. <ref>{{Citiranje weba|title="Kraljevo", Miroslav Krleža, red. Krešimir Dolenčić|url=https://www.gavella.hr/predstave/aktualne-predstave/kraljevo|access-date=2026-02-08|website=www.gavella.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20260208225007/https://www.gavella.hr/predstave/aktualne-predstave/kraljevo|archive-date=8. veljače 2026.|url-status=dead}}</ref> * "Bosa nova", glazba za predstavu, Teatar Očiglednih Pojava & SKUC, Zagreb, 1991. * "Odisej i sin", glazba scenskog uprizorenja istoimene drame Vene Taufera, ZKM, Zagreb, 1989. * "Bijeli šum, kao da", su-autorstvo predstave i glazbe scenskog uprizorenja drame Heinera Mullera "Hamlet stroj", Teatar Očiglednih Pojava & OKC-ZKM, 1988. & MBZ, Zagreb, 1989. * "[[Projekt Katedrala | Katedrala]]", zvukolik i interaktivna glazbena skladba, suautorstvo projekta s [[Boris Bakal |Borisom Bakalom]], Darkom Fritzom, Ivanom Marušićem Klifom te Goranom Premecom, Galerija Proširenih medija, Zagreb, 1988. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [[Hrvatsko društvo skladatelja]]: [https://www.hds.hr/clan/juzbasic-stanko/ Juzbašić, Stanko] * [[Discogs]].com – [https://www.discogs.com/artist/570537-Stanko-Juzba%C5%A1i%C4%87 Stanko Juzbašić] * {{imdb ime|id=5209471|ime=Stanko Juzbasic}} * [[Sveučilište Columbia]] [https://sites.music.columbia.edu/stanko/ Stanko Juzbašić]] * [https://www.prizvuk.hr/pojmovnik/ Hrvatski glazbenoinformatički pojmovi i termini] {{GLAVNIRASPORED:Juzbašić, Stanko}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] mvdxmaqjmdo759htqzsj7p1dao46t65 0 810764 7615147 7609119 2026-10-08T12:17:04Z DragonFederal 232801 7615147 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Velika loža Kazahstana |izvorno ime = Қазақстан Ұлы Ложасының |logo = VLKAZ.png |veličina = 260px |logo opis = |skraćenica = VLK |moto = |utemeljena = [[12. studenoga]] [[2016.]] |osnivač = [[Velika loža Rusije]] |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]]{{efn|name=reg|Velika loža Kazahstana slijedi pravila regularnosti ali nije priznata od [[Matične velike lože|matičnih velikih loža]].}} [[velika loža]] |središte = [[Almati]] |ključni ljudi = |lokacija = [[Kazahstan]]<br>[[Kirgistan]] |broj članova = |web stranica = {{URL|https://masons.kz/|masons.kz}} }} '''Velika loža Kazahstana''' ([[Kazaški jezik|kaza.]] ''Қазақстан Ұлы Ложасының / Қазақ Жоғары Ложасы''; [[Ruski jezik|rusk.]] ''Великая Ложа Казахстана'') je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]]{{efn|name=reg}} [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Kazahstan]]u. Osnovana je 2016. godine uz pomoć [[Velika loža Rusije|Velike lože Rusije]]. == Povijest == Nakon ponovnog stjecanja neovisnosti 1991. godine, koje je uslijedilo [[Raspad SSSR-a|raspadom komunističkog Sovjetskog Saveza]], stvoreni su uvjeti za obnovu slobodnog zidarstva u [[Kazahstan]]u. Ipak prve [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože slobodnih zidara]] osnovane su tek u drugoj polovici 2010-ih. Prve [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože slobodnih zidara]] u Kazahstanu osnovane pod okriljem [[Velika loža Rusije|Velike lože Rusije]]. U najvećem kazahstanskom gradu [[Almati]] 19. rujna 2015. osnovana je Loža "Alikhan Bukeikhanov", nazvana po političaru Alikhanu Bukeikhanovu, prvom kazaškom [[slobodni zidar|slobodnom zidaru]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Freemasonry in Kazakhstan: Mapping a Eurasian Legacy|url=https://vlast.kz/english/67774-freemasonry-in-kazakhstan-mapping-a-eurasian-legacy.html|access-date=2026-05-06|last=Rajola Pescarini|first=Achille|date=2025-12-29|website=vlast.kz|language=en}}</ref> Sljedeće godine osnivaju se još dvije lože u Almati, "Svjetlo istoka" i "Ujedinjena nomadska braća". Ove tri lože su se izdvojile i 12. studenoga 2016. godine formirale Veliku ložu Kazahstana.<ref>{{Citiranje weba|url=https://russianmasonry.ru/history/istorija-masonstva-v-rossii/|title=История масонства в России|access-date=2026-05-06|website=russianmasonry.ru|language=ru}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://gloq.kz/main_eng|title=Dear visitors! Grand Lodge of Kazakhstan|access-date=2026-05-06|website=gloq.kz|language=en|archive-date=18. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240518071233/https://gloq.kz/main_eng|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Installation ceremony of the Grand Lodge of Kazakhstan|url=https://masonicpressagency.blogspot.com/2016/11/installation-ceremony-of-grand-lodge-of.html?m=1|access-date=2026-05-06|date=2016-11-12|website=masonicpressagency.blogspot.com|language=en}}</ref> Dio članova u Almatiju koji nije pristupio Velikoj loži Kazahstana formirao je Ložu "Skromnost" koja je nastavila djelovati pod okriljem Velike lože Rusije.<ref name=":8">{{Citiranje knjige|title=Масоны. Популярная история: Организация, облик, деятельность|last=Karpačev|first=Sergej Pavlovič|publisher=AST|year=2021|isbn=5171123373|url=https://books.google.hr/books/about/Masony.html?id=36GlzgEACAAJ|language=ru|trans-title=Masoni. Popularna povijest: organizacija, izgled, aktivnosti}}</ref> Nakon toga, kazahstanska velika loža je samostalno osnovala još dvije lože u [[Astana|Astani]], "Baiterek" (2017.) i "A. S. Puškin" (2018.).<ref>{{Citiranje weba|title=Listing of Lodges|url=https://gloq.kz/listoflodges_en#submenu:more3|access-date=2026-05-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20240518071235/https://gloq.kz/listoflodges_en#submenu:more3|archive-date=2024-05-18|website=gloq.kz|language=en}}</ref> Loža "A. S. Puškin" je kasnije premještena u [[Biškek]], [[Kirgistan]]. U svojem izvješću za 2017. godinu Povjerenstvo za informiranje o priznavanju pri [[COGMNA|Konferenciji velikih majstora u Sjevernoj Americi]] (COGMNA) prepoznalo je Veliku ložu Kazahstana kao [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnu]].<ref>{{Citiranje weba|title=2017 Commission Report|url=https://masonicrecognition.org/wp-content/uploads/2022/06/2017-commission-report.pdf|access-date=2026-05-06|website=masonicrecognition.org|language=en}}</ref> Isto povjerenstvo je u svojem izvješću za 2026. godinu zabilježilo da je u Velikoj loži Kazahstana došlo do raskola.<ref>{{Citiranje weba|title=2026 Report of the Commission on Information for Recognition Conference of Grand Masters of North America|url=https://masonicrecognition.org/wp-content/uploads/2026/08/commission-2026-report.pdf|access-date=2026-09-29|website=masonicrecognition.org|language=en}}</ref> == Ustroj == Sjedište Velike lože Kazahstana je u [[Almati]]ju. === Lože === {{Lokacijska karta+ |Kazahstan |float=right |width=325 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijent]] Velike lože Kazahstana |places= {{Lokacijska karta točka |Kazahstan |lat=51.133333 |long=71.433333 |label=[[Astana]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Kazahstan |lat=42.874722 |long=74.612222 |label=[[Biškek]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Kazahstan |lat=43.233333 |long=76.95 |label=[[Almati]] |position=top }} }} U svibnju 2026. godini pod pokroviteljstvom ove velike lože radi šest [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]], od toga četiri u [[Almati]]ju te po jedna u [[Astana|Astani]] i kirgistanskom gradu [[Biškek]].<ref>{{Citiranje weba|title=Structure of the Grand Lodge of Kazakhstan|url=https://www.masons.kz/en/lodges-in-kazakhstan/index.html|access-date=2026-10-08|website=masons.kz|language=en}}</ref> * Loža "Alikhan Bukeikhanov" ([[Kazaški jezik|kaza.]] ''Ложа "Әлихан Бөкейханов"''; [[rus.]] ''Ложа "Алихан Бокейханов"'') br. 1, Almati – nosi naziv po političaru i slobodnom zidaru Alikhanu Bukeikhanovu; osnovana kao loža br. 51 pod okriljem [[Velika loža Rusije|Velike lože Rusije]]. * Loža "Svjetlo istoka" (''Ложа "Шығыс жарығы"''; ''Ложа "Свет Востока"'') br. 2, Almati – nosi naziv po [[istok]]u, [[Strane svijeta|strani svijeta]]; osnovana kao loža br. 52 pod okriljem Velike lože Rusije. * Loža "Ujedinjena nomadska braća" ([[engl.]] ''United Nomadic Brothers Lodge'') br. 3, Almati – radi na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]; osnovana kao loža br. 55 pod okriljem Velike lože Rusije. * Loža "Baiterek" (''Ложа "Бәйтерек"''; ''Ложа "Байтерек"'') br. 4, Astana – nosi naziv po istoimenom spomen-[[Toranj|tornju]] u Astani. *{{Z|KGZ}} Loža "A. S. Puškin" (''Ложа "А. С. Пушкин"'') br. 5, Biškek – nosi naziv po ruskom pjesniku i slobodnom zidaru [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Aleksandru Sergejeviču Puškinu]]. * Loža "Quatuor Coronati" br. 6, Almati – ova [[istraživačka loža]] nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj [[Loža "Quatuor Coronati"|Loži "Quatuor Coronati" br. 2076]], osnovanoj 1886. godine pod zaštitom [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE). === Uprava === Velikom ložom Kazahstana upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Kazaški jezik|kaza.]] ұлы шебері; [[Ruski jezik|rusk.]] великий мастер) koji se bira na trgodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su: # Berik Zhubaniyaz (2016. – 2021.)<ref name=":0"/> # Aidar Alpysbay (2021. – 2024.)<ref>{{Citiranje weba|title=La maçonnerie existe aussi au Kazakhstan|url=https://450.fm/2022/06/07/la-maconnerie-existe-aussi-au-kazakhstan/|access-date=2026-05-06|date=2022-06-07|website=450.fm|language=fr}}</ref> # Sergej Kravčenko (od 2024.) === Međunarodna suradnja === Velika loža Kazahstana ima potpisane povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 35 [[Popis regularnih velikih loža|regularnih velikih loža]].<ref>{{Citiranje weba|title=Grand Lodges on five continents recognise the Grand Lodge of Kazakhstan|url=https://www.masons.kz/en/grand-lodges-in-amity/index.html|access-date=2026-10-08|website=masons.kz|language=en}}</ref> Međutim, ova velika loža potpisane povelje s tri [[matične velike lože]] koje su nositelji [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnosti]]. === Obredi === Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] Velike lože Kazahstana je [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]].<ref>{{Citiranje weba|title=Структура Великой ложи Казахстана|url=https://masons.kz/structure|access-date=2026-10-08|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20260518223752/https://masons.kz/structure|archive-date=2026-05-18|website=masons.kz|language=ru}}</ref> Velika loža upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Ivanovska loža|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. == Vidi još == * [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://masons.kz/|Službena stranica}} / {{URL|https://mason.org.kz/|Službena stranica}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Kazahstan]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Kazahstanu]] ptnnommwhhbw1g6cgr03s1xwf8xa1b0 7615373 7615147 2026-10-08T19:50:29Z IndexAccount 131684 7615373 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Velika loža Kazahstana |izvorno ime = Қазақстан Ұлы Ложасының |logo = VLKAZ.png |veličina = 260px |logo opis = |skraćenica = VLK |moto = |utemeljena = [[12. studenoga]] [[2016.]] |osnivač = [[Velika loža Rusije]] |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]]{{efn|name=reg|Velika loža Kazahstana slijedi pravila regularnosti ali nije priznata od [[Matične velike lože|matičnih velikih loža]].<ref name=mvl>{{Citiranje weba|title=Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/foreign-grand-lodges|access-date=2026-10-08|website=ugle.org.uk|language=en}}<br>{{Citiranje weba|title=Foreign Grand Lodges : The Grand Lodge of Ireland|url=https://freemason.ie/about-grand-lodge/foreign-grand-lodges/|access-date=2026-10-08|website=freemason.ie|language=en}}<br>{{Citiranje weba|title=Grand Lodges in Amity with The Grand Lodge Scotland|url=https://www.grandlodgescotland.com/grand-lodges-in-amity-with-the-grand-lodge-of-scotland/|access-date=2026-10-08|website=grandlodgescotland.com|language=en}}</ref>}} [[velika loža]] |središte = [[Almati]] |ključni ljudi = |lokacija = [[Kazahstan]]<br>[[Kirgistan]] |broj članova = |web stranica = {{URL|https://masons.kz/|masons.kz}} }} '''Velika loža Kazahstana''' ([[Kazaški jezik|kaza.]] ''Қазақстан Ұлы Ложасының / Қазақ Жоғары Ложасы''; [[Ruski jezik|rusk.]] ''Великая Ложа Казахстана'') je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]]{{efn|name=reg}} [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Kazahstan]]u. Osnovana je 2016. godine uz pomoć [[Velika loža Rusije|Velike lože Rusije]]. == Povijest == Nakon ponovnog stjecanja neovisnosti 1991. godine, koje je uslijedilo [[Raspad SSSR-a|raspadom komunističkog Sovjetskog Saveza]], stvoreni su uvjeti za obnovu slobodnog zidarstva u [[Kazahstan]]u. Ipak prve [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože slobodnih zidara]] osnovane su tek u drugoj polovici 2010-ih. Prve [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože slobodnih zidara]] u Kazahstanu osnovane pod okriljem [[Velika loža Rusije|Velike lože Rusije]]. U najvećem kazahstanskom gradu [[Almati]] 19. rujna 2015. osnovana je Loža "Alikhan Bukeikhanov", nazvana po političaru Alikhanu Bukeikhanovu, prvom kazaškom [[slobodni zidar|slobodnom zidaru]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Freemasonry in Kazakhstan: Mapping a Eurasian Legacy|url=https://vlast.kz/english/67774-freemasonry-in-kazakhstan-mapping-a-eurasian-legacy.html|access-date=2026-05-06|last=Rajola Pescarini|first=Achille|date=2025-12-29|website=vlast.kz|language=en}}</ref> Sljedeće godine osnivaju se još dvije lože u Almati, "Svjetlo istoka" i "Ujedinjena nomadska braća". Ove tri lože su se izdvojile i 12. studenoga 2016. godine formirale Veliku ložu Kazahstana.<ref>{{Citiranje weba|url=https://russianmasonry.ru/history/istorija-masonstva-v-rossii/|title=История масонства в России|access-date=2026-05-06|website=russianmasonry.ru|language=ru}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://gloq.kz/main_eng|title=Dear visitors! Grand Lodge of Kazakhstan|access-date=2026-05-06|website=gloq.kz|language=en|archive-date=18. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240518071233/https://gloq.kz/main_eng|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Installation ceremony of the Grand Lodge of Kazakhstan|url=https://masonicpressagency.blogspot.com/2016/11/installation-ceremony-of-grand-lodge-of.html?m=1|access-date=2026-05-06|date=2016-11-12|website=masonicpressagency.blogspot.com|language=en}}</ref> Dio članova u Almatiju koji nije pristupio Velikoj loži Kazahstana formirao je Ložu "Skromnost" koja je nastavila djelovati pod okriljem Velike lože Rusije.<ref name=":8">{{Citiranje knjige|title=Масоны. Популярная история: Организация, облик, деятельность|last=Karpačev|first=Sergej Pavlovič|publisher=AST|year=2021|isbn=5171123373|url=https://books.google.hr/books/about/Masony.html?id=36GlzgEACAAJ|language=ru|trans-title=Masoni. Popularna povijest: organizacija, izgled, aktivnosti}}</ref> Nakon toga, kazahstanska velika loža je samostalno osnovala još dvije lože u [[Astana|Astani]], "Baiterek" (2017.) i "A. S. Puškin" (2018.).<ref>{{Citiranje weba|title=Listing of Lodges|url=https://gloq.kz/listoflodges_en#submenu:more3|access-date=2026-05-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20240518071235/https://gloq.kz/listoflodges_en#submenu:more3|archive-date=2024-05-18|website=gloq.kz|language=en}}</ref> Loža "A. S. Puškin" je kasnije premještena u [[Biškek]], [[Kirgistan]]. U svojem izvješću za 2017. godinu Povjerenstvo za informiranje o priznavanju pri [[COGMNA|Konferenciji velikih majstora u Sjevernoj Americi]] (COGMNA) prepoznalo je Veliku ložu Kazahstana kao [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnu]].<ref>{{Citiranje weba|title=2017 Commission Report|url=https://masonicrecognition.org/wp-content/uploads/2022/06/2017-commission-report.pdf|access-date=2026-05-06|website=masonicrecognition.org|language=en}}</ref> Isto povjerenstvo je u svojem izvješću za 2026. godinu zabilježilo da je u Velikoj loži Kazahstana došlo do raskola.<ref>{{Citiranje weba|title=2026 Report of the Commission on Information for Recognition Conference of Grand Masters of North America|url=https://masonicrecognition.org/wp-content/uploads/2026/08/commission-2026-report.pdf|access-date=2026-09-29|website=masonicrecognition.org|language=en}}</ref> == Ustroj == Sjedište Velike lože Kazahstana je u [[Almati]]ju. === Lože === {{Lokacijska karta+ |Kazahstan |float=right |width=325 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijent]] Velike lože Kazahstana |places= {{Lokacijska karta točka |Kazahstan |lat=51.133333 |long=71.433333 |label=[[Astana]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Kazahstan |lat=42.874722 |long=74.612222 |label=[[Biškek]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Kazahstan |lat=43.233333 |long=76.95 |label=[[Almati]] |position=top }} }} U svibnju 2026. godini pod pokroviteljstvom ove velike lože radi šest [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]], od toga četiri u [[Almati]]ju te po jedna u [[Astana|Astani]] i kirgistanskom gradu [[Biškek]].<ref>{{Citiranje weba|title=Structure of the Grand Lodge of Kazakhstan|url=https://www.masons.kz/en/lodges-in-kazakhstan/index.html|access-date=2026-10-08|website=masons.kz|language=en}}</ref> * Loža "Alikhan Bukeikhanov" ([[Kazaški jezik|kaza.]] ''Ложа "Әлихан Бөкейханов"''; [[rus.]] ''Ложа "Алихан Бокейханов"'') br. 1, Almati – nosi naziv po političaru i slobodnom zidaru Alikhanu Bukeikhanovu; osnovana kao loža br. 51 pod okriljem [[Velika loža Rusije|Velike lože Rusije]]. * Loža "Svjetlo istoka" (''Ложа "Шығыс жарығы"''; ''Ложа "Свет Востока"'') br. 2, Almati – nosi naziv po [[istok]]u, [[Strane svijeta|strani svijeta]]; osnovana kao loža br. 52 pod okriljem Velike lože Rusije. * Loža "Ujedinjena nomadska braća" ([[engl.]] ''United Nomadic Brothers Lodge'') br. 3, Almati – radi na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]; osnovana kao loža br. 55 pod okriljem Velike lože Rusije. * Loža "Baiterek" (''Ложа "Бәйтерек"''; ''Ложа "Байтерек"'') br. 4, Astana – nosi naziv po istoimenom spomen-[[Toranj|tornju]] u Astani. *{{Z|KGZ}} Loža "A. S. Puškin" (''Ложа "А. С. Пушкин"'') br. 5, Biškek – nosi naziv po ruskom pjesniku i slobodnom zidaru [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Aleksandru Sergejeviču Puškinu]]. * Loža "Quatuor Coronati" br. 6, Almati – ova [[istraživačka loža]] nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj [[Loža "Quatuor Coronati"|Loži "Quatuor Coronati" br. 2076]], osnovanoj 1886. godine pod zaštitom [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE). === Uprava === Velikom ložom Kazahstana upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Kazaški jezik|kaza.]] ұлы шебері; [[Ruski jezik|rusk.]] великий мастер) koji se bira na trgodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su: # Berik Zhubaniyaz (2016. – 2021.)<ref name=":0"/> # Aidar Alpysbay (2021. – 2024.)<ref>{{Citiranje weba|title=La maçonnerie existe aussi au Kazakhstan|url=https://450.fm/2022/06/07/la-maconnerie-existe-aussi-au-kazakhstan/|access-date=2026-05-06|date=2022-06-07|website=450.fm|language=fr}}</ref> # Sergej Kravčenko (od 2024.) === Međunarodna suradnja === Velika loža Kazahstana ima potpisane povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 35 [[Popis regularnih velikih loža|regularnih velikih loža]].<ref>{{Citiranje weba|title=Grand Lodges on five continents recognise the Grand Lodge of Kazakhstan|url=https://www.masons.kz/en/grand-lodges-in-amity/index.html|access-date=2026-10-08|website=masons.kz|language=en}}</ref> Međutim, ova velika loža nema potpisane povelje s tri [[matične velike lože]]<ref name=mvl/> koje su nositelji [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnosti]]. === Obredi === Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] Velike lože Kazahstana je [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]].<ref>{{Citiranje weba|title=Структура Великой ложи Казахстана|url=https://masons.kz/structure|access-date=2026-10-08|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20260518223752/https://masons.kz/structure|archive-date=2026-05-18|website=masons.kz|language=ru}}</ref> Velika loža upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Ivanovska loža|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. == Vidi još == * [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://masons.kz/|Službena stranica}} / {{URL|https://mason.org.kz/|Službena stranica}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Kazahstan]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Kazahstanu]] 5n45n6fn4o7iymij4ny34031fgjs3y6 0 811711 7615381 7460661 2026-10-08T20:11:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7615381 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Sapele | ime_genitiv =Sapela | izvorno_ime = | slika_panorama =Nigerian Navy College of Engineering.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Fakultet pomorskog inženjerstva | slika_lokacijska_karta_država =Nigerija | slika_lokacijska_karta_opis =Sapele na karti Nigerije | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =5 | širina-minute =54 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =5 | dužina-minute =40 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|NIG}} | lokacija1_ime =[[Savezne države Nigerije|Savezna država]] | lokacija1_info =[[Delta (država)|Delta]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Načelnik | ime_vođe =Sheriff Oborevwori | površina_bilješke = | površina_ukupna =580 [[km²]]<ref name=lga/> | visina =33 | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže =109.576<ref name=city/> | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire =238.800<ref name=lga/> | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Zapadnoafričko vrijeme | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =331107 | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Sapele''' je [[luka|lučki]] [[grad]] od 109.576 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/nigeria/cities/?cityid=13460 | title =''Sapele, City in Delta'' | accessdate =2026-05-12 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> i [[glavni grad|upravno središte]] istoimene [[Savezne_države_Nigerije#Lokalna_samouprava|lokalne samouprave]] od 238.800 stanovnika<ref name=lga>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/nigeria/admin/delta/NGA010017__sapele/ | title =''Sapele, Local Government Area in Nigeria'' | accessdate =2026-05-12 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> u [[Savezne države Nigerije|saveznoj državi]] [[Delta (država)|Delta]]. == Geografske osobine== Sapele se nalazi na [[jug]]u [[Nigerija|Nigerije]], prostire se duž rijeke [[Benin (rijeka)|Benin]], koja se formira [[sutok]]om rijeka Ethiope i Jamieson, na istoku grada.<ref name=brit/> [[Autocesta|Autocestom]] A2 povezan je sa 60 [[km]] udaljenim [[Benin City]]em i 40 km udaljenim [[Warri]]jem na jugoistoku. == Povijest i gospodarstvo== Sapele je sredinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] izrastao u [[trgovište]] u koje su povremeno navraćali [[Europa|europski]] trgovci. U [[kolovoz]]u [[1891.]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|britanska]] [[vlada]] osnovala je [[Diplomatska misija|vicekonzulat]] u Sapeleu. U [[Prosinac|prosincu]] [[1908.]] je tadašnji [[guverner]] [[Protektorat Južna Nigerija|Protektorata Južna Nigerija]] James Thorburn sklopio ugovor s lokalnim poglavicom Dore Nume o zakupu 510 [[hektar]]a zemlje na 99 godina.<ref name=sap/> Na toj je zemlji podignuta [[pilana]] koja je do [[1925.]] izrasla u najveću [[tvornica|tvornicu]] furnira i šperploča u [[Zapadna Afrika|Zapadnoj Africi]]. U to vrijeme u okolici je podignuto i puno [[plantaža]]ma [[kaučukovac|kaučukovca]].<ref name=brit/> Zbog mogućnosti zapošljavanja u grad se doselilo puno ljudi, tako da je [[1952.]] već imao 33 638 stanovnika. <ref name=sap>{{cite web | url =https://www.naijnewsalert.com.ng/2023/04/history-of-sapele-home-of-great-minds.html | title =''History of Sapele'' | accessdate =2026-05-12 | language=engleski | publisher=Naij News Alert}}</ref> Nakon što je zemlja [[1960.]] postala nezavisna, [[industrija]] je postala raznolikija, danas tvornice grada proizvode; [[cipela|cipele]], [[keramičke pločice]], [[plastika|plastiku]], [[kemikalija|kemikalije]] i [[brašno]]. Još i danas je lokalno tržgovačko središte za [[manioka|manioku]]), [[ribe]], [[palmino ulje]], [[jam]] i [[banana|banane]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Sapele | title =''Sapele Nigeria'' | accessdate =2026-05-12 | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> Od [[1982.]] grad je dom ''Nigerijskog pomorskog tehničkog centra'', koji je dotad bio [[Port Harcourt]]u, na kom su se školovali pomorci. On je [[2003.]] preimenovan u ''Nigerijski fakultet pomorskog inženjerstva'', s revidiranim nastavnim planom i programom za specijalističke programe obuke.<ref name=fax>{{cite web | url =https://nit.edu.ng/about-us/ | title =''Brief History of the Istitute'' | accessdate =2026-05-12 | language =engleski | publisher =Nigerian Institute of Technology | archive-url =https://web.archive.org/web/20260518114439/https://nit.edu.ng/about-us/ | archive-date =18. svibnja 2026. | url-status =dead}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Sapele, Delta}} * [http://waado.org/UrhoboHistory/BritishColonialRule/Sapele/SapeleHomePage.html ''Sapele and British Colonialism''] {{en icon}} * [https://mapy.com/en/turisticka?source=osm&id=13859910&x=5.6795884&y=5.8948143&z=12 ''Sapele'' (na portal Mapy)] {{en icon}} [[Kategorija:Gradovi u Nigeriji]] pmtv064iqrfgc6e8qesnfnn5rav9l8f 0 812566 7615283 7608631 2026-10-08T15:44:32Z CyberMB vol2 172176 /* Raspored utrka i osvajači postolja */ 7615283 wikitext text/x-wiki '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''500cc''''' za 1979. godinu je drugi put zaredom osvojio [[SAD|američki]] vozač [[Kenny Roberts]] na motociklu ''[[Yamaha|Yamaha YZR500]]'', za momčad ''Yamaha USA'' <br> Prvenstvo za proizvođače je osvojio ''[[Suzuki]]''. == Raspored utrka i osvajači postolja == 1979. godine je bilo na rasporedu 13 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'', te su na njih 12 vožene utrke u klasi ''500cc''. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj utrke u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width="10%"|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- |'''1. ||<small> 18. ožujka 1979. ||{{Z|VEN|1955}} San Carlos ||''VN Venecuele ||<small> ''Gran Premio de Venezuela de Motociclismo |{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki ||{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki |{{Z|UK}} '''Barry Sheene ||'''Suzuki ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki ||{{Z|UK}}{{Z|SJI}} Tom Herron ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"> {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20220329142718/http://www.pilotegpmoto.com/gp-1979.pdf pilotegpmoto.com, ''GP 1979''], wayback arhiva </ref> <ref name="jumpingjack_1979"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725170949/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1979_heden.htm jumpingjack.nl, ''1979 - GP''], wayback arhiva </ref> <ref name="racingmemo_1979_GP"> {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-1979.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route / L'année 1979''], pristupljeno 5. lipnja 2026. </ref> <ref name="racingmemo_1979_500cc"> {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-classements_79-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1979 - 500cc''], pristupljeno 5. lipnja 2026. </ref> <ref name="MA-de_1979"> {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902001506/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/1979.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 1979''], wayback arhiva </ref> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/ven/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / VENEZUELA GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260528145729/https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/ven/500cc/rac/classification |date=28. svibnja 2026. }}, pristupljeno 5. lipnja 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/venezuela-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / VEN / Race''], pristupljeno 5. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-venezuelan-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Venezuelan MotoGP''], pristupljeno 5. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Venezuela_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Venezuela 1979''], pristupljeno 5. lipnja 2026. </ref> |- |'''2. ||<small> 29. travnja 1979. ||{{Z|AUT}} Salzburgring ||''VN Austrije ||<small> ''Austrian Grand Prix - Großer Preis von Österreich |{{Z|VEN|1955}} Johnny Cecotto ||Yamaha ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha |{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki ||{{Z|NIZ}} Wil Hartog ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/austrian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / AUT / Race''], pristupljeno 5. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-austrian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Austrian MotoGP''], pristupljeno 5. lipnja 1015. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/salzburg790429.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 2 / Salzburgring''], preuzeto 5. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Oostenrijk_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Oostenrijk 1979''], pristupljeno 5. lipnja 1979. </ref> |- |'''3. ||<small> 6. svibnja 1979. ||{{Z|NJE}} Hockenheimring ||''VN Njemačke ||<small> ''Großer Preis von Deutschland |{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha |{{Z|NIZ}} '''Wil Hartog ||'''Suzuki ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/wger/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / WEST GERMANY GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251004052757/https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/wger/500cc/rac/classification |date=4. listopada 2025. }}, pristupljeno 8. lipnja 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/west-germany-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / FRG / Race''], pristupljeno 8. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-german-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 German MotoGP''], pristupljeno 8. lipnja 1015. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/hockenheim790506.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 3 / Hockenheimring''], preuzeto 8. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Duitsland_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Duitsland 1979''], pristupljeno 8. lipnja 2026. </ref> |- |'''4. ||<small> 13. svibnja 1979. ||{{Z|ITA}} [[Autodrom Enzo e Dino Ferrari|Imola (Dino Ferrari)]] ||''VN Nacija ||<small> ''57° Gran Premio delle Nazioni |{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha |{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki ||{{Z|UK}}{{Z|SJI}} Tom Herron ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/nat/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / NATIONS GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''], pristupljeno 8. lipnja 1979.</ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/nations-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / NAT / Race''], pristupljeno 8. lipnja 1979. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-nations-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Nations MotoGP''], pristupljeno 8. lipnja 1979. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_der_Naties_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace der Naties 1979''], pristupljeno 8. lipnja 1979. </ref> |- |'''5. ||<small> 20. svibnja 1979. ||{{Z|ŠPA}} Jarama ||''VN Španjolske ||<small> ''XXIX Gran Premio de España / Trofeo de Primavera "El Corte Inglés" |{{Z|SAD}} Mike Baldwin ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha |{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts ||'''Yamaha ||{{Z|NIZ}} Wil Hartog ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Mike Baldwin ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/spa/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / SPANISH GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251004052802/https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/spa/500cc/rac/classification |date=4. listopada 2025. }}, pristupljeno 9. lipnja 1979.</ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/spanish-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / ESP / Race''], pristupljeno 9. lipnja 1979. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-spanish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Spanish MotoGP''], pristupljeno 9. lipnja 1979. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Spanje_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Spanje 1979''], pristupljeno 9. lipnja 1979. </ref> |- |'''6. ||<small> 17. lipnja 1979. ||{{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Automotodrom Grobnik|Grobnik]] ||''[[Velika nagrada Jadrana (motociklizam)|VN Jugoslavije]] ||<small> ''Velika Nagrada Jugoslavije |{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha |{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki ||{{Z|ITA}} Franco Uncini ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/jug/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / YUGOSLAVIAN GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''], pristupljeno 9. lipnja 1979.</ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/yugoslavian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / YUG / Race''], pristupljeno 9. lipnja 1979. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-yugoslavian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Yugoslavian MotoGP''], pristupljeno 9. lipnja 1979. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/grobnik790617.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 6 / Grobnik''], preuzeto 9. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Joegoslavi%C3%AB_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Joegoslavië 1979''], pristupljeno 9. lipnja 1979. </ref> |- |'''7. ||<small> 23. lipnja 1979.||{{Z|NIZ}} Assen ||''VN Nizozemske ||<small> ''Dutch TT 1979 / Grote Prijs van Nederland der KNMV |{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki |{{Z|ITA}} '''Virginio Ferrari ||'''Suzuki ||{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki ||{{Z|NIZ}} Wil Hartog ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/ned/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / DUTCH TT 1979 / 500cc / RAC''], pristupljeno 10. lipnja 1979.</ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/dutch-tt/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / NLD / Race''], pristupljeno 10. lipnja 1979. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-dutch-tt-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Dutch TT MotoGP''], pristupljeno 10. lipnja 1979. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/assen790623.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 7 / TT Circuit Assen''], preuzeto 10. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/TT_Assen_1979 nl.wikipedia.org, ''TT Assen 1979''], pristupljeno 10. lipnja 1979. </ref> |- |'''8. ||<small> 1. srpnja 1979. ||{{Z|BEL}} [[Staza Spa-Francorchamps|Spa-Francorchamps]] ||''VN Belgije ||<small> ''G.P. Moto 1979 |{{Z|VEN|1955}} Johnny Cecotto ||Yamaha ||{{Z|AUS}} Kenny Blake ||Yamaha |{{Z|NZL}} '''Dennis Ireland ||'''Suzuki ||{{Z|AUS}} Kenny Blake ||Yamaha ||{{Z|UK}} Gary Lingham ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/belgium-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / BEL / Race''], pristupljeno 10. lipnja 1979. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-belgian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Belgium MotoGP''], pristupljeno 10. lipnja 1979. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/spa790701.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 8 / Spa-Francorchamps''], preuzeto 10. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Belgi%C3%AB_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van België 1979''], pristupljeno 10. lipnja 1979. </ref> |- |'''9. ||<small> 22. srpnja 1979. ||{{Z|ŠVE}} Karlskoga ||''VN Švedske ||<small> ''Grand Prix of Sweden 1979 |{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha ||{{Z|NIZ}} Wil Hartog ||Suzuki |{{Z|UK}} '''Barry Sheene ||'''Suzuki ||{{Z|NIZ}} Jack Middelburg ||Suzuki ||{{Z|NIZ}} Boet van Dulmen ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/swe/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / SWEDISH GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''], pristupljeno 12. lipnja 1979.</ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/swedish-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / SWE / Race''], pristupljeno 12. lipnja 1979. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-swedish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Swedish MotoGP''], pristupljeno 12. lipnja 1979. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/karlskoga790722.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 9 / Karlskoga Motorstadion''], preuzeto 12. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Zweden_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Zweden 1979''], pristupljeno 12. lipnja 1979. </ref> |- |'''10. ||<small> 29. srpnja 1979. ||{{Z|FIN}} Imatra ||''VN Finske ||<small> ''18. Imatranajo |{{Z|NIZ}} Boet van Dulmen ||Suzuki ||{{Z|NIZ}} Jack Middelburg ||Suzuki |{{Z|NIZ}} '''Boet van Dulmen ||'''Suzuki ||{{Z|SAD}} Randy Mamola ||Suzuki ||{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/fin/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / FINLAND GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''], pristupljeno 12. lipnja 1979.</ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/finland-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / FIN / Race''], pristupljeno 12. lipnja 1979. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-finnish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Finnish MotoGP''], pristupljeno 12. lipnja 1979. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/imatra790729.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 10 / Imatranajo''], preuzeto 12. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Finland_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Finland 1979''], pristupljeno 12. lipnja 1979. </ref> |- |'''11. ||<small> 12. kolovoza 1979. ||{{Z|UK}} [[Staza Silverstone|Silverstone]] ||''VN Velike Britanije ||<small> ''Marlboro British Grand Prix |{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha ||{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki |{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts ||'''Yamaha ||{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki ||{{Z|NIZ}} Wil Hartog ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/british-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / GBR / Race''], pristupljeno 16. lipnja 1979. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-british-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 British MotoGP''], pristupljeno 16. lipnja 1979. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/silverstone790812.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 11 / Silverstone Circuit''], preuzeto 16. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Groot-Brittanni%C3%AB_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Groot-Brittannië 1979''], pristupljeno 16. lipnja 1979. </ref> |- | ||<small> 19. kolovoza 1979. ||{{Z|ČSSR}} Brno ||''VN Čehoslovačke ||<small> ''Grand Prix ČSSR |colspan="10" align="center"| ''nije bilo utrke 500cc |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> |- |'''12. ||<small> 2. rujna 1979. ||{{Z|FRA}} Le Mans - Bugatti ||''VN Francuske ||<small> ''Grand Prix de France |{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki |{{Z|UK}} '''Barry Sheene ||'''Suzuki ||{{Z|SAD}} Randy Mamola ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/fra/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / FRENCH GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260617062054/https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/fra/500cc/rac/classification |date=17. lipnja 2026. }}, pristupljeno 16. lipnja 1979.</ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/french-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / FRA / Race''], pristupljeno 16. lipnja 1979. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-french-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 French MotoGP''], pristupljeno 16. lipnja 1979. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Frankrijk_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Frankrijk 1979''], pristupljeno 16. lipnja 1979. </ref> |- |} <small> ''VN Njemačke'' - također navedena kao ''VN Zapadne Njemačke'' <br> ''VN Nacija'' - također navedena kao ''VN Italije'' <br> ''VN Nizozemske'' – također navedena kao ''Dutch TT'', odnosno ''TT Assen'' <br> ''VN Belgije'' – zbog loših sigurnosnih uvjeta i klizave nove asfaltne podloge na stazi, utrku su bojkotirale tvorničke momčadi i većina vozača <br> ''VN Finske'' – također navedena kao Imatranajo <br> ''VN Velike Britanije'' – također navedena kao ''VN Britanije'' <br> </small> == Poredak za vozače == ; Sustav bodovanja Bodove je osvajalo prvih 10 vozača u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. |- !bodovi |15 ||12 ||10 ||8 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|SAD}} '''[[Kenny Roberts]] ||'''[[Yamaha]] ||<center> '''1 ||<small> '''Yamaha USA <br> Yamaha Motor Company ||<small> '''Yamaha YZR500 (OW45) ||<center> '''113 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|ITA}} '''[[Virginio Ferrari]] ||'''[[Suzuki]] ||<center> ''' ||<small> '''Team Gallina Nava Olio Fiat ||<small> '''Suzuki RG500 ||<center> '''89 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|UK}} '''[[Barry Sheene]] ||'''Suzuki ||<center> '''7 ||<small> '''Texaco Heron Team Suzuki ||<small> '''Suzuki RG500 ||<center> '''87 |- |4. ||{{Z|NIZ}} Wil Hartog ||Suzuki ||<center> ||<small> Riemersma Racing ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 66 |- |5. ||{{Z|ITA}} [[Franco Uncini]] ||Suzuki ||<center> 18 ||<small> Team Zago International ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 51 |- |6. ||{{Z|NIZ}} Boet van Dulmen ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 50 |- |7. ||{{Z|NIZ}} Jack Middelburg ||Suzuki ||<center> ||<small> F & S <br> Racing Westland Suzuki ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 36 |- |8. ||{{Z|SAD}} [[Randy Mamola]] ||Suzuki ||<center> ||<small> Serge Zago <br> Team Zago International ||<small> Suzuki RG500 ||rowspan="2"|<center> 29 |- |9. ||{{Z|ŠVI}} Philippe Coulon ||Suzuki ||<center> ||<small> Marlboro-Frankonia ||<small> Suzuki RG500 |- |10. ||{{Z|UK}}{{Z|SJI}} Tom Herron ||Suzuki ||<center> ||<small> Texaco Heron Team Suzuki ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 28 |- |11. ||{{Z|FRA}} [[Christian Sarron]] ||Yamaha ||<center> ||<small> Team Sonauto Gauloises ||<small> Yamaha YZR500 (OW45) ||<center> 26 |- |12. ||{{Z|UK}} Steve Parrish ||Suzuki ||<center> ||<small> Texaco Heron Team Suzuki ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 19 |- |13. ||{{Z|SAD}} Mike Baldwin ||Suzuki ||<center> ||<small> Serge Zago <br> Team Zago International ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 17 |- |14. ||{{Z|NZL}} Dennis Ireland ||Suzuki ||<center> ||<small> Derry's Racing ||<small> Suzuki RG500 ||rowspan="2"|<center> 16 |- |15. ||{{Z|FRA}} Michel Rougerie ||Suzuki ||<center> ||<small> Ecurie Ste Pernod ||<small> Suzuki RG500 |- |16. ||{{Z|FRA}} Bernard Fau ||Suzuki ||<center> ||<small> Suzuki France ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 13 |- |17. ||{{Z|AUS}} Kenny Blake ||Yamaha <br> Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Yamaha YZR500 <br> Suzuki RG500 ||<center> 12 |- |18. ||{{Z|ITA}} [[Marco Lucchinelli]] ||Suzuki ||<center> ||<small> JEB Helmets ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 11 |- |19. ||{{Z|UK}} Gary Lingham ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki RG500 ||rowspan="2"|<center> 10 |- |20. ||{{Z|VEN|1955}} [[Johnny Cecotto]] ||Yamaha ||<center> ||<small> Yamaha Motor Company <br> Venemotos-Yamaha ||<small> Yamaha YZR500 (OW45) |- |21. ||{{Z|NJE}} Gustav Reiner ||Suzuki ||<center> ||<small> Dieter Braun Racing ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 8 |- |rowspan="2"| 22. ||{{Z|JAP}} Hiroyuki Kawasaki ||Suzuki ||<center> ||<small> Texaco Heron Team Suzuki ||<small> Suzuki RG500 ||rowspan="3"|<center> 6 |- |{{Z|NIZ}} Henk de Vries ||Suzuki ||<center> ||<small> Team 77 ||<small> Suzuki RG500 |- |24. ||{{Z|NJE}} Gerhard Vogt ||Suzuki ||<center> ||<small> Bill Smith Racing ||<small> Suzuki RG500 |- |rowspan="2"| 25. ||{{Z|VEN|1955}} Roberto Pietri ||Yamaha ||<center> ||<small> Venemotos Yamaha ||<small> Yamaha YZR500 ||rowspan="2"|<center> 5 |- |{{Z|NJE}} Josef Hage ||Suzuki ||<center> ||<small> Dieter Braun Racing ||<small> Suzuki RG500 |- |27. ||{{Z|BEL}} Jacky Matagne ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki RG500 ||rowspan="2"|<center> 4 |- |28. ||{{Z|AUT}} Max Wiener ||Suzuki ||<center> ||<small> Jim Beam Team ||<small> Suzuki RG500 |- |rowspan="2"| 29. ||{{Z|ITA}} Carlo Perugini ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki RG500 ||rowspan="2"|<center> 3 |- |{{Z|JAP}} Ikujirō Takaī ||Yamaha ||<center> ||<small> Yamaha Motor Company ||<small> Yamaha YZR500 (OW45) |- |rowspan="4"|31. ||{{Z|ŠVI}} Sergio Pellandini ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki RG500 ||rowspan="4"|<center> 2 |- |{{Z|ITA}} [[Graziano Rossi]] ||Morbidelli ||<center> 46 ||<small> Morbidelli Bieffe ||<small> Morbidelli 500-4 |- |{{Z|BEL}} Guy Cooremans ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki RG500 |- |{{Z|UK}}{{Z|NZL}} John Woodley ||Suzuki ||<center> ||<small> Guan Hoe ||<small> Suzuki RG500 |- |rowspan="6"| 35. ||{{Z|UK}} Mick Grant ||Suzuki <br> [[Honda]] ||<center> ||<small> Honda International Racing Co Ltd ||<small> Suzuki RG500 <br> Honda NR500 ||rowspan="6"|<center> 1 |- |{{Z|ITA}} Giovanni Pelletier ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki RG500 |- |{{Z|NJE}}{{Z|BEL}} Dieter Heinen ||Yamaha ||<center> ||<small> ||<small> Yamaha YZR500 |- |{{Z|FIN}} Seppo Rossi ||Suzuki ||<center> ||<small> Kouv MK ||<small> Suzuki RG500 |- |{{Z|UK}} John Newbold ||Suzuki ||<center> ||<small> Team Appleby Glade ||<small> Suzuki RG500 |- |{{Z|ŠVE}} Peter Sjöström ||Suzuki ||<center> ||<small> Ava MC Stockholm ||<small> Suzuki RG500 |- |} <small> u ljestvici vozači koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Poredak za konstruktore == ; Sustav bodovanja Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 10 u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. |- !bodovi |15 ||12 ||10 ||8 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} '''''[[Suzuki]]''''' prvak u poretku konstruktora. <ref> {{en icon}} [https://global.yamaha-motor.com/race/wgp-50th/race_archive/season1970_79/1979/ global.yamaha-motor.com, ''1979 / Roberts takes consecutive title''], pristupljeno 28. svibnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20221125153143/https://www.motorsport-archive.com/results/series/36 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship :: Overview''] wayback arhiva </ref> <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE%20CONST.htm racingmemo.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO / Championnats du Monde des constructeurs], pristupljeno 28. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.europark.com/ny-gpdat/ny-c500m.htm europark.com, ''WORLD CHAMPIONS / 500 / MotoGP Manufacturer''], pristupljeno 28. kolovoza 2026. </ref> {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|JAP}} '''[[Suzuki]] ||<center> '''165 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|JAP}} '''[[Yamaha]] ||<center> '''138 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|ITA}} '''Morbidelli ||<center> '''2 |- |} <small> u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Povezani članci == * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/summary/2024 motorsportstats.com, ''MotoGP''] * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20231207001348/http://www.pilotegpmoto.com/ pilotegpmoto.com], wayback * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''], wayback * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20221125153143/https://www.motorsport-archive.com/results/series/36 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship :: Overview''] wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-moto-gp-presentation-medal-winners-sup405.html the-sports.org, ''Moto - Moto GP - Prize list''] * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/series/motogp/ motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / MotoGP''] * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/motorcycle-championships-world/ motorsporttop20.com, ''Motorcycle Championships''] * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/fimgrandprix.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / FIM Grand Prix World Championship Programmes / 500cc Class / MotoGP''] * {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_1979 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 1979''] * {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Temporada_1979_del_Campeonato_del_Mundo_de_Motociclismo es.wikipedia.org, ''Temporada 1979 del Campeonato del Mundo de Motociclismo''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Motorrad-Weltmeisterschaft_1979 de.wikipedia.org, ''Motorrad-Weltmeisterschaft 1979''] * {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Wereldkampioenschap_wegrace_1979 nl.wikipedia.org, ''Wereldkampioenschap wegrace 1979''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20260528145729/https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/ven/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1979 / 500cc''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20260528145728/https://www.motogp.com/en/world-standing/1979/500cc/championship-standings motogp.com, ''Standings / 1979 / Riders' Standings / Championship Standings 1979 / 500cc''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/summary/1979 motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / Summary''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/calendar/1979 motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / Calendar''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/standings/1979 motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / Standings''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/results/1979 motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / Results''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-classements_79-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1979 - 500cc''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-1979.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route / L'année 1979''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20220329142718/http://www.pilotegpmoto.com/gp-1979.pdf pilotegpmoto.com, ''GP 1979''], wayback arhiva * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725170949/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1979_heden.htm jumpingjack.nl, ''1979 - GP''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/championships/1979-world-motorcycle-championship/ motorsportmagazine.com, ''1979 World Motorcycle Championship''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902001506/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/1979.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 1979''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://global.yamaha-motor.com/race/wgp-50th/race_archive/season1970_79/1979/ global.yamaha-motor.com, ''1979 / Roberts takes consecutive title''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/11/2.500cc-MotoGP.pdf motorsporttop20.com, ''FICM 500cc GRAND PRIX EUROPEAN CHAMPIONSHIP (1938-39) / FIM 500cc GRAND PRIX WORLD CHAMPIONSHIP (1949-2001) / FIM MOTO GP WORLD CHAMPIONSHIP (since 2002)''], objavljeno u studenom 2025., preuzeto 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/500cc1979.php progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / 1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes''], pristupljeno 28. svibnja 2026. {{izvori|49em}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – 500cc|1979 1 500cc]] iq54zya9j1755o1pqnlnq0vumm0clfu 7615457 7615283 2026-10-09T06:23:25Z CyberMB vol2 172176 /* Raspored utrka i osvajači postolja */ 7615457 wikitext text/x-wiki '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''500cc''''' za 1979. godinu je drugi put zaredom osvojio [[SAD|američki]] vozač [[Kenny Roberts]] na motociklu ''[[Yamaha|Yamaha YZR500]]'', za momčad ''Yamaha USA'' <br> Prvenstvo za proizvođače je osvojio ''[[Suzuki]]''. == Raspored utrka i osvajači postolja == 1979. godine je bilo na rasporedu 13 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'', te su na njih 12 vožene utrke u klasi ''500cc''. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj utrke u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width="10%"|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- |'''1. ||<small> 18. ožujka 1979. ||{{Z|VEN|1955}} San Carlos ||''VN Venecuele ||<small> ''Gran Premio de Venezuela de Motociclismo |{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki ||{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki |{{Z|UK}} '''Barry Sheene ||'''Suzuki ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki ||{{Z|UK}}{{Z|SJI}} Tom Herron ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"> {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20220329142718/http://www.pilotegpmoto.com/gp-1979.pdf pilotegpmoto.com, ''GP 1979''], wayback arhiva </ref> <ref name="jumpingjack_1979"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725170949/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1979_heden.htm jumpingjack.nl, ''1979 - GP''], wayback arhiva </ref> <ref name="racingmemo_1979_GP"> {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-1979.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route / L'année 1979''], pristupljeno 5. lipnja 2026. </ref> <ref name="racingmemo_1979_500cc"> {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-classements_79-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1979 - 500cc''], pristupljeno 5. lipnja 2026. </ref> <ref name="MA-de_1979"> {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902001506/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/1979.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 1979''], wayback arhiva </ref> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/ven/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / VENEZUELA GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260528145729/https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/ven/500cc/rac/classification |date=28. svibnja 2026. }}, pristupljeno 5. lipnja 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/venezuela-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / VEN / Race''], pristupljeno 5. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-venezuelan-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Venezuelan MotoGP''], pristupljeno 5. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Venezuela_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Venezuela 1979''], pristupljeno 5. lipnja 2026. </ref> |- |'''2. ||<small> 29. travnja 1979. ||{{Z|AUT}} Salzburgring ||''VN Austrije ||<small> ''Austrian Grand Prix - Großer Preis von Österreich |{{Z|VEN|1955}} Johnny Cecotto ||Yamaha ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha |{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki ||{{Z|NIZ}} Wil Hartog ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/austrian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / AUT / Race''], pristupljeno 5. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-austrian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Austrian MotoGP''], pristupljeno 5. lipnja 1015. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/salzburg790429.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 2 / Salzburgring''], preuzeto 5. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Oostenrijk_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Oostenrijk 1979''], pristupljeno 5. lipnja 1979. </ref> |- |'''3. ||<small> 6. svibnja 1979. ||{{Z|NJE}} Hockenheimring ||''VN Njemačke ||<small> ''Großer Preis von Deutschland |{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha |{{Z|NIZ}} '''Wil Hartog ||'''Suzuki ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/wger/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / WEST GERMANY GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251004052757/https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/wger/500cc/rac/classification |date=4. listopada 2025. }}, pristupljeno 8. lipnja 2026.</ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/west-germany-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / FRG / Race''], pristupljeno 8. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-german-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 German MotoGP''], pristupljeno 8. lipnja 1015. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/hockenheim790506.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 3 / Hockenheimring''], preuzeto 8. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Duitsland_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Duitsland 1979''], pristupljeno 8. lipnja 2026. </ref> |- |'''4. ||<small> 13. svibnja 1979. ||{{Z|ITA}} [[Autodrom Enzo e Dino Ferrari|Imola (Dino Ferrari)]] ||''VN Nacija ||<small> ''57° Gran Premio delle Nazioni |{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha |{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki ||{{Z|UK}}{{Z|SJI}} Tom Herron ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/nat/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / NATIONS GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''], pristupljeno 8. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/nations-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / NAT / Race''], pristupljeno 8. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-nations-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Nations MotoGP''], pristupljeno 8. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_der_Naties_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace der Naties 1979''], pristupljeno 8. lipnja 2026. </ref> |- |'''5. ||<small> 20. svibnja 1979. ||{{Z|ŠPA}} Jarama ||''VN Španjolske ||<small> ''XXIX Gran Premio de España / Trofeo de Primavera "El Corte Inglés" |{{Z|SAD}} Mike Baldwin ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha |{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts ||'''Yamaha ||{{Z|NIZ}} Wil Hartog ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Mike Baldwin ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref>{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/spa/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / SPANISH GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251004052802/https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/spa/500cc/rac/classification |date=4. listopada 2025. }}, pristupljeno 9. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/spanish-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / ESP / Race''], pristupljeno 9. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-spanish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Spanish MotoGP''], pristupljeno 9. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Spanje_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Spanje 1979''], pristupljeno 9. lipnja 2026. </ref> |- |'''6. ||<small> 17. lipnja 1979. ||{{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Automotodrom Grobnik|Grobnik]] ||''[[Velika nagrada Jadrana (motociklizam)|VN Jugoslavije]] ||<small> ''Velika Nagrada Jugoslavije |{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha |{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki ||{{Z|ITA}} Franco Uncini ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/jug/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / YUGOSLAVIAN GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''], pristupljeno 9. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/yugoslavian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / YUG / Race''], pristupljeno 9. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-yugoslavian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Yugoslavian MotoGP''], pristupljeno 9. lipnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/grobnik790617.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 6 / Grobnik''], preuzeto 9. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Joegoslavi%C3%AB_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Joegoslavië 1979''], pristupljeno 9. lipnja 2026. </ref> |- |'''7. ||<small> 23. lipnja 1979.||{{Z|NIZ}} Assen ||''VN Nizozemske ||<small> ''Dutch TT 1979 / Grote Prijs van Nederland der KNMV |{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki |{{Z|ITA}} '''Virginio Ferrari ||'''Suzuki ||{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki ||{{Z|NIZ}} Wil Hartog ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/ned/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / DUTCH TT 1979 / 500cc / RAC''], pristupljeno 10. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/dutch-tt/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / NLD / Race''], pristupljeno 10. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-dutch-tt-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Dutch TT MotoGP''], pristupljeno 10. lipnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/assen790623.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 7 / TT Circuit Assen''], preuzeto 10. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/TT_Assen_1979 nl.wikipedia.org, ''TT Assen 1979''], pristupljeno 10. lipnja 2026. </ref> |- |'''8. ||<small> 1. srpnja 1979. ||{{Z|BEL}} [[Staza Spa-Francorchamps|Spa-Francorchamps]] ||''VN Belgije ||<small> ''G.P. Moto 1979 |{{Z|VEN|1955}} Johnny Cecotto ||Yamaha ||{{Z|AUS}} Kenny Blake ||Yamaha |{{Z|NZL}} '''Dennis Ireland ||'''Suzuki ||{{Z|AUS}} Kenny Blake ||Yamaha ||{{Z|UK}} Gary Lingham ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/belgium-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / BEL / Race''], pristupljeno 10. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-belgian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Belgium MotoGP''], pristupljeno 10. lipnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/spa790701.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 8 / Spa-Francorchamps''], preuzeto 10. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Belgi%C3%AB_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van België 1979''], pristupljeno 10. lipnja 2026. </ref> |- |'''9. ||<small> 22. srpnja 1979. ||{{Z|ŠVE}} Karlskoga ||''VN Švedske ||<small> ''Grand Prix of Sweden 1979 |{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha ||{{Z|NIZ}} Wil Hartog ||Suzuki |{{Z|UK}} '''Barry Sheene ||'''Suzuki ||{{Z|NIZ}} Jack Middelburg ||Suzuki ||{{Z|NIZ}} Boet van Dulmen ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/swe/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / SWEDISH GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''], pristupljeno 12. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/swedish-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / SWE / Race''], pristupljeno 12. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-swedish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Swedish MotoGP''], pristupljeno 12. lipnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/karlskoga790722.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 9 / Karlskoga Motorstadion''], preuzeto 12. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Zweden_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Zweden 1979''], pristupljeno 12. lipnja 2026. </ref> |- |'''10. ||<small> 29. srpnja 1979. ||{{Z|FIN}} Imatra ||''VN Finske ||<small> ''18. Imatranajo |{{Z|NIZ}} Boet van Dulmen ||Suzuki ||{{Z|NIZ}} Jack Middelburg ||Suzuki |{{Z|NIZ}} '''Boet van Dulmen ||'''Suzuki ||{{Z|SAD}} Randy Mamola ||Suzuki ||{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/fin/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / FINLAND GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''], pristupljeno 12. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/finland-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / FIN / Race''], pristupljeno 12. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-finnish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Finnish MotoGP''], pristupljeno 12. lipnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/imatra790729.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 10 / Imatranajo''], preuzeto 12. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Finland_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Finland 1979''], pristupljeno 12. lipnja 2026. </ref> |- |'''11. ||<small> 12. kolovoza 1979. ||{{Z|UK}} [[Staza Silverstone|Silverstone]] ||''VN Velike Britanije ||<small> ''Marlboro British Grand Prix |{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha ||{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki |{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts ||'''Yamaha ||{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki ||{{Z|NIZ}} Wil Hartog ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/british-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / GBR / Race''], pristupljeno 16. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-british-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 British MotoGP''], pristupljeno 16. lipnja 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/silverstone790812.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 11 / Silverstone Circuit''], preuzeto 16. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Groot-Brittanni%C3%AB_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Groot-Brittannië 1979''], pristupljeno 16. lipnja 2026. </ref> |- | ||<small> 19. kolovoza 1979. ||{{Z|ČSSR}} Brno ||''VN Čehoslovačke ||<small> ''Grand Prix ČSSR |colspan="10" align="center"| ''nije bilo utrke 500cc |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> |- |'''12. ||<small> 2. rujna 1979. ||{{Z|FRA}} Le Mans - Bugatti ||''VN Francuske ||<small> ''Grand Prix de France |{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki |{{Z|UK}} '''Barry Sheene ||'''Suzuki ||{{Z|SAD}} Randy Mamola ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/fra/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / FRENCH GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260617062054/https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/fra/500cc/rac/classification |date=17. lipnja 2026. }}, pristupljeno 16. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/french-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / FRA / Race''], pristupljeno 16. lipnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-french-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 French MotoGP''], pristupljeno 16. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Frankrijk_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Frankrijk 1979''], pristupljeno 16. lipnja 2026. </ref> |- |} <small> ''VN Njemačke'' - također navedena kao ''VN Zapadne Njemačke'' <br> ''VN Nacija'' - također navedena kao ''VN Italije'' <br> ''VN Nizozemske'' – također navedena kao ''Dutch TT'', odnosno ''TT Assen'' <br> ''VN Belgije'' – zbog loših sigurnosnih uvjeta i klizave nove asfaltne podloge na stazi, utrku su bojkotirale tvorničke momčadi i većina vozača <br> ''VN Finske'' – također navedena kao Imatranajo <br> ''VN Velike Britanije'' – također navedena kao ''VN Britanije'' <br> </small> == Poredak za vozače == ; Sustav bodovanja Bodove je osvajalo prvih 10 vozača u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. |- !bodovi |15 ||12 ||10 ||8 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|SAD}} '''[[Kenny Roberts]] ||'''[[Yamaha]] ||<center> '''1 ||<small> '''Yamaha USA <br> Yamaha Motor Company ||<small> '''Yamaha YZR500 (OW45) ||<center> '''113 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|ITA}} '''[[Virginio Ferrari]] ||'''[[Suzuki]] ||<center> ''' ||<small> '''Team Gallina Nava Olio Fiat ||<small> '''Suzuki RG500 ||<center> '''89 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|UK}} '''[[Barry Sheene]] ||'''Suzuki ||<center> '''7 ||<small> '''Texaco Heron Team Suzuki ||<small> '''Suzuki RG500 ||<center> '''87 |- |4. ||{{Z|NIZ}} Wil Hartog ||Suzuki ||<center> ||<small> Riemersma Racing ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 66 |- |5. ||{{Z|ITA}} [[Franco Uncini]] ||Suzuki ||<center> 18 ||<small> Team Zago International ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 51 |- |6. ||{{Z|NIZ}} Boet van Dulmen ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 50 |- |7. ||{{Z|NIZ}} Jack Middelburg ||Suzuki ||<center> ||<small> F & S <br> Racing Westland Suzuki ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 36 |- |8. ||{{Z|SAD}} [[Randy Mamola]] ||Suzuki ||<center> ||<small> Serge Zago <br> Team Zago International ||<small> Suzuki RG500 ||rowspan="2"|<center> 29 |- |9. ||{{Z|ŠVI}} Philippe Coulon ||Suzuki ||<center> ||<small> Marlboro-Frankonia ||<small> Suzuki RG500 |- |10. ||{{Z|UK}}{{Z|SJI}} Tom Herron ||Suzuki ||<center> ||<small> Texaco Heron Team Suzuki ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 28 |- |11. ||{{Z|FRA}} [[Christian Sarron]] ||Yamaha ||<center> ||<small> Team Sonauto Gauloises ||<small> Yamaha YZR500 (OW45) ||<center> 26 |- |12. ||{{Z|UK}} Steve Parrish ||Suzuki ||<center> ||<small> Texaco Heron Team Suzuki ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 19 |- |13. ||{{Z|SAD}} Mike Baldwin ||Suzuki ||<center> ||<small> Serge Zago <br> Team Zago International ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 17 |- |14. ||{{Z|NZL}} Dennis Ireland ||Suzuki ||<center> ||<small> Derry's Racing ||<small> Suzuki RG500 ||rowspan="2"|<center> 16 |- |15. ||{{Z|FRA}} Michel Rougerie ||Suzuki ||<center> ||<small> Ecurie Ste Pernod ||<small> Suzuki RG500 |- |16. ||{{Z|FRA}} Bernard Fau ||Suzuki ||<center> ||<small> Suzuki France ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 13 |- |17. ||{{Z|AUS}} Kenny Blake ||Yamaha <br> Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Yamaha YZR500 <br> Suzuki RG500 ||<center> 12 |- |18. ||{{Z|ITA}} [[Marco Lucchinelli]] ||Suzuki ||<center> ||<small> JEB Helmets ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 11 |- |19. ||{{Z|UK}} Gary Lingham ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki RG500 ||rowspan="2"|<center> 10 |- |20. ||{{Z|VEN|1955}} [[Johnny Cecotto]] ||Yamaha ||<center> ||<small> Yamaha Motor Company <br> Venemotos-Yamaha ||<small> Yamaha YZR500 (OW45) |- |21. ||{{Z|NJE}} Gustav Reiner ||Suzuki ||<center> ||<small> Dieter Braun Racing ||<small> Suzuki RG500 ||<center> 8 |- |rowspan="2"| 22. ||{{Z|JAP}} Hiroyuki Kawasaki ||Suzuki ||<center> ||<small> Texaco Heron Team Suzuki ||<small> Suzuki RG500 ||rowspan="3"|<center> 6 |- |{{Z|NIZ}} Henk de Vries ||Suzuki ||<center> ||<small> Team 77 ||<small> Suzuki RG500 |- |24. ||{{Z|NJE}} Gerhard Vogt ||Suzuki ||<center> ||<small> Bill Smith Racing ||<small> Suzuki RG500 |- |rowspan="2"| 25. ||{{Z|VEN|1955}} Roberto Pietri ||Yamaha ||<center> ||<small> Venemotos Yamaha ||<small> Yamaha YZR500 ||rowspan="2"|<center> 5 |- |{{Z|NJE}} Josef Hage ||Suzuki ||<center> ||<small> Dieter Braun Racing ||<small> Suzuki RG500 |- |27. ||{{Z|BEL}} Jacky Matagne ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki RG500 ||rowspan="2"|<center> 4 |- |28. ||{{Z|AUT}} Max Wiener ||Suzuki ||<center> ||<small> Jim Beam Team ||<small> Suzuki RG500 |- |rowspan="2"| 29. ||{{Z|ITA}} Carlo Perugini ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki RG500 ||rowspan="2"|<center> 3 |- |{{Z|JAP}} Ikujirō Takaī ||Yamaha ||<center> ||<small> Yamaha Motor Company ||<small> Yamaha YZR500 (OW45) |- |rowspan="4"|31. ||{{Z|ŠVI}} Sergio Pellandini ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki RG500 ||rowspan="4"|<center> 2 |- |{{Z|ITA}} [[Graziano Rossi]] ||Morbidelli ||<center> 46 ||<small> Morbidelli Bieffe ||<small> Morbidelli 500-4 |- |{{Z|BEL}} Guy Cooremans ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki RG500 |- |{{Z|UK}}{{Z|NZL}} John Woodley ||Suzuki ||<center> ||<small> Guan Hoe ||<small> Suzuki RG500 |- |rowspan="6"| 35. ||{{Z|UK}} Mick Grant ||Suzuki <br> [[Honda]] ||<center> ||<small> Honda International Racing Co Ltd ||<small> Suzuki RG500 <br> Honda NR500 ||rowspan="6"|<center> 1 |- |{{Z|ITA}} Giovanni Pelletier ||Suzuki ||<center> ||<small> ||<small> Suzuki RG500 |- |{{Z|NJE}}{{Z|BEL}} Dieter Heinen ||Yamaha ||<center> ||<small> ||<small> Yamaha YZR500 |- |{{Z|FIN}} Seppo Rossi ||Suzuki ||<center> ||<small> Kouv MK ||<small> Suzuki RG500 |- |{{Z|UK}} John Newbold ||Suzuki ||<center> ||<small> Team Appleby Glade ||<small> Suzuki RG500 |- |{{Z|ŠVE}} Peter Sjöström ||Suzuki ||<center> ||<small> Ava MC Stockholm ||<small> Suzuki RG500 |- |} <small> u ljestvici vozači koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Poredak za konstruktore == ; Sustav bodovanja Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 10 u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. |- !bodovi |15 ||12 ||10 ||8 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} '''''[[Suzuki]]''''' prvak u poretku konstruktora. <ref> {{en icon}} [https://global.yamaha-motor.com/race/wgp-50th/race_archive/season1970_79/1979/ global.yamaha-motor.com, ''1979 / Roberts takes consecutive title''], pristupljeno 28. svibnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20221125153143/https://www.motorsport-archive.com/results/series/36 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship :: Overview''] wayback arhiva </ref> <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE%20CONST.htm racingmemo.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO / Championnats du Monde des constructeurs], pristupljeno 28. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.europark.com/ny-gpdat/ny-c500m.htm europark.com, ''WORLD CHAMPIONS / 500 / MotoGP Manufacturer''], pristupljeno 28. kolovoza 2026. </ref> {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|JAP}} '''[[Suzuki]] ||<center> '''165 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|JAP}} '''[[Yamaha]] ||<center> '''138 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|ITA}} '''Morbidelli ||<center> '''2 |- |} <small> u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Povezani članci == * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/summary/2024 motorsportstats.com, ''MotoGP''] * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20231207001348/http://www.pilotegpmoto.com/ pilotegpmoto.com], wayback * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''], wayback * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20221125153143/https://www.motorsport-archive.com/results/series/36 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship :: Overview''] wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-moto-gp-presentation-medal-winners-sup405.html the-sports.org, ''Moto - Moto GP - Prize list''] * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/series/motogp/ motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / MotoGP''] * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/motorcycle-championships-world/ motorsporttop20.com, ''Motorcycle Championships''] * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/fimgrandprix.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / FIM Grand Prix World Championship Programmes / 500cc Class / MotoGP''] * {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_1979 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 1979''] * {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Temporada_1979_del_Campeonato_del_Mundo_de_Motociclismo es.wikipedia.org, ''Temporada 1979 del Campeonato del Mundo de Motociclismo''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Motorrad-Weltmeisterschaft_1979 de.wikipedia.org, ''Motorrad-Weltmeisterschaft 1979''] * {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Wereldkampioenschap_wegrace_1979 nl.wikipedia.org, ''Wereldkampioenschap wegrace 1979''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20260528145729/https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/ven/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1979 / 500cc''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20260528145728/https://www.motogp.com/en/world-standing/1979/500cc/championship-standings motogp.com, ''Standings / 1979 / Riders' Standings / Championship Standings 1979 / 500cc''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/summary/1979 motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / Summary''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/calendar/1979 motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / Calendar''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/standings/1979 motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / Standings''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/results/1979 motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / Results''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-classements_79-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1979 - 500cc''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-1979.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route / L'année 1979''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20220329142718/http://www.pilotegpmoto.com/gp-1979.pdf pilotegpmoto.com, ''GP 1979''], wayback arhiva * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725170949/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1979_heden.htm jumpingjack.nl, ''1979 - GP''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/championships/1979-world-motorcycle-championship/ motorsportmagazine.com, ''1979 World Motorcycle Championship''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902001506/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/1979.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 1979''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://global.yamaha-motor.com/race/wgp-50th/race_archive/season1970_79/1979/ global.yamaha-motor.com, ''1979 / Roberts takes consecutive title''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/11/2.500cc-MotoGP.pdf motorsporttop20.com, ''FICM 500cc GRAND PRIX EUROPEAN CHAMPIONSHIP (1938-39) / FIM 500cc GRAND PRIX WORLD CHAMPIONSHIP (1949-2001) / FIM MOTO GP WORLD CHAMPIONSHIP (since 2002)''], objavljeno u studenom 2025., preuzeto 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/500cc1979.php progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / 1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes''], pristupljeno 28. svibnja 2026. {{izvori|49em}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – 500cc|1979 1 500cc]] j7jp9clgdg00h5cjm0dq9a2opgad1ia 0 813743 7615264 7614761 2026-10-08T14:24:55Z Lp7137 292376 7615264 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV emisija | bg_color = | ime = Asia Express | slika = | veličina slike = | natpis_pod_slikom = | ime_2 = Asia Express: Zmajeva ruta | format = [[reality show]] | žanr = avantura | smislio = [[Ludo Poppe]] | realizator = | utemeljeno_na = {{Z|NIZ}} {{Z|BEL}} ''Peking Express'' | razvio = | napisao = | scenarij = | režiser = | grafika = | voditelj = [[Antonija Blaće]]<br>[[Ante Travizi]] | žiri = | glasovi = | pripovjedač = | gl_skladatelj = | uvodna_gl = | završna_gl = | skladatelj = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | sezone = | emisije = | popis_epizoda = | izvršni_producent = | producent = | urednik = | lokacijaprodukcije = [[Azija]] | kinematografija = | trajanje_emisije = | produkcijska_kuća = | budget = | tv_kuća = [[RTL (Hrvatska)|RTL]] | prva_emisija = {{Premijera|8|9|2026|l}} | posljednja_emisija = | web_stranica = | imdb_id = 43704175 }}'''''Asia Express''''' je [[Hrvatska|hrvatska]] televizijska inačica [[Nizozemska|nizozemsko]]-[[Flandrija|flandrijskog]] [[reality show]]a ''Peking Express'', koji je osmislio [[Ludo Poppe]]. Format prati natjecatelje na putovanju kroz egzotične [[Azija|azijske]] destinacije, gdje se suočavaju s fizičkim i mentalnim izazovima koji ispituju njihovu snalažljivost, izdržljivost i međusobne odnose. Hrvatska inačica emisije nosi naziv '''''Asia Express: Zmajeva ruta'''''. Premijerno se prikazuje od 8. rujna 2026. na [[RTL Hrvatska|RTL-u]].<ref>{{Citiranje weba|date=2026-06-16|title=Avantura koja se ne može kupiti: Na RTL u rujnu stiže 'Asia Express', reality kakav još niste vidjeli! {{!}} RTL|url=https://www.rtl.hr/novosti/avantura-koja-se-ne-moze-kupiti-na-rtl-u-rujnu-stize-asia-express-reality-kakav-jos-niste-vidjeli.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260616193639/https://www.rtl.hr/novosti/avantura-koja-se-ne-moze-kupiti-na-rtl-u-rujnu-stize-asia-express-reality-kakav-jos-niste-vidjeli.html|archive-date=2026-06-16|access-date=2026-06-16|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://net.hr/hot/tv/asia-express-zmajeva-ruta-krece-8-rujna-na-rtl-u-donosimo-najvaznija-pravila-2a2b7951-a2d7-11f1-936f-9600040c8f8e|title='Asia Express: Zmajeva ruta' kreće 8. rujna na RTL-u, donosimo najvažnija pravila|date=28. kolovoza 2026.|access-date=29. kolovoza 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260829061241/https://net.hr/hot/tv/asia-express-zmajeva-ruta-krece-8-rujna-na-rtl-u-donosimo-najvaznija-pravila-2a2b7951-a2d7-11f1-936f-9600040c8f8e|archive-date=29. kolovoza 2026.|website=net.hr}}</ref> == Format == Format se temelji na dinamičnoj utrci kroz tri [[Azija|azijske]] države – [[Kambodža|Kambodžu]], [[Laos]] i [[Tajland]]. Natjecatelji tijekom putovanja prolaze kroz različite izazove i nepredvidive situacije, pri čemu važnu ulogu imaju sposobnost prilagodbe, komunikacija s lokalnim stanovništvom i međusobna suradnja. Emisija naglasak stavlja na stvarne reakcije, odnose i snalaženje u okolnostima koje se razlikuju od klasičnog turističkog putovanja. Osim natjecateljskog dijela, format prikazuje i osobna preispitivanja te situacije u kojima se sudionici nalaze izvan zone komfora. == Voditelji == Voditelji emisije su [[Antonija Blaće]] i splitski [[Stand-up komedija|stand-up komičar]] [[Ante Travizi]]. == Natjecatelji == RTL je 26. kolovoza 2026. objavio 9 parova koji kreću u avanturu dugu 6000 kilometara. Među njima je i bivši predsjednički kandidat Niko Tokić Kartelo koji u utrku ulazi s nećakom Ivanom Tokićem. U Aziju putuju i influencerica Ella Dvornik s prijateljicom Ines Kordić Miotto. Svoje prijateljstvo na kušnju će staviti i Borna Kotromanić i Vesna Banović. Gledatelji će pratiti i influencera Luciana Plazibata koji se natječe s ocem Robertom, kao i influencer Pino Kovačević (Pino Pingvino) s prijateljicom i sportskom nutricionisticom Majom Gržinčić. Obiteljske snage branit će i mlada pjevačica Đana Smajo s majkom Meri, dok će snagu svoje veze testirati par Anita Martinović i Aleksej Škarica. U utrci su i bivša manekenka Luna Valas i bivša Miss Hrvatske Katarina Mamić te prijatelji i kolege suigrači Nikša Kaleb i Goran Šprem. Naknadno, u 3. etapi Azije Expressa, natjecateljima su se pridružili ovogodišnji [[Gospodin Savršeni]] Petar Rašić sa svojom odabranicom Anastasiom Kaleb. '''Natjecatelji''' {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%" !Poredak !Natjecatelji !Tim !Rezultat |- | | [[Niko Tokić Kartelo]] i Ivan Tokić | Gazde | |- | | Katarina Mamić i Luna Valas | Gazele | |- | | [[Nikša Kaleb]] i [[Goran Šprem]] | Zlatni dečki | |- | | Borna Kotromanić i Vesna Banović | Gusarice | |- | | [[Luciano Plazibat]] i Robert Plazibat | Spartanci | |- | | [[Ella Dvornik]] i Ines Kordić Miotto | Skitnice | |- | | Pino Kovačević i Maja Gržinčić | Jokeri | |- | | Petar Rašić i Anastasia Kaleb | Savršeni | |- | 8. | [[Đana Smajo]] i Meri Smajo | Slavuji |'''Eliminirani''' (2. etapa) |- | 9. | [[Anita Martinović]] i Aleksej Škarica | Par-nepar |'''Eliminirani''' (1. etapa) |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.instagram.com/asiaexpress_zmajevaruta/|Službeni Instagram profil}} * {{službena|https://www.facebook.com/AsiaExpressHR|Službena Facebook stranica}} * {{imdb|tt43704175}} {{Domaća televizijska produkcija na RTL-u}} [[Kategorija:Televizijske emisije na RTL-u]] bj190syqtq9dn9ho5pftr269g17tvxo 7615269 7615264 2026-10-08T14:35:40Z Lp7137 292376 7615269 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV emisija | bg_color = | ime = Asia Express | slika = | veličina slike = | natpis_pod_slikom = | ime_2 = Asia Express: Zmajeva ruta | format = [[reality show]] | žanr = avantura | smislio = [[Ludo Poppe]] | realizator = | utemeljeno_na = {{Z|NIZ}} {{Z|BEL}} ''Peking Express'' | razvio = | napisao = | scenarij = | režiser = | grafika = | voditelj = [[Antonija Blaće]]<br>[[Ante Travizi]] | žiri = | glasovi = | pripovjedač = | gl_skladatelj = | uvodna_gl = | završna_gl = | skladatelj = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | sezone = | emisije = | popis_epizoda = | izvršni_producent = | producent = | urednik = | lokacijaprodukcije = [[Azija]] | kinematografija = | trajanje_emisije = | produkcijska_kuća = | budget = | tv_kuća = [[RTL (Hrvatska)|RTL]] | prva_emisija = {{Premijera|8|9|2026|l}} | posljednja_emisija = | web_stranica = | imdb_id = 43704175 }}'''''Asia Express''''' je [[Hrvatska|hrvatska]] televizijska inačica [[Nizozemska|nizozemsko]]-[[Flandrija|flandrijskog]] [[reality show]]a ''Peking Express'', koji je osmislio [[Ludo Poppe]]. Format prati natjecatelje na putovanju kroz egzotične [[Azija|azijske]] destinacije, gdje se suočavaju s fizičkim i mentalnim izazovima koji ispituju njihovu snalažljivost, izdržljivost i međusobne odnose. Hrvatska inačica emisije nosi naziv '''''Asia Express: Zmajeva ruta'''''. Premijerno se prikazuje od 8. rujna 2026. na [[RTL Hrvatska|RTL-u]].<ref>{{Citiranje weba|date=2026-06-16|title=Avantura koja se ne može kupiti: Na RTL u rujnu stiže 'Asia Express', reality kakav još niste vidjeli! {{!}} RTL|url=https://www.rtl.hr/novosti/avantura-koja-se-ne-moze-kupiti-na-rtl-u-rujnu-stize-asia-express-reality-kakav-jos-niste-vidjeli.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260616193639/https://www.rtl.hr/novosti/avantura-koja-se-ne-moze-kupiti-na-rtl-u-rujnu-stize-asia-express-reality-kakav-jos-niste-vidjeli.html|archive-date=2026-06-16|access-date=2026-06-16|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://net.hr/hot/tv/asia-express-zmajeva-ruta-krece-8-rujna-na-rtl-u-donosimo-najvaznija-pravila-2a2b7951-a2d7-11f1-936f-9600040c8f8e|title='Asia Express: Zmajeva ruta' kreće 8. rujna na RTL-u, donosimo najvažnija pravila|date=28. kolovoza 2026.|access-date=29. kolovoza 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260829061241/https://net.hr/hot/tv/asia-express-zmajeva-ruta-krece-8-rujna-na-rtl-u-donosimo-najvaznija-pravila-2a2b7951-a2d7-11f1-936f-9600040c8f8e|archive-date=29. kolovoza 2026.|website=net.hr}}</ref> == Format == Format se temelji na dinamičnoj utrci kroz tri [[Azija|azijske]] države – [[Kambodža|Kambodžu]], [[Laos]] i [[Tajland]]. Natjecatelji tijekom putovanja prolaze kroz različite izazove i nepredvidive situacije, pri čemu važnu ulogu imaju sposobnost prilagodbe, komunikacija s lokalnim stanovništvom i međusobna suradnja. Emisija naglasak stavlja na stvarne reakcije, odnose i snalaženje u okolnostima koje se razlikuju od klasičnog turističkog putovanja. Osim natjecateljskog dijela, format prikazuje i osobna preispitivanja te situacije u kojima se sudionici nalaze izvan zone komfora. == Pravila == Natjecanje u showu Asia Express odvija se kroz niz etapa, a na početku svake od njih svih devet parova dobiva kartu s označenom rutom i crvenu omotnicu s uputama za nastavak utrke. Natjecatelje ponekad dočeka i plava omotnica, koja može iz temelja promijeniti tijek natjecanja i prisiliti ih da u kratkom roku prilagode svoje planove. Natjecatelji pritom moraju pažljivo raspoređivati energiju i ostati usredotočeni unatoč umoru jer sami moraju pronaći smještaj i osigurati hranu, i to s budžetom od samo jednog eura dnevno. Tijekom svake etape parovi imaju priliku osvojiti dva amuleta, koji predstavljaju mnogo više od novčane nagrade. Osim što imaju značajnu financijsku vrijednost, amuleti su važan statusni simbol i strateška prednost koja može utjecati na daljnji tijek natjecanja. Glavna nagrada je Zlatni amulet, vrijedan 30.000 eura, dok svaki dodatni amulet donosi još 1.000 eura u konačnom iznosu osvojenog novca. Njihova važnost posebno dolazi do izražaja tijekom utrke jer, ovisno o pravilima pojedine etape, mogu osigurati raniji početak natjecanja ili omogućiti vlasnicima da svojim suparnicima dodatno otežaju put prema cilju. Dodatnu neizvjesnost donosi pravilo prema kojem amuleti eliminiranih timova ne izlaze iz igre. Prije napuštanja natjecanja, par koji je ispao može ih dodijeliti bilo kojem od preostalih timova, čime se odnosi snaga mogu znatno promijeniti. Među najpoželjnijim prednostima u natjecanju nalazi se i imunitet, koji u svakoj etapi osvajaju dva tima. On im jamči sigurnost od eliminacije, ali donosi i priliku za drukčije iskustvo natjecanja. Dok ostali parovi nastoje što prije stići do cilja i pronaći mjesto za noćenje, timovi s imunitetom mogu se opustiti i upoznati odredište iz turističke perspektive. Ipak, imunitet nije samo zaštita od ispadanja, već i važan strateški alat koji, ovisno o pravilima etape, može utjecati na uvjete i izazove s kojima će se suočiti njihovi suparnici. Svaka etapa završava borbom za ostanak u natjecanju. Dvama najsporijima parovima pridružuje se treći par, kojeg glasovanjem odabiru ostali natjecatelji, a sva tri tima potom sudjeluju u eliminacijskoj utrci. Posljednji tim koji stigne do cilja napušta natjecanje. == Voditelji == Voditelji emisije su [[Antonija Blaće]] i splitski [[Stand-up komedija|stand-up komičar]] [[Ante Travizi]]. == Natjecatelji == RTL je 26. kolovoza 2026. objavio 9 parova koji kreću u avanturu dugu 6000 kilometara. Među njima je i bivši predsjednički kandidat Niko Tokić Kartelo koji u utrku ulazi s nećakom Ivanom Tokićem. U Aziju putuju i influencerica Ella Dvornik s prijateljicom Ines Kordić Miotto. Svoje prijateljstvo na kušnju će staviti i Borna Kotromanić i Vesna Banović. Gledatelji će pratiti i influencera Luciana Plazibata koji se natječe s ocem Robertom, kao i influencer Pino Kovačević (Pino Pingvino) s prijateljicom i sportskom nutricionisticom Majom Gržinčić. Obiteljske snage branit će i mlada pjevačica Đana Smajo s majkom Meri, dok će snagu svoje veze testirati par Anita Martinović i Aleksej Škarica. U utrci su i bivša manekenka Luna Valas i bivša Miss Hrvatske Katarina Mamić te prijatelji i kolege suigrači Nikša Kaleb i Goran Šprem. Naknadno, u 3. etapi Azije Expressa, natjecateljima su se pridružili ovogodišnji [[Gospodin Savršeni]] Petar Rašić sa svojom odabranicom Anastasiom Kaleb. '''Natjecatelji''' {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%" !Poredak !Natjecatelji !Tim !Rezultat |- | | [[Niko Tokić Kartelo]] i Ivan Tokić | Gazde | |- | | Katarina Mamić i Luna Valas | Gazele | |- | | [[Nikša Kaleb]] i [[Goran Šprem]] | Zlatni dečki | |- | | Borna Kotromanić i Vesna Banović | Gusarice | |- | | [[Luciano Plazibat]] i Robert Plazibat | Spartanci | |- | | [[Ella Dvornik]] i Ines Kordić Miotto | Skitnice | |- | | Pino Kovačević i Maja Gržinčić | Jokeri | |- | | Petar Rašić i Anastasia Kaleb | Savršeni | |- | 8. | [[Đana Smajo]] i Meri Smajo | Slavuji |'''Eliminirani''' (2. etapa) |- | 9. | [[Anita Martinović]] i Aleksej Škarica | Par-nepar |'''Eliminirani''' (1. etapa) |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.instagram.com/asiaexpress_zmajevaruta/|Službeni Instagram profil}} * {{službena|https://www.facebook.com/AsiaExpressHR|Službena Facebook stranica}} * {{imdb|tt43704175}} {{Domaća televizijska produkcija na RTL-u}} [[Kategorija:Televizijske emisije na RTL-u]] 430lhoczyum9ldnewxfku0q9v970omq 7615299 7615269 2026-10-08T17:04:07Z ~2026-53577-17 374576 /* Natjecatelji */ Dodavanje imena timova i promjena pozicija 7615299 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV emisija | bg_color = | ime = Asia Express | slika = | veličina slike = | natpis_pod_slikom = | ime_2 = Asia Express: Zmajeva ruta | format = [[reality show]] | žanr = avantura | smislio = [[Ludo Poppe]] | realizator = | utemeljeno_na = {{Z|NIZ}} {{Z|BEL}} ''Peking Express'' | razvio = | napisao = | scenarij = | režiser = | grafika = | voditelj = [[Antonija Blaće]]<br>[[Ante Travizi]] | žiri = | glasovi = | pripovjedač = | gl_skladatelj = | uvodna_gl = | završna_gl = | skladatelj = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | sezone = | emisije = | popis_epizoda = | izvršni_producent = | producent = | urednik = | lokacijaprodukcije = [[Azija]] | kinematografija = | trajanje_emisije = | produkcijska_kuća = | budget = | tv_kuća = [[RTL (Hrvatska)|RTL]] | prva_emisija = {{Premijera|8|9|2026|l}} | posljednja_emisija = | web_stranica = | imdb_id = 43704175 }}'''''Asia Express''''' je [[Hrvatska|hrvatska]] televizijska inačica [[Nizozemska|nizozemsko]]-[[Flandrija|flandrijskog]] [[reality show]]a ''Peking Express'', koji je osmislio [[Ludo Poppe]]. Format prati natjecatelje na putovanju kroz egzotične [[Azija|azijske]] destinacije, gdje se suočavaju s fizičkim i mentalnim izazovima koji ispituju njihovu snalažljivost, izdržljivost i međusobne odnose. Hrvatska inačica emisije nosi naziv '''''Asia Express: Zmajeva ruta'''''. Premijerno se prikazuje od 8. rujna 2026. na [[RTL Hrvatska|RTL-u]].<ref>{{Citiranje weba|date=2026-06-16|title=Avantura koja se ne može kupiti: Na RTL u rujnu stiže 'Asia Express', reality kakav još niste vidjeli! {{!}} RTL|url=https://www.rtl.hr/novosti/avantura-koja-se-ne-moze-kupiti-na-rtl-u-rujnu-stize-asia-express-reality-kakav-jos-niste-vidjeli.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260616193639/https://www.rtl.hr/novosti/avantura-koja-se-ne-moze-kupiti-na-rtl-u-rujnu-stize-asia-express-reality-kakav-jos-niste-vidjeli.html|archive-date=2026-06-16|access-date=2026-06-16|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://net.hr/hot/tv/asia-express-zmajeva-ruta-krece-8-rujna-na-rtl-u-donosimo-najvaznija-pravila-2a2b7951-a2d7-11f1-936f-9600040c8f8e|title='Asia Express: Zmajeva ruta' kreće 8. rujna na RTL-u, donosimo najvažnija pravila|date=28. kolovoza 2026.|access-date=29. kolovoza 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260829061241/https://net.hr/hot/tv/asia-express-zmajeva-ruta-krece-8-rujna-na-rtl-u-donosimo-najvaznija-pravila-2a2b7951-a2d7-11f1-936f-9600040c8f8e|archive-date=29. kolovoza 2026.|website=net.hr}}</ref> == Format == Format se temelji na dinamičnoj utrci kroz tri [[Azija|azijske]] države – [[Kambodža|Kambodžu]], [[Laos]] i [[Tajland]]. Natjecatelji tijekom putovanja prolaze kroz različite izazove i nepredvidive situacije, pri čemu važnu ulogu imaju sposobnost prilagodbe, komunikacija s lokalnim stanovništvom i međusobna suradnja. Emisija naglasak stavlja na stvarne reakcije, odnose i snalaženje u okolnostima koje se razlikuju od klasičnog turističkog putovanja. Osim natjecateljskog dijela, format prikazuje i osobna preispitivanja te situacije u kojima se sudionici nalaze izvan zone komfora. == Pravila == Natjecanje u showu Asia Express odvija se kroz niz etapa, a na početku svake od njih svih devet parova dobiva kartu s označenom rutom i crvenu omotnicu s uputama za nastavak utrke. Natjecatelje ponekad dočeka i plava omotnica, koja može iz temelja promijeniti tijek natjecanja i prisiliti ih da u kratkom roku prilagode svoje planove. Natjecatelji pritom moraju pažljivo raspoređivati energiju i ostati usredotočeni unatoč umoru jer sami moraju pronaći smještaj i osigurati hranu, i to s budžetom od samo jednog eura dnevno. Tijekom svake etape parovi imaju priliku osvojiti dva amuleta, koji predstavljaju mnogo više od novčane nagrade. Osim što imaju značajnu financijsku vrijednost, amuleti su važan statusni simbol i strateška prednost koja može utjecati na daljnji tijek natjecanja. Glavna nagrada je Zlatni amulet, vrijedan 30.000 eura, dok svaki dodatni amulet donosi još 1.000 eura u konačnom iznosu osvojenog novca. Njihova važnost posebno dolazi do izražaja tijekom utrke jer, ovisno o pravilima pojedine etape, mogu osigurati raniji početak natjecanja ili omogućiti vlasnicima da svojim suparnicima dodatno otežaju put prema cilju. Dodatnu neizvjesnost donosi pravilo prema kojem amuleti eliminiranih timova ne izlaze iz igre. Prije napuštanja natjecanja, par koji je ispao može ih dodijeliti bilo kojem od preostalih timova, čime se odnosi snaga mogu znatno promijeniti. Među najpoželjnijim prednostima u natjecanju nalazi se i imunitet, koji u svakoj etapi osvajaju dva tima. On im jamči sigurnost od eliminacije, ali donosi i priliku za drukčije iskustvo natjecanja. Dok ostali parovi nastoje što prije stići do cilja i pronaći mjesto za noćenje, timovi s imunitetom mogu se opustiti i upoznati odredište iz turističke perspektive. Ipak, imunitet nije samo zaštita od ispadanja, već i važan strateški alat koji, ovisno o pravilima etape, može utjecati na uvjete i izazove s kojima će se suočiti njihovi suparnici. Svaka etapa završava borbom za ostanak u natjecanju. Dvama najsporijima parovima pridružuje se treći par, kojeg glasovanjem odabiru ostali natjecatelji, a sva tri tima potom sudjeluju u eliminacijskoj utrci. Posljednji tim koji stigne do cilja napušta natjecanje. == Voditelji == Voditelji emisije su [[Antonija Blaće]] i splitski [[Stand-up komedija|stand-up komičar]] [[Ante Travizi]]. == Natjecatelji == RTL je kroz kolovoz 2026. objavio 9 parova koji kreću u avanturu dugu 6000 kilometara. Među njima je i bivši predsjednički kandidat Niko Tokić Kartelo koji u utrku ulazi s nećakom Ivanom Tokićem (Gazde) U Aziju putuju i influencerica Ella Dvornik s prijateljicom Ines Kordić Miotto (Skitnice) Svoje prijateljstvo na kušnju će staviti i Borna Kotromanić i Vesna Banović (Gusarice). Gledatelji će pratiti i influencera Luciana Plazibata koji se natječe s ocem Robertom (Spartanci), kao i influencer Pino Kovačević (Pino Pingvino) s prijateljicom i sportskom nutricionisticom Majom Gržinčić (Jokeri). Obiteljske snage branit će i mlada pjevačica Đana Smajo s majkom Meri (Slavuji), dok će snagu svoje veze testirati par Anita Martinović i Aleksej Škarica (Par-nepar). U utrci su i bivša manekenka Luna Valas i bivša Miss Hrvatske Katarina Mamić (Gazele) te prijatelji i kolege suigrači Nikša Kaleb i Goran Šprem (Zlatni Dečki) Naknadno, u laoskoj etapi natjecateljima su se pridružili ovogodišnji [[Gospodin Savršeni]] Petar Rašić sa svojom odabranicom Anastasiom Kaleb (Savršeni) '''Natjecatelji''' {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%" !Poredak !Natjecatelji !Tim !Rezultat |- | | [[Niko Tokić Kartelo]] i Ivan Tokić | Gazde | |- | | Katarina Mamić i Luna Valas | Gazele | |- | | [[Nikša Kaleb]] i [[Goran Šprem]] | Zlatni dečki | |- | | Borna Kotromanić i Vesna Banović | Gusarice | |- | | [[Luciano Plazibat]] i Robert Plazibat | Spartanci | |- | | [[Ella Dvornik]] i Ines Kordić Miotto | Skitnice | |- | | Pino Kovačević i Maja Gržinčić | Jokeri | |- | | Petar Rašić i Anastasia Kaleb | Savršeni | |- | 9. | [[Đana Smajo]] i Meri Smajo | Slavuji |'''Eliminirani''' (2. etapa) |- | 10. | [[Anita Martinović]] i Aleksej Škarica | Par-nepar |'''Eliminirani''' (1. etapa) |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.instagram.com/asiaexpress_zmajevaruta/|Službeni Instagram profil}} * {{službena|https://www.facebook.com/AsiaExpressHR|Službena Facebook stranica}} * {{imdb|tt43704175}} {{Domaća televizijska produkcija na RTL-u}} [[Kategorija:Televizijske emisije na RTL-u]] 18bz37o59sz62alp687z44e965h3bq9 7615408 7615299 2026-10-08T21:40:01Z Lp7137 292376 /* Natjecatelji */ 7615408 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV emisija | bg_color = | ime = Asia Express | slika = | veličina slike = | natpis_pod_slikom = | ime_2 = Asia Express: Zmajeva ruta | format = [[reality show]] | žanr = avantura | smislio = [[Ludo Poppe]] | realizator = | utemeljeno_na = {{Z|NIZ}} {{Z|BEL}} ''Peking Express'' | razvio = | napisao = | scenarij = | režiser = | grafika = | voditelj = [[Antonija Blaće]]<br>[[Ante Travizi]] | žiri = | glasovi = | pripovjedač = | gl_skladatelj = | uvodna_gl = | završna_gl = | skladatelj = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | sezone = | emisije = | popis_epizoda = | izvršni_producent = | producent = | urednik = | lokacijaprodukcije = [[Azija]] | kinematografija = | trajanje_emisije = | produkcijska_kuća = | budget = | tv_kuća = [[RTL (Hrvatska)|RTL]] | prva_emisija = {{Premijera|8|9|2026|l}} | posljednja_emisija = | web_stranica = | imdb_id = 43704175 }}'''''Asia Express''''' je [[Hrvatska|hrvatska]] televizijska inačica [[Nizozemska|nizozemsko]]-[[Flandrija|flandrijskog]] [[reality show]]a ''Peking Express'', koji je osmislio [[Ludo Poppe]]. Format prati natjecatelje na putovanju kroz egzotične [[Azija|azijske]] destinacije, gdje se suočavaju s fizičkim i mentalnim izazovima koji ispituju njihovu snalažljivost, izdržljivost i međusobne odnose. Hrvatska inačica emisije nosi naziv '''''Asia Express: Zmajeva ruta'''''. Premijerno se prikazuje od 8. rujna 2026. na [[RTL Hrvatska|RTL-u]].<ref>{{Citiranje weba|date=2026-06-16|title=Avantura koja se ne može kupiti: Na RTL u rujnu stiže 'Asia Express', reality kakav još niste vidjeli! {{!}} RTL|url=https://www.rtl.hr/novosti/avantura-koja-se-ne-moze-kupiti-na-rtl-u-rujnu-stize-asia-express-reality-kakav-jos-niste-vidjeli.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260616193639/https://www.rtl.hr/novosti/avantura-koja-se-ne-moze-kupiti-na-rtl-u-rujnu-stize-asia-express-reality-kakav-jos-niste-vidjeli.html|archive-date=2026-06-16|access-date=2026-06-16|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://net.hr/hot/tv/asia-express-zmajeva-ruta-krece-8-rujna-na-rtl-u-donosimo-najvaznija-pravila-2a2b7951-a2d7-11f1-936f-9600040c8f8e|title='Asia Express: Zmajeva ruta' kreće 8. rujna na RTL-u, donosimo najvažnija pravila|date=28. kolovoza 2026.|access-date=29. kolovoza 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260829061241/https://net.hr/hot/tv/asia-express-zmajeva-ruta-krece-8-rujna-na-rtl-u-donosimo-najvaznija-pravila-2a2b7951-a2d7-11f1-936f-9600040c8f8e|archive-date=29. kolovoza 2026.|website=net.hr}}</ref> == Format == Format se temelji na dinamičnoj utrci kroz tri [[Azija|azijske]] države – [[Kambodža|Kambodžu]], [[Laos]] i [[Tajland]]. Natjecatelji tijekom putovanja prolaze kroz različite izazove i nepredvidive situacije, pri čemu važnu ulogu imaju sposobnost prilagodbe, komunikacija s lokalnim stanovništvom i međusobna suradnja. Emisija naglasak stavlja na stvarne reakcije, odnose i snalaženje u okolnostima koje se razlikuju od klasičnog turističkog putovanja. Osim natjecateljskog dijela, format prikazuje i osobna preispitivanja te situacije u kojima se sudionici nalaze izvan zone komfora. == Pravila == Natjecanje u showu Asia Express odvija se kroz niz etapa, a na početku svake od njih svih devet parova dobiva kartu s označenom rutom i crvenu omotnicu s uputama za nastavak utrke. Natjecatelje ponekad dočeka i plava omotnica, koja može iz temelja promijeniti tijek natjecanja i prisiliti ih da u kratkom roku prilagode svoje planove. Natjecatelji pritom moraju pažljivo raspoređivati energiju i ostati usredotočeni unatoč umoru jer sami moraju pronaći smještaj i osigurati hranu, i to s budžetom od samo jednog eura dnevno. Tijekom svake etape parovi imaju priliku osvojiti dva amuleta, koji predstavljaju mnogo više od novčane nagrade. Osim što imaju značajnu financijsku vrijednost, amuleti su važan statusni simbol i strateška prednost koja može utjecati na daljnji tijek natjecanja. Glavna nagrada je Zlatni amulet, vrijedan 30.000 eura, dok svaki dodatni amulet donosi još 1.000 eura u konačnom iznosu osvojenog novca. Njihova važnost posebno dolazi do izražaja tijekom utrke jer, ovisno o pravilima pojedine etape, mogu osigurati raniji početak natjecanja ili omogućiti vlasnicima da svojim suparnicima dodatno otežaju put prema cilju. Dodatnu neizvjesnost donosi pravilo prema kojem amuleti eliminiranih timova ne izlaze iz igre. Prije napuštanja natjecanja, par koji je ispao može ih dodijeliti bilo kojem od preostalih timova, čime se odnosi snaga mogu znatno promijeniti. Među najpoželjnijim prednostima u natjecanju nalazi se i imunitet, koji u svakoj etapi osvajaju dva tima. On im jamči sigurnost od eliminacije, ali donosi i priliku za drukčije iskustvo natjecanja. Dok ostali parovi nastoje što prije stići do cilja i pronaći mjesto za noćenje, timovi s imunitetom mogu se opustiti i upoznati odredište iz turističke perspektive. Ipak, imunitet nije samo zaštita od ispadanja, već i važan strateški alat koji, ovisno o pravilima etape, može utjecati na uvjete i izazove s kojima će se suočiti njihovi suparnici. Svaka etapa završava borbom za ostanak u natjecanju. Dvama najsporijima parovima pridružuje se treći par, kojeg glasovanjem odabiru ostali natjecatelji, a sva tri tima potom sudjeluju u eliminacijskoj utrci. Posljednji tim koji stigne do cilja napušta natjecanje. == Voditelji == Voditelji emisije su [[Antonija Blaće]] i splitski [[Stand-up komedija|stand-up komičar]] [[Ante Travizi]]. == Natjecatelji == RTL je kroz kolovoz 2026. objavio 9 parova koji kreću u avanturu dugu 6000 kilometara. Među njima je i bivši predsjednički kandidat Niko Tokić Kartelo koji u utrku ulazi s nećakom Ivanom Tokićem (Gazde). U Aziju putuju i influencerica Ella Dvornik s prijateljicom Ines Kordić Miotto (Skitnice). Rodbinske odnose na kušnju će staviti i Borna Kotromanić i Vesna Banović (Gusarice). Gledatelji će pratiti i influencera Luciana Plazibata koji se natječe s ocem Robertom (Spartanci), kao i influencer Pino Kovačević (Pino Pingvino) s prijateljicom i sportskom nutricionisticom Majom Gržinčić (Jokeri). Obiteljske snage branit će i mlada pjevačica Đana Smajo s majkom Meri (Slavuji), dok će snagu svoje veze testirati par Anita Martinović i Aleksej Škarica (Par-nepar). U utrci su i bivša manekenka Luna Valas i bivša Miss Hrvatske Katarina Mamić (Gazele) te prijatelji i kolege suigrači Nikša Kaleb i Goran Šprem (Zlatni Dečki) Naknadno, u laoskoj etapi natjecateljima su se pridružili ovogodišnji [[Gospodin Savršeni]] Petar Rašić sa svojom odabranicom Anastasiom Kaleb (Savršeni) '''Natjecatelji''' {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%" !Poredak !Natjecatelji !Tim !Rezultat |- | | [[Niko Tokić Kartelo]] i Ivan Tokić | Gazde | |- | | Katarina Mamić i Luna Valas | Gazele | |- | | [[Nikša Kaleb]] i [[Goran Šprem]] | Zlatni dečki | |- | | Borna Kotromanić i Vesna Banović | Gusarice | |- | | [[Luciano Plazibat]] i Robert Plazibat | Spartanci | |- | | [[Ella Dvornik]] i Ines Kordić Miotto | Skitnice | |- | | Pino Kovačević i Maja Gržinčić | Jokeri | |- | | Petar Rašić i Anastasia Kaleb | Savršeni | |- | 9. | [[Đana Smajo]] i Meri Smajo | Slavuji |'''Eliminirani''' (2. etapa) |- | 10. | [[Anita Martinović]] i Aleksej Škarica | Par-nepar |'''Eliminirani''' (1. etapa) |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.instagram.com/asiaexpress_zmajevaruta/|Službeni Instagram profil}} * {{službena|https://www.facebook.com/AsiaExpressHR|Službena Facebook stranica}} * {{imdb|tt43704175}} {{Domaća televizijska produkcija na RTL-u}} [[Kategorija:Televizijske emisije na RTL-u]] s72so8mcmn3h2sd85boxn8lg2xg97xj 7615409 7615408 2026-10-08T21:40:49Z Lp7137 292376 /* Natjecatelji */ 7615409 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV emisija | bg_color = | ime = Asia Express | slika = | veličina slike = | natpis_pod_slikom = | ime_2 = Asia Express: Zmajeva ruta | format = [[reality show]] | žanr = avantura | smislio = [[Ludo Poppe]] | realizator = | utemeljeno_na = {{Z|NIZ}} {{Z|BEL}} ''Peking Express'' | razvio = | napisao = | scenarij = | režiser = | grafika = | voditelj = [[Antonija Blaće]]<br>[[Ante Travizi]] | žiri = | glasovi = | pripovjedač = | gl_skladatelj = | uvodna_gl = | završna_gl = | skladatelj = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | sezone = | emisije = | popis_epizoda = | izvršni_producent = | producent = | urednik = | lokacijaprodukcije = [[Azija]] | kinematografija = | trajanje_emisije = | produkcijska_kuća = | budget = | tv_kuća = [[RTL (Hrvatska)|RTL]] | prva_emisija = {{Premijera|8|9|2026|l}} | posljednja_emisija = | web_stranica = | imdb_id = 43704175 }}'''''Asia Express''''' je [[Hrvatska|hrvatska]] televizijska inačica [[Nizozemska|nizozemsko]]-[[Flandrija|flandrijskog]] [[reality show]]a ''Peking Express'', koji je osmislio [[Ludo Poppe]]. Format prati natjecatelje na putovanju kroz egzotične [[Azija|azijske]] destinacije, gdje se suočavaju s fizičkim i mentalnim izazovima koji ispituju njihovu snalažljivost, izdržljivost i međusobne odnose. Hrvatska inačica emisije nosi naziv '''''Asia Express: Zmajeva ruta'''''. Premijerno se prikazuje od 8. rujna 2026. na [[RTL Hrvatska|RTL-u]].<ref>{{Citiranje weba|date=2026-06-16|title=Avantura koja se ne može kupiti: Na RTL u rujnu stiže 'Asia Express', reality kakav još niste vidjeli! {{!}} RTL|url=https://www.rtl.hr/novosti/avantura-koja-se-ne-moze-kupiti-na-rtl-u-rujnu-stize-asia-express-reality-kakav-jos-niste-vidjeli.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260616193639/https://www.rtl.hr/novosti/avantura-koja-se-ne-moze-kupiti-na-rtl-u-rujnu-stize-asia-express-reality-kakav-jos-niste-vidjeli.html|archive-date=2026-06-16|access-date=2026-06-16|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://net.hr/hot/tv/asia-express-zmajeva-ruta-krece-8-rujna-na-rtl-u-donosimo-najvaznija-pravila-2a2b7951-a2d7-11f1-936f-9600040c8f8e|title='Asia Express: Zmajeva ruta' kreće 8. rujna na RTL-u, donosimo najvažnija pravila|date=28. kolovoza 2026.|access-date=29. kolovoza 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260829061241/https://net.hr/hot/tv/asia-express-zmajeva-ruta-krece-8-rujna-na-rtl-u-donosimo-najvaznija-pravila-2a2b7951-a2d7-11f1-936f-9600040c8f8e|archive-date=29. kolovoza 2026.|website=net.hr}}</ref> == Format == Format se temelji na dinamičnoj utrci kroz tri [[Azija|azijske]] države – [[Kambodža|Kambodžu]], [[Laos]] i [[Tajland]]. Natjecatelji tijekom putovanja prolaze kroz različite izazove i nepredvidive situacije, pri čemu važnu ulogu imaju sposobnost prilagodbe, komunikacija s lokalnim stanovništvom i međusobna suradnja. Emisija naglasak stavlja na stvarne reakcije, odnose i snalaženje u okolnostima koje se razlikuju od klasičnog turističkog putovanja. Osim natjecateljskog dijela, format prikazuje i osobna preispitivanja te situacije u kojima se sudionici nalaze izvan zone komfora. == Pravila == Natjecanje u showu Asia Express odvija se kroz niz etapa, a na početku svake od njih svih devet parova dobiva kartu s označenom rutom i crvenu omotnicu s uputama za nastavak utrke. Natjecatelje ponekad dočeka i plava omotnica, koja može iz temelja promijeniti tijek natjecanja i prisiliti ih da u kratkom roku prilagode svoje planove. Natjecatelji pritom moraju pažljivo raspoređivati energiju i ostati usredotočeni unatoč umoru jer sami moraju pronaći smještaj i osigurati hranu, i to s budžetom od samo jednog eura dnevno. Tijekom svake etape parovi imaju priliku osvojiti dva amuleta, koji predstavljaju mnogo više od novčane nagrade. Osim što imaju značajnu financijsku vrijednost, amuleti su važan statusni simbol i strateška prednost koja može utjecati na daljnji tijek natjecanja. Glavna nagrada je Zlatni amulet, vrijedan 30.000 eura, dok svaki dodatni amulet donosi još 1.000 eura u konačnom iznosu osvojenog novca. Njihova važnost posebno dolazi do izražaja tijekom utrke jer, ovisno o pravilima pojedine etape, mogu osigurati raniji početak natjecanja ili omogućiti vlasnicima da svojim suparnicima dodatno otežaju put prema cilju. Dodatnu neizvjesnost donosi pravilo prema kojem amuleti eliminiranih timova ne izlaze iz igre. Prije napuštanja natjecanja, par koji je ispao može ih dodijeliti bilo kojem od preostalih timova, čime se odnosi snaga mogu znatno promijeniti. Među najpoželjnijim prednostima u natjecanju nalazi se i imunitet, koji u svakoj etapi osvajaju dva tima. On im jamči sigurnost od eliminacije, ali donosi i priliku za drukčije iskustvo natjecanja. Dok ostali parovi nastoje što prije stići do cilja i pronaći mjesto za noćenje, timovi s imunitetom mogu se opustiti i upoznati odredište iz turističke perspektive. Ipak, imunitet nije samo zaštita od ispadanja, već i važan strateški alat koji, ovisno o pravilima etape, može utjecati na uvjete i izazove s kojima će se suočiti njihovi suparnici. Svaka etapa završava borbom za ostanak u natjecanju. Dvama najsporijima parovima pridružuje se treći par, kojeg glasovanjem odabiru ostali natjecatelji, a sva tri tima potom sudjeluju u eliminacijskoj utrci. Posljednji tim koji stigne do cilja napušta natjecanje. == Voditelji == Voditelji emisije su [[Antonija Blaće]] i splitski [[Stand-up komedija|stand-up komičar]] [[Ante Travizi]]. == Natjecatelji == RTL je kroz kolovoz 2026. objavio 9 parova koji kreću u avanturu dugu 6000 kilometara. Među njima je i bivši predsjednički kandidat Niko Tokić Kartelo koji u utrku ulazi s nećakom Ivanom Tokićem (Gazde). U Aziju putuju i influencerica Ella Dvornik s prijateljicom Ines Kordić Miotto (Skitnice). Rodbinske odnose na kušnju će staviti i Borna Kotromanić i Vesna Banović (Gusarice). Gledatelji će pratiti i influencera Luciana Plazibata koji se natječe s ocem Robertom (Spartanci), kao i influencer Pino Kovačević (Pino Pingvino) s prijateljicom i sportskom nutricionisticom Majom Gržinčić (Jokeri). Obiteljske snage branit će i mlada pjevačica Đana Smajo s majkom Meri (Slavuji), dok će snagu svoje veze testirati par Anita Martinović i Aleksej Škarica (Par-nepar). U utrci su i bivša manekenka Luna Valas i bivša Miss Hrvatske Katarina Mamić (Gazele) te prijatelji i kolege suigrači Nikša Kaleb i Goran Šprem (Zlatni Dečki) Naknadno, u laoskoj etapi natjecateljima su se pridružili ovogodišnji [[Gospodin Savršeni]] Petar Rašić sa svojom odabranicom Anastasiom Kaleb (Savršeni). '''Natjecatelji''' {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%" !Poredak !Natjecatelji !Tim !Rezultat |- | | [[Niko Tokić Kartelo]] i Ivan Tokić | Gazde | |- | | Katarina Mamić i Luna Valas | Gazele | |- | | [[Nikša Kaleb]] i [[Goran Šprem]] | Zlatni dečki | |- | | Borna Kotromanić i Vesna Banović | Gusarice | |- | | [[Luciano Plazibat]] i Robert Plazibat | Spartanci | |- | | [[Ella Dvornik]] i Ines Kordić Miotto | Skitnice | |- | | Pino Kovačević i Maja Gržinčić | Jokeri | |- | | Petar Rašić i Anastasia Kaleb | Savršeni | |- | 9. | [[Đana Smajo]] i Meri Smajo | Slavuji |'''Eliminirani''' (2. etapa) |- | 10. | [[Anita Martinović]] i Aleksej Škarica | Par-nepar |'''Eliminirani''' (1. etapa) |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.instagram.com/asiaexpress_zmajevaruta/|Službeni Instagram profil}} * {{službena|https://www.facebook.com/AsiaExpressHR|Službena Facebook stranica}} * {{imdb|tt43704175}} {{Domaća televizijska produkcija na RTL-u}} [[Kategorija:Televizijske emisije na RTL-u]] fo8g3pbvpu0ibshsxzu0kd1ikfdantd 0 817733 7615474 7600155 2026-10-09T07:49:12Z DragonFederal 232801 /* Inozemne velike lože u Švicarskoj */ 7615474 wikitext text/x-wiki {|class="wikitable sortable floatright plainrowheaders" style="clear:right; margin-left:7px; margin-top:0; margin-right:0; margin-bottom:3px; font-size:90%;" |+Velike lože u Švicarskoj{{efn|Izdvojen popis velikih loža koje djeluju u Švicarskoj te broj loža koje djeluju pod njihovim pokroviteljstvom.}} |- ! scope="col" | [[Velika loža|Velike lože]] ! scope="col" | Broj [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Velika loža "Alpina" Švicarske]]''' |align=right|83 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Veliki orijent Švicarske''' |align=right|19 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Velika ženska loža Švicarske]]''' |align=right|17 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Švicarska federacija "Le Droit Humain"''' |align=right|8 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Velika mješovita loža Švicarske ''' |align=right|7 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Velika simbolička loža Helvetske''' |align=right|3 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|{{Z|FRA}} '''Federacija Memfisa-Mizraima''' |align=right|4 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|{{Z|FRA}} '''[[Veliki orijent Francuske]]''' |align=right|2 |- |} {{SZsidebar}} [[Slobodno zidarstvo]] ([[Francuski jezik|fran.]] ''franc-maçonnerie''; [[Njemački jezik|njema.]] ''freimaurerei''; [[Talijanski jezik|tali.]] ''massoneria'') se rano ukorijenilo u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Godine 1736. u [[Ženeva|Ženevi]] je osnovana prva [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]] na švicarskom tlu. Daljnje lože osnovane su u godinama koje su uslijedile, uključujući one u [[Lausanne|Lausannei]], [[Zürich]]u, [[Neuchâtel]]u i [[Basel]]u. Godine 1769. deset se devet loža ujedinilo u [[Velika loža|nacionalnu organizaciju]], prvu švicarsku veliku ložu. Danas u Švicarskoj djeluje [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Velika loža "Alpina" Švicarske]] i nekoliko [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalnih, odnosno kontinentalnih]], velikih loža. Također, inozemne [[Velika loža|nadležnosti]], poput [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]] imaju svoje lože u Švicarskoj. == Povijest == Prva dokumentirana [[Loža (slobodno zidarstvo)|slobodnozidarska loža]] na području današnje [[Švicarska|Švicarske]] osnovana je 1736. u [[Ženeva|Ženevi]]. Djelovala je pod nazivom "Društvo slobodnih zidara savršenog zadovoljstva" (''Société des Maçons Libres du Parfait Contentement''), a njezino se osnivanje povezuje s lordom Georgeom Hamiltonom i [[Prva Velika loža Engleske|Velikom ložom Londona]]. U [[Lausanne|Lausannei]] je prva loža osnovana 1739. ili 1740., uz sudjelovanje stranaca. Početno širenje slobodnog zidarstva tako je bilo povezano s međunarodnim vezama i engleskim organizacijskim uzorima.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Dictionnaire historique de la Suisse, „Franc-maçonnerie”|url=https://hls-dhs-dss.ch/fr/articles/011395/|access-date=2026-08-28|website=hls-dhs-dss.ch|language=fr}}</ref> Ubrzo su se pojavile lože i u drugim gradovima: Loža "Sloga" (''Loge La Concorde'') u [[Zürich]]u 1740., Loža "Tri plamteće zvijezde" (''Loge Les Trois Étoiles flamboyantes'') u [[Neuchâtel]]u 1743. te loža u [[Basel]]u 1744. Njihovo djelovanje nailazilo je na nepovjerenje vlasti. Ženevske su vlasti 1745. [[Protumasonstvo|zabranile]] građanima pristupanje slobodnozidarskim društvima, ponajprije zbog [[Tajna (slobodno zidarstvo)|tajnosti]] njihovih sastanaka, ali zabrana nije trajno zaustavila razvoj loža. Tijekom druge polovice 18. stoljeća jačalo je organizacijsko osamostaljivanje. Devet ženevskih loža osnovalo je 1769. Veliku ložu Ženeve (''Grande Loge de Genève''), čime je oslabila njihova neposredna ovisnost o [[Prva Velika loža Engleske|engleskoj velikoj loži]]. U Baselu je 17. kolovoza 1779. osnovan Neovisni veliki priorat Helvecije (''Grand Prieuré Indépendant d'Helvétie''), povezan s [[Ispravljeni škotski obred|Rektificiranim škotskim sustavom]].<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|title=Grand Prieuré Indépendant d'Helvétie|url=https://gpih.ch/rer.html|access-date=2026-08-28|website=gpih.ch|language=fr}}</ref> Međutim, politički prevrati krajem stoljeća otežavali su rad loža. Ženevska velika loža bila je osobito oslabljena između 1782. i 1786. Razdoblje [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] i [[Napoleonski ratovi|napoleonskih ratova]] obilježili su prekidi rada i obnove pojedinih loža, pri čemu su širenju slobodnog zidarstva pridonosile i vojne lože napoleonove vojske.<ref name=":0"/> U prvoj polovici 19. stoljeća nastavljeni su pokušaji povezivanja švicarskih loža. Nakon sporazuma o ujedinjenju sklopljenog 1842. u [[Le Locle]]u, u Zürichu je 22. lipnja 1844. osnovana [[Velika loža "Alpina" Švicarske]] od strane 14 loža. Njezin prvi [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] bio je povjesničar Johann Jakob Hottinger. Osnivanjem "Alpine" stvorena je zajednička organizacija [[Ivanovska loža|simboličkih loža]].<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|title=Création de la Grande Loge Suisse Alpina|url=https://vraisfrèresunis.ch/2023/03/21/1844/|access-date=2026-08-28|website=vraisfrèresunis.ch|language=fr}}</ref><ref name=":0"/> Usporedno s organiziranjem simboličkih loža razvijala su se [[Slobodnozidarski redovi|tijela]] [[Visoki masonski stupnjevi|viših stupnjeva]]. Nezavisni veliki priorat Helvecije zadržao je svoju ulogu u [[Ispravljeni škotski obred|Rektificiranom škotskom obredu]]. Za [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]] u Lausannei je 1873. osnovano Vrhovno vijeće Švicarske. Taj se obred razvio u [[Škotski obred#Opći ustroj|sustav od 33 stupnja]], pri čemu se rad u višim stupnjevima nadovezuje na [[Majstor (slobodno zidarstvo)|stupanj majstora]].<ref>{{Citiranje weba|title=Aréopage. Les Amis de la Lumière|url=https://davel.vd.ch/partnerdetail.aspx?ID=994601|access-date=2026-08-28|website=davel.vd.ch|language=fr}}</ref> Lausanne je 1875. bila domaćin međunarodnog konventa [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda|vrhovnih vijeća]] Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda. Raspravljalo se o zajedničkim načelima i međunarodnom uređenju obreda, uključujući tumačenje [[Veliki graditelj svih svjetova|Velikog arhitekta Svemira]] kao stvaralačkog načela. Konvent je bio važan pokušaj povezivanja različitih nacionalnih tradicija, ali nije uklonio razlike među njima u odnosu prema religiji i slobodi savjesti.<ref>{{Citiranje weba|title=Le Convent des Suprêmes Conseils du Rite Écossais Ancien et Accepté - Lausanne (6-22 septembre 1875) : Le Convent|url=https://freemasons-freemasonry.comwww./bernheim_convent02.html|access-date=2026-08-28|last=Bernheim|first=Alain|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20260307221306/https://freemasons-freemasonry.comwww./bernheim_convent02.html|archive-date=2026-03-07|website=freemasons-freemasonry.com|language=en}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje časopisa|title=European Freemasonries, 1850–1935: Networks and Transnational Movements |journal=European History Online|last=Berger|first=Joachim|url=https://d-nb.info/1020548894/34|year=2010}}</ref> [[Slika:DucommunElie-Icon p 1912 107 191.jpg|mini|200px|desno|Nobelovac [[Élie Ducommun]] bio je [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] [[Velika loža "Alpina" Švicarske|Velike lože "Alpina"]].]] U 19. stoljeću dio švicarskih slobodnih zidara sudjelovao je u liberalnim i radikalnim političkim pokretima te [[Čovjekoljublje|filantropskim]] inicijativama. Prema povjesničaru Olivieru Meuwlyju, slobodnozidarski krugovi bili su jedno od mjesta širenja ideja koje su pridonijele oblikovanju savezne države 1848., nakon [[Sonderbundski rat|građanskog rata]]. Njihov se utjecaj ostvarivao ponajprije razmjenom ideja i djelovanjem pojedinih članova, a ne jedinstvenim političkim programom svih loža.<ref name=":6">{{Citiranje weba|title=Une contribution majeure à la Suisse moderne|url=https://www.swissinfo.ch/fre/economie/300-ans-de-franc-ma%C3%A7onnerie_-une-contribution-majeure-%C3%A0-la-suisse-moderne/43689330|access-date=2026-08-28|last=Pauchard|first=Olivier|date=2017-11-26|website=swissinfo.ch|language=fr}}</ref> Među istaknutim članovima bio je novinar i mirovni djelatnik [[Élie Ducommun]], [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] "Alpine" od 1890. do 1895. Kao tajnik Međunarodnog mirovnog ureda sudjelovao je u međunarodnom mirovnom pokretu te je 1902., zajedno s [[Charles Albert Gobat|Charlesom Albertom Gobatom]], dobio [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]].<ref name=":7">{{Citiranje weba|title=Genève: un lieu pour la paix|url=https://www.genevaforpeace.com/indexd907.html?a=6507&p=10114|access-date=2026-08-28|last=Durand|first=Roger|website=genevaforpeace.com|language=fr}}</ref> Švicarska je početkom 20. stoljeća postala i središte pokušaja međunarodnog povezivanja [[Velika loža|velikih loža]]. Nakon kongresa održanog u Ženevi 1902., sljedeće je godine u Neuchâtelu uspostavljen Međunarodni ured za slobodnozidarske odnose (''Bureau international des relations maçonniques''; skraćeno BIRM), koji je vodio Édouard Quartier-la-Tente, tadašnjeg velikog majstora Velike lože "Alpina". Njegovu je ulogu 1921. preuzela [[Međunarodna masonska asocijacija]], osnovana na kongresu u Ženevi. Nastojanja da se uspostavi široka međunarodna suradnja ostala su ograničena razlikama među velikim ložama pa je udruga prestala djelovati 1950.<ref name=":1"/><ref name=":0"/> Počeci [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovitoga slobodnog zidarstva]], koje u članstvo prima žene i muškarce, povezani su s [[Le Droit Humain|međunarodnim redom "Le Droit Humain"]]. U Zürichu je 1896. osnovana njegova Loža "Švicarska Konfederacija" (''Loge Zu den Eidgenossen''), prva loža toga reda izvan [[Treća Francuska Republika|Francuske]]. Djelovala je do početka 20. stoljeća. Novi krug članova osnovan je u Ženevi 1910., a 1913. prerastao je u Ložu "Georges Martin". Godine 1923. osnovane su dodatne lože u [[Neuchâtel (kanton)|kantonu Neuchâtelu]] i u Lausannei.<ref name=":8">{{Citiranje weba|title=Notre obédience : l’Ordre Maçonnique Mixte International « LE DROIT HUMAIN »|url=https://ledroithumain.ch/le-droit-humain/|access-date=2026-08-28|website=ledroithumain.ch|language=fr}}</ref> Tijekom 1930-ih slobodno zidarstvo postalo je metom švicarskih frontističkih{{efn|Švicarski frontisti označavaju desničarski, profašistički i nacionalno-socijalistički pokret koji je djelovao u Švicarskoj tijekom 1930-ih i početkom 1940-ih godina.}} i [[Fašizam|fašističkih]] pokreta. Inicijativom povezanom s Arthurom Fonjallazom nastojalo se [[Protumasonstvo|zabraniti slobodnozidarska društva]] i srodne organizacije. Na saveznom [[referendum]]u 28. studenoga 1937. prijedlog je odbijen s 68,7% glasova protiv. Odbacili su ga [[Švicarski kantoni|svi kantoni]] osim [[Fribourg (kanton)|Fribourga]]. Slobodnozidarske organizacije time su zadržale mogućnost zakonitog djelovanja, iako su političke prilike uoči [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] i tijekom njega poticale veću diskreciju.<ref name=":6"/><ref name=":8"/><ref name=":0"/> Nakon Drugoga svjetskog rata unutar Velike lože "Alpina" pojačale su se razlike oko odnosa prema [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalnim velikim ložama]] i uvjetima međunarodnog priznanja. Približavanje pravilima regularnosti povezanima s [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjenom velikom ložom Engleske]] dovelo je do prekida službenih odnosa s [[Veliki orijent Francuske|Velikim orijentom Francuske]] 1955. Dio članova usprotivio se takvu usmjerenju te je sudjelovao u osnivanju novih loža. Dana 24. lipnja 1959. osnovan je Veliki orijent Švicarske. U njegovu su nastanku sudjelovale lože iz Lausanne i Züricha, među njima "Evolucija" (''Loge Évolution'') i "Anderson". Nova se velika loža odredila kao [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna i adogmatska]], uz naglasak na slobodi savjesti i autonomiji loža. Zadržala je muško članstvo. Veliki orijent je bio 1961. jedna od jedanaest obedijencija osnivačica [[CLIPSAS]]-a, međunarodne organizacije nastale potpisivanjem Strasbourškog apela. Godine 1967., u sklopu povezivanja s novim ženevskim ložama, preuzeo je naziv "Velika loža Švicarske" (''Grande Loge de Suisse''). Godine 1995. vratio se prvotnom nazivu. Ta je organizacija ostala zasebna od Velike lože "Alpina" Švicarske.<ref>{{Citiranje weba|title=GOS - Une histoire riche|url=https://www.g-o-s.org/une-histoire-riche/|access-date=2026-08-28|website=g-o-s.org|language=fr}}</ref><ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|title=La Loge Evolution|url=https://loge-evolution.ch/|access-date=2026-08-28|website=loge-evolution.ch|language=fr}}</ref> Samostalno [[Slobodno zidarstvo i žene|žensko slobodno zidarstvo]] počelo se organizirati 1964., kada je u Ženevi, pod okriljem [[Velika ženska loža Francuske|Velike ženske lože Francuske]], osnovana prva ženska loža. Godine 1972. osnovane su dvije lože neovisne o francuskoj velikoj loži, u Ženevi i Lausannei, a 1974. pridružila im se još jedna ženevska loža. Te su tri lože 1976. osnovale Veliku žensku ložu Švicarske (''Grande Loge Féminine de Suisse''). Daljnje ujedinjavanje provedeno je 1985. Četiri lože koje su prethodno pripadale Velikoj ženskoj loži Francuske najprije su osnovale Veliku žensku ložu Helvecije, a potom su se 29. lipnja pridružile zajedničkoj organizaciji švicarskih ženskih loža – [[Velika ženska loža Švicarske|Velikoj ženskoj loži Švicarske]].<ref>{{Citiranje weba|title=Our history: An institutional synthesis on the emergence of women’s freemasonry in Switzerland and the stages of the creation of the GLFS.|url=https://www.glfs-masonic.ch/GLFS-EN/history.html|access-date=2026-08-28|website=glfs-masonic.ch|language=en}}</ref> Mješovite lože reda Le Droit Humain također su postupno učvršćivale nacionalnu organizaciju. Pripreme koje je 1958. pokrenula Irène Marti završile su osnivanjem Švicarske federacije 18. listopada 1981.<ref name=":8"/> Krajem 20. i početkom 21. stoljeća švicarsko slobodno zidarstvo obilježava supostojanje više organizacijskih tradicija. Uz "Alpinu", koju [[Ujedinjena velika loža Engleske]] priznaje kao [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnu]], djeluju liberalne muške, ženske i mješovite [[Velika loža|obedijencije]]. Organizacijsku raznolikost dopunjuju [[#Inozemne velike lože u Švicarskoj|lože povezane s inozemnim velikim ložama]], neovisne lože te organizacije koje rade po [[Obred Memfisa-Mizraima|obredu Memfisa-Mizraima]].<ref name=":23"/> Pitanje slobodnozidarskog članstva povremeno je ostajalo predmetom političkih rasprava. U kantonu [[Valais]]u 2015. razmatran je prijedlog da [[Zastupnik|zastupnici]] moraju posebno prijavljivati članstvo u [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložama]] i [[Rotary International|Rotary]]/[[Lions Clubs International|Lions]] klubovima. Kantonalni parlament 11. rujna prihvatio je drukčije rješenje, s 55 glasova prema 53 i pet suzdržanih, izostavivši izričito navođenje tih organizacija.<ref>{{Citiranje weba|title=Les francs-maçons ont gagné|url=https://www.letemps.ch/suisse/francsmacons-ont-gagne|access-date=2026-08-28|last=Lambiel|first=Xavier|date=2015-09-11|website=letemps.ch|language=fr}}</ref> == Regularna velika loža == [[Slika:SGLA-Logo.png|mini|135px|desno|[[Velika loža "Alpina" Švicarske]], osnovna 1844.]] {{glavni|Velika loža "Alpina" Švicarske}} '''Velika loža "Alpina" Švicarske''' ([[Njemački jezik|nje]]. ''Schweizerische Grossloge Alpina''; [[Francuski jezik|fra]]. ''Grande Loge Suisse Alpina''; [[Talijanski jezik|tal]]. ''Gran Loggia Svizzera Alpina''), skraćeno GLSA,<ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.ch/|title=Grand Lodge Alpina of Switzerland|access-date=2026-08-28|website=freimaurerei.ch|language=en, fr, de, it}}</ref> [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] je švicarska [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] osnovana 1844. godine u [[Zürich]]u.<ref>{{Citiranje weba|title=Schweizerische Großloge Alpina|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Schweizerische_Gro%C3%9Floge_Alpina|access-date=2026-08-28|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> Njihov veliki majstor od 1890. do 1895. bio je [[Élie Ducommun]] dobitnik [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] 1902. godine.<ref name=":7"/> Pod svojim okriljem ima 83 [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] i od toga je 12 u [[Ženeva|Ženevi]], po osam u [[Lausanne|Lausanni]] i [[Zürich]]u, sedam u [[Basel]]u, po tri u [[Renens]]u i [[St. Gallen]]u, po dvije u [[Aubonne]]u, [[Clarens]]u, [[Bex]]u, [[Bern]]u i [[Zuchwil]]u, kao i po jedna u [[Lugano|Luganu]], [[Morges]]u, [[Grand-Saconnex]]u, [[Nyon]]u, [[Yverdon]]u, [[Fribourg]]u, [[Vevey]]u, [[Aigle (Vaud)|Aigleu]], [[Saint-Maurice]]u, [[Sion]]u, [[Neuchâtel]]u, [[Fleurier]]u, [[La Chaux-de-Fonds]]u, [[Le Locle]]u, [[Biel]]u, [[Saint-Imier]]u, [[Porrentruy]]u, [[Köniz]]u, [[Thun]]u, [[Aarau]]u, [[Luzern]]u,[[Bellinzona|Bellinzoni]], [[Locarno|Locarnu]], [[Chiasso]]u, [[Chur]], [[Davos]]u, [[Schaffhausen]]u, [[Winterthur]]u, [[Islikon]]u, [[Rapperswil]]u i [[Berschis]]u.<ref name="sl">{{Citiranje weba|title=Lodge Directory : Discover lodges across all linguistic regions of Switzerland.|url=https://app.freimaurerei.ch/lodges|access-date=2026-08-28|website=freimaurerei.ch|language=en}}</ref> Ovu veliku ložu kao regularnu priznaju [[Ujedinjena velika loža Engleske]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/foreign-grand-lodges|title=Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England|access-date=2026-08-28|website=ugle.org.uk|language=en}}</ref> te druge dvije [[matične velike lože]] – [[Velika loža Irske]] i [[Velika loža Škotske]].<ref>{{Citiranje weba|title=Foreign Grand Lodges - Grand Lodge of Ireland|url=https://freemason.ie/about-grand-lodge/foreign-grand-lodges/|access-date=2026-08-28|website=freemason.ie|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Grand Lodges in Amity with The Grand Lodge Scotland|url=https://www.grandlodgescotland.com/grand-lodges-in-amity-with-the-grand-lodge-of-scotland/|access-date=2026-08-28|website=grandlodgescotland.com|language=en}}</ref> == Liberalne velike lože == {{multiple image | align = right | header = | image1 = Logo GOS 2023.png | width1 = 144 | caption1 = Veliki orijent Švicarske, osnovn 1959. | image2 = GLFS.png | width2 = 135 | caption2 = [[Velika ženska loža Švicarske]], osnovana 1976. }} U Švicarskoj danas djeluje nekoliko velikih loža koje pripadaju [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnom (liberalanom, adogmatskom)]] ustroju.<ref name=":23">{{Citiranje časopisa|title=La franc-maçonnerie libérale en Suisse|journal=Masonica|last=Hermann|first=Jacques|date=2024-09-12|url=https://www.g-o-s.org/la-franc-maconnerie-liberale-en-suisse/|volume=|pages=|last2=Jaccard|first2=Michel|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Switzerland co-Masonry|url=https://comasonry.3-5-7.nl/europe/switzerland/|access-date=2026-08-28|website=comasonry.3-5-7.nl|language=en}}</ref> '''Veliki orijent Švicarske''' (''Grossorient der Schweiz''; ''Grand Orient de Suisse''; ''Grande Orient della Svizzera''), skraćeno GOS,<ref>{{Citiranje weba|url=https://grand-orient-suisse.org/|title=Grand Orient de Suisse|access-date=2026-08-28|website=grand-orient-suisse.org|language=fr, de, it}}</ref> je liberalna velika loža. Osnovan je 24. lipnja 1959. kao rezultat protivljenja loža unutar [[Velika loža "Alpina" Švicarske|Velike lože Švicarske]] njezinu podređivanju [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnoj struji]] [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]], i to od dvije lože iz [[Lausanne]] i jedne iz [[Zürich]]a. Godine 1967. i druge lože proizišle iz Velike lože Švicarske zatražile su pristupanje Velikom orijentu. Pod svojim okriljem danas ima 19 loža, od toga ih je osam u [[Ženeva|Ženevi]], dok se po jedna loža nalazi u: [[Aigle (Vaud)|Aigleu]], [[Bellinzona|Bellinzoni]], [[Bern]]u, [[Clarens]]u, [[L'Isle]]u, [[Lausanne|Lausanni]], [[Morges]]u, [[Zug (grad)|Zugu]] i [[Zürich]]u, dok se dvije nalaze u [[Francuska|Francuskoj]], u [[Lyon]]u.<ref name=":23"/> Lože rade na njemačkom, francuskom, talijanskom, kao i [[Španjolski jezik|španjolskom jeziku]].<ref>{{Citiranje weba|title=Les loges|url=https://www.g-o-s.org/les-loges/|access-date=2026-08-28|website=g-o-s.org|language=fr}}</ref> Članica je nekoliko međunarodnih [[Savez velikih loža|saveza velikih loža]], i to [[Alijansa masona Europe|Alijanse masone Europe]],<ref>{{Citiranje weba|title=EMA Members|url=https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|access-date=2025-10-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720011614/https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|archive-date=2025-07-20|website=ame-ema.eu|language=en, fr}}</ref> [[Međunarodna liberalna masonska unija|Međunarodne liberalne masonske unije]]<ref>{{Citiranje weba|title=Communiqué de l’Union Maçonnique Libérale Internationale du 22 avril 2025|url=https://godf.org/actualites/communiques-de-presse/communique-de-l-union-maconnique-liberale-internationale-du-22-avril-2025/|access-date=2026-08-28|date=2025-05-05|website=godf.org|language=fr}}</ref> te [[CLIPSAS]]-a (od 1961.; suosnivač<ref name=":25">{{Citiranje weba|url=https://clipsas.org/membres/|title=Membres of CLIPSAS|access-date=2026-08-28|website=clipsas.org|language=en}}</ref>). '''Švicarska federacija "Le Droit Humain"''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Fédération suisse du Droit Humain'') je švicarska [[Pokrajinska velika loža|nacionalna federacija]] [[Le Droit Humain|istoimenog međunarodnog reda]] za [[Mješovito slobodno zidarstvo|muškarce i žene]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.ch/|title=Fédération Suisse de l'Ordre Maçonnique Mixte International "Le Droit Humain"|access-date=2024-03-26|website=ledroithumain.ch|language=fr}}</ref> Ovaj međunarodni red u Švicarskoj, kojemu je primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]], djeluje kao federacija od 1981. godine, dok je prva loža pod njegovim okriljem osnovana još 1895.<ref name=":8"/> Danas pod okriljem Švicarske federacije djeluje devet loža, od toga su tri u [[Ženeva|Ženevi]], a po jedna se nalazi u [[Clarens]]u, [[Lausanne|Lausanni]], [[Locarno|Locarnu]], [[Porrentruy]]u, [[Solothurn]]u i [[Vallorbe]]u.<ref name=":20">{{Citiranje weba|title=Présentation des loges de Notre Fédération - La Fédération Suisse de l’Ordre Maçonnique Mixte International « Le Droit Humain »|url=https://ledroithumain.ch/nos-loges/|access-date=2026-08-28|website=ledroithumain.ch|language=fr}}</ref> Loža "Putevi urara" (''Loge Chemins des Horlogers'') br. 2034 djeluje u Vallorbeu i u Pontarlieru u [[Francuska|Francuskoj]].<ref name=":20"/><ref>{{Citiranje weba|title=R:.L:. « Chemins des Horlogers » n°2034 à Vallorbe et Pontarlier|url=https://ledroithumain.ch/nos-loges/chemins-des-horlogers/|access-date=2026-08-28|website=ledroithumain.ch|language=fr}}</ref> '''Velika simbolička loža Helvetske''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge symbolique helvétique''), skraćeno GLSH,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glsh.org/|title=Grande Loge Symbolique Helvétique, Franc-Maçonnerie Égyptienne|access-date=2026-08-28|website=glsh.org|language=fr}}</ref> je liberalna velika loža osnovana 1979. i radi po [[Obred Memfisa-Mizraima|obredu Memfisa-Mizraima]]. Pod svojim okriljem ima tri lože u [[Ženeva|Ženevi]], i to "Eknaton" (''Loge Akhenaton''), "Sekhmet" (''Loge Sekhmet''), "Zvijezda" (''Loge L'Étoile'').<ref name=":23"/> Članica je međunarodnog [[Savez velikih loža|saveza velikih loža]] [[CLIPSAS]] od 1993.<ref name=":25"/> '''[[Velika ženska loža Švicarske]]''' (''Schweizerische Frauen Großloge''; ''Grande Loge Féminine de Suisse''; ''Grand Loggia Femminile di Svizzera''), skraćeno GLFS,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glfs-masonic.ch/|title=Grande Loge Féminine de Suisse|access-date=2026-08-28|website=glfs-masonic.ch|language=de, fr, it, en}}</ref> je [[Slobodno zidarstvo i žene|ženska]] velika loža osnovna 1985. godine. Pod svojim okriljem danas ima 17 loža, od toga ih je pet u [[Ženeva|Ženevi]], dvije u [[Renens]]u, te po jedna u [[Basel]]u, [[Bern]]u, [[Clarens]]u, [[Fribourg]]u, [[La Chaux-de-Fonds]]u, [[Lausanne|Lausanni]], [[Lugano|Luganu]], [[Neuchâtel]]u, [[Winterthur]]u i [[Zürich]]u.<ref>{{Citiranje weba|title=The Lodges of the GLFS|url=https://www.glfs-masonic.ch/GLFS-EN/the-lodge---the-lodges.html|access-date=2026-08-28|website=glfs-masonic.ch|language=en}}</ref> Članica je međunarodnog [[Savez velikih loža|saveza velikih loža]] [[CLIMAF]] od 1987.<ref>{{Citiranje weba|title=Les Obédiences Juridictions|url=https://www.climaf.eu/obediences----obediences-.html|access-date=2026-08-28|website=climaf.eu|language=fr}}</ref> '''Veliki mješovita loža Švicarske''' (''Gemischte Grossloge der Schweiz''; ''Grande Loge mixte de Suisse''; ''Grande Loggia Mista Svizzera''), skraćeno GLMS,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glms.ch/index.php/fr/|title=GLMS|access-date=2026-08-28|website=glms.ch|language=de, fr, it}}</ref> je liberalna velika loža osnovana 1999. od loža koje su se odvojile od Švicarske federacije "Le Droit Humain".<ref name=":23"/> Pod svojim okriljem danas ima sedam loža, od toga su dvije u [[Ženeva|Ženevi]] te po jedna u [[Bellinzona|Bellinzoni]], Saint-Mauriceu, [[Lausanne|Lausanni]], [[Montreux]]u i [[Zürich]]u.<ref>{{Citiranje weba|title=Les respectables Loges|url=https://www.glms.ch/index.php/fr/liens|access-date=2026-08-28|website=glms.ch|language=fr}}</ref> Osim toga, u Švicarskoj ima nekoliko autonomnih ili "divljih" loža koje nisu povezane niti s jednom velikom ložom.<ref name=":23"/> * Loža "Atanor" (''Loge Athanor''), [[Biel]]<ref>{{Citiranje weba|title=Athanor : Loge masonnique mixte au rite Memphis-Misram|url=https://l-athanor.ch/|access-date=2026-08-27|website=l-athanor.ch|language=fr}}</ref> – loža je osnovana 14. listopada 1978. spajanjem dviju loža "Atanor" i "Tiferet" te radi prema [[Obred Memfisa-Mizraima|obredu Memfisa-Mizraima]]. * Loža "Jedinstvo i harmonija" (''Loge Union et Harmonie''), [[Fribourg]] – loža je osnovana u [[Bern]]u 1974. kao loža br. 1184 pod okriljem [[Le Droit Humain|Međunarodnog reda "Le Droit Humain"]]. Međutim, članica je Univerzalnog masonskog saveza.{{efn|name=alma|Univerzalni masonski savez (''Alliance Maçonnique Universelle'', ALMA) je fleksibilna struktura, odnosno "saveza slobodnih i suverenih loža".<ref>{{Citiranje weba|title=ALMA Universelle|url=https://www.almauniverselle.fr/accueil/complements/liens-web/|access-date=2026-08-27|website=almauniverselle.fr|language=fr}}</ref>}}<ref>{{Citiranje weba|title=Union & Harmonie|url=https://www.union-harmonie.ch/|access-date=2026-08-27|website=union-harmonie.ch|language=fr}}</ref> * Loža "Potajno" (''Atelier Sub Rosa''), [[Ženeva]]<ref>{{Citiranje weba|title=Sub-Rosa Loge de Recherche|url=http://www.sub-rosa.ch/|access-date=2026-08-27|website=sub-rosa.ch|language=fr}}</ref> – [[istraživačka loža]] je osnovana 1971. Međutim, članica je Univerzalnog masonskog saveza.{{efn|name=alma}} * Loža "Tri sunca" (''Loge Les Trois Soleil''), Ženeva<ref>{{Citiranje weba|title=Respectable Loge «Les Trois Soleils» à l’Orient de Genève|url=https://troissoleils.ch/|access-date=2026-08-27|website=troissoleils.ch|language=fr}}</ref> – loža je osnovana 2020. u duhu osnivačice američke [[Teozofija|teozofije]]. == Inozemne velike lože u Švicarskoj == Pored nizozemskih velikih loža, u Švicarskoj djeluju i [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] koje su pod okriljem drugih nacionalnih [[Velika loža|velikih loža]], kao što su: *{{Z|FRA}} [[Veliki orijent Francuske]] (GOdF) pod svojim okriljem ima dvije lože u [[Ženeva|Ženevi]] od početka 19. stoljeća koje rade po [[Francuski obred|Francuskom obredu]]. Ove lože su Loža "Bratstvo" (''Loge La Fraternité'') koja je osnovana 1801. i Loža "Zvijezda Ženevskog jezera" (''Loge L'Étoile du Léman'') koja je osnovana 1804. godine.<ref name=":23"/> *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Federacija Memfisa-Mizraima]] (FedMM)<ref>{{Citiranje weba|title=Fédération Memphis-Misraïm|url=https://fedmm.org/|access-date=2026-08-27|website=fedmm.org|language=fr}}</ref> pod svojim okriljem ima četiri lože u Švicarskoj koje rede prema [[Obred Memfisa-Mizraima|obredu Memfisa-Mizraima]]. Dvije se nalaze u [[Lausanne|Lausannei]]: Loža "Horus i Ra" (''Loge Horus-Râ'') osnovana je 1988. dok je Loža "Khepri" (''Loge Khepri'') osnovana 2010. Druge dvije osnovane su u Ženevi u prosincu 2015.: Loža "Ma'at" (Loge Maat) te Loža "Pšenica Memfisa" (''Loge Le Blé de Memphis'').<ref name=":23"/> *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika mješovita loža Francuske]] (GLMF) ima jednu mješovitu ložu u Švicarskoj koja radi po Francuskom obredu. Loža "Ravnoteža i predviđanje" (''Loge Equilibre et Prospective'') br. 9 smještena je u [[Ženeva|Ženevi]] gdje je osnovna 2016.<ref name=":23"/><ref>{{Citiranje weba|title=Équilibre & Prospective Or∴ du Genevois : Loge Maçonnique Mixte - Franc-Maçonnerie à Genève - Suisse|url=https://equilibre-et-prospective.ch/|access-date=2026-08-27|website=equilibre-et-prospective.ch|language=fr}}</ref> *{{Z|BEL}} [[Konfederacija loža "Lithos"]] ima jednu mješovitu ložu u Švicarskoj koja radi po Francuskom obredu. Loža "Prijateljstvo" (''Loge L'Amitié'') br. 9 djeluje u [[Ženeva|Ženevi]] pod okriljem Konfederacije od 2008. Osnovna je 1991.<ref name=":23"/><ref>{{Citiranje weba|title=Nos Loges - Lithos|url=https://www.lithos.be/fr/nos-loges/|access-date=2026-08-27|website=lithos.be|language=fr, nl}}</ref> Pod okriljem Konfederacije u Švicarskoj ranije su djelovale još dvije lože: Loža "Sjever" (''Loge Septentrion'') br. 20 u Penthalazu od 2012. te Loža "Humanizam i prosvjetiteljstvo" (''Loge Humanisme et Lumières'') br. 27 u Ženevi od 2014. – obdje ove lože su ugašene do 2025. *{{Z|NJE}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Njemačka|Velika loža za muškarce i žene u Njemačkoj "Humanitas"]] ima jednu mješovitu ložu u Švicarskoj. Loža "Tres Libertates" smještena je u [[Zürich]]u. Prethodno je imala u istom gradu i Ložu "Fidelitas" (osn. 2017.)<ref name=":22">{{Citiranje weba|title= Fidelitas (Zürich)|url= https://freimaurer-wiki.de/index.php?title=FIDELITAS_(Z%C3%BCrich) |access-date=2026-08-27|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> koja je 2024. prešla pod okrilje Velike liberalne lože Austrije.<ref name=":21"/> *{{Z|AUT}} [[Velika liberalna loža Austrije]] (LGLÖ) ima jednu mješovitu ložu u Švicarskoj. Loža "Fidelitas" br. 9 osnovana je 2017. godine u Zürichu pod okriljem Velike lože u Njemačkoj "Humanitas",<ref name=":22"/> a od kraja 2024. djeluje pod okriljem austrijske velike lože.<ref name=":21">{{Citiranje weba|title=Welcome to the Masonic Lodge Fidelitas|url=https://www.freimaurer-zurich.ch/freemason-lodge-zurich-switzerland/|access-date=2026-08-27|website=freimaurer-zurich.ch|language=en, de}}</ref> *{{Z|GRČ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Grčka|Velika ženska loža Grčke]] ima jednu žensku ložu u Švicarskoj. Loža "Cristiane Olszacki" br. 2 osnovana je 2001. godine, a od 2016. ima sjedište u [[Ženeva|Ženevi]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glfg-suisse.com/la-glfg|title=Grande Loge Féminine de Grèce|access-date=2026-08-27|website=glfg-suisse.com|language=fr|archive-date=21. ožujka 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200321123730/https://www.glfg-suisse.com/la-glfg|url-status=dead}}</ref> == Vidi još == * [[Slobodno zidarstvo u Austriji]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{div col|colwidth=25em}} * {{URL|https://freimaurerei.ch/|Velika loža "Alpina" Švicarske}} (VLŠ) * {{URL|https://www.g-o-s.org/|Veliki orijent Švicarske}} * {{URL|https://www.glfs-masonic.ch/|Velika ženska loža Švicarske}} * {{URL|https://ledroithumain.ch/|Švicarska federacija "Le Droit Humain"}} * {{URL|https://www.glms.ch/|Velika mješovita loža Švicarske}} * {{URL|https://www.glsh.org/|Velika simbolička loža Helvetske}} * {{URL|https://freimaurermuseum.ch/fr/|Muzej slobodnih zidara u Švicarskoj}} * {{URL|https://www.masonic.ch/|Web portal ''masonic.ch''}} * {{URL|https://gpih.ch/|Neovisni veliki priorat Helvetije}} (pri VLŠ) * {{URL|https://en.royal-arch.ch/|Veliki kapitel kraljevskog luka Švicarske}} (pri VLŠ) * {{URL|https://glmmms.ch/|Velika loža majstora znaka Švicarske}} (pri VLŠ) * {{URL|https://www.emirat-shriners-switzerland.ch/|Šrajneri u Švicarskoj}} (pri VLŠ) * {{URL|https://www.masonica-gra.ch/de/|Istraživačka skupina Aplina}} (pri VLŠ) {{div col end}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Švicarskoj]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo po državama|Švicarska]] 283qss02ucy5fl2m4uor93alybb1gwo 7615488 7615474 2026-10-09T09:24:37Z DragonFederal 232801 /* Inozemne velike lože u Švicarskoj */ 7615488 wikitext text/x-wiki {|class="wikitable sortable floatright plainrowheaders" style="clear:right; margin-left:7px; margin-top:0; margin-right:0; margin-bottom:3px; font-size:90%;" |+Velike lože u Švicarskoj{{efn|Izdvojen popis velikih loža koje djeluju u Švicarskoj te broj loža koje djeluju pod njihovim pokroviteljstvom.}} |- ! scope="col" | [[Velika loža|Velike lože]] ! scope="col" | Broj [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Velika loža "Alpina" Švicarske]]''' |align=right|83 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Veliki orijent Švicarske''' |align=right|19 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Velika ženska loža Švicarske]]''' |align=right|17 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Švicarska federacija "Le Droit Humain"''' |align=right|8 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Velika mješovita loža Švicarske ''' |align=right|7 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Velika simbolička loža Helvetske''' |align=right|3 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|{{Z|FRA}} '''Federacija Memfisa-Mizraima''' |align=right|4 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|{{Z|FRA}} '''[[Veliki orijent Francuske]]''' |align=right|2 |- |} {{SZsidebar}} [[Slobodno zidarstvo]] ([[Francuski jezik|fran.]] ''franc-maçonnerie''; [[Njemački jezik|njema.]] ''freimaurerei''; [[Talijanski jezik|tali.]] ''massoneria'') se rano ukorijenilo u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Godine 1736. u [[Ženeva|Ženevi]] je osnovana prva [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]] na švicarskom tlu. Daljnje lože osnovane su u godinama koje su uslijedile, uključujući one u [[Lausanne|Lausannei]], [[Zürich]]u, [[Neuchâtel]]u i [[Basel]]u. Godine 1769. deset se devet loža ujedinilo u [[Velika loža|nacionalnu organizaciju]], prvu švicarsku veliku ložu. Danas u Švicarskoj djeluje [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Velika loža "Alpina" Švicarske]] i nekoliko [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalnih, odnosno kontinentalnih]], velikih loža. Također, inozemne [[Velika loža|nadležnosti]], poput [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]] imaju svoje lože u Švicarskoj. == Povijest == Prva dokumentirana [[Loža (slobodno zidarstvo)|slobodnozidarska loža]] na području današnje [[Švicarska|Švicarske]] osnovana je 1736. u [[Ženeva|Ženevi]]. Djelovala je pod nazivom "Društvo slobodnih zidara savršenog zadovoljstva" (''Société des Maçons Libres du Parfait Contentement''), a njezino se osnivanje povezuje s lordom Georgeom Hamiltonom i [[Prva Velika loža Engleske|Velikom ložom Londona]]. U [[Lausanne|Lausannei]] je prva loža osnovana 1739. ili 1740., uz sudjelovanje stranaca. Početno širenje slobodnog zidarstva tako je bilo povezano s međunarodnim vezama i engleskim organizacijskim uzorima.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Dictionnaire historique de la Suisse, „Franc-maçonnerie”|url=https://hls-dhs-dss.ch/fr/articles/011395/|access-date=2026-08-28|website=hls-dhs-dss.ch|language=fr}}</ref> Ubrzo su se pojavile lože i u drugim gradovima: Loža "Sloga" (''Loge La Concorde'') u [[Zürich]]u 1740., Loža "Tri plamteće zvijezde" (''Loge Les Trois Étoiles flamboyantes'') u [[Neuchâtel]]u 1743. te loža u [[Basel]]u 1744. Njihovo djelovanje nailazilo je na nepovjerenje vlasti. Ženevske su vlasti 1745. [[Protumasonstvo|zabranile]] građanima pristupanje slobodnozidarskim društvima, ponajprije zbog [[Tajna (slobodno zidarstvo)|tajnosti]] njihovih sastanaka, ali zabrana nije trajno zaustavila razvoj loža. Tijekom druge polovice 18. stoljeća jačalo je organizacijsko osamostaljivanje. Devet ženevskih loža osnovalo je 1769. Veliku ložu Ženeve (''Grande Loge de Genève''), čime je oslabila njihova neposredna ovisnost o [[Prva Velika loža Engleske|engleskoj velikoj loži]]. U Baselu je 17. kolovoza 1779. osnovan Neovisni veliki priorat Helvecije (''Grand Prieuré Indépendant d'Helvétie''), povezan s [[Ispravljeni škotski obred|Rektificiranim škotskim sustavom]].<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|title=Grand Prieuré Indépendant d'Helvétie|url=https://gpih.ch/rer.html|access-date=2026-08-28|website=gpih.ch|language=fr}}</ref> Međutim, politički prevrati krajem stoljeća otežavali su rad loža. Ženevska velika loža bila je osobito oslabljena između 1782. i 1786. Razdoblje [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] i [[Napoleonski ratovi|napoleonskih ratova]] obilježili su prekidi rada i obnove pojedinih loža, pri čemu su širenju slobodnog zidarstva pridonosile i vojne lože napoleonove vojske.<ref name=":0"/> U prvoj polovici 19. stoljeća nastavljeni su pokušaji povezivanja švicarskih loža. Nakon sporazuma o ujedinjenju sklopljenog 1842. u [[Le Locle]]u, u Zürichu je 22. lipnja 1844. osnovana [[Velika loža "Alpina" Švicarske]] od strane 14 loža. Njezin prvi [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] bio je povjesničar Johann Jakob Hottinger. Osnivanjem "Alpine" stvorena je zajednička organizacija [[Ivanovska loža|simboličkih loža]].<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|title=Création de la Grande Loge Suisse Alpina|url=https://vraisfrèresunis.ch/2023/03/21/1844/|access-date=2026-08-28|website=vraisfrèresunis.ch|language=fr}}</ref><ref name=":0"/> Usporedno s organiziranjem simboličkih loža razvijala su se [[Slobodnozidarski redovi|tijela]] [[Visoki masonski stupnjevi|viših stupnjeva]]. Nezavisni veliki priorat Helvecije zadržao je svoju ulogu u [[Ispravljeni škotski obred|Rektificiranom škotskom obredu]]. Za [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]] u Lausannei je 1873. osnovano Vrhovno vijeće Švicarske. Taj se obred razvio u [[Škotski obred#Opći ustroj|sustav od 33 stupnja]], pri čemu se rad u višim stupnjevima nadovezuje na [[Majstor (slobodno zidarstvo)|stupanj majstora]].<ref>{{Citiranje weba|title=Aréopage. Les Amis de la Lumière|url=https://davel.vd.ch/partnerdetail.aspx?ID=994601|access-date=2026-08-28|website=davel.vd.ch|language=fr}}</ref> Lausanne je 1875. bila domaćin međunarodnog konventa [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda|vrhovnih vijeća]] Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda. Raspravljalo se o zajedničkim načelima i međunarodnom uređenju obreda, uključujući tumačenje [[Veliki graditelj svih svjetova|Velikog arhitekta Svemira]] kao stvaralačkog načela. Konvent je bio važan pokušaj povezivanja različitih nacionalnih tradicija, ali nije uklonio razlike među njima u odnosu prema religiji i slobodi savjesti.<ref>{{Citiranje weba|title=Le Convent des Suprêmes Conseils du Rite Écossais Ancien et Accepté - Lausanne (6-22 septembre 1875) : Le Convent|url=https://freemasons-freemasonry.comwww./bernheim_convent02.html|access-date=2026-08-28|last=Bernheim|first=Alain|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20260307221306/https://freemasons-freemasonry.comwww./bernheim_convent02.html|archive-date=2026-03-07|website=freemasons-freemasonry.com|language=en}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje časopisa|title=European Freemasonries, 1850–1935: Networks and Transnational Movements |journal=European History Online|last=Berger|first=Joachim|url=https://d-nb.info/1020548894/34|year=2010}}</ref> [[Slika:DucommunElie-Icon p 1912 107 191.jpg|mini|200px|desno|Nobelovac [[Élie Ducommun]] bio je [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] [[Velika loža "Alpina" Švicarske|Velike lože "Alpina"]].]] U 19. stoljeću dio švicarskih slobodnih zidara sudjelovao je u liberalnim i radikalnim političkim pokretima te [[Čovjekoljublje|filantropskim]] inicijativama. Prema povjesničaru Olivieru Meuwlyju, slobodnozidarski krugovi bili su jedno od mjesta širenja ideja koje su pridonijele oblikovanju savezne države 1848., nakon [[Sonderbundski rat|građanskog rata]]. Njihov se utjecaj ostvarivao ponajprije razmjenom ideja i djelovanjem pojedinih članova, a ne jedinstvenim političkim programom svih loža.<ref name=":6">{{Citiranje weba|title=Une contribution majeure à la Suisse moderne|url=https://www.swissinfo.ch/fre/economie/300-ans-de-franc-ma%C3%A7onnerie_-une-contribution-majeure-%C3%A0-la-suisse-moderne/43689330|access-date=2026-08-28|last=Pauchard|first=Olivier|date=2017-11-26|website=swissinfo.ch|language=fr}}</ref> Među istaknutim članovima bio je novinar i mirovni djelatnik [[Élie Ducommun]], [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] "Alpine" od 1890. do 1895. Kao tajnik Međunarodnog mirovnog ureda sudjelovao je u međunarodnom mirovnom pokretu te je 1902., zajedno s [[Charles Albert Gobat|Charlesom Albertom Gobatom]], dobio [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]].<ref name=":7">{{Citiranje weba|title=Genève: un lieu pour la paix|url=https://www.genevaforpeace.com/indexd907.html?a=6507&p=10114|access-date=2026-08-28|last=Durand|first=Roger|website=genevaforpeace.com|language=fr}}</ref> Švicarska je početkom 20. stoljeća postala i središte pokušaja međunarodnog povezivanja [[Velika loža|velikih loža]]. Nakon kongresa održanog u Ženevi 1902., sljedeće je godine u Neuchâtelu uspostavljen Međunarodni ured za slobodnozidarske odnose (''Bureau international des relations maçonniques''; skraćeno BIRM), koji je vodio Édouard Quartier-la-Tente, tadašnjeg velikog majstora Velike lože "Alpina". Njegovu je ulogu 1921. preuzela [[Međunarodna masonska asocijacija]], osnovana na kongresu u Ženevi. Nastojanja da se uspostavi široka međunarodna suradnja ostala su ograničena razlikama među velikim ložama pa je udruga prestala djelovati 1950.<ref name=":1"/><ref name=":0"/> Počeci [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovitoga slobodnog zidarstva]], koje u članstvo prima žene i muškarce, povezani su s [[Le Droit Humain|međunarodnim redom "Le Droit Humain"]]. U Zürichu je 1896. osnovana njegova Loža "Švicarska Konfederacija" (''Loge Zu den Eidgenossen''), prva loža toga reda izvan [[Treća Francuska Republika|Francuske]]. Djelovala je do početka 20. stoljeća. Novi krug članova osnovan je u Ženevi 1910., a 1913. prerastao je u Ložu "Georges Martin". Godine 1923. osnovane su dodatne lože u [[Neuchâtel (kanton)|kantonu Neuchâtelu]] i u Lausannei.<ref name=":8">{{Citiranje weba|title=Notre obédience : l’Ordre Maçonnique Mixte International « LE DROIT HUMAIN »|url=https://ledroithumain.ch/le-droit-humain/|access-date=2026-08-28|website=ledroithumain.ch|language=fr}}</ref> Tijekom 1930-ih slobodno zidarstvo postalo je metom švicarskih frontističkih{{efn|Švicarski frontisti označavaju desničarski, profašistički i nacionalno-socijalistički pokret koji je djelovao u Švicarskoj tijekom 1930-ih i početkom 1940-ih godina.}} i [[Fašizam|fašističkih]] pokreta. Inicijativom povezanom s Arthurom Fonjallazom nastojalo se [[Protumasonstvo|zabraniti slobodnozidarska društva]] i srodne organizacije. Na saveznom [[referendum]]u 28. studenoga 1937. prijedlog je odbijen s 68,7% glasova protiv. Odbacili su ga [[Švicarski kantoni|svi kantoni]] osim [[Fribourg (kanton)|Fribourga]]. Slobodnozidarske organizacije time su zadržale mogućnost zakonitog djelovanja, iako su političke prilike uoči [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] i tijekom njega poticale veću diskreciju.<ref name=":6"/><ref name=":8"/><ref name=":0"/> Nakon Drugoga svjetskog rata unutar Velike lože "Alpina" pojačale su se razlike oko odnosa prema [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalnim velikim ložama]] i uvjetima međunarodnog priznanja. Približavanje pravilima regularnosti povezanima s [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjenom velikom ložom Engleske]] dovelo je do prekida službenih odnosa s [[Veliki orijent Francuske|Velikim orijentom Francuske]] 1955. Dio članova usprotivio se takvu usmjerenju te je sudjelovao u osnivanju novih loža. Dana 24. lipnja 1959. osnovan je Veliki orijent Švicarske. U njegovu su nastanku sudjelovale lože iz Lausanne i Züricha, među njima "Evolucija" (''Loge Évolution'') i "Anderson". Nova se velika loža odredila kao [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna i adogmatska]], uz naglasak na slobodi savjesti i autonomiji loža. Zadržala je muško članstvo. Veliki orijent je bio 1961. jedna od jedanaest obedijencija osnivačica [[CLIPSAS]]-a, međunarodne organizacije nastale potpisivanjem Strasbourškog apela. Godine 1967., u sklopu povezivanja s novim ženevskim ložama, preuzeo je naziv "Velika loža Švicarske" (''Grande Loge de Suisse''). Godine 1995. vratio se prvotnom nazivu. Ta je organizacija ostala zasebna od Velike lože "Alpina" Švicarske.<ref>{{Citiranje weba|title=GOS - Une histoire riche|url=https://www.g-o-s.org/une-histoire-riche/|access-date=2026-08-28|website=g-o-s.org|language=fr}}</ref><ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|title=La Loge Evolution|url=https://loge-evolution.ch/|access-date=2026-08-28|website=loge-evolution.ch|language=fr}}</ref> Samostalno [[Slobodno zidarstvo i žene|žensko slobodno zidarstvo]] počelo se organizirati 1964., kada je u Ženevi, pod okriljem [[Velika ženska loža Francuske|Velike ženske lože Francuske]], osnovana prva ženska loža. Godine 1972. osnovane su dvije lože neovisne o francuskoj velikoj loži, u Ženevi i Lausannei, a 1974. pridružila im se još jedna ženevska loža. Te su tri lože 1976. osnovale Veliku žensku ložu Švicarske (''Grande Loge Féminine de Suisse''). Daljnje ujedinjavanje provedeno je 1985. Četiri lože koje su prethodno pripadale Velikoj ženskoj loži Francuske najprije su osnovale Veliku žensku ložu Helvecije, a potom su se 29. lipnja pridružile zajedničkoj organizaciji švicarskih ženskih loža – [[Velika ženska loža Švicarske|Velikoj ženskoj loži Švicarske]].<ref>{{Citiranje weba|title=Our history: An institutional synthesis on the emergence of women’s freemasonry in Switzerland and the stages of the creation of the GLFS.|url=https://www.glfs-masonic.ch/GLFS-EN/history.html|access-date=2026-08-28|website=glfs-masonic.ch|language=en}}</ref> Mješovite lože reda Le Droit Humain također su postupno učvršćivale nacionalnu organizaciju. Pripreme koje je 1958. pokrenula Irène Marti završile su osnivanjem Švicarske federacije 18. listopada 1981.<ref name=":8"/> Krajem 20. i početkom 21. stoljeća švicarsko slobodno zidarstvo obilježava supostojanje više organizacijskih tradicija. Uz "Alpinu", koju [[Ujedinjena velika loža Engleske]] priznaje kao [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnu]], djeluju liberalne muške, ženske i mješovite [[Velika loža|obedijencije]]. Organizacijsku raznolikost dopunjuju [[#Inozemne velike lože u Švicarskoj|lože povezane s inozemnim velikim ložama]], neovisne lože te organizacije koje rade po [[Obred Memfisa-Mizraima|obredu Memfisa-Mizraima]].<ref name=":23"/> Pitanje slobodnozidarskog članstva povremeno je ostajalo predmetom političkih rasprava. U kantonu [[Valais]]u 2015. razmatran je prijedlog da [[Zastupnik|zastupnici]] moraju posebno prijavljivati članstvo u [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložama]] i [[Rotary International|Rotary]]/[[Lions Clubs International|Lions]] klubovima. Kantonalni parlament 11. rujna prihvatio je drukčije rješenje, s 55 glasova prema 53 i pet suzdržanih, izostavivši izričito navođenje tih organizacija.<ref>{{Citiranje weba|title=Les francs-maçons ont gagné|url=https://www.letemps.ch/suisse/francsmacons-ont-gagne|access-date=2026-08-28|last=Lambiel|first=Xavier|date=2015-09-11|website=letemps.ch|language=fr}}</ref> == Regularna velika loža == [[Slika:SGLA-Logo.png|mini|135px|desno|[[Velika loža "Alpina" Švicarske]], osnovna 1844.]] {{glavni|Velika loža "Alpina" Švicarske}} '''Velika loža "Alpina" Švicarske''' ([[Njemački jezik|nje]]. ''Schweizerische Grossloge Alpina''; [[Francuski jezik|fra]]. ''Grande Loge Suisse Alpina''; [[Talijanski jezik|tal]]. ''Gran Loggia Svizzera Alpina''), skraćeno GLSA,<ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.ch/|title=Grand Lodge Alpina of Switzerland|access-date=2026-08-28|website=freimaurerei.ch|language=en, fr, de, it}}</ref> [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] je švicarska [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] osnovana 1844. godine u [[Zürich]]u.<ref>{{Citiranje weba|title=Schweizerische Großloge Alpina|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Schweizerische_Gro%C3%9Floge_Alpina|access-date=2026-08-28|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> Njihov veliki majstor od 1890. do 1895. bio je [[Élie Ducommun]] dobitnik [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] 1902. godine.<ref name=":7"/> Pod svojim okriljem ima 83 [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] i od toga je 12 u [[Ženeva|Ženevi]], po osam u [[Lausanne|Lausanni]] i [[Zürich]]u, sedam u [[Basel]]u, po tri u [[Renens]]u i [[St. Gallen]]u, po dvije u [[Aubonne]]u, [[Clarens]]u, [[Bex]]u, [[Bern]]u i [[Zuchwil]]u, kao i po jedna u [[Lugano|Luganu]], [[Morges]]u, [[Grand-Saconnex]]u, [[Nyon]]u, [[Yverdon]]u, [[Fribourg]]u, [[Vevey]]u, [[Aigle (Vaud)|Aigleu]], [[Saint-Maurice]]u, [[Sion]]u, [[Neuchâtel]]u, [[Fleurier]]u, [[La Chaux-de-Fonds]]u, [[Le Locle]]u, [[Biel]]u, [[Saint-Imier]]u, [[Porrentruy]]u, [[Köniz]]u, [[Thun]]u, [[Aarau]]u, [[Luzern]]u,[[Bellinzona|Bellinzoni]], [[Locarno|Locarnu]], [[Chiasso]]u, [[Chur]], [[Davos]]u, [[Schaffhausen]]u, [[Winterthur]]u, [[Islikon]]u, [[Rapperswil]]u i [[Berschis]]u.<ref name="sl">{{Citiranje weba|title=Lodge Directory : Discover lodges across all linguistic regions of Switzerland.|url=https://app.freimaurerei.ch/lodges|access-date=2026-08-28|website=freimaurerei.ch|language=en}}</ref> Ovu veliku ložu kao regularnu priznaju [[Ujedinjena velika loža Engleske]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/foreign-grand-lodges|title=Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England|access-date=2026-08-28|website=ugle.org.uk|language=en}}</ref> te druge dvije [[matične velike lože]] – [[Velika loža Irske]] i [[Velika loža Škotske]].<ref>{{Citiranje weba|title=Foreign Grand Lodges - Grand Lodge of Ireland|url=https://freemason.ie/about-grand-lodge/foreign-grand-lodges/|access-date=2026-08-28|website=freemason.ie|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Grand Lodges in Amity with The Grand Lodge Scotland|url=https://www.grandlodgescotland.com/grand-lodges-in-amity-with-the-grand-lodge-of-scotland/|access-date=2026-08-28|website=grandlodgescotland.com|language=en}}</ref> == Liberalne velike lože == {{multiple image | align = right | header = | image1 = Logo GOS 2023.png | width1 = 144 | caption1 = Veliki orijent Švicarske, osnovn 1959. | image2 = GLFS.png | width2 = 135 | caption2 = [[Velika ženska loža Švicarske]], osnovana 1976. }} U Švicarskoj danas djeluje nekoliko velikih loža koje pripadaju [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnom (liberalanom, adogmatskom)]] ustroju.<ref name=":23">{{Citiranje časopisa|title=La franc-maçonnerie libérale en Suisse|journal=Masonica|last=Hermann|first=Jacques|date=2024-09-12|url=https://www.g-o-s.org/la-franc-maconnerie-liberale-en-suisse/|volume=|pages=|last2=Jaccard|first2=Michel|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Switzerland co-Masonry|url=https://comasonry.3-5-7.nl/europe/switzerland/|access-date=2026-08-28|website=comasonry.3-5-7.nl|language=en}}</ref> '''Veliki orijent Švicarske''' (''Grossorient der Schweiz''; ''Grand Orient de Suisse''; ''Grande Orient della Svizzera''), skraćeno GOS,<ref>{{Citiranje weba|url=https://grand-orient-suisse.org/|title=Grand Orient de Suisse|access-date=2026-08-28|website=grand-orient-suisse.org|language=fr, de, it}}</ref> je liberalna velika loža. Osnovan je 24. lipnja 1959. kao rezultat protivljenja loža unutar [[Velika loža "Alpina" Švicarske|Velike lože Švicarske]] njezinu podređivanju [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnoj struji]] [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]], i to od dvije lože iz [[Lausanne]] i jedne iz [[Zürich]]a. Godine 1967. i druge lože proizišle iz Velike lože Švicarske zatražile su pristupanje Velikom orijentu. Pod svojim okriljem danas ima 19 loža, od toga ih je osam u [[Ženeva|Ženevi]], dok se po jedna loža nalazi u: [[Aigle (Vaud)|Aigleu]], [[Bellinzona|Bellinzoni]], [[Bern]]u, [[Clarens]]u, [[L'Isle]]u, [[Lausanne|Lausanni]], [[Morges]]u, [[Zug (grad)|Zugu]] i [[Zürich]]u, dok se dvije nalaze u [[Francuska|Francuskoj]], u [[Lyon]]u.<ref name=":23"/> Lože rade na njemačkom, francuskom, talijanskom, kao i [[Španjolski jezik|španjolskom jeziku]].<ref>{{Citiranje weba|title=Les loges|url=https://www.g-o-s.org/les-loges/|access-date=2026-08-28|website=g-o-s.org|language=fr}}</ref> Članica je nekoliko međunarodnih [[Savez velikih loža|saveza velikih loža]], i to [[Alijansa masona Europe|Alijanse masone Europe]],<ref>{{Citiranje weba|title=EMA Members|url=https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|access-date=2025-10-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720011614/https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|archive-date=2025-07-20|website=ame-ema.eu|language=en, fr}}</ref> [[Međunarodna liberalna masonska unija|Međunarodne liberalne masonske unije]]<ref>{{Citiranje weba|title=Communiqué de l’Union Maçonnique Libérale Internationale du 22 avril 2025|url=https://godf.org/actualites/communiques-de-presse/communique-de-l-union-maconnique-liberale-internationale-du-22-avril-2025/|access-date=2026-08-28|date=2025-05-05|website=godf.org|language=fr}}</ref> te [[CLIPSAS]]-a (od 1961.; suosnivač<ref name=":25">{{Citiranje weba|url=https://clipsas.org/membres/|title=Membres of CLIPSAS|access-date=2026-08-28|website=clipsas.org|language=en}}</ref>). '''Švicarska federacija "Le Droit Humain"''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Fédération suisse du Droit Humain'') je švicarska [[Pokrajinska velika loža|nacionalna federacija]] [[Le Droit Humain|istoimenog međunarodnog reda]] za [[Mješovito slobodno zidarstvo|muškarce i žene]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.ch/|title=Fédération Suisse de l'Ordre Maçonnique Mixte International "Le Droit Humain"|access-date=2024-03-26|website=ledroithumain.ch|language=fr}}</ref> Ovaj međunarodni red u Švicarskoj, kojemu je primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]], djeluje kao federacija od 1981. godine, dok je prva loža pod njegovim okriljem osnovana još 1895.<ref name=":8"/> Danas pod okriljem Švicarske federacije djeluje devet loža, od toga su tri u [[Ženeva|Ženevi]], a po jedna se nalazi u [[Clarens]]u, [[Lausanne|Lausanni]], [[Locarno|Locarnu]], [[Porrentruy]]u, [[Solothurn]]u i [[Vallorbe]]u.<ref name=":20">{{Citiranje weba|title=Présentation des loges de Notre Fédération - La Fédération Suisse de l’Ordre Maçonnique Mixte International « Le Droit Humain »|url=https://ledroithumain.ch/nos-loges/|access-date=2026-08-28|website=ledroithumain.ch|language=fr}}</ref> Loža "Putevi urara" (''Loge Chemins des Horlogers'') br. 2034 djeluje u Vallorbeu i u Pontarlieru u [[Francuska|Francuskoj]].<ref name=":20"/><ref>{{Citiranje weba|title=R:.L:. « Chemins des Horlogers » n°2034 à Vallorbe et Pontarlier|url=https://ledroithumain.ch/nos-loges/chemins-des-horlogers/|access-date=2026-08-28|website=ledroithumain.ch|language=fr}}</ref> '''Velika simbolička loža Helvetske''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge symbolique helvétique''), skraćeno GLSH,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glsh.org/|title=Grande Loge Symbolique Helvétique, Franc-Maçonnerie Égyptienne|access-date=2026-08-28|website=glsh.org|language=fr}}</ref> je liberalna velika loža osnovana 1979. i radi po [[Obred Memfisa-Mizraima|obredu Memfisa-Mizraima]]. Pod svojim okriljem ima tri lože u [[Ženeva|Ženevi]], i to "Eknaton" (''Loge Akhenaton''), "Sekhmet" (''Loge Sekhmet''), "Zvijezda" (''Loge L'Étoile'').<ref name=":23"/> Članica je međunarodnog [[Savez velikih loža|saveza velikih loža]] [[CLIPSAS]] od 1993.<ref name=":25"/> '''[[Velika ženska loža Švicarske]]''' (''Schweizerische Frauen Großloge''; ''Grande Loge Féminine de Suisse''; ''Grand Loggia Femminile di Svizzera''), skraćeno GLFS,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glfs-masonic.ch/|title=Grande Loge Féminine de Suisse|access-date=2026-08-28|website=glfs-masonic.ch|language=de, fr, it, en}}</ref> je [[Slobodno zidarstvo i žene|ženska]] velika loža osnovna 1985. godine. Pod svojim okriljem danas ima 17 loža, od toga ih je pet u [[Ženeva|Ženevi]], dvije u [[Renens]]u, te po jedna u [[Basel]]u, [[Bern]]u, [[Clarens]]u, [[Fribourg]]u, [[La Chaux-de-Fonds]]u, [[Lausanne|Lausanni]], [[Lugano|Luganu]], [[Neuchâtel]]u, [[Winterthur]]u i [[Zürich]]u.<ref>{{Citiranje weba|title=The Lodges of the GLFS|url=https://www.glfs-masonic.ch/GLFS-EN/the-lodge---the-lodges.html|access-date=2026-08-28|website=glfs-masonic.ch|language=en}}</ref> Članica je međunarodnog [[Savez velikih loža|saveza velikih loža]] [[CLIMAF]] od 1987.<ref>{{Citiranje weba|title=Les Obédiences Juridictions|url=https://www.climaf.eu/obediences----obediences-.html|access-date=2026-08-28|website=climaf.eu|language=fr}}</ref> '''Veliki mješovita loža Švicarske''' (''Gemischte Grossloge der Schweiz''; ''Grande Loge mixte de Suisse''; ''Grande Loggia Mista Svizzera''), skraćeno GLMS,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glms.ch/index.php/fr/|title=GLMS|access-date=2026-08-28|website=glms.ch|language=de, fr, it}}</ref> je liberalna velika loža osnovana 1999. od loža koje su se odvojile od Švicarske federacije "Le Droit Humain".<ref name=":23"/> Pod svojim okriljem danas ima sedam loža, od toga su dvije u [[Ženeva|Ženevi]] te po jedna u [[Bellinzona|Bellinzoni]], Saint-Mauriceu, [[Lausanne|Lausanni]], [[Montreux]]u i [[Zürich]]u.<ref>{{Citiranje weba|title=Les respectables Loges|url=https://www.glms.ch/index.php/fr/liens|access-date=2026-08-28|website=glms.ch|language=fr}}</ref> Osim toga, u Švicarskoj ima nekoliko autonomnih ili "divljih" loža koje nisu povezane niti s jednom velikom ložom.<ref name=":23"/> * Loža "Atanor" (''Loge Athanor''), [[Biel]]<ref>{{Citiranje weba|title=Athanor : Loge masonnique mixte au rite Memphis-Misram|url=https://l-athanor.ch/|access-date=2026-08-27|website=l-athanor.ch|language=fr}}</ref> – loža je osnovana 14. listopada 1978. spajanjem dviju loža "Atanor" i "Tiferet" te radi prema [[Obred Memfisa-Mizraima|obredu Memfisa-Mizraima]]. * Loža "Jedinstvo i harmonija" (''Loge Union et Harmonie''), [[Fribourg]] – loža je osnovana u [[Bern]]u 1974. kao loža br. 1184 pod okriljem [[Le Droit Humain|Međunarodnog reda "Le Droit Humain"]]. Međutim, članica je Univerzalnog masonskog saveza.{{efn|name=alma|Univerzalni masonski savez (''Alliance Maçonnique Universelle'', ALMA) je fleksibilna struktura, odnosno "saveza slobodnih i suverenih loža".<ref>{{Citiranje weba|title=ALMA Universelle|url=https://www.almauniverselle.fr/accueil/complements/liens-web/|access-date=2026-08-27|website=almauniverselle.fr|language=fr}}</ref>}}<ref>{{Citiranje weba|title=Union & Harmonie|url=https://www.union-harmonie.ch/|access-date=2026-08-27|website=union-harmonie.ch|language=fr}}</ref> * Loža "Potajno" (''Atelier Sub Rosa''), [[Ženeva]]<ref>{{Citiranje weba|title=Sub-Rosa Loge de Recherche|url=http://www.sub-rosa.ch/|access-date=2026-08-27|website=sub-rosa.ch|language=fr}}</ref> – [[istraživačka loža]] je osnovana 1971. Međutim, članica je Univerzalnog masonskog saveza.{{efn|name=alma}} * Loža "Tri sunca" (''Loge Les Trois Soleil''), Ženeva<ref>{{Citiranje weba|title=Respectable Loge «Les Trois Soleils» à l’Orient de Genève|url=https://troissoleils.ch/|access-date=2026-08-27|website=troissoleils.ch|language=fr}}</ref> – loža je osnovana 2020. u duhu osnivačice američke [[Teozofija|teozofije]]. == Inozemne velike lože u Švicarskoj == Pored švicarskih velikih loža, u Švicarskoj djeluju i [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] koje su pod okriljem drugih nacionalnih [[Velika loža|velikih loža]], kao što su: *{{Z|FRA}} [[Veliki orijent Francuske]] (GOdF) pod svojim okriljem ima dvije lože u [[Ženeva|Ženevi]] od početka 19. stoljeća koje rade po [[Francuski obred|Francuskom obredu]]. Ove lože su Loža "Bratstvo" (''Loge La Fraternité'') koja je osnovana 1801. i Loža "Zvijezda Ženevskog jezera" (''Loge L'Étoile du Léman'') koja je osnovana 1804. godine.<ref name=":23"/> *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Federacija Memfisa-Mizraima]] (FedMM)<ref>{{Citiranje weba|title=Fédération Memphis-Misraïm|url=https://fedmm.org/|access-date=2026-08-27|website=fedmm.org|language=fr}}</ref> pod svojim okriljem ima četiri lože u Švicarskoj koje rede prema [[Obred Memfisa-Mizraima|obredu Memfisa-Mizraima]]. Dvije se nalaze u [[Lausanne|Lausannei]]: Loža "Horus i Ra" (''Loge Horus-Râ'') osnovana je 1988. dok je Loža "Khepri" (''Loge Khepri'') osnovana 2010. Druge dvije osnovane su u Ženevi u prosincu 2015.: Loža "Ma'at" (Loge Maat) te Loža "Pšenica Memfisa" (''Loge Le Blé de Memphis'').<ref name=":23"/> *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika mješovita loža Francuske]] (GLMF) ima jednu mješovitu ložu u Švicarskoj koja radi po Francuskom obredu. Loža "Ravnoteža i predviđanje" (''Loge Equilibre et Prospective'') br. 9 smještena je u [[Ženeva|Ženevi]] gdje je osnovna 2016.<ref name=":23"/><ref>{{Citiranje weba|title=Équilibre & Prospective Or∴ du Genevois : Loge Maçonnique Mixte - Franc-Maçonnerie à Genève - Suisse|url=https://equilibre-et-prospective.ch/|access-date=2026-08-27|website=equilibre-et-prospective.ch|language=fr}}</ref> *{{Z|BEL}} [[Konfederacija loža "Lithos"]] ima jednu mješovitu ložu u Švicarskoj koja radi po Francuskom obredu. Loža "Prijateljstvo" (''Loge L'Amitié'') br. 9 djeluje u [[Ženeva|Ženevi]] pod okriljem Konfederacije od 2008. Osnovna je 1991.<ref name=":23"/><ref>{{Citiranje weba|title=Nos Loges - Lithos|url=https://www.lithos.be/fr/nos-loges/|access-date=2026-08-27|website=lithos.be|language=fr, nl}}</ref> Pod okriljem Konfederacije u Švicarskoj ranije su djelovale još dvije lože: Loža "Sjever" (''Loge Septentrion'') br. 20 u Penthalazu od 2012. te Loža "Humanizam i prosvjetiteljstvo" (''Loge Humanisme et Lumières'') br. 27 u Ženevi od 2014. – obdje ove lože su ugašene do 2025. *{{Z|NJE}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Njemačka|Velika loža za muškarce i žene u Njemačkoj "Humanitas"]] ima jednu mješovitu ložu u Švicarskoj. Loža "Tres Libertates" smještena je u [[Zürich]]u. Prethodno je imala u istom gradu i Ložu "Fidelitas" (osn. 2017.)<ref name=":22">{{Citiranje weba|title= Fidelitas (Zürich)|url= https://freimaurer-wiki.de/index.php?title=FIDELITAS_(Z%C3%BCrich) |access-date=2026-08-27|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> koja je 2024. prešla pod okrilje Velike liberalne lože Austrije.<ref name=":21"/> *{{Z|AUT}} [[Velika liberalna loža Austrije]] (LGLÖ) ima jednu mješovitu ložu u Švicarskoj. Loža "Fidelitas" br. 9 osnovana je 2017. godine u Zürichu pod okriljem Velike lože u Njemačkoj "Humanitas",<ref name=":22"/> a od kraja 2024. djeluje pod okriljem austrijske velike lože.<ref name=":21">{{Citiranje weba|title=Welcome to the Masonic Lodge Fidelitas|url=https://www.freimaurer-zurich.ch/freemason-lodge-zurich-switzerland/|access-date=2026-08-27|website=freimaurer-zurich.ch|language=en, de}}</ref> *{{Z|GRČ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Grčka|Velika ženska loža Grčke]] ima jednu žensku ložu u Švicarskoj. Loža "Cristiane Olszacki" br. 2 osnovana je 2001. godine, a od 2016. ima sjedište u [[Ženeva|Ženevi]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glfg-suisse.com/la-glfg|title=Grande Loge Féminine de Grèce|access-date=2026-08-27|website=glfg-suisse.com|language=fr|archive-date=21. ožujka 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200321123730/https://www.glfg-suisse.com/la-glfg|url-status=dead}}</ref> == Vidi još == * [[Slobodno zidarstvo u Austriji]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{div col|colwidth=25em}} * {{URL|https://freimaurerei.ch/|Velika loža "Alpina" Švicarske}} (VLŠ) * {{URL|https://www.g-o-s.org/|Veliki orijent Švicarske}} * {{URL|https://www.glfs-masonic.ch/|Velika ženska loža Švicarske}} * {{URL|https://ledroithumain.ch/|Švicarska federacija "Le Droit Humain"}} * {{URL|https://www.glms.ch/|Velika mješovita loža Švicarske}} * {{URL|https://www.glsh.org/|Velika simbolička loža Helvetske}} * {{URL|https://freimaurermuseum.ch/fr/|Muzej slobodnih zidara u Švicarskoj}} * {{URL|https://www.masonic.ch/|Web portal ''masonic.ch''}} * {{URL|https://gpih.ch/|Neovisni veliki priorat Helvetije}} (pri VLŠ) * {{URL|https://en.royal-arch.ch/|Veliki kapitel kraljevskog luka Švicarske}} (pri VLŠ) * {{URL|https://glmmms.ch/|Velika loža majstora znaka Švicarske}} (pri VLŠ) * {{URL|https://www.emirat-shriners-switzerland.ch/|Šrajneri u Švicarskoj}} (pri VLŠ) * {{URL|https://www.masonica-gra.ch/de/|Istraživačka skupina Aplina}} (pri VLŠ) {{div col end}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Švicarskoj]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo po državama|Švicarska]] 7klgu6de75vljx7nw8s70mn5auz1nd0 0 819001 7615288 7608520 2026-10-08T16:21:08Z Cybermb 1634 /* Raspored utrka i osvajači postolja */ Utrke 1-2 7615288 wikitext text/x-wiki {{radovi}} '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''500cc''''' za 1980. godinu je treći put zaredom osvojio [[SAD|američki]] vozač [[Kenny Roberts]] na motociklu ''[[Yamaha|Yamaha YZR500 (OW48)]]'', za momčad ''Yamaha Motor Company'' <br> Prvenstvo za proizvođače je osvojio ''[[Suzuki]]''. == Raspored utrka i osvajači postolja == 1980. godine je bilo na rasporedu 10 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'', te su na njih 8 vožene utrke u klasi ''500cc''. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj utrke u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width="10%"|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- |'''1. ||<small> 11. svibnja 1980. ||{{Z|ITA}} Misano (Santa Monica) ||''VN Nacija ||<small> ''58° GP delle Nazioni |{{Z|ITA}} Marco Lucchinelli ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha |{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Franco Uncini ||Suzuki ||{{Z|ITA}} Graziano Rossi ||Yamaha |<ref name="pilotegp_1980"> {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20220329142718/http://www.pilotegpmoto.com/gp-1980.pdf pilotegpmoto.com, ''GP 1980''], wayback arhiva </ref> <ref name="jumpingjack_1980"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725165536/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1980_heden.htm jumpingjack.nl, ''1980 - GP''], wayback arhiva </ref> <ref name="racingmemo_1980_GP"> {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-1980.htm racingmemo.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route / L'année 1980''], pristupljeno 8. listopada 2026. </ref> <ref name="racingmemo_1980_500cc"> {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-classements_80-500.htm racingmemo.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1980 - 500cc''], pristupljeno 8. listopada 2026 </ref> <ref name="MA-de_1980"> {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902055732/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/1980.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 1980''], wayback arhiva </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1980/nat/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1980 / NATIONS GRAND PRIX 1980 / 500cc / RAC''], pristupljeno 8. listopada 2026 </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1980-nations-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1980 Nations MotoGP''], pristupljeno 8. listopada 2026 </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/misano800511.jpg progcovers.com, ''1980 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 1 / Misano World Circuit''], preuzeto 8. listopada 2026 </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_delle_Nazioni_1980 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico delle Nazioni 1980''], pristupljeno 8. listopada 2026 </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_las_Naciones_de_Motociclismo_de_1980 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de las Naciones de Motociclismo de 1980''], pristupljeno 8. listopada 2026 </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_der_Naties_1980 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace der Naties 1980''], pristupljeno 8. listopada 2026 </ref> |- |'''2. ||<small> 18. svibnja 1980. ||{{Z|ŠPA}} Jarama ||''VN Španjolske ||<small> ''XXX Gran Premio de España |{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha |{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Marco Lucchinelli ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Randy Mamola ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1980"/> <ref name="jumpingjack_1980"/> <ref name="racingmemo_1980_GP"/> <ref name="racingmemo_1980_500cc"/> <ref name="MA-de_1980"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1980/spa/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1980 / SPANISH GRAND PRIX 1980 / 500cc / RAC''], pristupljeno 8. listopada 2026 </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1980-spanish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1980 Spanish MotoGP''], pristupljeno 8. listopada 2026 </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/jarama800518.jpg progcovers.com, ''1980 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 2 / Jarama''], preuzeto 8. listopada 2026 </ref> <ref> {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Spagna_1980 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Spagna 1980''], pristupljeno 8. listopada 2026 </ref> <ref> {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_de_Espa%C3%B1a_de_Motociclismo_de_1980 es.wikipedia.org, ''Gran Premio de España de Motociclismo de 1980''], pristupljeno 8. listopada 2026 </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Spanje_1980 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Spanje 1980''], pristupljeno 8. listopada 2026 </ref> |- |} <!-- ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||| --> <small> ''VN Austrija'' (staza Salzburgring) – bila predviđena za 27. travnja 1980., ali otkazana zbog velikog snijega koji je prekrio stazu i okolno područje </small> == Poredak za vozače == ; Sustav bodovanja Bodove je osvajalo prvih 10 vozača u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. |- !bodovi |15 ||12 ||10 ||8 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova |- bgcolor="gold" |||||||||||||||||| --> == Poredak za konstruktore == ; Sustav bodovanja Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 10 u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. |- !bodovi |15 ||12 ||10 ||8 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} '''''[[Suzuki]]''''' prvak u poretku konstruktora. <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE%20CONST.htm racingmemo.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO / Championnats du Monde des constructeurs], pristupljeno 25. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.europark.com/ny-gpdat/ny-c500m.htm europark.com, ''WORLD CHAMPIONS / 500 / MotoGP Manufacturer''], pristupljeno 25. rujna 2026. </ref> {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|JAP}} '''[[Suzuki]] ||<center> '''108 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|JAP}} '''[[Yamaha]] ||<center> '''102 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|JAP}} '''Kawasaki ||<center> '''13 |- |} <small> u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Povezani članci == * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/summary/2024 motorsportstats.com, ''MotoGP''] * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20231207001348/http://www.pilotegpmoto.com/ pilotegpmoto.com], wayback * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''], wayback * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20221125153143/https://www.motorsport-archive.com/results/series/36 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship :: Overview''] wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-moto-gp-presentation-medal-winners-sup405.html the-sports.org, ''Moto - Moto GP - Prize list''] * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/series/motogp/ motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / MotoGP''] * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/motorcycle-championships-world/ motorsporttop20.com, ''Motorcycle Championships''] * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/fimgrandprix.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / FIM Grand Prix World Championship Programmes / 500cc Class / MotoGP''] * {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_1980 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 1980''] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/1980_Grand_Prix_motorcycle_racing_season en.wikipedia.org, ''1980 Grand Prix motorcycle racing season''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Motorrad-Weltmeisterschaft_1980 de.wikipedia.org, ''Motorrad-Weltmeisterschaft 1980''] * {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Temporada_1980_del_Campeonato_del_Mundo_de_Motociclismo es.wikipedia.org, ''Temporada 1980 del Campeonato del Mundo de Motociclismo''] * {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Wereldkampioenschap_wegrace_1980 nl.wikipedia.org, ''Wereldkampioenschap wegrace 1980''], == Literatura i izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1980/nat/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1980 / 500cc''], pristupljeno 25. rujna 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/1980/500cc/championship-standings motogp.com, ''Standings / 1980 / Rides' Standings / Championship Standings 1980 / 500cc''], pristupljeno 25. rujna 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20190403132424/http://www.motogp.com/en/Results+Statistics/1980/WGER/500cc/World+Standing motogp.com, ''500cc World Standing 1980''], wayback arhiva (2019.) * {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-classements_80-500.htm racingmemo.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1980 - 500cc''], pristupljeno 25. rujna 2026. * {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-1980.htm racingmemo.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route / L'année 1980''], pristupljeno 25. rujna 2026. * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20220329142718/http://www.pilotegpmoto.com/gp-1980.pdf pilotegpmoto.com, ''GP 1980''], wayback arhiva * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725165536/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1980_heden.htm jumpingjack.nl, ''1980 - GP''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/championships/1980-world-motorcycle-championship/ motorsportmagazine.com, ''1980 World Motorcycle Championship''], pristupljeno 25. rujna 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20220706055950/https://www.motorsport-archive.com/results/season/2623 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship 1980 :: Schedule and Standings''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-1980-500cc-epr54533.html the-sports.org, ''Moto - 500cc - 1980 - Detailed results''], pristupljeno 25. rujna 2026. * {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902055732/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/1980.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 1980''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.f1network.net/main/s180/st83379.htm f1network.net, ''500cc Grand Prix entry list for 1983''], objavljeno 6. prosinca 2006., pristupljeno 25. rujna 2026. * {{en icon}} [https://global.yamaha-motor.com/race/wgp-50th/race_archive/season1980_89/1980/ global.yamaha-motor.com, ''1980 / Roberts takes championship for the third year running''], pristupljeno 25. rujna 2026. * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/11/2.500cc-MotoGP.pdf motorsporttop20.com, ''FICM 500cc GRAND PRIX EUROPEAN CHAMPIONSHIP (1938-39) / FIM 500cc GRAND PRIX WORLD CHAMPIONSHIP (1949-2001) / FIM MOTO GP WORLD CHAMPIONSHIP (since 2002)''], objavljeno u studenom 2025., preuzeto 25. rujna 2026. * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/500cc1980.php progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / 1980 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes''], pristupljeno 25. rujna 2026. {{izvori|49em}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – 500cc|1980 1 500cc]] ne5uc47ixb8ed70ucped7b1ve0vota7 0 819441 7615478 7612564 2026-10-09T08:20:56Z Croxyz 205325 /* Povijest */ 7615478 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = SK Viktorija Osijek | slika = | puno ime = | nadimak = | godina osnivanja = [[1927.]] | godina gašenja = | igralište = | kapacitet stadiona = | navijači = | navijači_ref = | predsjednik = | trener = | liga = | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1=_unknown |pattern_ra1= | leftarm1=FFFFFF |body1=FFFFFF |rightarm1=FFFFFF |shorts1=FFFFFF |socks1=FFFFFF | pattern_la2= |pattern_b2=_unknown |pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF }} '''SK Viktorija Osijek''' bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]ni klub iz [[Retfala|Retfale]], [[Osijek]]. == Povijest == Osnovan je 1927.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/osijek Osijek], Nogometni leksikon, pristupljeno 4. listopada 2026.</ref><ref name="JNS" /> Klupska pravila iz 1934. navode ga pod imenom '''Sportski klub Viktoria'''.<ref>[https://web.archive.org/web/20061217214145/http://filozof.ffzg.hr/~gimbrisi/arh/vodic/Pravila.doc Pravila hrvatskih društava 1845. – 1945.], FFZG, pristupljeno 4. listopada 2026.</ref> Klupske boje 1932. bile su žuta i plava.<ref name="JNS">[https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&item=X01888&P= Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god.], Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. LVIII.</ref> Natječe se od [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – II. razred 1928./29.|1928./29.]] u II. razredu [[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]]. Kao doprvak II. razreda [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – II. razred 1933./34.|1933./34.]] plasirao se u I. razred iz kojeg je ispao u jesenskoj sezoni [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. razred 1935./36.|1935./36.]] U proljetnom dijelu sezone [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – II. razred 1935./36.|1935./36.]] bio je prvak II. razreda, no [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. razred 1936./37.|1936./37.]] je ponovno ispao u II. razred. Prešao je u I. razred nakon što je na kraju sezone [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – II. razred 1938./39.|1938./39.]] ukinut drugi razred. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Viktorija Osijek, SK}} [[Kategorija:Nogomet u Osijeku]] [[Kategorija:Bivši nogometni klubovi u Osječko-baranjskoj županiji]] osqimgyrfxinr4ozuqqmvnx0sdze474 2 819454 7615455 7614859 2026-10-09T06:17:04Z SjeverniArhiv 374408 7615455 wikitext text/x-wiki {{Infookvir film | naslov filma = Zrinski | slika = Zrinski 2026 film poster.jpg | režija = Alen Matušin | producenti = Alen Matušin | scenarij = Alen Matušin | pripovjedač = Martin Lukavečki | glavne uloge = Denis Bosak<br>Vini Jurčić<br>Emir Hadžihafizbegović | snimatelj = Mario Delić (direktor fotografije)<br>Boris Matijašec (snimatelj)<br>Lidija Filipović (snimateljica) | montaža = Tomislav Josipović | scenografija = Mladen grof Jerneić Erdödy | kostimografija = Mladen grof Jerneić Erdödy | studio = GARA Civitas | godina = 2026. | trajanje = 53 minute | država = Hrvatska | žanr = igrano-dokumentarni film | imdb_id = 34305694 }} '''Zrinski''' je hrvatski igrano-dokumentarni film iz 2026. godine redatelja, scenarista i producenta Alena Matušina o [[Nikola VII. Zrinski|Nikoli VII. Zrinskom]] (1620. – 1664.). U glavnim ulogama nastupaju Denis Bosak, Vini Jurčić i Emir Hadžihafizbegović, a narator je Martin Lukavečki. U dokumentarnom dijelu sudjeluju hrvatski povjesničar [[Hrvoje Petrić]] i mađarski povjesničar Sándor Bene.<ref name="hina2701" /><ref name="hrt3003" /> Film je posvećen Nikoli VII. Zrinskom, poznatom i kao Nikola Zrinski Čakovečki, praunuku sigetskog junaka [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]] i starijem bratu [[Petar Zrinski|Petra IV. Zrinskog]].<ref name="bicak">{{Citiranje weba | url = https://www.vecernji.hr/kultura/nikola-vii-zrinski-bio-je-ratnik-ali-i-vrhunski-intelektualac-i-knjizevnik-koji-je-govorio-barem-sest-jezika-1951805 | title = Nikola VII. Zrinski bio je ratnik, ali i vrhunski intelektualac i književnik koji je govorio barem šest jezika | author = Snježana Bičak | date = 16. travnja 2026. | website = Večernji list }}</ref> Bavi se povijesnim okolnostima zbog kojih je Nikola VII., unatoč političkoj, vojnoj i gospodarskoj ulozi koju je imao u svoje vrijeme, u hrvatskoj povijesnoj tradiciji ostao manje poznat od svojega pradjeda i mlađeg brata. U tom kontekstu film razmatra njegovo mjesto i značenje u povijesti dinastije [[Zrinski]]h.<ref name="emedjimurje2025" /> Jedna od tema filma su okolnosti iznenadne smrti Nikole VII. 1664. godine, pri čemu se iznosi i teza o mogućoj umiješanosti njegova brata Petra. Politička i gospodarska moć Zrinskih prikazuje se ponajprije kroz važnost luke [[Bakar (grad)|Bakar]] i njezin položaj unutar [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], što film povezuje i s Nikolinim složenim odnosom prema središnjoj habsburškoj vlasti. Film se bavi i političkim okolnostima koje su prethodile [[Zrinsko-frankopanska urota|Zrinsko-frankopanskoj uroti]] te iznosi tezu da bi Nikola VII., premda povezan sa začecima reformskih gibanja, prema habsburškom dvoru postupio politički pragmatičnije od svojega brata Petra.<ref name="bicak" /><ref name="hina2701" /> == Sadržaj == [[Datoteka:Nikola VII Zrinski during the Winter Campaign - Zrinski 2026.jpg|mini|desno|Denis Bosak kao Nikola VII. Zrinski tijekom Zimske vojne.]] Film ne prikazuje život Nikole VII. Zrinskog kronološki, nego započinje 1664. godine Zimskom vojnom, pohodom protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] tijekom kojega njegove snage spaljuju Sulejmanov most kod [[Darda|Darde]]. Igrane rekonstrukcije izmjenjuju se s dokumentarnim dijelovima u kojima narator Martin Lukavečki obilazi mjesta povezana s prikazanim događajima, dok povjesničari Hrvoje Petrić i Sándor Bene iznose njihov povijesni kontekst.<ref name="hina2701" /> Polazeći od Zrinskijeva ugleda nakon Zimske vojne, film razmatra njegov položaj unutar dinastije Zrinski i odnos prema Habsburškoj Monarhiji. Dio tog odnosa prikazuje se kroz lik njegove druge supruge Marije Sofije Löbl. Film političke napetosti povezuje i s gospodarskom snagom Zrinskih, osobito s lukom Bakar i njezinom konkurencijom s [[Rijeka|Rijekom]] pod habsburškom vlašću.<ref name="bicak" /> Odnos Zrinskoga i središnje vlasti prikazuje se i kroz opsadu Novog Zrina. Utvrdu je Zrinski počeo graditi 1661. uz [[Mura|Muru]], na području između današnje [[Donja Dubrava (Međimurska županija)|Donje Dubrave]] u Hrvatskoj i Belezne u Mađarskoj, kao vojno uporište s obrambenom i napadačkom funkcijom.<ref name="petrnovizrin">{{Citiranje weba | url = https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/utvrda-novi-zrin-1661-1664-1412208 | title = Utvrda Novi Zrin (1661. - 1664.) | author = Hrvoje Petrić | date = 24. lipnja 2020. | website = Vojna povijest }}</ref> Tijekom osmanskog napada 1664. carski zapovjednik [[Raimondo Montecuccoli]] nalazio se s vojskom u blizini, ali nije intervenirao. Prema Petriću, Montecuccoli je imao naputak da intervenira tek ako osmansko napredovanje izravno ugrozi habsburški glavni grad.<ref name="petrnovizrin" /> Igrani dio filma prikazuje Zrinskijevu reakciju na napad i izostanak očekivane pomoći, dok dokumentarni dio donosi Montecuccolijeve razloge za odluku da ne intervenira. U središnjem dijelu uvodi se fikcionalni mađarski trgovac oružjem Zoltan, kroz kojega film obrađuje Zrinskijev javni imidž i njegov odnos s podanicima. Zrinski je, među ostalim, prikazan kako sudjeluje u radovima na Novom Zrinu. Film to prikazuje kao dio njegova svjesnog oblikovanja javnog imidža povezanog s političkim ambicijama, što izaziva negodovanje među dijelom velikaša. Dokumentarni dio potom obrađuje kako je takva predodžba o Zrinskom poslije odgovarala njegovu prikazu u mađarskoj komunističkoj historiografiji. [[Datoteka:Maria Sophia Lobel in Zrinski 2026.jpg|mini|lijevo|Vini Jurčić kao Marija Sofija Löbl nakon smrti Nikole VII. Zrinskog.]] Pripovijedanje se potom naglo prekida Zrinskijevom smrću, čime film naglašava iznenadnost smrti naslovnog junaka, a slijedi prikaz njegova sprovoda iz perspektive Marije Sofije. Film prikazuje službeno tumačenje prema kojem je Zrinski 1664. stradao u napadu vepra tijekom lova kod današnjeg [[Kuršanec|Kuršanca]], ali razmatra i druga tumačenja njegove smrti. Među njima iznosi tezu o mogućoj umiješanosti njegova brata Petra, pri čemu kao mogući motiv u prvi plan stavlja njegovu ljubomoru prema Nikoli, kojega prikazuje kao najistaknutijeg pripadnika dinastije Zrinski. U tom se kontekstu razmatraju i narušeni odnosi među braćom te nesuglasice oko upravljanja i podjele obiteljske imovine. Film razmatra i mogućnost umiješanosti [[Beč|bečkog]] dvora, navodeći pritom argumente protiv takvog tumačenja.<ref name="hina2701" /> U završnom dijelu Zrinskijeva smrt služi kao pripovjedna prijelomnica kojom film, kroz prisjećanja Marije Sofije, prvi put otvara njegovu dalju prošlost. Prikazuju se njihovo upoznavanje na bečkom dvoru i smrt četvero njihove djece te Nikolino odrastanje bez roditelja i uz česte promjene skrbnika. Nakon prijevremenog proglašenja punoljetnosti preuzima upravljanje narušenim obiteljskim posjedima te započinje izgradnju vlastitog položaja u hrvatskom i širem europskom političkom prostoru. [[Datoteka:Martin Lukavecki in Vienna - Zrinski 2026.jpg|mini|desno|Martin Lukavečki u dokumentarnom dijelu filma ''Zrinski'' u Beču.]] Retrospektivna cjelina kulminira izravnim sukobom Marije Sofije i Petra Zrinskog te Petrovim političkim približavanjem Osmanskom Carstvu i odlaskom na sultanov dvor. Ekstatičnim plesom derviša taj se potez prikazuje kao možebitna politička zabluda, u skladu s tezom filma da bi Nikola reformskim težnjama pristupio pragmatičnije od svojega brata. U završnici film sažima pitanja postavljena na početku, ponovno se baveći okolnostima Zrinskijeve smrti i sudbinom njegovih posmrtnih ostataka. Ističe nesrazmjer između njegova ugleda i prepoznatljivosti u Europi za života te činjenice da njegovi posmrtni ostaci danas nisu poznati. Uspoređuje i njegovu zastupljenost u mađarskoj i hrvatskoj historiografiji, razmatrajući razloge zbog kojih je u Mađarskoj ostao prepoznatljiviji, dok je u Hrvatskoj njegovo mjesto u javnoj i historiografskoj percepciji u većoj mjeri zauzeo njegov brat Petar. Kao što nije započeo kronološki, film tako ni ne završava posljednjim događajima Zrinskijeva života. Završna scena ponovno se vraća na Novi Zrin, gdje Nikola VII., neposredno prije pada utvrde, drži govor svojim vojnicima, čime se pripovijedanje vraća jednom od ključnih događaja njegove vojne karijere prikazanih na početku filma. == Produkcija == [[Datoteka:Alen Matusin and Mario Delic during filming of Zrinski 2025.jpg|mini|desno|Redatelj Alen Matušin i direktor fotografije Mario Delić tijekom snimanja filma.]] Matušin je tijekom 2023. i 2024. istraživao povijesnu građu i pisao scenarij za film. Kao polazište projekta naveo je pitanje zbog čega je Nikola VII. Zrinski, unatoč svojem položaju unutar jedne od najpoznatijih hrvatskih plemićkih dinastija, ostao manje zastupljen u hrvatskoj povijesnoj svijesti od drugih pripadnika obitelji Zrinski.<ref name="emedjimurje2025">{{Citiranje weba | url = https://emedjimurje.net.hr/vijesti/drustvo/3011899/nikola-zrinski-cakovecki-zivot-velikana-pracen-tragedijama/ | title = Nikola Zrinski Čakovečki – život velikana praćen tragedijama | author = List Međimurje | date = 11. siječnja 2025. | website = eMedjimurje }}</ref> Film je nastajao tijekom približno dvije godine, a snimanje se odvijalo na lokacijama u Hrvatskoj, Mađarskoj i Austriji. U realizaciji filma sudjelovalo je više od 250 suradnika.<ref name="gloria">{{Citiranje weba | url = https://www.gloria.hr/scena/price/alen-matusin-autor-povijesnog-spektakla-zrinski-o-novom-projektu-bit-ce-to-istinita-prica-o-hrabrim-zenama/1060406 | title = Alen Matušin, autor povijesnog spektakla Zrinski, o novom projektu: Bit će to istinita priča o hrabrim ženama | author = Damir Leljak | date = 17. svibnja 2026. | website = Gloria }}</ref><ref name="hina2701">{{Citiranje weba | url = https://www.hina.hr/vijest/12186133 | title = Film Zrinski | author = Ivan Marić | date = 27. siječnja 2026. | website = HINA }}</ref> Matušin je ponovno surađivao s Martinom Lukavečkim, suradnikom na svim svojim dotadašnjim filmovima, koji je u ''Zrinskom'' ujedno i narator. Direktor fotografije bio je Mario Delić, a kostimograf i scenograf Mladen grof Jerneić Erdödy; za specijalne efekte bio je zadužen Branko Repalust, dok je montažu radio Tomislav Josipović.<ref name="hina2701" /> Dio kostima posuđen je iz različitih fundusa, dok je velik dio izrađen posebno za film, uključujući pogrebnu opremu iz 17. stoljeća.<ref name="hina1203">{{Citiranje weba | url = https://www.hina.hr/vijest/12269038 | title = Igrano-dokumentarni film 'Zrinski' premijerno 30. ožujka u Zagrebu | author = Anamarija Grbin | date = 12. ožujka 2026. | website = HINA }}</ref> Matušin je posebno istaknuo Erdödyjev rad na kostimima derviša.<ref name="gloria" /> Kao primjer produkcijske pažnje posvećene pojedinim detaljima naveo je i gavrana korištenog u filmu, koji je za potrebe snimanja dopremljen iz Slovačke.<ref name="medjimurski2903">{{Citiranje weba | url = https://medjimurski.hr/video-hrt-ekskluzivno-emitirao-scenu-filma-zrinski-u-zagrebu-i-druga-dvorana-za-premijeru/ | title = VIDEO HRT ekskluzivno emitirao scenu filma Zrinski, u Zagrebu i druga dvorana za premijeru | author = Ivona Bučkalović | date = 29. ožujka 2026. | website = Međimurski.hr }}</ref> [[Datoteka:Whirling dervishes in Zrinski 2026.jpg|mini|lijevo|Scena plesa derviša u filmu ''Zrinski'', u kostimima Mladena grofa Jerneića Erdödyja.]] Pri izboru glumačke postave Matušin je Denisa Bosaka odabrao za ulogu Nikole VII. Zrinskog zbog onoga što je opisao kao njegovu „sjevernjačku melankoliju”, a Vini Jurčić za ulogu Marije Sofije Löbl zbog „bečke elegancije” i izražajnosti lica.<ref name="gloria" /> Za ulogu fikcionalnog mađarskog trgovca oružjem Zoltana tražio je glumca izražene glumačke ekspresivnosti te se odlučio za Emira Hadžihafizbegovića, kojega dotad nije osobno poznavao. Kontakt s njim uspostavio je preko Ognjena Milovanovića, koji u filmu tumači Petra Zrinskog, pa je suradnja s Hadžihafizbegovićem dogovorena neposredno prije snimanja scene.<ref name="gloria" /> Govoreći o autorskom pristupu, Matušin je ''Zrinski'' povezao sa svojim ranijim dokumentarnim filmom ''[[Đelac (dokumentarni film)|Đelac]]'' (2020.), navodeći da se oba filma strukturom oslanjaju na [[grčka tragedija|grčku tragediju]]. Sličnost njihovih protagonista vidio je u intenzivnim životnim putovima prekinutima na vrhuncu njihove djelatnosti. U scenarističkom oblikovanju Nikole VII. Zrinskog nastojao se odmaknuti od heroizacije povijesne osobe te ga prikazati kao stvarnog čovjeka, služeći se dijalozima i situacijama usmjerenima na njegove osobne reakcije umjesto na naglašavanje njegova povijesnog statusa. Kao primjer takvog pristupa naveo je scenu u kojoj se Zrinski nakon povratka iz rata u razgovoru sa suprugom ne osvrće na vlastitu ratnu slavu, nego govori o potrebi da neko vrijeme ni o čemu ne razmišlja.<ref name="gloria" /> Na pojedinim dijelovima filma radilo se i tijekom višemjesečne postprodukcije. Matušin i montažer Tomislav Josipović više su se mjeseci vraćali uvodnoj sceni, pri čijoj je montaži Josipović kao jedan od zahtjevnijih elemenata izdvojio ritam.<ref name="klix">{{Citiranje weba | url = https://www.klix.ba/magazin/film-tv/hadzihafizbegovic-o-filmu-zrinski-da-neko-ude-u-kino-dvoranu-pomislio-bi-da-je-na-holivudskom-blockbusteru/260315070 | title = Hadžihafizbegović o filmu "Zrinski": Da neko uđe u kino dvoranu, pomislio bi da je na holivudskom blockbusteru | author = I. S. | date = 15. ožujka 2026. | website = Klix.ba }}</ref> Scena je snimana na lokacijama u Hrvatskoj i Mađarskoj, uz kaskadere, podvodno snimanje i praktične efekte, bez uporabe digitalnih efekata. Prema riječima direktora fotografije Marija Delića, snimanju su prethodili obilazak lokacije i pripreme s kaskaderima.<ref name="medjimurski2903" /> Na vizualni dojam uvodne scene osvrnuo se i Emir Hadžihafizbegović, usporedivši ga s holivudskim filmskim spektaklima.<ref name="klix" /> Matušin je vizualni pristup filmu opisao kao atmosferičan i „gotovo impresionistički”, navodeći da ga je s Delićem definirao već na početku projekta.<ref name="klix" /> == Glumačka postava == [[Datoteka:Emir Hadzihafizbegovic, Anita Matic Delic.jpg|mini|desno|Emir Hadžihafizbegović i Anita Matić Delić tijekom snimanja filma ''Zrinski'' u Dvorcu Maruševec.]] * Denis Bosak – Nikola VII. Zrinski * Vini Jurčić – Marija Sofija Löbl * Ognjen Milovanović – Petar IV. Zrinski * Emir Hadžihafizbegović – Zoltan * Anita Matić Delić – Zoltanova partnerica * Damian Humski – Zoltanov pomoćnik * Zdenko Brlek – Paka * Marinko Prga – Raimondo Montecuccoli * Darko Plovanić – upravitelj imanja * Dušan Gojić – turski starješina * Mladen Jerneić Erdödy – sluga * Tena-Antonija Torjanac – slikarica * Vid Vugrinec – derviš * Mihael Kramarić – vojnik U dokumentarnom dijelu filma pojavljuju se povjesničari [[Hrvoje Petrić]] i Sándor Bene, dok je Martin Lukavečki narator.<ref name="hina2701" /> == Premijera i prikazivanje == Film je pretpremijerno prikazan u [[Čakovec|Čakovcu]] i [[Varaždin|Varaždinu]]. Čakovečka pretpremijera održana je 25. veljače 2026. u Centru za kulturu Čakovec, a projekciji je prethodio okrugli stol na kojem su sudjelovali redatelj Alen Matušin, glumci Denis Bosak i Vini Jurčić, kostimograf i scenograf Mladen grof Jerneić Erdödy, narator Martin Lukavečki i povjesničar Petar Feletar.<ref name="medjimurski2502">{{Citiranje weba | url = https://medjimurski.hr/film-zrinski-otkrio-brojne-detalje-o-zivotu-i-neistrazenoj-smrti-nikole-vii-zrinskog-cakoveckog/ | title = Film Zrinski otkrio brojne detalje o životu i neistraženoj smrti Nikole VII. Zrinskog Čakovečkog | author = Miljenko Ovčar | date = 25. veljače 2026. | website = Međimurski.hr }}</ref> Varaždinska pretpremijera održana je 11. ožujka 2026. u CineStaru, uz sudjelovanje dijela glumačke i autorske ekipe.<ref name="vz1203">{{Citiranje weba | url = https://www.varazdinska-zupanija.hr/vijesti/odrzana-pretpremijera-filma-zrinski-prica-o-nikoli-vii-zrinskom-odusevila-gledatelje.html | title = Održana pretpremijera filma „Zrinski” – priča o Nikoli VII. Zrinskom oduševila gledatelje | date = 12. ožujka 2026. | website = Varaždinska županija }}</ref> Prema portalu ''Međimurski.hr'', dvije su pretpremijerne projekcije zajedno okupile više od tisuću gledatelja.<ref name="medjimurski2903" /> Službeni trailer filma do sredine ožujka 2026. premašio je 300.000 pregleda na YouTubeu.<ref name="hina1203" /> Do početka lipnja broj pregleda premašio je 325.000.<ref name="senj">{{Citiranje weba | url = https://www.senj.hr/hit-zrinski-u-senju-kako-su-hrvatsko-primorje-i-sjever-hrvatske-zajedno-mijenjali-povijest-9-lipnja-u-1900-sati/ | title = Hit „Zrinski” u Senju: Kako su Hrvatsko primorje i sjever Hrvatske zajedno mijenjali povijest – 9. lipnja u 19:00 sati | website = Grad Senj }}</ref> [[Datoteka:Cast and crew of Zrinski at Zagreb premiere 2026.jpg|mini|desno|Autorska i glumačka ekipa filma ''Zrinski'' na zagrebačkoj premijeri 30. ožujka 2026.]] Uoči zagrebačke premijere film je predstavljen u [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-ovoj]] emisiji ''Dobro jutro, Hrvatska'', u kojoj su gostovali redatelj Alen Matušin, glumac Denis Bosak, direktor fotografije Mario Delić te kostimograf i scenograf Mladen grof Jerneić Erdödy. U emisiji je prikazan i dio uvodne scene filma.<ref name="medjimurski2903" /> Zagrebačka premijera održana je 30. ožujka 2026. u Kaptol Boutique CineStaru, pri čemu je zbog interesa za projekciju otvorena i druga kino-dvorana.<ref name="hrt3003">{{Citiranje weba | url = https://magazin.hrt.hr/kultura/u-zagrebu-premijerno-prikazan-film-zrinski--12646238 | title = U Zagrebu premijerno prikazan film „Zrinski” | date = 30. ožujka 2026. | website = HRT }}</ref><ref name="medjimurski2903" /> Premijeri su, među ostalima, nazočili bivši hrvatski predsjednici [[Stjepan Mesić]] i [[Ivo Josipović]].<ref name="netpremijera">{{Citiranje weba | url = https://net.hr/hot/film/premijera-okupila-zvucna-imena-stigli-su-stjepan-mesic-i-ivo-josipovic-ali-i-milanka-opacic-b436e615-2c68-11f1-936f-9600040c8f8e | title = Premijera okupila zvučna imena: Stigli su Stjepan Mesić i Ivo Josipović, ali i Milanka Opačić | website = Net.hr }}</ref> Film je 22. travnja ponovno prikazan u Centru za kulturu Čakovec u sklopu Dana Međimurske županije.<ref name="medjimurski2304">{{Citiranje weba | url = https://medjimurski.hr/video-zrinski-sinoc-u-cakovcu-gledatelji-puno-se-moze-nauciti-a-izgleda-impresivno/ | title = VIDEO Zrinski sinoć u Čakovcu, gledatelji: „Puno se može naučiti, a izgleda impresivno” | author = Ivona Bučkalović | date = 23. travnja 2026. | website = Međimurski.hr }}</ref> Film je 9. lipnja prikazan i u Domu kulture u [[Senj|Senju]], gdje je projekcija predstavljena kao prva na području Ličko-senjske županije.<ref name="senj" /> == Recepcija == U osvrtu za ''[[Jutarnji list]]'' filmski kritičar [[Nenad Polimac]] preporučio je ''Zrinski'', posebno izdvojivši izbor povijesne teme, za koju je smatrao da popunjava prazninu u hrvatskoj kinematografiji zbog rijetkog filmskog obrađivanja ranijih razdoblja hrvatske povijesti. Istaknuo je povezivanje igranih i dokumentarnih dijelova, nastupe Denisa Bosaka i Vini Jurčić te specijalne efekte Branka Repalusta u prikazu rušenja Sulejmanova mosta.<ref name="polimac">{{Citiranje weba | url = https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/film-o-nikoli-vii-zrinskom-vladaru-koji-bi-puno-vise-napravio-da-nije-stradao-u-lovu-sa-samo-44-godine-15695725 | title = Film o Nikoli VII. Zrinskom, vladaru koji bi puno više napravio da nije stradao u lovu sa samo 44 godine | author = Nenad Polimac | date = 4. travnja 2026. | website = Jutarnji list }}</ref> Polimac je također naglasio da je film nastao u potpuno privatnoj produkciji, stavljajući njegovu realizaciju u kontekst produkcijske zahtjevnosti povijesnih filmova. Zaključio je da bi tematika koju ''Zrinski'' obrađuje bila pogodna i za opsežniju televizijsku seriju ili miniseriju.<ref name="polimac" /> Nakon projekcije filma u Centru za kulturu Čakovec u travnju 2026. portal ''Međimurski.hr'' zabilježio je reakcije nekoliko gledatelja, koji su među pozitivnim stranama filma izdvojili njegov edukativni karakter, vizualni dojam i pozornost posvećenu povijesnim detaljima. Pojedini gledatelji posebno su istaknuli prikaz paljenja Sulejmanova mosta te obradu manje poznatih aspekata života Nikole VII. Zrinskog.<ref name="medjimurski2304" /> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.imdb.com/title/tt34305694/ ''Zrinski''] na [[IMDb]]-u [[Kategorija:Filmovi]] lk9zi0rzg2i8nesf901ndhszwu3fwmf 7615461 7615455 2026-10-09T06:34:35Z SjeverniArhiv 374408 Precizirana uloga Nikole VII. Zrinskog kao predvodnika i intelektualnog začetnika reformskih gibanja u interpretaciji filma 7615461 wikitext text/x-wiki {{Infookvir film | naslov filma = Zrinski | slika = Zrinski 2026 film poster.jpg | režija = Alen Matušin | producenti = Alen Matušin | scenarij = Alen Matušin | pripovjedač = Martin Lukavečki | glavne uloge = Denis Bosak<br>Vini Jurčić<br>Emir Hadžihafizbegović | snimatelj = Mario Delić (direktor fotografije)<br>Boris Matijašec (snimatelj)<br>Lidija Filipović (snimateljica) | montaža = Tomislav Josipović | scenografija = Mladen grof Jerneić Erdödy | kostimografija = Mladen grof Jerneić Erdödy | studio = GARA Civitas | godina = 2026. | trajanje = 53 minute | država = Hrvatska | žanr = igrano-dokumentarni film | imdb_id = 34305694 }} '''Zrinski''' je hrvatski igrano-dokumentarni film iz 2026. godine redatelja, scenarista i producenta Alena Matušina o [[Nikola VII. Zrinski|Nikoli VII. Zrinskom]] (1620. – 1664.). U glavnim ulogama nastupaju Denis Bosak, Vini Jurčić i Emir Hadžihafizbegović, a narator je Martin Lukavečki. U dokumentarnom dijelu sudjeluju hrvatski povjesničar [[Hrvoje Petrić]] i mađarski povjesničar Sándor Bene.<ref name="hina2701" /><ref name="hrt3003" /> Film je posvećen Nikoli VII. Zrinskom, poznatom i kao Nikola Zrinski Čakovečki, praunuku sigetskog junaka [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]] i starijem bratu [[Petar Zrinski|Petra IV. Zrinskog]].<ref name="bicak">{{Citiranje weba | url = https://www.vecernji.hr/kultura/nikola-vii-zrinski-bio-je-ratnik-ali-i-vrhunski-intelektualac-i-knjizevnik-koji-je-govorio-barem-sest-jezika-1951805 | title = Nikola VII. Zrinski bio je ratnik, ali i vrhunski intelektualac i književnik koji je govorio barem šest jezika | author = Snježana Bičak | date = 16. travnja 2026. | website = Večernji list }}</ref> Bavi se povijesnim okolnostima zbog kojih je Nikola VII., unatoč političkoj, vojnoj i gospodarskoj ulozi koju je imao u svoje vrijeme, u hrvatskoj povijesnoj tradiciji ostao manje poznat od svojega pradjeda i mlađeg brata. U tom kontekstu film razmatra njegovo mjesto i značenje u povijesti dinastije [[Zrinski]]h.<ref name="emedjimurje2025" /> Jedna od tema filma su okolnosti iznenadne smrti Nikole VII. 1664. godine, pri čemu se iznosi i teza o mogućoj umiješanosti njegova brata Petra. Politička i gospodarska moć Zrinskih prikazuje se ponajprije kroz važnost luke [[Bakar (grad)|Bakar]] i njezin položaj unutar [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], što film povezuje i s Nikolinim složenim odnosom prema središnjoj habsburškoj vlasti. Film se bavi i političkim okolnostima koje su prethodile [[Zrinsko-frankopanska urota|Zrinsko-frankopanskoj uroti]], prikazujući Nikolu VII. kao predvodnika i intelektualnog začetnika reformskih gibanja. Pritom iznosi tezu da bi Nikola, unatoč svojoj vodećoj ulozi u tim gibanjima, prema habsburškom dvoru postupio politički pragmatičnije od svojega brata Petra.<ref name="bicak" /><ref name="hina2701" /> == Sadržaj == [[Datoteka:Nikola VII Zrinski during the Winter Campaign - Zrinski 2026.jpg|mini|desno|Denis Bosak kao Nikola VII. Zrinski tijekom Zimske vojne.]] Film ne prikazuje život Nikole VII. Zrinskog kronološki, nego započinje 1664. godine Zimskom vojnom, pohodom protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] tijekom kojega njegove snage spaljuju Sulejmanov most kod [[Darda|Darde]]. Igrane rekonstrukcije izmjenjuju se s dokumentarnim dijelovima u kojima narator Martin Lukavečki obilazi mjesta povezana s prikazanim događajima, dok povjesničari Hrvoje Petrić i Sándor Bene iznose njihov povijesni kontekst.<ref name="hina2701" /> Polazeći od Zrinskijeva ugleda nakon Zimske vojne, film razmatra njegov položaj unutar dinastije Zrinski i odnos prema Habsburškoj Monarhiji. Dio tog odnosa prikazuje se kroz lik njegove druge supruge Marije Sofije Löbl. Film političke napetosti povezuje i s gospodarskom snagom Zrinskih, osobito s lukom Bakar i njezinom konkurencijom s [[Rijeka|Rijekom]] pod habsburškom vlašću.<ref name="bicak" /> Odnos Zrinskoga i središnje vlasti prikazuje se i kroz opsadu Novog Zrina. Utvrdu je Zrinski počeo graditi 1661. uz [[Mura|Muru]], na području između današnje [[Donja Dubrava (Međimurska županija)|Donje Dubrave]] u Hrvatskoj i Belezne u Mađarskoj, kao vojno uporište s obrambenom i napadačkom funkcijom.<ref name="petrnovizrin">{{Citiranje weba | url = https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/utvrda-novi-zrin-1661-1664-1412208 | title = Utvrda Novi Zrin (1661. - 1664.) | author = Hrvoje Petrić | date = 24. lipnja 2020. | website = Vojna povijest }}</ref> Tijekom osmanskog napada 1664. carski zapovjednik [[Raimondo Montecuccoli]] nalazio se s vojskom u blizini, ali nije intervenirao. Prema Petriću, Montecuccoli je imao naputak da intervenira tek ako osmansko napredovanje izravno ugrozi habsburški glavni grad.<ref name="petrnovizrin" /> Igrani dio filma prikazuje Zrinskijevu reakciju na napad i izostanak očekivane pomoći, dok dokumentarni dio donosi Montecuccolijeve razloge za odluku da ne intervenira. U središnjem dijelu uvodi se fikcionalni mađarski trgovac oružjem Zoltan, kroz kojega film obrađuje Zrinskijev javni imidž i njegov odnos s podanicima. Zrinski je, među ostalim, prikazan kako sudjeluje u radovima na Novom Zrinu. Film to prikazuje kao dio njegova svjesnog oblikovanja javnog imidža povezanog s političkim ambicijama, što izaziva negodovanje među dijelom velikaša. Dokumentarni dio potom obrađuje kako je takva predodžba o Zrinskom poslije odgovarala njegovu prikazu u mađarskoj komunističkoj historiografiji. [[Datoteka:Maria Sophia Lobel in Zrinski 2026.jpg|mini|lijevo|Vini Jurčić kao Marija Sofija Löbl nakon smrti Nikole VII. Zrinskog.]] Pripovijedanje se potom naglo prekida Zrinskijevom smrću, čime film naglašava iznenadnost smrti naslovnog junaka, a slijedi prikaz njegova sprovoda iz perspektive Marije Sofije. Film prikazuje službeno tumačenje prema kojem je Zrinski 1664. stradao u napadu vepra tijekom lova kod današnjeg [[Kuršanec|Kuršanca]], ali razmatra i druga tumačenja njegove smrti. Među njima iznosi tezu o mogućoj umiješanosti njegova brata Petra, pri čemu kao mogući motiv u prvi plan stavlja njegovu ljubomoru prema Nikoli, kojega prikazuje kao najistaknutijeg pripadnika dinastije Zrinski. U tom se kontekstu razmatraju i narušeni odnosi među braćom te nesuglasice oko upravljanja i podjele obiteljske imovine. Film razmatra i mogućnost umiješanosti [[Beč|bečkog]] dvora, navodeći pritom argumente protiv takvog tumačenja.<ref name="hina2701" /> U završnom dijelu Zrinskijeva smrt služi kao pripovjedna prijelomnica kojom film, kroz prisjećanja Marije Sofije, prvi put otvara njegovu dalju prošlost. Prikazuju se njihovo upoznavanje na bečkom dvoru i smrt četvero njihove djece te Nikolino odrastanje bez roditelja i uz česte promjene skrbnika. Nakon prijevremenog proglašenja punoljetnosti preuzima upravljanje narušenim obiteljskim posjedima te započinje izgradnju vlastitog položaja u hrvatskom i širem europskom političkom prostoru. [[Datoteka:Martin Lukavecki in Vienna - Zrinski 2026.jpg|mini|desno|Martin Lukavečki u dokumentarnom dijelu filma ''Zrinski'' u Beču.]] Retrospektivna cjelina kulminira izravnim sukobom Marije Sofije i Petra Zrinskog te Petrovim političkim približavanjem Osmanskom Carstvu i odlaskom na sultanov dvor. Ekstatičnim plesom derviša taj se potez prikazuje kao možebitna politička zabluda, u skladu s tezom filma da bi Nikola reformskim težnjama pristupio pragmatičnije od svojega brata. U završnici film sažima pitanja postavljena na početku, ponovno se baveći okolnostima Zrinskijeve smrti i sudbinom njegovih posmrtnih ostataka. Ističe nesrazmjer između njegova ugleda i prepoznatljivosti u Europi za života te činjenice da njegovi posmrtni ostaci danas nisu poznati. Uspoređuje i njegovu zastupljenost u mađarskoj i hrvatskoj historiografiji, razmatrajući razloge zbog kojih je u Mađarskoj ostao prepoznatljiviji, dok je u Hrvatskoj njegovo mjesto u javnoj i historiografskoj percepciji u većoj mjeri zauzeo njegov brat Petar. Kao što nije započeo kronološki, film tako ni ne završava posljednjim događajima Zrinskijeva života. Završna scena ponovno se vraća na Novi Zrin, gdje Nikola VII., neposredno prije pada utvrde, drži govor svojim vojnicima, čime se pripovijedanje vraća jednom od ključnih događaja njegove vojne karijere prikazanih na početku filma. == Produkcija == [[Datoteka:Alen Matusin and Mario Delic during filming of Zrinski 2025.jpg|mini|desno|Redatelj Alen Matušin i direktor fotografije Mario Delić tijekom snimanja filma.]] Matušin je tijekom 2023. i 2024. istraživao povijesnu građu i pisao scenarij za film. Kao polazište projekta naveo je pitanje zbog čega je Nikola VII. Zrinski, unatoč svojem položaju unutar jedne od najpoznatijih hrvatskih plemićkih dinastija, ostao manje zastupljen u hrvatskoj povijesnoj svijesti od drugih pripadnika obitelji Zrinski.<ref name="emedjimurje2025">{{Citiranje weba | url = https://emedjimurje.net.hr/vijesti/drustvo/3011899/nikola-zrinski-cakovecki-zivot-velikana-pracen-tragedijama/ | title = Nikola Zrinski Čakovečki – život velikana praćen tragedijama | author = List Međimurje | date = 11. siječnja 2025. | website = eMedjimurje }}</ref> Film je nastajao tijekom približno dvije godine, a snimanje se odvijalo na lokacijama u Hrvatskoj, Mađarskoj i Austriji. U realizaciji filma sudjelovalo je više od 250 suradnika.<ref name="gloria">{{Citiranje weba | url = https://www.gloria.hr/scena/price/alen-matusin-autor-povijesnog-spektakla-zrinski-o-novom-projektu-bit-ce-to-istinita-prica-o-hrabrim-zenama/1060406 | title = Alen Matušin, autor povijesnog spektakla Zrinski, o novom projektu: Bit će to istinita priča o hrabrim ženama | author = Damir Leljak | date = 17. svibnja 2026. | website = Gloria }}</ref><ref name="hina2701">{{Citiranje weba | url = https://www.hina.hr/vijest/12186133 | title = Film Zrinski | author = Ivan Marić | date = 27. siječnja 2026. | website = HINA }}</ref> Matušin je ponovno surađivao s Martinom Lukavečkim, suradnikom na svim svojim dotadašnjim filmovima, koji je u ''Zrinskom'' ujedno i narator. Direktor fotografije bio je Mario Delić, a kostimograf i scenograf Mladen grof Jerneić Erdödy; za specijalne efekte bio je zadužen Branko Repalust, dok je montažu radio Tomislav Josipović.<ref name="hina2701" /> Dio kostima posuđen je iz različitih fundusa, dok je velik dio izrađen posebno za film, uključujući pogrebnu opremu iz 17. stoljeća.<ref name="hina1203">{{Citiranje weba | url = https://www.hina.hr/vijest/12269038 | title = Igrano-dokumentarni film 'Zrinski' premijerno 30. ožujka u Zagrebu | author = Anamarija Grbin | date = 12. ožujka 2026. | website = HINA }}</ref> Matušin je posebno istaknuo Erdödyjev rad na kostimima derviša.<ref name="gloria" /> Kao primjer produkcijske pažnje posvećene pojedinim detaljima naveo je i gavrana korištenog u filmu, koji je za potrebe snimanja dopremljen iz Slovačke.<ref name="medjimurski2903">{{Citiranje weba | url = https://medjimurski.hr/video-hrt-ekskluzivno-emitirao-scenu-filma-zrinski-u-zagrebu-i-druga-dvorana-za-premijeru/ | title = VIDEO HRT ekskluzivno emitirao scenu filma Zrinski, u Zagrebu i druga dvorana za premijeru | author = Ivona Bučkalović | date = 29. ožujka 2026. | website = Međimurski.hr }}</ref> [[Datoteka:Whirling dervishes in Zrinski 2026.jpg|mini|lijevo|Scena plesa derviša u filmu ''Zrinski'', u kostimima Mladena grofa Jerneića Erdödyja.]] Pri izboru glumačke postave Matušin je Denisa Bosaka odabrao za ulogu Nikole VII. Zrinskog zbog onoga što je opisao kao njegovu „sjevernjačku melankoliju”, a Vini Jurčić za ulogu Marije Sofije Löbl zbog „bečke elegancije” i izražajnosti lica.<ref name="gloria" /> Za ulogu fikcionalnog mađarskog trgovca oružjem Zoltana tražio je glumca izražene glumačke ekspresivnosti te se odlučio za Emira Hadžihafizbegovića, kojega dotad nije osobno poznavao. Kontakt s njim uspostavio je preko Ognjena Milovanovića, koji u filmu tumači Petra Zrinskog, pa je suradnja s Hadžihafizbegovićem dogovorena neposredno prije snimanja scene.<ref name="gloria" /> Govoreći o autorskom pristupu, Matušin je ''Zrinski'' povezao sa svojim ranijim dokumentarnim filmom ''[[Đelac (dokumentarni film)|Đelac]]'' (2020.), navodeći da se oba filma strukturom oslanjaju na [[grčka tragedija|grčku tragediju]]. Sličnost njihovih protagonista vidio je u intenzivnim životnim putovima prekinutima na vrhuncu njihove djelatnosti. U scenarističkom oblikovanju Nikole VII. Zrinskog nastojao se odmaknuti od heroizacije povijesne osobe te ga prikazati kao stvarnog čovjeka, služeći se dijalozima i situacijama usmjerenima na njegove osobne reakcije umjesto na naglašavanje njegova povijesnog statusa. Kao primjer takvog pristupa naveo je scenu u kojoj se Zrinski nakon povratka iz rata u razgovoru sa suprugom ne osvrće na vlastitu ratnu slavu, nego govori o potrebi da neko vrijeme ni o čemu ne razmišlja.<ref name="gloria" /> Na pojedinim dijelovima filma radilo se i tijekom višemjesečne postprodukcije. Matušin i montažer Tomislav Josipović više su se mjeseci vraćali uvodnoj sceni, pri čijoj je montaži Josipović kao jedan od zahtjevnijih elemenata izdvojio ritam.<ref name="klix">{{Citiranje weba | url = https://www.klix.ba/magazin/film-tv/hadzihafizbegovic-o-filmu-zrinski-da-neko-ude-u-kino-dvoranu-pomislio-bi-da-je-na-holivudskom-blockbusteru/260315070 | title = Hadžihafizbegović o filmu "Zrinski": Da neko uđe u kino dvoranu, pomislio bi da je na holivudskom blockbusteru | author = I. S. | date = 15. ožujka 2026. | website = Klix.ba }}</ref> Scena je snimana na lokacijama u Hrvatskoj i Mađarskoj, uz kaskadere, podvodno snimanje i praktične efekte, bez uporabe digitalnih efekata. Prema riječima direktora fotografije Marija Delića, snimanju su prethodili obilazak lokacije i pripreme s kaskaderima.<ref name="medjimurski2903" /> Na vizualni dojam uvodne scene osvrnuo se i Emir Hadžihafizbegović, usporedivši ga s holivudskim filmskim spektaklima.<ref name="klix" /> Matušin je vizualni pristup filmu opisao kao atmosferičan i „gotovo impresionistički”, navodeći da ga je s Delićem definirao već na početku projekta.<ref name="klix" /> == Glumačka postava == [[Datoteka:Emir Hadzihafizbegovic, Anita Matic Delic.jpg|mini|desno|Emir Hadžihafizbegović i Anita Matić Delić tijekom snimanja filma ''Zrinski'' u Dvorcu Maruševec.]] * Denis Bosak – Nikola VII. Zrinski * Vini Jurčić – Marija Sofija Löbl * Ognjen Milovanović – Petar IV. Zrinski * Emir Hadžihafizbegović – Zoltan * Anita Matić Delić – Zoltanova partnerica * Damian Humski – Zoltanov pomoćnik * Zdenko Brlek – Paka * Marinko Prga – Raimondo Montecuccoli * Darko Plovanić – upravitelj imanja * Dušan Gojić – turski starješina * Mladen Jerneić Erdödy – sluga * Tena-Antonija Torjanac – slikarica * Vid Vugrinec – derviš * Mihael Kramarić – vojnik U dokumentarnom dijelu filma pojavljuju se povjesničari [[Hrvoje Petrić]] i Sándor Bene, dok je Martin Lukavečki narator.<ref name="hina2701" /> == Premijera i prikazivanje == Film je pretpremijerno prikazan u [[Čakovec|Čakovcu]] i [[Varaždin|Varaždinu]]. Čakovečka pretpremijera održana je 25. veljače 2026. u Centru za kulturu Čakovec, a projekciji je prethodio okrugli stol na kojem su sudjelovali redatelj Alen Matušin, glumci Denis Bosak i Vini Jurčić, kostimograf i scenograf Mladen grof Jerneić Erdödy, narator Martin Lukavečki i povjesničar Petar Feletar.<ref name="medjimurski2502">{{Citiranje weba | url = https://medjimurski.hr/film-zrinski-otkrio-brojne-detalje-o-zivotu-i-neistrazenoj-smrti-nikole-vii-zrinskog-cakoveckog/ | title = Film Zrinski otkrio brojne detalje o životu i neistraženoj smrti Nikole VII. Zrinskog Čakovečkog | author = Miljenko Ovčar | date = 25. veljače 2026. | website = Međimurski.hr }}</ref> Varaždinska pretpremijera održana je 11. ožujka 2026. u CineStaru, uz sudjelovanje dijela glumačke i autorske ekipe.<ref name="vz1203">{{Citiranje weba | url = https://www.varazdinska-zupanija.hr/vijesti/odrzana-pretpremijera-filma-zrinski-prica-o-nikoli-vii-zrinskom-odusevila-gledatelje.html | title = Održana pretpremijera filma „Zrinski” – priča o Nikoli VII. Zrinskom oduševila gledatelje | date = 12. ožujka 2026. | website = Varaždinska županija }}</ref> Prema portalu ''Međimurski.hr'', dvije su pretpremijerne projekcije zajedno okupile više od tisuću gledatelja.<ref name="medjimurski2903" /> Službeni trailer filma do sredine ožujka 2026. premašio je 300.000 pregleda na YouTubeu.<ref name="hina1203" /> Do početka lipnja broj pregleda premašio je 325.000.<ref name="senj">{{Citiranje weba | url = https://www.senj.hr/hit-zrinski-u-senju-kako-su-hrvatsko-primorje-i-sjever-hrvatske-zajedno-mijenjali-povijest-9-lipnja-u-1900-sati/ | title = Hit „Zrinski” u Senju: Kako su Hrvatsko primorje i sjever Hrvatske zajedno mijenjali povijest – 9. lipnja u 19:00 sati | website = Grad Senj }}</ref> [[Datoteka:Cast and crew of Zrinski at Zagreb premiere 2026.jpg|mini|desno|Autorska i glumačka ekipa filma ''Zrinski'' na zagrebačkoj premijeri 30. ožujka 2026.]] Uoči zagrebačke premijere film je predstavljen u [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-ovoj]] emisiji ''Dobro jutro, Hrvatska'', u kojoj su gostovali redatelj Alen Matušin, glumac Denis Bosak, direktor fotografije Mario Delić te kostimograf i scenograf Mladen grof Jerneić Erdödy. U emisiji je prikazan i dio uvodne scene filma.<ref name="medjimurski2903" /> Zagrebačka premijera održana je 30. ožujka 2026. u Kaptol Boutique CineStaru, pri čemu je zbog interesa za projekciju otvorena i druga kino-dvorana.<ref name="hrt3003">{{Citiranje weba | url = https://magazin.hrt.hr/kultura/u-zagrebu-premijerno-prikazan-film-zrinski--12646238 | title = U Zagrebu premijerno prikazan film „Zrinski” | date = 30. ožujka 2026. | website = HRT }}</ref><ref name="medjimurski2903" /> Premijeri su, među ostalima, nazočili bivši hrvatski predsjednici [[Stjepan Mesić]] i [[Ivo Josipović]].<ref name="netpremijera">{{Citiranje weba | url = https://net.hr/hot/film/premijera-okupila-zvucna-imena-stigli-su-stjepan-mesic-i-ivo-josipovic-ali-i-milanka-opacic-b436e615-2c68-11f1-936f-9600040c8f8e | title = Premijera okupila zvučna imena: Stigli su Stjepan Mesić i Ivo Josipović, ali i Milanka Opačić | website = Net.hr }}</ref> Film je 22. travnja ponovno prikazan u Centru za kulturu Čakovec u sklopu Dana Međimurske županije.<ref name="medjimurski2304">{{Citiranje weba | url = https://medjimurski.hr/video-zrinski-sinoc-u-cakovcu-gledatelji-puno-se-moze-nauciti-a-izgleda-impresivno/ | title = VIDEO Zrinski sinoć u Čakovcu, gledatelji: „Puno se može naučiti, a izgleda impresivno” | author = Ivona Bučkalović | date = 23. travnja 2026. | website = Međimurski.hr }}</ref> Film je 9. lipnja prikazan i u Domu kulture u [[Senj|Senju]], gdje je projekcija predstavljena kao prva na području Ličko-senjske županije.<ref name="senj" /> == Recepcija == U osvrtu za ''[[Jutarnji list]]'' filmski kritičar [[Nenad Polimac]] preporučio je ''Zrinski'', posebno izdvojivši izbor povijesne teme, za koju je smatrao da popunjava prazninu u hrvatskoj kinematografiji zbog rijetkog filmskog obrađivanja ranijih razdoblja hrvatske povijesti. Istaknuo je povezivanje igranih i dokumentarnih dijelova, nastupe Denisa Bosaka i Vini Jurčić te specijalne efekte Branka Repalusta u prikazu rušenja Sulejmanova mosta.<ref name="polimac">{{Citiranje weba | url = https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/film-o-nikoli-vii-zrinskom-vladaru-koji-bi-puno-vise-napravio-da-nije-stradao-u-lovu-sa-samo-44-godine-15695725 | title = Film o Nikoli VII. Zrinskom, vladaru koji bi puno više napravio da nije stradao u lovu sa samo 44 godine | author = Nenad Polimac | date = 4. travnja 2026. | website = Jutarnji list }}</ref> Polimac je također naglasio da je film nastao u potpuno privatnoj produkciji, stavljajući njegovu realizaciju u kontekst produkcijske zahtjevnosti povijesnih filmova. Zaključio je da bi tematika koju ''Zrinski'' obrađuje bila pogodna i za opsežniju televizijsku seriju ili miniseriju.<ref name="polimac" /> Nakon projekcije filma u Centru za kulturu Čakovec u travnju 2026. portal ''Međimurski.hr'' zabilježio je reakcije nekoliko gledatelja, koji su među pozitivnim stranama filma izdvojili njegov edukativni karakter, vizualni dojam i pozornost posvećenu povijesnim detaljima. Pojedini gledatelji posebno su istaknuli prikaz paljenja Sulejmanova mosta te obradu manje poznatih aspekata života Nikole VII. Zrinskog.<ref name="medjimurski2304" /> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.imdb.com/title/tt34305694/ ''Zrinski''] na [[IMDb]]-u [[Kategorija:Filmovi]] qzf0ue3rsz335obtfzmh55f5twc1nd3 0 819559 7615274 7614847 2026-10-08T14:54:01Z Cybermb 1634 /* Skupina A */ Rezultati 7615274 wikitext text/x-wiki {{radovi}} ''Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Divizije I'' za 2010. godinu. <br> Održano je u travnju 2010. godine u [[nizozemska|Nizozemskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]]. <br> Sudjelovalo je 12 reprezentacija, koje su razigravale za plasman od 17. do 28. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 2010. godinu. <br> Prvaci ''Divizije I'' za 2010. godinu su bile reprezentacije Austrije (''Skupina A'') i Slovenije (''Skupina B)''. == Mjesta odigravanja == {| class="wikitable" !skupina !!dvorana !!grad !!država |- |'''Skupina A ||''IJssportcentrum ||Tilburg ||{{Z|NIZ}} [[Nizozemska]] |- |'''Skupina B ||''[[Dvorana Tivoli|Tivoli]] ||[[Ljubljana]] ||{{Z|SLO}} [[Slovenija]] |- |} == Sustav natjecanja == 12 reprezentacija je bilo raspoređeneo u dvije skupine (''A'' i ''B'') koje su igrane jednostrukom ligaškim sustavom. <br> Prvaci skupina su napredovali u prvi stupanj ''Svjetskog prvenstva'', dok su posljednjoplasirane momčadi ispale u ''Diviziju II''. == Sudionici == * {{Z|AUT}} Austrija * {{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] * {{Z|JAP}} Japan * {{Z|KOR|1998}} Južna Koreja * {{Z|LIT}} Litva * {{Z|MAĐ}} [[Mađarska reprezentacija u hokeju na ledu|Mađarska]] * {{Z|NIZ}} Nizozemska * {{Z|POLJ}} Poljska * {{Z|SLO}} Slovenija * {{Z|SRB}} Srbija * {{Z|UKR}} Ukrajina * {{Z|UK}} Velika Britanija == Skupina A == Igrano u Tilburgu, [[Nizozemska]]. === Rezultati === {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 19. travnja 2010. |Litva - '''Ukrajina''' || 5:12 |- |Srbija - '''Austrija''' || 0:13 |- |Nizozemska - '''Japan''' || 1:3 |- |rowspan="3"|<small> 20. travnja 2010. |'''Austrija''' - Litva || 6:2 |- |'''Japan''' - Srbija || 5:0 |- |'''Ukrajina''' - Nizozemska || 9:2 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 22. travnja 2010. |'''Ukrajina''' - Srbija || 15:2 |- |Japan - '''Austrija''' || 1:3 |- |Litva - '''Nizozemska''' || 1:4 |- |rowspan="3"|<small> 24. travnja 2010. |'''Ukrajina''' - Japan || 2:1 |- |Srbija - '''Litva''' || 4:10 |- |'''Austrija''' - Nizozemska || 4:1 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 25. travnja 2010. |'''Japan''' - Litva || 7:1 |- |'''Nizozemska''' - Srbija || 3:2 |- |'''Austrija''' - Ukrajina || 2:1 |- |} |- |} === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|OTW|pobjede nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|OTL|porazi nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|L|porazi u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2011. |- bgcolor="palegreen" |1. ||align="left"|{{Z|AUT}} Austrija ||5 ||5 ||0 ||0 ||0 ||28 ||5 || +23 ||15 || Svjetsko prvenstvo |- |2. ||align="left"|{{Z|UKR}} Ukrajina ||5 ||4 ||0 ||0 ||1 ||39 ||12 || +27 ||12 ||rowspan="4"| Divizija I |- |3. ||align="left"|{{Z|JAP}} Japan ||5 ||3 ||0 |||0 ||2 ||17 ||7 || +10 ||9 |- |4. ||align="left"|{{Z|NIZ}} Nizozemska ||5 ||1 ||1 ||0 ||3 ||11 ||19 ||-8 ||5 |- |5. ||align="left"|{{Z|LIT}} Litva ||5 ||1 ||0 ||0 ||4 ||19 ||33 || -14 ||3 |-|- bgcolor="salmon" |6. ||align="left"|{{Z|SRB}} Srbija ||5 ||0 ||0 ||1 ||4 ||8 ||46 || -38 ||1 || Divizija II |- |} == Skupina B == Igrano u [[Ljubljana|Ljubljani]], [[Slovenija]]. == Konačni poredak == == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170925131030/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/ iihf.com, ''Past Tournaments'', (2000. - 2017.)], wayback arhiva (2017.) * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20140103221553/http://www.iihf.com/channels0910/wm-ia iihf.com, ''2010 World Championship / The Netherlands / Tilburg / Division I - Group A''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20121014045954/http://www.iihf.com/channels0910/wm-ib iihf.com, ''2010 World Championship / Slovenia / Ljubljana / Division I - Group B''], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/888-world-championship-d1a.html eurohockey.com, ''World Championship d1A''] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/1187-world-championship-d1b.html eurohockey.com, ''World Championship d1B''] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1 eliteprospects.com, ''WC D1''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_der_Herren_2010 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft der Herren 2010''] == Literatura i izvori == <small> * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/Hydra/224/ stats.iihf.com, ''2010 IIHF World Championship DIV I Group A / TOURNAMENT REPORTS''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/Hydra/224/IHM224200_76_16_0.pdf stats.iihf.com, ''2010 / IIHF World Championship DIV I Group A / ROUND ROBIN''], objavljeno 25. travnja 2010., wayback arhiva * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/Hydra/224/IHM224000_FINAL_RANKING_1_0.pdf stats.iihf.com, ''2010 / IIHF World Championship DIV I Group A / FINAL RANKING''], objavljeno 25. travnja 2010., wayback arhiva * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/Hydra/225/ stats.iihf.com, ''2010 IIHF World Championship DIV I Group B / TOURNAMENT REPORTS''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/Hydra/225/IHM225200_76_15_0.pdf stats.iihf.com, ''2010 / IIHF World Championship DIV I Group B / ROUND ROBIN''], objavljeno 23. travnja 2010., wayback arhiva * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/Hydra/225/IHM225000_FINAL_RANKING_1_0.pdf stats.iihf.com, ''2010 / IIHF World Championship DIV I Group B / FINAL RANKING''], objavljeno 23. travnja 2010., wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial2010.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du Monde 2010''], pristupljeno 6. listopada 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/888-ihwc-d1.html?season=2010 eurohockey.com, ''IHWC d1 / 2009-2010''], pristupljeno 6. listopada 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/stats/league/2010/888-ihwc-d1.html eurohockey.com, ''Statistics IHWC d1 2009-2010''], pristupljeno 6. listopada 2026. * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1/2009-2010 eliteprospects.com, ''WC D1 / 2009-2010''], pristupljeno 6. listopada 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms2010.html hokej.sfrp.cz, ''2010 / World Championship''], pristupljeno 6. listopada 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20111113230353/http://hokej.snt.cz/ms/ms2010.html hokej.sfrp.cz, ''2010 / World Championship''], wayback arhiva (2011.) * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20160803050235/http://avlh.sweb.cz/MS-2010.pdf avlh.sweb.cz, ''2010 / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_II_2010.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 2010 Level II Winners Austria and Slovenia''], pristupljeno 6. listopada 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|2010 I ]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Nizozemskoj]] [[Kategorija:Hokej na ledu u Sloveniji]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Sloveniji]] l5yb9nyofdmem1kouy0k74h2lbtk86c 1 819644 7615175 7614668 2026-10-08T12:45:54Z Amon16 121913 /* Cjelovita prerada i dopuna članka o logoru u Sisku */ Odgovor 7615175 wikitext text/x-wiki == Cjelovita prerada i dopuna članka o logoru u Sisku == Članak sam temeljito preuredio, a sada i dodatno proširio, pa bih objasnio što je napravljeno i zašto. Prijašnji tekst imao je korisne podatke i izvore, ali bio je vrlo kratak za ovako ozbiljnu temu. U nekoliko odlomaka prelazilo se od osnivanja logora do stradanja djece, spašavanja i događaja nakon rata, pa je čitatelju ostajalo dosta neodgovorenih pitanja. Posebno je trebalo jasnije objasniti različite logorske objekte i razdoblja njihova djelovanja. U Sisku su postojali sabirni i tranzitni objekti za odrasle, kao i dječji logor, uz raniji iseljenički logor u Capragu. Djeca su u posebnom logoru boravila od kolovoza 1942. do siječnja 1943. Bez tog razjašnjenja lako se stvara dojam da je sve bilo jedna ustanova koja je neprekidno djelovala od 1941. do 1945. Trebalo je bolje objasniti i kako su djeca uopće završila ondje. Općenito spominjanje ratnih borbi nije dovoljno da se razumiju zatočenje civila, deportacije na prisilni rad i prisilno razdvajanje obitelji. Zato sam u prvoj preradi proširio taj kontekst, opis uprave, uvjete boravka i akcije spašavanja. Brojke i datume povezao sam s konkretnim izvorima, uz navođenje razlika tamo gdje se evidencije i kasniji iskazi ne podudaraju. Ispravljene su i pojedine nepreciznosti. Primjerice, Gabrijela Kolar u starom je tekstu bila predstavljena kao osoba kojoj je podignut spomenik, dok je riječ o autorici spomen-fontane „Nedovršene igre”. Preciznije su opisani i sudski postupak protiv Najžara te povijest spomen-obilježja. Takve stvari možda izgledaju kao sitnice, ali utječu na pouzdanost cijelog članka. Ovom daljnjom dopunom proširio sam svjedočanstva ljudi koji su vidjeli uvjete u Sisku ili sudjelovali u pomoći djeci. Dodani su kratki, provjereni navodi Diane Budisavljević, Jane Koch, Dragice Habazin, liječnika Pedišića, Dumbovića i drugih svjedoka. Raspoređeni su uz dijelove koje objašnjavaju: prehranu i bolesti, postupanje vlasti, udomljavanje i očuvanje identiteta djece. Pritom je naznačeno radi li se o ratnom izvještaju, poratnom iskazu ili kasnijem sjećanju. Proširio sam i dio o današnjem tumačenju logora. O tome postoje javne rasprave koje zaslužuju objašnjenje, uz jasno navođenje tko zastupa određenu tvrdnju i na kojim je izvorima temelji. Ocjene o povijesnom revizionizmu pripisane su autorima koji ih iznose. Istodobno je zadržan prikaz pomoći građana, liječnika, Crvenoga križa, Caritasa i drugih sudionika spašavanja. Dodani su infookvir, karta i zastavice, a postojeće fotografije su sačuvane. Htio sam da članak bude dovoljno cjelovit da čitatelj bez prethodnog znanja može razumjeti što se događalo, tko je imao odgovornost i kako su djeca spašavana, uz mogućnost provjere navedenih podataka. Ako netko primijeti pogrešku ili ima dodatne pouzdane izvore, slobodno neka ih predloži ovdje. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 15:09, 7. listopada 2026. (CEST) :Nastavio sam dopunjavati dio članka o svakodnevnim uvjetima u logoru. U prethodnoj preradi već su bili dodani izvori i svjedočanstva, ali općeniti opisi loše higijene, prehrane i zdravstvene skrbi ostavljali su dosta toga neobjašnjenim. Čitatelju je teško razumjeti što su ti uvjeti konkretno značili za djecu ako ostanemo samo na nekoliko kratkih navoda. :Zato sam proširio taj dio povezanim odlomcima iskaza ljudi koji su ondje radili ili posjetili logor. Uz njih su navedeni izvori, stranice i, gdje su dostupni, datumi iskaza. Razlikuju se ratni izvještaji, poslijeratni iskazi i kasnije objavljena sjećanja. Ondje gdje izvor donosi samo dio izvornog svjedočanstva, taj se dio ne predstavlja kao čitav iskaz. :Osnova dopune radovi su Nataše Mataušić i dokumenti koje u njima objavljuje. Zadržani su i podaci o pruženoj pomoći i pokušajima poboljšanja uvjeta, kako bi svjedočanstva ostala u svojem kontekstu. Infookvir i postojeće slike su sačuvani. Za konačan tekst i unesene izmjene odgovaram ja. Ova dopuna posebno obrađuje uvjete i svjedočanstva. :Ako primijetite pogrešno prenesen navod, problem s izvorom ili nešto što zahtijeva dodatno objašnjenje, navedite konkretno mjesto pa možemo provjeriti i ispraviti. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 20:31, 7. listopada 2026. (CEST) :Još sam dopunio članak na nekoliko mjesta koja su trebala jasnije objašnjenje. Kod broja djece i umrlih sada piše odakle pojedini podatak dolazi i na koje se razdoblje odnosi. Ti se brojevi često prenose jedan pokraj drugoga, a nisu svi nastali na isti način niti obuhvaćaju isto razdoblje. Zato ih nisam pokušao svesti na jedan „konačan” broj. :Dodao sam i što se poslije dogodilo Boži Judašu i Nevenki Končar. Mislim da je važno pokazati da priča o toj djeci ne završava izlaskom iz logora: dio njihove životne priče čine i odrastanje u drugim obiteljima, traženje rodbine i kasnije svjedočenje. :Kod Najžarova suđenja zabilježena je razlika između datuma koje navode dva rada. Nisam širio opis na navodne pojedinačne zaključke suda jer korišteni rad ne donosi cijelu presudu. Razlikovao sam i objavu Dianina dnevnika u Fontesu 2002. od knjižnog izdanja iz 2003. :Opširniji iskazi svjedoka, infookvir i slike ostali su sačuvani. Reference sam preuredio tako da se isti izvor ne ispisuje svaki put iznova, ali da uz tvrdnju ostanu točna stranica i podatci o dokumentu. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 22:06, 7. listopada 2026. (CEST) :Nastavio sam dopunjavati članak jer je i nakon prethodne prerade ostalo nekoliko stvari koje je trebalo jasnije objasniti i preciznije povezati s izvorima. Zadržao sam postojeći infookvir, slike i osnovnu strukturu. :Najveća dopuna odnosi se na ostale sisačke logore, posebno njemački Sisak II u Pecari i njegov odnos prema Staklani i Karanteni. Dosadašnji tekst uglavnom je govorio o dječjem logoru, pa nije dovoljno jasno prikazivao ostale objekte, razdoblja njihova rada i deportacije zatočenika. Dodao sam i dva odvojena vremenska pregleda, prema Whiteu i Dizdaru. Njihovi nazivi i datumi nisu uvijek jednaki, pa sam te razlike ostavio vidljivima i pripisanima autorima. :Brojke o djeci i umrlima sada su preglednije raspoređene u dvije tablice. Uz svaku je navedeno odakle potječe i što obuhvaća. Dio tih podataka već je bio u članku, ali ih je bilo teško usporediti. Nisam ih zbrajao niti iz njih izvodio vlastiti konačan broj. Posebno je razjašnjeno da Dizdarov podatak o približno 2500 stradalih uključuje i stradanje nakon odvođenja u druge logore, a ne samo smrti u Sisku. Razlika između siječnja i veljače 1943. kao vremena zatvaranja dječjeg logora sada je vidljiva i u glavnom tekstu i u infookviru. :Dopunjen je opis prijevoza djece iz Mlake i Jablanca preko Jasenovca do Siska, uz razlikovanje onoga što opisuje Peršin izvještaj od onoga što bilježi Diana Budisavljević. Precizirani su i pojedini navodi o upravi, nadležnostima i mjestima ukopa. :Važan dio dorade su svjedočanstva. Prošireni su Pedišićevi, Begićevi i Vidovićevi navodi, a dodani citirani iskazi Julke Štajcer, Marije Miščević i Jose Stanića. Oni konkretnije opisuju prehranu, higijenu, postupanje prema djeci te njihov plač i traženje hrane. Uz njih je jasnije navedeno tko govori i kada je iskaz zabilježen, ondje gdje izvor daje taj podatak. Preneseni su objavljeni citatni odlomci, uz očuvane oznake izostavljanja iz publikacija; ne predstavljaju se kao potpuni izvorni zapisnici. :Dorađen je i prikaz novijih javnih polemika, posebno navodi o skupu iz 2018. i biskupskom pismu. Jasnije je odvojeno što tvrde autori znanstvenih radova, a što sudionici polemika u svojim priopćenjima. Ispravljene su pojedine unutarnje poveznice i precizirane stranice u referencama. Gdje je bilo moguće, korišteni su izvori koji su već u članku, pa je broj zasebnih izvora malo smanjen. :Ako primijetite pogrešno prenesen podatak, nejasnu formulaciju ili tvrdnju koju navedeni izvor ne podupire, slobodno navedite konkretno mjesto da ga provjerimo i ispravimo. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 14:45, 8. listopada 2026. (CEST) gnr295x3eozu56wn1piehzpycxzto0d 7615176 7615175 2026-10-08T12:46:49Z Amon16 121913 /* Cjelovita prerada i dopuna članka o logoru u Sisku */ 7615176 wikitext text/x-wiki == Cjelovita prerada i dopuna članka o logoru u Sisku == Članak sam temeljito preuredio, a sada i dodatno proširio, pa bih objasnio što je napravljeno i zašto. Prijašnji tekst imao je korisne podatke i izvore, ali bio je vrlo kratak za ovako ozbiljnu temu. U nekoliko odlomaka prelazilo se od osnivanja logora do stradanja djece, spašavanja i događaja nakon rata, pa je čitatelju ostajalo dosta neodgovorenih pitanja. Posebno je trebalo jasnije objasniti različite logorske objekte i razdoblja njihova djelovanja. U Sisku su postojali sabirni i tranzitni objekti za odrasle, kao i dječji logor, uz raniji iseljenički logor u Capragu. Djeca su u posebnom logoru boravila od kolovoza 1942. do siječnja 1943. Bez tog razjašnjenja lako se stvara dojam da je sve bilo jedna ustanova koja je neprekidno djelovala od 1941. do 1945. Trebalo je bolje objasniti i kako su djeca uopće završila ondje. Općenito spominjanje ratnih borbi nije dovoljno da se razumiju zatočenje civila, deportacije na prisilni rad i prisilno razdvajanje obitelji. Zato sam u prvoj preradi proširio taj kontekst, opis uprave, uvjete boravka i akcije spašavanja. Brojke i datume povezao sam s konkretnim izvorima, uz navođenje razlika tamo gdje se evidencije i kasniji iskazi ne podudaraju. Ispravljene su i pojedine nepreciznosti. Primjerice, Gabrijela Kolar u starom je tekstu bila predstavljena kao osoba kojoj je podignut spomenik, dok je riječ o autorici spomen-fontane „Nedovršene igre”. Preciznije su opisani i sudski postupak protiv Najžara te povijest spomen-obilježja. Takve stvari možda izgledaju kao sitnice, ali utječu na pouzdanost cijelog članka. Ovom daljnjom dopunom proširio sam svjedočanstva ljudi koji su vidjeli uvjete u Sisku ili sudjelovali u pomoći djeci. Dodani su kratki, provjereni navodi Diane Budisavljević, Jane Koch, Dragice Habazin, liječnika Pedišića, Dumbovića i drugih svjedoka. Raspoređeni su uz dijelove koje objašnjavaju: prehranu i bolesti, postupanje vlasti, udomljavanje i očuvanje identiteta djece. Pritom je naznačeno radi li se o ratnom izvještaju, poratnom iskazu ili kasnijem sjećanju. Proširio sam i dio o današnjem tumačenju logora. O tome postoje javne rasprave koje zaslužuju objašnjenje, uz jasno navođenje tko zastupa određenu tvrdnju i na kojim je izvorima temelji. Ocjene o povijesnom revizionizmu pripisane su autorima koji ih iznose. Istodobno je zadržan prikaz pomoći građana, liječnika, Crvenoga križa, Caritasa i drugih sudionika spašavanja. Dodani su infookvir, karta i zastavice, a postojeće fotografije su sačuvane. Htio sam da članak bude dovoljno cjelovit da čitatelj bez prethodnog znanja može razumjeti što se događalo, tko je imao odgovornost i kako su djeca spašavana, uz mogućnost provjere navedenih podataka. Ako netko primijeti pogrešku ili ima dodatne pouzdane izvore, slobodno neka ih predloži ovdje. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 15:09, 7. listopada 2026. (CEST) :Nastavio sam dopunjavati dio članka o svakodnevnim uvjetima u logoru. U prethodnoj preradi već su bili dodani izvori i svjedočanstva, ali općeniti opisi loše higijene, prehrane i zdravstvene skrbi ostavljali su dosta toga neobjašnjenim. Čitatelju je teško razumjeti što su ti uvjeti konkretno značili za djecu ako ostanemo samo na nekoliko kratkih navoda. :Zato sam proširio taj dio povezanim odlomcima iskaza ljudi koji su ondje radili ili posjetili logor. Uz njih su navedeni izvori, stranice i, gdje su dostupni, datumi iskaza. Razlikuju se ratni izvještaji, poslijeratni iskazi i kasnije objavljena sjećanja. Ondje gdje izvor donosi samo dio izvornog svjedočanstva, taj se dio ne predstavlja kao čitav iskaz. :Osnova dopune radovi su Nataše Mataušić i dokumenti koje u njima objavljuje. Zadržani su i podaci o pruženoj pomoći i pokušajima poboljšanja uvjeta, kako bi svjedočanstva ostala u svojem kontekstu. Infookvir i postojeće slike su sačuvani. Za konačan tekst i unesene izmjene odgovaram ja. Ova dopuna posebno obrađuje uvjete i svjedočanstva. :Ako primijetite pogrešno prenesen navod, problem s izvorom ili nešto što zahtijeva dodatno objašnjenje, navedite konkretno mjesto pa možemo provjeriti i ispraviti. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 20:31, 7. listopada 2026. (CEST) :Još sam dopunio članak na nekoliko mjesta koja su trebala jasnije objašnjenje. Kod broja djece i umrlih sada piše odakle pojedini podatak dolazi i na koje se razdoblje odnosi. Ti se brojevi često prenose jedan pokraj drugoga, a nisu svi nastali na isti način niti obuhvaćaju isto razdoblje. Zato ih nisam pokušao svesti na jedan „konačan” broj. :Dodao sam i što se poslije dogodilo Boži Judašu i Nevenki Končar. Mislim da je važno pokazati da priča o toj djeci ne završava izlaskom iz logora: dio njihove životne priče čine i odrastanje u drugim obiteljima, traženje rodbine i kasnije svjedočenje. :Kod Najžarova suđenja zabilježena je razlika između datuma koje navode dva rada. Nisam širio opis na navodne pojedinačne zaključke suda jer korišteni rad ne donosi cijelu presudu. Razlikovao sam i objavu Dianina dnevnika u Fontesu 2002. od knjižnog izdanja iz 2003. :Opširniji iskazi svjedoka, infookvir i slike ostali su sačuvani. Reference sam preuredio tako da se isti izvor ne ispisuje svaki put iznova, ali da uz tvrdnju ostanu točna stranica i podatci o dokumentu. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 22:06, 7. listopada 2026. (CEST) :Nastavio sam dopunjavati članak jer je i nakon prethodne prerade ostalo nekoliko stvari koje je trebalo jasnije objasniti i preciznije povezati s izvorima. Zadržao sam postojeći infookvir, slike i osnovnu strukturu. :Najveća dopuna odnosi se na ostale sisačke logore, posebno njemački Sisak II u Pecari i njegov odnos prema Staklani i Karanteni. Dosadašnji tekst uglavnom je govorio o dječjem logoru, pa nije dovoljno jasno prikazivao ostale objekte, razdoblja njihova rada i deportacije zatočenika. Dodao sam i dva odvojena vremenska pregleda, prema Whiteu i Dizdaru. Njihovi nazivi i datumi nisu uvijek jednaki, pa sam te razlike ostavio vidljivima i pripisanima autorima. :Brojke o djeci i umrlima sada su preglednije raspoređene u dvije tablice. Uz svaku je navedeno odakle potječe i što obuhvaća. Dio tih podataka već je bio u članku, ali ih je bilo teško usporediti. Nisam ih zbrajao niti iz njih izvodio vlastiti konačan broj. Posebno je razjašnjeno da Dizdarov podatak o približno 2500 stradalih uključuje i stradanje nakon odvođenja u druge logore, a ne samo smrti u Sisku. Razlika između siječnja i veljače 1943. kao vremena zatvaranja dječjeg logora sada je vidljiva i u glavnom tekstu i u infookviru. :Dopunjen je opis prijevoza djece iz Mlake i Jablanca preko Jasenovca do Siska, uz razlikovanje onoga što opisuje Peršin izvještaj od onoga što bilježi Diana Budisavljević. Precizirani su i pojedini navodi o upravi, nadležnostima i mjestima ukopa. :Važan dio dorade su svjedočanstva. Prošireni su Pedišićevi, Begićevi i Vidovićevi navodi, a dodani citirani iskazi Julke Štajcer, Marije Miščević i Jose Stanića. Oni konkretnije opisuju prehranu, higijenu, postupanje prema djeci te njihov plač i traženje hrane. Uz njih je jasnije navedeno tko govori i kada je iskaz zabilježen, ondje gdje izvor daje taj podatak. Preneseni su objavljeni citatni odlomci, uz očuvane oznake izostavljanja iz publikacija; ne predstavljaju se kao potpuni izvorni zapisnici. :Dorađen je i prikaz novijih javnih polemika, posebno navodi o skupu iz 2018. i biskupskom pismu. Jasnije je odvojeno što tvrde autori znanstvenih radova, a što sudionici polemika u svojim priopćenjima. Ispravljene su pojedine unutarnje poveznice i precizirane stranice u referencama. Gdje je bilo moguće, korišteni su izvori koji su već u članku, pa je broj zasebnih izvora malo smanjen. :Ako primijetite pogrešno prenesen podatak, nejasnu formulaciju ili tvrdnju koju navedeni izvor ne podupire, slobodno navedite konkretno mjesto da ga provjerimo i ispravimo. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 14:45, 8. listopada 2026. (CEST) c2znui7gzrqrfjxhlvmbg2z738dbxb8 4 819669 7615213 7614874 2026-10-08T13:34:44Z Amon16 121913 /* Sustavno uređivanje članaka o Drugom svjetskom ratu i Jugoslaviji */ Odgovor 7615213 wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić ---> {{Wiki-izbornik}} {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Autobiografije, sukobi interesa i što s njima učiniti == Pozdrav svima! U zadnje vrijeme primjećujem zamornu količinu suradnika koji (pristojno naznače sukob interesa, ali) objavljuju autobiografije i ozbiljniji plaćeni [[WP:SUKINT]] izravno u glavni imenski prostor. Pretpostavljam da je to posljedica generativnih chatbota koji Wikipediju preporučaju kao dobar način promocije vlastitog rada. Da imamo veću zajednicu, vjerojatno bi bilo lakše, ali Nacrt: i ROB se svejedno pune. Zanima me može li se i kod nas, kao kod Engleza ([[:en:WP:ACTRIAL]]), uvesti neki proces za suradnike novake i neprijavljene suradnike kojim će ih se pri stvaranju nove stranice pitati o sukobima interesa (plaćanju, je li rad o njima samima ili njima bliskim osobama), a ako prođu taj "test" preusmjeriti ih na stvaranje članka u nacrtu s nekim "templateom" članka (naslovom za izvore, predloškom koji članak kategorizira za pregled iskusnijih suradnika uz osnovne upute i sl.)? Rado ću pomoći sa svakim dijelom implementacije za koji sam sposoban, ali ne znam koji je tehnički način za takva "preusmjeravanja" novaka s crvenih linkova. Sve nove članke ionako treba pregledati. Samo što trenutačno moramo stalno upućivati suradnike, pogotovo kada im članak ručno premjestimo u nacrt pa im postanemo ''point of contact'' za sve poteškoće kada ne pročitaju upute. Kada bi svi ti članci automatski išli u nacrt, mogli bismo smanjiti premještanja samo na ona koja su dobra ili prihvatljiva za GIP (isto u slučaju suradnika koji očigledno nisu tu iz promotivnih razloga). Ideje? Alternativne ideje? Podrška? Oprečno mišljenje? :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:56, 20. rujna 2026. (CEST) :{{s|Runolist}}, kao najaktivniji ophoditrlj neprestano moram gledati takve članke. Imenaki prostor Nacrt: je prepun njih. Po mom mišljenju sve takve promotivne AI autobiografske članke bi trebalo odmah brisati, bez rasprave. Ti suradnici nisu došli na Wikipediju kako bi gradili enciklopediju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:33, 24. rujna 2026. (CEST) ::Slažem se. Treba spriječiti pretvaranje wikija u oglasnu ploču tj. oglašivački prostor, a pod izlikom navodne/umišljene značajnosti. [[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 11:08, 24. rujna 2026. (CEST) :::{{ZA}}, novim suradnicima treba ukazati na to da Wikipedija nije oglasna ploča, a reklamni tekstovi i PR-članci ([[WP:REKLAMA]]) svakako ne mogu ostati. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:53, 26. rujna 2026. (CEST) == Sustavno uređivanje članaka o Drugom svjetskom ratu i Jugoslaviji == Bok svima. U zadnje vrijeme dosta radim na člancima o Drugom svjetskom ratu, NDH, ustašama, partizanima i Jugoslaviji, pa sam počeo šire pregledavati i povezane teme. Što više članaka otvaram, to mi je jasnije koliko u ovom području još ima posla. U velikom broju tekstova nailazim na pristrane formulacije, ozbiljne tvrdnje bez odgovarajućih izvora, proturječne podatke ili vrlo nepotpun prikaz događaja. Već sam temeljito preradio članke [[Koncentracijski logor Sisak]], [[Sabirni logor Jastrebarsko]], [[Sabirni logor Stara Gradiška]] i [[Momčilo Đujić]], a napisao sam i članak [[Ante Vrban]]. Kroz taj rad vidio sam koliko je nekim temama nedostajalo osnovnog povijesnog konteksta, kvalitetne literature i jasnog objašnjenja odgovornosti pojedinaca. Onda otvorim povezani članak i ponovno naiđem na slične probleme. Zato mi se čini da bi bilo korisno ovom području pristupiti malo sustavnije. Mislim da pritom treba uzeti u obzir i naslijeđe razdoblja afere oko Kubure i tadašnjeg načina uređivanja hrvatske Wikipedije. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Croatian_Wikipedia_Disinformation_Assessment-2021 Izvješće izrađeno za Zakladu Wikimedia 2021.] dokumentiralo je dugotrajno ideološki usmjereno uređivanje, povijesni revizionizam i sustavno iskrivljavanje sadržaja. To je važan kontekst za stanje koje smo naslijedili. Pri čitanju mnogih tekstova imam dojam da se posljedice tog razdoblja još vide u jeziku, izboru izvora i tome čemu je dano najviše prostora. Napredak svakako postoji i treba priznati posao suradnika koji su popravljali te članke. U nekima su danas jasnije opisani karakter NDH, ustaški zločini, kolaboracija i odgovornost pojedinih dužnosnika. Ipak, često u istom članku ostanu odlomci koji su po tonu i načinu argumentiranja potpuno drukčiji. Uvod može biti pristojno uređen, a ostatak teksta još sadržavati pohvalne životopisne opise, političke etikete ili zaključke koje iznosi sam autor članka. Kod [[Vjekoslav Luburić|Luburića]], recimo, ratni zločini jesu opisani, ali dio o emigraciji prelazi u odobravajuće ocjene njegove domoljubnosti i političke strategije. [[Crna legija]] uz spomen zločina zadržava pohvalne opise vojnih uspjeha i govori o oslobađanju gradova koje su zauzele ustaške postrojbe. U [[Boričevac|Boričevcu]] ostale su političke etikete poput »jugokomunisti i velikosrbi«, a [[Ustanak u Hercegovini 1941.]] ima polemičke ocjene historiografije koje bi trebalo jasno pripisati konkretnim autorima i staviti u kontekst. Drugim člancima najviše nedostaje pouzdano potkrijepljen sadržaj. [[Bitka na Neretvi]] i [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji]] trebali bi dati mnogo potpuniji pregled tako važnih tema. Kod [[Sabirni logor Danica|Danice]] postoji i pogrešan podatak o godini zatvaranja, uz ozbiljne tvrdnje o poratnim deportacijama u sibirske gulage koje traže znatno bolju izvornu osnovu. Sličnih primjera ima i među biografijama, člancima o četnicima, partizanskom vodstvu te ratnim i poratnim zločinima. Posebno mi smeta kad tekst ne razlikuje povijesni dokument, nečije svjedočanstvo, kasnije sjećanje i zaključak povjesničara. Isto vrijedi za brojke: čitatelju bi trebalo biti jasno odnose li se na poginule u borbi, pogubljene zarobljenike, civilne žrtve, određenu operaciju ili cijelo razdoblje. Kad se takvi podatci samo poslože jedni uz druge, bez objašnjenja, članak lako daje pogrešnu sliku iako ima nekoliko fusnota. Pokušat ću postupno dopuniti, ispraviti i neutralizirati koliko mogu. Želim se oslanjati na kvalitetnu povijesnu literaturu, jasno pripisivati sporna tumačenja i urediti tekst tako da čitatelj može razumjeti što se dogodilo i na čemu pojedina tvrdnja počiva. Važno mi je da se zločini i odgovornost obrađuju dosljedno, uz prostor za različita stručna tumačenja prema njihovoj težini u pouzdanim izvorima. Posla ima stvarno puno, pa bi bilo odlično da se uključe i drugi zainteresirani suradnici. Dobro bi došla pomoć s literaturom, provjerom podataka, preradom teksta, poveznicama i slobodnim fotografijama ili kartama. Možemo sastaviti zajednički popis članaka kojima je dorada najpotrebnija i postupno ih uređivati. Konkretne sporne tvrdnje i veće izmjene obrazložit ću na stranicama za razgovor pojedinih članaka, a ovdje bih volio vidjeti ima li interesa za širu suradnju na ovom području. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 00:46, 7. listopada 2026. (CEST) :Prije svega, pohvaljujem želju za radom na ovim teškim temama; čak su se i u posljednjih 6 godina rijetki upuštali u to. Sve su Wikipedije na silaznoj putanji otkad čitatelji informacije mogu dobiti od LLM-ova, a i ova je baš teško pogođena manjkom ljudi koji žele ili mogu doprinositi. Vjerojatno ćeš mnogo članaka uređivati sam. Radi to po najboljim akademskim standardima, pokušaj sačuvati što se može sačuvati, ako velike dijelove dodaješ i istovremeno nešto uklanjaš, bilo bi dobro da to uradiš u dva uređivanja, obrazloženo, kako bi se sve lakše moglo pratiti ([[WP:OPH]]). Bez obzira kakvu tehničku pomoć koristiš, obavezno sve sravni s izvorima. Javi se ako bude problema. Sretno, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:11, 7. listopada 2026. (CEST) ::Hvala ti na podršci, stvarno mi znači. Meni je ovo i osobno važno. Kad vidim koliko revizionizam divlja na ovim prostorima, a pogotovo u zadnje vrijeme na društvenim mrežama i koliko se povijest koristi za današnja politička prepucavanja, pukao mi je film, jer obožavam povijest... Želim barem pomoći da članci na Wikipediji budu pouzdani, neutralni i zasnovani na ozbiljnoj literaturi i historiografiji. ::Još se sjećam kako su nam u školi davno govorili da ne koristimo hrvatsku Wikipediju jer nije dovoljno kvalitetna i pouzdana za povijesne i druge ozbiljne teme. To mi je ostalo u pamćenju. Volio bih da netko tko danas dođe pročitati nešto o tim temama dobije razumljiv i dobro potkrijepljen prikaz, uz izvore iz kojih može dalje učiti. ::Ne mogu promijeniti sve, ali temama vezanima uz Drugi svjetski rat, Jugoslaviju i povijesni revizionizam na ovim prostorima želim se prvo i detaljno pozabaviti. Cilj mi je dovesti te članke do stvarno akademskog i neutralnog standarda, uključujući i činjenice koje se ne uklapaju u nečiju poželjnu sliku prošlosti. Pritom mi je važno da tekst ostane pristupačan ljudima koji nisu povjesničari, običnim laicima. ::<nowiki>Dugoročno bih volio kvalitetno preraditi dovoljno članaka da se taj pomak stvarno primijeti. Bilo bi mi posebno drago kad bi jednog dana i neki povjesničar javno rekao da se hrvatska Wikipedija ozbiljno popravila u obradi ovih tema. Znam da se povjerenje gradi polako, članak po članak, i da ima puno posla. Ako usput barem nekim znatiželjnim ljudima pomognemo da bolje razumiju temu, već smo nešto napravili. </nowiki> [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 18:19, 7. listopada 2026. (CEST) :::Treba imati na umu da preispitivanje jugoslavenskih historiografskih teza nije "revizionizam". Na primjer, spelelolozi su se dva put spuštali u jamu Jadovno i tamo nisu našli niti jednu jedinu ljudsku kost (samo jednu životinjsku), no i dan-danas se plasira teza da su tamo "ustaše pobacali 'iljade goloruke nejačadi". Goldstein u svojim knjigama ima puno "usmenih izvora" i "svjedočanstava" koji su upitne historiografske provjerivljivosti i pouzdanosti (sjetimo se famozne drobilice, za koju nema dokaza). Tretirati sve što je službena komunistička nomenklatura napisala o Jasenovcu neutralno u potpunosti je pogrešno i neznanstveno jer su sva ta "istraživanja" ideološki i propagandno obojena (npr. film ''Sutjeska'' koji je čisti ''soft porn'' na uvredljivoj razini banalne crno-bijele karakterizacije). Ono što je jasno vidljivo zadnje desetljeće u Hrvatskoj je neprekinuta priča o "ustažizaciji" i fantzmagorični radovi poput filmova Lordana Zafranovića, dok Ministarstvo branitelja svaki mjesec otkriva nova grobišta iz poslijeratnog razdoblja i Domovinskoga rata. "Cilj mi je dovesti te članke do stvarno akademskog i neutralnog standarda, uključujući i činjenice koje se ne uklapaju u nečiju poželjnu sliku prošlosti." Odlično, ali praksa pokazuje da to znači po onoj shakespeareovskoj ''for me, but not for thee'', tj. "po mome tumačenju". Uključuje li "neutralni standard" da se ljude koji preispituju službene brojke od 60 000 navodno ubijenih ne naziva "revizionistima"? Kao i ljude (povjesničare!) koji upućuju da su u logorima harali tuberkuloza i tifus (u ratno vrijeme nisu uvijek svugdje bili zadovoljavajući sanitarni uvjeti)? Kao i povjesničare koji ukazuju na to da su pojedini logori nastavili s radom i u FNRJ, a neki su tek tada otvoreni (npr. logor Prečko)? Revizija je ustaljena historiografska i znanstvena metoda. [[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 09:27, 8. listopada 2026. (CEST) ::::Da, revizija povijesti jest legitimna. Povijesni zaključci mogu se i trebaju mijenjati kada novi izvori i istraživanja pokažu da su bili pogrešni. Tu se slažemo. Ali negacionizam je nešto drugo: poricanje ili umanjivanje dobro dokumentiranih zločina selektivnim biranjem podataka i odbacivanjem dokaza koji ne odgovaraju željenom zaključku. Zato ni svako preispitivanje brojki nije negacionizam, ali ni svako osporavanje zločina nije automatski znanstvena revizija. Razliku čine dokazi i način na koji se s njima postupa. Recimo, tvrdnja da su sva istraživanja nastala u Jugoslaviji ideološka i propagandna preširoka je da bi bila ozbiljan argument. Treba pokazati koji je podatak pogrešan, zašto je izvor nepouzdan i što ga pobija. Isto vrijedi za Goldsteina ili bilo kojeg drugog autora. Svjedočanstva također treba kritički provjeravati, ali njihovo odbacivanje samo zato što su svjedočanstva nije takva provjera. Ni spominjanje tifusa ili tuberkuloze samo po sebi ne rješava pitanje odgovornosti za smrti u logoru. Treba pogledati u kakvim su uvjetima ljudi držani, jesu li imali hranu i liječenje te što je uprava poduzimala. Bolest kao neposredni uzrok smrti nije isto što i odsutnost odgovornosti. Jednako tako, istraživanje poratnih zločina potrebno je i legitimno, i mora se vršiti jednakim standardom. Ti zločini ne poništavaju ratne, kao što ratni ne opravdavaju poratne. Za sve trebaju vrijediti isti kriteriji. Preispitivanja, novi dokazim i ispravljanje pogrešaka može. Ali naziv „revizija” sam po sebi ne daje znanstvenu težinu tvrdnji. Tu težinu tek treba pokazati izvorima i argumentima. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 15:34, 8. listopada 2026. (CEST) == Molba za pregled nacrta članka Zrinski (2026.) == Pozdrav svima! Pripremio sam nacrt članka o hrvatskom igrano-dokumentarnom filmu ''Zrinski'' (2026.): [[Suradnik/Zrinski]] Članak se temelji na javno dostupnim izvorima, s naglaskom na neovisne medijske izvještaje i filmsku kritiku, uključujući HINA-u, HRT, ''Jutarnji list'' i ''Večernji list''. Budući da sam povezan s produkcijom filma, želio bih da nacrt prije objave pregledaju nepovezani suradnici. Povezanost s produkcijom javno sam naveo na svojoj suradničkoj stranici. Molim zainteresirane suradnike za pregled enciklopedijske značajnosti, neutralnosti i izvora te mišljenje o premještanju članka u glavni imenski prostor. <nowiki>Unaprijed zahvaljujem na pomoći. ~~~~</nowiki> [[Suradnik:SjeverniArhiv|SjeverniArhiv]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SjeverniArhiv|razgovor]])</small> 08:45, 8. listopada 2026. (CEST) ab8ph34t56203ivytoqgarsh77fr9xx 7615291 7615213 2026-10-08T16:32:45Z Koreanovsky 156368 /* Molba za pregled nacrta članka Zrinski (2026.) */ 7615291 wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić ---> {{Wiki-izbornik}} {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Autobiografije, sukobi interesa i što s njima učiniti == Pozdrav svima! U zadnje vrijeme primjećujem zamornu količinu suradnika koji (pristojno naznače sukob interesa, ali) objavljuju autobiografije i ozbiljniji plaćeni [[WP:SUKINT]] izravno u glavni imenski prostor. Pretpostavljam da je to posljedica generativnih chatbota koji Wikipediju preporučaju kao dobar način promocije vlastitog rada. Da imamo veću zajednicu, vjerojatno bi bilo lakše, ali Nacrt: i ROB se svejedno pune. Zanima me može li se i kod nas, kao kod Engleza ([[:en:WP:ACTRIAL]]), uvesti neki proces za suradnike novake i neprijavljene suradnike kojim će ih se pri stvaranju nove stranice pitati o sukobima interesa (plaćanju, je li rad o njima samima ili njima bliskim osobama), a ako prođu taj "test" preusmjeriti ih na stvaranje članka u nacrtu s nekim "templateom" članka (naslovom za izvore, predloškom koji članak kategorizira za pregled iskusnijih suradnika uz osnovne upute i sl.)? Rado ću pomoći sa svakim dijelom implementacije za koji sam sposoban, ali ne znam koji je tehnički način za takva "preusmjeravanja" novaka s crvenih linkova. Sve nove članke ionako treba pregledati. Samo što trenutačno moramo stalno upućivati suradnike, pogotovo kada im članak ručno premjestimo u nacrt pa im postanemo ''point of contact'' za sve poteškoće kada ne pročitaju upute. Kada bi svi ti članci automatski išli u nacrt, mogli bismo smanjiti premještanja samo na ona koja su dobra ili prihvatljiva za GIP (isto u slučaju suradnika koji očigledno nisu tu iz promotivnih razloga). Ideje? Alternativne ideje? Podrška? Oprečno mišljenje? :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:56, 20. rujna 2026. (CEST) :{{s|Runolist}}, kao najaktivniji ophoditrlj neprestano moram gledati takve članke. Imenaki prostor Nacrt: je prepun njih. Po mom mišljenju sve takve promotivne AI autobiografske članke bi trebalo odmah brisati, bez rasprave. Ti suradnici nisu došli na Wikipediju kako bi gradili enciklopediju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:33, 24. rujna 2026. (CEST) ::Slažem se. Treba spriječiti pretvaranje wikija u oglasnu ploču tj. oglašivački prostor, a pod izlikom navodne/umišljene značajnosti. [[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 11:08, 24. rujna 2026. (CEST) :::{{ZA}}, novim suradnicima treba ukazati na to da Wikipedija nije oglasna ploča, a reklamni tekstovi i PR-članci ([[WP:REKLAMA]]) svakako ne mogu ostati. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:53, 26. rujna 2026. (CEST) == Sustavno uređivanje članaka o Drugom svjetskom ratu i Jugoslaviji == Bok svima. U zadnje vrijeme dosta radim na člancima o Drugom svjetskom ratu, NDH, ustašama, partizanima i Jugoslaviji, pa sam počeo šire pregledavati i povezane teme. Što više članaka otvaram, to mi je jasnije koliko u ovom području još ima posla. U velikom broju tekstova nailazim na pristrane formulacije, ozbiljne tvrdnje bez odgovarajućih izvora, proturječne podatke ili vrlo nepotpun prikaz događaja. Već sam temeljito preradio članke [[Koncentracijski logor Sisak]], [[Sabirni logor Jastrebarsko]], [[Sabirni logor Stara Gradiška]] i [[Momčilo Đujić]], a napisao sam i članak [[Ante Vrban]]. Kroz taj rad vidio sam koliko je nekim temama nedostajalo osnovnog povijesnog konteksta, kvalitetne literature i jasnog objašnjenja odgovornosti pojedinaca. Onda otvorim povezani članak i ponovno naiđem na slične probleme. Zato mi se čini da bi bilo korisno ovom području pristupiti malo sustavnije. Mislim da pritom treba uzeti u obzir i naslijeđe razdoblja afere oko Kubure i tadašnjeg načina uređivanja hrvatske Wikipedije. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Croatian_Wikipedia_Disinformation_Assessment-2021 Izvješće izrađeno za Zakladu Wikimedia 2021.] dokumentiralo je dugotrajno ideološki usmjereno uređivanje, povijesni revizionizam i sustavno iskrivljavanje sadržaja. To je važan kontekst za stanje koje smo naslijedili. Pri čitanju mnogih tekstova imam dojam da se posljedice tog razdoblja još vide u jeziku, izboru izvora i tome čemu je dano najviše prostora. Napredak svakako postoji i treba priznati posao suradnika koji su popravljali te članke. U nekima su danas jasnije opisani karakter NDH, ustaški zločini, kolaboracija i odgovornost pojedinih dužnosnika. Ipak, često u istom članku ostanu odlomci koji su po tonu i načinu argumentiranja potpuno drukčiji. Uvod može biti pristojno uređen, a ostatak teksta još sadržavati pohvalne životopisne opise, političke etikete ili zaključke koje iznosi sam autor članka. Kod [[Vjekoslav Luburić|Luburića]], recimo, ratni zločini jesu opisani, ali dio o emigraciji prelazi u odobravajuće ocjene njegove domoljubnosti i političke strategije. [[Crna legija]] uz spomen zločina zadržava pohvalne opise vojnih uspjeha i govori o oslobađanju gradova koje su zauzele ustaške postrojbe. U [[Boričevac|Boričevcu]] ostale su političke etikete poput »jugokomunisti i velikosrbi«, a [[Ustanak u Hercegovini 1941.]] ima polemičke ocjene historiografije koje bi trebalo jasno pripisati konkretnim autorima i staviti u kontekst. Drugim člancima najviše nedostaje pouzdano potkrijepljen sadržaj. [[Bitka na Neretvi]] i [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji]] trebali bi dati mnogo potpuniji pregled tako važnih tema. Kod [[Sabirni logor Danica|Danice]] postoji i pogrešan podatak o godini zatvaranja, uz ozbiljne tvrdnje o poratnim deportacijama u sibirske gulage koje traže znatno bolju izvornu osnovu. Sličnih primjera ima i među biografijama, člancima o četnicima, partizanskom vodstvu te ratnim i poratnim zločinima. Posebno mi smeta kad tekst ne razlikuje povijesni dokument, nečije svjedočanstvo, kasnije sjećanje i zaključak povjesničara. Isto vrijedi za brojke: čitatelju bi trebalo biti jasno odnose li se na poginule u borbi, pogubljene zarobljenike, civilne žrtve, određenu operaciju ili cijelo razdoblje. Kad se takvi podatci samo poslože jedni uz druge, bez objašnjenja, članak lako daje pogrešnu sliku iako ima nekoliko fusnota. Pokušat ću postupno dopuniti, ispraviti i neutralizirati koliko mogu. Želim se oslanjati na kvalitetnu povijesnu literaturu, jasno pripisivati sporna tumačenja i urediti tekst tako da čitatelj može razumjeti što se dogodilo i na čemu pojedina tvrdnja počiva. Važno mi je da se zločini i odgovornost obrađuju dosljedno, uz prostor za različita stručna tumačenja prema njihovoj težini u pouzdanim izvorima. Posla ima stvarno puno, pa bi bilo odlično da se uključe i drugi zainteresirani suradnici. Dobro bi došla pomoć s literaturom, provjerom podataka, preradom teksta, poveznicama i slobodnim fotografijama ili kartama. Možemo sastaviti zajednički popis članaka kojima je dorada najpotrebnija i postupno ih uređivati. Konkretne sporne tvrdnje i veće izmjene obrazložit ću na stranicama za razgovor pojedinih članaka, a ovdje bih volio vidjeti ima li interesa za širu suradnju na ovom području. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 00:46, 7. listopada 2026. (CEST) :Prije svega, pohvaljujem želju za radom na ovim teškim temama; čak su se i u posljednjih 6 godina rijetki upuštali u to. Sve su Wikipedije na silaznoj putanji otkad čitatelji informacije mogu dobiti od LLM-ova, a i ova je baš teško pogođena manjkom ljudi koji žele ili mogu doprinositi. Vjerojatno ćeš mnogo članaka uređivati sam. Radi to po najboljim akademskim standardima, pokušaj sačuvati što se može sačuvati, ako velike dijelove dodaješ i istovremeno nešto uklanjaš, bilo bi dobro da to uradiš u dva uređivanja, obrazloženo, kako bi se sve lakše moglo pratiti ([[WP:OPH]]). Bez obzira kakvu tehničku pomoć koristiš, obavezno sve sravni s izvorima. Javi se ako bude problema. Sretno, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:11, 7. listopada 2026. (CEST) ::Hvala ti na podršci, stvarno mi znači. Meni je ovo i osobno važno. Kad vidim koliko revizionizam divlja na ovim prostorima, a pogotovo u zadnje vrijeme na društvenim mrežama i koliko se povijest koristi za današnja politička prepucavanja, pukao mi je film, jer obožavam povijest... Želim barem pomoći da članci na Wikipediji budu pouzdani, neutralni i zasnovani na ozbiljnoj literaturi i historiografiji. ::Još se sjećam kako su nam u školi davno govorili da ne koristimo hrvatsku Wikipediju jer nije dovoljno kvalitetna i pouzdana za povijesne i druge ozbiljne teme. To mi je ostalo u pamćenju. Volio bih da netko tko danas dođe pročitati nešto o tim temama dobije razumljiv i dobro potkrijepljen prikaz, uz izvore iz kojih može dalje učiti. ::Ne mogu promijeniti sve, ali temama vezanima uz Drugi svjetski rat, Jugoslaviju i povijesni revizionizam na ovim prostorima želim se prvo i detaljno pozabaviti. Cilj mi je dovesti te članke do stvarno akademskog i neutralnog standarda, uključujući i činjenice koje se ne uklapaju u nečiju poželjnu sliku prošlosti. Pritom mi je važno da tekst ostane pristupačan ljudima koji nisu povjesničari, običnim laicima. ::<nowiki>Dugoročno bih volio kvalitetno preraditi dovoljno članaka da se taj pomak stvarno primijeti. Bilo bi mi posebno drago kad bi jednog dana i neki povjesničar javno rekao da se hrvatska Wikipedija ozbiljno popravila u obradi ovih tema. Znam da se povjerenje gradi polako, članak po članak, i da ima puno posla. Ako usput barem nekim znatiželjnim ljudima pomognemo da bolje razumiju temu, već smo nešto napravili. </nowiki> [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 18:19, 7. listopada 2026. (CEST) :::Treba imati na umu da preispitivanje jugoslavenskih historiografskih teza nije "revizionizam". Na primjer, spelelolozi su se dva put spuštali u jamu Jadovno i tamo nisu našli niti jednu jedinu ljudsku kost (samo jednu životinjsku), no i dan-danas se plasira teza da su tamo "ustaše pobacali 'iljade goloruke nejačadi". Goldstein u svojim knjigama ima puno "usmenih izvora" i "svjedočanstava" koji su upitne historiografske provjerivljivosti i pouzdanosti (sjetimo se famozne drobilice, za koju nema dokaza). Tretirati sve što je službena komunistička nomenklatura napisala o Jasenovcu neutralno u potpunosti je pogrešno i neznanstveno jer su sva ta "istraživanja" ideološki i propagandno obojena (npr. film ''Sutjeska'' koji je čisti ''soft porn'' na uvredljivoj razini banalne crno-bijele karakterizacije). Ono što je jasno vidljivo zadnje desetljeće u Hrvatskoj je neprekinuta priča o "ustažizaciji" i fantzmagorični radovi poput filmova Lordana Zafranovića, dok Ministarstvo branitelja svaki mjesec otkriva nova grobišta iz poslijeratnog razdoblja i Domovinskoga rata. "Cilj mi je dovesti te članke do stvarno akademskog i neutralnog standarda, uključujući i činjenice koje se ne uklapaju u nečiju poželjnu sliku prošlosti." Odlično, ali praksa pokazuje da to znači po onoj shakespeareovskoj ''for me, but not for thee'', tj. "po mome tumačenju". Uključuje li "neutralni standard" da se ljude koji preispituju službene brojke od 60 000 navodno ubijenih ne naziva "revizionistima"? Kao i ljude (povjesničare!) koji upućuju da su u logorima harali tuberkuloza i tifus (u ratno vrijeme nisu uvijek svugdje bili zadovoljavajući sanitarni uvjeti)? Kao i povjesničare koji ukazuju na to da su pojedini logori nastavili s radom i u FNRJ, a neki su tek tada otvoreni (npr. logor Prečko)? Revizija je ustaljena historiografska i znanstvena metoda. [[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 09:27, 8. listopada 2026. (CEST) ::::Da, revizija povijesti jest legitimna. Povijesni zaključci mogu se i trebaju mijenjati kada novi izvori i istraživanja pokažu da su bili pogrešni. Tu se slažemo. Ali negacionizam je nešto drugo: poricanje ili umanjivanje dobro dokumentiranih zločina selektivnim biranjem podataka i odbacivanjem dokaza koji ne odgovaraju željenom zaključku. Zato ni svako preispitivanje brojki nije negacionizam, ali ni svako osporavanje zločina nije automatski znanstvena revizija. Razliku čine dokazi i način na koji se s njima postupa. Recimo, tvrdnja da su sva istraživanja nastala u Jugoslaviji ideološka i propagandna preširoka je da bi bila ozbiljan argument. Treba pokazati koji je podatak pogrešan, zašto je izvor nepouzdan i što ga pobija. Isto vrijedi za Goldsteina ili bilo kojeg drugog autora. Svjedočanstva također treba kritički provjeravati, ali njihovo odbacivanje samo zato što su svjedočanstva nije takva provjera. Ni spominjanje tifusa ili tuberkuloze samo po sebi ne rješava pitanje odgovornosti za smrti u logoru. Treba pogledati u kakvim su uvjetima ljudi držani, jesu li imali hranu i liječenje te što je uprava poduzimala. Bolest kao neposredni uzrok smrti nije isto što i odsutnost odgovornosti. Jednako tako, istraživanje poratnih zločina potrebno je i legitimno, i mora se vršiti jednakim standardom. Ti zločini ne poništavaju ratne, kao što ratni ne opravdavaju poratne. Za sve trebaju vrijediti isti kriteriji. Preispitivanja, novi dokazim i ispravljanje pogrešaka može. Ali naziv „revizija” sam po sebi ne daje znanstvenu težinu tvrdnji. Tu težinu tek treba pokazati izvorima i argumentima. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 15:34, 8. listopada 2026. (CEST) == Molba za pregled nacrta članka Zrinski (2026.) == Pozdrav svima! Pripremio sam nacrt članka o hrvatskom igrano-dokumentarnom filmu ''Zrinski'' (2026.): [[Suradnik/Zrinski]] Članak se temelji na javno dostupnim izvorima, s naglaskom na neovisne medijske izvještaje i filmsku kritiku, uključujući HINA-u, HRT, ''Jutarnji list'' i ''Večernji list''. Budući da sam povezan s produkcijom filma, želio bih da nacrt prije objave pregledaju nepovezani suradnici. Povezanost s produkcijom javno sam naveo na svojoj suradničkoj stranici. Molim zainteresirane suradnike za pregled enciklopedijske značajnosti, neutralnosti i izvora te mišljenje o premještanju članka u glavni imenski prostor. <nowiki>Unaprijed zahvaljujem na pomoći. ~~~~</nowiki> [[Suradnik:SjeverniArhiv|SjeverniArhiv]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SjeverniArhiv|razgovor]])</small> 08:45, 8. listopada 2026. (CEST) :Ispravak poveznice na nacrt: '''[[Suradnik:SjeverniArhiv/Zrinski]]''' [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Nisam ga još stigao pročitati, ali svaka čast na angažmanu! —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 18:32, 8. listopada 2026. (CEST) kw6dw9rlyvznz5yoqubgh5vopw27dvs 14 819680 7615362 7614935 2026-10-08T19:16:02Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Izumrli rodovi Placentalia|Izumrli rodovi Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Izumrli rodovi kopitara|Izumrli rodovi kopitara]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615362 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Izumrli rodovi kopitara|Neparnoprstaši]] [[Kategorija:Izumrli neparnoprstaši|*Rodovi]] [[Kategorija:Rodovi neparnoprstaša|†]] 9if7v4t6je36kvtc64c5o29egs31l13 14 819713 7615135 2026-10-08T12:02:33Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|Melinae}} [[Kategorija:Kune]]«. 7615135 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Melinae}} [[Kategorija:Kune]] o7d43xo6eg776lkri0buhkdgabq9r9g 14 819714 7615139 2026-10-08T12:05:17Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rodovi kuna|Mustelinae]] [[Kategorija:Mustelinae|*Rodovi]]«. 7615139 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rodovi kuna|Mustelinae]] [[Kategorija:Mustelinae|*Rodovi]] 2v8g2zd3734vwgzrm1mpiko06g8kkj9 14 819715 7615140 2026-10-08T12:05:53Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rodovi zvijeri|Kune]] [[Kategorija:Kune|*Rodovi]]«. 7615140 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rodovi zvijeri|Kune]] [[Kategorija:Kune|*Rodovi]] 768zs55xi64xg1m83f3h92x41rqqll1 14 819716 7615152 2026-10-08T12:26:10Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Mustelinae|Mustelinae]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615152 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Mustelinae]] 5ew9anaoz42ocnv6o2cz8b03jm8onx0 7615153 7615152 2026-10-08T12:26:13Z Argo Navis 852 Dodavanje commonscat predloška (JS) 7615153 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Mustelinae]] szkz6lumm9rjtgzugiphxlafymqxs8i 0 819717 7615156 2026-10-08T12:30:10Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1166601485|George Perry]]« 7615156 wikitext text/x-wiki * [[George Perry (skladatelj)]] (1793. – 1862.), engleski skladatelj * [[George Perry (inženjer)]] (1719. – 1771.), engleski inženjer, majstor željeza, crtač i kartograf * [[George Perry (ontarijski političar)]] (1818. – 1891.), zastupnik u parlamentu Ontarija * [[George Perry (prirodoslovac)]] (1771.–?), engleski prirodoslovac * [[George Perry (neuroznanstvenik)]] (rođen 1953.), američki neuroznanstvenik * [[George Perry (svećenik)]] (1820. – 1897.), engleski crkvenjak i povjesničar * [[George Perry (britanski političar)]] (1920. – 1998.), britanski laburistički zastupnik * [[George Perry (američki ekonomist)]] (rođen 1934.), američki makroekonomist * [[George "Chocolate" Perry]], američki basist, producent i mikser zvuka * [[George Sessions Perry]] (1910. – 1956.), američki romanopisac, dopisnik i suradnik časopisa iz Drugog svjetskog rata <templatestyles src="Dmbox/styles.css" />  196jy2ucvittr881ceoofizykvqfikx 7615158 7615156 2026-10-08T12:31:04Z Argo Navis 852 7615158 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[George Perry (skladatelj)]] (1793. – 1862.), engleski skladatelj * [[George Perry (inženjer)]] (1719. – 1771.), engleski inženjer, majstor željeza, crtač i kartograf * [[George Perry (ontarijski političar)]] (1818. – 1891.), zastupnik u parlamentu Ontarija * [[George Perry (prirodoslovac)]] (1771.–?), engleski prirodoslovac * [[George Perry (neuroznanstvenik)]] (rođen 1953.), američki neuroznanstvenik * [[George Perry (svećenik)]] (1820. – 1897.), engleski crkvenjak i povjesničar * [[George Perry (britanski političar)]] (1920. – 1998.), britanski laburistički zastupnik * [[George Perry (američki ekonomist)]] (rođen 1934.), američki makroekonomist * [[George "Chocolate" Perry]], američki basist, producent i mikser zvuka * [[George Sessions Perry]] (1910. – 1956.), američki romanopisac, dopisnik i suradnik časopisa iz Drugog svjetskog rata {{razdvojba}} e4xoni3wcp0kd4wqjptdcee6b37mu20 14 819718 7615179 2026-10-08T12:49:51Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Izumrli taksoni po rangu|Potporodice]] [[Kategorija:Potporodice|†]]«. 7615179 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Izumrli taksoni po rangu|Potporodice]] [[Kategorija:Potporodice|†]] gujqe2wcl3flvebmsxuktcwg3y1avxr 14 819719 7615200 2026-10-08T13:17:48Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Živi svijet po državama|Tajvan]] [[Kategorija:Okoliš Tajvana]]«. 7615200 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Živi svijet po državama|Tajvan]] [[Kategorija:Okoliš Tajvana]] 57d5wbviw9rsxi4wfvvhmsrr3lpa3sv 14 819720 7615201 2026-10-08T13:18:27Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Okoliš po državama|Tajvan]] [[Kategorija:Okoliš Azije po državama|Tajvan]] [[Kategorija:Tajvan]]«. 7615201 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Okoliš po državama|Tajvan]] [[Kategorija:Okoliš Azije po državama|Tajvan]] [[Kategorija:Tajvan]] juh23ncbjuaugjenkc5u20yt5rozpkx 14 819721 7615208 2026-10-08T13:31:23Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rodovi mački|Male mačke]] [[Kategorija:Male mačke|*Rodovi]]«. 7615208 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rodovi mački|Male mačke]] [[Kategorija:Male mačke|*Rodovi]] gkan0onk55rbsqe6dibx2bilty4rndn 14 819722 7615215 2026-10-08T13:35:23Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Male mačke]]«. 7615215 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Male mačke]] h32bywlkzbnk0j5cjsfno0oyn7ft4iq 14 819723 7615221 2026-10-08T13:38:03Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Male mačke]]«. 7615221 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Male mačke]] h32bywlkzbnk0j5cjsfno0oyn7ft4iq 0 819724 7615228 2026-10-08T13:41:11Z Argo Navis 852 Preusmjeravanje stranice na [[Pallasova mačka]] 7615228 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Pallasova mačka]] [[Kategorija:Rodovi malih mački]] fg955ll8pnsaqy6pllngl4b0ift9f5f 14 819725 7615229 2026-10-08T13:42:00Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Male mačke]]«. 7615229 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Male mačke]] h32bywlkzbnk0j5cjsfno0oyn7ft4iq 14 819726 7615243 2026-10-08T13:49:13Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Male mačke]]«. 7615243 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Male mačke]] h32bywlkzbnk0j5cjsfno0oyn7ft4iq 0 819727 7615285 2026-10-08T15:50:10Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1992./93. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 2. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | broj = 1 | finalist...«. 7615285 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1992./93. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 2. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | broj = 1 | finalist = [[NK Celje|Celje]] | polufinalisti = [[NK Ljubljana|Ljubljana]]<br />[[NK Krka|Studio D Novo mesto]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1993./94.|1993./94.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1992./93. bilo je drugo izdanje kupa Republike Slovenije. Godine 1992. promijenio se sustav natjecanja, tako da se 18 momčadi republičkih liga iz te sezone plasiralo direktno, dok su se niželigaške momčadi borile za preostalih 14 mjesta u kup natjecanjima međuopćinskih saveza. Olimpija, koja se drugu godinu zaredom jako mučila sa Slovanom u osmini finala, u finalu na Skalnoj Kleti prestigla je Publikum iz Celja.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> Budući da je Olimpija također osvojila prvenstvo, [[Europski kup pobjednika kupova 1993./94.|Kup pobjednika kupova 1993./94.]] pripao je poraženom finalistu, Publikimu iz Celja. == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 18 članova [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL-a 1992./93.]] primaju se izravno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[ND Slovan|Slovan Ljubljana]] * [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] * [[NK Krka|Studio D Novo Mesto]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] * [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] {{col-3}} 14 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, kao najbrojnije, dobile su dva mjesta, dok su ostale dobile jedno. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Domžale|Domžale]] || [[ŠD Belinka|Belinka]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Limbuš-Pekre|Limbuš-Pekre]] || [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Žalec|Žalec]] || |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Piran|Piran]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Primorje|Primorje]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[ŠNK Radgona|Radgona]] || [[NK Čarda|Čarda]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Turnišče|Turnišče]] || |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] || [[NK Zarica Kranj|Zarica Kranj]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] || [[NK Podvinci|Podvinci]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>4. 11. 1992.</small> |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Žalec|Žalec]] ||4:2 |- | '''[[NK Limbuš Pekre|Limbuš Pekre]]''' ||–|| [[NK Podvinci|Podvinci]] ||1:0 |- | '''[[NK Piran (defunct)|Piran]]''' ||–|| [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||1:0 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Mura|Mura]] ||3:0 |- | [[NK Drava Ptuj (1933)|Drava Ptuj]] ||–|| '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||2:5 |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Beltinci|Beltinci]] ||2:0 |- | [[ND Gorica|Gorica]] ||–|| '''[[ND Slovan|Slovan]]''' ||1:1 {{pen|6|7}} |- | '''[[NK Domžale|Domžale]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||1:1 {{pen|3|1}} |- | [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||1:4 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Turnišče|Turnišče]] ||4:0 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Zarica|Kranj]] ||7:1 |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]]''' ||–|| [[NK Steklar|Steklar]] ||3:0 |- | [[NK Čarda|Čarda]] ||–|| '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||0:7 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[ŠNK Radgona|Radgona]] ||5:0 |- | [[NK Izola|Izola]] ||–|| '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||1:1 {{pen|3|4}} |- | [[ŠD Belinka|Belinka]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:3 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>6. 12. 1992.</small> |- | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[NK Domžale|Domžale]] ||1:0 |- | [[ND Slovan|Slovan]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]]''' ||1:1 {{pen|4|5}} |- | '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||5:2 |- | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||1:1 {{pen|2|3}} |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]]''' ||–|| [[NK Piran (defunct)|Piran]] ||3:0 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Maribor|Maribor]] ||1:0 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[NK Limbuš Pekre|Limbuš Pekre]] ||6:0 |- | '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||1:0 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>23. 3. 1993.</small> |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||3:1 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Naklo|Naklo]] ||3:1 |- | [[NK Primorje|Primorje]] ||–|| '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||0:0 {{pen|3|4}} |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||4:0 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>5. 5. 1993.</small> |- | [[NK Krka|Studio D Novo Mesto]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||1:4 |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- |} == Završnica == {{footballbox |datum= [[2. lipnja]] [[1993.]] |momčad1 = [[NK Celje|Celje]] |rezultat = 1:2 |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]</span> |strijelci1 = [[Suad Beširević|Beširović]] {{gol|63}} |strijelci2 = {{gol|42}} Topić<br />{{gol|50}} [[Dejan Djuranović|Djuranović]] |stadion = [[ŠC Skalna Klet]], [[Celje]] |gledatelji = 2500 |sudac = [[Darko Jamšek]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL 1992./93.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1992./93.|2. SNL 1992./93.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1992./93.|3. SNL 1992./93.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov93.html RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1992./93.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1992-93]] 9bxyt5mhw8jb9wqifz7wfi7jh1k74y2 7615538 7615285 2026-10-09T11:42:02Z Ame71 128419 pojašnjenje 7615538 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1992./93. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 2. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | broj = 1 | finalist = [[NK Celje|Celje]] | polufinalisti = [[NK Ljubljana|Ljubljana]]<br />[[NK Krka|Studio D Novo mesto]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1993./94.|1993./94.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1992./93. bilo je drugo izdanje kupa Republike Slovenije. Godine 1992. promijenio se sustav natjecanja, tako da se 18 momčadi republičkih liga iz te sezone plasiralo direktno, dok su se niželigaške momčadi borile za preostalih 14 mjesta u kup natjecanjima međuopćinskih saveza. Olimpija, koja se drugu godinu zaredom jako mučila sa Slovanom u osmini finala, u finalu na Skalnoj Kleti prestigla je Publikum iz Celja.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> Budući da je Olimpija također osvojila prvenstvo, [[Europski kup pobjednika kupova 1993./94.|Kup pobjednika kupova 1993./94.]] pripao je poraženom finalistu, Publikimu iz Celja. == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 18 članova [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL-a 1992./93.]] primaju se izravno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[ND Slovan|Slovan Ljubljana]] * [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] * [[NK Krka|Studio D Novo Mesto]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] * [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] {{col-3}} 14 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, kao najbrojnije, dobile su dva mjesta, dok su ostale dobile jedno. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Domžale|Domžale]] || [[ŠD Belinka|Belinka]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Limbuš-Pekre|Limbuš-Pekre]] || [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Žalec|Žalec]] || |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Piran|Piran]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Primorje|Primorje]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[ŠNK Radgona|Radgona]] || [[NK Čarda|Čarda]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Turnišče|Turnišče]] || |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] || [[NK Zarica Kranj|Zarica Kranj]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] || [[NK Podvinci|Podvinci]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>4. 11. 1992.</small> |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Žalec|Žalec]] ||4:2 |- | '''[[NK Limbuš Pekre|Limbuš Pekre]]''' ||–|| [[NK Podvinci|Podvinci]] ||1:0 |- | '''[[NK Piran|Piran]]''' ||–|| [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||1:0 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Mura|Mura]] ||3:0 |- | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||–|| '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||2:5 |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Beltinci|Beltinci]] ||2:0 |- | [[ND Gorica|Gorica]] ||–|| '''[[ND Slovan|Slovan]]''' ||1:1 {{pen|6|7}} |- | '''[[NK Domžale|Domžale]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||1:1 {{pen|3|1}} |- | [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||1:4 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Turnišče|Turnišče]] ||4:0 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Zarica Kranj|Kranj]] ||7:1 |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]]''' ||–|| [[NK Steklar|Steklar]] ||3:0 |- | [[NK Čarda|Čarda]] ||–|| '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||0:7 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[ŠNK Radgona|Radgona]] ||5:0 |- | [[NK Izola|Izola]] ||–|| '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||1:1 {{pen|3|4}} |- | [[ŠD Belinka|Belinka]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:3 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>6. 12. 1992.</small> |- | '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||–|| [[NK Domžale|Domžale]] ||1:0 |- | [[ND Slovan|Slovan]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]]''' ||1:1 {{pen|4|5}} |- | '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||5:2 |- | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||1:1 {{pen|2|3}} |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]]''' ||–|| [[NK Piran|Piran]] ||3:0 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Maribor|Maribor]] ||1:0 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[NK Limbuš Pekre|Limbuš Pekre]] ||6:0 |- | '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||1:0 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>23. 3. 1993.</small> |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||3:1 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Naklo|Naklo]] ||3:1 |- | [[NK Primorje|Primorje]] ||–|| '''[[NK Krka|Studio D Novo Mesto]]''' ||0:0 {{pen|3|4}} |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||4:0 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>5. 5. 1993.</small> |- | [[NK Krka|Studio D Novo Mesto]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||1:4 |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- |} == Završnica == {{footballbox |datum= [[2. lipnja]] [[1993.]] |momčad1 = [[NK Celje|Celje]] |rezultat = 1:2 |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]</span> |strijelci1 = [[Suad Beširević|Beširović]] {{gol|63}} |strijelci2 = {{gol|42}} Topić<br />{{gol|50}} [[Dejan Djuranović|Djuranović]] |stadion = [[ŠC Skalna Klet]], [[Celje]] |gledatelji = 2500 |sudac = [[Darko Jamšek]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL 1992./93.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1992./93.|2. SNL 1992./93.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1992./93.|3. SNL 1992./93.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov93.html RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1992./93.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1992-93]] msqo9q3a18i96vftax1fv4n00e23at3 4 819728 7615293 2026-10-08T16:35:37Z Koreanovsky 156368 Koreanovsky premješta stranicu [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava]] na [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava/Arhiv 1]]: arhiviranje 7615293 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava/Arhiv 1]] 9m6u8742l2x5b2kmwc7antfnj2zzgus 7615294 7615293 2026-10-08T16:36:01Z Koreanovsky 156368 Uklonjeno preusmjeravanje na [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava/Arhiv 1]] 7615294 wikitext text/x-wiki {| style="background:transparent; width:100%; margin:2px 0; border:2px ridge #009bbb; border-radius:5px; box-shadow:2px 2px 8px 1px rgba(0,0,0,0.15);" |- ! colspan=2 style="background-color: #009bbb; font-size: 125%;"| <span style="color:#FFFFFF;">Čemu služi ova stranica?</span> |- | colspan=2 style="vertical-align: top; background-color: #e5f5fc; padding:5px 10px; text-align: center;"| [[Datoteka:Stop bad orthography.svg|150px|desno]] {{Prečac|[[WP:VIR]]}} Ova stranica služi za raspravu o izvorima koje suradnici smatraju nepouzdanim ili u drugom vidu neprihvatljivim za enciklopedijske članke. ---- Možete rabiti sljedeće [[Predložak:Vjerodostojni izvori/Ikonice|ikonice]] kako biste bolje istaknuli svoje mišljenje: {{plainlist| * {{tlx|VJI|dobar}} daje {{VJI|dobar}} * {{tlx|VJI|oprez}} daje {{VJI|oprez}} * {{tlx|VJI|nije}} daje {{VJI|nije}} }} Glasovanje nije zamjena za raspravu! Svaki je suradnik obvezan <u>smisleno</u> obrazložiti svoj komentar! ---- {{citat|Imamo različite poglede, stavove i iskustva, ponekad značajno drugačije. Poštovanje drugih ključ je za uspješnu suradnju na izgradnji enciklopedije.|[[WP:BONTON]]}} {{Wikipedija:Sadržaj/Traka}} |- class="plainlinks center" style="vertical-align: top; background-color: #e5f5fc; padding:5px 10px;" |style="width: 50%;"|<div class="mw-ui-button plainlinks">[{{fullurl:Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava|action=edit&section=new&preload=Wikipedija:Vjerodostojni_izvori/Rasprava/preload}} Dodajte novi zahtjev]</div>||<inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext inline=yes prefix=Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava/ break=no width=35 searchbuttonlabel=Pretraži arhive placeholder=Unesite tekst za pretraživanje </inputbox> |- | colspan=2 style="vertical-align: top; background-color: #e5f5fc; padding:5px 10px; text-align: center;"| Arhiv: [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava/Arhiv 1|1]]{{bull}}[[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava/Arhiv 2|2]]{{bull}}[[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava/Arhiv 3|3]]{{bull}}[[Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Rasprava/Arhiv 4|4]] |} [[Kategorija:Rasprave o izvorima| ]] e90l4w1nzh20wv903ztqcvlwgiaydvk 0 819729 7615316 2026-10-08T17:33:09Z Moon1238 258470 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Sin''' je [[Mužjak|muški]] [[Potomstvo|potomak]]; [[dječak]] ili [[muškarac]] u odnosu na svoje [[Roditelji|roditelje]]. Ženski pandan je [[kći]]. ==Kršćanska simbolika== [[File:Folio 109v - The Baptism of Christ.jpg|thumb|right|Minijatura iz djela ''[[Vrlo bogati časoslov berryskoga vojvode]]'' koja prikazuje [[Krštenje Isusovo|Isusovo krštenje]], pri kojem je [[Bog Otac]] proglasio [[Isus]]a svojim Sinom.]] Među Kršćanstvo|kr...«. 7615316 wikitext text/x-wiki '''Sin''' je [[Mužjak|muški]] [[Potomstvo|potomak]]; [[dječak]] ili [[muškarac]] u odnosu na svoje [[Roditelji|roditelje]]. Ženski pandan je [[kći]]. ==Kršćanska simbolika== [[File:Folio 109v - The Baptism of Christ.jpg|thumb|right|Minijatura iz djela ''[[Vrlo bogati časoslov berryskoga vojvode]]'' koja prikazuje [[Krštenje Isusovo|Isusovo krštenje]], pri kojem je [[Bog Otac]] proglasio [[Isus]]a svojim Sinom.]] Među [[Kršćanstvo|kršćanima]] izraz „Sin” ili „[[Sin Božji]]” odnosi se na [[Isus|Isusa Krista]]. Kršćani koji vjeruju u [[Trojstvo]] smatraju Isusa ljudskim utjelovljenjem [[Bog]]a, druge osobe Trojstva, poznate kao [[Bog Sin]]. U [[Evanđelje|Evanđeljima]] Isus ponekad za sebe koristi izraz „[[Sin čovječji]]”.<ref>{{cite web|last=Karlić|first=Ivan|title=Kristologija|url=https://www.kbf.unizg.hr/wp-content/uploads/2022/03/KRISTOLOGIJA-17-18.pdf|publisher=[[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu]]|access-date=8. listopada 2026.}}</ref> ==Naznake u imenima== U mnogim kulturama [[prezime]]na znače „sin od”, što može upućivati na podrijetlo obitelji. ;[[Arapski jezik|Arapski]] * '''''bin''''' ili '''''ibn'''''. Primjeri: „Ibn Sina” („sin Sine”), „Ibn Haldun” („sin Halduna”). ;[[Danski jezik|Danski]] * '''''Sen'''''. Primjeri: „Henriksen” („Henrikov sin”), „Jensen” („Jensov sin”), „Andersen” („Andersov sin”). ;[[Engleski jezik|Engleski]] * '''''s'''''. Primjeri: „Edwards” („sin Edwarda”), „Williams” („sin Williama”), „Jeffreys” („sin Jeffreyja”) * '''''Son'''''. Primjeri: „Jefferson” („sin Jeffreyja”), „Wilson” („sin Williama”), „Edson” („sin Edwarda”), „Anderson” („sin Andera”). ;[[Francuski jezik|Francuski]] * '''''es'''''. Primjer: „Fernandes” („Fernandov sin”). * '''''ot'''''. Primjer: „Pierrot” („Pierreov sin”). * '''''de''''' ili '''''d'<nowiki/>'''.'' Primjer: „Danton” („Antonov sin”). ;[[Hrvatski jezik|Hrvatski]] * '''''ić'''''. Primjeri: „Jurić” („Jurin sin”), „Markić” („Markov sin”), „Stipić” („Stipin sin”). ;[[Ruski jezik|Ruski]] * '''''ov''''', '''''ovič'''''. Primjer: „Ivanov” („Ivanov sin”). * '''''ev''''', '''''evič'''''. Primjer: „Dmitrijev” („Dmitrijev sin”). ;[[Španjolski jezik|Španjolski]] * '''''Ez'''''. Primjeri: „González” („sin Gonzaloa”), „Henríquez” („sin Henriquea”), „Fernández” („sin Fernandoa”), „Gómez” („sin Gomea”), „Sánchez” („sin Sanchoa”). ==Izvori== {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Wječnik|sin}} *[https://www.zagorje.com/clanak/vijesti/sto-znaci-kad-se-prezivate-na-ic-evic-ili-ovic-iznenadit-cete-se Što znači kad se prezivate na -ić, -ević, ili -ović? Iznenadit ćete se] [[Kategorija:Obitelj]] [[Kategorija:Muškarci]] pfncvj17jgumfs5ci5l4ke5yo7hhdem 14 819730 7615319 2026-10-08T17:40:07Z Moon1238 258470 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commons category}} {{Glavni članak|Dječak|Muškarac}} [[Kategorija:Zrelo doba|;]] [[Kategorija:Mužjak]]«. 7615319 wikitext text/x-wiki {{Commons category}} {{Glavni članak|Dječak|Muškarac}} [[Kategorija:Zrelo doba|;]] [[Kategorija:Mužjak]] ayohro9ips3mjgjspmsdg59pkbco62u 0 819731 7615320 2026-10-08T17:40:10Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Saurauia vanderwerffii'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Actinidiaceae]] | genus = '''''[[Saurauia]]''''' | species =''S. vanderwerffii'' | subspecies = | dvoimeno = ''Saurauia va...«. 7615320 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Saurauia vanderwerffii'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Actinidiaceae]] | genus = '''''[[Saurauia]]''''' | species =''S. vanderwerffii'' | subspecies = | dvoimeno = ''Saurauia vanderwerffii'' | dvoimeno_autorstvo = Vásquez & R.Rojas }} '''Saurauia vanderwerffii''' <small>Vásquez & R.Rojas</small> je malo [[stablo]] iz porodice ''[[Actinidiaceae]]'', [[endem]]ično za središnji [[Peru]]. Poznato je samo iz [[Bosque de Protección Pui Pui]] u departmanu [[Junín]], gdje raste u primarnoj planinskoj šumi peruanskih Yunga. Vrsta se osobito ističe crvenim [[lap]]ovima, ružičastim [[latica]]ma, gusto dlakavim [[lap]]ovima i [[cvjetovi]]ma promjera 12–14 mm s 18 [[prašnik]]a. Opisana je [[2026.]] godine. <ref name="Fundación Miguel Lillo ">[https://www.lillo.org.ar/journals/index.php/lilloa/article/view/2361 Una nueva especie de Saurauia (Actinidiaceae) de la selva central del Perú], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Opis == Izvorni opis – Lilloa Malo je, rahlo razgranato, uspravno [[stablo]], katkad donekle sarmentozno, visoko do 8 m, s glavnim [[deblo]]m promjera do približno 5 cm. Mlade grančice, peteljke, osnova glavne žile lista i [[cvat]]ovi obrasli su crvenkastim stršećim do priljubljenim čekinjastim dlačicama. <ref name="Fundación Miguel Lillo "/> [[Listovi]] su skupljeni prema vrhovima grančica. Plojke su obrnuto jajasto-eliptične do duguljasto-eliptične, najčešće 15–25 × 5,5–7 cm, papiraste, pri vrhu ušiljene, pri osnovi klinaste do tupe, katkad zaobljene. Rub je sitno mucronatno-nazubljen do čekinjast, a sa svake strane glavne žile nalazi se 20–22, rijetko do 24 para sekundarnih žila. Obje površine lista blago su hrapave; donja strana nosi zvjezdasto-dendroidne i jednostavne čekinjaste dlačice. Peteljke su duge 1,5–3,5 cm. <ref name="Fundación Miguel Lillo "/> [[Cvat]]ovi su pazušne metlice, uspravne ili blago povijene, duge 7–14 cm, s do 30 [[Cvijet|cvjetova]]. Cijeli cvat, uključujući drške i [[Čaška|čašku]], gusto je crvenkasto dlakav. Cvjetovi su široki 12–14 mm. Lapovi su jajasti, dugi 10–11,5 mm, izvana izrazito crveni i gusto heterotrihno dlakavi, s kombinacijom zvjezdasto-dendroidnih i jednostavnih strigosnih dlačica. Latice su ružičaste, duguljaste, duge 6–6,5 mm, zaobljena vrha. <ref name="Fundación Miguel Lillo "/> [[Prašnik]]a je 18; zajedno s vjenčićem otpadaju nakon cvatnje. Plodnica je gola, duguljasta do jajasta, peterogradna, a njuške su sjedeće. Plod još nije opisan, jer na proučenom materijalu nije opažen. Cvjetanje je zabilježeno u [[kolovoz]]u i [[rujan|rujnu]]. <ref name="Fundación Miguel Lillo "/> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je zasad poznata isključivo s tipskog lokaliteta u Bosque de Protección Pui Pui, sektor doline Antay, pokrajina [[Chanchamayo]], okrug Pichanaki u Junínu. Primjerci su sakupljeni u primarnoj planinskoj šumi na približno 1968–2032 m, dok autori šire ekološko područje vrste navode kao planinsku šumu na 1800–2200 m. <ref name="Fundación Miguel Lillo "/> Stanište pripada ekosustavu planinskih šuma Yunga. Podrast čine osobito zeljaste paprati, ''[[Rubiaceae]]'', ''[[Melastomataceae]]'' i [[bambus]]i roda ''[[Chusquea]]'', dok su stabla često obrasla [[mahovina]]ma i [[epifiti]]ma; prisutni su i rodovi ''[[Cyathea]]'' i ''[[Weinmannia]]'' te ''[[Alzatea verticillata]]''. <ref name="Fundación Miguel Lillo "/> == Sistematika i razlikovanje == Vrstu su [[Rodolfo Vásquez-Martínez]] i [[Rocío del Pilar Rojas-Gonzáles]] opisali [[2026.]] u časopisu Lilloa 63(1): 201–211; taksonomski opis vrste počinje na str. 203. Hassler ju je već uključio u svoj popis roda kao ''Saurauia vanderwerffii'' ''Vásquez & R.Rojas.'' <ref name="Fundación Miguel Lillo "/> Tipski primjerak R. Rojas i sur. 12980 sakupljen je u [[kolovoz]]u [[2025.]] u dolini Antay na oko 1968–2032 m. Holotip je pohranjen u herbariju HOXA, a izotipovi u USM i MO. <ref name="Fundación Miguel Lillo "/> Najviše nalikuje vrstama ''[[Saurauia rubrisepala]]'', ''[[Saurauia herthae|S. herthae]]'' i ''[[Saurauia lehmannii|S. lehmannii]]''. Od ''[[Saurauia rubrisepala|S. rubrisepala]]'' razlikuje se stalno crvenim i gusto dlakavim [[lap]]ovima; kod te vrste lapovi su uglavnom goli. ''S. herthae'' ima zelene lapove, bijele [[Latica|latice]], veće cvjetove od 15–18 mm i 30–40 prašnika te raste mnogo niže, na 200–650 m. ''S. lehmannii'' ima veće cvatove s više cvjetova i 25–45 prašnika. <ref name="Fundación Miguel Lillo "/> == Etimologija == Epitet vanderwerffii posvećen je nizozemsko-američkom botaničaru [[Henk van der Werff|Henku van der Werffu]], dugogodišnjem stručnjaku za ''[[Lauraceae]]'' i kustosu emeritusu Missouri Botanical Gardena. Autori ga opisuju kao jednog od najutjecajnijih suvremenih stručnjaka za taksonomiju lovorovki. <ref name="Fundación Miguel Lillo "/> == Ugroženost == Autori su pronašli samo šest odraslih jedinki unutar približno jednog četvornog kilometra. Izračunali su područje zauzimanja (AOO) od 4 km², dok je zbog samo jedne poznate lokacije EOO izračunat kao 0 km². Prema kriterijima IUCN-a predložili su status kritično ugrožena (CR), B2ab(iii), zbog vrlo malog areala, jedine poznate lokacije i mogućeg pogoršanja staništa zbog [[požar]]a u šumama uz granice zaštićenog područja. <ref name="Fundación Miguel Lillo "/> == Sinonimi == Nema poznatih sinonima. Vrsta je tek opisana 2026., a Hassler je vodi izravno pod izvornim imenom.<ref name="Hassler ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1791460268 World Plants (Complete List)], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Aktinidijevke]] [[Kategorija:Rodovi aktinidijevki]] d11v2t6p593qij9tgnfyjmre9a10pl8 7615321 7615320 2026-10-08T17:40:37Z Zeljko 1196 7615321 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Saurauia vanderwerffii'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Actinidiaceae]] | genus = '''''[[Saurauia]]''''' | species =''S. vanderwerffii'' | subspecies = | dvoimeno = ''Saurauia vanderwerffii'' | dvoimeno_autorstvo = Vásquez & R.Rojas }} '''Saurauia vanderwerffii''' <small>Vásquez & R.Rojas</small> je malo [[stablo]] iz porodice ''[[Actinidiaceae]]'', [[endem]]ično za središnji [[Peru]]. Poznato je samo iz [[Bosque de Protección Pui Pui]] u departmanu [[Junín]], gdje raste u primarnoj planinskoj šumi peruanskih Yunga. Vrsta se osobito ističe crvenim [[lap]]ovima, ružičastim [[latica]]ma, gusto dlakavim [[lap]]ovima i [[cvjetovi]]ma promjera 12–14 mm s 18 [[prašnik]]a. Opisana je [[2026.]] godine. <ref name="Fundación Miguel Lillo ">[https://www.lillo.org.ar/journals/index.php/lilloa/article/view/2361 Una nueva especie de Saurauia (Actinidiaceae) de la selva central del Perú], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Opis == Izvorni opis – Lilloa Malo je, rahlo razgranato, uspravno [[stablo]], katkad donekle sarmentozno, visoko do 8 m, s glavnim [[deblo]]m promjera do približno 5 cm. Mlade grančice, peteljke, osnova glavne žile lista i [[cvat]]ovi obrasli su crvenkastim stršećim do priljubljenim čekinjastim dlačicama. <ref name="Fundación Miguel Lillo "/> [[Listovi]] su skupljeni prema vrhovima grančica. Plojke su obrnuto jajasto-eliptične do duguljasto-eliptične, najčešće 15–25 × 5,5–7 cm, papiraste, pri vrhu ušiljene, pri osnovi klinaste do tupe, katkad zaobljene. Rub je sitno mucronatno-nazubljen do čekinjast, a sa svake strane glavne žile nalazi se 20–22, rijetko do 24 para sekundarnih žila. Obje površine lista blago su hrapave; donja strana nosi zvjezdasto-dendroidne i jednostavne čekinjaste dlačice. Peteljke su duge 1,5–3,5 cm. <ref name="Fundación Miguel Lillo "/> [[Cvat]]ovi su pazušne metlice, uspravne ili blago povijene, duge 7–14 cm, s do 30 [[Cvijet|cvjetova]]. Cijeli cvat, uključujući drške i [[Čaška|čašku]], gusto je crvenkasto dlakav. Cvjetovi su široki 12–14 mm. Lapovi su jajasti, dugi 10–11,5 mm, izvana izrazito crveni i gusto heterotrihno dlakavi, s kombinacijom zvjezdasto-dendroidnih i jednostavnih strigosnih dlačica. Latice su ružičaste, duguljaste, duge 6–6,5 mm, zaobljena vrha. <ref name="Fundación Miguel Lillo "/> [[Prašnik]]a je 18; zajedno s vjenčićem otpadaju nakon cvatnje. Plodnica je gola, duguljasta do jajasta, peterogradna, a njuške su sjedeće. Plod još nije opisan, jer na proučenom materijalu nije opažen. Cvjetanje je zabilježeno u [[kolovoz]]u i [[rujan|rujnu]]. <ref name="Fundación Miguel Lillo "/> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je zasad poznata isključivo s tipskog lokaliteta u Bosque de Protección Pui Pui, sektor doline Antay, pokrajina [[Chanchamayo]], okrug Pichanaki u Junínu. Primjerci su sakupljeni u primarnoj planinskoj šumi na približno 1968–2032 m, dok autori šire ekološko područje vrste navode kao planinsku šumu na 1800–2200 m. <ref name="Fundación Miguel Lillo "/> Stanište pripada ekosustavu planinskih šuma Yunga. Podrast čine osobito zeljaste paprati, ''[[Rubiaceae]]'', ''[[Melastomataceae]]'' i [[bambus]]i roda ''[[Chusquea]]'', dok su stabla često obrasla [[mahovina]]ma i [[epifiti]]ma; prisutni su i rodovi ''[[Cyathea]]'' i ''[[Weinmannia]]'' te ''[[Alzatea verticillata]]''. <ref name="Fundación Miguel Lillo "/> == Sistematika i razlikovanje == Vrstu su [[Rodolfo Vásquez-Martínez]] i [[Rocío del Pilar Rojas-Gonzáles]] opisali [[2026.]] u časopisu Lilloa 63(1): 201–211; taksonomski opis vrste počinje na str. 203. Hassler ju je već uključio u svoj popis roda kao ''Saurauia vanderwerffii'' ''Vásquez & R.Rojas.'' <ref name="Fundación Miguel Lillo "/> Tipski primjerak R. Rojas i sur. 12980 sakupljen je u [[kolovoz]]u [[2025.]] u dolini Antay na oko 1968–2032 m. Holotip je pohranjen u herbariju HOXA, a izotipovi u USM i MO. <ref name="Fundación Miguel Lillo "/> Najviše nalikuje vrstama ''[[Saurauia rubrisepala]]'', ''[[Saurauia herthae|S. herthae]]'' i ''[[Saurauia lehmannii|S. lehmannii]]''. Od ''[[Saurauia rubrisepala|S. rubrisepala]]'' razlikuje se stalno crvenim i gusto dlakavim [[lap]]ovima; kod te vrste lapovi su uglavnom goli. ''S. herthae'' ima zelene lapove, bijele [[Latica|latice]], veće cvjetove od 15–18 mm i 30–40 prašnika te raste mnogo niže, na 200–650 m. ''S. lehmannii'' ima veće cvatove s više cvjetova i 25–45 prašnika. <ref name="Fundación Miguel Lillo "/> == Etimologija == Epitet vanderwerffii posvećen je nizozemsko-američkom botaničaru [[Henk van der Werff|Henku van der Werffu]], dugogodišnjem stručnjaku za ''[[Lauraceae]]'' i kustosu emeritusu Missouri Botanical Gardena. Autori ga opisuju kao jednog od najutjecajnijih suvremenih stručnjaka za taksonomiju lovorovki. <ref name="Fundación Miguel Lillo "/> == Ugroženost == Autori su pronašli samo šest odraslih jedinki unutar približno jednog četvornog kilometra. Izračunali su područje zauzimanja (AOO) od 4 km², dok je zbog samo jedne poznate lokacije EOO izračunat kao 0 km². Prema kriterijima IUCN-a predložili su status kritično ugrožena (CR), B2ab(iii), zbog vrlo malog areala, jedine poznate lokacije i mogućeg pogoršanja staništa zbog [[požar]]a u šumama uz granice zaštićenog područja. <ref name="Fundación Miguel Lillo "/> == Sinonimi == Nema poznatih sinonima. Vrsta je tek opisana 2026., a Hassler je vodi izravno pod izvornim imenom.<ref name="Hassler ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1791460268 World Plants (Complete List)], pristupljeno 8. listopada 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Aktinidijevke]] [[Kategorija:Rodovi aktinidijevki]] 7plh4vysmpfdqneixm5emo6oyt7tr0s 14 819732 7615329 2026-10-08T17:47:54Z Moon1238 258470 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{portal Biologija}} {{Commons cat|Males}} {{Glavni članak}} [[Kategorija:Spol| ]] [[Kategorija:Rod (sociologija)]]«. 7615329 wikitext text/x-wiki {{portal Biologija}} {{Commons cat|Males}} {{Glavni članak}} [[Kategorija:Spol| ]] [[Kategorija:Rod (sociologija)]] o1w7i9zfxuaic2szxb0sznj2ut7f3ad 14 819733 7615360 2026-10-08T19:15:32Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Izumrli rodovi Placentia|Kopitari]] [[Kategorija:Izumrli kopitari|*Rodovi]] [[Kategorija:Rodovi kopitara|†]]«. 7615360 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Izumrli rodovi Placentia|Kopitari]] [[Kategorija:Izumrli kopitari|*Rodovi]] [[Kategorija:Rodovi kopitara|†]] rxy7k28smu18e47u7ncy1gba5d7ap8d 7615361 7615360 2026-10-08T19:15:42Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Izumrli rodovi Placentia|Izumrli rodovi Placentia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Izumrli rodovi Placentalia|Izumrli rodovi Placentalia]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7615361 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Izumrli rodovi Placentalia|Kopitari]] [[Kategorija:Izumrli kopitari|*Rodovi]] [[Kategorija:Rodovi kopitara|†]] mqty5zmgmhlwac4qfbmhq63xz9v8bll 6 819734 7615392 2026-10-08T20:47:00Z IndexAccount 131684 {{Infoslika |Opis = [[Igor Francetić (liječnik)|Igor Francetić]] govorio je za središnji Dnevnik HTV-a, 10. 11. 2021. |Izvor = HRT |Datum = 10. 11. 2021. |Autor = IndexAccount |Objašnjenje = ~Slika je tu da ilustrira članak [[Igor Francetić (liječnik)]]<br> ~Slika je najvjerojatnije zaštićena autorskim pravom, ali se na wikipediji rabi pod uvjetima pravedne upotrebe<br> ~Slika se koristi jer nema odgovarajuće slike u javnom vlasništvu koja bi mogla poslužiti<br> ~Uporaba slike:Minimalna (1 č... 7615392 wikitext text/x-wiki == Opis == {{Infoslika |Opis = [[Igor Francetić (liječnik)|Igor Francetić]] govorio je za središnji Dnevnik HTV-a, 10. 11. 2021. |Izvor = HRT |Datum = 10. 11. 2021. |Autor = IndexAccount |Objašnjenje = ~Slika je tu da ilustrira članak [[Igor Francetić (liječnik)]]<br> ~Slika je najvjerojatnije zaštićena autorskim pravom, ali se na wikipediji rabi pod uvjetima pravedne upotrebe<br> ~Slika se koristi jer nema odgovarajuće slike u javnom vlasništvu koja bi mogla poslužiti<br> ~Uporaba slike:Minimalna (1 članak)<br> ~Slika je niske rezolucije }} == Licencija == {{Snimak ekrana-TV}} t5zdyflrub5fgevz0hmx18mzb3rle6s 7615395 7615392 2026-10-08T20:49:06Z IndexAccount 131684 IndexAccount postavlja novu inačicu [[Datoteka:IgorFrancetic.jpg]] 7615392 wikitext text/x-wiki == Opis == {{Infoslika |Opis = [[Igor Francetić (liječnik)|Igor Francetić]] govorio je za središnji Dnevnik HTV-a, 10. 11. 2021. |Izvor = HRT |Datum = 10. 11. 2021. |Autor = IndexAccount |Objašnjenje = ~Slika je tu da ilustrira članak [[Igor Francetić (liječnik)]]<br> ~Slika je najvjerojatnije zaštićena autorskim pravom, ali se na wikipediji rabi pod uvjetima pravedne upotrebe<br> ~Slika se koristi jer nema odgovarajuće slike u javnom vlasništvu koja bi mogla poslužiti<br> ~Uporaba slike:Minimalna (1 članak)<br> ~Slika je niske rezolucije }} == Licencija == {{Snimak ekrana-TV}} t5zdyflrub5fgevz0hmx18mzb3rle6s 0 819735 7615405 2026-10-08T21:13:03Z Vitek 12410 n/č 7615405 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime =Laurent-Désiré Kabila |slika =Visit of Laurent Désiré Kabila, President of the Democratic Republic of Congo, to the EC (cropped2).jpg |veličina=220px |opis slike=Kabilin portret iz 1998. |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja =[[1939.]] |mjesto rođenja =[[Likasi|Jadotville]], [[Belgijski Kongo]] |datum smrti =[[18. siječnja]] [[2001.]] |mjesto smrti = [[Kinshasa]], [[Demokratska Republika Kongo]] |položaj =3 [[predsjednik]] [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]] |mandat_start=[[1997.]] |mandat_kraj=[[2001.]] |prethodnik= [[Mobutu Sese Seko]] |nasljednik = [[Joseph Kabila]] |stranka =[[Stranka Narodne Revolucije]](1967–1996)<br>[[Savez demokratskih snaga za oslobođenje Konga]] (1996–1997) |supruga =Sifa Mahanya |suprug = |zanimanje=[[političar]] |fusnote = }} '''Laurent-Désiré Kabila''' ([[1939.]], [[Likasi|Jadotville]], [[Belgijski Kongo]] - [[18. siječnja]] [[2001.]], [[Kinshasa]], [[Demokratska Republika Kongo]]) bio je vođa pobune kojom je u svibnju [[1997.]] svrgnut dotadašnji predsjednik Zaira [[Mobutu Sese Seko]]. Nakon što je ustoličen za predsjednika vratio je zemlji prijašnje ime - Demokratska Republika Kongo.<ref name=brit/> == Životopis == Kabila je rođen kao pripadnik [[Luba (narod)|Naroda Luba]] u [[Katanga|Katangi]]. Studirao je [[Politička filozofija|političku filozofiju]] u [[Francuska|Francuskoj]]<ref name=fakt>{{cite web | url =https://www.encyclopedia.com/people/history/benelux-history-biographies/laurent-kabila | title =''Kabila, Laurent 1939–'' | accessdate =2026-05-26 | language=engleski | publisher=Encyclopedia}}</ref> i na Sveučilištu u [[Dar es Salaam]]u u [[Tanzanija|Tanzaniji]], gdje je upoznao i sprijateljio s [[Yoweri Museveni|Yowerijem Musevenijem]], budućim predsjednikom [[Ugande]]. Po povratku u domovinu [[1960.]] Kabila je postao vođa mladih u Nacionalnom pokretu Konga, prvog [[premijer]]a neovisnog Konga [[Patrice Lumumba|Patrice Lumumbe]] kog je [[1961.]] svrgnuo [[pukovnik]] [[Mobutu Sese Seko|Mobutu]], a kasnije i [[ubojstvo|ubio]]. Uz pomoć [[kuba]]nskog [[Gerilsko ratovanje|gerilskog]] vođe [[Che Guevare]] [[1964.]], Kabila je pomogao Lumumbinim pristašama da dignu [[Oružana pobuna|oružanu pobunu]] koju je krajem [[1965.]] godine ugušila kongoanska vojska pukovnika Mobutua, koji je kasnije te godine preuzeo vlast. Mobutu je [[1971.]] preimenovao zemlju u [[Zair]]. <ref name=brit/> Kabila je [[1967.]] osnovao Stranku Narodne Revolucije, koja je oružjem uspostavila vlast u regiji Kivu na istoku zemlje i uspjela se jedno vrijeme održati zahvaljujući iskapanjem [[zlato|zlata]] i trgovanjem [[Bjelokost|slonovačom]]. Kad je pobuna ugušena, pobjegao je u Tanzaniju u kojoj se tijekom [[1980-ih]] bavio trgovinom zlatom u [[Dar es Salaam]]u.<ref name=brit/> Sredinom [[1990-ih]] Kabila se vratio u Zair i postao vođa novoosnovanog Saveza demokratskih snaga za oslobođenje Konga. Kad je otpor Mobutuovoj [[Diktatura|diktaturi]] dovoljno narastao, okupio je snage koje su se uglavnom sastojale od [[Tutsi]]ja iz istočnog Zaira i krenuo vojskom na zapad na glavni grad [[Kinshasa|Kinshasu]] i prisilio Mobutua da pobjegne iz zemlje. Kabila je 17. svibnja [[1997.]] proglašen predsjednikom države, a prvi potez mu je bio vraćanje ime zemlje u Demokratska Republika Kongo.<ref name=brit/> Kabila je isprva zabranio političke aktivnosti, ali je u svibnju [[1998.]] izdao [[dekret]] kojim je osnovana nacionalna ustavotvorna i zakonodavna skupština. Ali su kasnija uhićenja oporbenih vođa ubrzo potkopala taj prividni korak prema demokraciji. Optužbe za kršenje ljudskih prava protivnika kabilog režima, postale su učestalije. Kulminacija se desila u kolovozu [[1998.]] kad su [[Banyamulenge]], ljudi tutsijskog podrijetla koji su pomogli Kabili da dođe na vlast, pokrenuli otvorenu pobunu u istočnom dijelu zemlje. Tako je počeo [[Drugi rat u Kongu|Drugi kongoanski rat]], u koji su se uključili i dojučerašnji Kabilini saveznici vlastodršci iz [[Uganda|Ugande]] i [[Runda|Ruande]], ogorčeni Kabilinim favoriziranjem pripadnika vlastite [[Etnička skupina|etničke skupine]] i njegovom neučikovitošću da spriječi svoju vojsku da prijelaze njihove granice i void borbe. Iako je u srpnju [[1999.]] postignut prekid vatre, sporadične borbe su se nastavile.<ref name=brit/> U dosad nerazjašnjenim okolnostima Kabila je umro, ili je ubijen 16. siječnja [[2001.]] Po prvoj lansiranoj verziji ubijen je od vlastitog [[tjelohranitelj]]a u predsjedničkoj palači u Kinshasi. Tu verziju su kongoanski dužnosnici ubrzo demantirali, i 18. siječnja objavili da je umro u [[zrakoplov]]u na letu za [[Harare]] u [[Zimbabve]]u. Dana 26. siječnja njegov sin, [[Joseph Kabila]], inauguriran je za predsjednika Konga.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/biography/Laurent-Kabila | title =''Laurent Kabila'' | accessdate =2026-10-08 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Laurent-Désiré Kabila}} *[https://www.scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056240208704645 ''Laurent Désiré Kabila'' (na portalu Science Open)] {{en icon}} [[Kategorija:Političari iz Demokratske Republike Konga]] [[Kategorija:Predsjednici vlada]] 6vxu5da977dvhb1flzi8bx2p9lk7plq 0 819736 7615447 2026-10-09T05:47:15Z Cybermb 1634 n.č. 7615447 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza <br> I. razred | sezona = 1935./36. | slika = | opis = | država = {{Z|JUG|0000}} [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Jugoslavija]] | stupanj lige = Podsavez (I) | prvaci = <s> [[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski Osijek]] </s> <small> (jesensko) </small> <br> [[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]] <small> (proljetno) </small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 5 <small> (jesensko) </small> <br> 6 <small> (proljetno) </small> | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. razred 1934./35.|1934./35.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. razred 1936./37.|1936./37.]] }} ''I. razred'' prvenstva [[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]] u sezoni 1935./36., igran za klubove s područja [[Osijek]]a. <br> U ovoj sezoni su igrana dva prvenstva. Prvotno je igrano (naknadno nazvano) ''Jesensko prvenstvo'' – početna sezona, koja je prekinuta nakon jesenskog dijela, u skladu s odlukama [[Jugoslavenski nogometni savez|Jugoslavenskog nogometnog saveza]] iz prosinca 1935., te je prvenstvo prekinuto i poništeno. Na proljeće 1936. godine je igrano novo prvenstvo koje je proglašeno službenim. <br> u ''jesenskom prvenstvu'' vodeća momčad u trenutku prekida je bio ''[[Hrvatski građanski športski klub Osijek|"Građanski"]]'' iz [[Osijek]]a, a u ''proljetnom'' (službenom) prvenstvu je prvak bila ''[[ŠK Slavija Osijek|"Slavija"]]'' iz [[Osijek]]a. == Jesensko prvenstvo == === Sustav natjecanja === Pet klubova je igralo jednokružnu ligu (5 kola, 4 utakmice po momčadi). Prekinuto u prosincu 1935. godine. == Proljetno prvenstvo == == Povezani članci == * [[Osječki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – II. razred 1935./36.]] * [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1935./36.]] * [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1935./36.]] == Vanjske poveznice == == Literatura i izvori == <small> * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 407–409. * Dragutin Kerže: ''90 godina Grafičara : 1926. - 2016.'', Osijek, 2017., {{ISBN|978-953-7858-03-2}}, str. 23. * [https://web.archive.org/web/20171105143224/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/67-1935-1936 exyufudbal.in.rs, ''1935-1936 / Kvalifikacije za Nacionalnu ligu / Takmičenja po podsavezima''], wayback arhiva {{izvori}} </small> {{Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (1923./24. – 1940./41.)}} {{YU nogomet 1935./36.}} [[Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|1935-36 Osijek I]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1935-36 Osijek I]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1935./36.|Osijek I]] ayvixv6skq3v62g15rvbga1psuoblnu 7615453 7615447 2026-10-09T06:12:54Z Cybermb 1634 /* Jesensko prvenstvo */ 7615453 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza <br> I. razred | sezona = 1935./36. | slika = | opis = | država = {{Z|JUG|0000}} [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Jugoslavija]] | stupanj lige = Podsavez (I) | prvaci = <s> [[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski Osijek]] </s> <small> (jesensko) </small> <br> [[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]] <small> (proljetno) </small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 5 <small> (jesensko) </small> <br> 6 <small> (proljetno) </small> | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. razred 1934./35.|1934./35.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. razred 1936./37.|1936./37.]] }} ''I. razred'' prvenstva [[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]] u sezoni 1935./36., igran za klubove s područja [[Osijek]]a. <br> U ovoj sezoni su igrana dva prvenstva. Prvotno je igrano (naknadno nazvano) ''Jesensko prvenstvo'' – početna sezona, koja je prekinuta nakon jesenskog dijela, u skladu s odlukama [[Jugoslavenski nogometni savez|Jugoslavenskog nogometnog saveza]] iz prosinca 1935., te je prvenstvo prekinuto i poništeno. Na proljeće 1936. godine je igrano novo prvenstvo koje je proglašeno službenim. <br> u ''jesenskom prvenstvu'' vodeća momčad u trenutku prekida je bio ''[[Hrvatski građanski športski klub Osijek|"Građanski"]]'' iz [[Osijek]]a, a u ''proljetnom'' (službenom) prvenstvu je prvak bila ''[[ŠK Slavija Osijek|"Slavija"]]'' iz [[Osijek]]a. == Jesensko prvenstvo == === Sustav natjecanja === Pet klubova je igralo jednokružnu ligu (5 kola, 4 utakmice po momčadi). Prekinuto u prosincu 1935. godine. === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod !!1936. proljeće |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski Osijek]] ||4 ||3 ||1 ||0 ||11 ||2 ||7 ||rowspan="4" bgcolor="WhiteSmoke"| I. razred |- |2. ||align="left"|[[NK Elektra Osijek|Elektra Osijek]] ||4 ||3 ||1 ||0 ||13 ||3 ||7 |- |3. ||align="left"|[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] ||4 ||1 ||1 ||2 ||7 ||12 ||3 |- |4. ||align="left"|[[NK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]] ||4 ||1 ||0 ||3 ||6 ||12 ||2 |- |5. ||align="left"|[[SK Viktorija Osijek|Viktorija Osijek]] ||4 ||0 ||1 ||3 ||5 ||13 ||1 || II. razred |- |} == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!ELE !!GRA !!HAJ !!OLI !!VIK |- |'''ELE ||align="left"|Elektra Osijek ||bgcolor="gainsboro"| || || || | |- |'''GRA ||align="left"|Građanski Osijek || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''HAJ ||align="left"|Hajduk Osijek || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''OLI ||align="left"|Olimpija Osijek || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''VIK ||align="left"|Viktorija Osijek || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="7"| |- |colspan="7" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' – 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine – 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' – nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> – iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> – poništena ili brisana utakmica <br> p – utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. – rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. – nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> == Proljetno prvenstvo == == Povezani članci == * [[Osječki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – II. razred 1935./36.]] * [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1935./36.]] * [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1935./36.]] == Vanjske poveznice == == Literatura i izvori == <small> * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 407–409. * Dragutin Kerže: ''90 godina Grafičara : 1926. - 2016.'', Osijek, 2017., {{ISBN|978-953-7858-03-2}}, str. 23. * [https://web.archive.org/web/20171105143224/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/67-1935-1936 exyufudbal.in.rs, ''1935-1936 / Kvalifikacije za Nacionalnu ligu / Takmičenja po podsavezima''], wayback arhiva {{izvori}} </small> {{Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (1923./24. – 1940./41.)}} {{YU nogomet 1935./36.}} [[Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|1935-36 Osijek I]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1935-36 Osijek I]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1935./36.|Osijek I]] pglwgxwg578lfwaeyz8s0zi6cc46vo7 7615454 7615453 2026-10-09T06:13:39Z CyberMB vol2 172176 /* Rezultatska križaljka */ 7615454 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza <br> I. razred | sezona = 1935./36. | slika = | opis = | država = {{Z|JUG|0000}} [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Jugoslavija]] | stupanj lige = Podsavez (I) | prvaci = <s> [[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski Osijek]] </s> <small> (jesensko) </small> <br> [[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]] <small> (proljetno) </small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 5 <small> (jesensko) </small> <br> 6 <small> (proljetno) </small> | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. razred 1934./35.|1934./35.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. razred 1936./37.|1936./37.]] }} ''I. razred'' prvenstva [[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]] u sezoni 1935./36., igran za klubove s područja [[Osijek]]a. <br> U ovoj sezoni su igrana dva prvenstva. Prvotno je igrano (naknadno nazvano) ''Jesensko prvenstvo'' – početna sezona, koja je prekinuta nakon jesenskog dijela, u skladu s odlukama [[Jugoslavenski nogometni savez|Jugoslavenskog nogometnog saveza]] iz prosinca 1935., te je prvenstvo prekinuto i poništeno. Na proljeće 1936. godine je igrano novo prvenstvo koje je proglašeno službenim. <br> u ''jesenskom prvenstvu'' vodeća momčad u trenutku prekida je bio ''[[Hrvatski građanski športski klub Osijek|"Građanski"]]'' iz [[Osijek]]a, a u ''proljetnom'' (službenom) prvenstvu je prvak bila ''[[ŠK Slavija Osijek|"Slavija"]]'' iz [[Osijek]]a. == Jesensko prvenstvo == === Sustav natjecanja === Pet klubova je igralo jednokružnu ligu (5 kola, 4 utakmice po momčadi). Prekinuto u prosincu 1935. godine. === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod !!1936. proljeće |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski Osijek]] ||4 ||3 ||1 ||0 ||11 ||2 ||7 ||rowspan="4" bgcolor="WhiteSmoke"| I. razred |- |2. ||align="left"|[[NK Elektra Osijek|Elektra Osijek]] ||4 ||3 ||1 ||0 ||13 ||3 ||7 |- |3. ||align="left"|[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] ||4 ||1 ||1 ||2 ||7 ||12 ||3 |- |4. ||align="left"|[[NK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]] ||4 ||1 ||0 ||3 ||6 ||12 ||2 |- |5. ||align="left"|[[SK Viktorija Osijek|Viktorija Osijek]] ||4 ||0 ||1 ||3 ||5 ||13 ||1 || II. razred |- |} === Rezultatska križaljka === {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!ELE !!GRA !!HAJ !!OLI !!VIK |- |'''ELE ||align="left"|Elektra Osijek ||bgcolor="gainsboro"| || || || | |- |'''GRA ||align="left"|Građanski Osijek || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''HAJ ||align="left"|Hajduk Osijek || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''OLI ||align="left"|Olimpija Osijek || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''VIK ||align="left"|Viktorija Osijek || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="7"| |- |colspan="7" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' – 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine – 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' – nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> – iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> – poništena ili brisana utakmica <br> p – utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. – rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. – nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> == Proljetno prvenstvo == == Povezani članci == * [[Osječki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – II. razred 1935./36.]] * [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1935./36.]] * [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1935./36.]] == Vanjske poveznice == == Literatura i izvori == <small> * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 407–409. * Dragutin Kerže: ''90 godina Grafičara : 1926. - 2016.'', Osijek, 2017., {{ISBN|978-953-7858-03-2}}, str. 23. * [https://web.archive.org/web/20171105143224/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/67-1935-1936 exyufudbal.in.rs, ''1935-1936 / Kvalifikacije za Nacionalnu ligu / Takmičenja po podsavezima''], wayback arhiva {{izvori}} </small> {{Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (1923./24. – 1940./41.)}} {{YU nogomet 1935./36.}} [[Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|1935-36 Osijek I]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1935-36 Osijek I]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1935./36.|Osijek I]] ngd3o72ne5prmzj7lpml94g6dqyfjng 7615497 7615454 2026-10-09T10:10:56Z Cybermb 1634 Proljetno prvenstvo 7615497 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza <br> I. razred | sezona = 1935./36. | slika = | opis = | država = {{Z|JUG|0000}} [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Jugoslavija]] | stupanj lige = Podsavez (I) | prvaci = <s> [[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski Osijek]] </s> <small> (jesensko) </small> <br> [[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]] <small> (proljetno) </small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 5 <small> (jesensko) </small> <br> 6 <small> (proljetno) </small> | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. razred 1934./35.|1934./35.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. razred 1936./37.|1936./37.]] }} ''I. razred'' prvenstva [[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]] u sezoni 1935./36., igran za klubove s područja [[Osijek]]a. <br> U ovoj sezoni su igrana dva prvenstva. Prvotno je igrano (naknadno nazvano) ''Jesensko prvenstvo'' – početna sezona, koja je prekinuta nakon jesenskog dijela, u skladu s odlukama [[Jugoslavenski nogometni savez|Jugoslavenskog nogometnog saveza]] iz prosinca 1935., te je prvenstvo prekinuto i poništeno. Na proljeće 1936. godine je igrano novo prvenstvo koje je proglašeno službenim. <br> u ''jesenskom prvenstvu'' vodeća momčad u trenutku prekida je bio ''[[Hrvatski građanski športski klub Osijek|"Građanski"]]'' iz [[Osijek]]a, a u ''proljetnom'' (službenom) prvenstvu je prvak bila ''[[ŠK Slavija Osijek|"Slavija"]]'' iz [[Osijek]]a. == Jesensko prvenstvo == === Sustav natjecanja === Pet klubova je igralo jednokružnu ligu (5 kola, 4 utakmice po momčadi). Prekinuto u prosincu 1935. godine. === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod !!1936. proljeće |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski Osijek]] ||4 ||3 ||1 ||0 ||11 ||2 ||7 ||rowspan="4" bgcolor="WhiteSmoke"| I. razred |- |2. ||align="left"|[[NK Elektra Osijek|Elektra Osijek]] ||4 ||3 ||1 ||0 ||13 ||3 ||7 |- |3. ||align="left"|[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] ||4 ||1 ||1 ||2 ||7 ||12 ||3 |- |4. ||align="left"|[[NK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]] ||4 ||1 ||0 ||3 ||6 ||12 ||2 |- |5. ||align="left"|[[SK Viktorija Osijek|Viktorija Osijek]] ||4 ||0 ||1 ||3 ||5 ||13 ||1 || II. razred |- |} === Rezultatska križaljka === {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!ELE !!GRA !!HAJ !!OLI !!VIK |- |'''ELE ||align="left"|Elektra Osijek ||bgcolor="gainsboro"| || || || | |- |'''GRA ||align="left"|Građanski Osijek || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''HAJ ||align="left"|Hajduk Osijek || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''OLI ||align="left"|Olimpija Osijek || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''VIK ||align="left"|Viktorija Osijek || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="7"| |- |colspan="7" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' – 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine – 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' – nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> – iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> – poništena ili brisana utakmica <br> p – utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. – rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. – nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> == Proljetno prvenstvo == === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]] ||10 ||8 ||1 ||1 ||35 ||5 ||17 |- |2. ||align="left"|[[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski Osijek]] ||10 ||6 ||2 ||2 ||19 ||11 ||14 |- |3. ||align="left"|[[NK Elektra Osijek|Elektra Osijek]] ||10 ||3 ||4 ||3 ||14 ||14 ||10 |- |4. ||align="left"|[[NK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]] ||10 ||4 ||2 ||4 ||16 ||29 ||10 |- |5. ||align="left"|[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] ||10 ||1 ||3 ||6 ||14 ||27 ||5 |- |6. ||align="left"|[[NK Grafičar-Vodovod Osijek|Grafičar Osijek]] ||10 ||1 ||2 ||7 ||18 ||30 ||4 |- |} === Rezultatska križaljka === {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!ELE !!GRĐ !!GEF !!HAJ !!OLI !!SLA |- |'''ELE ||align="left"|Elektra Osijek ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''GRĐ ||align="left"|Građanski Osijek || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''GRF ||align="left"|Grafičar Osijek || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''HAJ ||align="left"|Hajduk Osijek || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''OLI ||align="left"|Olimpija Osijek || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''SLA ||align="left"|Slavija Osijek || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="8"| |- |colspan="8" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' – 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine – 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' – nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> – iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> – poništena ili brisana utakmica <br> p – utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. – rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. – nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> == Povezani članci == * [[Osječki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – II. razred 1935./36.]] * [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1935./36.]] * [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1935./36.]] == Vanjske poveznice == == Literatura i izvori == <small> * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 407–409. * Dragutin Kerže: ''90 godina Grafičara : 1926. - 2016.'', Osijek, 2017., {{ISBN|978-953-7858-03-2}}, str. 23 * [https://web.archive.org/web/20171105143224/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/67-1935-1936 exyufudbal.in.rs, ''1935-1936 / Kvalifikacije za Nacionalnu ligu / Takmičenja po podsavezima''], wayback arhiva {{izvori}} </small> {{Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (1923./24. – 1940./41.)}} {{YU nogomet 1935./36.}} [[Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|1935-36 Osijek I]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1935-36 Osijek I]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1935./36.|Osijek I]] ifa3q96mly2fty0nm82txxvnvacfeij 14 819737 7615517 2026-10-09T10:59:13Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Placentalia]]«. 7615517 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Placentalia]] fjqk0s4crb3mvbynz7ltnebz0j4yk6w 14 819738 7615521 2026-10-09T11:02:33Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Atlantogenata]]«. 7615521 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Atlantogenata]] 96g1ek2ro2yh3luslqzlltvqzakpn9f 0 819739 7615522 2026-10-09T11:10:12Z Moon1238 258470 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir političar |ime = Guillermo Lasso |slikastandarda = |veličinastandarda = |slika = Guillermo Lasso portrait.jpg |veličina = |opis slike = Lasso 2022. godine |malaslika = |veličina male slike = |opis male slike = |rođeno ime = Guillermo Alberto Santiago Lasso Mendoza |datum rođenja = {{Birth date and age|1955|11|16|df=y}} |mjesto rođenja =...«. 7615522 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Guillermo Lasso |slikastandarda = |veličinastandarda = |slika = Guillermo Lasso portrait.jpg |veličina = |opis slike = Lasso 2022. godine |malaslika = |veličina male slike = |opis male slike = |rođeno ime = Guillermo Alberto Santiago Lasso Mendoza |datum rođenja = {{Birth date and age|1955|11|16|df=y}} |mjesto rođenja = [[Guayaquil]], [[Ekvador]] |datum smrti = |mjesto smrti = |stranka = [[Stvaranje prilika]] |bivše stranke = |supruga = [[María de Lourdes Alcívar]] |suprug = |partner = |djeca = 5 |obitelj = |roditelji = |rođaci = |obrazovanje = [[Papinsko katoličko sveučilište Ekvadora]] |zanimanje = |položaj = 47. [[Predsjednik Ekvadora]] |mandat_start = [[24. svibnja]] [[2021.]] |mandat_kraj = [[23. studenoga]] [[2023.]] |monarh = |potpredsjednik = [[Alfredo Borrero]] |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = [[Lenín Moreno]] |nasljednik = [[Daniel Noboa]] |čin2 = [[Ministarstvo gospodarstva i financija (Ekvador)|Ministar gospodarstva]] |mandat_start2 = [[17. kolovoza]] [[1999.]] |mandat_kraj2 = [[24. rujna]] [[1999.]] |monarh2 = |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik2 = [[Jamil Mahuad]] |prethodnik2 = ''Položaj uspostavljen'' |nasljednik2 = ''Položaj ukinut'' |čin3 = Guverner [[Pokrajina Guayas|pokrajine Guayas]] |mandat_start3 = [[10. kolovoza]] [[1998.]] |mandat_kraj3 = [[17. kolovoza]] [[1999.]] |monarh3 = |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = [[Jamil Mahuad]] |prethodnik3 = [[Guido Chiriboga Parra]] |nasljednik3 = [[Benjamín Rosales]] }} '''Guillermo Alberto Santiago Lasso Mendoza''' ([[Guayaquil]], [[16. studenog]] [[1955.]]) [[ekvador]]ski je poduzetnik, bankar i političar koji je obnašao dužnost 47. [[Predsjednik Ekvadora|predsjednika Ekvadora]] od 2021. do 2023. godine.<ref>{{cite web|url=https://twitter.com/Quicktake/status/1381432623860432897|title=LATEST: Ecuador's pro-market candidate Guillermo Lasso wins the presidential runoff|publisher=Bloomberg Quicktake|date=11 April 2021|access-date=11 April 2021}}</ref><ref name=Lassowins>{{cite web|url=https://apnews.com/article/public-health-rafael-correa-health-south-america-coronavirus-pandemic-fb947b78c70ac225c0982a76d44063f3|title=Ecuador goes with conservative banker in presidential vote|publisher=[[Associated Press]]|first1=Regina|last1=Garcia Cano|first2=Gonzalo|last2=Solano|date=11 April 2021}}</ref> Lasso je kratko obnašao dužnost [[Ministarstvo gospodarstva i financija (Ekvador)|supraministra gospodarstva]] tijekom predsjedništva [[Jamil Mahuad|Jamila Mahuada]] 1999. godine. Prethodno je obnašao dužnost guvernera [[Pokrajina Guayas|Guayasa]] od 1998. do 1999. Godine 2003. kratko je obnašao dužnost putujućeg veleposlanika Ekvadora tijekom administracije [[Lucio Gutiérrez|Lucia Gutiérreza]]. Osim političke karijere, Lasso je i bankar te je prethodno bio glavni izvršni direktor Banco Guayaquila.<ref name="ELU">{{cite web |date=7 May 2012 |title=Guillermo Lasso renunció a la presidencia ejecutiva del Banco de Guayaquil |url=https://www.eluniverso.com/2012/05/07/1/1355/guillermo-lasso-renuncio-presidencia-ejecutiva-banco-guayaquil.html |website=El Universo |language=es}}</ref> Za vrijeme predsjedništva [[Rafael Correa|Rafaela Corree]], Lasso je postao istaknuti kritičar njegove administracije.<ref name="2013election">{{cite news|last=Neuman|first=William|title=President Correa Handily Wins Re-election in Ecuador|url=https://www.nytimes.com/2013/02/18/world/americas/rafael-correa-wins-re-election-in-ecuador.html?_r=0|newspaper=The New York Times|date=17 February 2013|language=en}}</ref> Tradicionalni [[Ekonomski liberalizam|ekonomski liberal]],<ref name=":0">{{Cite web |date=9 May 2012 |title=Guillermo Lasso: Mi vida me hizo liberal |trans-title=Guillermo Lasso: My life made me a liberal. |url=https://www.eluniverso.com/2012/05/10/1/1355/guillermo-lasso-vida-me-hizo-liberal.html |access-date=27 May 2020 |website=El Universo |language=es}}</ref> njegov javni program uključuje [[Klasični liberalizam|klasično liberalne]] točke poput obrane podjele vlasti radi ograničavanja vlade i temeljnih prava.<ref name=":1">{{cite web |title=Lasso dice que no persigue el poder total |url=https://www.elcomercio.com/actualidad/politica/lasso-dice-que-no-persigue.html |access-date=27 May 2020 |website=El Comercio |language=es}}</ref> Također je izrazio mišljenja u prilog [[Smanjenje poreza|nižim porezima]] i zagovornik je [[Slobodno tržište|slobodnog tržišta]].<ref name="WSJ">{{cite web|url=https://www.wsj.com/articles/ecuadors-guillermo-lasso-wins-presidential-election-11618195085|title=Ecuador's Guillermo Lasso Wins Presidential Election|publisher=The Wall Street Journal|date=11 April 2021}}</ref> Lasso se uključio u predsjedničku politiku kada je 2012. osnovao stranku [[Stvaranje prilika]].<ref name="CREO2013">{{cite web|url=http://www.cre.com.ec/noticia/4550/lasso-reconoce-triunfo-de-correa/|title=Lasso recognizes Correa's triumph but also highlights that CREO has become the second political force|publisher=Cre.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130221020733/http://www.cre.com.ec/noticia/4550/lasso-reconoce-triunfo-de-correa/|access-date=3 May 2021|archive-date=21 February 2013}}</ref> Prvi put se kandidirao za [[Predsjednik Ekvadora|predsjednika]] [[Opći izbori u Ekvadoru 2013.|2013.]], gdje je zauzeo daleko drugo mjesto iza predsjednika Corree.<ref name="2013election"/> Kandidirao se ponovno na [[Opći izbori u Ekvadoru 2017.|izborima 2017.]], ušavši u drugi krug, natječući se protiv bivšeg potpredsjednika [[Lenín Moreno|Lenína Morena]] te je minimalnom razlikom izgubio izbore.<ref name="fraud">{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2017/04/guillermo-lasso-ecuador-election-170403214814759.html|title=Guillermo Lasso refuses to concede in Ecuador election|website=Aljazeera|language=en}}</ref> U svojoj trećoj predsjedničkoj kampanji [[Opći izbori u Ekvadoru 2021.|2021.]], Lasso je minimalnom razlikom ušao u travanjski drugi krug u veljači te je kasnije izabran.<ref name="runoff">{{cite web|url=https://www.batimes.com.ar/news/latin-america/eftist-arauz-conservative-lasso-advance-to-ecuador-presidential-run-off.phtml|title=Leftist Arauz, conservative Lasso advance to Ecuador presidential run-off|publisher=Buenos Aires Times|date=22 February 2021|language=en}}</ref> Postupak opoziva protiv njega počeo je kasnije te godine zbog informacija otkrivenih u [[Panamski dokumenti|Panamskim dokumentima]]. Lassovo predsjedništvo obilježile su inicijative [[Cjepivo protiv COVID-19|cijepljenja protiv COVID-19]] i paketi gospodarske pomoći kroz povećanje poreza bogatima i financiranjem od strane [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnog monetarnog fonda]].<ref name="vax">{{cite web|url=https://www.reuters.com/business/healthcare-pharmaceuticals/ecuador-launches-100-day-vaccine-plan-president-recognizes-challenges-2021-06-01/|title=Ecuador launches 100-day vaccine plan, president recognizes challenges|publisher=Reuters|access-date=8 October 2021|date=1 June 2021|language=en}}</ref><ref name="wealthy">{{cite web|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2021-09-22/banker-turned-president-vows-to-lift-taxes-on-ecuador-s-top-3-5|title=Banker-Turned-President Vows to Raise Taxes on Ecuador's Wealthy|publisher=Bloomberg|date=22 September 2021|language=en}}</ref><ref name="billIMF">{{cite news|url=https://www.reuters.com/world/americas/ecuador-reaches-new-deal-with-imf-will-receive-15-bln-this-year-2021-09-08/|title=Ecuador reaches new deal with IMF, will receive $1.5 bln this year|date=9 September 2021 |work=Reuters|access-date=8 October 2021|language=en}}</ref> Međutim, porast cijena hrane i goriva, kao i njegova gospodarska politika, kulminirali su [[Prosvjedi u Ekvadoru 2022.|nizom prosvjeda diljem zemlje]]. Vladina reakcija izazvala je zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava, s represijom prosvjeda od strane [[Nacionalna policija Ekvadora|sigurnosnih snaga]],<ref>{{Cite web |date=21 June 2022 |title=Repression of protests is causing human rights crisis in Ecuador |url=https://www.amnesty.org/en/latest/news/2022/06/ecuador-repression-protests-causing-human-rights-crisis/ |access-date=22 June 2022 |website=Amnesty International |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Indigenous protester dies in Ecuador as violence increases |url=https://www.aljazeera.com/news/2022/6/22/indigenous-protester-dies-in-ecuador-as-violence-increases |access-date=22 June 2022 |website=Aljazeera |language=en}}</ref> kao i navodnom prekomjernom silom prema novinarima.<ref>{{Cite web |date=16 March 2022 |title=Ecuador: Investigate Police Abuse During Women's Day Marches |url=https://www.hrw.org/news/2022/03/16/ecuador-investigate-police-abuse-during-womens-day-marches |access-date=22 June 2022 |website=Human Rights Watch |language=en}}</ref> U svibnju 2023., [[Narodna skupština (Ekvador)|Narodna skupština]] službeno je pokrenula drugi postupak opoziva protiv Lassa. Dana 17. svibnja, Lasso je [[Ekvadorska politička kriza 2023.|raspustio Narodnu skupštinu]] pozivajući se na ustavnu mjeru poznatu kao ''[[muerte cruzada]]'', čime je pokrenuo [[Opći izbori u Ekvadoru 2023.|opće izbore 2023.]],<ref name="dissolves">{{Cite news |last=Valencia |first=Alexandra |date=17 May 2023 |title=Ecuador president dissolves legislature, bringing elections forward |language=en |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/world/americas/ecuador-president-dissolves-legislature-bringing-elections-forward-2023-05-17/ |access-date=17 May 2023}}</ref><ref name="NYTimpeach">{{cite web|url=https://www.nytimes.com/2023/05/17/world/americas/ecuador-president-dissolves-congress.html|title=Ecuador's President Dissolves Congress Amid Impeachment Trial|last1=Turkewitz|first1=Julie|last2=Glatsky|first2=Genevieve|date=17 May 2023|work=The New York Times|access-date=17 May 2023|language=en}}</ref> na kojima se nije kandidirao te ga je naslijedio [[Daniel Noboa]].<ref name="El Telégrafo">{{cite news |date=19 May 2023 |title=Presidente Guillermo Lasso reveló que no será candidato en estas elecciones |url=https://www.eltelegrafo.com.ec/noticias/actualidad/44/presidente-guillermo-lasso-revelo-que-no-sera-candidato-en-estas-elecciones |access-date=19 May 2023 |work=El Telégrafo}}</ref><ref>{{cite news |title=After dissolving legislature, Ecuador's president says he's leaving, too |url=https://www.washingtonpost.com/world/2023/05/19/guillermo-lasso-interview-ecuador/ |access-date=19 May 2023 |newspaper=The Washington Post|first1=Arturo|last1=Torres|first2=Samantha|last2=Schmidt |date=19 May 2023}}</ref><ref>{{cite news|title=Daniel Noboa is sworn in as Ecuador's president, inheriting the leadership of a country on edge|url=https://apnews.com/article/ecuador-daniel-noboa-president-bananas-crime-3a75d25860961bc690f8a52536dcf19a|work=AP|date=23 November 2023}}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Commons category}} *[https://guillermolasso.ec/ Osobna stranica Guillerma Lassoa] *[https://www.cidob.org/lider-politico/guillermo-lasso-mendoza Biografija] (na španjolskom) {{GLAVNIRASPORED:Lasso, Guillermo}} [[Kategorija:Ekvadorski političari]] [[Kategorija:Predsjednici]] [[Kategorija:Bankari]] h2tssmah5hvmgz5i83nir6h93vj0xnd 14 819740 7615523 2026-10-09T11:13:05Z Moon1238 258470 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commons category}} [[Kategorija:Životopisi, Ekvador|Političari]] [[Kategorija:Politika Ekvadora|Političari]] [[Kategorija:Političari po državama|Ekvador]]«. 7615523 wikitext text/x-wiki {{Commons category}} [[Kategorija:Životopisi, Ekvador|Političari]] [[Kategorija:Politika Ekvadora|Političari]] [[Kategorija:Političari po državama|Ekvador]] 6gqubwklaaca316m3gf6xnsnwo1zc5g 14 819741 7615532 2026-10-09T11:25:54Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Redovi Atlantogenata|Afrotheria]] [[Kategorija:Afrotheria|*Redovi]]«. 7615532 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Redovi Atlantogenata|Afrotheria]] [[Kategorija:Afrotheria|*Redovi]] bjy4dcg3lllp7w2mrlmokqxtnzx80nx 14 819742 7615533 2026-10-09T11:26:14Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Redovi Placentalia|Atlantogenata]] [[Kategorija:Atlantogenata|*Redovi]]«. 7615533 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Redovi Placentalia|Atlantogenata]] [[Kategorija:Atlantogenata|*Redovi]] sl54z50lmr1f8jgu67n9mryxwoxqb5r 0 819743 7615536 2026-10-09T11:34:31Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1360814031|Andrew Smith]]« 7615536 wikitext text/x-wiki {{Mz|Andrew''', '''Andy''' ili '''Drew Smith}} == Vlada i vojska == * Andrew Smith (britanski političar) (rođen 1951.), političar engleske Laburističke stranke * Andrew Smith (kanadski političar), član Zakonodavne skupštine Manitobe * Andrew Smith (manski političar), član Doma ključeva * Andrew Smith (admiral), časnik Kraljevske kanadske mornarice * Andrew Smith (Maroon), jamajčanski časnik Maroon * Andrew Jackson Smith (američki general) (1815. – 1897.), general Američkog građanskog rata * Andrew Jackson Smith (Medalja časti) (1843. – 1932.), vojnik Američkog građanskog rata * Andrew Juxon-Smith (1931. – 1996.), političar i vojni dužnosnik u Sijera Leoneu * Andy Smith (političar iz Minnesote) (rođen 1991.) * Drew Smith (političar), škotski političar == Šport == === Kriket === * Andrew Smith (kriketaš, rođen 1969.), engleski igrač kriketa * Andrew Smith (australski igrač kriketa) (1889. – 1983.), igrač kriketa za Južnu Australiju * Andrew Michael Smith (rođen 1967.), engleski igrač kriketa === Nogomet === * Andrew Smith (nogometaš, rođen 1879.) (1879. – 1960.), škotski nogometaš koji je igrao za West Bromwich Albion i Bristol Rovers, između ostalih klubova * Andrew Smith (nogometaš, rođen 1989.), engleski nogometaš koji je igrao za Accrington Stanley * Andy Smith (nogometaš, rođen 1890.) (1890. – 1968.), engleski nogometaš * Andy Smith (nogometaš, rođen 1968.), škotski nogometaš (Airdrie, Dunfermline) * Andy Smith (nogometaš, rođen 1980.), sjevernoirski nogometaš * Andy Smith (nogometaš, rođen 2001.), engleski nogometaš === Ragbi === * Andrew Smith (ragbijaš, rođen 1985.), australski igrač ragbija * Andrew Smith (ragbijaš, rođen 2000.), irski ragbijaš * Andy Smith (ragbi liga) (rođen 1984.), engleski igrač ragbija === Ostali sportovi === * [[Andrew Smith (igrač australskog nogometa)]] (rođen 1960.), igrač australskog nogometa * Andrew Smith (badminton) (rođen 1984.), engleski igrač badmintona * Andrew Smith (košarka, rođen 1990.) (1990. – 2016.), američki košarkaš * Andrew Smith (košarka, rođen 1992.), američko-latvijski košarkaš * Andrew Smith (kanuist), britanski slalom kanuist * Andrew Smith (hokej na travi) (rođen 1978.), australski igrač hokeja na travi * Andrew Smith (golfer) (1849. – 1901.), kanadski amaterski golfer * Andrew Smith (sprinter) (rođen 1964.), jamajčanski sprinter * Andrew W. Smith (1886. – 1959.), igrač američkog nogometa i trener, administrator atletike na sveučilištu, časnik američke vojske i liječnik * Andy Smith (američki nogomet) (1883. – 1926.), američki sveučilišni nogometni trener * Andy Smith (igrač pikada) (rođen 1967.), igrač pikada koji se natječe na događajima Professional Darts Corporation * Andy Smith (bacač) (rođen 1983.), irski bacač * [[Andy Smith (runner)|Andy Smith (trkač)]] (rođen 1982.), američki trkač s preponama, All-American za atletsku ekipu NC State Wolfpack * Andy Smith (vozač speedwaya) (rođen 1966.), bivši vozač Speedway Grand Prixa * Drew Smith (igrač bejzbola) (rođen 1993.), igrač bejzbola == Književnost i novinarstvo == * Andrew Smith (novinar i pisac publicistike) (rođen 1961.), britanski novinar i pisac publicistike rođen u Americi * Andrew Smith (škotski pisac) (rođen 1962.), britanski scenarist, dramatičar i autor, poznat po svom radu na ''seriji Doctor Who'' * Andrew Smith (kolumnist) (rođen 1958.), američki kolumnist i urednik, najpoznatiji kao "Captain Comics" * Andrew A. Smith (rođen 1959.), američki pisac proze za mlade * Andrew F. Smith (rođen 1946.), američki povjesničar hrane * Andrew Phillip Smith (rođen 1966.), velški pisac * Andy Smith (poduzetnik) (rođen 1968.), američki autor i poduzetnik * Drew Nellins Smith, američki pisac == Ostala polja == * Andrew Smith (biskup) (rođen 1944.), sufraganski biskup Episkopalne biskupije Connecticut * Andrew Smith (sudac) (rođen 1947.), sudac Visokog suda Engleske i Walesa * [[Andrew Smith (zoolog)]] (1797. – 1872.), škotski zoolog * Andrew Smith (1836. – 1894.), jedan od braće Smith koji su bili proizvođači pastila protiv kašlja * Andrew Smith Hallidie (1836–1900), američki dizajner i promotor željezničkog prijevoza, rođen kao Andrew Smith * Andrew Benjamin Smith (rođen 1954.), britanski paleontolog * Andrew Hayden-Smith (rođen 1983.), engleski glumac i voditelj; ranije poznat kao Andrew Smith * Andrew Hugh Smith (1931. – 2012.), britanski poslovni čovjek * Andrew Lavern Smith (1960. – 1998.), američki serijski ubojica * Andrew Lawrenceson Smith (1620. – 1694.), škotski slikar * Andrew Reynolds Smith (rođen 1966.), britanski poslovni čovjek * Andrew Smyth (inženjer) (rođen 1991.), britanski inženjer i pekar * Greedy Smith (Andrew McArthur Smith, 1956. – 2019.), australski pjevač grupe Mental As Anything.   jdsvb0eya2qpd16a0bxvjlymrf3yclo 7615539 7615536 2026-10-09T11:43:20Z Argo Navis 852 7615539 wikitext text/x-wiki {{Mz|Andrew''', '''Andy''' ili '''Drew Smith}} == Vlada i vojska == * [[Andrew Smith (britanski političar)]] (rođen 1951.), političar engleske Laburističke stranke * [[Andrew Smith (kanadski političar)]], član Zakonodavne skupštine Manitobe * [[Andrew Smith (manski političar)]], član Doma ključeva * [[Andrew Smith (admiral)]], časnik Kraljevske kanadske mornarice * [[Andrew Smith (Maroon)]], jamajčanski časnik Maroon * [[Andrew Jackson Smith (američki general)]] (1815. – 1897.), general Američkog građanskog rata * [[Andrew Jackson Smith (Medalja časti)]] (1843. – 1932.), vojnik Američkog građanskog rata * [[Andrew Juxon-Smith]] (1931. – 1996.), političar i vojni dužnosnik u Sijera Leoneu * [[Andy Smith (političar iz Minnesote)]] (rođen 1991.) * [[Drew Smith (političar)]], škotski političar == Šport == === Kriket === * [[Andrew Smith (kriketaš, rođen 1969.)]], engleski igrač kriketa * [[Andrew Smith (australski igrač kriketa)]] (1889. – 1983.), igrač kriketa za Južnu Australiju * [[Andrew Michael Smith]] (rođen 1967.), engleski igrač kriketa === Nogomet === * [[Andrew Smith (nogometaš, rođen 1879.)]] (1879. – 1960.), škotski nogometaš koji je igrao za West Bromwich Albion i Bristol Rovers, između ostalih klubova * [[Andrew Smith (nogometaš, rođen 1989.)]], engleski nogometaš koji je igrao za Accrington Stanley * [[Andy Smith (nogometaš, rođen 1890.)]] (1890. – 1968.), engleski nogometaš * [[Andy Smith (nogometaš, rođen 1968.)]], škotski nogometaš (Airdrie, Dunfermline) * [[Andy Smith (nogometaš, rođen 1980.)]], sjevernoirski nogometaš * [[Andy Smith (nogometaš, rođen 2001.)]], engleski nogometaš === Ragbi === * [[Andrew Smith (ragbijaš, rođen 1985.)]], australski igrač ragbija * [[Andrew Smith (ragbijaš, rođen 2000.)]], irski ragbijaš * [[Andy Smith (ragbi liga)]] (rođen 1984.), engleski igrač ragbija === Ostali sportovi === * [[Andrew Smith (igrač australskog nogometa)]] (rođen 1960.), igrač australskog nogometa * [[Andrew Smith (badminton)]] (rođen 1984.), engleski igrač badmintona * [[Andrew Smith (košarka, rođen 1990.)]] (1990. – 2016.), američki košarkaš * [[Andrew Smith (košarka, rođen 1992.)]], američko-latvijski košarkaš * [[Andrew Smith (kanuist)]], britanski slalom kanuist * [[Andrew Smith (hokej na travi)]] (rođen 1978.), australski igrač hokeja na travi * [[Andrew Smith (golfer)]] (1849. – 1901.), kanadski amaterski golfer * [[Andrew Smith (sprinter)]] (rođen 1964.), jamajčanski sprinter * [[Andrew W. Smith (1886. – 1959.)]], igrač američkog nogometa i trener, administrator atletike na sveučilištu, časnik američke vojske i liječnik * [[Andy Smith (američki nogomet)]] (1883. – 1926.), američki sveučilišni nogometni trener * [[Andy Smith (igrač pikada)]] (rođen 1967.), igrač pikada koji se natječe na događajima Professional Darts Corporation * [[Andy Smith (bacač)]] (rođen 1983.), irski bacač * [[Andy Smith (trkač)]] (rođen 1982.), američki trkač s preponama, All-American za atletsku ekipu NC State Wolfpack * [[Andy Smith (vozač speedwaya)]] (rođen 1966.), bivši vozač Speedway Grand Prixa * [[Drew Smith (igrač bejzbola)]] (rođen 1993.), igrač bejzbola == Književnost i novinarstvo == * [[Andrew Smith (novinar i pisac publicistike)]] (rođen 1961.), britanski novinar i pisac publicistike rođen u Americi * [[Andrew Smith (škotski pisac)]] (rođen 1962.), britanski scenarist, dramatičar i autor, poznat po svom radu na ''seriji Doctor Who'' * [[Andrew Smith (kolumnist)]] (rođen 1958.), američki kolumnist i urednik, najpoznatiji kao "Captain Comics" * [[Andrew A. Smith]] (rođen 1959.), američki pisac proze za mlade * [[Andrew F. Smith]] (rođen 1946.), američki povjesničar hrane * [[Andrew Phillip Smith]] (rođen 1966.), velški pisac * [[Andy Smith (poduzetnik)]] (rođen 1968.), američki autor i poduzetnik * Drew Nellins Smith, američki pisac == Ostala polja == * [[Andrew Smith (biskup)]] (rođen 1944.), sufraganski biskup Episkopalne biskupije Connecticut * [[Andrew Smith (sudac)]] (rođen 1947.), sudac Visokog suda Engleske i Walesa * [[Andrew Smith (zoolog)]] (1797. – 1872.), škotski zoolog * [[Andrew Smith (1836. – 1894.)]], jedan od braće Smith koji su bili proizvođači pastila protiv kašlja * [[Andrew Smith Hallidie]] (1836–1900), američki dizajner i promotor željezničkog prijevoza, rođen kao Andrew Smith * [[Andrew Benjamin Smith]] (rođen 1954.), britanski paleontolog * [[Andrew Hayden-Smith]] (rođen 1983.), engleski glumac i voditelj; ranije poznat kao Andrew Smith * [[Andrew Hugh Smith]] (1931. – 2012.), britanski poslovni čovjek * [[Andrew Lavern Smith]] (1960. – 1998.), američki serijski ubojica * [[Andrew Lawrenceson Smith]] (1620. – 1694.), škotski slikar * [[Andrew Reynolds Smith]] (rođen 1966.), britanski poslovni čovjek * [[Andrew Smyth]] (rođen 1991.), britanski inženjer i pekar * [[Greedy Smith]] (Andrew McArthur Smith, 1956. – 2019.), australski pjevač grupe Mental As Anything.   {{razdvojba}} ht0rgosd2szepyycgcgfv5pfk4359eo 0 819744 7615537 2026-10-09T11:35:35Z Ame71 128419 Preusmjeravanje stranice na [[NK Steklar Rogaška Slatina]] 7615537 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[NK Steklar Rogaška Slatina]] 1rcis5yqyzr9aatpnv0qf4at0u242vz